Kalcij

kalcij

[Ar] 4s220Ca
Periodni sustav elemenata
Osnovna svojstva
Kemijski element
Simbol
Atomski broj
kalcij
Ca
20
Kemijska skupina
zemnoalkalijski metali
Grupa, perioda, Blok
2, 4, s
Izgled sivkasta krutina
Calcium unter Argon Schutzgasatmosphre.jpg
Gustoca1
1550 kg/m3
Tvrdoca 167 MPa (HB), 1,75 (Mohsova ljestvica)
Specificni toplinski kapacitet (cp ili cV)2
(25 C) 25,929 J mol 1 K 1
Tali te 842 C
Vreli te3
1484 C
Toplina taljenja
8,54 kJ mol-1
Toplina isparavanja
154,7 kJ mol-1
1 pri standardnom tlaku i temperaturi
2 pri konstantnom tlaku ili volumenu
3 pri standardnom tlaku
Atomska svojstva
Atomska masa
40,078(4)
Elektronska konfiguracija
[Ar] 4s2
Kalcij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Ca, at
omski (redni) broj mu je 20, a atomska masa mu iznosi 40,078(4). Vapnik stari hr
vatski naziv za kalcij.
Sadr aj [sakrij]
1
Svojstva i zastupljenost u prirodi
2
Dobivanje i uporaba
2.1
Reakcija kalcija s vodom
2.2
Spojevi kalcija
3
Izvor
Svojstva i zastupljenost u prirodi[uredi VE | uredi]
Kalcij se u elementarnom stanju u prirodi ne nalazi jer je prereaktivan. Najrasp
rostranjeniji je zemnoalkalijski element u prirodi (w = 3,4%).
Elektronska konfiguracija mu je: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2, gradi 2+ ion. Tvori 6
stabilnih izotopa: 40Ca, 42Ca, 43Ca, 44Ca, 46Ca i 48Ca. Kalcij je srebrnobijel,
mekan i lak metal. Boji plamen ciglastocrveno. Postoji u dvije alotropske modifi
kacije. Spojevi kalcija se pojavljuju i u vodi i povecavaju joj tvrdocu. Kalcije
vi sulfati i kloridi cine stalnu tvrdocu vode koja se kuhanjem ne mo e otkloniti.
Tvrda voda je nepogodna za uporabu (za kuhanje, pranje i industriju). Kalcij je
najrasprostranjeniji zemnoalkalni metal, a i jedan od najra irenijih elemenata u p
rirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u kolicini od 3,54%. Kalcij karbonat je g
lavni sastojak sedimentnih stijena. Kao vapnenac tvori mnoge planinske masive. V
eoma je ra iren i kalcijev sulfat i gips.
Najce ce se nalazi u mineralima koji su sastavom karbonati, silikati, sulfati, fos
fati ili fluoridi.
Najra ireniji minerali kalcija su: kalcit, argonit, mermet, kreda, gips (sadra, Ca
SO4 x 2 H2O), sedra, dolomit, vapnenac (CaCO3), kalcijev fluorit (CaF2), fosfori
t (Ca3(PO4)2), te apatit (Ca5Cl(PO4)3).
Zagrijavanjem uz prisutnost zraka tvori oksid (CaO) i nitrid (Ca3N2). Reagira s

