Dr. se. Damir Zee / Sigurnost na mor Pomorski fakultet u Rijeci Ureainit Miodrag Milosevic Recenzenti Dr. se. Rudolf Capar De sc. Stipe Lakos Dr. se. Milan Matkovie Dr. se. Dinko Zorovie Lektura i kovektura Gotdana Ozbolt Nasloonica Igor Leksie Graficke priprema Digital point, Rijeka Tsak | Tiskara i grafika Zagar, Rijeka | « CIP - Katalogizacia u publikaciji | Sveutilisna knjiénica Rijeka (628.5:629.125:627.76/ 77<(0758) ZEC, Damir Sigurnost na moru / Damir Zee 5 Rijeka : Pomorsit fakultet tt Rijeci, 2001. - 298 str: ust, graf. prikaai 2A.cm. - (Udzbenici Sveutilista u Riject = Manualia Universitatis studionam Fluminensis) Bibliografija : str. <295>-207. ~ Biljedke uz tokst. ISBN 953-165-077-2 NaKlada 800 primjeraka jf Odjavijono Odtkom Povjeenstra za icdavatka djelamost Sveudiitau Rijec da ¥ se udibenik autora de. sc. Damita Zeca: SIGURNOSTNA MORO eae kee 4, sveuiliinoizdanje pod brojem Klasa 602-09/01-01/18, ur be: 217057-05 01-3 POMORSKI FAKULTET U RIJECI Damir Zec SIGURNOST NA MORU Rijeka, 2001,KAZALO 1. Medunarodni sustav sigurnosti plovidbe. 1.1 Medunarodne organizacije sigumosti plovidbe 1.2. Medunarodna pomorska organizacija 13 Medunarodna konvencija o sigurnostiudskih Zivota ‘na moru, 1974 ae 14 Konvencijao medunarodnim previa oiabjegnvans sudara na moru, 1972, soe i 15 Medunarodna Konveneijao spredavanju onecicenja mora sbrodova, 1973,/1978. . 1.6 Medunarodna konvencijaoteretnim linjama, 1966, 17 Medunarodna konvencia 0 baZdarenja, 1969. 18 Medunarodna konvencija 0 standardima uvjezbavana, stjecanja ovlaStenja i dizanjastrade,1978,/1995...n 19 Medunarodna konvenjao pomorskom aga i spaSavanju, 1978. 120Primjena medunarodh Konvencia i prepork nnn 1.11 Preporuke nevladinih organizacija i strukovnih udruzenja 2 ‘Traganje i spagavanje na mora 2.1 Obveza spatavanja.. 22 Usteojeluabe traganja i spazavanja 22.1 Rukovodstvo shuzbe 22.2 Centar 2a koordinacjatraganja \ para 2.23 Spasiladki podcentar. 224 Stanice za uzbunjivanje. 225 Obalne radiostaniee nnn 22.6 Uvjetbavanje osoblj suibe tragana i spadavanja 28 Sredsiva traganja i spasavanja 23: lvori sredstava.. 232 Spasilacke jedinice. 233 Pomorske spasilatke jedinice.... 234 Zrakoplovne spasilacke jedinice. Bebe SREREB SRB3 Sredstva 2a spalavanje vi Sigs na ore 23.5 Oprema i sredstva za prezivljavanje oj se dost osobama u opasnost. 24 Sustavi izvjescivanja s brodova... 25 Traganje na moru 25.1. Podetak traganja 252. Rukovodenje traganjem i spasavanjem.. 2.53. Postupak broda Koji krece ‘agene spagavanje. 67 254 Podrugje tragenja 8 255 Uspjesnost traganja 76 256 Thaganje brodovima.. 79 257 Traganje 2rakopiovimna 85 238 Zajednicko traganje brodova i zrakoplova.. a) 259 Nastavak, obustava i prekid traganja 26 Spatavanje. st 26.1 Spatavanje brodavima 262 Spaéavanie zrakoplovime 2.53 Postupak sa spasenim osobama. 264 Covjek w MOR msn 265. SpaSavanje zrakoplova nakon prinudnog spustanja 3.1 Osobna sredstva za Spasarane 3.11 Prsluk 312 Pojas.. 3.13 Odijelo 2a spasavanje. 314 Sredstva za zaStitu od gubitka topline. 32 Brodice za spagavanje. 3.2.1 Konstrukcijska svojstva brodica 2a epatavanje 3.2.2 Oprema brodice za spagavanje. 3.23. Djelomigno zatvorene brodice... 3.24 Potpuno zatvorene brodice sn 325 Brodice sa zastitom od otrovnih plinova... 326 Brodice otpore na vatru 327 Opéa obiljezja sredstava 2a pale brodtica 3.28 Gravitacifske SORE venus 329 Slobodan pad 3.2.10Samooslobadanje. 3.3. Brodica za prikupljanje 331 Opéa obiljeja brodica za prikuplianje 332 Oprema brodice za prikupljanje 34 Splavi za spatavanye.... 34.1 Opéa obiljezja splavi za spa8avantncnmnenranmnnaninnenal2® 3.42 Oprema splavi za spagavanje in. 129 343. Pheumaiske splavi za spagavarie. 30 344 Koristenje pneumatskih splavi koje se bacaju tt MOF sennmmnnmeT3T 345 Koristenje samooslobadajucih splavi 132 3.46, Spustanje pneumatskih splavi dizalicama 133 3.47. Krute splavi za spaSavanje... 135 3.48 Koristenje krutih splavi aaa 349 Sustavi za brzo napustanie brodaremnn 135 35 Opremljenost sredstvima za spafavanye won. nn) 36 Signalna stedSt@ veosnesinensnn . 138 36.1 Signalne rakete et som 3.62 Rutne baklje. son 138 3.63. Plivajud dimnt signal canon om oo 364. Koristenj pirotehnickih signalnih sredstava sd 39 365 Sprava za bacanje konopea... . oe 138 37 Odrzavanje stedstava za spasavanje, +140 4 Sredstva za komunikaciju at snsaed AL 4.1 Ustroj pomorskoga komunikadljskog sustav aa 4.1.1 Medunarodni savez za telekomunikacije snsnnnenaed AL 4.1.2. Medunarodna pomorska satelitska organizacia, 143 4.1.3 Nagela GMDSS s1stav@ nnn wneninnncenannn AA, 42 Uzbunjivanje 149 421 Poruke sigumosti i hitnost- rns dD 422 Poruke pogibli 7 ast 423 Digitalni selektivni poziv. nn 5 424 Poruke sigumost,hitnosti i pogibli INMARSAT sustava 157 43 Komunikace tijekom traganja i spaSavanja na mora. 158 44 Odredivanje polozaja judi i brodova u opasnost ono 6D 44.1 Uredaji za navoderie. 7 161 44.2 Uredaji za otkrivanje polozaja, wok 62 45 Upozoravanje brodova, ses 168 45.1 NAVTEX. 74 452 EGC SaietyNet 453 HF MSI 4.6 Opce komunikacije 47 Komunikacije brod-brod... 48 VHF primopredajnik plovila za prezivjavanje. 175 77vit Sigurnost na mor Kezalo Draeaes! 5 Napuatanje broda 7.2.2 Automatski javljaal ovnnnnn 7 Protupozarna zaitita na brodovima, 5.1 Uzroci napustanja broda 5.1.1 Potonuée broda. 5:12 Nasukavarie. 5.13 Sudariudar S.L4t Potar i eksplozi 5.15 Ostecenja trupa, opreme i strojeva 73 Sredstva za gaSenje pozara. 5.1.6 Ostale opasnosti koje dovode do napustanja broda.. 73. Voda. so 5.2 Raspored za uzbunu, 732 Pjena 521 Sadrtaj rasporeda 2a uzbunu. 733 Prah. 7 522 Uvjezbavanje napustanja broda. 523 Priruénik za vjezbe. 5.24 Brodski sustay uzbune 53 Pripreme za napustanje broda 53.1 Odluka 0 napustanju broda. 53.2 Postupei pri napustanju broda, 533. Ljudi u moru... 54 Postupci neposredno nakon napustanja broda.. 74 7.23 Toplinskijavijati pozara. 7.24 Dit javljadi potara. 7.25 Javidi plamene. 7.266 Vatrodojavna stanica nn 7.2.7 Cijevni vatrodojavni sustav.. 7.34 Ushigai dioksid. 735 Halogenizirani ugljikovodici. Protupozama zaatita broda, 741 Naéela protupozame zasitebroda 7.42. Prijenosni uredaji za gafenje pozara 7.43 Palubni protupozami sustav. 7.44 Ugradeni sustavi za gafenje pofara AAA Sustavi za gaSenje poZara vOdOM sono : 74.42 Sustavi 2a gaSenje potara ugijiénim dicksidom 264 6 Predivijavanje na mor 7443 Sustavi za gaenje potara plenom... vn 86 61 Organiza 2ivota bro i pla 7.444 Sustavi za gatenje pozara prehom, 29 62 Zaitta judi w brodic i pla 7445 Sustain pte pars halgsizanin 62.1 Hladnoca 622 Toplina.. ns 623 Hrana i voda u brodicama i splavima 63 Napustanje mjesta nezgode, 63.1 Kori8tenje zavlacnog sidra. 63.2 Upotreba motora u brodici za spaavanje. 633. Ostecenja brodice ili splavi un 634 Pristajanje uz obalu., 7A Gorenje, potar i eksplozija nn 7.2.1. Zapaljive keute tvati. 712 Zapalive tekuéine.. 7.41.3. Zapaljivi plinovi i pare. 7AM Kisik 745 tzvori topline 7.1.6 Natela gasenja i podjela po2ara 7.2 Sredstva za otkrivanje potara.. 7.21 Rusti javijati pozara 75 Literatura... ugljikovodicim@ enum 74.4.6 Drug sustavi za gatenje po2ara 745 Protupozama zestita tankera 7.4.6 Sredstva osobne zaBtite Gasenje pozara na brodu. 7.51. Gasenje potare u nastambama za putnike i posadu 7.52 Gasenje pozara u teretnitn prostorima i na palubi 753 GaSenje pozara u brodskoj strojarnic. 7.54 Opasnosti od trovanja i gusenja, 755 Odriavanje, pregledi i uvjezbavanje.1. MEDUNARODNI SUSTAV SIGURNOSTI PLOVIDBE 11 MEDUNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE Medunarodne pomorske organizacije su udrudenja s preteditim ciljem unapredivanja neke djclatnosti u svezi s iskoristavanjom mora i podio Pomorstvom ii pomorskom plovidbom. U medunarodine pomorske ofgenizacie Luvjetno se mogu uvrstti i oxganizacije koje se pretefito ili usporedno bave i neki: drugim pitanima ako se reSavanje th pitanja neizzavno odnosi na iskocstavanie ‘mora i podmorja S obzirom na danstvo, mogu se podijliti u dvije osnovne skupine:sluzbene inesludbene organizadije. Sluabenim se organizacijama smatraju medudrZavne ili meduvladine organi Zatije tije su danice drdave odnosno njihove vlade. Osnovno je abiljefje takvin otpanizacia da se pretedito bave zadacama organizacije i koordinacie djelatnostt od zajednitkog znaéenja, dok se mnogo manje bave izravnom tehnickem PodtSkom ii praanjem usluga pojedincimeilinevladinimn organizacjama, Sa sta jalista sigumnosti plovidbe, poscbno se istigu organizacije koje su po svom statusu Sspecijalizrane ustanove Organizacje ujedinjenih narod ito: Mestunuradna poner, she organiacja, Medunarodn saves za telokunnonkcyje te Sojetska meteorolatia ongee nizacia, Valja istaknuti da uz te organizacije, jo8 neke specijalizirane ustaneve izravno, iako u manjo} mjeri, utjecu na pojedine djelatnosti povezane s Pomorstvom. primjerice Meftnaradna zéraosivena organiza i Medunaradea ong. nizacija vada, Djelatnostinesluzbenih organizaciia vezane su uz iskorétavanje istrazivanje ‘nora, pomorsiva i pomarske plovidbe, Tu skupinu organizacja obijeZava njho. SEezcinest | raznolikost, pesebice tose tie cijeva, podria i opsega djelovanja, Glanstva, financiranja i usteoja. Moglo bi se zakljutiti da ta raznolikost odvadave goloma raznolikestIiudskih delatnastina moru iu vezi s morem. U tom pogle. a Svojim predanim radom osobito se istitu Medunaradna hidrografka organizuha CHO), Meduiarocino udruzenje ustanoon 22 sujetionite {TALA], Menara! saves udtuzenja axpovjednita pomorsiih bradoca (ESMA), Mediarodni pomorski odbor (CM), Medunarodno udrutenje lke i pristnista (LAPHD), Metioaret udrienje omorskihpeljara (AME) i dr.2 Sigurnost na mors Rad je ovih organizacija ustjeren k pojedinim visokastrucnim djelatnostima 1 kojima se interes strukovnih udrwzenja nesijetko preklapajus interesima poje- dinih dr2avnih sluzbi, U takvim stuésjevima nerijetko se dogada da preporuke, prijedlozi i strugna misljenja pojedinih struénih udruga budu pretogeni u sesenja ‘na medunarodnoj razini w obliku izmjene ili dopune odredene Konvencie ili na nacionalnoj razini u obliku zakonskog ii podzakonskog sen. Takva je sutad. aja posebno plocina pri ujecnagavanju primjene seenja prihvacenih u pojedino} onvenciji na razini nacionalnog zakonodavstva, 1.2 MEDUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA. Medunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization IMO) osaovana je Konvencijom o meduvladinoj pomorskojsavjetodavno} organi 2acii(Integovernmental Maritime Consultative Organization ~ IMCO). Konvencia je uusvojena na Pomorskoj konferenciji Ujedinjenih naroda odréanoj 1948. godine u Zenevi, stupila je na snagu 1958. godine, a prva je sjednica Skupstine Organizacije odrzana 1959. godine. DanaSnji naziv Organizacija ima od 1982. godine kada su na snagu stupile izmjene Konvencije, Organizacija postala. specjalizirana ustanova Ujedinjenih narod Zadiace su Organizacije, sukladno Aanku 1(a) Kanvenelje, “da osiguca ustrojs cijem suradnje izmedu Vlada na polju dréavne uprave i prakse o tehnitkim pred ‘metima svake vrste koji ufjeéu na pomorstvo uposleno u medunarodnojtrgovini; da ohrabri i prudi podréku opéem usvajanju rajvi8ih primjenlivih standarda w pogledu pomorske sigumosti, uspjeinosti plovidbe te spredavanja i nadziranja onetiicenja mora s brodova’. Organizacija je isto tako ovlaStena dati administra- fivnu i pravnu podr$ku drzavama u ostvarivanju postavljenih cileva, Organizacija danas! ima 158 dréava Glanica (98,47% svjetske trgovatke flote) i dva pridruzena Sana, a uzdréava se izravnim uplatama dréava Elanica. 1zn0s koji je svaka diZava duina uplatiti (postotak proraguna Organizacie w iznost ‘edobrenom od SkupStine) razmjeran je postotku tonate svjetske flote koja pripa- da pojedinoj dréaviu odnosu na svjetsic flotu Medunarocina pomorska organizacia sastji se oc Skupstine, Vie, Tajnistva ‘organizacije i pet odbora: Odbor za pomorsku sigumost, Odbor za zastita rmorskog okolifa, Pravni odbor, Odbor za tehnicku suradnju i Odbor 2a olaktice. Skupitina organizaciie najvi8e je upravijacko tijelo organizacie. Clanovi Skupitine sve su dréave Clanice organizacije. Skupstina se sastajejedanput svake dvije godine (u pravilu nepame godine) na redovitim zasjedanjima. Ako to prilike naladu, Skupstina Organizacile moze se sastati i na izvanrednim sjednicama ‘Skupstina je odgovorna za odobravanje programa rada, izglasavanje proracuna Onganizacije te odredivanje financijskih odnosa Organizecie. Skupstina bira i Ganove Vijaca, * Podatak se odnosi na dan 30. raj 2000 Metturarodni sustay siurnost plovidbe U svom struénom dijelu rada, Skupstina, na prijediog pojedinih odbore, donosi odgovarajuce rezolucije. Do danas je na pojedinim zasjedanjima SkupStine usvojeno vise od 900 rezolucija pri Cemu se najveci dio tih rezolucija odnosi na pojedina pitanja utvicena ciljevima Organizacije, a samo se manji dio odnosi na tunutraénjiustroj {rad Organizacije. Unato¢ tome sto velik dio rezolucija koje se usvajaju na sjednicama Skuptine nije obvezatne naravi, temeljno je obiljezje vveéine rezolucija da se njima u pravilu utvrdujy medunarodno prihvatjivi stan- dard tehnicke opremljenosti i nagina rada na brodovima, kojima se osigurava odgovarajuca razina siguenosti Idi i zastite morskog okoliga. Valjaistaknuti da se, uz temeline medunarodne konvencie iz pocrutja pomorstva, ovim rezolucija~ ma utveduju osnovne smjernice dalinjeg rezvoja medunarodnog, pa tako i nacionalnog pomorstva svake dr2ave. Vijece Orgenizacije izveino je tijelo Organizacije i ima trideset i dva élana izabrana na zasjedanju Skupstine na vrijerne od dvije godine. Od ukupnog broja, sem dlanova su dlanovi s najvecim udjelom uw pruzanju medunarodnih pomorskih usluga, osam élanova su dréave s najvecim udjelom u medunarodino} pomorskoj trgovini, a preostalih se Sesnaest Clanova bira izmedu drZava koje ne pripadaju prethodnim skupinama, koje imaju poseban interes za pomorski pri- jevoz ili plovidbu, te Gi izbor osigurava predstavijenost svih najvanijih zemljopisnih podrugja svijeta? Vijeve nadzite rad organizacije izmedu dvaju zasjedanja Skupitine i obavlja sve zadace Skupstine osim davanja preporuka viadama u svezi s pomorskom si- ‘gurnosti i zaétitom morskog okoliga, Sto je iskljutivo pravo Skupétine. Uz. to, zadace su Vijeca da uskladuje rad tijela Organizacie, razmatra nacrt programa rada i naert proraguna Organizacije, prima izvjaééa i prijedioge te ih prosljeduje ‘Skup3tini i dréavama Alanicama, imenuje glavaog tajnika Organizacije wz obvezis rnaknacine potvrde Skupitine, te sklapa ugovore i sporazume s