Zoran VUI, dip. iur.

UDK 331.2

Prava gospodarskih subjekata pri

bagatelnoj nabavi
Z

akon o javnoj nabavi se ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do

200.000,00 kn odnosno za nabavu radova do 500.000,00
kn. Postupak nabava do tih vrijednosti naruitelj mora
urediti svojim aktom. Mogu li se u ovim nabavama i kako
zatititi ponuditelji, predmet je ovog lanka.

1. UVOD
Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13.,
143/13. i 13/14. - Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, dalje: Zakon) u l. 18. sadrava odredbe o
procijenjenoj vrijednosti nabave. Primjenom navedenih odredaba izvodi se zakljuak o postojanju tzv.
bagatelne nabave odnosno nabave robe, usluga ili
radova za koje pod propisanim uvjetima nije potrebno provoditi postupke javne nabave propisane
Zakonom.
Tako Zakon o javnoj nabavi (dalje: Zakon) u l. 18.
st. 3. propisuje da se Zakon ne primjenjuje za nabavu
robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00
kn odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn. Zakon propisuje da pitanja nabave do tih vrijednosti
ureuje naruitelj svojim aktom.
Iako je iz odredbe Zakona razvidno da se Zakon
o javnoj nabavi ne primjenjuje na bagatelnu nabavu, u praksi se esto pojavljuju dvojbe gospodarskih
subjekata treba li naruitelj u takvim sluajevima
ipak postupati u skladu s pojedinim odredbama Zakona o javnoj nabavi, odnosno, imaju li gospodarski
subjekti ikakve mogunosti zatite svojih prava u
bagatelnim nabavama.
Gospodarske subjekte dodatno zna zbuniti
odredba Zakona o javnoj nabavi da pitanja nabave
do tih vrijednosti ureuje naruitelj svojim aktom,
pri emu se postavlja pitanje mogu li naruitelji svojim aktom propisati postupak javne nabave u skladu
sa Zakonom, na to bi se nadovezala pravna zatita
pred Dravnom komisijom za kontrolu postupaka
javne nabave i pravna zatita podnoenjem tube u

upravnom sporu. Stoga se u ovom lanku razmatra

navedena problematika.
2. NABAVA ROBE I USLUGA DO 200.000,00
KN I RADOVA DO 500.000,00 KN PREMA
ODREDBAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
Vrijednosni prag za tzv. bagatelnu nabavu je nabava procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn za
robu i usluge odnosno 500.000,00 kn za radove. Zakon odreuje taj vrijednosni prag, ali da bi naruitelj bio siguran da nije postupio protivno Zakonu,
potrebno je da naruitelj, u skladu s istim Zakonom,
odredi predmete nabave. Dakle, naruitelj najprije mora ispravno, tj. u skladu sa Zakonom, odrediti predmete nabave koje e zatim, u skladu s l. 20.
st. 1. Zakona, navesti u Planu nabave koji naruitelj
donosi za proraunsku ili poslovnu godinu, a koji sadrava najmanje podatke (izmeu ostaloga), o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave ako
je poznata.
Predmete nabave naruitelj odreuje u skladu s
l. 79. Zakona. Prilikom odreivanja predmeta nabave naruitelji u veini sluajeva, pogotovo kod
uobiajenih nabava koje se ponavljaju u svakoj
narednoj godini, ne bi trebali imati veih problema.
Meutim, i dalje se u praksi pojavljuju situacije kada
naruitelji nisu sigurni jesu li u skladu sa Zakonom
odredili predmete nabave.
Prema odredbama l. 79. Zakona, javni naruitelj:
- odreuje predmet nabave na nain da predstavlja njegovu tehniku, tehnoloku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu
- moe podijeliti predmet nabave na skupine na
temelju objektivnih kriterija, primjerice prema
vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja
- ko je podijelio predmet nabave na skupine,
onda sve skupine predmeta nabave, osim u sluaju odvojene nabave pojedine skupine, moraju biti naznaene u pozivu na nadmetanje i

