TEST 2 (PRIMJER SA DROPBOX-A)

1.Kakav je status i koje su glavne odredbe Ugovora o neirenju

nuklearnog oruja (7% ocjene)
Potreba da se zaustavi utrka u nuklearnom naoruavanju, koja je
zapoela prvim testiranjem nuklearne bombe u SAD 1945. godine i
kasnijim ukljuivanjem SSSR, Velike Britanije, Francuske i Kine,
dovela je, ve 50-tih godina do pregovora izmeu nuklearnih sila.
Ugovor o neirenju nuklearnog oruja (eng. Treaty on the NonProliferation of Nuclear Weapons) je zakljuen 01.07.1968.
godine. Stupio je na snagu 05.03.1970. godine. Do sada ga je
ratificiralo 190 drava, a Bosna i Hercegovina je pristupila
15.08.1994. godine. Ugovorom su uvedene dvije kategorije
drava: nuklearne drave i nenuklearne drave. Nenuklearne
drave potpisnice su se obvezale da nee razvijati nuklearno
oruje, a nuklearne drave su se obvezale da nee prodavati ili
ustupati nuklearno oruje ili nuklearnu tehnologiju drugim
dravama. Meunarodna agencija za atomsku energiju sa
sjeditem u Beu ima mandat da kontrolira provoenje ovog
ugovora. Na posljednjoj revizionoj konferenciji ove Konvencije
odranoj 2005. godine nije dolo do nekog znaajnijeg napretka,
pogotovo zbog testiranja dalekometnih raketa od strane nekih
drava, to indicira njihovu namjeru da razviju nuklearno oruje,
kao i zbog odsustva volje kod nuklearnih zemalja da se usvoji
poseban protokol Konvencije o sigurnosnim mjerama, a sve u cilju
prevencije proliferacije nuklearnog oruja.
2.Koja su tri osnovna stuba ili podruja rada Meunarodne
agencije za atomsku energiju. Dopiite (3% ocjene)
1. Garancije i verifikacija
2. Osiguranje i sigurnost
3. Znanost i tehnologija.
3.Politika NATO u oblasti kontrole oruja, razoruanja i neproliferacije
obuhvata dogovaranje i suradnju na podrujima: (Dopiite) (4 % ocjene)
TREBA DOPUNITI 1 i 3!!
1. Kontrola konvencionalnog oruja;
2. Problemi nuklearne politike;
3. Prevencija proliferacije oruja za masovno unitenje
4. Promocija protuminskih akcija i borba protiv proliferacije streljakog i lakog
oruja, municije i lakih prijenosnih protuzranih sistema;
5. Razvoj i harmonizacija sposobnosti za obranu od kemijskih, biolokih,
radiolokih i nuklearnih prijetnji

4.Zaokruite protokole Konvencije o zabrani ili ogranienju

upotrebe odreenih
konvencionalnih oruja za koja se moe smatrati da nanose
pretjerane povrede ili
imaju nediskriminativne uinke. Zaokruite 6 tonih odgovora. Za
svaki pogreno
zaokrueni dobivaju se negativni bodovi. (6% ocjene) NE ZNAM
OVAJ!
1. Protokol 1 o dum-dum mecima
2. Protokol 1 o streljakom i lakom oruju
3. Protokol 2 o zabrani protutenkovskih mina i mina iznenaenja
4. Protokol 1 o krhotinama koje se ne mogu detektirati
5. Dopunjeni Protokol 2 dum-dum mecima
6. Protokol 2 o zabrani ili ogranienju upotrebe protupjeakih
mina i minama iznenaenja
i drugih ureaja
7. Dopunjeni Protokol 2 o zabrani ili ogranienju upotrebe protupjeakih
mina i minama iznenaenja i drugih ureaja
8. Protokol 3 o zabrani ili ogranienju upotrebe zapaljivih oruja
9. Protokol 3 o zabrani ili ogranienju upotrebe toksinskih i biolokih
sredstava
10.Dodatni protokol 4 o prijenosnim lansirnim lakim protuavionskim
oruima
11.Dodatni protokol 4 o zasljepljujuem laserskom oruju
12.Protokol 4 o osiromaenom uraniju
13.Dodatni protokol 5 o neeksplodiranim sredstvima
14.Dodatni protokol 5 o eksplozivnim ostacima iz rata
5.Koja od navedenih definicija opisuje garancije koje su dio jednog
od podruja rada Meunarodne agencije za atomsku energiju koji
se zove Garancije i verifikacija. Zaokruite toan odgovor. Za
svaki pogreno zaokrueni dobivaju se negativni bodovi. (3 %
ocjene)
1. Garancije obuhvaaju nadgledanje i verifikaciju nuklearnih postrojenja u
Iraku. Nadlenost Agencije za ovo podruje rada se temelji na rezolucijama
Vijea sigurnosti UN.
2. Garancije podrazumijevaju pomo meunarodnoj zajednici u

