SVEUILITE U ZADRU

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

Sveuilini preddiplomski studij ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja

Lovorka Vulin

ARISTOTEL O ODGOJU
(seminarski rad)

Zadar, 2016.

Sadraj:

1. Aristotel
1.1 Biografija
2. Politika i Nikomahova etika
3. Aristotel o kolstvu
4. Zakljuak
5. Literatura

1. Aristotel

Aristotel je grki filozof i prirodoslovac roen 384. godine u Stageiri. Sa osamnaest

godina postao je

lan Platonove akademije, u kojoj se zadrao dvadeset godina.

Otvoreno je kritizirao Platonova djela, a nakon Platonove smrti napustio je Atenu i

smjestio se na otoku Lezbosu tri godine. 334. se vratio u Atenu gdje je osnovao vlastitu
kolu. Predavanja za studente su odravana ujutro, a u poslijepodnevnim satima kola je
bila otvorena za ostale. Od njegove knjige ' O odgoju' naalost sauvano je jako malo,
ali o tome moemo saznati kroz knjige ' Nikomahova etika' i 'Politika'. Obrazovati po
Aristotelu znailo je utjecati na inteligenciju i uiti ono to je korisno za ivot, a
odgajati utjecati na karakter i uiti ono to vodi vrlini. Kod Aristotela, kao i kod Platona,
odgoj graana predstavljao je jedan od najvanijih zadataka drave. Smatrali su da
odgojem graani stjeu ne samo sposobnost za sudjelovanje u dravnoj upravi nego i
spremnost za pokoravanje vlasti. Aristotel je cilj uenja poistovjetio cilju ovjeka. Sve
forme uenja su eksplicitno ili implicitno usmjerene prema ljudskom idealu, ali
Aristotel je smatrao da su odgoj i edukacija bitni za potpuno samoostvarenje ovjeka.
Sve je usmjereno prema srei, ali za njega sretan ovjek nije ovjek po svojoj prirodi
nego odgojen i obrazovan ovjek, a tu se isprepliu odgoj i edukacija, jer sretan ovjek
je i estit, a ta vrlina se stjee obrazovanjem. Aristotelova je filozofija racionalistika i
realistika, ukorijenjena u iskustvenom. Kod njega, za razliku od Platona, ideja i
stvarnost pripadaju pod jedno, izmeu njih postoji harmonija i istovjetnost. Racionalan
je u tome to svoje etiko uenje zasniva na biolokom iskustvu i zapaanjima iz
stvarnosti moralnog ivota. Orijentira se prosjenom ovjeku. On sam svoju filozofiju
naziva filozofijom o ljudskim stvarima ili praktinom filozofijom. Umijee odgoja i
obrazovanja je dio politike, te je zbog toga praktino a ne spekulativno ili teoretsko.
Spominje da je prava mjera sredina, a sredina nije otklon krajnostima. Moralni odgoj,
koji trai sredinu izmeu krajnosti, je odgoj karaktera,

2. Nikomahova etika i Politika

. Kao i Platon, Aristotel se odmakao od prevladavajue ideje o djetinjstvu u antici,
prema kojoj su djeca tretirala kao mali odrasli, te tako i kolovali, kao da su njihovi
umovi bili u stanju funkcionirati poput onih odraslih. Aristotelove ideje o djetinjstvu
nalaze se, uglavnom, u djelima Nikomahova etika i Politika, u kojima je kao cilj
istaknuo borbu se za najvie dobro, a to je srea, u gradu-dravi. Njegovi etiki i
politiki spisi su meusobno povezani dijelovi , jer su ljudska bia po prirodi drutvena,
ne mogu biti sretni izvan zajednice. Ljudi kao pojedinci sudjeluju u drutvenom
kontekstu te dijele odreene ciljeve s drugim ljudima u zajednici te pokuavajui
meusobno shvatiti sam taj cilj. Onaj tko nije u zajednici je ili ivotinja ili bog, odnosno
ili je gori ili bolji od ljudi. Aristotel tvrdi da ponaanje za kojim ovjek najvie tei nije
uroeno, ve naueno. To ponaanje se javlja kao posljedica samog razvoja i rasta
ovjeka. Smatra da djeca ne mogu razviti sreu ako nisu razvili sposobnost koritenja
inteligencije u svojim djelima, postupcima. djeca ive onako kako ih vode njihove elje,
onako kako njihove elje upravljaju njima, a to moe dovesti do loeg rezultata, loih
posljedica ako su odgoj i razvoj nepotpuni. Ponaanje djece slino je bezobzirnosti kod
roditelja i odraslih, s tim to odrasli ljudi znaju kad se ponaaju bezobzirno ili razuzdano
dok djeca to ne mogu znati djeca u razvoju bi trebala imati dobrog uitelja, koji e
postupati u skladu sa visokim moralnim naelima, koji e trenirati djeje elje, ne samo
zbog elja ve i zbog razvoja intelekta. Isto tako moglo bise rei da trening samog tijela
nije samo zbog tijela ve i zbog due koja se oblikuje. Postoje mnoge potekoe u
edukaciji djece. Jedna od njih su pogreni nastavnici, oni koji ih krivo usmjeruju.
Aristotel generalizira potekoe reenicom 'Dobro dolazi u jednostavnom obliku dok
3