hladnom vodom gradeci hidroksid uz oslobadanje vodika. Osim ovih spojeva, bitni
su i kalcijev peroksid i mnoge soli.
Dobivanje i uporaba[uredi VE | uredi]
Kalcij je otkrio Sir Humphry Davy 1808. godine. Kalcij se dobiva elektrolizom ta
line kalcijevog klorida:
CaCl2(l) ? Ca(s) + Cl2(g).
Kosti covjeka i ivotinja sadr e kalcij u obliku fosfata i karbonata. Nedostatak kal
cija u kostima izaziva bolest rahitis, osteomalaciju i osteoporozu. Ion kalcija
nalazi se i u krvi i ubrzava zgru avanje krvi u dodiru sa zrakom. Kod biljaka ulaz
i u neke oblike stanicnih zidova. One skladi te kalcij u stabljici i li cu. Nedostat
ak kalcija kod biljaka prouzrokuje slab razvoj korijenja i li ca.
Reakcija kalcija s vodom[uredi VE | uredi]
Reakciju kalcija s vodom prikazuje jednad ba:
Ca(s) + 2 H2O(l) ? Ca2+(aq) + 2 OH-(aq) + H2(g)
Reakcija ubrzo prestaje jer se na povr ini kalcija stvara za titni sloj kalcijeva hi
droksida zbog njegove slabe topljivosti. Maseni udio kalcijeva hidroksida u bist
roj otopini mo e biti najvi e 0,13%, a takva se otopina zove vapnena voda.
Spojevi kalcija[uredi VE | uredi]
Kalcijevi spojevi tehnicki su vrlo va ni:
Kalcijev karbonat (CaCO3) u prirodi je najra ireniji i najva niji spoj kalcija, koji
se najce ce nalazi u obliku nama poznatih tvari iz svakida njeg ivota - vapnenac, mr
amor i kreda, iako razlicita izgleda, gradene su od kristalica kalcita razlicite
velicine. Kao vrlo cist i proziran kristal (kalcit, dvolomac) rastavlja zraku s
vjetlosti u dvije polarizirane zrake i rabi se za izradbu optickih sprava (Nicol
ove prizme). Takoder se nalazi u mineralu dolomitu u obliku kalcij-magnezijeva k
arbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju. Slu i za proizvodnju kalcijeva oksi
da, hidroksida, klorida, hidrogenkarbonata (sode), keramike, stakla, papira, boj
a, gume, plastike, pra ka za pecivo, lijekova, kozmetickih proizvoda i kao reagens
u analitickoj kemiji.
Kalcijev oksid (CaO, ivo vapno) slu i za proizvodnju keramike, stakla, buke, dodaje
se i cementu, itd..
Kalcijev hidroksid (Ca(OH)2), poznatiji kao ga eno vapno, vapno, krec) primjenjuje
se u gradevinarstvu, u proizvodnji opeka, papira, boja, sume, plastike, za mek an
je vode, kao insekticid i fungicid, itd.. Takoder se upotrebljava kao reagens za
dokazivanje CO2 (vapnena voda), za dobivanje kalcijevih spojeva jer je veoma je
ftina sirovina, itd..
Kalcijev klorid (CaCl2) sastojak je rashladnih otopina (antifriz) i sredstvo je
za su enje.
Kalcijev hipoklorit (Ca(OCl)2) slu i za bijeljenje i dezinfekciju.
Kalcijev karbid (CaC2) sirovina je za dobivanje etina (burnom reakcijom s vodom)
i kalcijeva cijanamida (du icno vapno), koristi se za proizvodnju plastike.
Kalcijev cijanamid (CaCN2) slu i kao umjetno gnojivo uz kalcijeve fosfate i kalcij
ev nitrat (CaNO3)2. Sam slu i kao pesticid, herbicid, te za proizvodnju cijanida.
Kalcijev cijanid (Ca(CN)2) primjenjuje se za izlu ivanje zlata i srebra iz mineral
nih sirovina, kao inhibitor pri flotaciji ruda olova i cinka, kao insekticid, za
dobivanje cijanovodika i za povr insko cementiranje celika. Njegovom hidrolizom u
vodi nastaje cijanovodik koji je vrlo otrovan za ljude, ivotinje i ribe.
Kalcijev hidrogensulfit (Ca(HSO3)2 se rabi u proizvodnji papira.
Kalcijev sulfat dihidrat (CaSO4 x 2 H2O, gips) rabi se za izradbu kalupa u kipar
stvu, u medicini za imobilizaciju lomova, u gradevinarstvu (tzv. "gips"), u dozi
metrima za za titu od zracenja, itd.. U prirodi je zastupljen kao mineral gips.
Postoji u obliku hemihidrata (CaSO4 0,5 H2O), u obliku dihidrata (CaSO4 2 H20) i

anhidrita (mineral - kalcijev sulfat). Grijanjem dihidrat prelazi u hemihidrat.

Kalcijev nitrat (Ca(NO3)2, kalcinit, nordijska salitra) rabi se kao jeftino umje
tno gnojivo, a u prodaju dolazi pod nazivom Kalcinit .
Izvor[uredi VE | uredi]
Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 5 (Hu-Km), str. 439.. Za izdavaca: Leksikogr
afski zavod Miroslav Krle a, Zagreb 2003.g. ISBN 953-6036-35-5