SPECIFINOST U OBLIKOVANJU PREDMETNIH ODREDNICA

ZA IZRAAVANJE ODNOSA ILI UTJECAJA U SUSTAVU

PREDMETNE OBRADE KNJINICA GRADA ZAGREBA
FORMATION OF SPECIFIC SUBJECT HEADINGS WHICH
EXPRESS RELATIONSHIPS OR INFLUENCES IN THE ZAGREB
CITY LIBRARIES SUBJECT CATALOGUING SYSTEM

Marin Juraga
Knjinice grada Zagreba
marin.juraga@kgz.hr
UDK / UDC 027.4:027.3
Struni rad / Professional paper
Primljeno / Received: 10. 1. 2014.
Saetak
Namjera je ovoga rada prikazati specifinost u oblikovanju predmetnih odrednica
kojima se iskazuje odnos ili utjecaj u nadziranom rjeniku predmetnog sustava Knjinica grada Zagreba. Odrednice o kojima e biti rije sloene su predmetne odrednice
koje iskazuju npr., odnos dvaju pojmova, dviju disciplina, utjecaj jednog autora na
drugog, odnose dviju zemalja itd. Taj odnos ili utjecaj u predmetnom sustavu Knjinica grada Zagreba prikazuje se povezivanjem dviju predmetnica ortografskim znakom
dvotoke (:). U radu e biti prikazan povijesni pregled izvora takve prakse, odnosno
kratka analiza pravila koja se odnose na te vrste odrednica, te usporedba sa sustavom
predmetne obrade Kongresne knjinice u Washingtonu (LCSH), ilustrirana primjerima. Takoer e biti analizirani prednosti i nedostaci takvih specifinih odrednica.
Kljune rijei: predmetna obrada Knjinica grada Zagreba, predmetne odrednice, predmetna obrada, dvotoka u predmetnim odrednicama

Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 1-3(2014), 105-116

ISSN 0507-1025
VBH 2014.

105

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

Summary
The aim of this paper is to show the specificity in the formation of subject headings that express the relationship or influence in the subject headings controlled vocabulary lists of the Zagreb City Libraries. Subject headings that will be discussed
express the relationship between two concepts, two disciplines, the mutual influence
between two authors, relations between the two countries, etc. This relationship or influence in the subject cataloging system of the Zagreb City Libraries is displayed with
subject linking of two subject headings with orthographic sign of colon (:). In this
paper a historical overview of sources of such practice will be presented and a short
analysis of the rules that apply to these types of headings will be given. The Zagreb
City Libraries system of subject cataloging will be also compared with the Library
of Congress Subject Headings system (LCSH), illustrated with examples. Finally the
advantages and disadvantages of such specific subject headings will be analyzed.
Keywords: subject cataloging of the Zagreb City Libraries, subject headings,
subject analysis, colon in subject headings

1. Uvod
U sadrajnoj obradi bibliografskih jedinica, predmetni analitiari esto
se susreu s djelima ija je osnovna tema odnos ili utjecaj dvaju pojmova,
utjecaj jednog autora na drugog, usporedba dvaju knjievnih djela, odnos izmeu dvije zemlje itd. U izraavanju ovih tema na jeziku abecedne predmetne
katalogizacije, odnosno, u prijevodu takvog sadraja u predmetnu odrednicu, postoje razna rjeenja u knjinicama koje se koriste nadziranim abecednim predmetnim jezikom. Knjinice grada Zagreba, iji se predmetni sustav
razvio iz jednog od najstarijih predmetnih sustava u Hrvatskoj, predmetnog
sustava Knjinice Boidara Adije, za prikaz odnosa ili utjecaja koriste rjeenje sloenih predmetnih odrednica koje su formirane sintaktikim povezivanjem dviju odrednica ortografskim znakom dvotoke. Namjera je ovog rada
prikazati izvore takve prakse, kao i njezine prednosti i nedostatke. Takoer
emo usporediti takvo rjeenje s rjeenjima predloenim u predmetnom sustavu Kongresne knjinice u Washingtonu (LCSH), budui da su, kako navodi
L. M. Chan : ...mnoge knjinice u raznim zemljama usvojile ili prilagodile
LCSH, upotrebljavajui ga u izvornom obliku, ili kao model za razvoj svojih
nadziranih rjenika.1
1

Chan, Lois Mai. Library of Congress subject headings : principles and application. 4th
ed. Westport ; London : Library Unlimited, 2005. Str. 3.

