Professional Documents
Culture Documents
Stetocinje Povrca PDF
Stetocinje Povrca PDF
PROSLOV
I. TETOINJE KOJI UGROAVAJU POVRE
Uvod
tetnici
Uzronici bolesti
Korovi
II. MJERE ZATITE POVRA
Uvod
Agrotehnike mjere
Izbor otpornijih kultivara
Mehanike mjere
Fizikalne mjere
Bioloke mjere
Sterilizacija tla
Kemijske mjere
9
13
13
14
19
23
27
27
27
29
31
32
34
36
42
45
45
45
48
51
52
54
58
60
62
64
67
75
75
77
90
91
Limacidi
Rodenticidi
Fungicidi
Herbiddi
Regulatori rasta biljaka
Sredstva za spreavanje klijanja krumpira
Pomona sredstva
V. PRIPREMA I PRIMJENA SREDSTAVA 2A 2ATITU POVRA
Priprema sredstava
Primjena sredstava
91
92
96
108
119
122
122
125
125
129
135
135
135
136
143
149
159
159
165
167
168
169
171
172
174
175
178
181
181
182
184
201
220
227
227
231
246
Bolesti rajice
Bolesti paprike i patlidana
Bolesti krastavaca, dinja i lubenica
Suzbijanje korova
252
273
281
292
303
345
335
405
427
303
306
323
337
345
347
349
352
362
365
368
368
369
375
376
386
391
396
397
405
406
413
419
427
428
435
437
438
439
442
449
449
453
XVn.UZGAJANE GLJIVE
tetnici
Bolesti
459
459
464
469
485
485
485
488
491
491
494
XXn. INDEKSI
Indeks 1. Hrvatski i znanstveni nazivi spomenutih vrsta povra
Indeks 2. Hrvatski i znanstveni nazivi tetoinja povra
Indeks 3. Popis hrvatskih i znanstvenih naziva najvanijih korova u povru
501
501
502
513
XXm. LITERATURA
Autori
Sponzori
515
517
519
Proslov
u Hrvatskoj se povre, ukljuujui krumpir, uzgaja na 12,5 % oranica i vrtova, a krumpir zauzima gotovo 50 ukupne povrine povra. U 2001. g. krumpir se uzgajao na 65.641 ha,
kupusnjae na 9898 ha, grah 6470 ha i rajica na 6801 ha (Stat. ljetopis RH., 2002.). U Hrvatskoj se uzgaja oko 60 vrsta povra. Poveavaju se ukupne povrine pod povrem, smanjuje se
povrina krumpira i poveava se raznovrsnost proizvodnje; to je pohvalno, no promjene su
prespore. Navedeni su podaci samo orijentacijske prirode, zbog podlonosti trinim uvjetima
i povrina i asortimana proizvodnje povra u nas.
Prosjeni prirodi povra vrlo su niski i ne odgovaraju mogunostima. Prosjeni je prirod krumpira u Hrvatskoj medu najniim u Europi, u 2001. g. iznosio je samo 10,20 tiha, to je
samo malo vie od priroda postizavanih prije stotinjak godina (o razlozima opirnije u IX.
pogi). Prosjeni prirod kupusnjaa 2001. g. bio je 12,31 tiha, graha 2,26 tiha rajice 10,48
tiha, itd. Neki nai trini proizvoai krumpira postiu prirode i do 40 tiha, a proizvoai
ostalog povra takoer 3-4 puta vie prirode od prosjenih, to pokazuje da postoje goleme
neiskoritene mogunosti u proizvodnji povra. Veliki dio tih mogunosti nalazi se u spreavanju teta koje proizvodnji povra nanose tetoinje.
Mnogo bolje iskoritavanje potencijalnih mogunosti proizvodnje povra posebice nalau niska prosjena potronja povra u Hrvatskoj, koja, izuzimajui krumpir, iznosi oko 50 %
potronje po stanovniku zemalja EU (krumpira oko 75 %), nadalje velike mogunosti izvoza
svjeeg, ali i preraenog povra te potreba za profitabilnijim iskoritenjem zemljita jer povre
omoguuje mnogostruko vei prihod po jedinici povrine nego ratarski usjevi. Noviji trend smanjenja proizvodnih povrina penice i kukuruza uvelike poveava vanost orijentacije i na vei
broj vrsta povra koje se u nas sad uzgajaju na neznatnim povrinama ili se uope ne uzgajaju.
Za poveanje proizvodnje povra nije prijeko potrebno poveanje povrina, nego ponajprije osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje, a vrlo vano, za neke kulture (npr. za krumpir) kljuno mjesto, pripada mjerama zatite od tetoinja.
Posebno treba istaknuti velike mogunosti proizvodnje povra u zatvorenom (zatienom) prostoru (staklenici, plastenici, tuneli), pri emu treba mnogo vie koristiti prednosti
mediteranske klime u Dalmaciji, termalnih izvora i nalazita plina. Na oko 60-70 % zatvorenog prostora uzgaja se povre, no taj je udio posebice podloan brzim promjenama sukladno
zahtjevima trita. Teite uzgoja povra trebalo bi biti na manjim objektima namijenjenim
opskrbi lokalnog trita te na objektima koji e proizvoditi za izvoz.
Proizvodnja povra specifina je po tome to se ono proizvodi i na vrlo malim povrinama jer povre proizvodi gotovo svaki posjednik zemlje. Sva poljoprivredna gospodarstva
proizvode povre za svoje potrebe, a mnoga i za trite. No, ne samo poljoprivrednici, nego i
drugi posjednici zemlje, naroito u naim junijim podrujima, podiu plastenike, katkada i
staklenike, u kojima uzgajaju povre. Brojni vlasnici kua za odmor takoer uzgajaju povre
za svoje potrebe, a u nekim se gradovima (npr. u Zagrebu) jako rairila proizvodnja povra na
malim zakupljenim povrinama u neposrednoj blizini stambenih objekata. Takva proizvodnja
ispunjava elju za rekreacijom, a esto je vaan doprinos poboljanju kunog prorauna. Veliki nedostatak takve proizvodnje jest blizina prometnica te su stoga mogua i vea oneienja
proizvoda tvarima koje .se nalaze u ispunim plinovima motora.
Procjenjuje se da je broj uzgajivaa povra vei nego broj uzgajivaa bilo koje druge
skupine poljoprivrednog bilja ili bilo kojeg drugog prehrambenog proizvoda.
Uspjeh proizvodnje povra ovisi o znanju uzgajivaa, odnosno o njegovu poznavanju
svega onoga o emu ovisi proizvodnja povra, tj. tehnologije proizvodnje. Proizvodnja povra
ovisi o pravilnom izboru vrste i sorte u odnosu na klimatske uvjete, svojstva tla, mogunosti
navodnjavanja, o ispravnoj gnojidbi, obradi i njezi, o uspjenoj zatiti od tetoinja te o pravilnoj berbi, uvanju i iskoritenju proizvoda. No bez obzira na brojne imbenike o kojima ovisi
proizvodnja povra, nepobitno je da se bez uspjene zatite od tetoinja ne moe postii
stabilna, visoka i kvalitetna proizvodnja povra.
Povre, kao i sve drugo bilje, napadaju brojne tetne ivotinje (najbrojniji su kukci)
nazvane tetnicima, gljivice, bakterije i virusi - uzronici bolesti povra, te korovi. Zajedniki
se svi ti neprijatelji povra nazivaju tetoinjama.
Nae procjene pokazuju da u Hrvatskoj tetoinje nanose tetu do 30 % od potencijalnog priroda povra, drugim rijeima ostaje 70 % mogueg uroda. Ako tom gubitku priroda
dodamo veliko smanjenje kakvoe povra uzrokovano napadom tetoinja u proizvodnji i za
vrijeme uskladitenja, gubici koje povru nanose tetoinje iznose gotovo polovicu od ostvarivog priroda. Dakle, na proizvodja povra ostvaruje samo neto vie od polovice one vrijednosti proizvodnje koju bi mogao ostvariti kad bi uspjeno suzbijao tetoinje.
No, za uspjeno spreavanje ili smanjenje teta od tetoinja potrebno je mnogo znanja. Povre napada oko 400 vrsta kukaca i drugih ivotinja, gotovo toliko vrsta gljivica, bakterija i virusa - uzronika bolesti, a 200-300 vrsta korova ometa njegov razvoj. Nema jedinstvenog recepta za suzbijanje svih tih tetoinja, jer se gotovo svaka vrsta suzbija drukije.
Katkad se isti tetoinja na razliitim vrstama povra suzbija na razliit nain. Stoga za uspjenu zatitu povra treba utvrditi vrstu tetoinje te na osnovi poznavanja njezina naina ivota
i drugih svojstava izabrati najprikladniji nain suzbijanja.
Od druge polovice 20. stoljea izrazito je najvaniji nain zatite povra od tetoinja
primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja. No, zbog brojnih toksikolokih i ekotoksikolokih
nedostataka tih sredstava, velik dio znanstvenih istraivanja sve se vie usmjeravao na pronalaenje njihove zamjene, pa se danas tei integriranoj zatiti povra. Taj sustav zatite primjenjuje sve mogunosti zatite povra od tetoinja radi .spreavanja ekonomski znatnijih teta,
te samo kada se u tome ne moe dovoljno uspjeti, pribjegava se primjeni kemijskih sredstava za
zatitu bilja tako da se to manje ugroze prirodni neprijatelji tetnika i to manje oneisti
okoli. Potpuno izostavljanje ili veliko smanjenje primjene kemijskih sredstava jo uvijek nije
mogue, jer bi tetoinje uzrokovale veliko snienje priroda i kakvoe povra. Trina proi-
zvodnja povra po konkurentnim cijenama, mogua je, sukladno sadanjoj razini znanosti,
samo uz primjenu kemijskih sredstava za zatitu bilja, ali tu primjenu svakako treba usklaivati s naelima integrirane zatite bilja.
Ekoloka proizvodnja povra, dakle organizirana i nadzirana proizvodnja, s jako ogranienom primjenom agrokemikalija ili uope bez njihove primjene, mogua je danas prvenstveno za poznatog kupca, pripravnog da plati veu cijenu za te proizvode, ako su proizvedeni
sukladno propisima i njegovim dodatnim zahtjevima. Takva je proizvodnja na malim povrinama mogua i preporuljiva i za vlastite potrebe.
