PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U

NACIONALNOJ I SVEUILINOJ KNJINICI U ZAGREBU

SUBJECT HEADINGS IN THE FIELD OF LITERATURE IN THE
NATIONAL AND UNIVERSITY LIBRARY IN ZAGREB

Melanija Sekne
Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu
msekne@nsk.hr
UDK / UDC 025.4:82
Struni rad / Professional paper
Primljeno / Received: 10. 1. 2014.
Saetak
U lanku se tematizira predmetna obrada knjievnosti u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu, na karakteristinim primjerima. U obradi djela o knjievnosti
iskazuje se nekoliko kljunih elemenata, ukoliko se oni, kao predmet obraivane publikacije, pojavljuju u dovoljno znaajnom opsegu. To su: autori, njihova djela i drugi
vidovi ivota i djela predmetnih osoba, skupine knjievnika, knjievnost/nacionalne
knjievnosti, knjievne vrste/anrovi i drugi teorijski pojmovi, posebne teme publikacije, npr., ivotinje u knjievnosti, knjievnost i politika, posebni vidovi predmetnog
pojma, knjievne epohe/razdoblja/pravci, te geografska, periodizacijska i formalna
odreenja.
Pokazano je i nekoliko primjera iz drugih kataloga, posebno iz Kongresne knjinice (Library of Congress), iji katalog od 2010. slui kao model za predmetnu obradu
u NSK.
Kljune rijei: predmetne odrednice za knjievnost, Nacionalna i sveuilina
knjinica u Zagrebu, predmetne odrednice Kongresne knjinice (LCSH), predmetne
odrednice, dodatne predmetne odrednice

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 1/3(2014), 391-414

ISSN 0507-1025
VBH 2014.

391

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Summary
The article thematizes cataloguing the field of literature in the National and University Library in Zagreb, and presents a number of typical examples. Several key
elements which occur with sufficient frequency as subjects of the catalogued publications are presented. These are: authors, their writings and other aspects of their life
and works; groups of writers, literature/national literature; genre and other theoretical
terms, specific topics of the publication (for instance animals in literature, literature
and politics, etc.), specific aspects of the subject term; literary era/period/movement,
as well as geographical, period-related and formal characteristics. Furthermore, several examples from other catalogues are shown, especially from the Library of Congress
whose catalogue, since 2010 serves as model for subject cataloguing in the National
and University Library in Zagreb.
Keywords: subject headings for literature, National and University Library in Zagreb, Library of Congress subject headings (LCSH), subject headings, subject heading subdivisions

1. Uvod
Knjievnost u sadrajnoj obradi u NSK obuhvaa relativno velik dio grae. Prema podacima za 2012., koji se odnose samo na monografije,1 domae
i inozemne, i doktorske disertacije, na knjievnost se odnosi oko 18 posto
grae. Predmetno se obrauju djela o knjievnosti i diskurzivna proza,2 a beletristika djela, slikovnice, udbenici (osim visokokolskih) itd. koji ine velik
dio pristigle grae, klasificiraju se samo UDC oznakom. Budui da je ekonominost obrade jedan od esto isticanih zadataka, NSK za sada ne namjerava
mijenjati tu praksu.
Primjer iz LC pokazuje nain na koji je mogue predmetno obraivati i
neka beletristika djela:
Napoleonic Wars, 1800-1815 Campaigns Russia Fiction. (tema romana)
Napoleonic Wars, 1800-1815 Campaigns Russia.
(tema studije)
Diskurzivna proza i djela o knjievnosti, studije, zbornici radova itd.
predmetno se obrauju prema naelima koja su openito usvojena.
Standardni pristup predmetnoj obradi djela o knjievnosti, ukljuuje obvezno iskazivanje nekoliko elemenata, ukoliko se oni, kao teme djela, pojavljuju u
1

U monografije su ukljuene slikovnice i druge publikacije kojima je bar jedna od UDC
oznaka 82, lanci u asopisima nisu ukljueni.
2

Knjievno-znanstvene vrste i publicistike vrste: eseji, putopisi, biografije i autobiografije, memoari, dnevnici, polemike, feljtoni i reportae.

392

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

dovoljno znaajnom opsegu.3 To su: knjievnici/knjievnost, nacionalne knjievnosti, knjievnosti prema jezicima i religijama, knjievne vrste/anrovi i
drugi teorijski pojmovi, posebne teme publikacije, npr., ivotinje u knjievnosti, knjievnost i politika, knjievne epohe/razdoblja/pravci, te geografska i periodizacijska odreenja. Osim o emu je rije, treba iskazati i to
publikacija jest po obliku (formalna odrednica), npr., Leksikon, Bibliografija itd.

2. Struktura i oblikovanje odrednica

Normirane predmetne odrednice ine nadzirani rjenik koji sadri pojmove, uputnice i napomene te pravila o kombiniranju tih pojmova.4
Predmetna obrada normiranim odrednicama u NSK, zapoela je 1997.,
a sustav se odravao redakturom tiskanih predmetnih kazala.5 Interni radni
materijal Izrada predmetnog kataloga u NSK (Pravila),6 mijenjan je i dopunjavan, a od 2010. se, kao model za oblikovanje predmetnih odrednica koristi
Library of Congress Subject Headings (LCSH).7 Od 2011., u NSK je dostupan Subject Headings manual (SHM).8
3

Izbor i broj odrednica je procjena katalogizatora, ali po prilici to je oko 20 posto sadraja.
4

Guidelines for Subject Access in National Bibliographies, str. 18 [citirano 2013-12-15].
Dostupno na: http://www.ifla.org/files/classification-and-indexing/subject-access-by-nationalbibliographic-agencies/nba-guidelines-for-approval.pdf
5

Oblikovanje i sintaksa predmetnih odrednica bila je prilagoena tiskanju predmetnih
kazala u bibliografijama. Zbog toga su se elementi sloene odrednice /predmetnog niza, vie ili
manje dosljedno permutirali, pa je normiran znatan broj sloenih odrednica koje su po znaenju
vrlo sline. esto nije razrjeavana sinonimija i kvazisinonimija, to je znaajno otealo pretraivanje.
6

Radni materijal je napisan prema pravilniku trbac, Duanka; Mirjana Vuji. Pravilnik
za predmetni katalog. Zagreb : Knjinice grada Zagreba, 2004., uz izmjene prema tadanjoj
praksi u NSK.
7

O LCSH je dostupna brojna literatura, pa je i zato od velike pomoi. Izdvajam: Chan,
Lois Mai. Library of congress subject headings : principles and application. 4th ed. Libraries
Unlimited, 2005. Vano je spomenuti da nije realno oekivati da e u NSK raditi predmetni
strunjaci za mnoga podruja, osobito u prirodnim i primijenjenim znanostima, pa je i zbog
toga LCSH vaan izvor.
8

Subject Headings manual (SHM ) [citirano: 2014-3-17]. Dostupno na: http://www.
loc.gov/aba/publications/FreeSHM/freeshmabout.html. Dalje u tekstu koriste se kratice LCSH i
SHM. Odrednice, napomene i druge upute, djelomino su ili potpuno preuzete / preoblikovane
iz tog prirunika.