drugim organi- zacijama, takoder uz naknadnu potvrdu Skupstine, ‘Odbor za pomorsku sigumost (Maritime Safety Committee ~ MSC) najvige je tehnicko tjelo organizacije, Clanovi odbora su sve dr2ave elanice oxganizacije Zadace su odbora da "razmotri svaki predmet u okviru djelokruga Organizaci ‘yezano uz pomagala za navigaciju, konstrukeiju i apremu brodava, rukovanje $= stajali8ta sigumnosti, pravila 0 spre¢avanju sudara na moru, rukovanje opasnim teretima, postupke i zahtjeve pomorske sigumosti, hidrografske podatke, dnevnike i plovidbene zapise, istrazivanja pomorskih nezgoda, spagavanje i rutanje pomody i bilo koji drugi predmet koji izavno utjeze na pomorsku sigur- ost." Od odbora se, isto tako, zahtijeva da osigura podréku za obavijanje bilo koje druge zadace koja mu je povjerena nekom od medunarodnih konvencija nadleznosti Orgonizacie ili bilo kojim drugim medunarodnim instrumentom ako * lamjenama Konvendije 0 medunarodno| pomorskoj organiza, usvojenima 1998. godine, bro jedlanova vjeca povecan na dest anova prve skupine, decet anova dauge skupine i Ldvadeset anova treceskapine. fzmjane ce spt na snags 12 mjesect nakon 80th private duije reeine anova organizacie.Sigurnost na moru OO Sizer na more Je Organizacia tako pribvatila. U tom pogledu, po va2nosti se istige pravo odbora a mijenja neke temeljne pomorske konvencij, primjerice SOLAS konvencla Duanest je odbora, isto tako, da razmotr i prosijedi Skupstini na pritvacanje pre: oruke i upute o pomorskoj sigumosti. Odbor djetuje wz pomo¢ svojih pedodbora. Pododbor su ~ Rododbor za kemikalije i plinove u nepakiramom stenju (Bulk Liguis and Gases -BLG) ~ Pododbor za opasne terete, krute terete i kontejnere (Dangerous Goods, Solid Cargoes and Containers = DSC) ~ Pododbor za protupodamnu zastitu (Fire Protection -FP) ~ Pododbor za radiokomunikacije, traganje i spaavanje (Radio communica: tions, Search and Rescue - COMSAR) ~ Pododbor za sigumost plovidbe (Safty of Navigation - NAV), ~ Pododibor 28 konstrukiju broda i opremu (Ship Design and Equipment — DE), ~ Pododbor 2a stabilnost, terete linijeisiguenost ibarskih brodova (Stability ‘and Loadlines and Fishing Vessel Safety - SEF) ~ Pododbor za standarde uvjetbavanja i drianja strade (Standards of Tuning and Watchkzeping ~ STW) ~ Pododbor 2a primjenu zastave drzave (Flag State Implementation - FSU). Pravni odbor (Lagal Committee LC) uspostavljen je 1967, godine kao posebno tjelo Organiza | ovlasten je djelovai w svim pravnim pitanjima u djelokruge, Organizacje. Clanovi cdbora su sve dréave dlanice Organizacije. Takada odbor je prlasten obavijati sve paslove koji mu se izttito povjere il Koje mu na emelja ble kojega medunarodnog instruenta odobri Organizacija, Posebno je vazan red oc bora na igradi tekstova pojedinih konvenoija te na tumagenju pojedinih medunaca, sino prihvacenth spisa 1 slucaju ravlicita tumadenja pojedinih odredebs Odbor 22 zastitu morskog okolisa (Maritime Environment Protection Committee MERC) uspostavijen je najprie kao posredeno tiflo Skupstine da bi iemjenama Konvencie iz 1985. godine postao sastavni dio Organizacije. Odborje ovlasten ra rmatrati svaki predmet u djelokrugu Organizacije vezan uz sprevavanje i nadsor ‘onetiscenja s brodova. Posebice, odbor je zaduzen djelovati na prihvacanju!izae jename Konvencija, preporuka i drugih mjera koje osiguravaju njihovu primjenu Fodedbor za kemikalife u nepakiranom stanju | Pododbor za primjentt zastave sirzave MSC-a djeluju i kao podredena tijela Odbora za zaititu morskog okaliga u Pitanjima koja se izravno tigu oned&Scenja mora. Odbor za tehnicku suradnja (Technical Co-operation Committee — TCC) “spostavijen je najprije kao tijelo podcedeno Vijeca, a izmjenama Konvencie @ !medunarodnoj pomorskoj organizaci iz 1984. godine, uspostay len je kao zasobri exibos. Clanovi odbora sve sit drZave élanice Organizacje. Odbor je zachiden za ‘azmatranje svih predmeta iz djelokruga Organizacije, koji se teu tehnicke surad iye lzmedu drdava za koje je organizacja izvrino ii koordinirajucetielo Cdtoor za olaksice (Fecilittion Commitie ~ FC) uspostavijen je 1972. godine ‘a0 tjelo podredeno Vijecu organizacije. Zadace mu je djelovati na uklanjanju Medurarodni sustav sigurnastiplovidbe ‘nepotrebnih formalnosti umedunarodnome pomorskom prometu. Sudjelovanie radu odbora otvoreno je svim dréavama clanicama Organizacie. Praoni ator a A GAD Tajnlstvo Organizacie zaduzeno je za obavijanje svekodnevnih poslova pottebnih za redovno djelovanje Organizacije. Na éelu Tajnistva nalazi se glav {ajnik Organizacie. Rad organizacje odvija se kroz donosenje niza odluka s velo razolikom prev ‘hom snagom. Najznacajnijeodluke u pravilu se donose u obliku medunarodnih ken vencija Kojima drdave feritto pristupaj i cije su oduedbe dune ugradtt a vlasti ti zakonodavni sustav odnosno osigurati im primjenu, Medunarodne pomorska organizacia brine se 0 vecem broju konvencijaeja primjena obuhwaca ova bitna pitanja medunarodnog pomorstvas iznimkom komercjalnog iskoristavanja mora ‘ pomorstva, Valja istaknuti da se prema postojecoj politi Orgenizacije brej Kone Vencija u bliskoj buducnosti ne bi trebao povedavati i to ponajprie zbog previa. davajuceg misijenja da su broj dokumenata i njihovi medusobni ocnost tolike slozeni da ih je velo teSko pratt? Osnovna bi djlatnost organizacije u buduénost, irebala biti usmjerena k osiguranju primjene usvojenth dokumenata odnosno nji- hovu ujednagevanju, 2 Na zahtjov predsjednika MSC-a i MEPC-s,Tajistvo Organizacje pripremilo je popis vatecth dokaumanaia u vezi sa sigumoéca plovidbe, o kojima se brine Organizacja. Tekst popiea ‘buhvaca 97 stanica, MCS/ Circ. 815 ~ List of MO saftyrelatedrequrements and recommend. tion applicable tal ships and certain types of ships6 Sigurnost na moru Popis konvencija IMO-a Siguenost plovidbe ~ International Convention forthe Safety of Life at Sea (SOLAS), 1960 and 1974 ~ International Concention on Load Lines (L1), 1966 ~ Special Trade Passenger Ships Agreement (STP), 1971 ~ International Regulations for Preventing Collisions at Sen (COLREG), 1972 ~ International Convention for Safe Containers (CSC), 1972 = Convention on the International Maritime Satellite Organization (INMARSAT), 1976 ~ The Torremolines International Convention for the Safety of Fishing Vessels (SEV), 1977 = International Convention om Standards of Taining, Certification and Watchkesping for Senfarers (STCW), 1978 = International Comention on Maritime Search and Rescue (SAR), 1979 ~ bnternational Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping for Fishing Vessel Personnel (STCW-F), 1935 Spretavanje onetiécenja ~ International Contention forthe Prevention of Pollution ofthe Sen by Oil (OILPOL), 1954 ~ Iniernational Convention Relating to Intervention on the High Sens in Cases of Oil Pollution Casualties (INTERVENTION), 1969 = Convention on the Prevention of Marine Pollution by Dumping of Wastes and Other ‘Matter (LDC), 1972 ~ International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, 1973, as madifid by the Protocol of 1978 reiating thereto (MARPOL 73/78) ~ International Convention om Oil Pollution Preparedness, Response and Co-operation {OPRC), 1990 Odgovomost «= International Comention on Civil Liability for Oi! Pollution Damage (CLC), 1969 = International Convention on the Esiablishient ofan International Fund for CConipensation for Oil Pllution Damage (FUND), 1971 ~ Convention relating to Civil Litiity inthe Field of Maritime Carriage of Nuclear Material (NUCLEAR), 1971 ~ Alten Convention relating tothe Carriage of Passengers and their Luggage by Sen (PAL), 1974 = Convention on Limitation of Liability for Maritime Claims (LLMC), 1976 = International Covtvention 7 Liability and Compensation for Damage in conection with the Carriage of Hazardous and Noxious Substances by Sea (HINS), 1996 Druge konvencije ~ Convention on Facilitation of International Maritime Traffic (FAL), 1965. = Interantonal Convention on Tonnage Measurement of Skips (TONNAGE), 1969 = Convention forthe Suppression of Unlawful Acts Against the Safely of Maritime Navigation (SUA), 1988 ~ Protocol for the Suppression of Unlawful Acts Against the Safety of Fixed Platforms Locnted on the Continental Shelf (SUAPROT), 1988 = Intemational Convention on Saleage (SALVAGE), 1989 _Medunarodni sustao sigurmosti plovidbe z ka koje poprimaju razne obvezujuce oblike. U tom se pogledu itu rezolucije ‘SkupStine, rezolucije odbora, kruina (cirkulama) pisma odbora i pododbora te dokdumentiizdani kao zajedniki sa stodnim ustanovama Organizacije Ujedinjenih naroda, lako su rezolucije skupStine i odbora u pravilu preporuke, rezolucijama se ‘mogu mijenjati pojedine konvencije, ako je takav natin izmjene predviden u tekst konvencije. Kruna pisma u pravilu sluze za objasnjavanje pojedinih pojmova, Ujednaéavanje wobigajene prakse ocinosno i2vjescivanje ovlastenih drzavnih sluzbi © novim spoznajama (ukljueujudi miijenja struénih skupina pojedinih stuzbenih ili neslusbenih organizacia koje nemaju nikakvu obvezujucu snagu i je struéno znatenje i vaznost potiva na poznatoj i priznatoj strugnosti samih autora. 1.3 MEDUNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIH ZIVOTA NA MORU, 1974. Medunarodna konvencija o sigumosti udskih Zivota na mocu (international Convention onthe Safely of Life at Sea - SOLAS) donesena je na zasjedanju odréanom 1914. godine u Londonu, na poticaj britanske vlade potaknute potonucem broda Titanic. Razvoj tehnologije i Zeja da se Konvencijom "nametnu” sto visi standardi sigumosti, u prom redu na trgovackim brodovima, razlozi su revizija konvencije iz 1929,, 1948. i 1960. godine. Danas je na snazi zadnja redakeija konvencie iz 1974 ‘godine. Prema dostupnim podacima, Konvencija danas obvezuje 14 dréavu svije- ta, medu njima sve velike pomorske drzave (s 9847% svjetske trgovatke ‘momarice) te Republiku Hrvatsku. ‘Tekst konvercij i njezina Priloga moze se mijenjti ili dopunjavati na kontfe- rencijama dréava ugovomica ili Sto se mnogo CeSce primjenjuje, odlukama Odbora za pomorsky sigumost (MSC) primjenom nacela presutnog acceptance). Izmjene koje prihwati MSC, prihvaéaju se ako ih u sledecih 6 mjeseci iaritto ne odbije nsjmanje onoliko drBava sa zahtjevanim udjelom brodova koliko je potrebno da bi Konvencije stupila na snagu. Ako se ne sakupi dovoljan_ bro} odbijanja, izmjene stupaju na snagu nakon 18 mjeseci ili nakon ekoga drugog 1.4 KONVENCIJA O MEDUNARODNIM PRAVILIMA O IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU, 1972. Prva medunarodna pomorska konferencij o pravilima za izbjegavanje sudara ‘na mort odrdana je 1889. godine u Washingtom na poticaj lade SAD-a, Sjedeca je takva medunarodna konferencija odrZana je u Bruxellesu 1910. godine, a izm- jene prihvacene na toj konferenciji ne mijenjju bitno do tada prihvadena nacela lebjegavanja sudara na moru sve do 1954, kaca stupaju na snagu izmjene done- sene na Medunarodno} konferencji o sigumosti judskih Bivota na moru iz 1948 godine. Medunarodna konferencja o sigumosti Judskih Zivota na moru iz 1960. Bodine conosi (u prilogu konvencje) nova pravila koja stupaju na snagu 1965 Sodine. Pravila o izbjegavanju sudara na moru koja su danas na snazi, donesena su na konferencii o medunarodinim pravilima za izbjegavanje sudara na mort edrZanoj 1972. godine u Londomu, a stupile su na snagu 1977. godine. Konvencia danas obvezuje 135 dréava (96,77% svjetske trgovacke flote) Rezolucja A.739CI8) Guidelines for the enthriation of ongoizations etng ot behalf of the Aadruinistration, 2» Rezolucia A.744(18) “Guidlines onthe enhanced programme of inspections daring surveys of bulk ‘triers ant tankers (kako je izijonjena MCAS) | rezalsjom be. 2 na SOLAS Loner: ‘enc 1997) *% Rezplucija A600(15) IMO shipidentcatin iaaner scheme. » Rezolucia A.787(19) Procedures or por! State contra Rezolucla A.852(20) Cade of practice for th af lading ond unloading of blk care t 1 [eremenrntartn Medunarodni sustav sigurnost plovidbe 6 Iamjene COLREG konvencije Godina “” Wemijenjena poglavlja Liar ies! izmjene_| ‘mileniena poglavl primjene ‘Convention on the International Regulations for oe Preventing Collisions at Sea, 1972 1,3, 10, 19,22, 3, 24, 25, ez. skupstine A464(12) | 1981. | 27,29, 30,33, 34, 35,6, 37, | 1.6.83. 38, Prilog 1, fl. rex, skupstine AG26IS) | 1987. | _1,3,8,10,Prilogi, iV |_19. 