UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK: BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
Master studij: Povijest bosanskog jezika
Dr. sc. Marijana Nikoli, vanredni profesor

Nauno-nastavnom vijeu
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Vijeu II ciklusa studija (Odboru za magistarski rad)
odsjeka Bosanski jezik i knjievnost

PREDMET: Prijava teme zavrnog magistarskog rada

U skladu sa Pravilima o dodiplomskom i postdiplomskom studiju na Univerzitetu u Tuzli,

prijavljujem temu za izradu zavrnog master rada pod nazivom:

Jezike osobitosti epskih pjesama u zbirci Friedrucha Kraussa

KANDIDAT:
Elma Spahi, bachelor. bos. jez. i knji.
Tuzla, juli 2016.
PODNOSILAC PRIJAVE:
Dr.sc. Marijana Nikoli, vanr. prof.

1. OBRAZLOENJE TEME
Vievjekovni kontinuitet bosanskohercegovake junoslavenske epske i lirske pjesme i
posebno bogatstvo i raznovrsnost ove tradicije u prolost rezultat su i dokaz dugogodinjih
istraivanja. Bosanskohercegovka epska usmena tradicija potvrena je kao najizraajniji
vid njihove duhovne narodne kulture. Brojnim historijskim izvorima potvrena je usmena
bosanskohercegovaka tradicija a koja ukazuje na postojanje epike i moemo je pratiti kao
takvu od samog kraja 15. vijeka kada se pojavljuju prvi izvori.
Shodno vremenu nastanka i njenoj historijskoj i knjievnoj vanosti, jezik usmene
knjievnosti

Bosanaca

Hercegovaca

smatra

se

glavnim

vidom

ouvanja

predstandardizacijskog kontinuiteta bosanskoga jezika u standardizacijskim procesima

Bosne i Hercegovine. Tradicija usmenog stvaralatva u Bosni i Hercegovini veoma j
raznorodna i u jezinom smislu neujednaena ali se, u povezivanju tijekova
bonjakog/muslimanskog kontinuiteta, smatra najbitnijom poveznicom koja spaja
alhamijado

knjievnost,

knjievnost

krajinikih

pisama

pa

samim

tim

bosanskohercegovaku knjievnost na turskome jeziku. Prouavanje jezika usmene

knjievnosti jo uvijek nije metodoloki uspostavljeno i zaokrueno te se u skladu s tim
ukazala potreba da se na nivou jedne magistarske radnje, iscrpno i cjelovito interpretira
jezik jednog dijela skupljenog i sabranog monumentalnog korpusa bonjake usmene
narodne knjievnosti. Jeziki izraz epike predstavlja predstandardni idiom iji je prvobitni
znaaj u tome to je predstavljao narodni oblik knjievnojezikog stvaralatva usmenog
tipa koji je omoguio, pored organskog idioma, procese standardizacije bosanskoga
jezika. Rana istraivanja bonjake epike pokazala su da postoje dva njena tipa i to
hercegovaki i krajinski. Epske narodne pjesme koje u Bosni i Hercegovini nastale u
vrijeme osmanske uprave najee su sauvane kazivanjem nepoznatih pjevaa s kraja 17.
i iz 18. vijeka. Najraniji su im zapisi sauvani iz prvih decenija 18. vijeka, iako u raznim
Rana istraivanja bonjake epike pokazala su da postoje dva njena tipa i to hercegovaki
i krajinski. Epske narodne pjesme koje u Bosni i Hercegovini nastale u vrijeme osmanske
uprave najee su sauvane kazivanjem nepoznatih pjevaa s kraja 17. i iz 18. vijeka.
Najraniji su im zapisi sauvani iz prvih decenija 18. vijeka, iako u raznim rukopisima iz
osmanskog perioda postoje podaci o bonjakoj epici s kraja 15. pa do kraja 17. vijeka.
Visok stupanj samosvojnosti bonjake epike, kao vane etape u razvoju ukupne
balkanske epike, utvrdio je niz glasovitih istraivaa u stoljetnom slijedu, od Friedricha
2

Krausa i Luke Marjanovia, preko M. Murka, G. Gesemanna, M. Parrya, M. Brauna, A.