393

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

LCSH je iroko prihvaeno pomagalo za predmetnu obradu i pretraivanje na engleskom i panjolskom govornom podruju, ali i u mnogim drugim
zemljama, i moe se smatrati standardom.9
Predmetne odrednice mogu biti oblikovane bilo kao jednostavne10 (rije ili fraza) ili sloene (rije ili fraza s dodatnom odrednicom). Jednostavna
odrednica je npr., Knjievna teorija, a sloena Knjievna teorija Zbornik.

3. Sloene odrednice
Primjer 1.
Ameriki kriminalistiki roman 20. st. Leksikon
Hrvatska usmena knjievnost Nastava i uenje Osnovna kola
Maruli, Marko. Dijalog o Herkulu Kritika teksta
Predmetna obrada sloenim odrednicama zahtjevan je postupak koji, bez
pisanih uputa, nije izvodiv na zadovoljavajui nain. U NSK se koriste upute
iz SHM, odnosno odrednice iz LCSH se prevode i prilagoavaju hrvatskom
jeziku i grai u knjinici.
Mnogo je prigovora na LCSH, na kompliciranu sintaksu, odnosno sloena i mnogobrojna pravila za koritenje i redoslijed dodatnih odrednica. Pokuaji pojednostavljivanja LCSH nisu predmet ovog rada,11 ali je korisno spomenuti prilagodbu u ekoj nacionalnoj knjinici.12 Sintaksa se pojednostavljuje
openito zadanim redoslijedom odrednica, a uz imenovane pojmove: osobe,
9

Standard je definiran kao: 1. Objavljena mjerila proizvoda ili nain na koji treba obaviti
neki postupak; 2. sustav ili pomagalo koje je iroko prihvaeno u pojedinoj zajednici. U prvom
znaenju, postoje razliiti nacionalni i internacionalni standardi U drugom smislu, LCSH
je meunarodni standard koji, tamo gdje se primjenjuje, omoguuje konzistentnost predmetne
katalogizacije. Prevedeno prema: Broughton, Vanda. Essential Library of Congress subject headings. London, 2012. Str. 267.
10

Jednostavne predmetne odrednice prikazane su u ovom tekstu na nekoliko mjesta pa
mislim da o njima nije potrebno posebno govoriti. To mogu biti osobna imena, imena obitelji, korporativna tijela, naslovi, geografske odrednice i opi pojmovi oblikovani bez dodatnih
odrednica.
11

Chan, Lois Mai. Library of congress subject headings : principles and application. 4th
ed. Libraries Unlimited, 2005. Str. 415-427.; Purgari-Kui, Branka. Faceted application of
subject terminology (fast) : nova stremljenja u predmetnom oznaavanju mrene grae. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2009), 63-74.
12

O temi LCSH u ekoj vidi: Focusing on user needs : New ways of Subject access in
Czechia / Marie Balikova. Str. 15. u publikaciji Subject access : preparing for the future / edited
by Patrice Landry ... [et al.]. Berlin ; Boston : De Gruyter Saur, cop. 2011.

394

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

korporativna tijela, naslove i odrednice autor/naslov, uope se ne koriste dodatne odrednice. Formalne dodatne odrednice nisu ukljuene u predmetni niz,
nego se iskazuju u posebnom polju.

4. Dodatne odrednice
Dodatne odrednice se u NSK, od 2011. sustavno oblikuju prema tzv. Freefloating subdivisions.13 Normiraju su pojedinano i pridruuju odgovarajuim
vodeim odrednicama. To su dodatne odrednice koje se mogu koristiti uz
jednu ili vie vrsta predmeta, a sadre napomene o koritenju. Neke skupine
su nadzirane odrednicama-modelima.14
Drugi dio dodatnih odrednica su one odrednice koje nisu normirane pojedinano, kao free-floating, nego su sastavni dio sloene predmetne odrednice.15
Upotreba dodatnih odrednica definira se na isti nain kao i vodeih.16
U NSK je sve do 2010. koritenje dodatnih odrednica bilo obvezno,17 a
redoslijed odrednica, obzirom da su se elementi predmetnih nizova esto permutirali, nije mogao biti zadan.18

13

O Free-floating subdivisions vidi i u Free-Floating Subdivisions : an alphabetical index. 23rd ed. Washington, D. C. : Cataloging Distribution Service, Library of Congress, 2011.
14

U oblikovanju odrednica vezanih uz knjievnost, uz ostale materijale iz SHM, u NSK
se najee koristi : H 1110 Names of Persons; H 1095 Free-Floating Subdivisions; model
za dodatne odrednice uz nacionalne knjievnosti i knjievne vrste je Engleska knjievnost,
model za dodatne odrednice uz odrednice autor/naslov je Shakespeare, William, 1564-1616.
Hamlet.
15

Primjer: Cronia, Arturo Hrvatska knjievnost; Sonet Hrvatska knjievnost; Renesansa Hrvatska knjievnost
16

Primjer 6. Hrvatska knjievnost i primjer 7. Biografija.
17

Sve odrednice su bile sloene. Razlozi su bili tehnike naravi, ali pravilo je vrijedilo od
1997. do 2010. pa je mnotvo tako oblikovanih predmetnih odrednica jo uvijek u bazi NSK.
Izmjene se obavljaju postupno.
18

Za analizu predmetnog sustava u NSK vidi: Doleal, Vlasta. Predmetna obrada u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu : povratak naelima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske
49, 2(2006), 33-49.