106

M. JURAGA: SPECIFINOST U OBLIKOVANJU PREDMETNIH ODREDNICA...

2. Kratki povijesni pregled razvoja pravilnika i predmetnih odrednica

u Knjinicama grada Zagreba
U ovom poglavlju, dat emo kratki povijesni osvrt na mogue utjecaje i
izvore za oblikovanje spomenutih vrsta predmetnih odrednica u predmetnom
sustavu Knjinica grada Zagreba, odnosno njegovom prethodniku, predmetnom sustavu Knjinice Boidara Adije.
Upotreba sloenih predmetnih odrednica s ortografskim znakom dvotoke u predmetnom sustavu Knjinice Boidara Adije ima dugu tradiciju. Vidljivo je iz nekih internih dokumenata da su bile u upotrebi jo potkraj 60-ih
godina 20. st., ali prvi put su sustavno definirane kroz Pravila predmetnog kataloga Radnike knjinice Boidar Adija2 iz 1980. godine, koje je sastavila
tadanja redaktorica predmetnog kataloga Tihomila ogi.
Premda izvore i utjecaje za nain formiranja i primjenu takvih odrednica
u predmetnom sustavu Knjinice Boidara Adije nije mogue sasvim pouzdano utvrditi jer je premalo pisanih tragova o literaturi koja je posluila kao
izvor, mogue je dati nekoliko pretpostavki.
Jedan od moguih izvora mogle bi biti UDK tablice odakle je najvjerojatnije preuzet sam ortografski znak dvotoke za izraavanje odnosa. Primjerice,
tada dostupno izdanje iz 1959. ima ovakvu definiciju za upotrebu dvotoke:
Znak odnosa : (dve take) koristi se za izraavanje opteg odnosa izmeu
dvaju pojmova, naprimer 17:7 Moral u odnosu na umetnost3
Drugi izvor ili utjecaj openito za nain predmetne obrade u Knjinici
Boidara Adije, kao to je to na temelju istraivanja povijesti predmetnog
kataloga Knjinice Boidara Adije ve utvrdila Zdenka Bubi,4 bila bi tada
dostupna Pravila Narodne biblioteke Srbije i jugoslavenska struna literatura,
ponajprije autori koji su najvie pisali u to vrijeme o predmetnom oznaivanju, Duan Milai i Divna Glumac.
U publikaciji D. Milaia Predmetni katalog : uputstva za izradu,5 koja
je u prvoj fazi nastajanja predmetnog kataloga Knjinice Boidara Adije,
2

ogi, Tihomila. Pravila predmetnog kataloga Radnike knjinice Boidar Adija.
Zagreb : Knjinice grada Zagreba, Radnika knjinica Boidar Adija, 1980. (interni dokument)
3

Univerzalna decimalna klasifikacija / [urednici Aleksandar Gruji ... et al.]. Beograd :
Jugoslovenski centar za tehniku i naunu dokumentaciju, 1959. Str. 1.
4

Bubi, Zdenka. Predmetni katalog Radnike biblioteke Boidar Adija u Zagrebu. //
Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1/4(1987), 89-99.
5

Milai, Duan. Predmetni katalog : uputstva za izradu. Beograd : Zavod za izdavanje
udbenika SR Srbije, 1963.