Kemijska sredsh'a za zatitu povra mogu hiti opasna za zdravlje ljudi i ivotinja, a
oneiuju okoli. Stoga se moraju rabiti tako da se ne ugrozi zdravlje osobe koja to sredstvo
primjenjuje, a niti zdravlje potroaa povra. Nadalje, strunom primjenom treba osigurati da
se ne ugroze korisne ivotinje i da se to manje oneisti okoli. Upravo je stoga primjena
sredstava za zatitu bilja vrlo odgovoran posao te za posljedice te primjene punu zakonsku
odgovornost snosi onaj tko sredstvo nabavlja i primjenjuje. Samo se dovoljnim znanjem mogu
sprijeiti zloupotrebe kemijskih sredstava odn. negativne posljedice njihove primjene, a da se
ipak postigne pun uspjeh u zatiti povra od tetoinja.
Upravo zbog potrebe za veim znanjem o zatiti povra od tetoinja nekoliko znanstvenika i strunjaka Agronomskog fakulteta i Zavoda za zatitu bilja u Zagrebu, autora slinih
rasprodanih djela tiskanih 1987. i 1997. g., odluilo je napisati ovu novu knjigu. Ova je knjiga
ujedno dopuna izvrsne knjige "Povrarstvo" autorice Lei i suradnika, tiskane 2002. u izdanju istog izdavaa.
Naa je elja da svakom uzgajivau povra pomognemo da utvrdi vrstu tetoinje koja
ugroava njegovo povre i da upozna nain ivota tog tetoinje, da bi mogao na najbolji
mogui nain provesti mjere suzbijanja koje preporuujemo. Nae smo preporuke prilagodili
potrebama onih koji povre proizvode na malim povrinama, kakve imaju pojedini seljaci,
graani i vikendai. Za one eljne vie znanja, kao i za studente poljoprivrednih fakulteta i
strunjake, dali smo i dopunske podatke i preporuke tiskane sitnijim slovima.
Uvodni dio obuhvaa kratak prikaz tetoinja koji napadaju povre (poglavlje I.), te
moguih mjera zatite povra (poglavlje II.}. Budui da je primjena sredstava za zatitu bilja
ipak jo uvijek osnovna mjera zatite povra, veliki dio knjige (poglavlja III., IV. i V.) opisuje
sve to treba poznavati za njihovu bezopasnu i uspjenu primjenu te svojstva pojedinih sredstava. Osobito naglaavamo racionalizaciju i pravilnu primjenu kemijskih sredstava za zatitu
bilja te se u ovim ali i svim drugim poglavljima ove knjige zalaemo za integriranu zatitu
povra. Na kraju su knjige u poglavlju XXI. pregledno prikazane sve aktivne tvari odn. svi
pripravci sredstava za zatitu bilja koji u Hrvatskoj imaju dozvolu za promet.
Poglavlje VI. obuhvaa prikaz tri osnovna sustava zatite bilja: konvencionalnu zatitu, integriranu zatitu i zatitu povra u ekolokoj proizvodnji.
Poglavlja VII. i VIII. obuhvaaju tetoinje koji napadaju razliite vrste povra, a u
poglavljima IX. do XVII. prikazani su tetoinje krumpira, plodovitog povra, krstaica, lisnatog povra, lepirnjaa, lukoviastog, korjenastog i viegodinjeg povra te uzgajanih gljiva. U
povre smo uvrstili i krumpir jer je to najea kulturna biljka koja se uzgaja u Hrvatskoj,
esto se uzgaja u povrtnjacima, a uspjeh proizvodnje, vie nego u drugih vrsta, ovisi o uspjeli
noj zatiti od tetoinja. Preglednosti radi u indeksu 2. prikazani su svi tetnici i uzronici
bolesti svrstani po svojim hrvatskim i latinskim nazivima.
Radi velikog broja tetoinja u knjizi su spomenuti samo najei i najtetniji, a pri
opisu mjera spomenute su samo sada izvedive mjere. U knjizi nisu obuhvaena oteenja povra koja izazivaju razliiti neivi uzroci, poput kemijskih oneienja, klimatskih prilika, pomanjkanja ili suvika hraniva, svojstava tla itd.
Akademik MILAN MACELJSKI
i suradnici
Uvod
Povre, kao i sve drugo bilje, napadaju i oteuju brojni tetni organizmi koje
zajedniki nazivamo tetoinje. tetoinje su tetnici, tj. razliite ivotinje, najee kukci (insekti), nadalje uzronici bolesti povra, tj. gljivice, bakterije, virusi i
mikoplazme (koje ubrajamo u nie biljke) te brojne vie biljke - korovi. Svi oni na
razliite naine oteuju povre.
tetoinje napadaju povre od sjetve do berbe, a neki tetnici i uzronici
bolesti javljaju se i nakon berbe - za vrijeme uskladitenja i stavljanja povra u
promet. Najvee tete nanose tetoinje smanjenjem priroda, no gotovo su jedna-
tetnici
Povre najee oteuju kukci (insekti), koji su najbrojnija skupina ivotinja
na Zemlji. Zajedno s grinjama (i stonogama) ubrajaju se u lankonoce. Osim
kukaca, povre oteuju i grinje, nematode, puevi, glodavci i divlja.
Kukci ili insekti (Insecta) razmnaaju se najee oplodnjom, pa postoje
enke i mujaci. Neke se vrste razmnaaju partenogenezom, pa postoje samo
enke, a ima i takvih u kojih se izmjenjuju pokoljenja (generacije) s oba spola s
pokoljenjima koja se sastoje samo od enki.
enke kukaca odlau jaja ili legu ive mlade. Jaja mogu biti odloena na
biljku ili u biljku, ili u tlo, i to pojedinano ili u skupinama (jajna legla). Nakon
odreenog vremena inkubacije iz jaja izlaze liinke (larve), koje u pojedinih sku-
pina kukaca mogu imati i posebne nazive, npr. gusjenice (leptira), grice (hruta), pagusjenice (osa listarica) i si. Liinke se intenzivno hrane i rastu. Rast se
zbiva odbacivanjem stare koe (presvlaenje liinaka) kada postane tijesna. Liinke kukaca najee imaju tri para nogu, u nekih skupina (leptiri, ose listarice)
i vie, a u nekih skupina (dvokrilci, pipe) liinke nemaju noge. Liinke koje ive
skriveno u biljci obino su bijele boje, a ostale mogu biti razliitih boja, pa i arene. Liinke mogu biti gole ili obrasle dlakama.
Liinke nekih skupina kukaca (skakavci, resiari, stjenice, lisne i titaste ui,
titasti moljci) sline su odraslom obliku u koji se preobrazuju jednostavnim presvlaenjem (nepotpuna preobrazba). Liinke drugih skupina (opnokrilci, leptiri,
kornjai, dvokrilci) nisu sline odraslom obliku, pa se u njega preobrazuju posredovanjem posebnog stadija - kukuljice (potpuna preobrazba).
Kukuljica je stadij mirovanja, pa liinka za preobrazbu trai skrovita mjesta i
esto najprije napravi kokon od prede, unutar kojeg se kukulji.
Odrasli kukac (imago) ima tri para nogu. Ima razvijene spolne organe a veina odraslih kukaca ima i dva para krila. Dvokrilci imaju samo jedan par krila, a
neke rjee vrste nemaju krila. Odrasli oblici nekih skupina kukaca (leptiri, veina
dvokrilaca i opnokrilaca) ne prave tete, a prave ih samo njihove liinke. Pojedine vrste imaju jedno, dva ili vie pokoljenja godinje. Neke vrste lisnih ui imaju
do 20 pokoljenja tijekom godine. Druge, pak, vrste trebaju za razvoj jednog pokoljenja dvije i vie godina.
Brojnost, a time i tetnost kukaca ovisi o brojnim imbenicima, najee o
toplini, vlazi, raspoloivoj hrani i prirodnim neprijateljima. Budui da toplina tijela kukaca ovisi o toplini okolice, oni se za topla vremena intenzivnije kreu i
hrane, te bre razvijaju, pa prave vee tete. Postoje donje i gornje granice temperature za smrt, ali i za sve stadije i aktivnosti u ivotu svake vrste. Na velikim
povrinama iste kulture ima mnogo hrane, pa se tetnici te vrste biljaka brzo i
jako razmnoe, a na livadi ili u mjeovitom usjevu razmnaanje je sporije.
Svi tetni kukci imaju svoje neprijatelje. To su grabeljivci koji ubiju rtvu
kojom se hrane, poput bojih ovica, traka, nekih vrsta stjenica, zlatooke, ali i
grabeljivih grinja, krtice i jea, ptica itd. Druga skupina prirodnih neprijatelja
tetnika jesu paraziti koji ive u rtvi ili na rtvi kojom se hrane. To su parazitske
osice, muhe gusjeniarke i si. tetnike napadaju i uzronici njihovih bolesti, razliite bakterije, gljive i virusi. Brojnost prirodnih neprijatelja esto odluuje o intenzitetu napada tetnika.
tetnici koji se javljaju svake godine permanentni su tetnici, a one koji se
javljaju povremeno ubrajamo u periodine tetnike. tetnici koji se hrane jednom
vrstom hrane monofagni su, koji se hrane s nekoliko vrsta srodne hrane oligofagni su, a oni koji se hrane s mnogo vrsta hrane polifagni su tetnici.
Kukci se dijele u tridesetak redova. Vaniji kukci tetni povru svrstani su u
ove redove:
L e p t i r i imaju dva para krila, najee pokrivenih arenim Ijuicama. Ne
prave tete. Ima velikih leptira, raspona krila desetak cm, ali i vrlo sitnih (npr.
neki moljci) raspona krila nekoliko mm. Liinke leptira nazivaju se gusjenice.
Imaju tri para prsnih te dva do pet pari trbunih nogu. Hrane se grizenjem te
mogu nanijeti velike tete povru.
Puevi (Gastropoda) imaju mekano tijelo pokriveno sluzi. Neke vrste tetne povru svrstane su u golae, tj. pueve bez ljuture (kuice), a druge u pueve s ljuturom. Izgrizaju lie i druge mekane dijelove povra, ostavljajui tragove sluzi.
Glodavci (Rodentia) dijele se u poljske glodavce i glodavce koji prave tete
u zatvorenom prostoru. Najvaniji poljski glodavci jesu poljska i vodena voluhariva, poljski mi, hrak itd. Glodavci tetni uskladitenom povru jesu takori i
kuni mi.
Divlja, naroito zeevi, srne i veprovi, katkad naini vee tete povrtnjacima u blizini uma. tetne povru mogu biti i ptice.
Uzronici bolesti
Razni imbenici mogu uzrokovati bolesti biljka. Bez obzira na uzronika u
bolesnih biljaka nastaju poremeaji u primanju vode, mineralnih tvari, u sintezi,
translokaciji, koritenju hranjivih sastojaka, zbog ega nastaju promjene u histolokoj gradi ili izvanjskoj morfologiji, koje su uvijek popraene i fiziolokim poremeajima u biljci.
