1.4.

IZVORITA
Izvorite je lokacijski definiran dio prostora s kojega se mogu
dobiti odreene koliine vode namijenjene vodoopskrbi.

U naelu, izbor izvorita je jedan od najsloenijih i najodgovornijih

zadataka kod rjeavanja vodoopskrbe, budui da on u velikoj
mjeri odreuje karakter vodoopskrbnog sustava, a time i njegove
investicijske i pogonske trokove.
Svako izvorite treba osigurati:
(a) potrebne koliine kvalitetne vode, uzimajui u obzir porast
broja stanovnika, odnosno porast potronje vode,
(b) neprekidnost vodoopskrbe,
(c) sanitarno higijensku sigurnost kvalitete vode,
(d) to manje investicijske i pogonske trokove dobave vode,
(e) uklapanje u vodno gospodarenje ireg podruja.
Osnovni pokazatelji vrijednosti izvorita su kvaliteta i koliina
vode.

Po prirodi porijekla vode, uobiajena je podjela izvorita na:

(1) atmosferska izvorita,
(2) povrinska izvorita,
(3) podzemna izvorita.

(1) Porijeklo vode atmosferskih izvorita je od oborina, u prvom redu kie, a u nekim sluajevima i
snijega.
U naelu, atmosferska se izvorita koriste u nedostatku drugih izvorita, uglavnom za manja
naselja.
(2) U povrinska izvorita ubrajamo:
(a) rijeke,
(b) jezera (prirodne akumulacije), umjetne akumulacije
i kanale,
(c) mora (oceane).

U osnovi, prve dvije skupine ove vrste izvorita (rijeke, jezera, umjetne akumulacije i kanale)
karakteriziraju izraene oscilacije kvalitete vode koja izravno ovisi o jaini oborina (kie i snijega),
povrinskom oneienju koje oborine slijevanjem ponesu sa sobom te koliini otpadnih voda
naselja i industrijskih pogona koje se mogu uputati u pojedino povrinsko izvorite.
Uz ove ope osobine povrinskih izvorita postoje i neke posebne.
Tako je karakteristino svojstvo rijene vode njena relativno visoka mutnoa (naroito u vrijeme
velikih voda), veliki sadraj organskih tvari i bakterija, a esto je prisutna i obojenost.
Vode jezera, umjetnih akumulacija i
kanala imaju u pravilu nizak sadraj
lebdeih estica, dakle nisku mutnou,
izuzev priobalnih zona gdje se u
odreenim
meteorolokim
prilikama
(vjetar) mutnoa pojavljuje kao posljedica
valovanja.
Jezera mogu biti vrlo kvalitetna izvorita,
naroito ako su planinskog porijekla.
Morska voda se zbog sadraja znatnih
koliina
mineralnih
soli
moe u
nekondicioniranom obliku jedino koristiti u
tehnolokim procesima (npr. za hlaenje),
za rekreacijske potrebe ili za gaenje
poara. U sluaju koritenja morske vode
za opskrbu stanovnitva potrebno ju je
podvri
vrlo
skupim
procesima
kondicioniranja (desalinizaciji).

Prema tome, oito je da vodu dobivenu iz povrinskih izvorita treba (u pravilu) prije njezine
distribucije potroaima podvri kondicioniranju, tako da su pored investicijskih prisutni i relativno
visoki pogonski trokovi.
(3) U podzemna izvorita ubrajamo:
(a) podzemne vode sa slobodnim vodnim
licem,
(b) podzemne vode pod tlakom (arteke i
subarteke vode),
(c) izvorske vode.
Podzemna izvorita se openito za vodoopskrbu smatraju najprikladnijim, tako da ih je zbog
sljedeih razloga potrebno preferirati:
(i)

vodonosi su slojevi najee povrinski zatieni debljim slojem od izravnih oneienja,

(ii) (naelno) izdane koliine podzemnih voda su vrlo esto prirodno filtrirane (bezbojne i bez
mutnoe), tj. kvaliteta vode (fizikalno kemijska i mikrobioloka svojstva) je daleko bolja u
odnosu na povrinske vode, tako da obino ne zahtijevaju viestruke i skupe faze
kondicioniranja,
(iii) podzemne vode esto izbijaju na povrinu, zbog ega zahvatne graevine nisu skupe,
(iv) lokacija nalazita podzemnih voda je najee povoljna (visinski i po udaljenosti) spram
potroaa, tako da se voda uglavnom transportira bez veih pogonskih trokova.

Jedino su u pogledu kvalitete problematine podzemne vode krakih izvora u sluaju kada one
predstavljaju izlaz ponornica, koje su u stvari povrinska (lana podzemna) voda.
Neovisno o kojoj se vrsti izvorita radi, potrebno je kod njegovog konanog odabira u svrhu
vodoopskrbe prikupiti opsene geoloke, hidrogeoloke i geomehanike podloge, kako bi se
raspolagalo s bitnim podacima o iskoristivosti i uvjetima izgradnje vodozahvatnog objekta
odreenog izvorita.
Kod analize izvorita svakako treba spomenuti i problem koji je danas, zbog stalnog poveanja
oneienja, sve prisutniji, a to je problem zatite izvorita.
Zatita izvorita ostvaruje se organiziranjem zona zdravstvene zatite izvorita na slivnim
podrujima.
Te zone predstavljaju posebno izdvojene prostore koji obuhvaaju izvorite i dio slivnog podruja
koje ga napaja. Na takvom je prostoru propisan zdravstveni reim koji garantira zatitu izvorita od
oneienja (zagaenja) i odravanje potrebne kvalitete vode.
Zato svaka projektna dokumentacija koja se odnosi na izvorite mora u skladu sa zakonskom
regulativom kao sastavni dio sadravati i projekt zatite izvorita Elaborat zona sanitarne zatite,
ija je izrada propisana Pravilnikom o uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zatite izvorita (NN
66/11 i 47/13).