U IME NARODA

U Dubrovnik su 18. listopada 1944. ule prve partizanske postrojbe. Umjesto

toliko eljenog mira i slobode sa sobom su donijele smrt. Prve rtve tzv.
osloboenja Dubrovnika bilo je 13 mladih tek mobiliziranih Konavljana,
pripadnika hrvatske vojske. Nesretne su domobrane partizani ubijali i bacali niz
hrid Orsulu koja se nalazi na istonom ulazu u grad. Na uas graana tijela tih
nesretnika danima poslije toga plutala su oko dubrovakih zidina.
Tjedan dana kasnije u Dubrovniku se pojavio oglas na kojem su bila imena
vienijih ljudi iz Dubrovnika i okolice. Oni su javno optueni za neprijateljsku
djelatnost protiv nove, komunistike vlasti. Bez ikakvog suenja tajno su
prevezeni na oblinji otoi Daksu i likvidirani. Iako nikome nije dokazana krivnja,
tada je brutalno ubijeno i osam sveenika, meu kojima i otac Petar Perica, autor
poznatih stihova Zdravo djevo kraljice Hrvata i Do nebesa nek se ori. Ubijen je i
gradonaelnik Dubrovnika dr. Niko Koprivica koji je prvim ovjek grada bio samo
nekoliko dana. Nekoliko mjeseci poslije lano je osuen i mladi dominikanac
Dominik Bara kojeg su komunistike vlasti smaknule u Trogiru.
Ekshumacija posmrtnih ostataka na Daksi koja je bila tek 2010. pomogla je da se
sazna stvarni broj likvidiranih - sveukupno 53-oje!
ini se da ni to nije sve jer otoi jo uvijek krije grobita koja vape za istinom i
pravdom.
Dokumentarni film U ime naroda rekonstruira dogaaje koji su pokrenuli rijeku
izbjeglica prema Sloveniji i Austriji. Upravo je s juga Hrvatske zapoeo Krini put
u povijesti poznat kao Bleiburka tragedija hrvatskog naroda .
Film takoer podsjea da za zloine nitko do sada nije odgovarao iako se
zahvaljujui sauvanim dokumentima pouzdano znaju imena odgovornih.
Umjesto pravde za mrtve i njihove potomke, samozvani komunistiki antifaisti
koji su u stvarnosti ideoloki nasljednici totalitarne komunistike ideologije do
danas ne priznaju zloine. Ne ele se suoiti s njima premda su najveim djelom
poinjeni pred sam kraj Drugog svjetskog rata i u porau, kada je cijeli svijet ve
slavio zavretak krvavog Drugog svjetskog rata.
Produkcija: Laudato tv (Ksenija Abramovi)
Scenarij i reija: Nada Prkain
Snimatelj i montaer: Ivan Lovri
Glazba: eljko Barba
Grafika: Nikola Uroi
Traje 55 minuta