Promjene mogu izazvati mikroorganizmi, ukljuujui viruse i viroide, ali mogu nastati i utjecajem abiotskih imbenika. Promjene nastale pod utjecajem abiotskih imbenika nazivamo neparazitskim bolestima ili poremetnjama. esto se
pogreno nazivaju fiziolokim bolestima, kao da bolesti uzrokovane mikroorganizmina ne uzrokuju fizioloke promjene u zaraenoj biljci. Neparazitske bolesti
ili poremeaji mogu nastati zbog niskih ili povienih temperatura, nedostatka ili
vika vlage u tlu i zraku, manjka ili vika svjetla, olujnih vjetrova, nedostatka ili
vika hraniva, toksinosti nekih elemenata u du, neodgovarajue pH vrijednosti
tla, toksinosti pesticida, vika nekih elemenata u zraku itd. Bolesti, izazvane
nepovoljnim uvjetima okolia katkada pridonose pojaanoj osjetljivosti biljaka
prema patogenima, naroito u stresnim situacijama.
Za razliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu infektivne, tj. ne
prenose se od bolesne na zdravu biljku. Parazitske bolesti jesu patoloki proces
koji je rezultat interakcije patogenog organizma, reakcije biljke domaina u okolnostima imbenika sredine. Patogeni organizmi od domaina uzimaju hranu za
svoje ivotne potrebe, ne uzvraajui nikakvu korist biljci domainu. Kao posljedica patolokog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odredeni znaci bolesti,
koji mogu biti toliko karakteristini za odreenu bolest, da je po njima lako prepoznajemo. Za praktiara je prepoznavanje simptoma vrlo vano jer na osnovi
nastalih promjena na biljci moe prepoznati bolest i poduzeti mjere zatite. U
nekim sluajevima nije lako odrediti to je uzrok bolesti jer vie patogenih vrsta
moe izazvati iste ili sline simptome. U takvim sluajevima potrebno je bolesne
biljke podvri laboratorijskoj analizi, u kojoj e se kvalificirano postaviti dijagnoza. Parazitske bolesti uzrokuju gljive, pseudogljive, bakterije, fitoplazme, virusi,
viroidi, parazitske cvjetnice i neki za na klimat manje vani organizmi.
Gljive i gljivama slini organizmi
Ve davno Zuck (1953) je ivi svijet podijelio prema nainu ishrane u tri skupine, izdvajajui gljive kao posebnu skupinu. Whittaker (1969) predlae podjelu
na pet carstava: 1. Prokarionti bez jasno diferencirane jezgre (Protisti), 2. Eucarionti s jasno diferenciranom jezgrom (Protisti), 3- Fotosintetski organizmi (Plantae), 4. Gljive (fungi) 5. ivotinjski svijet (Animalia). Unato novijim podjelama
(Woese & Fox,1990) gljive su i dalje ostale posebna, samostalna skupina. Slijedei postavljena naela posljednih godina (Hawksworth i sur. 1995) nastale su promjene u sistematici gljiva. Vrlo interesantna skupina Oomycota, u kojoj su svi
organizmi koji uzrokuju bolesti plamenjae, po toj podjeli ne pripadaju u gljive
nego u Chromiste, esto nazivane pseudogljive. To isto vrijedi i za razdjel Plasmodiophytomycota. Stoga te dvije skupine nazivamo pseudogljive ili gljivama
slini organizmi.
Mikroskopski male gljive i pseudogljive odgovorne su za vie od 70 % svih
bolesti na bilju. Neke gljive obligatni su a neke fakultativni paraziti, no veinu
pseudogljiva svrstavamo u obligatne parazite. Obligatni paraziti prestaju s parazitskom aktivnou nakon to parazitirani organ biljke ili cijela biljka prestane sa
ivotnim fukdjama. Nakon toga oni prelaze u oblike u kojima mogu preivjeti
bez domaina. Gljive neobligatni paraziti nakon propadanja biljaka, nastavljaju
ivot u formi raznih tipova spora, micelija, sklerocija, plodnih tijela na odumrlim
biljnim ostacima, u njima ili u tlu.
Mikroskopske gljive i pseudogljive sastoje se od tankih cjevastih stanica koje
nazivamo hife. Hife su pseudogljiva jednostanine (cenocitine), a u nekih postoje samo rudimenti micelija. Hife su gljive viestanine jer su podijeljene pregradom (septom). Hife rastu vrno i granaju se, tvorei micelij. Micelij veine
patogenih pseudogljiva i gljiva iri se u unutranjosti napadnutih organa, irei se
izmeu stanica (intercelularno) ili ulazei u stanice (intracelularno). Ako micelij
gljive ulazi u stanice, hraniva uzima direktnom difuzijom u hifu. Gljive i pseudogljive ije hife ulaze u medustanine prostore formiraju sisaljke (haustorije) s pomou kojih crpu hranu iz stanice domaina. Micelij nekih gljiva raste po povrini
napadnutih organa, a iz stanice domaina s pomou sisaljki (haustorija) crpi
hraniva. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tu svrstavamo veinu uzronika
pepelnica.
U patogenih gljiva izraena je sposobnost da stavaraju vie tipova spora razliitog oblika i razliitog ontogenetskog podrijetla. Spore su najkarakteristiniji
organ za razmnaanje gljiva i pseudogljiva. Veina pseudogljiva stvara zoospore
u zoosporangiju. Spore mogu nastati na raznim tipovima nosaa (konidioforima,
koremiju, sporodohiju) ili u raznim oblicima plodnih tijela (peritecij, pseudotecij,
epifitocija. Bakterije se prenose sjemenom, lukovicama, gomoljima mnogih povrtnih kultura. Osim ovog naina, fitopatogene bakterije kao fakultativni paraziti
ostaju u biljnim ostacima do njihova raspadanja, a samo neke i u tlu, te su izvor
zaraze. Zrane struje, voda - kia, ivotinjski organizmi mogu prenositi bakterije.
Bakterije ulaze u biljku kroz puci, lenticele, kroz nektarske lijezde cvijeta, zatim
putem rana, kroz oiljke koji nastaju nakon otpadanja lista ili ploda. Fitopatogene bakterije termofilne su, s optimumom za razvoj izmeu 25-30 C. Sve fitopatogene bakterije endoparaziti su, to znai da se nalaze u unutranjosti napadnutih
biljnih dijelova ili cijele biljke, pa se teko suzbijaju kada se jednom pojavi zaraza.
Fitoplazme
Mikoplazmama slini organizmi, koji parazitiraju na biljkama, svrstani su u
rod Phytoplasma. Zbog toga to nemaju vrstu staninu stijenku, poprimaju pleomorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma moe varirati u obliku i veliini.
Fitoplazme su obligatni pataziti. Fitoplazme se prenose cijepljenjem, reznicama,
gomoljima, ali ne i sjemenom. Mnoge fitoplazme na perzistentan nain prenose
insekti iz rodova Eusecelis, Hyalestes, Macrosteles i drugi. One izazivaju promjene poznate pod nazivima virescencije (promjena obojenih dijelova cvijeta u zelenu), filodije (latice poprimaju oblik listova). Opa je pojava sterilnost biljka.
Virusi
Bolesti izazvane virusima nazivamo viroze. Do sada je opisano oko 300 fitopatogenih virusa. Oni izazivaju brojne i vane bolesti povrtnih kultura. Iako su
viroze manje zastupljene, one su vrlo vane zbog teta koje nanose biljnoj proizvodnji. Za razliku od gljivinih bolesti, koje suzbijamo sredstvima za zatitu bilja, viruse ne moemo suzbijati na taj nain. Virusna estica (virion) po kemijskom je sastavu nukleoprotein.
Biljni virusi sadre nukleinsku kiselinu, najee RNK, a manji broj ima DNA
(Virus mozaika cvjetae). Nukleinska kiselina nosilac je genetskih informacija, a
u virusa i nosilac i infektivnosti. Proteinski omota obavija i titi nukleinsku kiselinu. U biljnu stanicu virusi ulaze kroz rane na vanjskoj stijenci epidermalnih stanica ili kroz ektodezmije, oteenja na klici ili korijenu prilikom klijanja.
Virusi se umnaaju samo u ivoj stanici. Nakon to virus dospije u stanicu
biljke, gubi proteinski omota. Osloboena nukleinska kiselina replicira se, a
zatim se sjedinjuje s proteinom karakteristinim za virus. Kao rezultat sjedinjenja
novostvorene virusne nukleinske kiseline i novostvorenog proteina za izgradnju
omotaa nastaju novi virioni. Nain prenoenja virusa specifian je za svaki virus.
Neki se prenose mehanikim dodirom, zatim raznim vektorima: insektima, grinjama, nematodama, niim gljivama. Sjemenom povra takoer se prenose virusi, a ovjek, radei s biljkama, moe prenijeti zarazu od-zaraenih biljaka na zdrave biljke. Budui su preventivne mjere jedina mjera zatite, treba ih maksimalno
provoditi. Mnogo se moe postii sijanjem zdravog sjemena, biljnom higijenom i
suzbijanjem vektora.
Viroidi
Viroidi su brojano najmanja skupina patogena. Za razliku od virusa, koji se
sastoje od nukleinske kiseline i proteinskog omotaa, viroid je gola jednolanana
kruna RNK koja je infektivna i uzrokuje bolesti biljaka.
Korovi
Pojam korova esto je vrlo teko definirati. "Korovi su sve biljne vrste na
odredenoj povrini koje nisu cilj uzgoja", samo je jedna od brojnih definicija.
vicarski botaniar de Candolle korovom naziva "biljku kultiviranu protiv volje".
Europsko drutvo za prouavanje korova (EWRC, 1967.), korov definira kao "biljku
ili vegetaciju (osim gljiva) koje se sukobljavaju s interesom ovjeka". Iako prema
reenim definicijama korov moe biti svaka biljna vrsta, svjetskoj poljoprivredi
ekonomske tete nanosi samo oko 250 razliitih vrsta (Holm, 1977).
U novije vrijeme pojam korov ima znatno ire znaenje. Osim u kulturi, korov susreemo na livadama, panjacima, melioracijskim objektima i ribnjacima.
Ima ga u parkovima, sportskim objektima i umama. Jednaku vanost pridaje mu
se na eljeznikim prugama, aerodromima, ekonomskim i industrijskim dvoritima, kao i uz ceste i putove. Izmeu kulture i korova neprestano se odvija borba
za bolje uvjete ivota. Svojom prisutnosti korov kulturi suuje ivotni prostor,
odnosi joj vodu i minerale (hranjiva), ostavlja je u sjeni i tlu snizuje temperaturu.