nuklearnom razoruanju. Temelji se na trilateralnoj inicijativi sa Ruskom

Federacijom i Sjedinjenim Amerikim Dravama.
3. Garancije obuhvaaju provjeravanje nuklearnih i drugih slinih
objekata od strane Agencije, na temelju meunarodnih i drugih
sporazuma o garancijama. Agencija je takoer nadlena za
provedbu Ugovora o neirenju nuklearnog oruja.

6.Koje su OESS-ove aktivnosti iz politiko-vojne dimenzije

sigurnosti? Zaokruite 6 tonih odgovora. Za svaki pogreno
zaokrueni dobivaju se negativni bodovi. (6% ocjene)
1. Vijee za regionalnu suradnju u jugoistonoj Evropi
2. Policijski poslovi
3. Suprotstavljanje terorizmu
4. Protuminske akcije
5. Upravljanje granicom
6. Prevencija konflikata;
7. Neproliferacija nuklearnog oruja
8. Vojna reforma
9. Verifikacija u Iraku
10.Nadgledanje mira u Darfuru, Sudan
11.Mediteranska inicijativa
12.Kontrola oruja
7.U ocjeni sigurnosnog okruenja, u Stratekom konceptu NATO se
naglaavaju posebni problemi proliferacije koji se sastoje u:
(zaokruite 5 tonih odgovora, za svaki pogreno zaokrueni
dobivaju se negativni bodovi) (5% ocjene)
1. Ilegalna trgovina naoruanjem, povezana sa jaanjem
ekstremizma, terorizma i prekograninih ilegalnih aktivnosti.
2. Vei globalni uinak laserskog naoruanja, elektronskog
ratovanja i tehnologija koje ometaju pristup svemiru
3. Na Savez utjeu i Savez moe utjecati na politika i sigurnosna
deavanja izvan svojih
granica.
4. NATO ima jedinstven i snaan niz politikih i vojnih sposobnosti da
odgovori na cijeli spektar kriza prije, tijekom i nakon sukoba.
5. Problem teroristike prijetnje, koju pojaava suvremena

tehnologija i mogunost da teroristike organizacije steknu

steknu nuklearne, kemijske, bioloke ili radioloke sposobnosti
6. Proliferacija oruja za masovno unitenje, posebno nuklearnog
oruja, to e predstavljati
akutan problem u nastupajuem desetljeu, u nestabilnim
dijelovima svijeta.
7. NATO e odvratiti i braniti se od bilo koje prijetnje agresijom, kao i protiv
sigurnosnih
izazova na obzorju kada oni prijete temeljnoj sigurnosti pojedinanih
lanica Saveza ili
Savezu kao cjelini.
8. irenju prijetnje od konvencionalnog oruja koje ugroava
meunarodnu sigurnost, posebno proliferacije balistikih
projektila u euroatlantskom podruju.
9. Zemlje lanice NATO-a e uvijek pomagati jedna drugu u sluaju
napada, u skladu sa lankom 5 Washingtonskog sporazuma. Ta obveza
ostaje snana i obvezujua.