395

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Sloene odrednice u NSK se oblikuju na dva osnovna naina:19

a) koritenjem jednostavnih normiranih predmetnih odrednica, koje se,
ako odgovaraju sadraju, preuzimaju iz normativne u bibliografsku
bazu i pridruuje im se odgovarajua dodatna odrednica, normirana
pojedinano, npr.,
Hrvatska knjievnost za mlade Zbornik sloena je odrednica, i to od dvije
jednostavne :
Normativni zapisi:
150 |a Hrvatska knjievnost za mlade
450 |a Knjievnost za mlade, hrvatska
550 |a Hrvatska djeja knjievnost
550 |w g |a Hrvatska knjievnost
185|v Zbornik
485 |v Zbornik radova
485|v Zbornik saetaka
667|a Zbornik se ne koristi za zbornik radova jednog autora
667 |a Uz svaku predmetnu odrednicu kojom se oznaava pojedini zbornik
radova potrebno je koristiti dodatnu odrednicu Zbornik
680|i Koristi se kao dodatna odrednica uz sve vrste predmeta, za zbornike
radova sa znanstvenih skupova i za zbornike radova grupe autora, koji su
uredniki sabrani u jednu knjigu.
Cjelina, odnosno sloena odrednica, Hrvatska knjievnost za mlade
Zbornik oblikovana je u bibliografskoj bazi, npr.,
Bibliografski zapis:
Naslov Zbornik radova [Meunarodnog] znanstvenog skupa Zlatni danci 7

Obitelj u knjievnosti za djecu i mlade, [Osijek], 15. travnja 2005.
19

Koji e nain biti koriten, ovisi o tome koje su i kako su odrednice normirane i kako
je opisana njihova upotreba. To je vrlo sloen postupak, opisan u SHM. Odrednice i upute iz
SHM, mogue je, u veini sluajeva, iskoristiti u naem radu, pa ih postupno upisujemo u normativne zapise, u odgovarajua polja u MARC-u 21. Opis polja u MARC-u 21, za predmetne
odrednice, nije tema ovog rada, a ne moe se ni ukratko izloiti. Djelomino je vidljiv u primjerima. Neka su polja vidljiva korisnicima, a neka su namijenjena samo katalogizatorima. Mislim
da je iz ovih nekoliko primjera jasno koliko je vana njihova ispravna upotreba.

396

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

Predmet

Hrvatska djeja knjievnost Zbornik

Hrvatska knjievnost za mlade Zbornik
Djeja knjievnost Zbornik
Knjievnost za mlade Zbornik
Obitelj u knjievnosti Zbornik

Drugi nain oblikovanja sloene odrednice je

b) koritenjem sloene odrednice koja je normirana kao cjelina
Odrednica
Cronia, Arturo Hrvatska knjievnost
Neusvojeni oblik Cronia, Arturo Kroatistika
Napomena
Koristi se za djela o autorovom prouavanju hrvatske

knjievnosti.
Kao cjelina normiraju se sve sloene odrednice sastavljene koritenjem
dodatnih odrednica koje nisu pojedinano normirane i namijenjene za opu ili
specijalnu upotrebu,20 i one sloene odrednice koje su navedene kao primjeri
u nekoj od napomena u drugim normativnim zapisima.

5. Izbor odrednica
Primjeri predmetne obrade djela o knjievnosti u NSK pokazuju oblikovanje najeih tipova odrednica: opih pojmova, osobnih imena, odrednica
autor/naslov; vremenskih i formalnih odrednica. Sadrajno su takoer karakteristini: nacionalne knjievnosti, vrste i anrovi, teorijski pojmovi, vremenska i geografska odreenja korpusa, stilovi, razdoblja, teme, knjievni likovi
itd.
Primjer 2.
Naslov Ljubavi razlike : tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15.

i 16. stoljea / Tomislav Bogdan.
Predmet Hrvatsko ljubavno pjesnitvo 15. st.

Hrvatsko ljubavno pjesnitvo 16. st

Lirski subjekt
Petrarkizam Hrvatska knjievnost
20

Primjer Cronia, Arturo Hrvatska knjievnost karakteristian je za oblikovanje sloene
odrednice za osobna imena. Nacionalne knjievnosti se kao dodatne odrednice pojavljuju iznimno i nisu normirane kao dodatne, ali mogu biti dio sloene odrednice koja je normirana kao
cjelina. Vidi i primjer 6. Na ovaj nain oblikuju se i odrednice za razdoblja, pokrete, stilove. Vidi
i primjer 10.

397

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Primjer 3.
Autor
Desniini susreti (2012 ; Zadar, Islam Grki)
Naslov Intelektualci i rat, 1939.-1947. godine : zbornik radova s

meunarodnog skupa Desniini susreti, [Zadar, 14. i 15. rujna

; Islam Grki 16. rujna 2012.] / urednici Drago Roksandi,

Ivana Cvijovi Javorina.
Predmet Desnica, Vladan, knjievnik Zbornik

Drugi svjetski rat Intelektualci Zbornik

Junoslavenske knjievnosti 20. st. Zbornik

Europska knjievnost 20. st. Zbornik

Komparativna knjievnost Zbornik
Primjer 4.
Naslov O Sofoklovu Ajantu : rasprava odobrena povjerenstvom strogih

ispita na Mudroslovnom fakultetu u kr. sveuilitu Franje Josipa I.

/ napisao Stjepan Bosanac.
Predmet Sophocles. Ajant

Ajant (grka mitologija)
Primjer 5.
Naslov Stereotipija u prikazu enskoga lika u genealokim ciklusima

Williama Faulknera i Miroslava Krlee : Eula Varner Snopes

i Charlotta Castelli-Glembay / Biljana Oklopi.
Predmet Krlea, Miroslav Knjievni likovi ene

Krlea, Miroslav Knjievni likovi Charlotta Castelli-Glembay

Faulkner, William Knjievni likovi ene

Faulkner, William Knjievni likovi Eula Varner Snopes

ene u knjievnosti

Stereotipi u knjievnosti

6. Broj odrednica
Svrha predmetne obrade jest da korisnik pronae sadraj koji bi ga mogao zanimati. Zato svaki bibliografski zapis treba biti opremljen svim, za to
djelo znaajnim, predmetnim odrednicama. Vei broj predmetnih odrednica
poveava vjerojatnost pronalaska odgovarajueg sadraja, a pridravanje naela predmetne obrade umanjuje moguu zalihost. Pretpostavka je da bi najvie
398

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

deset predmetnih odrednica po zapisu moglo na zadovoljavajui nain iskazati sadraj, no taj broj je svakako iznimka. Pri obradi djela o knjievnosti, u
2012. godini koriteno je, prosjeno 4,79 predmetnih odrednica po bibliografskom zapisu.