107

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

kako smatra Z. Bubi, imala najvei utjecaj, nismo pronali neko pravilo koje
bi se bavilo formiranjem odrednica koje izraavaju odnos. Vie o tim vrstama odrednica moe se pronai u radovima D. Glumac, npr., njen prilog pod
naslovom Predmetni katalog u zborniku Struni prirunik za bibliotekare :
predavanja sa kursa za bibliotekare na Kolarevom narodnom univerzitetu6
ili u djelu Predmetni katalog u biblioteci opteg tipa7 u kojima ona spominje
odrednice koje izraavaju odnos, premda za izraavanje odnosa upuuje na
koritenje kose crte:
Znak kose crte (/) slui za izraavanje odnosa meu predmetima. Odnosi
mogu biti meu naukama, linostima, drutveno-politikim organizacijama, narodima, dravama itd.
Pravo/informatika; Marks,Karl/Engels,Fridrih; SKJ/SSJ;Slovenci/Nemci; Jugoslavija/SSSR.8
O nekim drugim moguim izvorima za takvu praksu doznajemo iz publikacije Mire Mikai Teorijske osnove sustava za predmetno oznaivanje9 koja
daje vrlo opirne preglede raznih nacionalnih pravilnika za predmetne kataloge koji su kroz povijest bili u upotrebi. Tako npr., kada govori o francuskom
pravilniku za predmetni katalog Catalogue alphabetique de matieres iz 1957.,
prenosi pravilo o tome da se: O djelima koja govore o odnosu ili utjecaju
dvaju subjekata, koji su primjerima prikazani kao odnosi meu zemljama ili
osobama, reeno je da je korisno sastaviti dva glavna listia, spojivi dvije
predmetnice kosom crtom. To znai da se na njih ne gleda kao na predmetnicu i potpredmetnicu ve kao na ravnopravne predmete.10 Osim tog sluaja,
zanimljivo je jo spomenuti i primjer iz tzv. Berlinskog pravilnika odnosno
Regeln fr den Schlagwortkatalog der Universittsbibliothek der Freien Universitt Berlin, iz 1973. Kako navodi Mikai, u tom pravilniku upotrebljavali
su dvotoku za izraavanje odnosa, a kosu crtu za rastavljanje vodeih i dodatnih predmetnica, to je ilustrirano primjerom: (Krieg/Frankreich : Russland/
J.1812).11 U slovenskom pravilniku Abecedni stvarni katalog iz 1953. autora
6

Struni prirunik za bibliotekare : predavanja sa kursa za bibliotekare na Kolarevom
narodnom univerzitetu 1968. godine / [autori Branka Popovi ... et al.]. Beograd : Kolarev
narodni univerzitet, 1969.
7

Glumac, Divna. Predmetni katalog u biblioteci opteg tipa. Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 1980.
8

Glumac, Divna. Nav. dj. Str. 136.
9

Mikai, Mira. Teorijske osnove sustava za predmetno oznaivanje. Zagreb : Hrvatsko
bibliotekarsko drutvo, 1996.
10
Mikai, Mira. Nav. dj. Str. 82.

11

Isto. Str. 93.

108

M. JURAGA: SPECIFINOST U OBLIKOVANJU PREDMETNIH ODREDNICA...

malc Leopolda i Duana Kermavnera, odnos izmeu dvaju ravnopravnih

pojmova izraava se veznikom i ili rjeju utjecaj.12 U vatikanskom pravilniku Norme per il catalogo degli stampati iz 1949., odnosi se izraavaju ili
veznikom i ili izrazom odnosi (relazioni).13 U amerikom pravilniku Subject
headings : principles and applications of the Sears list iz 1972., veznik i rabi
se za tri sluaja : kada se sadraji ne mogu lako pojmovno rastaviti i koji
se obino obrauju skupno u knjigama (npr., Brod i brodarenje, Izdavai i
izdavatvo); ili dva razliita predmeta obraena u njihovoj meusobnoj vezi i
odnosima (npr., Religija i znanost, Djeca i televizija); ili dva predmeta koji su
suprotni, ali se obino skupa raspravljaju.14
Dakle, mogli bi zakljuiti da su se kroz povijesni razvoj pravila za predmetne kataloge javljala razliita rjeenja u sintaktikom povezivanju sloenih
predmetnih odrednica koje izraavaju odnos ili utjecaj, od ortografskih znakova dvotoke i kose crte do veznika i koji povezuje dvije odrednice, te rijei
odnosi i utjecaj. U Knjinici Boidara Adije odlueno je da se upotrebljava
ortografski znak dvotoke.
U sljedeim potpoglavljima ukratko emo dati pregled i analizu pravila
za formiranje tih vrsta odrednica u pravilnicima za predmetni katalog Knjinica grada Zagreba.