8.Koje su temeljne aktivnosti - zadaci kojima se bavi Forum za

sigurnosnu suradnju? Dopiite. (4% ocjene) DOPUNITI 1 i 7!!!
1. Izgradnja mjera povjerenja i sigurnosti;
2. Sigurnosni dijalog i jaanje suradnje u pitanjima iz podruja sigurnosti;
3. Neproliferacija;
4. Antiterorizam;
5. Pruanje pomoi kod streljakog i lakog oruja;
6. Pruanje pomoi kod problema sa vikom municije;
7. Kodeks ponaanja o vojno-politikim aspektima sigurnosti.
9.Objasnite to se podrazumijeva pod znanosti i tehnologija kao
jednim od podruja rada Meunarodne agencije za atomsku
energiju (6% ocjene)
Agencija je svjetski centar za znanstvenu i tehniku suradnju na
nuklearnom podruju. Svojim radom doprinosi borbi protiv
siromatva, bolesti i zagaenja okolia. Glavne aktivnosti na
podruju znanosti i tehnologije za koje je nadlena Agencija su: 1.
Tehnika suradnja. Agencija podrava suradnju na projektima
kojima se omoguavaju drutvene i ekonomske pogodnosti za
ljude u zemljama u razvoju. 2. Istraivanje i razvoj. Zajedno sa
svojim institutima i laboratorijima Agencija podrava znanstvene
projekte u vezi najkritinijih problema sa kojima se suoavaju
zemlje u razvoju (ishrana, zdravlje, voda, okoli u okruenju

nuklearnih tehnologija). 3. Energija i elektrinu struja. Agencija

prua pomo dravama u procjeni i planiranju njihovih energetskih
potreba, ukljuujui i elektrinu struju dobivenu iz nuklearne
energije.
10.Koja je od definicija streljakog i lakog oruja iz dokumenta
Meunarodni instrument za omoguavanje dravama da identificiraju i
istrae, pravovremeno i na pouzdan nain, nezakonito streljako i lako
oruje. Za svaki pogreno zaokrueni dobivaju se negativni bodovi (3%
ocjene)
1. STRELJAKO I LAKO ORUJE podrazumijeva svo vatreno oruje koje je
zabranjeno hakom konvencijom iz 1899. godine, a namijenjeno je za vojnu ili
civilnu upotrebu.
2. STRELJAKO I LAKO ORUJE podrazumijeva bilo kakvo konvencionalno ili
nekonvencionalno oruje koje koriste pojedinci ili manje grupe ljudi, ako je se
moe upotrijebiti u borbi, za teroristike svrhe, osobnu obranu ljudi ili za sportske
aktivnosti i lov.
3. STRELJAKO I LAKO ORUJE podrazumijeva bilo kakvo prijenosno smrtonosno
oruje koje izbacuje ili lansira, ili je namijenjeno za izbacivanje ili lansiranje, ili se
moe promijeniti tako da izbacuje ili lansira samu, metak ili projektil uz prisustvo
eksplozije, iskljuujui staro lako i streljako oruje ili njihove replike.

11.Umjesto da doprinese smanjenju broja streljakog i lakog oruja u

svijetu, kraj Hladnoga rata je potakao njegovu proliferaciju iz dva
temeljna razloga. Koji su to razlozi? (5% ocjene)
Bilateralni i multilateralni sporazumi, koji su slijedili nakon zavretka
Hladnoga rata, kombinirani sa unilateralnim odlukama drava za
smanjenje oruanih snaga i trokova za naoruanje, prouzroili su
stvaranje ogromne koliine vika oruja u relativno kratkom periodu.
Velike koliine toga oruja su nestale i njihov trag vodi do oruanih
sukoba koji se trenutno vode u svijetu. Kao primjer se moe uzeti raspad
Narodne Armije Istone Njemake nakon ega je ostalo 295.000 tona
oruja, ukljuujui 1.000.000 runog oruja i preko 26.000 lakih
prijenosnih raketnih sustava. Smanjena su ogranienja u meunarodnoj
trgovini streljakim i lakim orujem. Na poetku 21. stoljea, u svijetu je
bilo vie od 300 proizvoaa oruja iz 70 zemalja. U velikom broju
zemalja proizvodnja oruja je jo uvijek dravni monopol, tako da drave
svojom politikom potiu agresivniji nastup njihovih proizvoaa na
svjetskome tritu. Prema podacima Ujedinjenih naroda iz 2002. godine,
procijenjeno je da se u opticaju diljem svijeta nalazi 639 milijuna