7. Raspodjela odrednica
Raspodjela prema vrstama odrednica pokazuje da su, u predmetnoj obradi djela o knjievnosti, daleko najee tematske i autorske predmetne odrednice pa e o njima biti vie rijei.

8. Navigacija
Sve odrednice ili dijelovi odrednice mogue su pristupne toke u pretraivanju. Budui da se sadraji djela mogu iskazati razliitim pojmovima i na
razliite naine oblikovanim nizovima odrednica, opremljenost normativnih
zapisa odgovarajuim uputnicama i napomenama o koritenju / opsegu pojma, odnosno iskazivanje semantikih odnosa omoguuju navigaciju u predmetnom katalogu.21 Takoer, vana je i ureena sintaksa, odnosno redoslijed

Vidi primjer 6.

21

399

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

odrednica u predmetnom nizu.22 Na taj nain mogu se formirati i odreena

oekivanja, bilo krajnjih korisnika, bilo katalogizatora koji su takoer korisnici baze, odnosno odrati predvidivost u katalogu.
U pretraivanju je vana mogunost pronalaenja pojma koji se uobiajeno moe nazvati tzv. uskim/specifinim pojmom, dok su opsegom iroki
pojmovi, npr., Hrvatska knjievnost, vani i za pronalaenje takvih pojmova.
Kao ilustraciju navodim prikaz odrednice Hrvatska knjievnost:
Primjer 6.
Normativni zapis za odrednicu Hrvatska knjievnost
Odrednica Hrvatska knjievnost
Vidi i
dodatnu odrednicu Hrvatska knjievnost ; uz nazive pojedinih
knjievnih epoha, kola, pravaca i pokreta, npr., Realizam
Hrvatska knjievnost ; uz religijske pojmove, npr., Katolicizam
Hrvatska knjievnost ; uz srednjovjekovne anrove, npr.,
Egzemplum Hrvatska knjievnost ; uz manje knjievne/
pjesnike oblike, npr., Epigram Hrvatska knjievnost; Sonet
Hrvatska knjievnost; uz imena autora kojima je hrvatska
knjievnost predmet interesa, npr., Cronia, Arturo Hrvatska
knjievnost
UDK
821.163.42
Odrednica (engl.) Croatian literature
iri pojam
Junoslavenske knjievnosti
Ui pojam
Hrvatska knjievnost za mlade
Ui pojam
Hrvatski latinizam
Ui pojam
akavska knjievnost
Ui pojam
Hrvatska knjievnost Slavonija
Ui pojam
Hrvatska usmena knjievnost
Ui pojam
Avangarda Hrvatska knjievnost
Ui pojam
Kajkavska knjievnost
Ui pojam
Hrvatska knjievnost Gradie
Ui pojam
Hrvatska emigrantska knjievnost
Ui pojam
Hrvatska religiozna knjievnost
Ui pojam
Moderna Hrvatska knjievnost
22

Npr., interne napomene koje se upisuju u polju 667 : Doputena geografska podjela ili
Nije doputena geografska podjela, odreuje hoe li tematska dodatna odrednica biti ispred ili
iza geografske.

400

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

Ui pojam
Hrvatska rodoljubna knjievnost
Ui pojam
Hrvatska puka knjievnost
Ui pojam
Hrvatska djeja knjievnost
Ui pojam
Hrvatska znanstvenofantastina knjievnost
Ui pojam
Hrvatska drama
Ui pojam
Hrvatsko pjesnitvo
Ui pojam
Hrvatska proza
Ui pojam
Barok Hrvatska knjievnost
Ui pojam
Glagoljska knjievnost Hrvatska
Ui pojam
Hrvatska dijalektalna knjievnost
Ui pojam
Hrvatska knjievnost Inozemstvo
Ui pojam
Prigodna knjievnost Hrvatska
Odrednica (engl.) Croatian literature
Zapis sadri i internu napomenu u polju 667 |a Doputena geografska
podjela koja nije vidljiva korisnicima, ali je vana katalogizatorima, jer ini
legitimnim koritenje odrednice npr., Hrvatska knjievnost [npr., Madarska
ili druge geografske dodatne odrednice]
Vrste odrednica
Odrednice kojima se iskazuje sadraj djela mogu se podijeliti u nekoliko
skupina:

9. Osobna imena kao predmet

Jedno od naela predmetne katalogizacije jest naelo jedinstvene i specifine predmetne odrednice, koje je u sluaju autora mnogo lake potovati, nego u
sluaju opih pojmova, odnosno tematskih odrednica jer su oblikovanja osobnih
imena rijeena pravilnicima. Osobna imena se samo iznimno pojavljuju i kao
dodatne odrednice.
Dblin, Alfred Knjievni likovi Rosa Luxemburg
Osobna imena bez dodatne odrednice
Djela o pojedinom autoru koja se odnose na ukupnost ivota i djela predmetnog autora, ako nisu pisana u narativnoj formi, oznaavaju se samo njegovim imenom i prezimenom. To se odnosi i na djela koja o autoru govore s
razliitih vidova /interdisciplinarno i na ona iji je glavni sadraj djelovanje po
kojem je autor preteno poznat. Ovim se zadovoljava naelo ekonominosti u
predmetnoj obradi koje se na slian nain primjenjuje i na predmetne odrednice.
401

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Dodatne odrednice uz osobna imena23