11,89. rez. skupstine A.678(16)__| 1989, 0 19.491. ez, skupitine A736(18) | 1993, 26, Prog Ui, 1, 411.95, Sustav pravila za izbjegavanje sudara na moru sadrzan je u ptilogu kon- vencije. Prilog Konvencije o mecunarodinim pravilima o izbjegavanju sudara na rmoru sadréi 37 pravila podijeljenih u pet pogtavija i tri dodatka. Prvo je poglavlje uvodine. U drugom se poglavlju u tri odjeljka navode pravila o izbjegavanju sudara na morw i to w svim uyjetima vidljvosti, u slueju kada se brodovi medusobno vide te w uvjetima loge vid}ivosti. Trece poglavije propisuje pravila koristenja. svjetiosnih i 2vudnih znakova, a éetvrto pogiavije utvrduje nain korigtenja zvugnih i svjetlosnih 2nakova. Peto poglavije u samo jednom pravilu navodi dopustena izuzeca. U dodacima pravila navode se zahtijevana tehnicka obiljedja zvucnih i vizualnih oznaka, 1.5. MEDUNARODNA KONVENCIJA O SPRECAVANJU ONECISCENJA MORA S BRODOVA, 1973./1978. Medunarodna konvencija 0 spregavanju onediséenja mora s brodova (International Convention on the Prevention of Pollution from Ships - MARPOL} done- sena je u okvire Medunarodne pomorske organizacije na konferenciji odrZano} 1973. godine u Londonu kako bi u potpunosti i na jednome mjestu utvrdila pos- ‘tupke pomoraca odnosno opremu broda poradi djelotvorna spregavanja odnosno tumanjivanja onetiséenja mora s brodova, i to posebice hotimiénog. Konvencija je, radi bréeg stupanja na snagu, bitno izmijenjena protokolom iz. 1978. godine. Konvencija se sastoji od osnovnog teksta, dva protokola i pet priloga. Prilog I. onvencije odnosi se na prijevoz nafte morem injime su utvrdena pravila u pogledu konstraktivne zaStite od onetiscenja te pravila kojima se propisuju nagini i kolitine dopustenog ispustanja nafte u more kao rezultat tehnoloskog postupke prijevoza Niime su ustanovljena “posebna podrugja” (special arens) odniosno *posebno osjthiva podinagja” (particularly sensitive areas) koja, ako su uspostavijena, daju mogucnost obalnim dravama da uspostave plovidbu odredenim podrujem sukladno potreba- ma zadtite od oneéisdenja, Prilog I odnosi se na drage tekuce terete (Osim alte) koji se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija, Prema odredbama ovog priloga, sve Stetne tvari podijeljene su u éetiri skupine prema stupnju Stetnosti, a za svaku su.16 Sigurnost na mor 3 Sigurt ne mor Uvjeti ispustanja tekucih atetnih wari u more prema Medtunarodni sustav sigurnostiplovidbe yw 1.6 MEDUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM ee MARPOL 73.78, i LINIJAMA, 1966. oe {Siapia& | Sepia [ StaginS [ Spi i Metunarosknvenin ofa nuns tel Coton ad vet ispustanja izvan posebnit podrudja Lines) prihvadena je na medunarodnoj konferenciji odréanoj 1966. godine u _ge0gralsko podrutje najmanje 12 mij od najblizeg Kopna 1 Londonu. Cilj je konferencije bio utvedit uvjete koje moraju zadovolii brodovt | = j i ie fete Koj i dubina mora [| __najmanje 5 m nip odredeno i koji obavijaju. medunarocna putovanja sa stajaligta najmaniega dopustenog brzina broda’ iajmanje 7 €v. (4. za plovila bed poriva) 1 HI nadvoda. Konvencijajestupila na snagu 1968. godine i danas obveruje 145 drZava taeaionad Bm 1/3000) mea 17 : 5 9834% sujetske trgovacke flote oe 0 | apace | Kapacteta | neogranigeno Konvenejse sat od ope dies tj pga. U opcom su di nave- Ee fanka fanka dene obveze viada ugovornica pri primjeni Koavencije te uvjeti pod kojima najveca koncentracija | 9 | Rane od] manje od 10 | manje od 10% brodovi smiju poduaimati medunarodna putovanje, primjerice postupak i2dava. [ppm .u brazdi |ppm wbrazdi| " predukta jai trajanje valjanosti svjedod2bi temeljerih na konvenci, obilezavanje oznaka, Uvieti ispudtanja u posebnim podrugjima obavijanje periodiénih pregleda i de. Po podrugj [git potaje | ~ramane wl elses oper Praia 2 oreivanj teeth vrei np naveden Plog L kon dlubina mora ‘Najmanje 25m vencje. Pritom se teretna vodena linija odreduje neizravno, odredivanjem naj- braina broda[najmanje7 @. (4¢v. za plovilabezporiva) ] isto kao ‘manjeg nadvoda i to ponajprije na temelju duljine broda (razitkuju se beodovi 2a Timilr1/3000) vizvan prijevoz tekucina ~ A i svi drugi brodovi ~ B). Vazna je adrednica Priloga I. kojom neji olinaiz |g 7 1 10 se zahtjeva da svi brodavi'w potpano nakreenam atanja, mage econ va tanka | Bag | pain naplavbvanje bilo kojega 2atvorenog, prosora {to tako de nakon aphijvania : 7 ne imaj zadovolavaucravnotetu, U Plog I naveden e temo rrajveca koncentracija | 0 0 ve podrafjima u Kojima se dopusta uranjanje broda do pojedine propisane oznake na lppm u brazdi oka boda sukladno previadavajcim hczometoroloskim usjetma us pojedinons Bein tar odredent nan ipuslanja u more ovsno o podradju plovibe.Palg Hl Podtrugju, Plog I. sadriava urorke syjedodb Koj propsuje konvenci. cudnos se na mjere spredavanje onedscene varia hee se povare palanne ia Spremnicima. Prieg IV. odes! se ra spedavana oneliscen mort keipars Sy YADLINE konvencije brodova, a prilog V. odnosi se na onetiscenje mora smecem. Protokolom na kenven- Peeene HOt e Si 1997. godine usvojn je 5 VI. prilog ko se odnosi na spretavane oneticenja a Godina 7 Tymijenjena poglavija | _ Datum zak, » izmjeoe palinene Obiljezje je konvencije da svaki prilog stupa na snagu odvojeno. Prva su dva International Convention on Load Lines, 1966 21. 7. 1968. palloga obveana jer ih draava koja je pristpila honveng mots, priests LS pe 35,15 22525) —nijena Pristupanjeostalim prilozima prepusteno je vol decane, rez. supstine A231(7) W7 | 57,39. 38, 50,4415, 46,47,| ‘Shaan Prilozi LIL. stupilisu na snagu 2 listopada 1983, prlog I. 1. srpnja 1992, 7 7 a nije na « prilog V. 31. srpnja 1988. godine. Prilog IV. Prilog V1. nis stupil na snag rez, shupstine 4.319) 1975. oo nazi rez seupsine Aaa | 197, pee aena wz saptineAsoo9 io ar iene rez. skup3tine A.784(19) 1995. pedo aoa * Udon ahs monocots prefs Pia V rence aco saadi 1, Raspéuenspjenon th nanos lama vodana TS popae ah eee Se, rtocol of 85 lating to te Intemational Convention jena ej uve dnt praia oi Plog VILMARPOL one ee sei Se Taree ea eeneens : aah posebna konvencija. Diplomatska onferencija 0 tom pitanju odeZat ée se 2002, ii 2008. godine. = U listopaca 200, odstat ce se posebna konlerencn na koja) eco razmatzel nv tjane orto abr Bi enol soins tl pv aa aoa a 7 KNJIZNICA Havarecs (a tlCaA18 Sigurnost na more 1.7 MEDUNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU, 1969. Medunarodna konvencija 0 bazdarenju (International Convention on Tonnage Mensurement of Ships) donesena je na medunarodnoj konferenciji odrzanoj u Londonu 1969. godine. Konvencija je stupila na snagu 1982. godine, a danas obvecuje 126 dréava s 98,05% svjetske trgovacke flote. Konvencijom je utvrden nagin proracuna velitine (tonaze”) breda s prvenstvenom namjerom odredivanja ‘obveznosti primjene pojedinih nacionalnih ili medunarodnih propisa, naplate naknada is. Prema konvenci, velicinu broda odreduju dvije veigine: brutotonaza i neto- tonada, koje se izragunavaju nezavisno prema izeazima navedenima u pravilu 3. odnosno 4. Priloga I. Pritom je netotonaza u pravilu za oko 20% manja od bruto- ‘onaze. $ obzirom na naéin izraéuna, tonaza je bezdirnenzionalni broj (bez mjerrih jedinica). U Prilogi IL navodi se obrazac svjedodzbe koja se temeljem konwencije iadaje brodu. 1.8 MEDUNARODNA KONVENCYJA O STANDARDIMA UVJEZBAVANJA, STJECANJA OVLASTENJA I DRZANJA STRAZE, 1978./1995. lavoriste Medunarodne konvencije 0 standardima uvjezbavanja, stecanja ovlastenja i drZanja straze (International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping - STCW) moze se pronadi u jednoj od rezolucija usvo- jenih na konferenciji posvedenoj usvajanju SOLAS konvendije iz 1960. godine, na temelju koje je 1964. godine uspostavljen zajednigki odbor IMO-2 i [LO.a% posveéen uvjezbavanju pomoraca (IMO/ILO Joint Comittee on Training), Odbor je Pripremio poseban spis (Document for guidance, 1964) koji je trebao poslutiti kao Uuputa dréavama o naginu naobrazbe i izobrazbe zapovjednika, éasnika i élanova pposade trgovackih brodova. Na temelju toga spisa skup3tina IMO-aje 1971. godine donijela odluku o usvajanju posebne konvencije posvecene naobrazbi i izobrazbi pomoraca. Konfezencija na kojo su bili prisutni predstavnici 72 drzave, odrzana je 197%. godine u Londonu i prema mishenju mnogih bila je najveeainajanacajnia do tada odréana konferencija. Tekst konvencije sadriaveo je minimalne zahtjeve u svezi sa znanjem i vjeitinama, koje su ved u to doba tradicionalne pomorske dr2ave potpuno zedovoljavale, pa Cak i ummogome premasivale tako da je kon- vencija u razmjemo kratkom vremenw® prikupila potreban broj ratfikacija te 2 U proto se mjerene Brod zasnvalo na mjeonju roa budava a tn (ano. Yelting od 225 galona lt 022 ire). ost (184) to je zamienjnd ra Mootsome,sjedrom regisiarsors tom edna bj 10 kuch sop ® Medurarcina organiza rac (intent Lakour Orgentzton~ LD, 2 Tos cbaijava « prvome red nicom és se oredbe Konvencie pena na bradovedréava koje rsu popitnice Konvenclje had novi boda uploviera ier dete koja jst porpsien. ‘Medunaredni sustaysigurnostiplovidbe 7 » stupila na snagu 1984. godine. Danas konvencija obvezuje 135 dréava s ukupno 97, 63% svjetake trgovacke flote. Ves tijekom osamdesetih godina odredbe konvencije vige nisu zadovoljavale potrebe medunarodne pomorske zajednice. Uzroci su takvu odnosu mnogobrojni: tehnologija pomorskog prometa uvelike je uznapredovala, pomorske kompani- je nekod tradicionalno vezane uz pojedine driave, postale su multinacionalne, posade brodova brojéano su se priliéno smanjile i postale viSenacionalne, uvjeti rada i Zivota na brodu bitno su se izmijenili sl. Kao posljedica toga, na prijedlog slavnog tajnika IMO-a, sazvana je 1995. nova konferencija dr¥ava ugovornica na kojoj je potpuno izmijenjen prilog konvencije. Zahvaljujuci ubrzanu postupku, izmijenjeni prilog konvencije stupio je na snagu 1. srpaja 1997. godine, Imajudi na uumu iznimno zahtjevne odrebe konvencije, dréavama je ostavljeno pet godina (do 1. veljaée 2002.) za potpunu primjen njezinih odredaba, Prilog konvencije sastoji se od osam poglavija. U prvom poglaviju utvrdena su prava (brojne) obveze siréava i to kako prema vlastitim pomorcima kojima pod ‘odredenim uyjetima izdaju ovlastenia, tako i prema IMO-u Sto se tice izvjescivania © poduzetim mjerama. Drago poglavije utvrduje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjedinike, Zasnike palube i élanove posade palube. Treée poglaviie utveduje nadine i uvjete stjecanja ovladtenja za sluzbu stroja a Getvrto se poglavlje odnosi na éasnike ili lanove posade koji su odgovorni za radiokomunikacije u slugaju opas- nosti, Peto poglavije propisuje uvjete koji moraju zadovoljti zapovjednici, Easnici i dlanovi posade na pojedinim vrstama brodova (tankeri, putnicki iro-ro putnidki brodovi), a Sesto se poglavije odnosi na oviastenja i nagine odnosno uvjete sijeca~ nia ovlaitenja éasnika i anova posade 5 posebnim duznostima na brodu (napustanje broda, sigumost rada, medicinska prva pomoé i medicinska skrb te znanja i vjeStine potrebne pri napustanju broda). U sedmo poglavije uvrltene su odredbe kojima je omoguceno uvodenje ovlastenja odnosno dudnosti Koje odskagu od uobitajene strukture posade broda (npr. bivalent ii polivalentni éasnici ‘odnosno lanovi posade). Osmo poglavije propisuje nagine obavijanja straze te, posebice, mjere 2a spretavarje neZeljenih posljedica umora. Uz konvenciju, izdan je i poseban pravilnik (STCW Code). Taj opsetni pravil- nik podijeljen je u dva dijela: AB, pri cemu i jedan i drugi svojim sadrzajem sii- jede usteoj priloga konvencije. Primjena odredaba priloga A obvezna je, a njime su podrobno propisana obvezna znanjai vjedtine te natin njihove provjere pri sfjecanju ccinosno izdavanju pojedinog ovlaStenja. Pritom se potrebna razina manja razlikuje s obzirom na raz- inu odgovornosti to: rukovodna idjelatna razina te razina podrske. Dio B je pre- poruka - uputa dréavamea o naéinu primjena odredaba iz dijela A ® Da bi se mogso primijenlf institut prebumnog prihwacana, cadets) same konvencife nije mije- ‘jan. Kao peljedia toga, posto stanovitalogicka neuskladenost tamed teksta Kanvene sijtina prloga20 Sigurnost na mor eet it 1.9 MEDUNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOM. TRAGANJU I SPASAVANJU, 1978. Medunarodna konvencija 0 pomorskom traganju i spaSavanju ({nlernational Convention on Maritime Search and Rescue ~ SAR) donesena je na konferencl odrzano} u Hamburgu 1978. godine, a stupilaje na snagu 1985. godine. Prilog kon: ence mijenjan je rezoluciiom MSC.(69) od 18, svibnja 1998, amjene su stupile ne snagu 1 sieénja 2000. godine Prilog izmijenjene konvencije sad pet poslasljs Valja istaknuti da, 2a raalikus od yecine drugih konvencija (npr. SOLAS LOaLD. LINE, MARPOL) koje u vaéoj mjeri ili Zak potpuno obvezuju brodara odnosno Zapovjednika i danove posade, SAR konwencija ponajvise obvezuje drZavu (pose. bice fnancijsid), Time se objasnjava zasto u odnosa prema svim drugim onvenci- jamma, ova konvencija ima razmjerno najmanji bro} prikupljenih ratfikate Konvenciju je do danas prinvatilo 65 drZava 8 46,9% evjetske flote. U prvom poglaviju Priloga konvencije navode se definicije koje se koriste u tekstu. U Grugom poglaviiu obvezuju se dréave da utvrde pravnu utemeljenost uibe traganja i spaSavanja, odrede oviasti,osiguraju sredstva i komunikacjsle eve, esiguraju suradnju i djelatnu podréku te unapredenje sustava, Takodor, dréave se pozivaju da utvrde podrudja oviasti (a suradni sa susjednim créavarna) te da osiguraju da u svom podrugju ovlasti bude pruzena pomo? svim osobstna koje ju zatraze, bez obzira na nacionainu ili drugu pripadnost. O uspostaviiencen Podrugju odnesno ustroju slu%bi traganja i spaavanja (ukjucujud ovlastene osobe, smijeita jedinica, njihova tehnigka svojstava) drlave trebaju izvijestit slavnog tajnika IMO-a koji preuzima abveru da o tome iavijesti druge drdave pot Pisnice, Driave preuzimsju obvezu da kao osnovnu djelainu jedinicu tragaria { spaSavanja uspostave centre za koordinaciju traganja i spaavania te da ih ebvedu na Dlisku suradnju sa 2rakoplovnim sludbama traganja | spaSavanja ‘Trede poglavije posveceno je suradnji izmedu sluzbi traganja i spaSavanja sus- Jednih dréava, Odredbara ovog poglavia porivajuse dedevedn oneprce ave Poverivanje centara 2a koordinacii taganja 1 spafavanja, odnosno da sklope medusobne sporazume o suradnji, posebice kada je rijeé o medusobnom pozive- ‘ju. u pomot odnosno prelasku dr2avne granicejedinica traganj i spasavanja, U Getvrtom se poglaviju pozivaju dr2ave da stave na raspolaganje podatke, planove i informacije 0 svojim centrima za koordinacij traganja. Odreduju se { femeljni pojmovi i natin! postupanja tijekom traganja i spasavanja, primerice pain potetka traganja, stupnjevi opasnost,nagela postupanja na mjesta nezgode i razlozi za odgodu ili prekid traganja i spasavania, Posliednje, peto poglaviie, posveceno je sustavima izvjeScvanja s-brodova Posebice se utveduju cijevi uspostavijanja tih sustava, funkeionalni zahtjevi, vists izvjeSéa i nadini korigtenja sustava. Konvencj je iamijenjena postupkom "presutnog prihvadanja” (anak iQ) konwend) ‘odnesno adlukom Odbora 2a pomoraaysiguenost MSC7N69), Uz konveneiju su bila pridruzena dva prirucnika: jedan namnijenjon slusbama ‘raganja i spalavanja (International Maritime Organization Search and Rescue Manual ~ IMOSAR)® i drugi, namijenien brodovima (Merchant Ship Search and Reseue ‘Manual ~ MERSARY®. Rezolucijom skup3tine [MO-a A:894(21) prihvacen je zajed- nicki ICAO/IMO prirudnik pod nazivom futernationdl Aeronautical and Maritime Search and Rescue Manual ~ WWMSAR. Ova} pritutnik podieljen jet tri opsezna dijela itor 1.Ustroj i upravijane (Organization and Management) 2.Uskladivanjetraganja i spaavanja (Mission Coord 3,Jedinice traganja i spasavanja (Mobile Facies) Prui je dio namijenjon dr2avnim sluzbama s ciljem ujednacena uspostavijanja sluabi traganja i spalavanja, drugi je dio namijenjen djelatnicima koji rukovode traganjem i spagavanjem, a treci brodovima, i trebao bi biti na raspolaganju zapovjedniku i fasnicima palube mn) 1.10 PRIMJENA MEDUNARODNIH KONVENCIJA I PREPORUKA, Prihvacanjem medunarodnih Konvencija (catifikacjom ili na drugi naéin) dr2ave preuzimaju obvers njihove primjene i to ponaiprije tako da ih pretoge 1 viastiti pomorsko-pravni sustav, Buduci da se medunarodne konvencie u pravila odnose na brodove koji plove w medunarodnoj plovidbi, nacionalni pomorsko Pravai sustavi moraju, uz dio Koji je suglasan prihvacenim medunarodnim kon- vencijaina, sadréavati i odredbe koje se odnose na brodove koji ne obavljj: medunarodna putovanja, lako taj dio pravnog sustava ne mora nuzno bit sg. lasan