Schmausa, do A. B. Lorda i . Buturovi, koja ustanovljava da su znaajke bonjake
epike u njenoj samoniklosti, samosvojnosti, utemeljenosti na povijesnim dogaajimate u
njenom izraavanju u vie tipova i oblika, to je uvjetovalo mogunost njene podjele
(pjesme o junacima Krajine, krajinicima, unurske pjesme, pjesme crnogorskohercegovakog tipa).
Friedrich Salomo Krauss, beki folklorist i pripovjeda, po nalogu prijestolonasljednika
Rudolfa (1858 - 1889) i bekog Antropoloskog drutva proveo je godine 1884./1885.
opsena terenska istraivanja u Bosni i Hercegovini, pri emu mu je kao sudskom tumau
za sve junoslavenske idiome u Beu od velike koristi bio njegov izvanredan jezini
talent. Krauss je bio opinjen ljepotom muslimansko- slavenskih epskih pjesama. On je u
ovim tvorevinama vidio najvii i umjetniki najsavreniji izraz junoslavenskog narodnog
stvaralatva. Njegovo misljenje je da neke od njih doseu razinu svjetske knjievnosti i da
su im ravni samo starogrki epovi Homerovi i pjesme o Nibelunzima. On takoer kae da
nijedan drugi narod nije "iz dubine brazda svojih grudi izvukao tako valjano bogatstvo
narodnih epova" kao junoslavenski muslimani. Boravei u Bosni i Hercegovini od marta
1884. do augusta 1885. godine Krauss se vie puta zadravao u Mostaru i okolnim selima
radi prikupljanja grae. U Mostaru je objavio i dvije knjige "Pandi Huso i Pavei Luka
pobre" - Pjesan naih muhamedovaca (Mostar, 1885) i "Tri rijei Hercegovca" (Mostar,
1885). Kraussova etnografska i folkloristika graa iz Bosne i Hercegovine je obimna, a u
Bosni i Hercegovini se jo uvijek nije naao niko da Kraussov rad potpuno obradi,
valorizira i predstavi domaoj javnosti. Jer, zamah i tenja Kraussovih dovrenih i
nedovrenih poduhvata su impozantni i veoma znaajni za bosanskohercegovaku
etnografiju i folkloristiku.
Predmet istraivanja: Predmet istraivanja ovog rada jeste iscrpno i detaljno izuiti i
istaiti jezike osobitosti epskih pjesama u zbirkama Friedricha Kraussa na jednom
lingvistikom nivou kakvom se do sada nije pristupalo a koje podrazumijeva iscrpnu
leksiku, morfoloku, fonoloku i sintaksiku analizu.
2. CILJEVI ISTRAIVANJA:
-

Izvriti detaljnu jeziku analizu koja se tie dijalekatskog porijekla jezika, zatim
reflekse jata, s obzirom da pjesme potiu iz razliitih dijelova Bosne i Hercegovine,
elemente jezine strukture, izvreno ili neizvreno progresivno jotovanje, te glas h;
3

Sveobuhvatno ispitati karakteristike fonolokog, morfolokog, sintaksikog i

leksikog nivao jezika epskih pjesama u zbirci Friedricha Kraussa;

Utvrditi leksike osobine jezika u analiziranim bonjakim narodnim pjesmama, to

znai istraiti cjelokupan leksik na nivou njegove vremenske raslojenosti, zatim
podrune i funkcionalne raslojenosti;

Utvrditi funkciju tih jezinih karakterisitika koje su odigrale znaajnu ulogu u procesu
standardizacije bosanskoga jezika;

3. GENERALNA HIPOTEZA
Generalna hipoteza glasi:
H Epske pjesme skupljene u zbirci Friedricha Kraussa potjeu iz razliitih dijelova
Bosne i Hercegovine to rezultira bogatstvom fonolokih, morfolokih, sintaksikih i
jezikih sredstva ime se postie fonostilistika morfostilistika, sintaksostilistika i
leksikostilistika izraajnost. Istovremeno se jezik narodnih pjesama iz ove zbirke
smatra glavnim vidom ouvanja predstandardizacijskog kontinuiteta bosanskoga
jezika u standardizacijskim procesima Bosne i Hercegovine.