Ukoliko se sadraj publikacije odnosi na pojedini vid autorovog ivota i
djela, koriste se dodatne odrednice24 npr.,
Krlea, Miroslav Interpretacije i kritike
Krlea, Miroslav Knjievni likovi [ime lika ili opi pojam, npr., ene]
Krlea, Miroslav Politiki i socijalni pogledi
Krlea, Miroslav Prijevodi [jezik]
Krlea, Miroslav Recepcija [geografska odrednica]
Krlea, Miroslav Religija
Krlea, Miroslav. [Naslov djela], npr., Krlea, Miroslav. Zastave
Kako definirati upotrebu dodatnih odrednica, vidi se u primjeru Biografija
Primjer 7.
Prikaz normativnog zapisa formalne dodatne odrednice Biografija
185 | v Biografija
485 |v ivotopis
585 |v Autobiografija
585 |v Biografije
667 |a Za potrebe kataloga, biografija (ukljuujui i autobiografiju) definirana
je kao pripovjedno djelo u kojem se vie od 50% odnosi na osobne aspekte
ivota jedne ili vie osoba. Osobni aspekti ukljuuju detalje iz rane mladosti,
kolovanja, braka i drugih osobnih veza, osobnost, obiteljski ivot, putovanja,
osobna iskustva i tragedije, posljednje godine i smrt itd.
667 |a Publikacije koje se odnose na ivot i djelo pojedine osobe u cjelini, a
nisu pisane u narativnoj formi, oznaavaju se samo imenom i prezimenom
predmetne osobe, bez dodatne odrednice.
667|a Za publikacije koje se odnose na pojedine aspekte ili vremenske periode
u ivotu predmetne osobe koriste se dodatne odrednice, npr. Djetinjstvo i
mladost; Prijatelji i suradnici; Knjinica; Boravita; Putovanja itd.
667|a Dodatna oznaka Biografije koristi se uz tematske odrednice za klase
osoba i etnike grupe, npr. Filozofi Biografije; Hrvati Biografije
23

O predmetnoj obradi vezanoj uz osobno ime Kova, Tatjana. Oblikovanje predmetnih
oznak za osebna imena ter knjievnost in literarne ustvarjalce. // Knjinica 44 (2000), 3.
Vidi i SHM H 1110 Names of Persons
24

Navedeni primjeri uz Krlea, Miroslav samo su mali izbor od oko 160 dodatnih odrednica uz osobna imena, normiranih u bazi NSK, koje su prevedene i prilagoene za potrebe predmetne obrade. Sve su odrednice podlone dopunama, iskljuivanju iz upotrebe i oblikovanju
novih pa je navedeni broj priblian i samo ilustrativan.

402

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

680 |i Koristi se kao formalna dodatna odrednica uz osobna imena, npr.

|a Paracelsus Biografija

10. Autor/naslov
Odrednice autor/naslov uvijek se normiraju kao cjelina. U NSK je praksa
da se, kao usvojen oblik, za naslove djela stranih autora izabire hrvatski prijevod, ako postoji. U LCSH i u ekoj nacionalnoj knjinici izabire se izvorni
naslov.
NSK

Odrednica
Neusvojeni oblik

Kafka, Franz. Proces

Kafka, Franz. Prozess

LCSH
Personal name heading: Kafka, Franz, 1883-1924. Prozess
Variant(s):
Kafka, Franz, 1883-1924. Process

Kafka, Franz, 1883-1924. Proces
Databze Nrodn knihovny R
Heading
LinkKafka, Franz, 1883-1924. Prozess
Seen from
Kafka, Franz, 1883-1924. Proze

Kafka, Franz, 1883-1924. Proces

11. Knjievnosti i knjievnici prema anrovskoj i nacionalnoj pripadnosti

Pridjevski oblici i prirodni redoslijed rijei
Predmetne odrednice za nacionalne knjievnosti, vrste i anrove, najee su oblikovane pomou jednog ili dva pridjeva i imenice.25 To zahtijeva
i podjela korpusa prema nacionalnim knjievnostima i anrovska podjela.
Meutim, u dubljoj podjeli na vrste i anrove s nacionalnom ili jezinom
atribucijom, pojavljuje se problem kolidiranja pristupnog pojma (npr., nacionalnog) koji je manje informativne vrijednosti od npr., anrovskog odreenja,
sa zahtjevom za preciznom odrednicom i prirodnim redoslijedom rijei.

Primjer 1.

25

403

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Mogunost inverzije pridjeva, nekada esto koritena u katalozima i predmetnim kazalima, u predmetnom sustavu NSK ne koristi se od 1997.26
Prirodni redoslijed rijei trebao bi olakati intuitivno snalaenje u katalogu, ali pitanje je do koje klasifikacijske razine je to doista tako, i moe li se
ona naelno odrediti,27 osobito u sluajevima podruja dodira razliitih struka
i pokuaja da se praksa ujednai. Vano je uzeti u obzir da je nadzirani rjenik
ipak umjetni jezik. Rjeenja pomou geografske dodatne odrednice, za iskazivanje nacionalnih knjievnosti, u NSK su vrlo rijetka, a veina je odrednica
zadrala pridjevski oblik u tzv. prirodnom redoslijedu, za razliku od LCSH
gdje je prirodni redoslijed sauvan samo za viu razinu podjele. I jedan i drugi
katalog imaju i drugaijih rjeenja. U ekoj nacionalnoj knjinici pojavljuje
se, u tom smislu, geografska dodatna odrednica. Iskustvo pokazuje da se, zbog
ekonominosti, jednom uspostavljeni oblici uglavnom zadravaju. U irem
smislu, za sve nacionalne knjievnosti, u NSK, ilustrativan je spomenuti primjer Hrvatska knjievnost. Tamo gdje je pridjev mogao biti zamijenjen geografskom ili vremenskom odrednicom (npr., Hrvatska knjievnost Srednji
vijek; Hrvatska knjievnost Gradie) tako je i uinjeno.
Primjer Hrvatska knjievnost Gradie, jedan je od onih koji pokazuju
kako bi neusvojeni pojam Gradiansko-hrvatska knjievnost vjerojatno bio
prikladniji, ali nije izmijenjen jer bi to zahtijevalo i izmjene uih pojmova te
drugih analognih rjeenja.
Primjer 8.
Odrednica

Hrvatska knjievnost Gradie

Neusvojeni oblik Hrvatska dijalektalna knjievnost Gradie

Gradiansko-hrvatska knjievnost

Hrvatska knjievnost Gradianski Hrvati

Gradianski Hrvati Knjievnost
iri pojam

Hrvatska knjievnost
Hrvatska knjievnost Inozemstvo

26

Zadrana je samo iznimno, uz neke geografske pojmove, npr., Europa, istona.
27

Na razini anrovske podjele ine mi se nespretnim rjeenja koja sam izabrala, npr.,
Hrvatski kriminalistiki roman, umjesto npr., Kriminalistiki roman Hrvatska, ali to je oblikovanje ve dugogodinja praksa. Naime, vjerojatnije je da bi prvi izbor pristupa bila anrovska,
a ne nacionalna ili jezina atribucija.