loe dolazi u mnogo oblika'. S toga imajui na umu potekoe pri odgoju djece Aristotel
je ovo nazvao bolnim procesom. Ve sam spomenula da je Aristotel odustao od ideje da
su djeca mali odrasli ljudi, ali nije ih se odrekao u potpunom smislu, smatrao je da se
djeci ne treba prepustiti da odlue o tome to bi trebali raditi, uiniti, Imajui to na umu,
tvrdi da bi izbor djejih igara, pria i ostalog trebalo ostaviti odrasloj uenoj osobi na
izbor, onoj koja je dorasla tome tvrdi da igre mogu biti imitacija onog ime se ljudi bave
kasnije u ivotu, znai iako djeca ne mogu razmiljati kao odrasli ljudi, oni mogu
imitirati odreene aktivnosti ne znajui zato sudjeluju u njima, zato se bave sa tim.
Ako njihov uitelj dobro odradi svoj zadatak, oni e te odgovore dobiti u odrasloj dobi.
Odgoj u djetinjstvu je vaan za njihovu sreu, to jest bitan je za put kojim e djeca proi
dok ne postanu sretni odrasli ljudi. Aristotel je kritizirao privatno kolovanje. Smatrao je
da gradovi-drave trebaju biti odgovorne za svoje graane, za njihov odgoj i
obrazovanje, da je drava zapravo mnogo ljudi koji ulaze u zajednicu obrazovanjem,. To
drutveno i moralno jedinstvo Aristotel je obuhvatio u oba djela, Nikomahovoj etici ali i
Politici, te je to trebala biti odgovornost, obveza. U tom kontekstu, obrazovni
dunosnici, kako ih Aristotel naziva, to jest uitelji su bitni za odravanje opeg dobra.
U svojim djelima povezuje tenju filozofije zajedno sa glazbenim obrazovanjem,
tvrdei da nain glazbenog obrazovanja mora imati etike vrijednosti. Takoer, podsjea
nas da ono to je prikladno i mogue za odrasle nije tako za djecu, a ono to je prikladno
i mogue za djecu je takvo zbog onog to su oni sposobni postati.

3. Aristotel o kolstvu

Aristotel je dao prvu periodizaciju razvoja ovjeka djetinjstvo, djeatvo, mladost i

zrelost. Pisao je i o periodu predkolskog obrazovanja, a to je bila obaveza roditelja,
prvenstveno oca. Djeca moraju vjebati te se navikavati na vremenske uvjete, a do pete
godine trebala bi se trenirati kroz igre, koje ne smiju biti vulgarne. Obrazovanje traje od
sedme do dvadeset i prve godine. To razdoblje bilo je podijeljeno u tri stupnja, obiteljski
odgoj do sedme godine, dravna kola do etrnaeste te znanstveni karakter odgoja do
dvadeset i prve godine. No ovo se odnosi samo na djecu graana. Prepoznao je etiri
predmeta koje je trebalo pouavati to su gramatika, tjelesni odgoj, glazba i crtanje.

4. Zakljuak
Iako su je Aristotelova djela do nas dosegla u nekompletnom obliku i nedostaju mnogi
bitni tekstovi, njegova teorija o obrazovanju

zauzima vano mjesto u njegovom

filozofskom razmiljanju u cjelini. Ako je cilj ovjeka

jedan od njegovih bitnih

problema, samo kroz obrazovanje e se ovjek moi u potpunosti ispuniti. Mudar

ovjek nije lien svih strasti, ali se sa njima umjereno slui. Ljudska bia posjeduju
specifine prirodne sklonosti, ali samo kroz obrazovanje mogu saznati to znai biti
ljudsko bie te kako postati istinski ovjek. Kultura se stvara kroz obrazovanje.
Aristotelova teorija obrazovanja nije izgubila svoj znaaj. Pojedinac je u njegovom
5

promiljanju uvijek usmjeren na drutvenu zajednicu, nikad sam na sebe, jer ne moe
opstati sam. Smatrao je da bi odgoj trebao biti dostupan svima, jer je odgoj nacionalni
interes, a ne samo stvar obitelji. Njegova zapaanja o obrazovnoj politici i njezinu
ulogu u drutvu, njegov koncept sustava nastavka obrazovanja i obrazovanja za mir i
slobodno vrijeme, te njegove obrazovne ideje imaju mnogo toga zajednikog s onima
koji su odgovorni za obrazovanje danas. Neke od njegovih izreka . 'Obrazovani ljudi
razlikuju se od neobrazovanih onoliko koliko i ivi ljudi od mrtvih', 'uitelji zasluuju
vie priznanja nego roditelji, jer roditelji su djeci pruili samo ivot, a uitelji dug i
lijepi ivot', 'uenici postiu napredak tako da navaljuju na one ispred sebe, a ne ekaju
one iza', '

5. Literatura
Aristotel: Nikomahova etika, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1992.
Aristotel: Politika, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1992.
Chambliss, J. J. 1982. "Aristotle's Conception of Childhood and the Poliscraft."
Educational Studies 33-43.
Curren, Randall R. 2000. Aristotle on the Necessity of Public Education. Lanham, MD:
Rowman and Littlefield.