komada streljakog i lakog oruja. Oko 60% ovog oruja je u legalnom

vlasnitvu graana. Istovremeno, nelegalna trgovina je dostigla razinu
od 55% ukupne trgovine streljakim i lakim orujem.
12.Koji su strateki ciljevi Srednjorone strategije Meunarodne
agencije za atomsku energiju? Zaokrui 6 tonih odgovora. Za svaki
pogreno zaokrueni dobivaju se negativni bodovi. (6% ocjene)
1. Jaanje doprinosa nevladinih organizacija u razoruanju
2. Kontrola nuklearnih postrojenja u Iraku, Iranu i Sjevernoj Koreji
3. Unaprjeenje rada Prvog odbora za meunarodnu sigurnost i razoruanje
4. Unaprjeivanje nuklearnog osiguranja i sigurnosti
5. Osiguravanje efektivne tehnike suradnje
6. Podrka politici razoruanja OESS-a
7. Jaanje efektivnosti i unaprjeenje efikasnosti garancijskih i drugih
verifikacijskih aktivnosti Agencije
8. Osiguranje efikasnog, inovatorskog upravljanja i stratekog planiranja
9. Borba protiv proliferacije konvencionalnog oruja
10.Pomaganje u pristupu nuklearnoj energiji;
11.Jaanje promocije nuklearne nauke, tehnologije i nuklearne primjene
12.Pomo zajednikoj konzultativnoj grupi

13. Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje, skladitenja i upotrebe

kemijskog oruja i o njegovom unitenju, glavne odredbe, stupanje na
snagu, sadanji status (6%ocjene)
Donesena 13.01.1993. godine u Parizu, a stupila je na snagu
29.04.1997. godine. Konvenciji je pristupilo 190 zemalja. Bosna i
Hercegovina je pristupila 25.02.1997. godine. Svaka drava stranka
Konvencije obvezuje se da nee nikada, ni pod kojim okolnostima: (1)
Razvijati, proizvoditi, nabavljati, gomilati ili zadravati kemijsko oruje
niti ga, neposredno ili posredno, prenositi drugima; (2) Koristiti
kemijsko oruje; (3) Vojno se pripremati na bilo koji nain za upotrebu u
kemijskog oruja; (4) Pomagati, poticati i navoditi druge na bilo koji
nain da se bave bilo kojom djelatnou koja je po ovoj Konvenciji
zabranjena Dravi stranki. Drave potpisnice su se obvezale unititi
kemijsko oruje kojeg je vlasnik ili ga posjeduje ili koje je smjeteno na
bilo kojem mjestu pod njezinim nadletvima ili kontrolom, u skladu s

odredbama Konvencije. Takoer se svaka Drava stranka obvezuje

unititi cjelokupno kemijsko oruje koje je napustila na teritoriju neke
druge drave stranke, unititi svaki pogon za proizvodnju kemijskog
oruja kojeg je vlasnik ili ga posjeduje ili je smjeten na bilo kojem
mjestu pod njezinim nadletvima ili kontrolom. Drave potpisnice su se
obvezale da nee koristiti sredstva za suzbijanje nereda kao metodu
ratovanja.
14.Dokumentom o streljakom i lakom oruju OESS su definirani sljedei
ciljevi borbe protiv irenja streljakog i lakog oruja. Dopiite (4%
ocjene) TREBA NADOPUNITI 2 i 4
1. Borba protiv nezakonite trgovine u svim aspektima kroz usvajanje i provedbu
dravne kontrole streljakog oruja , ukljuujui proizvodnju, odgovarajue
oznaavanje i preciznu evidenciju, uinkovitu kontrolu izvoza, granica i carinskih
mehanizama, te kroz unaprijeenu suradnju i razmjenu informacija.
2. Uee u smanjenju, sprjeavanju prekomjernog i destabilizirajueg
gomilanja i nekontroliranog irenja streljakog oruja , uzimajui u obzir
potrebe dravne i kolektivne obrane i meunarodne sigurnosti, te
uee u mirovnim misijama.
3. Primijeniti ogranienja koja osiguravaju da je streljako oruje proizvedeno,
transferirano i zadrano u skladu sa zakonskim potrebama obrane i sigurnosti i u
skladu sa meunarodno propisanim kriterijima za izvoz, a posebno onako kako je
propisano OES-ovim dokumentom o naelima upravljanja transferima
konvencionalnog oruja od 1993. godine.
4. Razvijanje povjerenja, sigurnosti i transparentnosti kroz odgovarajue
mjere za streljako oruje
5. Osigurati da pitanja streljakog i lakog oruja budu dio sveukupne procjene
sigurnosne situacije u odreenoj zemlji, uzimajui u obzir i mjere koje se donose u
vezi toga.
6. Razviti odgovarajue mjere za streljako oruje na zavretku oruanog konflikta
ukljuujui njihovo skupljanje, sigurno skladitenje i unitavanje, povezano sa
razoruanjem, demobilizacijom i reintegracijom boraca.