odredbama prihvacenih medunarodrih Konvencija, vecina dr2ava nastoji jeri u kojoj je to prikladno opcoj razini razvijenost, sirukturi nacionalne flote i potrebama, primijeniti standarce koji vrijede u medunarodnoj plovidhi {na bbrodove koji plove samo 1 granicama nacionalne plovidbe. To se posebno odnost za propise iz podrufjasigumosti plovidbe i zaitite morskog okolise. Osnovni je razlog ovakvu pristupu u tome sto bi primjena razliith propisa iz podradja se gumosti plovidbe za brodove koji se razlikujui ponaiprije po podrugju plovidoe, zahtijevala priligna noveana sredstva, Kada je rile’ 0 primjeni medunarodnih konvencija is njima povezanih propiss, valja istaknuti da njihove odredbe w pravilu predstavlajunajmanju medunarodno prihvatijivu razina zastite, Dréave mogu, ako to ociene prikladnim, svojim nacionalnim propisima postroziti zahtjeve pojedinth konvencija. Pritom ‘morgju podtovati nadelo ravnopravnosti - odredbama nacionalnih propisa ne 5 Pribvaden (MSC/Cite.257) kao IMCO Search and Rescue Manual (IMOSAR) 1978, godine te Poalje nekoliko puta mijenjan i dopunjavan, ‘© Pilhwacenrezalucjom skupftine A 2297) 3971, godine te poslie nekolko puta mijenjan i Aopunjavan,2 Sigurnost na moru ‘smiju staviti u neravnopravan polota) brodove drugin drzava koji zalaze u njihove Take. Naéelno, a ovisno ponajprije o tradiciji i znadenju koje pomorstvo ima za pojedinu dréavu, temeljni odnosi® moge biti u pojedinoj drzavi odredeni temel- ‘nim propisom koji sustavno odreduje odnose koji nastaju u podrudju pomorske plovidbene djelatnosti, ili se pravni odnosi ureduju vecim brojem pravno jed- nakosnaZnih propisa. I u jednom i u drugom sluéaju, a zbog velike raznolikosti djelatnosti povezanih s pomorstvom, nuzno je donosenje i niza propisa nize pravne razine, kojima se ureduju ednosi u pojedinim djelatnostima x pomorstvt. U Republici Hrvatskoj temeljni pravni odnosi pomorsivu gelovito su i sus- tavno uredeni Pomorskim 2akonikom’, Sa stajalista sigurnosti plovidbe i zaétite mora i priobalja od onetiséenja, temeljni odnosi utvrdeni su u éetvrtom dijelu Pomorskog zakonika, napose u petom poglavifu toga dijela~ Brod’, Valja istaknu- fi da se tim odredbama Pomorskog zakonika u prvome redu ureduje nagin provedbe obveza preuzetih potpisivanjem pojedinih medunarodnih konvencija 0 osiguranju 2adovoljavajuce razine sigumosti plovidbe i zaétiti od onetiseenja u teritorjalnome moru i unutrainjim vodama. Ne temeljima Pomorskog zakonika doneseno je niz podzakonskih propisa kojima se ureduju pojedina pitanja, pose bice u veri sa sigumnoscu plovidbe i zastitom morskog okoli, pri gemu se poseb- 10 istige Pravilnik o obavljanju inspekaiskog nadzora sigurnosti plovidbe Sto so tige provedbe mjera sigurnosti plovidbe, a zatim i zastite morskog okolia, valja razlikovati cbveze drZave prema brodovima njezine dréavne pri- padnosti i obveze prema stranim brodovima koji uplovijavaju w njezine luke. Obveza provedbe nadzora nad brodovima njezine drzavne pripadnosti (Flag State Control) temelji se na izrigitoj odredbi pofedine konvencie. Na temelju tog opéega zahijeva, drzave uobiéajeno uspostavljaju sluzbe ut okviru svoga adminis: ‘rativnog ustroja, Kojima povjeravaju te poslove. Pritom vala razlikovati postove tehni¢kog nadzora (utvedivanje sposobnosti broda za plovidbu) i inspekcijske poslove. Poslovi tehnickog nadzora sw visokostrucni poslovi Kojima se utvrduje sposobnost broda za plovidbu. lako bi te poslove u pravilu trebale obavijati drEavne sluzbe, ponajvige zbog visokih troskova odrZavanja takva sustava, u Nacionalnt pomarsko-pravni sustavi mogu biti rzmjemo jednostavnl, all u eazvijenin drlavama mogu bit i velo sloteri, ovisno 0 vednost Ksju iskoristavanje mora edrosne pomorstvo imaju a opéemu nacionalnom gospodarstvu. Tako, primjerice, Obalna strata SAD-2 (1 Sj) jo ovlacti sigumast plovidbe i zadtte obolita) objuiuje publikaciia pod inazivoan Cons! Guard Liga! Authortiee koja na vile od 70 stranica () sar kazalo pravnih favora na Kojima se temejinihov ra. % Narodne novine be. 17/94, izmijenjen Zakonom o iamjenama i dopunama Pomorekog zakonika, Narodne novine be, 74/4. 143/96, % Narodne novine bx 34/97, 41/98. 27/00. ‘Modunarodni sustav sigurnostiplovidbe 2B vecini ‘dréava ti se poslovi povjeravaju’? specijaliziranim ustanovama Republici Hrvatskoj postovi tehnitkog nadzora brodova na temelja javne ovlasti povjereni stu Hrvatskom registra brodova® kao jedino ustanovi ovlastenoj obav- lati thu ime Republike Hrvatske. Hrvatski registar brodova obavija ove posloves = utvrdivanje sposobnosti za plovidbu i bazdarenje brodova i odredenih vrsta brodica ~ utvrdivanje sposcbnost za uporabu i bazdarenje plutajucth objekata ~ utvedivanje sigurnosti kontejnera ~ utvedivanje podobnosti ustrojstva brodara u pogledu sigumog rada i zaitite okolisa tiekom koristenja brodova ~ sudjelovane u istrazivanju uzroka nezgoda brodova ~ sudjelovanje u radu i izveSavanju obveza prema medunarodnim organizaci- jama Poslovi tehnigkog nadzora obavijaju se na temelju tehnitkih pravila. Tehnigka pravila st javno objavijena pravila Kojima se propisuju najvise praktitno prove- dive medunarodno prihvacene tehnicke norme o sposobnosti broda 2a plovidbu. ‘Njima se propisuju uvjeti koji moraju biti zadovoljeni, a tigu se trupa i opreme ‘trupa, strojnog uredaja, elektritne opreme, automatizacije, plovidbenih svojstava, » Temel|ovog poweravanjautvrden je u pravil X1/1 Authorization of rengizad ganization SOLAS Konvencj. Ne tml toga pravilsshupStina IMO-a done jerezolucju 6.75918) Guidelines forthe cutarnation of ergarzntioe etng on bel ofthe administration Kojo je ula niin sklapanje ugovora tmedu drzava {taketh organi te njogoveobvezatns pojedinsti. Stovis,priedog tekva wgpvora ponaden je dezavama w MSC/Cire 710 odnosno EPC/Cis.307 Madelagrement forthe euhoratin of raped ergarcntions ating on Beal of he Adnisismtion. Use koje mora ispunavatl te ustanoveutveden su rezouci supine IMO A.78909) Spans ie str a ert cos of georgia aig ba of > Najvece Klasfikacske ustanove udrutene su udmge (lnterraional Association of Clssficatos Sets ~ 1ACS) koja ina satus promatrate pri TMO-izadnih godina svjin prigdozime vio ation sucfeluew ra organizacie. lanov su udruge Americar Surat 6 Shipping (ABS), Bera Vets (BV), Chi Clsifcaton Sat (CCS), Det Norske Veritas (OV), Cermaischer Lloyd (CL), Kens Register of Siping (KR), ly’ Register 9f Shipping (LR), Nippon Kaiji Kyokai (NK), Registro ltlano Nevle (RENAY), Racin Marne Reger of Shipping (RS) te ao pridrutentanovi Hrentati Rita Brdoos (ARB) i Inion Rept of ‘Supping (RS). Clanod organizace lj sjecdodtbe 2a vide 0d Vase ngovae Note Zac gina ase nezadovolstv radom Kiasfkaciskih tstanova. Nezadevolavajuc ad \ssikaiski ustmova obraciade sete So uslugeHasikoeskihustanova placa brodar pas one ustanovitoma podredencm polozajx prema brodan Uprilog tome gover ito Sto 5s, przerc,velike nafte Kompane rave Vast sta pregeds rodova koje prety. moj una (IRE ting inp) © Zakono Hevaskom esta brodova, Narre novine be. 82/96. 4 Clonal 6 Zakonao Hrvatskom registra brodova.24 Sigurmost na mora protupozame zaitite, sredstava za spaiavanje, radioopreme, sredstava za navi- acij i sredstava za signalizaciju, uredaja 2a rukovanje teretom, zastte pri radu i smjeStaja posade, prijevoza putnika, prijevoza tereta, zasite okoliga te baadarenja brodova i drugih plovecth i plutajucih objekata. Istim skupom pravila utveduje se ipodobnost brodara u sveri sa sigurnost rada i zastitom okolisa tijekom koristenja brodova (ISM). Tehnitki nadzor obubvacs = odobrenje tehnigke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili pre- graduje ~ tipsko odobrenje strojeve, uredaja i opreme namijenjene za ugradnju tu brod = nadzor nad izgradnjom ili preinakom broda = nadzor nad izradbom strojeva, uredaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod ~ preglede postojecih brodova ~ utvrdivanje podobnosti ustrojstva brodara i brodova 1 pogledu sigumog rada i zadtite okolisatijekom Koristenja brodova. Pregledi brodova u okviru tehnitkog nadzora mogu biti osnovni, redovni i lavanredni. Prema Hlanku 114. Pomorskog zakonika “osnovni pregled je obvezan pregled kojem podlijeze postojedi brod prie pocetka koriatenja broda prigodom: 1) uupisa u upisnik brodova ili 2) zmjene namjene, granica plovidbe ii drugih svojs- tava broda na koje se odnose odredbe tehnitkih pravila." Sukladno Ganku 115, "redovai pregledi su obveznt pregledi kojima podlijeze postojed brod u vremen skim razmacima propisanim tehnickim pravilima”®, dok je prema dank 116. izvanredni pregled obvezan pregled kojem podljeze postojeci brod: ~ nakon 3to pretrpi nezgodu (havariju) il se pronadu nedostaci Koji mogu utje- cafi na sposobnost broda za plovidbu = prigodom popravaka ili cbnove dijelova broda = prilikom odgode reciovnih pregleca u skladu s odredbama tehnigkih pravila, ~ kad je brod u raspremi dae od jedine godine — prigedom privremene promjene nanijene ili podrugja plovidbe ~ kad to za odredeni brod zahiijeva registar kao dodatak redovnim pregledima.” Na temelju obavijenih pregleda (sukladno medunaredaim konvencijama ‘odnosno Pomorskom zakoniku) brodu se u ime drave izdaju odgovarajude svje- doditbe (statutory certificates)® kojima se potvrduje da brod zadovoljava propisane tuvjete. Te svjedod2be uvijek moraju biti na brodu i njima se u stranim hukama dokazuje da su pregledi zadovoljavajuce obavljeni. Osim svjedod2bi koje imaju svoje izvoriste u prihvacenim medunarodnim konwvencijama, crava moze zahtje- vati da brod ima i druge svjedodzbe Kojima dokazuje da zadovoljava neke dodaine zahtjeve. © Najdudi viemenski razmaci iamedtu progleda odredeni su u pravilu odzedbama pojedinih konvencija. Syjedodabe koje se zahtjevaju prema racionalnim propisime, navode se odnosmom nacionalno propisu, npr. u Pravilniku o cbavijaju inepeksjkog nadzora sigumost ploviebe, Dodatak 2. (na temeliy Aanka 24), Narodne novine br 34/97, 41/99. 127/00. Medunarodni sustav sigurnost plovidbe 25 Inspekeijske posiove obavijajiu inspektori sigurnosti plovidbe kao ovlasteni djelatnict drzavne uprave odgovorni za sigurnost plovidbe. Pri obavijanju inspekeijskih pregleda moraju imati odgovarajucu iskaznicu koja su duzni pokazati prije pregleds, Valja razlikovati preglede odnosno inspektore koji su ovlasteni cbavljati preglede domacih brodova i inspektore koji su ovlaStent pre- gledavati strane brodove (Port State Control Officer ~ PSCO). Pregled koji obavija ingpektor moze biti: osnovni, detain ili prosireni. Opseg rada i ovlasti_pregleda domacih brodova odreduje dréava svojim nacionalnim propisom (primjerice, u Republici Hrvatskoj to je Pravilnik o obav |janju inspekcijskog nadzora sigumosti plovidbe). Prema odeedbama toga pravilni- ke, osnovni pregled domaceg broda obuhvaca ponaiprije pregled brodskih isprava { svjedodibi. Ako se inspektor pri obavijanju osnovnog pregleda uvjeri da je opce stanje broda takvo da postoji otit razlog da se vjeruje Kako brod, oprema, uredaji, feret, posada, te Zivotni i radni uvjeti na brodu ne odgovaraju uvjetima sigumosti, pristupit €e detaljnom pregledu, Detaljniinspekcijski pregled obuhvaca ponajprije pregled konstrukcije broda (trupa), prostora strojamice, smjeStaja dodijeljenth teretnih linij, sredstava i opreme 2a spagavanje i zaStitu od pozara, radiouredaja, prosudbu tvjezbanosti posade broda te pregled ivotnih i radnih uvjeta na brodu Pritom, ingpektor je duzan i ovlasten osobito voditi raguna o pregledu. onog, dela ‘rupa i opreme broda odnosno posade zbog kojega se provela detaljna inspekcia Prosirent pregled obavlja se samo ako su postojali razlozi za obavijanje detalinog pregieda, a po svojim obilje¥jima brod pripada skupini brodova za koje je obvez~ na provedba prodirenog pregleda. Prodizeni pregled obavija se za spomenuite viste brodova najmanje jedanput na godinu bez obzira na to da li su postojali razlozi za obavijanje detalinog pregleda, Nacelno, uz prosiren popis opreme koja se pregledava, prosirent pregled obuhvaca i utvrdivanje stupnja ispravnosti ‘odnosno prikladnosti(funkcionalnost) pojedinog dijla ii opreme broda. O obav- ljenom pregledu odnosno utvrdenu stanju, inspektor je duzan izvijestti zapovjed- nika broda zapisnikorn, ~ Ako na temelju pregleda inspektor prosudi da su utvrdeni nedostaci po svo- Jo prlrodi takvi da ocito ugrozavaju sigumost plovidbe, zdravie judi i pomorski okolig,inspektor ée, uz zapisnik, donijetirjeSenje 0 zabrani isplovijenja broda ili zaustavljanju radnje tijekom koje je utveden nedostatak. Brod kojem je izdana zabrana isplovijenja moze otploviti iz luke samo do brodogradilista ili drugog, ajesta gdje ce se ukloniti utvrdeni nedostaci. Pritom, dopustenje za isplovljenje izdat ce se samo ako se ocijeni da brod moze stici sigumo do odredista uz ppostivanje dodatnth uvjeta posebno utvrdenih za svaki pojedin sludaj Pregledi stanth brodova obavijaju se u ponajprie na temelju odredaba dinih medunarednih pomorsish kanvenea® Cit je takvih peegleda v prvome “ Prema odredbsma Pravilnika, to su: tanker! 2a prijevos lj sts od 5 godina brodovi za pri- Jevorsuhih tereta urasutom stanju staid 10 godina, putnikt bradevs i tankeri za pijevoz ‘ukaplenih plinova Il kemikalijastarifiod 10 godina Odnosne odredbe nalaze sw: SOLAS 74, pravla 1/19, IX/6 i XI/4, LOADLINES 66, dansk 21, MARPOL 73/78, cane 5.16. pravils 8A Prilogs 1, pravilo 15. riloga IL, pravile ®. Priloga IL i pravilo 8, Priloga V, STCW 78, anak X i pravilo 1/4, TONNAGE 66, dlanak 12.2 Sigurt nr more redu sprijetiti brodare da upisom broda u upisnik dréava koje nemaju razvijen susiav nadzora brodovaibjegnastog primjent odredaba pjedinik konvenc jai tako ostvare znatnu financijsku dobit’ na Stetu siguenost i zastite okoliba.