4. POMONE HIPOTEZE
H1 - Fonoloke, morfoloke, sintaksike i leksike

jezike osobine u jeziku epskih

pjesama u zbirci Friedricha Kraussa u skladu su sa standardom bosanskoga jezika.

H2 - Odstupanjem od standarda jezik narodnih pjesama dobija vee umjetnike
vrijednosti.
H3 - Fonoloki nivo u neposrednom je kontaktu sa morfolokim nivoom, a interpolira se
na morfofonolokom planu.
H4 - Postupcima ekspresivne sintakse (elipse, parcelacije, inverzije) postie se afektivnost
jezika epskih pjesama u zbirci Friedricha Kraussa

H5- Upotrebom emocionalno-ekspresivne leksike postie se stilogeni potencijal jezika

epskih pjesama u zbirci Friedricha Kraussa.

5. OEKIVANI REZULTATI
Oekuje se afirmacija generalne i pomonih hipoteza, utvrivanje fonolokih,
morfolokih,

sintaksikih i leksikih jezikih sredstava, njihove funkcionalnosti i

stileminosti u epskim pjesmama u zbirci Friedricha Kraussa.

6. METODE I TEHNIKE ISTRAIVANJA

Istraivanje nije mogue sprovesti bez upotrebe odgovarajuih metoda. U ovom radu
koristit e se slijedee metode:
-

Metoda analize i sinteze

Komparativna metoda
Empirijska metoda
Statistika metoda

7. OKVIRNA STRUKTURA RADA

Magistarska radnja bit e zasnovana na valjanim, provjerenim i tanim injenicama. U
zavisnosti od dobivenih rezultata i toka istraivanja, struktura rada bit e podlona manjim
izmjenama, ali bi u osnovi trebala izgledati ovako:
I Uvod
II Izvori i skraenice
III Ciljevi i metode istraivanja
IV Fonetsko-fonoloke osobine epskih pjesama u zbirci Friedricha Kraussa
IV.1. Konsonant h (ouvano h, gubljenje h, zamjena h, suvino h)
IV.2. Jotovanje
IV.3. Gubljenje suglasnika
IV.4. Uproavanje suglasnikih grupa

IV.5. Refleksi jata

IV.7. Uproavanje samoglasnikih grupa
IV.8. Palatalizacije
V Fonostilistika
V. 1. Asonanca
V. 2. Aliteracija
V. 3. Onomatopeja
V. 4. Alonman
VI Morfologija
VI.1. Promjenjive vrste rijei (imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli, brojevi)
VI.2.Nepromjenjive vrste rijei (prilozi, prijedlozi, veznici, uzvici, rijece)
VII Morfostilistika
VII.1. Ekspresivna funkcija morfolokih kategorija (deminutiv, augmentativ, hipokoristik,
pejorativ)
VIII Sintakostilistika
VIII. 1. Elipsa
VIII. 2. Nominativne reenice
VIII. 3. Parcelacija
VIII. 4. Inverzija
IX Leksikostilistika
IX.1. Arhaizmi
IX.2. Neologizmi
IX.3. argonizmi

IX.4. Dijalektizmi
X Zakljuak
XI Bibliografija

8. IZVOR
Istraivanje e se obaviti na zbirkama Friedricha Kraussa i to:
- Krauss, F. S. (1885), Pandi Huso i Pavei Luka Pobra, Pjesan naih muhamedovaca,
Mostar;
- Krauss, F. S. (1885), Tri rijei Hercegovca, Mostar.