2.1. Pravilnik za predmetni katalog iz 1980.

U Pravilima predmetnog kataloga Radnike knjinice Boidar Adija15
iz 1980. vie se puta javljaju napuci vezani uz odrednice koje iskazuju odnos
ili utjecaj, a saima ih osnovno pravilo: Kod iskazivanja odnosa ili utjecaja
izmeu dva istovrsna pojma npr. dvije znanosti, dva struna pojma, dvije osobe ili dvije geografske jedinice, sluimo se dvotokom (:). U ovom sluaju,
prva oznaka ima ulogu vodee oznake, a druga oznaka ima ulogu dodatne
oznake, premda se radi o ravnopravnim oznakama s reverzibilnim odnosom
pojmova.16 Osim ovoga osnovnog pravila, koje je kroz tekst ilustrirano
primjerima, javlja se jo samo jedan naputak vezan za postupanje s geograf12

Isto. Str. 188.
13

Isto. Str. 75.
14

Isto., Str. 62.
15

ogi, Tihomila. Pravila predmetnog kataloga Radnike knjinice Boidar Adija.
Zagreb : Knjinice grada Zagreba, Radnika knjinica Boidar Adija, 1980. (interni dokument)
16

ogi, Tihomila. Nav. dj. Str. 17.

109

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

skim odrednicama, one, naime, smiju kao dodatnu odrednicu imati samo vremensku oznaku i nijednu drugu to je ilustrirano primjerom:
SSSR : JUGOSLAVIJA, 194817
Pravilo o istovrsnosti pojmova prevedeno na dananji jezik abecedne
predmetne katalogizacije trebalo bi znaiti da je samo dvjema predmetnim
oznakama istih kategorija doputeno stajati kao sloena predmetna odrednica
povezana dvotokom npr., dvije predmetne oznake za opi pojam, dvije
geografske oznake, dvije osobne oznake itd. Moramo primijetiti da se ve u
samom pravilniku pobija to pravilo o istovrsnosti dviju kategorija predmetnih
oznaka koje stoje u odnosu. Naime, na nekoliko mjesta kao primjeri navedeni
su odnosi tzv. pravnih osoba (u dananjem nazivlju korporativnih odrednica) spram predmetnih oznaka za opi pojam:
SSRNJ : samoupravljanje18
Takoer, ista je stvar s primjerom odnosa osobne oznake i opeg pojma:
Mato, Antun Gustav : FRANCUSKA knjievnost19
Ti primjeri svjedoe o stvarnoj praksi rada, koja nije uzimala u obzir jesu
li predmetne oznake u odnosu istih ili razliitih kategorija.

2.2. Pravilnik za predmetni katalog iz 2004.

Pravilnik za predmetni katalog iz 2004. autorica D. trbac i M. Vuji,20 na
temelju kojeg se i danas radi u Knjinicama grada Zagreba, u naelu ne donosi
neke bitnije izmjene u pravila o oblikovanju sloenih predmetnih odrednica
koje izraavaju odnos ili utjecaj.
U ovom pravilniku je pravilo malo preciznije formulirano i izraava stvarnu praksu rada: Meusobni odnos ili utjecaj dviju predmetnih oznaka istih ili
razliitih kategorija predmetnih oznaka oznaava se znakom dvotoke.21 Dakle, doputeno je postavljanje u odnos odrednica razliitih predmetnih kategorija, npr., predmetna odrednica kategorije za osobnu oznaku u odnosu spram
predmetne odrednice kategorije za opi pojam:
Dante Alighieri, 1265-1321 : hrvatska knjievnost
Osim ovoga osnovnog pravila, jo je navedeno i to da je prva oznaka
17

Isto. Str. 38.
18

Isto. Str. 54.
19

Isto. Str. 47.
20

trbac, Duanka ; Mirjana Vuji. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjinice
Grada Zagreba, 2004.
21

trbac, Duanka ; Mirjana Vuji. Nav. dj. Str. 110.