® Organizirani i ujednaéeni pregledi stranih brodova uvode se prvi put 1982. godine Parigkim sporazumom o nadzoru dréave luke (Paris Memorandum of Understanding on Port State Control ~ Paris MOU), Koj je potpisalo 14 zapadnoeu- ropskih deéava, Tijekom vremena broj se drzava potpisnica poveéso tako da ih danas ima 19 (Belgija, Kanada, Firvatske,*! Danska, Finska, Francuska, Njemacka, Irska, Island, Greka, Nizozemska, Norveska, Poliska, Portugal, Rusija, Spanjolska, Svedska i Velika Britanija; Europska zajednica,iako nije dréava takoder je potpis- nica sporazuma). [ako formaino nije uspostavljena posebna organizadia, “na ‘temelju sporazuma djeluje Oddor 2a nadzor luke drZave (Port State Control Committee), Tajnistvo (Paris MOU Secretaria), Savjetodavni odbor (MOU Advisory Board), Tehnigka radna skupina (Tecknical working group) te SIRENAC informaci- ska slusba, Sika 2, fegled strojarnice i pale bros kaj ne udovoljooapropisanim uojeta “Take edrzave naval drdavama 2stave pogocnost (lof Comeron Fe), Ozone Je objet takvihdrdava velo mal bo nspektorasigumosl todos prema boja bros ‘pisaih uniezina upisnk. Price, Cat ima samo devel iets aes peer 40 upsih brodove (prema Foe mary owe A NUMAST rept on betel Spee regulation, 200. “© Prema jednom istrativanju OECD's (Comptitieatsontges atin ty some sip ames rel of on ebseomes of epplilenternationl ees an sanrd, 196) Onoda moe Um nit iznos dnevnih wotkova boda {do die tein, o ibjegavann primjene odes Koes cose na sigumost, ath olf ivelne aj poctarscs “*U povodiunengode boda Se Empresa evodrik Casopisa Failayobjaden}e ora komen tar Buln Span oumad bya Noro: ested n Cyprus manage fro Gls carte hy the ren ceed iy Russi ition ag; cern Ameren oan pega ot > ‘the Welsh coast - but who takes the Blane? eee © Ova) sporazum ima svoj ivortew Hathom sporzuma (Hague Memoran) hain se skupina zapachowuropsth dtava dogoverao poss tngnizranog nado nad prienem konvense Medunarode ognizacj nb. a? ' Republika Hrvatska postal je ppisnicom Pris sporacuma 8. studenoga 1996, godine Medtonarodni susteo sigurnosti pl 2 Ij je sporazuma osiguratijednaku primjenu medunarodnih pomorskih kon- vencija na Sto veéem zemljopisnom podruéju. Sporazumom se izticto predvida rimjena ovih sporazuma: = Medunarodina konvencija o teretnim linjama, 1966., ukijucujuct{Protokol iz 1988, godine ~ Medunarodna konvencija 0 sigurnosti udskih ivota na moru, 1974, kako je izmijenjena i dopunjera, ukljuéujud protokole iz 1978, i 1988. godine —Medunarodna Konvencija 0 spregavanju onetisenja mora s brodova, 1973./1978. ~ Medunarodna konvencija o standardima uvjezbavania, stjecanja ovlastenja i . Tada de ja Koordinira tra Banjem na miestu nezgode muzno imati vibe ulecaa pri donogenj odluka, jeakpcienikenjesta nezgode (On Scene Commander ~ OSC) zapovednik “amjenske jedinicesludbe traganja i epafavanja, ojega je koordinator & corte6 Sir odredio da uskladuje operaciju traganja i spaSavanja na podrucju traganja. U pra~ vil to jezapovjednikrejpricadnijegbroda(s obzrom na sojtva bron joprem- ent sedavima vere) iz sstava she ragania spate bee col ize na mjesto nezgode. Iznimno, ako nema broda sludbe traganja ispadavaria, SEL ele oat {zapovedextog broda it zapovjedaik zrakopiove Sdnosno zapovjednik neke druge jedinice na mjestu nezgode Koja je po svo}o} Optom uvjeXbanosti osoblja prikladnia od tegovackih brodova na mjestu nez- gode, ii rukovodeés osoba slusbe na kopnu, ako to tehnitke moguénosti Gopustaju. Tzgovacki brodovi Koj sudjeluju a traganju i spasavanje, ini su pos: tupati po nalogu zapovjednika mjesta nezgode. Koordinator povedinskog traganja (Coordinator Surface Search ~ C98) zapov- jedanik je najpogodnijega trgovackog broda (5 obzirom na svojstva broda i njegow Spreaijenost sredstvina veze, pri demu treba uzetiu obvi da neke vse trg9- saith brodova mogu 2bog svojih manevarskih ili drugin svojstava imatiteskoca pri obavljanju tih zadaca). Njega odreduje koordinator akcije ili sporazumno Papovjednic\ trgovackih brodova koji polaze u pom ee chu koja ce na mestu nezgode koordinirati postupcima tijekom teaganja i ito po moguenostj5 prije dolaskajedinica na podrucfe tragana. Dok ta.esoba nije atedona, zapovjednik prve jedinice traganja koja stigne na podrucje traganja, pretzet de njezine dwinosti i odgovornost. koje takav brod neprikladan, zapov- Jednici brodova u dolasku sporazumno ¢e odredit tko ce od nih preuzet tu ulogm Brod koji obavija Kkoordinaciju mora danju istaknuti slova FR (prema Medunarodnom signalnom kodeksu), a noc syjetlosnu oznaku koja sam odredtuje : ‘Temeljne dutnosti osobe koja koordinia traganjem i spafavanjem na mjestu nergode jsut: ~ provodit plan tragan i spasavanja prema uputera Koordinatora u centr ~ predlotiizmjene plana ako to nalau priike i uvjei na mjestu nezgode fo Jeni izvijestiti Koordinatora u centr ~ pratt veomenske priikeistanje mora io tome w redovtim vremenskim 22 tnacima izvjeStavaticentar za Koordinaciju ~ odrdavati vezu s centrom i drugim jedinicema traganja te pritom osigurati pridrzavanje odgovarajudth postupaka = vodit biljedke o tijeku tragania i spafavanja, uldjudujudi podatke 0 dolaske: i Odlaskat pojedinih jedinica traganja, pretrazenom podruéju, koristenom razmale lemedu staza tragania, obavijestima 0 opezanjima, poduzetim radnjama i uspjesnostt - dostavljati povremene izyjeStaje 0 razvoju traganja i spaSavania (podact o ‘vremenskim prilikama i stanju mora, uspjeSnost traganja po danima,svako) poduzeto} redaji i buducim planoviena) Traganje i spaSeoanje na more e = obavjeStavati Koordinatora u centruo jedinicama traganja koje su oslobodene od daljnjeg sudjelovanja u operaciji kad njihova pomoé vise nije potrebna, o broju i imenima prezivjelth, imenima i odredistu jedinica na keojima se nalaze prezivjeli te dodatnoj pomodi ako je potrebna, npr. u sluéaju spaavanja teze ozlijedenih oscba. Uz to, ako to nije uéinio koordinator u centeu, osoba koja koordinira traganjem i spafavanjem na mjestu nezgode, duéna je: ~ odreditivjerojatni polozajcilja i podrugje traganja, a kad za to postoje valjani razlozi,izmijenitt odredeni polozaj i podrugje traganja, ~ odabrati odgovarajuci naéin traganja te dodijeliti svakoj jedinici traganja njezino mjesto, a kad je to potrebno, izmijenitinagin traganja ~ odtrediti razmak izmedu staza traganja i brzinu kretanj jedinica ~ odredit jedinice koje ée obaviti spaavanje nakon Sto je cilj pronaden. 0 svakoj izmjeni podataka, podrugja traganja ili obrasca traganja, osoba koja koordiniza traganjem i spaiavajem na mjestu nezgade duina je obavijestti koor- dinatora akeije. 25.3 POSTUPAK BRODA KOJI KRECE U TRAGANJE ILI SPASAVANJE Brodovi koji krecu prema podrudju nezgode neposredno nakon prijama pozi- vva, moraju uertati na kar‘u stvani li procijenjeni polozaj brodsa ili brodice u nevolji tena temelju svog kursa i brzine odrediti procijenjeno vrijeme dolaska (Estimated ‘Time of Arrival ~ ETA). To vrijeme valja usporediti s vremenima dolaska drugih brodova koji su potvrili svoje kretanje prema mjesta nezgode. Brod koji polazi u pomot mora pribaviti&to detalinie podatke o prilikama na mjestu nezgode, pose- bice stanje mora te druge raspolozive podatke o stanju ljudi t nevolj Tijekom plovidbe broda prema mjestu nezgode na brodu, ovisno o previa- davajucim okolnostima, treba obavit sljedede: — uspostaviti vezu s nadleznim centrom za koordinaciju (ako centar nije oba- vijedten o nezgodi) i prenijeti mu sve raspolozive obavifesti odnosno tiiekom vremena ih prema potrebi dopunjavati ~ izvijestiti koordinatora povrSinskog traganja ili zapovjednika mjesta nez: gode ili, ako oni jo8 nisu odredeni, sve radiostanice u blizini na odgovara- jucim frekvencijama o svakoj novopribavljeno} informaciji ~ prigvrstti privezama uz oba boka broda konopac koji ce se na voclenoj ini- ji protezati od praméane do krmene Cetvrti broda kako bi se omogucilo privezivanje brodica ili splavi za spaSavanje tako da se ne ugrozi sigumost privezanog plovila (moguée prevrtanje privezanog plovila zbog zatezanja konopea) = pripremiti za upotrebu brodski tereti, uredaj (dizalice ili ako je brod ‘opremljen samaricama na svakoj strani broda po jednu) za dizanje brodice i splavi (s judima ili bez. ud) na palubu broda; uz to pripremiti, ako brod68 Siguraost na mora SB Signer nt: more time raspolaze, platformu koja ée posluziti za podizanje ranjenih, ‘ozlijedenih il iserpljenih iui iz mora ~ postaviti i pripremiti za upotrebu uzdu2 oba boka broda na najnizoj otvo- reno} palubi konopce 2a dizanje, jestvice i mreze za penjanje i u njihovo} blizini rasporediti clanove posade koji ée pomagati pri uspinjanju na brod: ~ izabratii opremiti lanove posade koje, ako bude potrebno, ulaziti u moce pruziti pomo¢ pretivjelima; te lanove posade treba izabrati medu miladim i fizicki pripravnijim osobama, obuei ih u odijela za pretivljavanje na moru, te posebice privezat ih (ispod pazuiha) covolno dugim konopcem (50-100 m) 7a brodsku konstrukeiju ~ pripremiti brodsku splav za spaSavanje koja ce prema potrebi biti spustena u more i vezana uz brod, te posluiti kao slanica za prihvat prezivjelih iz plovila za spatavanjeili iz vode i njhovo podizanje na brod; prednost treba dati splavima koje se spustaju dizalicama (ako ih brod posjeduje) jer ‘emoguéavaju podizanje splavi zajedno 5 osobama izravno iz mora na palubu broda ~ izabrati Janove posade koji ce pribvatiti jude s broda u nevoli ili iz plovie Ja za predivljavanje i uputiti ih o neposrecnim zadajama (prihwat ozijedenih i pruanje prve pomod, utopljavanje, prikupljanje podataka isl.) ~ pripremiti vlastita brodicu za prikupljanje i njezinu posadu, i pobrinati se da se izmedu broda i brodice postoji siguena radioveza (prijenasni VHF sureda)) ~ pripremiti 2a upotrebu naprave za bacanje konopea radi poverivanja s bbrodom ili brodicom za spaSavanje ~ pripremiti za uporabu brodske radare i brodske reflektore (provjriti mogu [ise usmjeravati u raznim smjerovima) ~ izabrati promatrace i dati im smjernice o natinu traganja, promatranja i ievjedeivanja: posebice, postaviti promatrace na prameu broda ~ izabrati naéin traganja ocinosno uskladiti nagin traganja s brodovima koji su veé na mjestu nezgode io tome izvijestiti sve Clanove posade koji neposred- ‘no sudjeluju ili mogu sudjelovati u traganju i spagavanyu. 254 PODRUCJE TRAGANJA Nagelno, cilj je svakog traganja pretraziti podzobno cijelo podrugje u kojemu se mogu nalaziti osobe u opasnosti. To se podrudje naziva mogudim podrutjem ‘raganja (Possible Search Area) i opisuje se kao najmanje podrucje u kojemu se si- gurno nalaze Ijudi u nevolji. Velitina moguéeg podrugja utveduje se na temelja najvecega moguceg kretanja cilja traganja: ~nakon posljednjeg isplovijenja iz luke ili nakon posljednieg javijenog polozaja ~ od pretpostavijenog ili totnog polozaja u trenutku nezgode do trenutka pretpostavljenog dolaska spasilackih jedinica Tiaganje i spasaeanje na mor 6 ‘Toe podrutjeu velikom broju sluajevima toliko veliko da gase u racumnom, vyremenu®” ne moze pretragiti na zadovoljavajudi naéin, Zbog toga se u stvarnosti to podrugje dijeli u manja podruéja, a ovisno o brojnim mbenicima svakom se Potpodrugju dodjeluje stanovita vjerojatnost Kojom se opisuje koliko je ogekivanje da Ge se u tom podrugju nalaziti judi u opasnost. Ta se vjerojatnost naziva vjero- jntnoséu sadr2avanja (Probability of Containment ~ POC). Vjerojatnost sadrzavanja 22 najjednostavnifisluéaj (Lo&ku kao najyjerojatniji polozaj cilja) moze se odrediti prema izrazu POC=1-¢ ‘je je R veligina ukupne navigacijske greske (Tolal Probable Ervor of Position ~ E) ‘ratena u jedinicama standardne devijacije. Nacelno, cilj je osoba koje koordiniraju traganjem i spaavanjem usmjeriti hnapore spaéavatelja upravo u podruéja za koja se procenjuje da imaju najvecu vjetojatnost sadréavanja, pri cemu se verojatnost sadrZavanja za svako potpo- Grugje u najvecem broju sludajeva odreduje iskustveno, na temelju poznavanja okolnost u kojima je do nezgode dole Istim sliedom zakljutivanja, svakoj tocki unutar podeugja traganja moze se pridruZii stanovita vjerojamost da se na tome mjestu nalaze judi u nevoli. Tozke 5 najvecom vjerojatnoscu nazivaju se "podatkom” ili "datumom”% Te tocke najéeée ne odgovaraju pologaju broda ili brodice w tenutku upucivanja poziva u pomoé. Razlika izmedu polozaja broda ili brodice u trenutica odasiljanja poziva u omo¢ i polodaja cilja uzrokovana je prije svega zanotenjem cilja traganja od trenutka upucivanja poziva do trenutka pristizanja jedinica traganja i spagavanja. Buduci da jedna ili vige togaka moze imati istu najvecu vjerojatnost sadrtavanja,najvjerojatniji polo? judi u nevoli moze se odrediti kao: ~ zemijopisna todka ~ ako se na terneju prikuplenih podataka mote odrediti jedna zemijopisna tocka koja ima najveda vjerojamost da se na njoj nalaze Sud w nevoli, dok sve druge tocke w njezinoj blizini imaju vjeroatnost ‘manju razmjerno udaljenosti od te to&ke ~ pravac~ ako se na temelja prikuplienih podataka moze odreditjedan il vie spojenih pravaca pri Cemu svake totka na tim praveima imaju jednaku i najvecu verojatnost da se na njojnalaze judi u nevoli, dok sve druge totke u ihovojbliziniimaju vjerojatnost manju razmjemo udaljenost od tog pravea ~ podruéje ~ ako se na temelju prikupljenih podataka ne moze odredititocka pravac najvace vjerojainosti pa se stoga pretpostavlja da sve tocke unutar tog podrugja imaju ist vjercjatnost da se na njima nalaze ljudi w nevo}j Pod pojmom “razumnog vremena” (Rewsoneble rime) pe traganja i spasavanju wcbigaeno se razumijeva vejeme u kojemu su ud u opasnost iv. To vnijeme najvise ovis otemperatur ‘mora {zal, a tek potom io érugim uyjetima koi viadsja na mon Engl. atu ~ polar ili referentna tok,Sigurnost na mont Sika 12. Dijagram vjerojatnosti za plots) cla otreden ko togkx adnosno dutina jedakitvjerojatnesti U svakodnevnoj primjeni podatak odnosno datum odreduju kao pravac ili podrugje samo koordinator u centru i to ako je eentar opremljen odgovarajucom Faéunainom podrikom. U evi deugint slutsjevinia podatak se udzedtuje kav totka i tada se naziva polozajem cil. Pri odredivanju polozaja cilja treba voditi aguna 0: ~ polozaju cillau trenutkt: upcivanja poziva u pomoé = vremenu potrebnom spasilackim jedinicama koje kredu u pomoe i rjihovo} brzini do trenutka dolaskui na mjesto nezgode ~ procijenjenom povrdinskom kretanju cilja tijekom pristizanja spasilatkih Jedinica ~ svakoj dopunskoj obavijesti o polozaju cilja (npr. radarska ili goniometarska opatanja) koja se moze pribavittijekom pristizanja spasiladkih jedinica — pretpostavijenom ponaéanju ljudi u nevolii s obzirom na previadavajuée okolnest. ‘Traganje i spatavanje na mora nm Polozaj cilja na temelu raspolozivi obavijesti odreduje u pravilu koordinator centr f dostavija spasilackim jedinicama. Ako to koordinator ne uéini, poloza} cilja duzan je utvrditi zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog tra- ganja. U tom je slugsju 0 odredenom polodaju cilja duzan obavijestti contar za koordinaciju izravno ili preko najplize radiostanice. Osoba koja je odredila poéetai ppolozaj cilja dudna je, prema potrebi, ispraviti potetni polozaj io tome takoder icvijestiti druge zainteresirane osobe. Ako se potetno podrutje traganja odreduje bez uporabe ragunalnih sustava, u pravilu se odreduje uertavanjem kruznice promjera R oko posljednjega poznatog ppolodja