SRPANJ

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

dokumentaciji za nadmetanje - ponuditelju se

mora omoguiti podnoenje ponuda za jednu,
vie ili sve skupine predmeta nabave.
Kod odreivanja predmeta nabave moe nastati
problem ako naruitelj nepravilno, suprotno l. 79.
Zakona odredi predmet nabave. Do toga moe doi
nenamjerno, iz nehaja, ali mogue je da do toga
doe zbog namjere naruitelja da izbjegne primjenu
Zakona. U tom sluaju naruitelj se izlae mogunosti da prekrajno odgovara, ukljuujui i odgovornu
osobu naruitelja. U vezi s tim pitanjem Zakon izrijekom ne propisuje prekraj za odreivanje predmeta nabave suprotno odredbama l. 79. Zakona o
javnoj nabavi, nego vezano za dijeljenje vrijednosti
radova ili odreene koliine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene Zakona.
Tako Zakon u l. 182. propisuje da e se novanom
kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kazniti
za prekraj pravna osoba ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave:
ako dijeli vrijednosti radova ili odreene koliine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene
ovoga Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave (lanak 18. st. 10.).
Iz prekrajne odredbe je uoljivo da se poziva na
l. 18. st. 10. Zakona o javnoj nabavi, koji glasi:
Naruitelj ne smije dijeliti vrijednosti radova ili
odreene koliine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ovoga Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave.
Meutim, treba naglasiti da do dijeljenja vrijednosti radova ili odreene koliine robe ili usluga
upravo i dolazi najee zbog nepravilnog i nezakonitog odreivanja predmeta nabave pa, posljedino
tome, i nepravilnog dijeljenja vrijednosti radova ili
odreene koliine robe i/ili usluga. Premda je mogua i situacija da je naruitelj pravilno odredio predmet nabave, ali s obzirom na to da je namjeravao
izbjei primjenu Zakona i obvezu provedbe postupaka javne nabave, procijenjenu vrijednost nabave
odredio je u svotama manjim od pragova za bagatelnu nabavu.
Naruitelj odreuje predmete nabave i navodi ih
u Planu nabave koji donosi za proraunsku ili poslovnu godinu. Procijenjenu vrijednost predmeta
nabave naruitelj u trenutku izrade Plana nabave
jo ne mora navoditi ako ona jo nije poznata naruitelju, odnosno, ako naruitelj na temelju pravila propisanih l. 19. Zakona nije u mogunosti valjano odrediti procijenjenu vrijednost nabave. Ako
u trenutku izrade Plana nabave naruitelj jo nije
odredio procijenjenu vrijednost nabave, naruitelj
ju u svakom sluaju mora valjano odrediti u trenutku u kojem naruitelj alje poziv na nadmetanje, a
u postupcima u kojima se poziv na nadmetanje ne
objavljuje, u trenutku u kojem naruitelj zapoinje
postupak javne nabave. Zakon u l. 23. propisuje
trenutak zapoinjanja pojedinih postupaka javne
nabave kada procijenjena vrijednost nabave mora
biti valjano odreena:
- otvoreni, ogranieni i pregovaraki postupak
javne nabave s prethodnom objavom te natjecateljski dijalog zapoinju danom slanja poziva na nadmetanje

25

- pregovaraki postupak javne nabave bez

prethodne objave zapoinje danom slanja poziva na pregovaranje
- postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B, u skladu s l. 44. ovoga
Zakona, zapoinje danom objave zahtjeva za
prikupljanje ponuda
- natjeaj zapoinje danom slanja poziva na natjeaj
- u ostalim sluajevima postupak zapoinje danom slanja odgovarajue objave ili poziva.
S ciljem pravilnog i zakonitog odreivanja procijenjene vrijednosti nabave, Zakon u l. 18. propisuje sljedee:
- izraun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnoj svoti, bez poreza na dodanu
vrijednost (PDV-a)
- pri izraunu procijenjene vrijednosti nabave
naruitelj mora uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave, koja ukljuuje sve opcije i mogua
obnavljanja ugovora
- ako naruitelj predvia nagrade ili isplate za
natjecatelje ili ponuditelje, mora ih uzeti u obzir prilikom izrauna procijenjene vrijednosti
nabave
- ako je predmet nabave podijeljen na vie skupina - kao procijenjena vrijednost nabave uzima se ukupna procijenjena vrijednost svih tih
skupina predmeta nabave - na odvojenu nabavu pojedine skupine predmeta nabave primjenjuju se ona pravila koja vrijede za ukupnu
procijenjenu vrijednost nabave.
Naruitelj je obvezan u objavi javne nabave navesti procijenjenu vrijednost nabave. Odabir naina izrauna procijenjene vrijednosti nabave ne
smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene
Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj
vrijednosti nabave. Pod nainom izrauna procijenjene vrijednosti nabave trebalo bi podrazumijevati
navedena pravila za pravilno i zakonito odreivanje
predmeta nabave (iz l. 18. Zakona) te pravila propisana l. 19. Zakona. Primjerice, u sluaju ugovora
o javnoj nabavi robe i ugovora o javnim uslugama
koji su uobiajeni po vrsti ili koji se trebaju obnoviti u odreenom razdoblju, izraun procijenjene
vrijednosti temelji se:
a) ili na ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih
ugovora istoga tipa sklopljenih tijekom prethodnih
12 mjeseci ili financijske godine usklaenoj, ako
je mogue, uzimajui u obzir izmjene u koliini ili
vrijednosti koje e nastati tijekom 12 mjeseci nakon
poetnog ugovora) ili na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora sklopljenih tijekom 12
mjeseci nakon prve isporuke ili tijekom financijske
godine ako je to dulje od 12 mjeseci.
Dakle, na temelju prethodno iznesenog, jasno se
moe zakljuiti da za sve predmete nabave ija je
procijenjena vrijednost do 200.000,00 ili 500.000,00
kn naruitelj ne mora provesti postupak javne nabave jer se Zakon do tih procijenjenih vrijednosti ne
primjenjuje.