404

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

Ui pojam

Hrvatska drama Gradie

Hrvatsko usmeno pjesnitvo Gradie
Hrvatska proza Gradie
Hrvatska usmena knjievnost Gradie

Knjievni anrovi, anrovi romana i sl. u nacionalnim knjievnostima,

takoer su u pridjevskom obliku: npr.,
Odrednica
Hrvatski kriminalistiki roman
Neusvojeni oblik Kriminalistiki roman, hrvatski
iri pojam
Hrvatski roman

Hrvatska kriminalistika proza
Dio oblika u anrovskoj podjeli oblikovan je tako da se pripadnost nacionalnoj knjievnosti iskazuje dodatnom odrednicom, npr.,
Epistola (knjievna vrsta) Hrvatska knjievnost 16. st.
Sonet Hrvatska knjievnost
U LCSH je za veinu anrovske knjievnosti zadran oblik u inverziji, a
navedeni primjer pokazuje oblikovanje dijela fikcionalnih anrova.
LCSH : INFORMATION FOR: American fiction.
Narrower Term: Adventure stories, American.

Alternative histories (Fiction), American

Autobiographical fiction, American

Bildungsromans, American

Biographical fiction, American

Buddhist stories, American

Chick lit, American.

()
Ukupno se, prim pretraivanju, ispisuje vie od 60 anrova.
eka nacionalna knjinica problem prirodnog redoslijeda rijei u anrovskoj literaturi rjeava geografskom dodatnom odrednicom, odnosno s dvije
odrednice, npr., Ameriki detektivski roman:
Databze Nrodn knihovny R
Americk romn 19.-20. stol.
Detektivn romn Spojen stty americk 19.-20. stol.

405

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

12. Dodatne odrednice uz nacionalne knjievnosti i knjievne oblike

Koritenje dodatnih odrednica slino je koritenju u LCSH. Postoje razlike u oblikovanju vremenske i stilske klasifikacije, o kojoj e biti rijei u sljedeem odjeljku, te razlike u oblikovanju dijela odrednica vezanih uz odnose i
utjecaje izmeu dviju knjievnosti.

Geografska podjela
Uz nacionalne knjievnosti, uobiajena je geografska i vremenska podjela i podjela po obliku publikacije: Hrvatska knjievnost Dubrovnik 19.
st. Disertacije
Tematska podjela
Podjela tematskim dodatnim odrednicama je sloenija, osobito ako se koriste dvije tematske dodatne odrednice. Primjeri su preuzeti iz baze NSK i to
samo onih dodatnih odrednica ija je upotreba opisana u uputama u normativnom zapisu, slino kao u Primjeru 9.
Primjeri:
Hrvatska knjievnost Nastava i uenje Visoko kolstvo Europa Zbornik
Hrvatska knjievnost Politiki aspekti
Hrvatska knjievnost Prijevodi [jezik]
Hrvatska knjievnost Socijalni aspekti
Hrvatska knjievnost Teme i motivi
Normirane su i dodatne odrednice: Adaptacije; Cenzura; Izvori;
Kritika teksta;
Prva izdanja; Psiholoki aspekti i dr.
Primjer 9.
Prikaz normativnog zapisa tematske dodatne odrednice
Odrednica
Recepcija
Neusvojeni oblik
Knjievna recepcija

Znanstvena recepcija

Recepcija glazbe
Napomena Koristi se uz osobna imena (autora) u umjetnosti, knjievnosti,
muzici, izvedbenim umjetnostima i znanosti, za radove o odazivu, procjeni,
razumijevanju, odjeku djela i postignua te osobe kod publike, u znanosti, u
kritici, npr.
406

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

Tomizza, Fulvio Recepcija Austrija; Darwin, Charles Robert Recepcija

Europa
Koristi se i uz pojedine umjetnike forme, nacionalne umjetnosti/knjievnosti,
uz pojedina djela koja se vode pod naslovom, uz naslove svetih knjiga, npr.
Amerika knjievnost Recepcija Hrvatska; Biblia Recepcija Hrvatska
Odrednica (engl.) Reception
iri pojam
Komparativne studije
Zapis odrednice sadri i internu napomenu: Doputena geografska podjela28

13. Epohe, razdoblja, pravci

Knjievna razdoblja i pravci takoer su este teme u sadrajima o knjievnosti. Paradigma za predmetnu obradu takvih sadraja vidljiva je iz primjera normativnog zapisa za Hrvatsku knjievnost i iz normativnog zapisa za
pojedinu epohu, stil, razdoblje, npr.,
Primjer 10.
Normativni zapis za Hrvatsku renesansnu knjievnost
Odrednica
Renesansa Hrvatska knjievnost
Neusvojeni oblik
Hrvatska renesansna knjievnost

Renesansna knjievnost, hrvatska
Odrednica (engl.) Renaissance Croatian literature

Croatian renaissance literature
iri pojam
Hrvatska knjievnost 16. st.
U LCSH se oblikovanje pravaca razlikuje, izmeu ostalog, i u razliito
izraenoj periodizaciji.
Topical subject heading: European literature Renaissance, 1450-1600
Variant(s):
Literature, Renaissance

Renaissance literature
See also:
Literature, Modern 15th and 16th centuries

28

Usporedi: Interpretacije i kritike, sadre internu napomenu: Doputena geografska
podjela samo uz odrednice za svete knjige. Nije doputena geografska podjela uz osobna imena. Uz osobna imena doputena je vremenska dodatna odrednica

407

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Databze Nrodn knihovny R :

Zhlav
renesann literatura
Odkaz. forma
renesance (literatura)
Nadazen termn
literatura
Podazen termn
renesann drama

renesann poezie
Asoc. termn
literrn smry
Angl. ekvivalent
renaissance literature
LCSH i Nrodn knihovny R koriste samo geografsku podjelu uz odrednicu Renesansna knjievnost, i po potrebi, kao drugi predmetni niz, nacionalnu knjievnost s odgovarajuom vremenskom odrednicom.