110

M. JURAGA: SPECIFINOST U OBLIKOVANJU PREDMETNIH ODREDNICA...

vodea, a od druge se izrauje uputnica vidi. To bi znailo, na prethodnom

primjeru pokazano, normiranje osnovnog odnosa dviju predmetnica, bez pododrednica, a permutirani odnos se oblikuje kao neusvojen:
Dante Alighieri, 1265-1321 : hrvatska knjievnost (usvojena predmetna
odrednica)
hrvatska knjievnost : Dante Alighieri, 1265-1321 (neusvojena predmetna odrednica)
Takoer se jo navodi pravilo po kojem u odnosu predmetnih odrednica
razliitih kategorija, korporativna oznaka uvijek ima vodee mjesto, te da se
geografske/etnografske oznake Hrvatska i Hrvati u odnosu s drugim geografsko/etnografskim oznakama upisuju uvijek kao vodee oznake.
U Pravilniku iz 1980., kao to je ve reeno, za geografske odrednice u
odnosu, doputene su samo vremenske dodatne oznake, a u ovom Pravilniku iz 2004. takvih ogranienja nema, odnosno, doputene su i ostale dodatne oznake, npr., predmetne odrednice s tematskom i geografskom dodatnom
oznakom:
Hrvatska : Bosna i Hercegovina granice Klek <poluotok>
Takoer treba napomenuti i nepisano pravilo da obje odrednice koje stoje
u odnosu moraju prije biti zasebno normirane, a kod sloene odrednice sastavljene od te dvije koje stoje u odnosu, obvezno je navesti izvor podataka u polju
810 UNIMARC/A. Takoer, poeljno je povezati unakrsno taj tip odrednica
sa irim, uim ili srodnim pojmovima. Primjer:
bolesti : umjetnici vidi i ui pojam duevne bolesti : umjetnici
U osnovi, moemo zakljuiti da je ostalo sve manje vie isto kao i u starom
pravilniku, jedino je jo trebalo prilagoditi te vrste odrednica novim uvjetima
rada, odnosno prijelazu s kataloga na listiima, u okruju kojega su nastale, u
online okruje i upotrebu UNIMARC-a, o emu e biti jo rijei kasnije.

3. Primjeri upotrebe znaka dvotoke u predmetnom sustavu

Knjinica grada Zagreba
Dakle, na temelju prakse rada i pravila, mogli bismo saeti da se sloena
predmetna odrednica sastavljena od dvije odrednice i spojena ortografskim
znakom dvotoke upotrebljava u sljedeim sluajevima:

111

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

1. kada se djelo bavi komparativnim prouavanjem dvaju pojmova, ili utjecajem jednog pojma na drugi npr.: globalizacija : nacionalna drava
2. komparacijom dviju znanosti, npr.: matematika : fizika
3. kada se djelo bavi komparativnim prouavanjem cjelokupnog stvaralatva dvojice autora: Heidegger, Martin, 1889-1976 : Bergson, Henri, 1859-1941
4. ili samo usporedbom ili utjecajem djela pojedinog autora na djelo
drugog autora:
Krlea, Miroslav, 1893-1981 (Aretej) : Pirandello, Luigi, 1867-1936
(Henrik IV)
5. usporedbom dvaju djela: Biblia : Kuran
6. utjecajem pojedinog autora na duhovno stvaralatvo nekog naroda:
Dante Alighieri, 1265-1321 : hrvatska knjievnost
7. kada se djelo bavi odnosom dviju zemalja: Hrvatska : eka kulturne i povijesne veze
8. kada djelo problematizira odreenu temu unutar nekog djela: Biblia :
ljudska prava
9. kada djelo govori o odnosu odreenoga korporativnog tijela spram
pojedine teme:
Komunistika partija Jugoslavije : nacionalno pitanje
10. ili pak odnos dvaju korporativnih tijela : Komunistika partija Jugoslavije : Partia
Komuniste e Shqipris
11. te odnos korporativnog tijela spram zemlje : European Union : Hrvatska
Kao to je vidljivo iz gornjih primjera, gotovo sve kombinacije svih vrsta predmetnih kategorija, mogue je dovesti u odnos, odnosno sintaktiki
ih povezati u sloenu predmetnu odrednicu upotrebom ortografskog znaka
dvotoke. Takav slobodan pristup formiranju tih vrsta odrednica ima i svojih
prednosti i svojih nedostataka.