www.rr iff.h
.hr

26

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

3. ALBA NA POSTUPAK BAGATELNE NABAVE I

ODLUKE DRAVNE KOMISIJE ZA KONTROLU
POSTUPAKA JAVNE NABAVE
Kod pojedinih gospodarskih subjekata u praksi se
pojavljuju dvojbe imaju li i pod kojim uvjetima pravo izjaviti albu na postupak i odluke naruitelja u
postupku bagatelne nabave.
U vezi s tim dvojbama odmah se mora jasno
naglasiti da se na postupke bagatelne nabave ne
primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.
To znai da naruitelj nije obvezan provesti postupak javne nabave i da ne postoji pravo izjavljivanja albe o kojoj e odluivati Dravna komisija za
kontrolu postupaka javne nabave te poslije upravni
sud ako bude podnesena tuba kojom se pokree
upravni spor.
Jedino to se primjenjuje na takve postupke je akt
naruitelja, odnosno sva pravila i postupci koje taj
akt propisuje. Meutim, ak i ako naruitelj u cijelosti ili djelomino ugradi sve odredbe Zakona u interni akt, i dalje se Zakon nee primjenjivati na takve
nabave.
Naruitelji mogu u aktu kojim ureuju bagatelnu
nabavu odrediti npr. pravo prigovora ili albe odreenom tijelu ili osobi, no tada bi se naruitelj trebao
drati propisanih pravila, ali to nije pravna zatita
na koju gospodarski subjekti imaju pravo u skladu s
odredbama Zakona.
Dakle, Dravna komisija nije nadlena za odluivanje o albama izjavljenim u postupcima tzv.
bagatelne nabave. Naime, nadlenost za rjeavanje
alba,propisana je (uz l. 3. st. 1. Zakona o Dravnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave) l.
138. Zakona koji propisuje da je Dravna komisija za
kontrolu postupaka javne nabave nadlena za rjeavanje o albama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natjeaja
na koje se primjenjuje Zakon. Stoga, s obzirom na to
da se Zakon ne primjenjuje na bagatelnu nabavu,
nema niti nadlenosti Dravne komisije.
Zakon u l. 164. propisuje odluke Dravne komisije za kontrolu postupaka javne nabave pa tako,
izmeu ostaloga, u albenom postupku Dravna
komisija moe: odbaciti albu zbog nenadlenosti,
nedoputenosti, neurednosti, nepravodobnosti, nedostatka pravnog interesa i zbog toga to je izjavljena od
neovlatene osobe.
U nastavku se navodi nekoliko primjera Zakljuaka Dravne komisije za kontrolu postupaka javne
nabave kojima se alba odbacuje zbog nenadlenosti, a razlog je procijenjena vrijednost predmeta nabave u okviru vrijednosti za bagatelne nabave:

Za narudbe naih izdanja ili

dokupa minuta za savjete, molimo
javiti se na broj (01)/4699-760;
mob. 099/4699-760 ili
e-mail: rrif@rrif.hr

SRPANJ

ZAKLJUAK
Odbacuje se alba alitelja x zbog nenadlenosti.
Obrazloenje
Naruitelj je objavio 13. sijenja 2014. godine poziv na nadmetanje u Elektronikom oglasniku javne
nabave u Narodnim novinama, u otvorenom postupku javne nabave, predmet nabave: odravanje
elektronskih instalacija u 2014. godini. Naruitelj je
12. veljae 2014. donio Odluku o ponitenju postupka javne nabave. Na predmetnu Odluku o ponitenju alitelj x je 26. veljae 2014. godine izjavio albu
preporuenom poiljkom Dravnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.
alitelj u bitnome osporava osnovanost odluke o
ponitenju. U odgovoru na albu naruitelj istie da
je postupak javne nabave poniten jer je pogrjekom
u trokovniku isputena jedna stavka odravanja
koja je morala biti u trokovniku.
alba alitelja odbacuje se zbog nenadlenosti.
l. 17. st. 2. Zakona o opem upravnom postupku
(Nar. nov., br. 47/09.) propisano je da su javnopravna
tijela duna tijekom cijelog postupka po slubenoj
dunosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.
Nadlenost Dravne komisije za kontrolu postupaka javne nabave odreena je l. 3. st. 1. Zakona o
Dravnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave te l. 138. st. 1. Zakona o javnoj nabavi.
l. 3. st. 1. Zakona o Dravnoj komisiji za kontrolu
postupaka javne nabave propisano je da je Dravna
komisija samostalno i neovisno dravno tijelo nadleno za rjeavanje o albama u vezi s postupcima
javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima
javno-privatnog partnerstva.
lanak 138. st.1. Zakona o javnoj nabavi (Nar.
nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) propisuje da je Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
nadlena za rjeavanje o albama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih
sporazuma i natjeaja na koje se primjenjuje ovaj
Zakon.
l. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi propisano
je da se ovaj Zakon ne primjenjuje za nabavu robe
i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn,
odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn, a pitanja nabave do tih vrijednosti ureuje naruitelj
svojim aktom.
U pozivu na nadmetanje odreen je naziv predmeta nabave: odravanje elektronskih instalacija
te da se trai nabava usluge, da predmet nabave nije
podijeljen na skupine i da je procijenjena vrijednost
nabave bez PDV-a 120.000,00 kn.
S obzirom na to da se Zakon o javnoj nabavi ne
primjenjuje za nabavu usluga do 200.000,00 kn, a
procijenjena vrijednost nabave u ovom postupku je
120.000,00 kn, ovo dravno tijelo nije nadleno za
postupanje u predmetnom postupku javne nabave
te je na temelju odredbe l. 164. st. 1. t. 2. Zakona o
javnoj nabavi, odlueno kao u izreci ovog zakljuka.