14. Tema / predmet u knjievnosti

Djela o pojedinoj temi, vidovima, odnosima, utjecajima u knjievnim
tekstovima ili o drugim elementima pojedinog djela, anra, nacionalne knjievnosti itd. iskazuju se na nekoliko naina. Osim ve spomenutih, oblici
odrednica mogu biti:
[predmet] u knjievnosti
Ukoliko je predvieno da se predmet koristi kao opi pojam, odrednica
je oblikovana kao cjelina, npr., More u knjievnosti. Imenovani pojmovi, odnosno predmeti koji su geografski pojmovi, imena, naslovi ili korporativna
tijela, oblikuju se pomou dodatne odrednice
U knjievnosti, npr. Osijek U knjievnosti; Biblija U knjievnosti29 itd.
Nrodn knihovny R, primjer: nrodn identita v literatue
Odnos izmeu dva predmeta / struke : [predmet] i [predmet], npr.,
Knjievnost i religija; Knjievnost i drutvo itd.
Veze izmeu struka, disciplina, podruja djelovanja itd. oblikuju se pomou veznika i. Odrednice se tako mogu oblikovati samo u sluajevima openitih
pojmova, u znaenju meusobnih odnosa i/ili utjecaja koje nije prikladno izra29

Razlog razlici u oblikovanju jest u razumijevanju razlike u mogunostima upisivanja u
polja MARC21 Authority Format, odnosno polja za ope pojmove 150 i polja 100; 110; 130 i
151. Npr., Ivo Andri se kao predmet, oblikuje isto kao i kad je autor, u polju 100, a dodatne se
oznake upisuju u potpolja. Isto je i s drugim imenovanim pojmovima, naslovima djela (130),
korporativnim tijelima (110) i geografskim odrednicama (151). Vidi primjere u ovom tekstu
pod Dodatne odrednice uz osobna imena.

408

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

ziti konstrukcijom odrednica dodatna odrednica.30

LCSH
Topical subject heading: Literature and society
Variant(s):
Literature Social aspects

Literature and sociology

Society and literature

Sociology and literature
See also:
Sociolinguistics

subdivision Social aspects under individual genres

and national literatures, e.g. Poetry Social aspects;
English literature Social aspects

Nrodn knihovny R
Heading
literatura a spolenost
Seen from
spolenost a literatura
Broader term literatura

spolenost
English
literature and society
Vzajemna baza podatkov: SGC - Sploni geslovnik COBISS.SI
Obno ime
Knjievnost in druba
Obno ime (ENG)
Literature and society
Uporabljeno za
Druba in knjievnost

Druba in leposlovje

Druba in literatura

Druba in slovstvo

Leposlovje in druba

Literatura in druba

Slovstvo in druba
Ustrezna oznaka LCSH
Literature and society
Ustrezna oznaka RAMEAU Littrature et socit

Prema SHM, H 310 [ . . . ] and [ . . . ] Headings.

30

409

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

NSK
Odrednica
Knjievnost i drutvo
Neusvojeni oblik Drutvo i knjievnost

Knjievnost Socijalni aspekti

Sociologija i knjievnost

Knjievnost i sociologija
Vidi i
Sociologija knjievnosti
Vidi i dodatnu odrednicu Socijalni aspekti uz pojedine knjievne vrste i
anrove i uz pojedine nacionalne knjievnosti, npr. Hrvatska knjievnost
Socijalni aspekti
Napomena Koristi se za radove o meusobnom utjecaju knjievnosti i drutva
Izvor podatka LCSH: Literature and society
Interna napomena
Doputena geografska podjela
Odrednica (engl.)
Literature and society

15. Aspekti
Jo jedan oblik dodatne odrednice za iskazivanje sloenosti sadraja, odnosa i veza izmeu dva predmeta su odrednice tipa [predmet] [] aspekti,
npr., Hrvatska knjievnost Socijalni aspekti. Kao to je reeno, veze sa i
koriste se samo u povezivanju openitih, irokih pojmova. U sluaju knjievnosti, u tom smislu se koristi npr., Knjievnost i drutvo, ali kao i u LCSH,
uz ue pojmove koristi se: [nacionalna knjievnost] Socijalni aspekti.
Tematska dodatna odrednica Socijalni aspekti, normirana je s uputom
o upotrebi.
Na isti se nain koristi Knjievnost i politika, odnosno [nacionalna knjievnost] Politiki aspekti.
Veze izmeu dviju knjievnosti, u najirem smislu, u NSK se iskazuju
formalnom dodatnom odrednicom Komparativne studije, npr., Hrvatska
knjievnost Talijanska knjievnost Komparativne studije.
U LCSH su veze izmeu knjievnosti iskazane dodatnim odrednicama oblika [] utjecaj, npr., English literature Italian influences, to je
istovremeno i tonije i u znaenju ire/openitije.31

31

Openito, bolje je da su dodatne odrednice u znaenju ire, ali je dugogodinja praksa
u NSK razlogom to se, za sada, nee ii u tu izmjenu jer nije automatski izvediva.

410

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

16. Knjievni likovi

Ako je knjievni lik predmet djela koje se obrauje, odrednica je ime lika.32 Inaice imena potrebno je upisati u uputnice. Primjer iz grke mitologije
pokazuje kako se postupa s imenima koja nisu nuno knjievni likovi vezani
uz odreenog autora.
Normativni zapis:
Odrednica
Ajant (grka mitologija)
Neusvojeni oblik Telamonski Ajant (grka mitologija)

Ajant Veliki (grka mitologija)

Aias (grka mitologija)

Ajaks (grka mitologija)
Odrednica (engl.) Ajax (Greek mythology)
iri pojam
Grka mitologija
Ukoliko se u obraivanoj publikaciji raspravlja o odreenom knjievnom
liku koji je vezan uz autora, odrednice u bibliografskom zapisu mogu biti
sljedee:
Krlea, Miroslav Knjievni likovi Charlotta Castelli-Glembay
Faulkner, William Knjievni likovi Eula Varner Snopes

17. Naslovi
Klasina anonimna djela, djela usmene knjievnosti, asopisi, stari rukopisi i druga djela s kojima se u knjiniarstvu postupa kao s anonimnim, mogu
biti predmet publikacije. Najee se koristi samo naslov, za openita djela o
predmetnom naslovu, npr.,
Zbornik Nike Ranjine
Hasanaginica
ali mogu se koristiti i dodatne odrednice,33 npr.,
Hasanaginica Adaptacije
Erlangenski rukopis Kritika teksta
Mahabharata Interpretacije i kritike
32

Ukoliko je lik stvarna osoba, odrednica je npr.. Napoleon I, francuski car U knjievnosti
33

Ogledna odrednica za dodatne odrednice uz knjievna djela koja se vode pod naslovom,
u LCSH je Beowulf, a za svete knjige je Bible.