cilja, s polumjerom koji je jednak oj vecoj mogucoj udaljencsti Koju je cil fotada mogao prevaliti imajud na umu gresku u polozaju. Opéenito je poéetna ‘greika polozaja jednaka: ~ 5 Mza bradove izrakoplove s vise od dva motora (za odedivanje zbrojenog, polozsja na tu se veijednost dodaje 5% udaljenosti koja je prevaljena od posljednjeg utvrdenog polozaja) = 10Mza zrakoplove s vie od dva motora (2a odredivanye zbrojenog polo2aja ra tu se veijednost dodaje 5% udaljenosti koja je prevaljena od posljednjeg uutyrdenog polozaja) = 15 M za manje plovne objekte i zrakoplove s jednim motoror (za codredivanje zbrojenog polozaja na tu se vrijednost dodaje 15% udaljenosti koja je prevaljena od posljednjeg utvrdenog polo?aja). Ako se prosuduje da navedene vrijednosti ne odgovaraju stvarnim uyjetima, fexinosno ako nists poznata svojstva spasilaékih jedinica koje ¢e obaviti traganje, dobro je da se poceino najvjerojainije podrugje traganja odredi uertavanjem kruga s polumjerom od 10 M sa sredistem u najyjerojatnijer polozaju cilja,a zatim se oko tog kruga opie detverokut. Ako postoji dvojba o toénosti potetnog polozaja, polumjer se mora povecavati kako bi ukljucio procijenjenu potetnu gresku U polozaju, pretpostavijenu navigacjsku gresku jedinica traganja i pretpostavljent greSku u procjeni zanodenja Taj se prostor moze prosiiti i ako se raspolate dovoljim brojem spasilackih jedinica U slutaju kada su moguéa velika odstupanja u prosudbi potetnog polozaja odnosno podrugja traganja (osobito Kod malin plovmin objekata), pozeljno Je odrediti manje podrugje traganja jer su time ostvareni veci izgledi na uspjeh, Ako je poznat namjeravani smjer kretanj cilia, podrudje tcaganja odreduje se kruénicom Gj je poluanjer jecinak pocetnoj greski u polozaju opisano} oko posljed- njega poznatoga polozaja cil i to u razmacima uzdiud pravca kretanja prema odre- clistu cija te povlagenjem tangenta na ucrtane kruznice. Tako odredeno podrueje tra- ganja moze se, poradi jednostavnosti, zamijeniti pravokutnim podrugem traganja, Ako se prvo traganje pokaze bezuspjednim, podrutje se taganja mora prosiriti i pomaknuti u smjeru oekivanog zanoSenja. Pritom valja uzeti w obzir ‘tjecajstanja mora i vjetra u podrudju traganja. U tom je shugaju nuzno u traganje Ukijucit vee beoj spasilaéki jediniea ili smaniitirazmak izmedu staza traganya Ako svojstva spasiladkih jedinica to dopustaju, posebice u sludsju pra- vokutnog podrugja tragenja, podrugje se traganja moze podijeliti u manja potpo-7 Sigurnost na mora drugja i svakom takvom potpodrugju dodijeliti odredene spasilazke jedinice. Caluku o podjeli podrugja traganja, donosi Koardinator u eentru, a dodjeljivanje Jedinica obavija zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrSinskog traganja imajudi na uma tehnigke obiljezja spasiladkih jedinica, Podrugje taganjau slucaju poznate promjene seujera cia traganja Pomak podruéja 2bog utjecaja zanafenja [7 pre podeuge traganja ETTITra dnigo podrugje tagarja Slike 13. Podrugje traganja =a cilj koji je mijenjao smjer kretanja Pri odredivanju polodaja cilja posebnu pa%nju valja obratiti kretanju cilja (zanoSenje) tijekom pristizanja spasilaékih jedinica odnosno tijekom traganja, Opcenito, zanoserje je procijenjena rezultanta svih uéinaka koji mijeniaju poloza} cilja tjekom vzemena, Na zanoSenje mogu usjecati = duzobalna morska struja ~ morska struja prouzrogena plimom i osekom waive Traganje i spafavanje na mors 2 = stalna morska struja morska struja vetea - valovi uzrokovani vjeteom = potiskivanje niz vjetar Useca|stalnih duzobalnih morskih struja mode se procijnitispriiénom pouz- danoscu Koristenjem hidrogratskih tablica ili karata odnosno peljarskih Karate, Valjaistaknuti da tocnost precjene umnogome ovisi o poznavanju mjesnih prilika Morska struja prouzrogena plimom i osekom mnijenja se ovisno o dobi dana i Pronjeni plime | oseke i move poprimiti znatne vejednosti u pojedinim podtugjima Svijete. Njezn je iznos dobro poznata veligina i moze se razmjerno dobro proce koristenjem tablice morskih struja, karata sttuja i pellarskim kartama, Stalne morske struje obiljezava stanovita nepromjenjivosttjekom vremena pa se njihova velicina moze razmjerno jednostavno procijeniti Koristenjem karata (atlasa) morskih struja odnosno peliarskih karata. Morska struja vjetra nastaje izravnim trenjem vjetra o povssinu mora Opéenito se smatra da nastaje nakon sto vjeter puse najmanje 6-12 sati nepromi. Jenjenim smjerom. U vecini slugajeva njezina veligina moze se procieniti imajuc "Ra mu prosjeéne breine i smjer vjetta za prethodnih 24 do 48 sati te wz pomod odgovarajucih tablica Zanos splavi pod utjecajem vjetta 25,—_ ta Zanas (x) Brzina vjetea (1) bez tavladnog sca === s pobolfanim balasinim sustavom | s zavlagrinsidrom mons Szavlatnim sidrom, bez pokrava |74 Sigurnost na mora Zanos plovila (osim splavi) pod utjecajem vjetea SEE Nata pov Zanos (% brzine vjetra) daska za jedvenje Fe | (efi brodovi duboka gaza 3% reine 18ki brodovi, ukljueujuc ribarske brodove | __#% vece brodice T 3% ‘anje brodice o% Zanos morske struje vjetra ‘Snaga vjetra (B)_| Braina vjetra x) | Braina morske struje vjeta (Mdan) 1 1-3 2 a} 2 re 4 | 3 7-10 7 I ¢ W168 m7 a a1 6 6 2-27 2 Z 25-33, 2 (Odnos smjera struje vjetra prema vjetru Geografska Hirina ‘Skretanje atraje vjetra od amjera vjetwa Sjeverno od 10° N [30° desno ed 10° Nido PS. & juéno of 10°S 30 Hjevo Tako valovi nastali pod uljecajem vjetra mogu preveliti velike udaljenosti (esobito valovi vecih valnih duZina), njihov je uljecaj na kretanje cilla vrio mali tako da se u prakticno} primjeni moze potpuno zanemariti. Stanoviti manj uteca| ‘mogu izazvati jecino pri malim brzinama vjetra Kretanje koje uzrokuje tlak vjetra na laterainu povrsinu cilia (potiskivanje niz vjetar) razmjemo je kvadratu brzine vjetra i izloZenoj povrSini. Pritom najéeSée dolazi do izbijanja kretanja cilja na jecinu ili drugu stranu od osnovnog smijera vje- tra, ovisno 0 podvodnom obliku trupa, To izbijanje mode dostid i do 40° od osnovnog smjera, Potiskivanju niz vjotar posebno su izlozene splavi i to u ovis- nosti o obliku i veligni, broju osoba u splavi, postojanju pokrova splavi, Kori8tenj: zavlaénog sidra i dr. Zanos cilja u2rokovan vjetrom u pravila je vedi od svih drugih uljecaja. Zbog toga su uz pojednostavnjene natine procjene, razvijeni mnogi drugi nagini pro- Traganje i spatavanje na morn 5 Gene toga zanosenja s obzirom na brzinu vjetra. Medu mnogobrojnim naéinima, to&noédu se ijednastavnoséu istige proraéun brzine na temelju izraza: Vaeuee gdje je V ukupna brzina zanoSenja, » bezina vjetra u évorovima te a i b koeficijenti kretanja Koji su utvedeni ispitivanjima. Primer vrijednosti Koeficijenata « i & prikazan je u prilofenoj tablici. Primjer tablice veijednosti za toén rragun braine zanosa pod uljecajem vjetra aunt] Gee vw] rota | Op | Oopamatopn | + [ooo], wl Gt co} aor | ween [0 [ssa ston para sf oor [ae 03s 4 frsusjacon poss suizp 300-[ ati oon 0 SS bassin Soie| 910-| “art 008 ‘inom [enti Saar aoe} wtf oe reine eis | noe_| wana oe {0s [aan fase ecnog Pesan | ny | oat [mee [a8 ‘ebony fp pobre sdronl 004 | a0 | 3028 | 009 lero feta sy ort | -sta¢ I 0a | Socom isn son [aom [om | —sea8 | o3t ovens aon | s020 | 038 iar | mma Saf oa oe 2] dai | a0z2|-019 i soem —|Sse Laan es eae ear Suinysidinbuzay [nas 002 | ast | one Suwon | agape apa png [aoe as nae [om | [SSSR [=~ ees es open [os [oe [807 [0a cnntons PERE sonata] 007 [ot | a | om splay ‘tobogen Toescbe ‘aoe | om [2018 [009 Ukupni udinak (rezultanta) navedenih uljecaja odreduje se zbrajanjem vekto- +a, Dutta pojedinih vektora kojim se opisuje pojedino kretanje pri planiranju tra~ ganja izraZava se dudinskim jedinicama (M) u ukupnom vemenu: djelovanja Pritom posebnu paZnju valja obratiti na moguce greske izvora podataka (apr. Drzine struja koje navode primjrice hidrografski atlas prosjene su velitine koje pojecinom sluéaju mogu znatno odstupati od stvarnih). Zanofenie je poselno izrazeno pri traganju za osobama koje su iz zrakoplova {skodile padcbranom. U tom shuéaju zanoSenje je uvjetovano visinom na kojoj se padobran otvorio, brzinom i smjerom vjetra. Buduci da ve braina i sanjer vjetra rmogu 2naino razlikovati na razliitim visinama, procjena je zanoenja redovito epouzdana pa se zanoSenje procjenjuje na temeljatablice oekivanih vrijednost.Bo sigur mor Nakon Sto koordinator u centru ili zapoyjednik mjesta nezgode ili koordina- tor povrdinskog traganja odrede podrutie traganja, obavijest 0 tome treba se dostaviti svim sudionicima u traganju i spaSavanju, To se moze udiniti na nekoliko rozliitih nagina, ovisno 0 tome koje spasilacke jedinice sudjeluju u traganju i spasavanju, Najéesce se koriste: ~ oznaéavanje geografskim koordinatama - podrugje traganja odredtuje se koordinatama geografske sirin i goografske dutine (npr. 2215 N 7425 W do 2310 N 7325 W do 2200 N 7325 W do 2225 N 7425 W do potetka); ~ stedisnja totka ~ podrutje traganja odredeno je kao pravokutao ili kvadrat- no podrucje odredeno geografskim koordinatama sredisnje tozke, smjer ute (vece) osi, duzine vece i manje os i smier traganja (npr. sredisnja tocka 3417 N 1362 W, smajer o5i 025°, duzina veve osi 80 M, duzina manje osi 40 M, omer traganja 115°); ~ traganje po stazi ~ podruge traganja odredeno je tokama staze i prekrivanja (apr, 2406 N’ 5855 W’do 2450 N 5546 1250 M); ~ kvadratna mreza ~ podrugje se odreduje oznakama mjesne karte na kojoj su Pojedina podrugja podijeliena na kvadrate koji su oznageni dogovorenim oznakama; ~ geografsko upucivanje (Geographical reference ~ GEOREF) - za oznatavenje se koriste odgovarajuce karte s GEOREF mrezom; ~ prekrivanje mretom kvadrata - podrucje se oznagava standardnim oznaka- ‘ma na prozienoj mrezi (uobiéajeno 8 x 6) kojom se prekriva karta; na njoj se tt sredini nalazi totka pretpostavljenog polozaja cilja, pravac njegova kre tanja (vodoravai pravac koji prolazi kroz sredite) i 64 kvadrata dja je veligina prilagodena omjeru karte koju prekriva; u presjeku pravaca nalaze se mali otvorl, a u sredini mreze nesto veei olvor; kvadrai su oznagent bro- jevima prema njihovoj udaljenosti od sredista, @ svaki je od njih podijelien w Setiri manja kvadzata (A, B, C i D) koji omogueuju odredivanje manjih podrutja ako je to patrebno, Posiednja ti natin vznatavanja uporebljavau se samo ako u traganju sud- jeluju spasilatke jedinice sluzbe traganja i spafavanja 2ato sto pretpostavljju pos- jedovanje sredstava kojima trgovacki brodavi najgesée ne raspolazu, 255 USPJESNOST TRAGANJA Uspjednost traganja mode se odrediti kao vjerojanost da ce spasilatke jedinice tragajuc u odredenom podrugja pronac cil traganja (Probability of Success ~ POS). Uttom slataju moze se iraziti kao: POS = POC - PODy je je POC vjrojatnost sadZavanja, a PODu ukupna vjerojatnostotkrivanja (Total Probability of Detection ~ POD). ‘Ukupna vjerojatnost otkzivanja ovisna je o: ~ obiljejima spasilatke jedinice odnosno njezinog osoblja i ~ naporima spatavateja, ‘Traganje i spasroanje na moru 7 Najvadnija obiljetja spasilacke jedinice jesu ona koja utjocu na vjorojatnost ca 15 ev ili valowi> Tm 05: 0g “Ts eaintaganja eto pinjrjje AMVER sate pl demu bod pola po rl uspoeine staze nakon éega nastavjaplovidu, a traganje rastavja novopridoslbrod.EE EE EE EEE Eee eee eee Sigermeet ne ene ‘Traganje po usporedinim stazama (Parallel Step Search ~ P'S) najéesée prim- jenjuju brodovi i zrakoplovi pri pretragivanju veh povréina u sluéaju kada je polozaj cija iznimno nepouzdan, Redovito se upottebliava u slutaju kada se podrucje traganja dijeli u potpodrugja koja se dodjeljuju raznim spasilatkim jedinicama. Staze po kojima se pretrazuje usporedne su s dwZom stranom podrugja traganja, Inagice traganja po usporednim stazama 2a vite brodova rikazane su u nastavku. Traganje dvaju brodova provodi se tako da dva broda, svaki s jedne strane najvjerojatniieg polozaja, plove u smjera zanosenja na odgovarajucem razmaku. Promjena smjera obavlja se u pravilu na udaljenosti manjo} od 20 M. ‘Traganje triju brodova provodi se tako da dva broda plove sjedne strane naj- Verojatnijeg polozaja, a treci s druge strane. Smjer plovidbe je smjer ofekivanog zanoSenia. Promjenu smjera obavija prvo brod Koji je najvise udaljen od najvjero- jatnijeg polozaja. Ukupna udaljenost plovidbe u duzem smjeru u pravilu je manja od 20M, Traganje éetiri broda provodi se tako da dva broda sa svake strane najyjeso- jatnijeg polozaja plove u smjeru zanoienja na prikladno izabrancj udaljencsti. Promjena sinjera obavija se u pravilu na udaljenosti manjoj od 20 M, Promjenu smjera obavljaju prvo brodovi koji su udaljeniji od najyjerojatnijeg polozaja Teaganje pet ili vise brodova obavija se lako da svi brodovi plove usporedino, uu sijeru ofekivanog zanosenja. Ako pojedini brod mora odstupit od traganja, to ‘reba éiniti smanjujuci brzinu plovidbe dok se drugi brodovi dovolino ne udale. U tom shugaju brodovi koji su udaljoniji od zamitljone erte sredine prelaze w stazu bliéu toj zamisijenoj crt. Duljina takva traganja ne bi trebala biti veca od 24 M. Razmak izmedu staza (S) izabire se imajudi na umu obiljdja cilja i uyjete vvidjivosti. Razmak treba biti manii ako je uoéljvost cilja ili vidljivest manja. U tom sluéaju valja razmotriti i smanjivanje brzine broda. Pritom valja razlikovati pojam meteoroloske vidijivosti i vidjivosti traganja koja je odredena kao udaljenost na kkojoj ce se odredeni cilj uoditi s prihwatjivom vjerojatnoscu. Sukladno tome, ra2- mak izmedu staza ne bi smio biti veci od daljine uogavanja uvecane za vise od 50%, Samo iznimno, ako su broj jedinica traganja ili raspolozivo vrijeme ogranigeni ili je nuzéno pretraziti vece podrugje, move se koristiti i vedi razmak zmedu staza. Niu kojem slucaju razmak ne bi smio biti vedi od dvostruke proci- jenjene daljine uoéavanja, Koordinator povrsinskog traganja duzan je odcediti poteti smjer plovidbe. ‘To 6 u pravilu biti smjer zanosenja, ali moze biti i njemu suprotan ako brodovi pristitu iz tog smjera, Time je omoguéeno njthovo brie ukljudivanje u traganje. ‘Tjekom traganja brzina plovidbe svih brodova mora biti jednaka, To ce obitno biti najveca brzina najsporijeg boda. Ako tijekom traganja pristigne zrakoploy, brodovi'u pravilu trebaju nastaviti vve¢ zapoéeto traganje, a zrakoplov ce tragati samostalno dok brodovi ne okonéaju. zapoteto traganje. sie, Teagan i je na mor 8 ‘Tijekom tragania svi brodovi s radarom duifni su ga Koristiti za potrebe navi- ¢gaciie odnosno 2a radarsko otkrivanje clja. Brod koji nema radar ili mua je radar