SRPANJ

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

ZAKLJUAK
Odbacuje se alba alitelja x zbog nenadlenosti.
Obrazloenje
Naruitelj je objavio 5. veljae 2014. godine u Elektronikom oglasniku javne nabave poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave krunih
proizvoda, svjeih peciva i kolaa. U predmetnom
postupku nabave dostavljene su tri ponude, a naruitelj je sve ponude ocijenio valjanima te je odlukom
o odabiru od 4. oujka 2014. godine ponudu ponuditelja y odabrao kao najpovoljniju. Na navedenu
odluku o odabiru alitelj x je 10. oujka 2014. izjavio
albu Dravnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave.
l. 138. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je
da je Dravna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nadlena za rjeavanje o albama u vezi
s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi,
okvirnih sporazuma i natjeaja na koje se primjenjuje ovaj Zakon. Zatim, l. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se Zakon o javnoj nabavi
ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene
vrijednosti do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn, a pitanja nabave do tih vrijednosti ureuje naruitelj svojim aktom.
Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvreno je da naruitelj u konkretnom postupku nabavlja
robu. Zatim, utvreno je da je u dokumentaciji za
nadmetanje naruitelj propisao da je procijenjena
vrijednost nabave 191.930,00 kn. Nadalje, u dokumentaciji za nadmetanje naruitelj je propisao da
predmet nabave nije podijeljen na skupine. Radi
utvrivanja injenica koje su bitne za primjenu Zakona o javnoj nabavi, ovo je tijelo Zakljukom od 5.
svibnja 2014. pozvalo naruitelja da dostavi oitovanje na okolnost predstavlja li predmet nabave Kruni proizvodi, svjea peciva i kolai skupinu predmeta nabave Namirnice iz Plana nabave naruitelja
za 2014. godinu. Odgovarajui na predmetni Zakljuak ovog dravnog tijela, naruitelj je u podnesku od
8. svibnja 2014., zaprimljenom 12. svibnja 2014. godine kod ovog tijela, naveo da je na temelju Financijskog plana za 2014. godinu izraen Plan nabave
robe, radova i usluga za 2014. godinu, zatim da je
pozicija raunskog plana Namirnice u Planu nabave za 2014. godinu podijeljena na vie predmeta
nabave, meu kojima je i predmet nabave Kruni
proizvodi, svjea peciva i kolai.
Budui da u predmetnom postupku naruitelj
nabavlja robu procijenjene vrijednosti do 200.000,00
kn, na temelju odredbe l. 164. st. 1. t. 2. Zakona o
javnoj nabavi odlueno je kao u izreci.
ZAKLJUAK
Odbacuje se alba alitelja x zbog nenadlenosti.
Obrazloenje
Naruitelj je objavio 13. veljae 2014. poziv na
nadmetanje u Elektronikom oglasniku javne nabave, u otvorenom postupku javne nabave s ciljem
sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na 12 mjeseci. U predmetnom postupku pristigle su dvije ponude, od kojih je naruitelj jednu, ponuditelja y, ocijenio valjanom te je

27

istu odlukom o odabiru od 19. oujka 2014. odabrao

kao najpovoljniju. Na navedenu odluku o odabiru
alitelj x izjavio je 24. oujka 2014. albu Dravnoj
komisiji za kontrolu postupaka javne nabave dana.
alba alitelja odbacuje se zbog nenadlenosti.
lankom 17. st. 2. Zakona o opem upravnom postupku propisano je da su javnopravna tijela obvezna tijekom cijelog postupka po slubenoj dunosti
paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost.
lanak 138. st. 1. Zakona o javnoj nabavi propisuje da je Dravna komisija samostalno i neovisno
dravno tijelo nadleno za rjeavanje o albama u
vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i natjeaja na koje se primjenjuje ovaj Zakon.
U pozivu na nadmetanje odreen je naziv predmeta nabave: tiskani obrasci, a navedeno je da se
nabavlja roba. Takoer, navedeno je da predmet nabave nije podijeljen na skupine te da je procijenjena
vrijednost nabave bez PDV-a 120.000,00 kn.
S obzirom na to da se Zakon o javnoj nabavi ne
primjenjuje za nabavu robe do 200.000,00 kn, a
procijenjena vrijednost nabave u ovom postupku je
120.000,00 kn, ovo dravno tijelo nije nadleno za
postupanje u predmetnom postupku javne nabave
te je na temelju odredbe l. 164. st. 1. t. 2. Zakona o
javnoj nabavi odlueno kao u izreci ovog zakljuka.
4. NADZOR NAD POSTUPCIMA BAGATELNE
NABAVE
Zakon u l. 179. propisuje provedbu nadzora nad
provedbom Zakona, ukljuujui i podzakonske propise u podruju javne nabave.
Zakon propisuje da nadzor provodi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za sustav javne nabave.
Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za sustav
javne nabave osnovano je i djeluje u okviru Ministarstva gospodarstva kao Uprava za sustav javne
nabave. Nadlenosti Uprave za sustav javne nabave
su Zakonom odreene l. 177. pa tako, izmeu ostalih nadlenosti, Uprava za sustav javne nabave provodi nadzor nad provedbom Zakona i provedbenih
propisa Zakona o javnoj nabavi te podnosi optune
prijedloge u prekrajnim postupcima.
Nadzor se provodi sa svrhom otklanjanja ili sprjeavanja nepravilnosti koje mogu nastati ili su nastale kao posljedica povrede Zakona i podzakonskih
propisa u podruju javne nabave.
Nadzor se provodi iskljuivo uvidom u dokumentaciju naruitelja o provedbi pojedine javne nabave. Stoga, na temelju ovlasti propisanih Zakonom,
Uprava za sustav javne nabave moe zatraiti dokumentaciju postupaka javne nabave ili drugu dokumentaciju (npr. ako postupak javne nabave nije
proveden, a naruitelj je nabavio robu, radove ili
usluge), izvriti uvid u dokumentaciju i nakon toga
odluiti o daljnjem postupanju ovisno o rezultatima
nadzora.
Nadzor moe zapoeti na vie naina, odnosno
povod za provedbu nadzora u skladu s l. 3. Uredbe o nadzoru nad provedbom Zakona (Nar. nov., br.
10/12.), mogu biti:
< predstavke pravnih osoba
< predstavke fizikih osoba