9. INICIJALNA LITERATURA
1. Beli, Aleksandar (1951): Oko naeg knjievnog jezika, Beograd: SKZ
2. Halilovi, Senahid (1991) Bosanski jezik, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo.
3. Halilovi, Senahid

(1999) Pravopis bosanskog jezika, Prirunik za kole, Dom

tampe, Sarajevo.
4. Isakovi, Alija (1992) Rjenik karakteristine leksike u bosanskom jeziku, Svjetlost,
Sarajevo.
5. Isakovi, Alija (1995), Rjenik bosanskog jezika, Karakteristina leksika, etvrto
izdanje, Bosanska knjiga, Sarajevo.
6. Jahi, Devad (1991), Jezik bosanskih Muslimana, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo.
7. Jahi D,. Halilovi S., Pali I.: Gramatika bosanskoga jezika, Zenica: Dom tampe,
2000.
8. Jezik u Bosni i Hecegovini (2005), Institut za jezik u Sarajevu, Institut za
istonoevropske i orijentalne studije, Oslo.

9. Katii, Radoslav (1992) Novi jezikoslovni ogledi, drugo, dopunjeno izdanje, kolska
knjiga, Zagreb.
10. Katni, Bakari, Marina (2000), Stilistika, Ljiljan, Sarajevo.
11. Kristal, Dejvid (1988), Enciklopedijski rjenik moderne lingvistike, Nolit, Beograd.
12. Krnjevi, Hatida (1973), Usmene balade Bosne i Hercegovine, Svjetlost, Sarajevo.
13. Krnjevi, Hatida (1980), ivi palimpsesti ili o usmenoj poeziji, Nolit, Beograd.
14. Kuna, Herta (1978), Jezik bosanskohercegovake muslimanske narodne poezije u
odnosu prema standardnom jeziku, Knjievni jezik VII/3, 5-29, Sarajevo.
15. Mareti, Toma (1963), Gramatika hrvatskoga ili srpskoga knjievnoga jezika, Zagreb.
16. Maglajli, Munib (1991), Usmena lirska pjesma, balada i romansa, institut za
knjievnost, Sarajevo.
17. Pranjkovi Ivo (1993), Hrvatska skladnja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb.
18. Pranji, Krunoslav (1968) Jezik i knjievno djelo, kolska knjiga, Zagreb.
19. Smailovi, Ismet (1977): Glas h i njegove zamjene u savremenom srpskohrvatskom
jeziku, Radovi Instituta za jezik u Sarajevu, knj. IV, Sarajevo.
20. Smailovi, Ismet (1975): Muslimanska imena orijentalnog porijekla u BiH, Sarajevo.
21. Stevanovi, Mihailo (1970) Savremeni srpskohrvatski jezik I i II dio, Nauna knjiga,
Beograd.

Dr.sc. Marijana Nikoli, vanr.prof.

8

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Odsjek: Bosanski jezik i knjievnost
II ciklus studija: Povijest bosanskog jezika

Nauno-nastavnom vijeu
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Vijeu II ciklusa studija (Odboru za magistarski rad)
odsjeka Bosanski jezik i knjievnost

Predmet: Razmatranje nacrta teme zavrnoga magistarskog rada pod naslovom Jezike
osobitosti epskih pjesama u zbirci Friedricha Kraussa i prijave na temu kandidatkinje Elme
Spahi
Potovani, molim vas da razmotrite i usvojite nacrt (sinopsis) zavrnoga magistarskog rada
pod naslovom Jezike osobitosti epskih pjesama u zbirci Friedricha koji podnosim Vijeu
kao mentor rada, te prijavu na istoimenu temu kandidatkinje Elme Spahi.
Uz molbu prilaem:
1. Nacrt (sinopsis) teme zavrnoga magistarskog rada
2. Prijavu na temu zavrnoga magistarskog rada kandidatkinje Elme Spahi
3. Uvjerenje o poloenim ispitima kandidatkinje Elme Spahi na II ciklusu nastave na
odsjeku Bosanski jezik.
4. Prijedlog komisije za ocjenu i odbranu zavrnoga magistarskog rada.
5. Biografiju kandidatkinje.