Zato zakorovljeni usjev daje smanjen prirod slabije kakvoe, a time i znatno manju ekonomsku vrijednost. Korovi oteavaju i obradu tla, njegu usjeva i etvu.
Zbog ienja i suenja uroda poskupljuju proizvodnju.
Ipak, i pored svega navedenoga, teko je rei da su svi korovi loe i neeljene biljke. Naime, mnogi su korovi izvorite hrane i sklonite za ptice i divlja, ali
i potencijalna opasnost od trovanja domaih ivotinja. Vrlo su vani za uzgoj pela i pelarstvo, ali domaini su mnogih tetnika i bolesti poljoprivrednih kultura.
U vodotocima, kanalima, ribnjacima i vododerinama spreavaju eroziju, ali i protok, to je esto uzrok zadravanju vode u njivama. Svojim primamljivim izgledom mogu pruiti ovjeku zadovoljstvo, ali i prouzroiti teka trovanja, alergije i
opekline (dermatitis).
Korovi su raireni irom svijeta (ubikvisti). Imaju izraenu sposobnost samoodravanja. Sposobni su nicati u razliitim pedo-klimatskim uvjetima. Faze rasta i
razvoja prolaze brzo, sjeme im je sposobno kontrolirati (odgoditi) razdoblje nicanja (dormantnost), sposobni su zadrati ivo (viabilno) sjeme u poljskim uvjetima dugi niz godina, plodonose vie puta godinje, proizvode sjeme iste mase i
oblika kao i kultivirane vrste, razmnoavaju se sjemenom (generativno) ili razliitim podzemnim organima (vegetativno) koji su lako lomljivi pa se ne daju iupa-
ti (pucaju). Podzemni organi bogati su rezervnim hranivima te lako odole nepogodama. Korovi imaju posebno razvijen nain irenja na nove prostore. Sposobni
su razviti rezistentnost na pojedine skupine herbicida.
Saeto reeno, korovi su kontroverzne biljke, za koje ne moemo rei da su
uvijek samo tetne, a ne moemo rei ni da su uvijek samo korisne biljke. tete
koje korovi nanose povrtnim kulturama nisu uvijek izraene jednakim intenzitetom. Utjecaj korova na prirod u direktnoj je vezi s opskrbljenou tla hranivima i
vodom. Od jednakog je znaenja stupanj zakorovljenosti, odnosno broj i vrsta
korova po jedinici povrine. Vrijeme nicanja, kao i brzina rasta i razvoja korova u
odnosu na rast i razvoj kulture, takoer su vrlo vani initelji. Kulture koje sporo
niu i kojima je potrebno dulje razdoblje da svojim habitusom prekriju tlo, naroito su osjetljive na prisutnost korova. Zbog toga je u takovim sluajevima korov
redovito potrebno suzbijati.
Velike tete korovi nanose sitnosjemenskim sporonicajuim kulturama. Tablica 1. daje usporedni prikaz smanjenja priroda nekih zakorovljenih i nezakorovljenih povrtnica.
Tablica 1. Usporedni prikaz prinosa nekih zakorovljenih i nezakorovljen i h povrtnica
Kultura
prinos, t/ha
% poveanja
nezakorovljena
zakorovljena
Grah
0,75
0,57
32
Rajica iz prijesadnica
9,2
5,5
67
Rajica iz sjemena
Luk iz sjemena
5,1
1,5
240
10,8
0,44
2355
dinje, dvogodinje i viegodinje ili trajnice. Nadalje sve spomenute skupine korova mogue je podijeliti u skupinu dvosupnica (irokolisni korovi) i skupinu
jednosupnica (uskolisni) ili trava.
Jednogodinji korovi zakljue ivotni ciklus unutar jedne sezone ili u
razdoblju kraem od godine dana. Pojedine vrste (vlasnjaa - Poa annua i mijakinja ili revec - Stellaria medial mogu ostvariti i po nekoliko generacija godinje. Ovisno o vremenu kretanja, jednogodinje vrste dijelimo na ljetne i zimske.
Ljetni niu u proljee ili u ljeto, a plodonose u ljeto ili u jesen. Zimski niu u jesen
ili rano u proljee, a plodonose koncem proljea ili u ljeto.
Za sve jednogodinje vrste karakteristino je da donose velike koliine sjemena. Sjeme im u poljskim uvjetima moe zadrati klijavost niz godinama. Borba
protiv jednogodinjih korova uglavnom se svodi na spreavanje njihova osjemenjavanja svim raspoloivim sredstvima.
Od jednogodinjih irokolisnih korova povrtnice u ranom proljetnom roku
sjetve ili sadnje zakorovljuju vrste: mijakinja - Stellaria media, pastirska torbica Capsella bursa pastoris, crvena mrtva kopriva - Lamium purpureum, abljak Ranunculus repens, estoslavica - Veronica spp., kostri - Senecio vulgaris, goruica - Sinapis arvensis, divlja repica - Raphanus raphanistrum, kamilica - Matricaria chamomilla, jarmen - Anthemis arvensis i divlja ljubica - Viola arvensis.
Kasnije, ali jo uvijek rano u proljee, javljaju se: loboda - Chenopodium
album, mnogosjemena loboda - Chenopodium polyspermum, pepeljuga - Atriplexpatula, dvornici - Polygonum spp. te rosulja jednogodinja - Mercurialis annua.
Od jednogodinjih trava u vrtovima je bez obzira na godinje doba opeprisutna jednogodinja vlasnjaa - Poa annua. U primorskim krajevima tijekom zime i u rano proljee prisutni su Ijuljevi (Lolium sppX obina vlasnjaa (Poa trivialis), divlja zob (Avenafatua) i dr.
Kad zatopli i kad se tlo zagrije na vie od 10 C javljaju se toploljubive vrste,
npr. konica - Galinsoga parviflora, tir - Amarantbus retrojlexus, pomonica Solanum nigrum, mjehurasta sljezolika - Hibiscus trionum, limundik - Ambrosia artemisiifolia, tut - Portulaca oleracea.
Koncem proljea i tijekom cijelog ljeta najnapasnije su jednogodinje ljetne
trave: kotan - Echinochloa crus-galli, muhar zeleni - Setaria glanca, muhar sinji
- Setaria viridis, svraica - Digitaria sanguinalis, proso - Panicum spp. i dr.
Dvogodinji korovi imaju ivotni ciklus dulje od jedne a krae od dvije
godine. U prvoj godini tvore vegetativne organe u tlu. Prezime u formi rozete. U
drugoj godini plodonose. Razmnoavaju se iskljuivo sjemenom. Iz ove skupine
nisu u povrtnicama poznati ekonomski vani korovi. Divlja mrkva - Daucus carota tipini je predstavnik.
Viegodinji korovi ili trajnice mogu biti zeljasti, drvenasti, grmoliki. U povrtnicama se javljaju samo zeljaste trajnice. Osim sjemenom razmnoavaju se vegetativnim organima, npr. vrijeama, gomoljima, stolonima, vegetativnim pupolj-
Uvod
Povre napadaju brojni tetoinje. Mnogima pogoduju napredne tehnologije
kojima se eli postii vii prirod i kvaliteta proizvoda. Medu uzrocima poveanja
vanosti tetoinja najee se spominju:
- uzgoj kultivara s veim genetikim potencijalom za rodnost i/ili kvalitetu
proizvoda, koji su esto osjetljiviji na tetnike i uzronike bolesti;
- poveana gnojidba takvih kultivara, posebice duikom, esto izaziva veu
osjetljivost na napad odredenih tetoinja, posebice uzronika bolesti;
- preesto ponavljanje uzgoja iste kulture na istoj povrini, dakle nepotivanje plodosmjene;
- sve vee povrine pod istom kulturom;
- pojaana izmjena dobara, primjerice kupnja sadnog materijala u inozemstvu, ubrzava unos novih tetoinja u Hrvatsku;
- sve vei zahtjevi potroaa za kvalitetom pojedinih proizvoda.
Veinu tih uzroka ne moe se izbjei pa se poveava vanost provoenja
izravnih mjera zatite povra.
Povre se moe zatititi od tetoinja - tetnika, uzronika bolesti i korova razliitim mjerama. To su agrotehnike mjere, uzgoj otpornih ili otpornijih kultivara (sorte, hibridi), mehanike, bioloke, fizikalne i kemijske mjere. Optimalna
se zatita postie uporabom svih tih mjera po naelima integrirane zatite povra.
Neke se mjere provode preventivno, da se sprijei jaa pojava tetoinja, a druge
se mjere provode kurativno, da se suzbije tetoinja koji se ve pojavio. Preventivne mjere korisnije su jer i mala oteenja ili zaraza povra moe znatno smanjiti
njegovu trinu vrijednost.
Agrotehnike mjere
Sve agrotehnike mjere koje se provode u proizvodnji nekog povra utjeu i
na pojavu veine tetoinja. Stoga treba izbjegavati sve mjere koje pogoduju pojavi tetoinja, a to vie provoditi mjere koje smanjuju ili ak spreavaju njihovu
pojavu.
I kombinacija nekih usjeva moe smanjiti pojavu tetoinja. Primjerice, zajedniki uzgoj kupusnjaa s grahom mahunarom znatno smanjuje zarazu kupusnom muhom.
Pri izboru povrine za sjetvu povra valja paziti na opasnost prelaska nekih
tetoinja sa susjednih kultura. Tako se sjemenski krumpir ne smije uzgajati blizu konzumnog krumpira, kupusnjae u blizini uljane repice, itd.
Za budui razvoj usjeva, te pojavu bolesti, presudno je zdravstveno stanje
sjemena povra.
Stoga, u jednom itavom poglavlju govorimo o bolestima povra koje se
prenose sjemenom, a o tome piemo opirnije i kod krumpira. Ovdje sada samo
naglaavamo vanost nabave kvalitetnog atestiranog sjemena u originalnoj ambalai.
Sjetvu treba obaviti u optimalnom roku da bi sjeme to bre niknulo. Treba
paziti da se postigne optimalan sklop biljaka. U pregustim sklopovima stvara
se povoljna mikroklima za razvoj bolesti, a prerijetki sklopovi privlae neke
tetnike.
Brojne mjere obrade nepovoljno utjeu na niz tetoinja koji ive u tlu. Obrada izaziva klijanje sjemenki korova, povoljno utjee na odravanje vodozranog
reima u tlu i pojavu saprofita, to smanjuje brojnost parazitskih mikroorganizama, a izravno unitava i brojne tetnike.