3.1.

Problemi, prednosti i nedostaci upotrebe dvotoke

Pregledom dananjeg stanja u online katalozima nekih znaajnijih knjinica, npr., Kongresne knjinice u Washingtonu, Nacionalne knjinice eke
Republike, Nacionalne knjinice Francuske, Nacionalne knjinice Njemake,
ustanovili smo da je upotreba dvotoke ili kose crte u izraavanju odnosa ili

112

M. JURAGA: SPECIFINOST U OBLIKOVANJU PREDMETNIH ODREDNICA...

utjecaja izmeu dviju predmetnih odrednica naputena. Uglavnom su u upotrebi veznik i ili rijei utjecaj ili odnosi, npr.:
Cuba Foreign relations Africa22
ili npr.: Education and state23
Jedan od razloga zato je praksa dvotoke ili kose crte za izraavanje odnosa naputena u ostalim knjinicama je problem s UNIMARC-om, odnosno
bilo kojim drugim formatom za strojno itljivu katalogizaciju. Naime, ti formati ne podravaju izraavanje takvih vrsta odrednica, pa ih nije mogue na
sintaktiki ispravan nain povezati kao dvije zasebne jedinice, nego se moraju
poput sloenog naziva upisati u jednom retku neke od kategorija predmetnih
oznaka. Ovog problema bile su svjesne i autorice Pravilnika iz 2004., pa navode da:
Formatom UNIMARC/A nije mogue izraziti odnos dviju predmetnih
odrednica oznaenih dvotokom (:). Ta vrsta sloene predmetne odrednice izrauje se u predloku preglednog zapisa one kategorije oznake koja
se prva navodi.24
Dakle, odrednica se oblikuje u prvom retku one predmetne kategorije
koja je vodea, pa tako ako imamo npr., sluaj predmetne kategorije jedinstvenoga stvarnog naslova u odnosu spram kategorije za opi pojam, takva e
odrednica izraena poljima i potpoljima UNIMARC/A izgledati ovako:
230 ##$aBiblia : znanost
Premda se u polju kodiranog podatka 106, potpolje $a225 naznauje da se
ta odrednica moe upotrijebiti samo kao predmetna odrednica, ipak je dojam
da je to preslobodno tumaenje UNIMARC-a jer ne postoji jedinstveni stvarni
naslov takvog imena: Biblia : znanost, odnosno u odrednici nije rije o
naslovu Biblia : znanost, nego o usporedbi biblijskog i znanstvenog pogleda
na postanak svijeta. Potreba za prilagodbom tradicionalnih odrednica na
UNIMARC format, rezulturala je ovim pomalo upitnim nainom njihovog
oblikovanja.
22

Katalog Kongresne knjinice u Washingtonu. Dostupno na: http://catalog.loc.gov [citirano: 2013-11-30].
23

Katalog Kongresne knjinice u Washingtonu. Dostupno na: http://catalog.loc.gov [citirano: 2013-11-30].
24

trbac, Duanka ; Mirjana Vuji. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjinice
grada Zagreba, 2004. Str. 151.
25

Prirunik za UNIMARC : format za pregledne zapise / [s engleskoga prevela Slobodanka Radovi ; hrvatske primjere odabrali i izradili Zoran Ivanovi ... et al.]. 1. hrvatsko izd.
(prema 2. preraenom i proirenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo,
2004. Str. 54.