vara, u sluéaju smanjene vidljvostitroba zastati u brazdi iza drugih brodova io tome obavijestiti koordinatora povrSinskog traganja. Odluka o dalinjem sudjclo- vvanju takva broda u traganju ovisi o previadavajucim okolnostima, ponajprije © meteorolo8koj vidijivost. Dvabrods ‘Tibroda — s s s 8 s s s 8 s eica taza staza ”staza stata ¢— staza staza stare staza staza—> ONS oe ee SS Sika 16. Traganje vie brodova Ogekivani domet otkrivanja radarom [cay | Wisinaradaraie antene sm 30m | ‘brod 10.000 BT 3M 18M ‘rod 1.000 BT 6M 34M__| bbrod 200 BT 35M 77M | brodica 9 m_ 19M. zm}Bt Sigurnost na moru Vidijivost cznaka (4) a Te rake (sim) S mova WaleRozorom ca Ganja _rodu] danju nod { ~splav re = 12 Stee a Gye marker SHE Aeeretee [eee = heliograf 7 SEE EEEEHE 5 = reletvnl mater z 7 2 bijeli dim Rn | Se 12 = raketa 5 = = Beet Sitka = z = 70 pirotehnigka oznala z 17-30 PEaeee Ee Heb 2at svjetlo na prsluist 7 i a Svi su brodovi tijekom traganja duni voditi raéuna 0 svom polozaju i odredivati ga u manjim vremenskim razmacima koristeci se raspolodivim navi- gacijskim sustavima. Vala istaknuti da pravila o izbjegavanju sudara na mora vri- Jede tijekom traganja. Stovise, njthovo} primjeni treba posveliti posebnu paénju ‘bog brojnih manevara tijekor plovidbe prema preporuéenim obrascima. ‘Tijekom traganja na svakom se brodu mora postaviti dovoljan broj proma- trata. Broj i poloZaj promatrata treba biti tako izabran da je osiguran Zadovoljava- judi pregied svih 360°, kako bi mogli primijtiti signale osoba u opasnosti i u slugaju kad ih je brod vee proéao. $ vremena na vrijeme treba davati zvugne sig- nale 2vidaljkom kako bi se osobama u brodicama ili splavima skrenula paznja i ‘omogudila upotreba signalnih naprava. Tijekom traganja treba zabraniti izbaci- vanje otpedaka u more kako ti otpaci posiije ne bi bili zamijenjeni tragovima pomorske nezgode. U slutaju ogranigene vidljvesti adnosno tijekom traganja notu, Breporuduje ce povromeno zaustavljati stro} kakw bi se Cull poviel ill 2vitdaljie osoba u opasnosti Tinganje i spesavanje ne mora ‘Traganje jednog broda ‘fanje aise saver plovidbe tea Traganje vie brodova gatenje rakete pales rakete Sapna ae Slika 17. Traganje nou 25.7 TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA Zrakoplove koji sudjeluju u traganju u pravilu ée uputiti nadletni centar za koordinacija u suradnji sa sluzbom nadzora zraénog prometa. Natin traganja zrakoplova u pravilu ovisi o svojstvima zrakoplova odnasno o njihovoj osnovno} namjeni (vojni ii ope namjene) Nanjenski zrakoplovi koji obavijaju traganje najéesée ce najyjerojatnii poloZaj cija oznaéiti izbacivanjem radiooznaka, dimnih naprava, svjetlosnih ili bojenth oznaka. Zbog toga ée mnogo pomoGi ako osobe u opasnost, u skladu 5 ‘mogucnostima, istaknu svjetlosne, dimne ili signe oznake.86 Sigurnost na mora Za traganje pomocu zrakoplova preporuéeno je nekoliko obrazaca traganj. ‘To su: traganje po stazama, usporedno traganje, traganje po vijugavoj stazi tra- ganje po kvadratnoj shemi, po sektorima i elektronsko traganje. Sve spomentte ‘obrasce traganja sadral AMSAR. 4S. potena sa smaayorann 188 aa fe ins! No i |__| popeeine os E exemak py aetett eeae podatak (datum) SoS oa 7 sarge alia Slike 18, Usporedno traganje helikoptera ‘Traganje samo zrakoplova nocu, ako cil nije asvjetljen, veoma je otezano. Cak i ako 2rakoplov baca rakele za osvjetjavanje padobranom, vjerojatnost je otkri- vanja vrlo mala, osim ako se radi o velikom brodu ji je polozaj odreden s vecom zazinom pouzdanosti 2.58 ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA Zajednicko traganfe brodova t zrakoplova nerijetko je najuspjeSni naéin tra ganja. Pri takvu traganju brod sh2i kao osnovna navigacijska tocka zrakoplovi. lets, Sto je posebno vazno tijekom traganja daleko od obale kada nema drugih uodljvih toéaka. Ako zrakoplov otkrie cil brod ce biti upuéen prema osobama u opasnosti radi spagavanja. Istodobno, brod eo tijeku traganja povremeno invjeddivati 2rakoplov ij nevazno istaknuti da brod moze pomoci posadi zrakoplova u shuéaju nezgode odnosno ako se zrakoplov mora prinucno spustiti na more. Zajednitko traganje najéeSce se obavijatako da brod plovi najvecom brzinom 1 smjera zanoienje dok jedan zrakoplov lei vijugavom putanjom okomito na smjer kretanja broda tako da povremeno presijeca putanju broda, w pravi po erm, Udaljenost od smjera kretanja broda na kojoj zrakoplov mijenja smjer lta w Daganje i spaevanje na more pravilu je uskladena s napredovanjem broda. Ako brod mote ostvariti veéu brzinu, plovidbe od potrebne, brzina se kretanja broda odreduje prema izrazi: $ L+s Ye pri emu je Vs = brzina broda u évorovima S = tazmak izmedu staza u nautickim miljama Ve = stvama brzina zrakoplova u evorovima ludina kraka staze traganja zrakoplova u nauti¢kim miljama Jedan brod ijedan zrakoplov razmak izmedu potomna toda traganja razmakeirmedu ‘siaza pocetnatadka tragana potietn tocka teagan razmakizmedustaza Slike 19. Traganje brodoca i zrakoplova danjua Serine | Tig penne mora ® “Traganie s jednim broom i dvama zrakoplovima (koji lee usporedno ili svaki 5 jedne strane smjora kretanja broda) provodi se jede iako prua vee inglede za uspjeh od traganja s jednim zrakoplovom. Razlog tome je opasnost od sudara zrakoplove u let Zajednicko traganje brodova i zrakoplova moze se uspjesno primijenti i pri nogaom traganju. U tom sluéoju zrakoplov tjekom letaizbacujesvijelece rakete uz vjetar tako da se one nadu iznad broda tocno u polovici veemena osvjetijavanja. Povoljanishod traganja moze se ofekivati samo ako se radi o vecim brodovinna ili ako je potozaj clla odreden s velikom tocnase, 2.59 NASTAVAK, OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA, Kada je traganje obavijeno po odgovarajucem obsaseu, koordinator u centr, zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog tragania, moraju donijet odiuku treba Ii traganje nastaviti ii ga prekinuti. Neuspjeh u otkrivanju cilja moze se pripisat: ~ pogresci u polozaju zbog netocnosti u navigacifi/ili netognosti cbavijestio polozaju Huci u nevolj, posebice w shucaju aka je polota} bie procijenjen na ‘snovi nepotpune obavijesti ~ pogresci u procjeni zanoSenja cilia ~ propustu pri promatranju i otkrivanju cilja iako se cil) nalazio uw podrugju ‘raganja (npr. manji plovni objekt ili Covjek u mori) ~ Ginjenici da je brod potonuo bez traga (Sto se éesto dogada malim plovnim objektima u olujnome moru, ai razmjemo rijetko vedi brodovima, nakon dega redovito osiaju tragovi, npr. dijelovi broda ili opreme, mrje alja na Sin) Rava) gel brodove kj su cba raganja Daljnji postupci mogu biti ovi: ~ prici ponovno pretrazivanju istog podrutja (posebice u slucaju traganja za manjim ciljem kojega je lako previdjeti) uzimajue u obzir dodatno zanoSenje za vrijeme koje je proteklo od posliednieg izcaéunavania podata- ka (osim u sluéaju traganja za velikim brodom pri Gemu je traganje obav- eno s malim razmekom izmedu staza traganja) ~ povecati podrucje traganja nakon izraéunavanja dodatnog zanoenja ~ odrediti potpuno novo vjerojaino podrugje traganja ako tonalazu naknadno primljene obavijesti (npr. u slau ako se naknadnim abavijestima utvrdi da je prvobitno odreden podatak bio posve pogresan). Ponekad se traganjem moze utvrditi nezgoda, a da se ne pronadu predivjele ‘osobe. Nakon otkrivanja mjesta brodoloma i potonuca broda, obino se na povrSini tuogavaju ostaci broda ili opreme i mrlje od ulja. Plovila 2a prezivijavanje s takva broda naci ce se niz vjetar od mista otkrivanja tragova, ali ako je posada napusti- la brod prije njegova potonuca, ti ce se objekti nalaziti uz vjetar. Treba stoga raz- motriti obje mogicnosti. U tom sluéaju treba provjeriti podatak i ponouno pre- traZiti pocrudje. Iskustvo pokazuje da napusteni brod moze biti zanesen vjetrom bre nego bbrodica. U tom sluéaju traganje treba usredotoditi na podrugje uz vjetar. Niski, na- Pola potopljeni nakrcani brod bit fe zanesen sporije nego mani cil i brodica (koja Se lub zvlagnim sdrom) ii pot kutom wt oanasu na sor prevnlevoucey ‘ta, ponajprie zbog utjecaja morske struje. Ako se zna ili se mote pretpostaviti da se osobe s broda nalaze u moru, treba pretralit i podrutje u koje su magl biti zanesene udarom valova jer time moge biti ugrozenije nego od djelovanja vetra Calluka se 0 prekidu traganja moze donjjeti tijekom sva tei stuprja opasnosti. Oataka © prekcs tragana tjekom stapepogil dont ese, ake seater otklonjena, kada se utvrdi da ne postoi razumna nada da ée se osobe u opasnst Pronaci. Prekid traganja moze biti privremeni il trajan Do privremenog prekida dod ¢e ako tijekom traganja nastupe takve okolnos- ti koje piote siguenost judi koi obavjau tragane i zbog tehnigkih opranigenja spasila¢kih jedinica, O odluci da se tragane privremeno obustavi treba cbavijest Ui sve Koji su sudjelovali u traganju ii su o njemu obaviiesteni. Nakon privremenc obustavetraganja treba procienti sve naknadino primljene obavijesti pa na femelja njih donijeti odluku nastavku traganja ili odluku o njegovu prekidu. Ovisno o ckolnostiona, nakon privremenog prekida, traganje se nastavja,imajudl na umn, pkolnosti koje su uzrokovale prekid. Privremeni prekid traganja izbjegava se koliko god je moguce prije svega zato Sto se vjerojatnost uspjesina spaSavania s vre~ ‘menom znaino smanjuje. Bex sanobenja Pod ujecjem 2200508 agar eturio troge _aganie SB eeaetel | potent peo | i at We|_podatak 2} | podatald3 ary | +, ae Phdatall 1) +9 artenge | potent by OY ot olotsj Sia 20. Pomak podruéja u slutaju neuspjesnog traganjaSigurnost na mori Pri donosenju ove odluke treba razmoteiti odnosno procijeniti: — vjerojatnost da su osobe u opasnosti, ako su jo8 u Zivotu, bile na podrugju koje je protrazeno ~ vjerojatnost da ée se cilj pronadi ako se nalazi na pretrazenom podruju = vjerojatnost da su osobe u opasnosti jos u Zivotu s obzirom na temperatura mora i zraks, vjetar i stanje mora ~ mogucnost dalinjeg koristenja spasilackih jedinica, Odluku o prekidu najéesée donosi centar za koondinaciju uz suglasnost nadleine osobe na mjestu nezgode, Ipak, ako se traganje provodi u udaljenim ‘oceanskim podrudjima odniosno u uvjetima kada na donogenje odluke o prekiduy traganja presudno utjegu trenutagno previadavajuce okolnosti na mjestu nezgode, odluku donosi nadlezna osoba na mjestu nezgode (koordinator povrSinskog, tra- ganja ili zapovjednik mjesta nezgode) nakon savjetovanja sa zapovjednicima rugih brodova koji sudjeluju u traganju te uz suglasnost koordinatora u centru, prekicu traganja treba, nepostedno nakon donosenja odluke, izvijestiti sve jedinice traganja, sve vlasti i sluzbe koje su sudjelovale u traganju ili su o njema ‘obavijeStene. Obavijest treba uputiti i u slucaju kada je cilj pronaden, a osobe ‘opasnosti spagene. Biljedka 0 tjeku traganja odnosno o trenutku prekida, srazlozima za prekid, treba biti unijta u brodski dnevnik. 2.6 SPASAVANJE Spatavanje osoba u nevolj iznimano je slozena radnjatjekom koje su nerijetko uugroZeni Zivoti pronadenih judi. Zbog brojnih neugodnih iskustava, spaSavatelt se nerijetko upozoravaju da postupak spagavanja provode stalozeno te da ne dopuste da Zelja za brzim spasavanjem ljudi u opasnosti ugeozi njihove Zivot ii ivote spatavatela, 2.61. SPASAVANJE BRODOVIMA akon Sto je cll pronaden, zapovjednik mjesta nezgode ili Koordinator povr8inskog traganja duzan je donijeti odluku 0 nacinu spagavanja i spasilackim jedinicama koje ée to poduzeti Pri donodenju te odluke valja imatina umu: = Sto moze poduzeti jedinica koja je cilj otkrila, a koje radnje mogu poduzeti ruge jedinice u blizini ~ udaljenost cilja od obale ili najblize spasilacke jedinice ~ ofekivano ili utvrdeno stanje u kojem se nalaze prezivjli — broj osoba za koje se zna da su bile u opasnosti i broj asoba koji je pronaden ~ raspolotiva sredstva i opremu za pomoé prezivjelima ~ utjecaj vremenskih prilika na naéin spaéavanja ~ doba dana. enh ‘Traganje i spasanje na mora on Ako je brod otktio cij, duzan je u Sto kradem vremenu izvijestti otkriven i to bljeskanjem signalnom syjetiljkom, zvucnim signatom rnjem dviju, po mogucnosti, zelenih oznaka u razmaku od nekoliko sekundi. Dok se brod priblizava cilju, dudan je obavijestiti 0 otkrivanju cilja koordinatora povedinskog traganja dajuci mu ove podatke: — vrijeme kada je cilj uogen — polotaj cilja ~ opée stanje na mjestu nezgode — uogeno stanje cilja i osoba u opasnosti ~ potrcbe 2a hranom i opremom za prezivijavanje ~ vremenske prilike i stanje mora = vst i polozaj najplize spasilacke jedinice ~ signale, ukljucujuci radioporuke, koje je primio od osoba u opasnosti ~ mijere koje su poduzete ili pomoe koja je pruzena. Peije podetka samog spasavanja valia nastojati uspostaviti radiovezu izmedu brodice ili splavi ispaSavalelja, Najbolie je korstiti prienasni VHF uredai, ako pos- toji, prje pocetka spasavanja saznati — broj osoba u brodict ili splavi ~ bro} Sena, djece i stacijih oscba ~ bro} ozljedenih i vrste ozljede ~ fizi¢ku spremu Idi u brodic ili splavi ~ dudinu boravka u brodici ii splavi ime i luku pripadnosti broda kojem je brodics ili splav pripadala, Ako je veza uspostavijens, spasavateli trebaju podrobno izvijestiti zapovjed- nika brodice ii splavi o naginu na koji se spasavanje namjerava provest Za spaavanje prezivjelih osoba iz plovila ili mora treba odrediti najprikladni- je opremljeni brod ili brodove imajuci na umu da je pri nepovotjnim vremenskim prilikama prikladniji brod s manjim nadvodem odnosno s lak8im pristupom. ‘Smjer prilazenja brodu, plovilu za spagavanje ili prezivjelima ovisi o previadava- jucim okolnostima. Brodu ili brodiei u plamenu prilazi se iz privjetrine, a drugima (aps splavi za spaSavanje) iz zavjetrine. Prezivjelima u vodi treba prilazit iz zav- jetrine. Prilazenje treba biti s pramcem pazeci pritom da vjetar u trenutku zaus- tauljanja strojeva ne nanese brod boéno na plovilo ili ude w mora. Ako je vjetro- vito odnosno ako je more wzburkano, jedan od brodova koji je sudjelovao u trax ganju treba postaviti tako da nastoji stvoriti zayjetrinu. Kad se brod spaSavatelj nade na udaljenosti manjoj od 200 metara, valja koris- Lili spravu za bacanje Konopea i tako dodati tegalj brodici ili splavi. Prethodno treba radiovezom ili znacima upozoriti osobe u brodici da budu spremne prih- vatiti ga pazedi pritom da tko ne ispadne ili da se brodica ne prevrne,oy Sigurnost na mora Sigurt na more U slucaju pozara, loseg vremena i u svim slutajevima kada brod koji prewzi- ima ljude u opasnosti ne moze pristati uz- bok broda ili brodice u opasnost, prokr-