Pretjerano suzbijanje korova i uope divlje vegetacije na poljoprivrednim
povrinama, ali i izvan njih, nepovoljno utjee na razvoj prirodnih neprijatelja
tetnika koji su vrlo vani regulatori njihove pojave. Stoga se vie ne preporuuje unitavati ivice, korove uz ceste i puteve ili ruiti drvee uz rubove poljoprivrednih povrina kao to se to nekad preporuivalo.
Mehanike m j e r e
Najbolji su primjer uspjenog mehanikog unitavanja tetoinja nekada jedini naini suzbijanja korova: okopavanje, kultivacija i plijevljenje. I danas, usprkos herbicidima, treba to vie, ovisno o raspoloivoj radnoj snazi, ovim mjerama unitavati korove, to je mogue najee u manjim povrtnjacima. I na veim
povrinama preporuuje se herbicid upotrebljavati samo u redovima biljaka, a
izmeu redova biljaka korove treba unitavati mehanikim mjerama.
Na manjim krumpiritima moe se uinkovito
smanjiti uporaba insekticida povremenim sabiranjem i unitavanjem prezimjelih kornjaa krumpirove zlatice i lia s odloenim jajnim leglom. Katkada se tim nainom moe potpuno izbjei uporaba kemijskih mjera. Naa
su iskustva pokazala da se
za jedan sat mogu skupiti
krumpirove zlatice na
Si. 9. Usisava za usisavanje krumpirove zlatice kakav se
krumpiritu velikom 500
primjenjuje u ekolokoj proizvodnji u nekim dravama
etvornih metara. No tu
mjeru treba u vrijeme pojave prezimjelih zlatica
ponavljati najmanje dva
puta tjedno. Kao dopunska mjera moe se primijeniti ukopavanje koso
poloene folije oko krumpirita koja oteava prelazak zlatica. U ekolokoj
proizvodnji zlatice se
katkada sabiru usisavaem.
Pri uzgoju nekih
SI. 10. Polje zatieno mreom protiv ptica
vrsta povra, npr. rotkvi(snimio M. Maceljski)
ce, pa i drugih kupusnjaa, tete od buhaa, kupusne muhe, lisnih ui i nekih drugih tetnika uspjeno se
suzbijaju pokrivanjem mreama, a takvih mrea ima i iz domae proizvodnje.
Zatita od ptica uspjena je mreama neto irih otvora.
Fizikalne m j e r e
u ove se mjere ubraja uporaba topline pri termikoj sterilizaciji tla, o emu
piemo u posebnom poglavlju. No, zagrijavanjem ili pothladivanjem (u zamrzivau) moe se suzbiti i grahov iak, pa i neki drugi tetnici. Termikim nainom
mogu se unitavati i korovi, posebice u ekolokoj proizvodnji.
Svjetlo privlai mnoge kukce tetne povru, primjerice leptire sovica. Oni
dolijeu u osvijetljene objekte ili u njihovu blizinu pa tamo odlau jaja, te napad
gusjenica moe biti vrlo jak. Posebnim svjetiljkama privlae se i hvataju takvi
leptiri te se moe prosuditi njihova brojnost i intenzitet budueg napada gusjenica. No, vanost lovnih svjetiljki naglo opada pronalaskom drugih vizualnih mamaca, a posebice olfaktornih mamaca, npr. feromona.
*
U zatvorenom prostoru, u nekim sluajevima i pri poljskom uzgoju povra,
moe se pojava nekih tetnika vrlo uspjeno smanjiti s pomou vizualnih ili olfaktornih mamaca (atraktanta), a ne samo pratiti njihova pojava.
Najvie rabljeni vizualni mamci jesu raznobojne ljepljive ploe (ili vrpce)
koje se vjeaju unutar staklenika, plastenika ili o biljke. ute ploe privlae titastog moljca, brojne vrste lisnih ui, neke dvokrilce, kalifornijskog tripsa itd,
33
Bioloke mjere
Bioloke mjere suzbijanja tetoinja sastoje se od uporabe nekog korisnog
organizma za suzbijanje tetnog organizma (primjer make: mievi). Prirodni neprijatelji tetnika koji se rabe u razliitim oblicima (formulacijama) ubrajaju se u
bioloka sredstva za zatitu bilja.
Treba istaknuti da bioloke mjere imaju osobito velike prednosti pri zatiti
povra tamo gdje primjena kemijskih sredstava za zatitu bilja ima i najvee nedostatke (ostaci u namirnicama, otrovnost i dr.). Te su prednosti napose oite u
zatvorenom prostoru. Stoga se, primjerice u Nizozemskoj, u svim staklenicima
gdje se proizvodi povre, tetnici suzbijaju biolokim mjerama, koje se sve vie
primjenjuju i u drugim dravama Europske unije. U nas su te mjere u poetnoj
fazi. Bioloka zatita u zatienom prostoru zahtijeva potpuno poznavanje svih
tetnika u dotinom objektu, uvjeta o kojima ovisi uspjenost tog naina zatite i
tehnologije postupka. Ukratko, bioloka zatita trai m n o g o vee znanje od
onog koje je potrebno za uobiajeni nain zatite.
Za uspjeh biolokog suzbijanja unoenjem prirodnih neprijatelja tetnika
vana je njihova pravovremena primjena, dok su tetnici koji se namjeravaju
suzbiti jo malobrojni. Naime, uspjeh ovisi o omjeru broja prirodnih neprija-
telja i tetnika, koji, kada je broj tetnika velik, zahtjeva unos vrlo velikog
broja prirodnih neprijatelja i njihovo viekratno isputanje. Usprkos toga se i
kod takve zakanjele primjene, unato visokih trokova, ne postie uvijek potrebni
uspjeh.
Ako se u nekom stakleniku ili plasteniku eli primijeniti bioloko suzbijanje
tetnika, treba predvidjeti itav sustav mjera. Naime, ne moe se jedan tetnik
suzbijati grabeljivcima ili parazitima, a drugi kemijskim insekticidima, jer bi ovi
potonji sprijeili djelotvornost unijetog korisnog organizma. Pa i izbor fungicida
ovisit e o njihovoj selektivnosti, tj. neopasnosti za unijeti organizam. Stoga odluka o usmjeravanju na bioloke mjere suzbijanja tetnika u zatvorenom prostoru
zahtijeva sagledavanje svih problema i istovremeno predvidanje rjeavanja tih
problema na nain koji ne ugroava bioloke mjere.
Sterilizacija tla
ubraja se dijelom u fizikalne a dijelom u kemijske mjere. Radi velike vanosti
pri uzgoju povra obraduje se kao posebna mjera zatite povra. Naime, u zatvorenom prostoru vrlo se esto ponavlja uzgoj iste ili srodne vrste biljaka, pa se
brzo nagomilavaju neki tetoinje, a njihovo suzbijanje zahtijeva primjenu radikalne mjere kao to je sterilizacija tla. No, esto je ta mjera potrebna i na polju, pri
poljskom uzgoju povra.
tetoinje povra, dakle tetnike, uzronike bolesti i korove, koji ive ili se
nalaze u tlu, mogu se, kada se prenamnoe, suzbiti na dva naina:
- termikom (toplinskom) sterilizacijom tla (fizikalna mjera) ili
- kemijskom sterilizacijom tla.
Termika sterilizacija tla
Termika sterilizacija koristi zagrijavanje na visoku temperaturu koja ubija
sve organizme, pa i tetoinje u tlu. Prednost te mjere jest u sveobuhvatnoj
uinkovitosti i u tome to se odmah nakon provedbe moe obaviti sjetva ili
sadnja povra. Meutim i najmanja greka pri provedbi (nepotpuno zahvaanje
povrine, nedovoljna temperatura ili ekspozicija) moe itav postupak uiniti
uzaludnim, ak i tetnim, jer se preivjeli organizmi u tretiranom tlu bre razvijaju. Nedostatak je i u oslobaanju
nekih oblika duika koji mogu otetiti
npr. salatu.
to je tlo manje vlano bre, se zagrije i tako se tedi energija. Zbog utede energije, a osobito zato to je ljeti staklenik prazan, postupak se provodi za
najtoplijega godinjeg doba.
Za postizavanje pune uinkovitosti
sterilizacije potrebno je tlo zagrijati na
SI. 19. Brane za uvoenje pregrijane pare
95 C i na toj temperaturi ostaviti 5 miu tlo
nuta.
Obino se tlo zagrijava vodenom parom iako postoje i drugi naini koji se
malo koriste.
Mala koliina zemlje moe se sterilizirati u pei ako se rasprostre na gustu
mreu smjetenu iznad kotla s vodom. Ovaj se nain koristi za sterilizaciju tla za
proizvodnju rasada u manjim objektima.
Za vee povrine koriste se metode kojima se ne pokree zemlja, nego se u
zemlju uvodi pregrijana vodena para razliitim napravama, npr. proupljenim
branama utisnutim u tlo. Mogue je paru uvoditi ispod folije kojoj su stranice
ukopane u zemlju. Tlo treba zagrijati na potrebnu temperaturu po mogunosti
do 40 cm dubine, a najmanje do 30 cm dubine. Potrebno je stalno nadzirati
temperaturu koja se postie, te na 95 C ostaviti tlo najmanje pet minuta. U naim smo istraivanjima utvrdili da se tlo u koje je utisnuta brana zagrije na potrebnu temperaturu tek nakon 10-15 minuta, a zagrijavanje tla pokrivenog folijom moe potrajati 4-5 i
vie sati prije nego to
se dosegne 95 C. Za zagrijavanje jednog etvornog metra obino je
potrebno oko 50 kg
pregrijane pare.
Za postizavanje punog uinka parnog kotla potrebno je strogo
pridravati se svih
uputa o rukovanju i
odravanju, a naroito
o koritenju v o d e
omekane posebnim
postupkom.
prije i poslije primjene ne smije se rasipati stajski gnoj, treset, vapno i duina
gnojiva.
Tretiranje Basamid granulatom provodi se najmanje 45 dana prije sjetve ili
sadnje, a temperatura tla na 10 cm dubine ne smije biti nia od 8 C. Najbolji
uinak postie se pri temperaturi od 12-15 C (npr. u kasno ljeto ili jesen). Ako je
temperatura ispod 6 C, plin zaostaje u dubljim slojevima tla, pa moe izazvati
oteenja biljaka, kasnije uvrtenih u plodored. Ako su temperature previsoke,
plin prebrzo izlazi iz tla i ne daje optimalni uinak.
Djelotvornost dazometa poboljava se ako se
tlo nakon inkorporacije zalije s 5 do 10 1 vode/m^
(ovisno o tipu tla) ili se tlo
prekrije plastinom folijom
da bi se sprijeilo prebrzo
izlaenje plina iz tla.