28

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

predstavke graana
anonimne predstavke
informacije objavljene u medijima
zahtjevi tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela
< podatci i saznanja dravnog slubenika odnosno druge osobe slijedom pretraivanja Elektronikog oglasnika javne nabave Republike
Hrvatske i na drugi nain.
Predstavka ili zahtjev mora sadravati minimum
propisanih podataka, a to su sljedei podatci o:
< naruitelju
< predmetu nabave
< postupku javne nabave ili ugovoru o javnoj nabavi
< navodnoj nepravilnosti (postupanje protivno
Zakonu o javnoj nabavi ili podzakonskim propisima u podruju javne nabave ili proputanje postupanja u skladu sa Zakonom ili podzakonskim propisima u podruju javne nabave).
Stoga, na temelju navedenoga, gospodarski subjekti u sluaju sumnje da je naruitelj proveo postupak bagatelne nabave suprotno l. 18. st. 3. Zako<
<
<
<

SRPANJ

na, mogu predstavkom zatraiti provedbu postupka

nadzora. Meutim, u predstavci bi trebalo iznijeti
podatke koji potkrjepljuju takve tvrdnje kako bi se
olakalo utvrivanje nezakonitosti. Stoga je vrlo
bitno navesti predmete nabave koje je naruitelj nabavio primjenom bagatelne nabave te njihove procijenjene vrijednosti odnosno vrijednosti nabave
u konkretnom sluaju, tj. koliko je naruitelj platio
robu, usluge ili radove koje je nabavio primjenom
bagatelne nabave. U postupku nadzora pokuati e
se utvrditi je li naruitelj zakonito odredio predmete
nabave i je li procijenjena vrijednost predmeta nabave zakonito odreena, odnosno, je li zbog nezakonitog odreivanja predmeta nabave ili procijenjene
vrijednosti nabave postojala namjera naruitelja da
izbjegne primjenu Zakona. Ako se utvrdi nezakonitost koja ima obiljeja prekraja, protiv naruitelja i
odgovorne osobe biti e podnesen optuni prijedlog
nadlenom prekrajnom sudu.
U nastavku se daje primjer mogueg izgleda i sadraja predstavke odnosno zahtjeva za provedbu
nadzora kojim se moe (izmeu ostaloga) upuivati
i na nezakonitosti vezane za bagatelnu nabavu:

(naziv i sjedite - ime i prezime / adresa

podnositelja predstavke)
Ministarstvo gospodarstva
Uprava za sustav javne nabave
Ulica grada Vukovara 78
10000 Zagreb
Zagreb, ____________
(datum podnoenja predstavke)
PREDSTAVKA
ZA PROVEDBU NADZORA
I) Na temelju l. 179. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11.) i l. 3. Uredbe o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 10/12.) zahtijevamo provedbu nadzora nad postupkom bagatelne
nabave koji provodi (ili je proveo) naruitelj: ___________________________________________________
______ (naziv i sjedite naruitelja npr. grad ____, opina ____, ministarstvo _____ i sl.).
Predmet bagatelne nabave: __________________________ (navesti robu, radove ili usluge koji su predmet bagatelne nabave).
Podatci o postupku bagatelne nabave:_________________________________________.
Podatci o ugovoru sklopljenom u postupku bagatelne nabave: _____________________ (naziv ugovora,
broj ugovora, datum sklapanja ugovora, predmet ugovora, tj. predmet nabave, svota ugovora i sl.).
II) Naruitelj je u postupku javne nabave poinio sljedee nepravilnosti:
_______________________________________________
(navesti injenice o postupku bagatelne nabave, u emu se sastoji nepravilnost nezakonito odreen
predmet nabave ili procijenjena vrijednost nabave, tj. nezakonito dijeljenje vrijednosti radova ili koliine
robe ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene Zakona o javnoj nabavi),
ime je naruitelj postupio protivno l. ___ Zakona o javnoj nabavi.
III) Stoga se predlae provedba nadzora nad postupkom bagatelne nabave (ili nabavom u kojoj je sklopljen
ugovor o javnoj nabavi) ________ iz toke I) ove predstavke te se predlae: ___________________________
(npr. pokretanje prekrajnog postupka zbog poinjenog prekraja propisanog l. 182. st. 1. t. 3. Zakona
o javnoj nabavi).
IV) Molimo vas da o rezultatima nadzora obavijestite podnositelja ove predstavke (naziv / ime i prezime / i sjedite / adresa podnositelja predstavke (Napomena: Osim ako je rije o anonimnoj predstavci).
U _______________ ____ 2014. godine
(potpis / peat podnositelja predstavke)
Prilozi:

_____________

SRPANJ

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

Napomena: Predstavka moe sadravati i druge

podatke osim obveznih podataka propisanih l. 3.
st. 2. Uredbe te drugu dokumentaciju kao prilog.
Meutim, u sluaju podnoenja predstavke, podnositelji moraju imati u vidu mogunost da se nadzor nee provesti, a razlog moe biti da je naruitelj,
u skladu sa Zakonom, odredio predmet nabave i
procijenjenu vrijednost nabave. Naime, Zakon propisuje da se nadzor nee provesti ako:
< se utvrdi nenadlenost Uprave za sustav javne
nabave (npr. nije rije o postupku javne nabave ili ugovoru o javnoj nabavi u smislu Zakona o javnoj nabavi nego o ugovoru sklopljenom u postupku bagatelne nabave, ispunjeni
su uvjeti za izuzee od primjene Zakona o javnoj
nabavi propisani l. 10. Zakona o javnoj nabavi,
subjekt protiv kojeg se zahtjeva provedba nadzora nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi, u skladu s propisanim uvjetima iz l. 5. i 6.
Zakona o javnoj nabavi).
U sluaju neprovedbe nadzora iz navedenih razloga, o tome se sastavlja biljeka i obavjetava podnositelj predstavke / zahtjeva, ako je poznat. Stoga,
ako je predstavka podnesena vezano za postupak
bagatelne nabave, a na temelju dostavljene dokumentacije i dostupnih podataka se utvrdi da je rije
o nabavi na koju se Zakon ne primjenjuje, tada e to
biti utvreno u Biljeci o neprovedbi nadzora.
U suprotnome, ako se na temelju dostupnih podataka utvrdi da je naruitelj suprotno Zakonu
odredio predmete nabave ili procijenjenu vrijednost predmeta nabave, tada e biti ispunjeni uvjeti
za podnoenje optunog prijedloga nadlenom prekrajnom sudu zbog prekraja propisanog l. 182. st.
1. t. 3. Zakona koji propisuje prekraj naruitelja ako
dijeli vrijednosti radova ili odreene koliine robe i/
ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ovoga
Zakona ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj
vrijednosti nabave (l. 18. st. 10.).
U nastavku se daje primjer mogueg sadraja Biljeke o neprovedbi nadzora jer je predstavka podnesena zbog navodnih nepravilnosti u postupku
bagatelne nabave:
BILJEKA
O NEPROVEDBI NADZORA
I) PREDMET NABAVE:
II) POSTUPAK NABAVE:
III) NARUITELJ:
IV) POVOD ZA POKRETANJE NADZORA:
V) RAZLOZI NEPROVEDBE NADZORA:
U predstavci se navodi nepravilnost vezana za
postupak bagatelne nabave.
Naruitelj u oitovanju ____ od ____ 2014. godine,
izmeu ostaloga, kao bitnu injenicu o kojoj ovisi
provedba nadzora, navodi da je rije o nabavi robe
procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kn.
Naruitelj je uz oitovanje dostavio dokumentaciju
kojom potvruje svoje navode.
Iz navedenog razloga, a s obzirom na to da je u
konkretnom sluaju rije o predstavci u kojoj se navode nepravilnosti u postupku bagatelne nabave, s

29

obzirom na to da se u skladu s l. 179. Zakona o javnoj nabavi nadzor provodi nad provedbom Zakona
o javnoj nabavi, ukljuujui i podzakonske propise u
podruju javne nabave, a na temelju l. 18. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, Zakon o javnoj nabavi se ne
primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kn odnosno za nabavu radova
do 500.000,00 kn, stoga se nadzor nee provoditi.
5. PRAVA GOSPODARSKIH SUBJEKATA KADA
NARUITELJ PROVODI BAGATELNU NABAVU, U
SKLADU S ODREDBAMA ZAKONA O PRAVU NA
PRISTUP INFORMACIJAMA
U praksi se gospodarski subjekti znaju nai u situaciji da ne mogu doi do informacija o postupcima
bagatelne nabave jer im naruitelj takve informacije
ne eli dati. Iako postupak javne nabave u sluaju
bagatelne nabave nije proveden, gospodarski subjekti mogu imati sumnje da u konkretnom sluaju
nisu bili ispunjeni uvjeti za provedbu postupka bagatelne nabave, nego da je naruitelj trebao provesti
jedan od postupaka javne nabave propisanih Zakonom.
U sluaju sumnje da je nezakonitim dijeljenjem
vrijednosti nabave naruitelj postupio protivno Zakonu o javnoj nabavi, gospodarski subjekti koji su
zainteresirani za dobivanje ugovora o javnoj nabavi
mogu pokuati doi do relevantnih informacija od
naruitelja odnosno postaviti usmeni ili pismeni
upit. Meutim, naruitelji mogu smatrati da u skladu sa Zakonom nisu obvezni davati informacije o
postupku bagatelne nabave. Pri tome se naruitelji,
u pravilu, mogu pozivati na odredbe l. 18. st. 3. Zakona koje propisuju da se Zakon ne primjenjuje na
bagatelnu nabavu. Iz te odredbe proizlazi da naruitelji npr. nisu obvezni niti u skladu s l. 102. Zakona
omoguiti uvid u ponude drugim ponuditeljima koji
su sudjelovali u postupku bagatelne nabave, a pogotovo ne uvid u ponude i drugu dokumentaciju postupka bagatelne nabave, drugim zainteresiranim
gospodarskim subjektima.
Informacije do kojih gospodarski subjekti mogu
doi, a koje se javno objavljuju, su podatci o predmetima nabave ija je procijenjena vrijednost jednaka
ili vea od 20.000,00 kn, a manja od vrijednosnih
pragova bagatelne nabave propisanih l. 18. st. 3.
Zakona. Ti se podatci unose u plan nabave naruitelja u skladu s l. 20. st. 2. Zakona, a plan nabave
naruitelj je obvezan objaviti na mrenim stranicama u roku od 60 dana od dana donoenja prorauna,
odnosno financijskog plana, ukljuujui sve izmjene i dopune plana nabave koje su poslije uinjene.
Iz tih e podataka gospodarski subjekti moi vidjeti
kako je naruitelj odredio predmete nabave za koje
provodi postupak bagatelne nabave, ali sve ostale
informacije o provedbi takvih postupaka bagatelne
nabave, ponudama, sklopljenim ugovorima, svotama na koje su sklopljeni ugovori i sl., gospodarski
subjekti nee moi doznati ako im naruitelj ne eli
dati takve podatke.
U takvim sluajevima, da bi doli do istih podataka, gospodarski subjekti mogu postupiti na nain
da informacije od naruitelja zatrae u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov.,