Tuzla, 8. 7. 2016.

Dr.sc. Marijana Nikoli, vanr. prof.

__________________________

Elma Spahi,
Bachelor bosanskog jezika i knjievnosti
9

Novo Naselje, b.b.

75260 Kalesija
Mobilni telefon: 061/957-619
E-mail: elma.spahic1@gmail.com

Nauno-nastavnom vijeu
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Vijeu II ciklusa studija (Odboru za magistarski rad)
odsjeka Bosanski jezik i knjievnost

PREDMET: Prijava na temu zavrnog magistarskog rada

U skladu sa Pravilima o dodiplomskom i postdiplomskom studiju na Univerzitetu u Tuzli,

prijavljujem se na temu za izradu zavrnog magistarskog rada pod nazivom Jezike osobitosti
epskih pjesama u zbirci Friedricha Kraussa koju je prijavila dr. sc. Marijana Nikoli, vanr.
prof.
Napominjem da sam poloila sve

predmete utvrene Nastavnim planom i programom

poslijediplomskog master studija i time ispunila uslove za prijavu zavrnog magistarskog

rada.
Uz zahtjev prilaem:
1. Uvjerenje o poloenim ispitima
2. Biografiju

S potovanjem,
Tuzla, juli 2016.

Kandidat:
__________________________________
Elma Spahi, bachelor bos. jezika i knjievnosti

BIOGRAFIJA

10

Elma Spahi,
Bachelor bosanskog jezika i knjievnosti
Novo Naselje, b.b.
75260 Kalesija
Mobilni telefon: 061/957-619
E-mail: elma.spahic1@gmail.com

Elma (Mirsad) Spahi roena je 16.12.1991. godine u Tuzli. Osnovnu kolu JU Osnovna
kola Kalesija u Kalesiji zavrava 2007. godine, a potom upisuje opu gimnaziju u JU
Mjeovita srednja kola Kalesija koju zavrava 2011. s odlinim uspjehom. Akademske
2011./2012. godine upisuje se na Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli na Odsjek za
bosanski jezik i knjievnost. Isti zavrava akademske 2014./2015. godine i stie zvanje
Bachelora bosanskoga jezika i knjievnosti. Akademske 2015./2016. godine upisuje
Postdiplomski studij Povijest bosanskog jezika na Filozoskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
U periodu od 2015. do 2016. godine uspjeno je poloila sve ispite po nastavnom planu i
programu za II ciklus studija. U novembru 2015. godine poinje odraivati volonterski
pripravniki sta u JU Osnovna kola Kalesija u Kalesiji. Govori engleski jezik, slui se i
njemakim jezikom i aktivno koristi informatiku tehnologiju. Udata je i ivi u Kalesiji.

Elma Spahi
____________________

Dr.sc. Marijana Nikoli, vanr.prof.

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
11

Odsjek: Bosanski jezik i knjievnost

Nauno-nastavnom vijeu
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli
Vijeu II ciklusa studija (Odboru za magistarski rad)
odsjeka Bosanski jezik i knjievnost

Predmet: Prijedlog komisije za ocjenu i odbranu zavrnoga magistarskog rada pod naslovom
Jezike osobitosti epskih pjesama u zbirci Friedricha kandidatkinje Elme Spahi
Potovani, molim vas da razmotrite
zavrnoga magistarskog rada

i usvojite prijedlog komisije za ocjenu i odbranu

pod naslovom Jezike osobitosti epskih pjesama u zbirci

Friedricha u sljedeem sastavu:

1. Dr.sc.Amira Turbi-Hadagi, vanredni profesor izabrana za uu naunu oblast
Lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, predsjednik;
2. Dr.sc. Marijana Nikoli, vanredni profesor izabrana za uu naunu oblast Lingvistika
na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli;
3. Dr.sc. Sead Nazibegovi, vanredni profesor izabran za uu naunu oblast Lingvistika
na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Tuzla, 8. 7. 2015.

Dr.sc. Marijana Nikoli, vanr.prof.

______________________

12