15.Koji su kriteriji za odreivanje nezakonitog streljakog i lakog oruja

prema Meunarodnom instrumentu za omoguavanje dravama da
identificiraju i istrae, pravovremeno i na pouzdan nain, nezakonito
streljako i lako oruje? Zaokrui 5 tonih odgovora. Za svaki pogreno
zaokrueni dobivaju se negativni bodovi. (5% ocjene)

1. Koristi se u teroristike svrhe irom svijeta

2. Smatra se nezakonitim prema propisima drave koja ima teritorijalnu
nadlenost tamo gdje je streljako i lako oruje naeno.
3. Koristi se u oslobodilakim ratovima
4. Prometom oruja se naruava embargo Vijea sigurnosti u skladu sa Poveljom
Ujedinjenih naroda. 5. Ono se izrauje ili sklapa bez licence ili ovlatenja od
strane vlasti drave u kojoj se ova aktivnost deava.
6. Koristi se od strane naoruanih grupa u graanskim ratovima
7. Nije obiljeeno u skladu sa odredbama Meunarodnog instrumenta
8. Nema dozvolu OESS-a za promet i trgovanje orujem
9. Promet oruja se obavlja bez licence ili ovlatenja od strane ovlatenog organa
drave.
16.Koja su to podruja djelovanja SEESAC-a? Dopiite (6% ocjene)
1. Svjesnost i strategija komuniciranja o streljakom i lakom oruju;
2. Legislativa i propisi;
3. Informacijski menadment;
4. Istraivanje streljakog i lakog oruja;
5. Aktivnosti na prikupljanju streljakogi lakog oruja;
6. Aktivnosti na unitavanju streljakog i lakog oruja;
7. Problem skladitenja streljakog i lakog oruja i
8. Operativna podrka organizacije 9. Prekogranina kontrola;
17.Koje je bilo teite rada podstola za sigurnost i obranu Pakta
stabilnosti. Dopiite. (4% ocjene) DOPISATI 2 i 4!!
1. Dimenzioniranje regionalnog vojnog sektora u suradnji sa NATO. U okviru ovog
procesa razvijaju se programi za preobuku demobiliziranog osoblja i prenamjenu
bivih vojnih baza i objekata u civilne svrhe;
2. Ohridski proces sa ciljem unaprjeenja sigurnosti i kontrole granica
na zapadnom Balkanu. Ovaj proces se odvija u suradnji sa NATO i OESS;
3. Streljako i lako oruje kao jedna od opasnosti za regionalnu sigurnost i
stabilnost. UNDP je uspostavio Centar za kontrolu streljakog i lakog oruja u
jugoistonoj i istonoj Evropi sa sjeditem u Breogradu. Putem Centra se realizira
regionalni plan za suprostavljanje nedozvoljenom prometu ovog streljakog i
lakog oruja i za njegovo unitavanje;
4. Kontrola naoruanja i izgradnja mjera povjerenja se sprovodi putem
RACVIAC - Centra za sigurnosnu suradnju sa sjeditem u Zagrebu, u
ijem radu sudjeluju 24 zemlje;
5. Regionalna grupa za protuminske akcije (the ReayGroup) je forum za
koordiniranje regionalnih aktivnosti vezanih za Konvenciju o zabrani upotrebe,
skladitenja, proizvodnje i prometa protupjeakih mina i o njihovom unitavanju.

18.Koja su glavna podruja djelovanja Komiteta nevladinih organizacija

za razoruanje, mir i sigurnost? Dopii 3 odgovora (6% ocjene)
NADOPUNITI POD 1!!