30

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

br. 25/13.).
Zakonom o pravu na pristup informacijama ureuje se pravo na pristup informacijama i ponovnu
uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se naela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ogranienja
prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu
informacija, postupak za ostvarivanje i zatitu prava
na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, nain rada i uvjeti za imenovanje
i razrjeenje Povjerenika za informiranje, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona te prekrajne
odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama.
Odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima
kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka
utvrena propisom. Za postupak bagatelne nabave ne bi se moglo ustvrditi da je rije o postupku u
kojem je dostupnost informacija iz tih postupaka
utvrena propisom jer se Zakon o javnoj nabavi ne
primjenjuje, a ostala pitanja postupka bagatelne nabave ureuju se aktom naruitelja.
Korisnik prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija je svaka domaa ili strana fizika i pravna osoba, dakle, moe biti rije i o
gospodarskom subjektu, kako to propisuje Zakon.
Pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak nain i pod jednakim uvjetima.
Korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan poloaj, a osobito na nain da se pojedinim
korisnicima daje informacija prije nego ostalima ili
na nain kojim im se posebno pogoduje. Korisnik
koji raspolae informacijom, ima pravo tu informaciju javno iznijeti.
Zakon o pravu na pristup informacijama sadrava i pojam tijela javne vlasti. To su tijela dravne
uprave, druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave, pravne osobe
s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe iji je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili podrune
(regionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu slubu, pravne osobe koje
se u cijelosti financiraju iz dravnog prorauna ili
iz prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, kao i trgovaka drutva u kojima
Republika Hrvatska i jedinice lokalne i podrune
(regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno
veinsko vlasnitvo. Iako navedeni pojam sadrava
uvjete koji se doslovno ne podudaraju s uvjetima za
status obveznika primjene Zakona, s obzirom na
velike slinosti tih uvjeta, za pretpostaviti je da e
gotovo svi obveznici primjene Zakona ujedno biti i
tijela javne vlasti koja su obvezna dati informacije
koje posjeduju u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Informacija, u smislu Zakona o pravu na pristup
informacijama, je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea,
registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o
nainu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, ti-

SRPANJ

skani, snimljeni, magnetni, optiki, elektroniki ili

neki drugi zapis). Informacije koje tijela javne vlasti
objavljuju odnosno daju, moraju biti pravodobne,
potpune i tone.
Tijela javne vlasti su obvezna na mrenim stranicama objaviti na lako pretraiv nain, izmeu ostaloga:
- informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o
izvravanju ugovora
- obavijesti o raspisanim natjeajima te natjeajnu dokumentaciju.
Meutim, s obzirom na to da se Zakon ne primjenjuje na bagatelnu nabavu, navedena se odredba ne
bi trebala primjenjivati na postupke bagatelne nabave, dokumentaciju za nadmetanje i informacije o
izvravanju ugovora sklopljenih u postupku bagatelne nabave.
Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja
prava na pristup informacijama donijeti odluku
kojom e odrediti posebnu slubenu osobu mjerodavnu za rjeavanje ostvarivanja prava na pristup
informacijama koja obavlja poslove redovitog objavljivanja informacija, u skladu s unutarnjim ustrojem tijela javne vlasti te rjeavanjem pojedinanih
zahtjeva za pristup informacijama i pruanjem neophodne pomoi podnositeljima zahtjeva u vezi s
ostvarivanjem prava utvrenih ovim Zakonom.
Zakon o pravu na pristup informacijama propisuje i odreena ogranienja prava na pristup informacijama koja bi mogla biti primjenjiva i na bagatelnu
nabavu pod propisanim uvjetima i u skladu s posebnim propisima, primjerice, ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, u skladu sa zakonom kojim se ureuje tajnost podataka, ako je informacija
poslovna ili profesionalna tajna, ako je informacija
u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovretka izrade cjelovite i
konane informacije moglo ozbiljno naruiti proces
donoenja odluke.
Korisnik, dakle i gospodarski subjekt koji trai
podatke vezane za bagatelnu nabavu, moe podnijeti zahtjev (usmeni ili pismeni) za dobivanje informacija na jedan od sljedeih naina:
neposrednim davanjem informacije
davanjem informacije pismenim putem
uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadravaju traenu informaciju
dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrava traenu informaciju
na drugi nain koji je prikladan za ostvarivanje
prava na pristup informaciji.
Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih trai pristup informaciji, niti je
obvezan pozvati se na primjenu Zakona o pravu
na pristup informacijama.
Korisnik moe u zahtjevu za pristup informaciji
naznaiti prikladan nain dobivanja informacije, a
ako ne naznai, informacija e se dostaviti na nain
na koji je podnesen zahtjev.
Pismeni zahtjev sadrava:
- naziv i sjedite tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi

SRPANJ

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

- podatke koji su bitni za prepoznavanje traene

informacije
- ime i prezime te adresu fizike osobe podnositelja zahtjeva, naziv tvrtke odnosno naziv pravne
osobe i njezino sjedite.
U nastavku se daje primjer mogueg izgleda i
sadraja zahtjeva za pristup informacijama koji se
moe uputiti naruitelju radi pristupa informacijama vezanim uz bagatelnu nabavu:
Na temelju l. 18. Zakona o pravu na pristup informacijama podnosim
ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA
Podnositelj zahtjeva (ime i prezime, adresa fizike osobe podnositelja zahtjeva ili tvrtka odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedite):
Telefon:____________
E-mail: ____________
________________________________________
(naziv i sjedite tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi)
Podatci koji su bitni za prepoznavanje traene
informacije:
________________________________________
________________________________________
________________________________________
Prikladan nain dobivanja informacije koji traim ovim zahtjevom je (zaokrueno):
1. neposredno davanje informacija
2. davanje informacija pismenim putem
3. uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenta koji sadravaju traenu informaciju
4. dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrava traenu informaciju
5. na drugi nain koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.
U ______________ __________ godine
_______________________
(potpis podnositelja zahtjeva)
Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaaju se upravne i sudske pristojbe, ali se moe traiti naknada stvarnih materijalnih trokova koji nastanu davanjem informacije.
Na temelju zahtjeva za pristup informaciji, tijelo
javne vlasti odluit e najkasnije u roku od 15 dana
od dana podnoenja urednog zahtjeva. Rokovi za
ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se
pod propisanim uvjetima produljiti za 15 dana, raunajui od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo
odluiti o zahtjevu za pristup informaciji. O produljenju rokova tijelo javne vlasti e bez odgode, a
najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja
urednog zahtjeva, obavijestiti podnositelja zahtjeva
i navesti razloge zbog kojih je taj rok produljen.
Ako je zahtjev nepotpun ili nerazumljiv, tijelo javne vlasti e bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva
ne ispravi zahtjev na odgovarajui nain, a na teme-

31

lju dostavljenog se ne moe sa sigurnou utvrditi o

kojoj je traenoj informaciji rijei, tijelo javne vlasti
odbacit e zahtjev rjeenjem.
Ako korisnik smatra da informacija pruena na
temelju zahtjeva nije tona ili potpuna, moe zahtijevati njezin ispravak odnosno dopunu u roku od
15 dana od dana dobivanja informacije, a tijelo javne vlasti obvezno je odluiti o zahtjevu za dopunu
odnosno ispravak informacije u roku od 15 dana od
dana zaprimanja zahtjeva.
Protiv rjeenja tijela javne vlasti moe se izjaviti
alba Povjereniku za informiranje u roku od 15 dana
od dana dostave rjeenja. alba se moe izjaviti i kad
tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odlui o
zahtjevu podnositelja. Povjerenik za informiranje
obvezan je rjeenje o albi donijeti i dostaviti stranki putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku
od 30 dana od dana predaje uredne albe. Protiv rjeenja Povjerenika alba nije doputena, ali se moe
pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tubi u roku
od 90 dana.
Povjerenik za informiranje, izmeu ostalih propisanih nadlenosti, obavlja poslove drugostupanjskog tijela u rjeavanju albi o ostvarivanju prava na
pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu
informacija; obavlja nadzor i provodi inspekcijski
nadzor nad provedbom Zakona te podnosi optuni
prijedlog i izdaje prekrajni nalog za utvrene prekraje. Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona
obavljaju inspektori i drugi ovlateni slubenici Ureda povjerenika. Inspekcijski nadzor obavlja se u povodu zaprimljenih predstavka korisnika prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija,
na prijedlog tree strane ili po slubenoj dunosti.
Novanom kaznom u svoti od 20.000,00 do
100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj tijelo javne
vlasti koje suprotno odredbama Zakona onemogui
ili ogranii ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija. Za isti prekraj kaznit e se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti
novanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
Novanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00
kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba koja oteti, uniti, sakrije ili na drugi nain uini nedostupnim dokument koji sadrava informaciju u namjeri
da onemogui ostvarivanje prava na pristup informacijama. Za isti prekraj kaznit e se tijelo javne
vlasti i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kn.
6. ZAKLJUNO
Na postupke bagatelne nabave ne primjenjuje se
Zakon o javnoj nabavi. Obveza naruitelja da donese akt kojim ureuje bagatelnu nabavu ne znai
primjenu Zakona na bagatelnu nabavu, odnosno,
naruitelj ne moe proiriti primjenu Zakona i na
bagatelne nabave koje provodi. Stoga, gospodarski
subjekti koji su zainteresirani za dobivanje ugovora
o (javnoj) nabavi kod naruitelja moraju biti svjesni
injenice da naruitelji imaju veliku slobodu ureivanja postupaka bagatelne nabave. Pravna zatita
pred Dravnom komisijom za kontrolu postupaka

32

PRILOG ASOPISU RAUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 7/2014.

javne nabave nije doputena u sluajevima bagatelne nabave, a nee se niti provoditi nadzor nad provedbom Zakona, osim ako nisu bili ispunjeni uvjeti za provedbu postupka bagatelne nabave, tj. ako
je naruitelj nezakonito odredio predmet nabave i
procijenjenu vrijednost nabave tako da je u konkretnom sluaju ipak trebao primijeniti Zakon. U tom
sluaju postoji mogunost poinjenja prekraja na-

SRPANJ

ruitelja i odgovorne osobe. Zainteresirani gospodarski subjekti mogu primjenom odredaba Zakona
o pravu na pristup informacijama doi do podataka o postupcima bagatelne nabave naruitelja, ako
sumnjaju u postojanje nezakonitosti iz razloga to u
konkretnom sluaju nabave nisu bili ispunjeni uvjeti za bagatelnu nabavu u skladu sa Zakonom.