You might also like

• The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  

  From Everand

  The Sympathizer: A Novel (Pulitzer Prize for Fiction)

  Viet Thanh Nguyen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (119)
• Her Body and Other Parties: Stories

  

  From Everand

  Her Body and Other Parties: Stories

  Carmen Maria Machado

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (821)
• Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  

  From Everand

  Rise of ISIS: A Threat We Can't Ignore

  Jay Sekulow

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (137)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• Sing, Unburied, Sing: A Novel

  

  From Everand

  Sing, Unburied, Sing: A Novel

  Jesmyn Ward

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1103)
• 125 Useful English Phrases

  

  Document11 pages

  125 Useful English Phrases

  Mohan Perera

  No ratings yet
• A Man Called Ove: A Novel

  

  From Everand

  A Man Called Ove: A Novel

  Fredrik Backman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (4609)
• Fear: Trump in the White House

  

  From Everand

  Fear: Trump in the White House

  Bob Woodward

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (738)
• A Tree Grows in Brooklyn

  

  From Everand

  A Tree Grows in Brooklyn

  Betty Smith

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1929)
• Wolf Hall: A Novel

  

  From Everand

  Wolf Hall: A Novel

  Hilary Mantel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3811)
• The Outsider: A Novel

  

  From Everand

  The Outsider: A Novel

  Stephen King

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1839)
• Little Women

  

  From Everand

  Little Women

  Louisa May Alcott

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (104)
• The Art of Racing in the Rain: A Novel

  

  From Everand

  The Art of Racing in the Rain: A Novel

  Garth Stein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (4200)
• Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  

  From Everand

  Team of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln

  Doris Kearns Goodwin

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (234)
• The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  

  From Everand

  The Little Book of Hygge: Danish Secrets to Happy Living

  Meik Wiking

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (399)
• Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  

  From Everand

  Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America

  Gilbert King

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (265)
• The Woman in Cabin 10

  

  From Everand

  The Woman in Cabin 10

  Ruth Ware

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2322)
• John Adams

  

  From Everand

  John Adams

  David McCullough

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2409)
• Brooklyn: A Novel

  

  From Everand

  Brooklyn: A Novel

  Colm Tóibín

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (1937)
• Yes Please

  

  From Everand

  Yes Please

  Amy Poehler

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1891)
• The Perks of Being a Wallflower

  

  From Everand

  The Perks of Being a Wallflower

  Stephen Chbosky

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (2099)
• The Light Between Oceans: A Novel

  

  From Everand

  The Light Between Oceans: A Novel

  M.L. Stedman

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (789)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5794)
• The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  

  From Everand

  The Yellow House: A Memoir (2019 National Book Award Winner)

  Sarah M. Broom

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (98)
• The Constant Gardener: A Novel

  

  From Everand

  The Constant Gardener: A Novel

  John le Carre

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (104)
• Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  

  From Everand

  Shoe Dog: A Memoir by the Creator of Nike

  Phil Knight

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (537)
• On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  

  From Everand

  On Fire: The (Burning) Case for a Green New Deal

  Naomi Klein

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (73)
• Manhattan Beach: A Novel

  

  From Everand

  Manhattan Beach: A Novel

  Jennifer Egan

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (792)
• Bad Feminist: Essays

  

  From Everand

  Bad Feminist: Essays

  Roxane Gay

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1015)
• The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  

  From Everand

  The World Is Flat 3.0: A Brief History of the Twenty-first Century

  Thomas L. Friedman

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (2219)
• The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  

  From Everand

  The Emperor of All Maladies: A Biography of Cancer

  Siddhartha Mukherjee

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (271)
• Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  

  From Everand

  Elon Musk: Tesla, SpaceX, and the Quest for a Fantastic Future

  Ashlee Vance

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (474)
• Angela's Ashes: A Memoir

  

  From Everand

  Angela's Ashes: A Memoir

  Frank McCourt

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (440)
• A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  

  From Everand

  A Heartbreaking Work Of Staggering Genius: A Memoir Based on a True Story

  Dave Eggers

  Rating: 3.5 out of 5 stars

  3.5/5 (231)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (838)
• Grit: The Power of Passion and Perseverance

  

  From Everand

  Grit: The Power of Passion and Perseverance

  Angela Duckworth

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (587)
• The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  

  From Everand

  The Hard Thing About Hard Things: Building a Business When There Are No Easy Answers

  Ben Horowitz

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (344)
• Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  

  From Everand

  Hidden Figures: The American Dream and the Untold Story of the Black Women Mathematicians Who Helped Win the Space Race

  Margot Lee Shetterly

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (894)
• Principles: Life and Work

  

  From Everand

  Principles: Life and Work

  Ray Dalio

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (599)
• The Unwinding: An Inner History of the New America

  

  From Everand

  The Unwinding: An Inner History of the New America

  George Packer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (45)
• The Glass Castle: A Memoir

  

  From Everand

  The Glass Castle: A Memoir

  Jeannette Walls

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (1712)
• The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  

  From Everand

  The Gifts of Imperfection: Let Go of Who You Think You're Supposed to Be and Embrace Who You Are

  Brené Brown

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (1090)
• Steve Jobs

  

  From Everand

  Steve Jobs

  Walter Isaacson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (806)
• Sloboda Pružanja Usluga Zračnog Prijevoza

  

  Document21 pages

  Sloboda Pružanja Usluga Zračnog Prijevoza

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• BRESKVICE

  

  Document1 page

  BRESKVICE

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• 3 Milosevic Pujo Jurjevic Domijan Arneri PDF

  

  Document10 pages

  3 Milosevic Pujo Jurjevic Domijan Arneri PDF

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima

  

  Document442 pages

  Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima

  Dejan Vuksan

  No ratings yet
• Bresk Vice

  

  Document2 pages

  Bresk Vice

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Sastojci

  

  Document2 pages

  Sastojci

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Pozar I Gasenje Pozara PDF

  

  Document31 pages

  Pozar I Gasenje Pozara PDF

  kondicm88

  No ratings yet
• Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima

  

  Document9 pages

  Zbirka Primjera Iz Astronomske I Oceanske Navigacije S Rjesenjima

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Gelo - Opca I Prometna Meteorologija I

  

  Document108 pages

  Gelo - Opca I Prometna Meteorologija I

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Gradine Na Području Rogoznice

  

  Document6 pages

  Gradine Na Području Rogoznice

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• ZEC Sigurnost Na Moru PDF

  

  Document152 pages

  ZEC Sigurnost Na Moru PDF

  Ljubica Vidović

  50% (2)
• Budimir Kristina I Sur. - Povijesni Razvoj Konja

  

  Document5 pages

  Budimir Kristina I Sur. - Povijesni Razvoj Konja

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Majnaric Pandzic2

  

  Document20 pages

  Majnaric Pandzic2

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Budimir Kristina I Sur. - Povijesni Razvoj Konja

  

  Document5 pages

  Budimir Kristina I Sur. - Povijesni Razvoj Konja

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• POGLAVISTVO

  

  Document24 pages

  POGLAVISTVO

  belobrdo

  No ratings yet
• Arheologija Biolokih Ostataka 1

  

  Document27 pages

  Arheologija Biolokih Ostataka 1

  Ljubica Vidović

  No ratings yet
• Guvnine, Hateljska Pecina, Lazarusa-Skripta

  

  Document30 pages

  Guvnine, Hateljska Pecina, Lazarusa-Skripta

  Ivana Cunjac

  100% (1)
• Neolitska Religija

  

  Document6 pages

  Neolitska Religija

  SThunder

  No ratings yet