Pri optimalnim ekolokim uvjetima treba proi
najmanje 5-7 dana od poetka primjene dazometa
do skidanja folije, a potom
se tlo radi provjetravanja
rahli do dubine inkorporacije.
Budui da je Basamid
Si. 23. Ureaj za primjenu Basamid granulata
granulat fitotoksian, biljke
se ne smiju saditi i sijati prije nego to plin potpuno iezne iz da. Koje razdoblje
treba proi od primjene ovog fumiganta do sadnje ili sjetve ovisi o temperaturi,
vlazi i tipu tia te o trenutku inkorporacije. Za normalno rastresito do srednje vlanosti preporuuju se sljedei rokovi sjetve:
Prisutnost plina u du
Temp, tla na 10 cm dubine Vrijeme nove sjetve
moe se utvrditi s pomou
testa klijavosti (cresse-test)
via od 18 C
10-12 dana
sjemena Lepidium sativum
15-18 C
12-18 dana
ili sjemena salate. Test se
provodi tako da se fumigi12-15 C
18-25 dana
rano tlo stavi u staklenu
8-12 C
25-35 dana
posudu od 11, a radi kon6-8 C
30-40 dana
trole druga se posuda napuni netretiranim tlom. Sjemenke L. sativum ili salate nalijepe se na vlanu vatu koja se stavi iznad da, a
posuda se potom hermetiki zatvori i dri na 20 C temperature. Ako za 48 sati
sjeme normalno proklije, znai da u tlu vie nema plina i da se moe sijati i saditi
na tretirano do. Ako ima ostataka plina u tlu, sjeme nee nicati ili e nicanje biti
Unato navedeni
nedostacima, koji se mogu
izbjei pravilnom primjenom, dazometom se uinSI. 25. Traktorski injektor za primjenu metama
kovito suzbijaju patogeni u
tlu staklenika, plastenika,
na otvorenom, na povrinama za proizvodnju povra i cvijea, u rasadnicima
povra i duhana te u vonim, loznim i umskim rasadnicima.
Pri radu s dazometom strogo se treba pridravati uputa proizvoaa o primjeni i o mjerama zatite pri radu. Treba izbjegavati dulji kontakt koe i sluzokoe oiju s pripravkom. Ako dode do nagrizanja koe, treba je isprati vodom i
sapunom. Prije, za vrijeme i nakon rada zabranjeno je uzimanje alkohola. Pri
radu obvezatno treba koristiti zatitnu odjeu i obuu. Nakon provedene aplikacije ne smije se ulaziti u zatiene prostore (staklenike) bez zatitne opreme.
Za suzbijanje nematoda i ostalih nametnika u tlu uinkovit je i tekui fumigant, kojemu je djelotvorna tvar metam. Taj zemljini fumigant namijenjen je za
sterilizaciju tla te osim nematocidnog ima jo fungicidno i herbicidno djelovanje.
Pokazuje visoku uinkovitost u suzbijanju ovih rodova nematoda: Ditylenchus,
Globodera, Heterodera, Meloidogyne, Paratylenchus, Pratylenchus, Rotylenchus,
Trichodorus i dr.
Metam se primjenjuje 2-4 tjedna prije sjetve odnosno sadnje pri 8-28 C temperature (optimalna temperatura oko 18C) u dozi od 1000 l/ha na lakim tlima,
a u dozi od 1500 l/ha na teim tlima.
Taj fumigant moe se primijeniti bez vode ureajima za fumigaciju unaanjem na 15-30 cm dubine ili mijeanjem s vodom u koliini 400-600 l/ha. Postoje
razliite metode primjene metama. Postoji traktorski injektor prilagoen za suzbijanje nematoda, ali i patogennih gljivica na veim povrinama. Njime se unosi
fumigant na 20-30 cm dubine.
Na manjim povrinama mogu se koristiti injektori za utrcavanje fumiganata u tlo.
Jedan od naina primjene jest i navodnjavanje
sustavom za navodnjavanje.
Budui da je metam
topiv u vodi, njime se moe prskati povrina tla u
koje potom prodire. Takav
nain primjene pogodan je
za poljoprivredne proizvoae koji imaju manje povSi. 26. Unaanje nematocida u tlo injektorom
rine i osnovnu opremu za
(snimio Z. Koruni)
prskanje.
Nakon aplikacije tlo se prekriva plastinom folijom, a poslije 6-10 dana otkriva se i provjetrava. Najmanje 4 tjedna traje provjetravanje ako je temperatura tla
via od 15 C.
U jednoj godini taj se fumigant na istoj povrini moe primijeniti samo jednom.
Moe biti fitotoksian za gajene biljke ako se poslije primjene plin zadri u
tlu pa je stoga potebno prije sjetve odnosno sadnje obaviti testiranje na fitotoksinost (cress-test).
Karenca za sadnju povra jest 45 dana, a radna karenca najmanje 7 dana, za
koje je vrijeme zabranjen pristup ljudima na tretirane povrine.
Kemijske mjere
Usprkos svim navedenim mogunostima zatite povra od tetnika, uzronika bolesti i korova, kemijske mjere danas se ipak najee provode u praksi.
Kemijske mjere zatite sastoje se u primjeni kemijskih sredstava za zatitu bilja.
Primjer: Pri nekoj primjeni insekticida u zatiti kupusnjaa oekuje se sprijeiti gubitak od 1000 kuna uz trokove mjere od 650 kuna. No primjena insekticida u tom sluaju uzrokuje ekoloku tetu koju procjenjujemo na 60 % trokova
mjera pa je ekoloki faktor 1,6. Kad se ekoloka teta ne bi uzela u obzir ova bi se
mjera isplatila;
Uvod
Sredstva za zatitu bilja esto se poistovjeuju s pesticidima.
Pesticidi su sredstva za suzbijanje tetoinja i nametnika koja izravno ili neizravno ugroavaju ovjeka. Pojam pesticidi najiri je pojam koji obuhvaa sve
oblike pripravaka, ive agense i druga pomagala koji se primjenjuju za suzbijanje
ne samo biljnih nego i drugih tetoinja i nametnika.
Pesticidi se dijele na sredstva za zatitu bilja, agense za bioloko suzbijanje (makrobioloki agensi) i biocide (komunalna higijena). Spomenuti
agensi u novije su vrijeme izdvojeni iz sredstava za zatitu bilja.
Osnovni kriteriji za podjelu pesticida u sredstva za zatitu bilja i biocide jest
njihova namjena (svrha primjene) te mjesto primjene. Pesticidi koji se primjenjuju (izravno ili neizravno) na biljke radi zatite od tetoinja ubrajaju se u sredstva
za zatitu bilja. U sredstva za zatitu bilja ubrajaju se svi herbicidi, bez obzira na
mjesto primjene. Feromoni i drugi atraktanti sredstva su za zatitu bilja ako se
primjenjuju za hvatanje tetnika bilja, a biocidi su ako se primjenjuju za ulov nametnika ovjeka ili domaih ivotinja. Pesticidi kojima se tretira prazan prostor
sredstva su za zatitu bilja ako je namjena postupka suzbijanje tetnika bilja i
biljnih proizvoda koji e biti unijeti u te prostore, a inae su biocidi. Procjenjuje se
da glodavci (takori, mievi) znatno vee tete nanose ugroavanjem zdravlja ovjeka, oneiavanjem proizvoda i prenoenjem uzronika bolesti nego unitavanjem biljnih proizvoda pa odredbe EU rodenticide svrstavaju u biocide, osim onih
namijenjenih za suzbijanje poljskih glodavaca.
Podjela prema sredini u kojoj se primjenjuje vana je zbog mogunosti razliitog postupka pri registraciji sredstava.
Osnovno polazite ove podjele jest stajalite da svi pesticidi, a posebice sva
sredstva za zatitu bilja, m o r a j u imati d o z v o l u za p r o m e t i p r i m j e n u , da
moraju biti registrirani i pod nadzorom. Dozvolu izdaje Ministarstvo poljoprivrede i umarstva (MP) postupkom propisanim Zakonom o zatiti bilja. Da je registracija prijeko potrebna pokazuje injenica da su mnogi pesticidi, pa i oni prirodnog podrijetla, potencijalno opasni, ne samo zbog mogue otrovosti, nego i
zbog mogue ekoloke neprihvatljivosti i moguih teta za gospodarstvo neke
zemlje. Registrirati se mogu samo uinkovita sredstva.
Dozvolu za primjenu svih sredstava za zatitu bilja izdaje MP na temelju
prijedloga Komisije za zatitu bilja tog ministarstva. Komisija daje prijedlog
na osnovi rezultata istraivanja ovlatene ustanove, rjeenja Ministarstva zdravstva o svrstavanju sredstva u skupine otrova i vodopravne suglasnosti. Novi
Zakon o zatiti bilja predvia mogunost izdavanja dozvola i bez posebnog istraivanja.
Sredstva za zatitu bilja primjenjuju se u poljoprivredne i u nepoljoprivredne svrhe.
Sredstva za zatitu bilja koja se p r i m j e n j u j u u poljoprivredi, nazvana i
poljoprivrednim pesticidima, ubrajaju se u agrokemikalije.