113

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

U Kongresnoj knjinici u Washingtonu takve odrednice oblikovane su

normiranjem odnosa u format tematske odrednice, polje 150 u MARC21 i to
povezivanjem dviju rijei veznikom i : Bible and science.26
To rjeenje se ini ispravnim jer rije je o odnosu, a ne nekom jedinstvenom stvarnom naslovu, pa bi bilo dobro da budue reforme takvih tipova
odrednica i u predmetnom sustavu Knjinica grada Zagreba idu u tom smjeru.
Takav pristup, meutim, ne rjeava sadrajnu obradu djela koja se bave
npr., utjecajem jednog autora na drugog. U predmetnom sustavu Knjinica
grada Zagreba, takav sadraj je, kao to smo ve naveli, izraen prijekoordiniranim nizom, odnosno, stvaranjem sloene predmetne odrednice od dviju
osobnih oznaka povezanih ortografskim znakom dvotoke.
npr.: Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, 1770-1831 : Marx, Karl, 1818-1883
U Kongresnoj knjinici u Washingtonu, za takva djela navode se dvije
zasebne predmetne odrednice za osobna imena:
Marx, Karl, 1818-1883
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, 1770-1831 influence
Dakle, ako se na ovom primjeru moe govoriti o prednosti naina obrade
u Knjinicama grada Zagreba, ta prednost bila bi u veoj preciznosti takvih
vrsta odrednica jer se do rezultata dolazi prijekoordiniranom odrednicom, a ne
iskljuivo postkoordiniranjem, odnosno upotrebom Booleovih operatora da bi
se povezale dvije osobne odrednice.
S druge strane, u sustavu LCSH, dodatnom odrednicom utjecaj (engl.
influence), dobiva se vrijednost okupljanja grae, to je jedan od osnovnih
zadataka predmetnog kataloga (u ovom primjeru sva djela koja govore o Hegelovom utjecaju na bilo kojeg autora bit e okupljena pod odrednicom Hegel,
Georg Wilhelm Friedrich, 1770-1831 influence).
Drugi mogui razlog za naputanje prakse upotrebe ortografskih znakova dvotoke ili kose crte kao simbola s odreenim sintaktikim znaenjem u
abecednim predmetnim jezicima knjinica u svijetu bio bi itljivost, odnosno, oslanjanje na rijei, a ne na simbole ili ortografske znakove. Sam razvoj
abecednih predmetnih jezika i tenja prema korisnikom pristupu upuivala
je na to da se to vie smanji neitljivost ortografskih znakova, a povea upotreba rijei koje objanjavaju ono to je u prolosti bilo uem krugu korisnika
poznato kao znaenje pojedinoga ortografskog znaka. Utjecaj tih tenji u
razvoju predmetnih jezika nije mimoiao niti predmetni sustav Knjinica grada
26

Katalog Kongresne knjinice u Washingtonu. Dostupno na: http://catalog.loc.
gov [citirano: 2013-11-30].

114

M. JURAGA: SPECIFINOST U OBLIKOVANJU PREDMETNIH ODREDNICA...

Zagreba pa je tako, s vremenom, poela sve ea upotreba rijei umjesto

ortografskog znaka dvotoke. To je onda dovelo do neujednaenosti u obradi, odnosno razliitih naina obrade istovjetnih tipova sadraja. Primjerice,
utjecaj pojedinog autora na nekoga drugog autora se, kao to smo ve prije
pokazali, iskazuje povezivanjem dviju osobnih predmetnih oznaka dvotokom, ali osim takvih odrednica, u katalogu Knjinica grada Zagreba mogue
je pronai i mnotvo predmetnih odrednica s dodatnom slobodno formiranom
odrednicom utjecaj (ime autora), kao npr., odrednica:
Dri, Marin, ca 1508-1567 (Dundo Maroje) utjecaj Boccacia27
Taj primjer pokazuje svu sloenost odravanja predmetnog sustava koji
svakoga dana, poput nekog ivog organizma, sve vie raste i razvija se, esto
slijedei utjecaje drugih sustava, kombinirajui ih s vlastitim rjeenjima. Za
odravanje ujednaenog i nadziranog sustava, potrebno je imati jasno postavljena pravila koja e se slijediti i prema kojima e se onda ispravljati neujednaenosti i pogreke. Do problema dolazi kada odreena tradicionalna rjeenja,
odnosno pravila poput ovih s odrednicama koje izraavaju odnos ili utjecaj,
koja moda jesu samim predmetnim analitiarima najjednostavnija jer ve na
uhodan nain rjeavaju odreenu problematiku, imaju, kao to smo pokazali,
izvjesne nedostatke. Stoga ih je potrebno detaljno preispitati i odvagnuti korist
i trokove moguih reformi. Sadanji i budui napori idu k tome procjenjivanju koristi i troka i moguem djelominom ukidanju takvih vrsta odrednica
za pojedine kategorije predmetnih oznaka, odnosno, k veoj upotrebi rijei
kao dodatnih odrednica.