411

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Normativni zapis za naslov takoer mora sadravati inaice naslova u

uputnicama. Uz naslove, kao ni uz korporativna tijela, koja su ve po sebi
uski pojmovi, nisu este dodatne odrednice, pogotovo ne tematske. ee
su formalne odrednice, npr., Bibliografija; Leksikon; Zbornik.34

18. Korporativna tijela

Korporativna tijela najrjei su predmeti u obradi knjievnosti, a oblikuju
se prema vaeim pravilnicima. Dodatne odrednice koriste se prema predloenim modelima u LCSH.
Primjer:
PEN. Hrvatski centar. Sekcija za prouavanje knjievnosti u hrvatskom
iseljenitvu (Zagreb) Arhiva

19. Vremenske i geografske dodatne odrednice

Za oblikovanje vremenskih odrednica u NSK koriste se interne upute.35
Geografske dodatne odrednice iste su kao i vodee geografske odrednice, a
u novije vrijeme oblikuju se u Geografskoj zbirci NSK.

20. Formalne dodatne odrednice36

Veinom su normirane i njihova je upotreba jednaka u svim strukama.
Odrednice za oblik uvijek su na kraju predmetnog niza.
Primjeri:
Bibliografija; Enciklopedija; Leksikon; Zbornik; itd.
Primjer normativnog zapisa je Biografija
34

eki predmetni sustav ne predvia formalne dodatne odrednice uz imenovane pojmove.
35

Vremenske dodatne odrednice u NSK oblikuju se prema: Purgari-Kui, Branka.
Vremenske predmetne odrednice u predmetnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice.
// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4(2008[i.e. 2009]), 19-35. Za vremenske odrednice u
LCSH postoje upute u SHM: H 620 Chronological Headings and Subdivisions.
36

U ekom predmetnom sustavu formalne dodatne odrednice nisu dio predmetnog niza,
nego se iskazuju u posebnom polju. Upotreba u NSK vidi se i u primjerima 3. i 7.

412

M. SEKNE: PREDMETNE ODREDNICE U PODRUJU KNJIEVNOSTI U...

Zakljuak
U predmetnoj obradi djela o knjievnosti, kao i u ostalim skupinama, potrebno je potovati opeprihvaena naela. Vano je naglasiti naelo specifine odrednice, kad god je to mogue, nasuprot okupljanju pomou irih pojmova. Ukoliko se katalogizator ipak ne odlui za odreenu specifinu odrednicu,
procjenjujui da je rije o odve uskom pojmu, vano ju je navesti kao uputnicu. Samo tako e se u sljedeem sluaju izbjei da se ta odrednica pojavi kao
usvojena, i da se time slini sadraji okupljaju pod dvije razliite odrednice.
I tu se, kao i uvijek, mora razmisliti do koje razine ima smisla ii u podjeli.
Takoer, nije doputeno hijerarhijski graditi sloene odrednice, tipa:
Hrvatska knjievnost Proza, nego, Hrvatska proza. Za sline tipove sadraja, odrednice treba oblikovati na slian nain, unutar odreenih podruja, gdje
god je to mogue, pa i na razini kataloga, jer to pomae predvidivosti kataloga. Potrebno je to je vie mogue koristiti mogunosti uputnica i napomena,
to olakava snalaenje u katalogu.
Pri predmetnoj katalogizaciji nije mogue potpuno izbjei razne vrste pogreaka i/ili loih rjeenja. Uzroci su mnogobrojni. Predmetna obrada u znaajnoj je mjeri proizvod katalogizatorove interpretacije teksta koji obrauje
jer je poznavanje i razumijevanje predmetnih podruja vrlo razliito. Doraeni predmetni rjenik znaajno umanjuje vjerojatnost pogreke. Vana je i
katalogizatorova sposobnost apstrakcije i redukcije te poznavanje sintakse
predmetnog jezika. Iako nije vjerojatno da e loija rjeenja iz ranijih razdoblja predmetne katalogizacije biti do kraja ispravljena, mogue je dobrim
semantikim vezama u strukturi nadziranog rjenika olakati pretraivanje po
predmetu.

Literatura
Guidelines for Subject Access in National Bibliographies, str. 18 [citirano 2013-1215]. Dostupno na: http://www.ifla.org/files/classification-and-indexing/subject-access-by-national-bibliographic-agencies/nba-guidelines-for-approval.pdf
Chan, Lois Mai. Library of congress subject headings : principles and application. 4th
ed. Libraries Unlimited, 2005.
Subject Headings manual (SHM) [citirano: 2014-3-17]. Dostupno na: http://www.
loc.gov/aba/publications/FreeSHM/freeshmabout.html

413

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Free-Floating Subdivisions : an alphabetical index. 23rd ed. Washington, D. C. : Cataloging Distribution Service, Library of Congress, 2011.
Broughton, Vanda. Essential Library of Congress subject headings. London : Facet
Publishing, 2012.
Purgari-Kui, Branka. Faceted application of subject terminology (fast) : nova stremljenja u predmetnom oznaavanju mrene grae. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske
52, 1/4(2009), 63-74.
Balkov, Marie. Focusing on user needs : new ways of Subject access in Czechia.
// Subject access : preparing for the future / edited by Patrice Landry [et al.]. Berlin ;
Boston : De Gruyter Saur, cop. 2011. Str. 7-24.
trbac, Duanka; Mirjana Vuji. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjinice
grada Zagreba, 2005.
Doleal, Vlasta. Predmetna obrada u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu :
povratak naelima. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 49, 2(2006), 33-49.
Kova, Tatjana. Oblikovanje predmetnih oznaka za osebna imena ter knjievnost in
literarne ustvarjalce. // Knjinica 44, 3(2000), 187-206. Dostupno na: http://revijaknjiznica.zbds-zveza.si/Izvodi/K0003/kovac.pdf [citirano 2013-12-15]
Purgari-Kui, Branka. Vremenske predmetne odrednice u predmetnom katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 51, 1/4(2008[i.e.
2009]),. 19-35. Dostupno i na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127513 citirano: 2013-12-15].

Katalozi
Library of Congress Subject Headings http://id.loc.gov/authorities/subjects.html [citirano: 2014-3-25]
Catalogers Desktop http://desktop.loc.gov/template.htm?view=main&h_action=clear
[citirano: 2014-3-25]
Vzajemna baza podatkov : SGC - Sploni geslovnik COBISS.SI http://cobiss5.izum.
si/scripts/cobiss?ukaz [citirano: 2014-3-25]
Nrodn knihovny R https://www.nkp.cz/katalogy-a-db [citirano: 2014-3-25]

414