Zbog mogunosti propisivanja drukijeg postupka izdavanja dozvole, ovisno o namjeni sredstava, treba unutar sredstava za zatitu bilja koja se primjenjuju
u poljoprivredi razlikovati ove skupine:
a. Konvencionalna sredstva, u koja se ubrajaju sva sredstva koja odgovaraju zakonskoj definiciji, iz kojih se neka izdvajaju za primjenu i u posebne svrhe.
b. Sredstva za male n a m j e n e (minor uses) i bitne namjene (essential uses)
trebaju zadovoljiti potrebe za koje proizvoa sredstva nije zatraio dozvolu zbog
pomanjkanja ekonomskog interesa.
c. Sredstva prikladna za integriranu zatitu bilja (IZB) i njihovu zelenu i
utu listu trebalo bi odobravati MP na poticaj udruga IZB i na prijedlog Komisije
za zatitu bilja (vidjeti VI. pogl.).
d. Sredstva za zatitu bUja u ekolokoj proizvodnji (vidjeti VI. pogl.).
e. Bioloka sredstva, koja se dijele na botanika i mikrobioloka sredstva
(ukljuivi derivate) koja su po formulaciji i nainu primjene slina kemijskim
sredstvima i openito podlijeu slinom postupku kao kemijska sredstva, te agense
za bioloko suzbijanje (makrobioloke agense - kukce, grinje i sline prirodne
neprijatelje), koje u ovoj knjizi neemo izdvajati iz sredstava za zatitu bilja. Neki
izvori botanika sredstva svrstavaju u kemijska sredstva prirodnog podrijetla.
f. Biotehnika sredstva dijele se na sredstva koja su po formulaciji i primjeni slina kemijskim sredstvima (npr. regulatori razvoja) i koja podlijeu istom
postupku registracije kao kemijska sredstva, te na sredstva poput feromona i drugih atraktanta. U EU feromoni podlijeu provjeri djelotvornosti da bi se zatitio
korisnik, a u Hrvatskoj bi MP (na prijedlog Komisije za zatitu bilja) do donoenja novih propisa trebalo dozvoljavati i registrirati uvoz i promet bez provjera ako
ih proizvodi afirmirani proizvoa.
g. Sredstva koja se smiju primjenjivati u zatiti bilja u kuanstvima i na
okunici (ta skupina postoji u nekim dravama EU, a u nas jo nije ozakonjena),
za koja je glavni kriterij smanjena opasnost od ugroavanja zdravlja nedovoljno
upuenih osoba i sprjeavanje opasnih oneienja namirnica (ta bi sredstva na
zahtjev imatelja dozvole utvrivalo Ministarstvo zdravstva).
h. Sredstva koja utjeu na ivotne procese biljaka na nain drukiji od hraniva ukratko nazivamo sredstvima za jaanje (njegu) biljaka. Ona se Zakonom o
zatiti bilja dre sredstvima za zatitu bilja, no trebalo bi propisati postupak njihove registracije, a MP trebalo bi objavljivati liste tih proizvoda.
- dispergirajue granule (oznaka SG, WG ili DF) koje s vodom daju suspenziju.
- mikroinkapsulirani koncentrat za suspenziju (MC),
- kristali (oznaka K).
Zajedniki naziv koji obuhvaa sva sredstva nakon to se razrijede vodom
jest kropivo.
Formulacije za primjenu u krutom obliku jesu:
- praiva za zapraivanje (oznaka P) koja se ne razrjeduju i upotrebljavaju se
zapraivanjem,
- granule (mikrogranule) (oznaka G ili MG), zrnca promjera od 0,2 do 1 mm,
koja se rasipaju po povrini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke.
Ima i drugih oblika sredstava za zatitu bilja koji se rjee upotrebljavaju, poput zatrovanih zrna itarica za suzbijanje glodavaca i si., a neka sredstva imaju
drukije oznake.
Svaki pripravak ima svoje izmiljeno (trgovako) ime (naziv), koje ne mora
upuivati na djelatnu tvar koju sadri. Uz ime je esto navedena oznaka (kratica)
formulacije i sadraj djelatne tvari. Npr. Decis EC-2,5 jest insekticid u obliku koncentrata za emulziju koji sadri 2,5 % deltametrina, Pirimor 50 WG jesu dispergirajue granule s 50 % pirimikarba, a Radotion P-5 praivo je s 5 % malationa. U
fitomedicinskoj strunoj literaturi uvedeno je pravilo da se nazivi djelatnih tvari
piu malim poetnim slovom (sukladno pravopisu), ali nazivi pripravaka velikim
poetnim slovom (jer se neki pripravci nazivaju imenom djelatne tvari).
UIV. poglavlju bit e navedene i opisane sve djelatne tvari i pripravci primjena kojih je dozvoljena u zatiti povra. U poglavlju XXI. navedene su abecednim
redom sve djelatne tvari sredstava za zatitu bilja koje se rabe u zatiti povra
(osim najotrovnijih), oznaena je njihova namjena (insekticidi, fungicidi itd.) i
nabrojeni pripravci na osnovi tih djelatnih tvari te popis svih pripravaka koji se
upotrebljavaju u zatiti povra, uz naznaku djelatne tvari koju sadre. S pomou
tih popisa moe se brzo utvrditi djelatna tvar svakog preparata te u odgovarajuoj
skupini nai prikaz svojstava i upotrebe te tvari (IV. poglavlje).
Sredstva za zatitu bilja mogu se staviti u promet samo u originalnoj ambalai
(pakiranju). Na pakiranju svakog sredstva mora biti oznaeno njegovo puno ime,
djelatna tvar, datum proizvodnje, rok upotrebe te nain i uvjeti uskladitenja i
uvanja. Posebnim propisom (Zakon o otrovima) utvreni su obvezatni znakovi
koji upozoravaju na skupinu otrova, te oznake upozorenja i obavijesti. Sredstva
opasna za pele moraju nositi natpis "opasno za pele".
Proizvoa ili distrubuter sredstva dvian je priloiti detaljne upute o
svojstvima, namjeni, p r i m j e n i i mjerama opreza za to sredstvo. Sadraj
upute mora biti sukladan sadraju dozvole za promet koju je izdalo Ministarstvo
poljoprivrede i umarstva Hrvatske i propisima. Upute se nalaze unutar pakiranja, kad je to mogue, ili je prodava duan te upute dati zajedno sa sredstvom.
Pri nabavi sredstava uvijek treba traiti te upute. Upute treba prije upotrebe
temeljito proitati i potpuno ih se pridravati.
Treba istaknuti da dozvola za promet i primjenu, a stoga i uputa, sadri sve
potrebne podatke za strunu primjenu pojedinog pripravka. U uputi se navode
tetoinje koje sredstvo suzbija, kultura na koju se sredstvo smije primijeniti, katakad i razvojni stadij te kulture. Navodi se karenca, tj. rok koji mora proi od
primjene do berbe ili etve. Sredstvo se ne smije primijeniti na kulturi za koju
karenca nije navedena. Upute sadre dozu ili koncentraciju sredstva i njih se treba tono pridravati. Navode se i razliita ogranienja u odnosu na blizinu vodotokova, nastambi, u odnosu na pele, ribe i divlja, za ulazak u tretirani objekt,
katakad i za pojedine kultivare povra na kojima mogu nastati tete (fitotoksinost). Navodi se skupina otrova u koju je sredstvo svrstano, mjere opreza koje treba
poduzimati te se daju objanjenja oznaka upozorenja i obavijesti na etiketi sredstva.
Stoga je opravdano zakljuiti da je preduvjet pravilne i sigurne prim j e n e sredstava za zatitu bilja pridravanje uputa koje se dobivaju uz
sredstvo.
Nabava sredstava
Sredstva za zatitu povra treba nabavljati u poljoprivrednim ljekarnama (poIjoapotekama) i drugim specijaliziranim trgovinama, gdje rade poljoprivredni strunjaci specijalizirani u zatiti bilja, odnosno osobe ovlatene za prodaju sredstava
za zatitu bilja. Od strunjaka treba traiti savjet i uputu o izboru i primjeni sredstva, te tako osigurati da je nabavljeno najprikladnije sredstvo za dotine uvjete.
Ako je mogu izbor izmeu vie s r e ^ t a v a prikladnih za istu namjenu,
treba izabrati o n o koje je najmanje opasno za ovjeka i okoli. Sva sredstva dozvoljena u Hrvatskoj potpuno zadovoljavaju sve kriterije u odnosu na uinkovitost.
Valjanost (trajnost) sredstava za zatitu bilja obino je dvije godine, a proizvodja sredstva nakon pozitivne analize moe taj rok produlji posebnom naljepnicom. Ne smiju se prodavati (pa stoga ni kupovati) sredstva kojima je istekao
rok valjanosti. No vlastite zalihe sredstava mogu se upotrebljavati i poslije tog
roka ako su bile dobro uskladitene (suho i hladno), ako nisu bile izvrgnute mrazu i ako su bile dobro zatvorene u originalnoj ambalai. Ipak, treba biti oprezan
sa sredstvima kojima je jae prekoraen rok trajanja, jer je mogue da su izgubila
dio svoje djelotvornosti ili se razgradila, pa se vie ne mijeaju dobro s vodom ili
ak mogu otetiti biljke.
Organizacije (i pojedinci) koje imaju veu koliinu nekog sredstva kojem
je istekao rok trajnosti mogu uzorak u originalnoj ambalai poslati Za-
SI. 29. Simboli otrovnosti sredstava za zatitu bilja (s lijeva na desno) gornji red: "Vrlo jaki
otrov", "Otrov", "tetno za zdravlje", "Nadraujue", "Nagrizajue", donji red:
"Eksplozivno", "Oksidativno", "Vrlo lako zapaljivo", "Lako zapaljivo", "Opasno za okoli"
Priroda je puna neistoa. U zraku, vodi, tlu, na bilju, ukratko svuda oko nas,
mnogo je stranih tvari koje nastaju izgaranjem goriva, radom industrije, prometom, upotrebom u poljoprivredi i u kuanstvima. ovjek se niti eli niti moe
odrei proizvoda industrije kojima se svakoga dana koristi, vonje automobilom,
eljeznicom ili drugim prometalima, upotrebe deterdenata, grijanja stanova itd.
Ne moe se odrei ni upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za zatitu bilja jer bi
se inae osudio na gladovanje, pojavu epidemija bolesti na oslabljenom gladnom
puanstvu pa i na smrt. Na Zemlji se danas ne moe prehraniti 6 milijardi ljudi bez
odredene kemizacije poljoprivrede. Stoga se moramo pomiriti s injenicom da
emo udisati zrak, piti vodu i jesti hranu u kojoj se nalaze i razliite strane tvari
(oneienja).
Meutim, te strane tvari n i s u tetne s a m e po sebi, n e g o s a m o ako
n j i h o v a koliina p r i j e e o d r e e n u granicu. Mnogi ak i vrlo jaki otrovi u
maloj koliini ne samo da nisu tetni, nego se ak rabe kao lijek. Stoga kad se
govori o tim stranim tvarima, a time i sredstvima za zatitu bilja, ne smije se pitati:
"ima li tih tvari", nego "koliko ih ima".
Si. 31. Primjeri odreivanja karence za jedno kratkotrajno (A) ijedno dugotrajno
(B) sredstvo
jene neka sredstva pri visokoj temperaturi ili u pogrenom roku itd. Neka sredstva mogu, i kad se primijene u propisanoj dozi i roku, donekle otetiti (fitotoksinost) neke osjetljive vrste ili kultivare povra.
Poznata su i oteenja povra uzgajanog nakon kulture tretirane nekim perzistentnim (trajnim) herbicidom, npr. triazinima ili sulfonilureja herbicidima. Stoga treba voditi rauna da se na kulturi koja prethodi povru primjenjuju samo
herbicidi kratkotrajna djelovanja u tlu. Povre se moe otetiti i zanoenjem herbicida prilikom tretiranja susjedne povrine. Povre izmeu voaka moe biti oteeno sredstvima kojima se tretiraju voke, no bez obzira na to, jo je opasnije to
e to povre sigurno sadravati nevidljive ali za potroae opasne ostatke sredstava, pa takva proizvodnja povra nije doputena.