1. Koordinacija nevladinih organizacija: a. Pomo nevladinim

organizacijama u sudjelovanju na slubenim sastancima u Ujedinjanim
narodima (Generalne skuptine, njezinih specijaliziranih tijela za
razoruanje i dr.) b. Veza izmeu nevladinih organizacija i Tajnitva UN u
vezi njihovog akreditiranja. c. Provodi obuku lanova nevladinih
organizacija d. Organizira sastanke sa kljunim izaslanicima i
novinarima e. Organizira prezentacije nevladinih organizacija i posebna
dogaanja u i izvan UN f. Vri zastupanje nevladinih organizacija i
civilnog sektora kada je u pitanju pregovaranje o zabrani oruja i
razoruanju.
2. Izdaje publikaciju Disarmament Times sa ciljem da potakne drave na
konstruktivnu akciju a istovremeno da na vrijeme i potpuno informira nevladine
organizacije.
3. Organiziranje foruma i programa. Komitet odrava panel diskusije o kontroli
oruja i pitanjima razoruanja, posebno za vrijeme rada Prvog komiteta UN za
razoruanje i sigurnost, takoer za vrijeme rada Komisije za razoruanje.
4. Obuka iz razoruanja za diplomate UN, lanove specijaliziranih tijela UN za
razoruanje, dopisnika pri UN i predstavnika nevladinih organizacija pri UN-u.
5. Meunarodno umreavanje u cilju odravanja elektronskog dopisivanja izmeu
velikog broja nevladinih organizacija.
6. Umreavanje sa nevladinim organizacijama ukljuenih u rjeavanje konflikata.
19.Opiite RACVIAC-Centar za sigurnosnu suradnju. (6% ocjene)
RACVIAC Centar za sigurnosnu suradnju (eng. Centre for Security
Cooperation) je uspostavljen 2000. godine pod imenom Regionalni
verifikacijski centar za kontrolu naoruanja i pomo u provedbi
(Regional Arms Control Verification and Implementation Assistance
Centre, eng. Skra. RACVIAC. Njegova misija je da podstie dijalog i
suradnju o sigurnosnim pitanjima u Jugoistonoj Evropi kroz partnerstvo
izmeu zemalja regiona i njihovih meunarodnih partnera. Centar je
definiran kao diplomatska, meunarodna, nezavisna i neprofitna
organizacija. Za svoj rad odgovara Multinacionalnoj savjetodavnoj grupi
ije jezgro ine predstavnici zemalja jugoistone Evrope (Core
Countries), pridruene zemlje (Associate Countries) i posmatrai
(Observers). Core Countries su sve zemlje lanice Procesa za suradnju u
Jugoistonoj Evropi (South East European Co-operation Process - SEECP)
koji je uspostavljen 1996. godine: Albanija, Bosna i Hercegovina,
Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Grka, Moldavija, Crna Gora,
Rumunjska, Srbija i Turska. Associate Countries su druge zemlje Evrope
koje ele podrati sigurnosni dijalog i suradnju u Jugoistonoj Evropi:
Austrija, Danska, eka Republika, Francuska, Njemaka, Maarska,
Italija, Nizozemska, Norveka, Rusija, Slovenija, vedska i Velika
Britanija. Observers ine sve ostale zemlje, institucije ili organizacije,
koje na razliite naine sudjeluju u aktivnostima RACVIAC-a. To su
Kanada, Poljska, Slovaka, panjolska, Ukrajina i SAD. Pored ovih
zemalja Latvija i vicarska su pokazale interes za rad Centra. Centar je

smjeten u Zagrebu. U njegovoj strukturi su 43 vojne i civilne osobe iz

15 zemalja.

20.Koje su to komponente protuminskih akcije? Zaokruite 5 tonih

odgovora. Za svaki pogreno zaokrueni dobijaju se negativni bodovi. (5
bodova)
1. Edukacija o riziku (sinonimi: upozoravanje na mine i kasetnu
municiju, svjesnost o minama)
2. Garancije i verifikacija
3. Kontrola kvaliteta protuminskih akcija
4. Oslobaanje zemljita (sinonim> humanitarno deminiranje, sve vrste
izvianja i ienja zaostalih mina, kasetne municije i drugih
eksplozivnih ostataka iz rata, te njihovo unitavanje, ukljuujui i izradu
karata i upravljanje kvalitetom)
5. ienje i unitavanje podruja djelovanja kazetnom municijom
6. Pomo rtvama, ukljuujui njihovu rehabilitaciju i reintegraciju;
7. Izgradnja mjera povjerenja i sigurnosti
8. Obuka pasa za otkrivanje eksploziva
9. Unitavanje zaliha protupjeakih mina;
10. Propagiranje za pridravanje odredaba i potpisivanje konvencija kojima se
zabranjuje proizvodnja, promet, posjedovanje ili upotreba odreenih
konvencionalnih oruja