Zakljuak
Predmetne odrednice kojima iskazujemo odnos ili utjecaj sintaktikim
povezivanjem dviju odrednica dvotokom imaju dugu tradiciju primjene u
predmetnom sustavu Knjinica grada Zagreba. Ta tradicija see jo u doba
kataloga na listiima, a pratimo je sve do danas. Uvoenjem informacijsko
komunikacijskih tehnologija u knjinice, odnosno prijelazom na strojni jezik
UNIMARC, bilo je potrebno prilagoditi takve vrste odrednica novim uvjetima. Ta prilagodba je, kao to smo pokazali, rezultirala specifinim rjeenjem
upitne ispravnosti. Osim toga, postavlja se i pitanje itljivosti za korisnika,
odnosno, pitanje koliko je korisnicima, naviklim na upotrebu ortografskog
27

Katalog Knjinica grada Zagreba. Dostupno na: http://katalog.kgz.hr/ [citirano: 201311-30].

115

VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 57, 1/3(2014)

znaka dvotoke kao pravopisne oznake, poznato znaenje upotrebe dvotoke

u predmetnim odrednicama bez detaljnijeg konzultiranja uputa za pretraivanje. Uzevi sve to u obzir, budue reforme predmetnog sustava Knjinica
grada Zagreba vjerojatno e ii k veoj upotrebi rijei (poput npr., utjecaj,
odnos, i) u onim odrednicama u kojima je sada u upotrebi dvotoka, kako bi
se postigla vea razumljivost i bolje okupljanje grae.
LITERATURA
Bubi, Zdenka. Pravila za predmetnu obradbu Knjinice Boidara Adije : izvori,
utjecaji, promjene. // Predmetna obradba : ishodita i smjernice : zbornik radova /
uredile Jadranka Lasi-Lazi [et al.]. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko drutvo,
1998. Str. 261-270.
Bubi, Zdenka. Predmetni katalog Radnike biblioteke Boidar Adija u Zagrebu.
// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30, 1/4(1987), 89-99.
Chan, Lois Mai. Library of Congress subject headings : principles and application. 4th
ed. Westport; London : Library Unlimited, 2005.
ogi, Tihomila. Pravila predmetnog kataloga Radnike knjinice Boidar Adija.
Zagreb : Knjinice grada Zagreba, Radnika knjinica Boidar Adija, 1980. (interni dokument)
Glumac, Divna. Predmetni katalog u biblioteci opteg tipa. Beograd : Narodna biblioteka Srbije, 1980.
Mikai, Mira. Teorijske osnove sustava za predmetno oznaivanje : [na osnovi
doktorske disertacije za tisak u izdanju Hrvatskog bibliotekarskog drutva priredila
Tatjana Aparac-Gazivoda]. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko drutvo, 1996.
Milai, Duan. Predmetni katalog : uputstva za izradu. Beograd : Zavod za izdavanje
udbenika SR Srbije, 1963.
Prirunik za UNIMARC : format za pregledne zapise / [s engleskoga prevela Slobodanka Radovi ; hrvatske primjere odabrali i izradili Zoran Ivanovi ... et al.]. 1.
hrvatsko izd. (prema 2. preraenom i proirenom izd. izvornika). Zagreb : Hrvatsko
knjiniarsko drutvo, 2004.
Struni prirunik za bibliotekare : predavanja sa kursa za bibliotekare na Kolarevom
narodnom univerzitetu 1968. godine / [autori Branka Popovi ... et al.]. Beograd :
Kolarev narodni univerzitet, 1969.
trbac, Duanka ; Mirjana Vuji. Pravilnik za predmetni katalog. Zagreb : Knjinice
grada Zagreba, 2004.
Univerzalna decimalna klasifikacija / [urednici Aleksandar Gruji ... et al.]. Beograd :
Jugoslovenski centar za tehniku i naunu dokumentaciju, 1959.

116