Jedan od najveih nedostataka primjene sredstava za zatitu bilja u povru (i
drugdje) jest opasnost od oneienja voda. Pitka je voda namirnica i ne smije biti
oneiena iznad dozvoljene MDK, koja je vrlo niska (vidjeti prethodno potpoglavlje). Podzemna, a pogotovu povrinska voda moe sluiti za navodnjavanje
pa bi njezino oneienje sredstvima za zatitu bilja moglo biti uzrok previsokih
MDK u proizvodima s navodnjavanih povrina. Stoga su u dozvolama za primjenu sredstava navedena ogranienja za primjenu u blizini voda, zabrane primjene
nekih sredstava u krakim podrujima; za samo mali broj sredstava dozvoljena je
primjena iz zrakoplova, a odreden je i postupak pranja prskalica i zbrinjavanja
ambalae. U nas, meutim, nema dovoljno nadzora nad provedbom svih tih propisa, a pogotovu nema sustavnog monitoringa ostataka sredstava za zatitu bilja
u vodama. Vode skupljaju ostatke s velikih povrina pod najrazliitijim kulturama
i uope razliitih namjena, pa podaci o ostacima sredstava u vodi mogu dati dobru sliku razine primjene tih sredstava, te eventualnih opasnosti, ako postoje na
nekom irem podruju.
prostoru u gumenim ili plastinim rukavicama i ostaloj zatitnoj opremi odreenoj u uputi za to sredstvo. Pri otvaranju ambalae ili mijeanju treba paziti da
tekue sredstvo ne trcne u oi, koje su najosjetljiviji dio lica, radi ega treba
nositi titnik za lice ili barem zatitne naoale. Praiva treba sipati polako i oprezno, da se ne zaprai osoba koja radi i da ne udie zapraeni zrak.
I pri tretiranju na kou dolazi sloj sredstva koji se ne vidi i ne opaa, pa moe
nastati trovanje ako takvo sredstvo dobro prodire kroz kou. No to je prodiranje
dosta sporo, pa se ve i estim pranjem svih nezatienih dijelova tijela, a naroito ruku, sapunom uz obilno vode, moe ukloniti ta opasnost. No najbolje je sve
dijelove koe zatititi od sredstava za zatitu bilja (si. 52).
Za tu se svrhu pri primjeni tih sredstava upotrebljava raznovrsna zatitna
oprema:
- gumene ili plastine rukavice, koje treba uvijek prati jo na ruci prije skidanja i paziti da se ne navuku izvrnute; gumene ili plastine izme; radno odijelo
potrebno je da bi se izbjeglo oneienje svagdanje odjee. Takvo se radno odijelo pere odvojeno. U radu s otrovnijim sredstvima treba nepropusno biti ili itavo
odijelo (gumirano, plastificirano) ili se na obino radno odijelo stavlja nepropusna pregaa; titnik za lice od prozirne tvari spreava udisanje kapljica ili estica
praiva i njihov kontakt s licem, a spreava i trcanje sredstava u lice, pa je propisan u radu s nekim sredstvima. eir sa irokim obodom ili kapa sa titnikom za
oi potrebni su najvie kad se tretiraju vii nasadi; respirator je potreban samo u
primjeni nekih sredstava za koja je to posebno navedeno.
Pri primjeni manje opasnih sredstava katkad se moe izostaviti titnik za lice,
pokrivalo za glavu, pa i radno odijelo i rukavice. No u tome se treba pridravati
svih odredaba iz uputa koje se dobivaju uz pojedino sredstvo.
Tretirati se ne smije protiv vjetra i uope rad treba podeavati tako da se
izbjegne udisanje i dodir s kapljicama sredstva. Treba paziti da sredstvo ne dode
na susjedne kulture ili potkulture koje su u takvu stadiju razvoja da se upotrebljavaju ili e se uskoro upotrebljavati za prehranu (drugo povre, krmno bilje, voke i si.). Za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstvo na druge osobe. Za
vrijeme rada ne smije se puiti, a jesti se smije tek nakon temeljitog pranja ruku.
Zaepljene rasprskivae (dizne) ne smije se ispuhavati ustima.
Neogradeni nasad tretiran otrovnijim sredstvom treba oznaiti tablom s natpisom "zatrovana povrina". Ispranjenu ambalau treba unititi onako kako je
navedeno u uputama. Iznimno se moe ambalaa isprati vodom tri puta, zgaziti
ili razbiti, te zakopati duboko u zemlju daleko od bunara ili povrinskih voda.
Ostatke neupotrijebljenog sredstva, te vodu koritenu za pranje ambalae, treba
vratiti u spremnik prskalice, razrijediti to vie ispod preporuene koncentracije
te upotrijebiti po kulturi na kojoj se sredstvo primjenjivalo. Papirnatu ambalau
treba spaliti, ali treba izbjei udisanje dima. Aparate treba prati na mjestima odakle sredstvo na moe doprijeti u pitku, tekuu ili stajau vodu, i gdje nema opasnosti za domae ivotinje.
U primjeni sredstava za zatitu bilja treba se drati i svih odredbi navedenih
u uputama koje se dobivaju pri njihovoj nabavi, a treba ih temeljito proitati.
Rezistentnost tetnika
Neke tetoinje, posebice tetnici, ali i uzronici bolesti i korovi, mogu postati rezistentni (otporni) na pojedina sredstva za zatitu bilja ili itave skupine tih
sredstava. Pojednostavljeno bi se pojava rezistentnosti mogla opisati postupnim
porastom otpornosti jedne populacije tetoinja, to se oituje kao gubitak uinkovitosti jednog isprva uinkovitog sredstva. Taj porast otpornosti i gubitak uinkovitosti nastaju postupno, sve vie i vie u svakom iduem pokoljenju tetoinje
za suzbijanje kojih se rabi isto sredstvo ili sredstvo istog naina djelovanja. Naime, u nekih tetoinja postoje prirodno rezistentne jedinke (npr. zbog prisutnosti
encima koji razgrauju neku tvar) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove
Biotehnika sredstva
od biotehnikih sredstava uglavnom se primjenjuju insekticidi. U biotehnike insekticide ubraja se veliki broj kemijskih spojeva koji ne ubijaju izravno tetnike (nemaju "cidno" djelovanje), nego ometaju fizioloke procese u njima ili
njihovo ponaanje te tako smanjuju njihovu brojnost i tetnost. Sukladno zakonskoj definiciji veina se ubraja u sredstva za zatitu bilja.
Dijele se na atraktante, repelente, kemosterilizante, induktore otpornosti i
jaanja biljaka, regulatore razvoja kukaca itd.
Atraktanti mogu biti hranidbeni ili seksualni, a vizualni se atraktanti ubrajaju
u fizikalna pomagala. Hranidbeni atraktanti najee se primjenjuju za utvrivanje prisutnosti pojedinih tetnika, no dodatkom insekticidu primjenjuju se i za
suzbijanje tetnika (attract and kili). Posebno podruje njihove uporabe jesu dvokrilci, no preteno voarski tetnici, a malo tetnici povra.
SI. 39.
Dispenzer
feromona
namjenjen
zbunjivanju
Si. 43. Grabeljiva grinja Phytoseiulus persimilis napada obinog crvenog pauka
ziv pripravka Spidex) i Brinkman (Phytopack P. p.). U novije vrijeme neke tvrtke
s vrstom P. persimilis pvoda]\x i neke druge vrste grabeljivih grinja (rodovi Phytoseiulus i Amblyseius), ime se poveava uinkovitost i proiaije spektar djelovanja i na neke druge tetnike U kombinaciji s P. persimilis preporua se unositi i
grabeljive muice vrste Feltiella acarisuga ije se liinke hrane jajima crvenog
pauka. Pripravak tvrtke Koppert naziva se Spidend. Postoji i vie vrsta grabeljivih
stjenica prikladnih za suzbijanje koprivinog crvenog pauka.
Noviji tetnik unesen u Europu, kalifornijski trips, moe se suzbiti unoenjem grabeljivih grinja Amhlyseius cucumeris ili ^4. degeneransu ugroeni objekt.
Preporua se viekratni unos 50-100 grabeljivih grinja po m^ (pripravci Thripex,
Thripans). Taj se tetnik suzbija i s pomou grabeljivih stjenica vrste Orius
laevigatus, O. insidiosus ili O. majusculus, koje napadaju i neke druge tetnike.
Ove stjenice siu liinke i odrasle resiare i tako ih unitavaju. Pripravci se nazivaju Orion, Thripor itd. Stjenice vrste Macrolophus caliginosus napadaju cvjetnog
titastog moljca i koprivinog crvenog
pauka, a Podisus maculiventris vie
vrsta gusjenica.
Za bioloko suzbijanje lisnih ui u
zatienom prostoru uzgaja se grabeljiva muica ikarica Aphidoletes aphidimyza. U promet se stavlja u obliku kukuljice (pripravak Aphidend). Odrasli
oblici ive oko 14 dana i za to vrijeme
enke odloe stotinjak jaja na biljke zaraene uima. Za vrijeme razvoja jedna
liinka podere desetak ui. iVIoe se
SI. 44. Aphidoletes aphidimyza
uzgajati i u vlastitom objektu.
Za iru primjenu, ne samo u zatvorenom prostoru, nego i u slobodnoj prirodi, uzgajaju se liinke zlatooke, najee vrste Chrysoperla carnea. Upotrebljavaju se protiv crvenih pauka, lisnih ui, tripsa i dmgih tetnika mekana
tijela. U promet se stavljaju jaja ili liinke. Jedna liinka za sat pojede 30-50
crvenih paukova. Potreban omjer za postizavanje sigurnog uspjeha treba biti
Si. 45. Odrasla zlatooka
manji od jednog grabeljivca na deset
tetnika. Najee se preporuuje isputanje 10.000-15.000 jedinki po hektaru ili
1000 jedinki u mali vrt, a 2000 jedinki u srednje veliki vrt. Katkada treba ispustiti
i do 500.000 jedinki po hektaru. Pripravci se nazivaju Florfliegen, Chryson,
Chrysopa itd.
Uzgaja se i vie vrsta bojih ovica namijenjenih suzbijanju lisnih ui, crvenog
pauka, nekih zlatica itd. Najee se primjenjuje sedamtokasta i dvotokasta boja ovica, ali i mnoge druge vrste (npr. Cryptolaemus montrouzieri, Hippodamia
convergens, Harmonia axyridis i dr.). Boje ovice u potrebne za ha staklenika
SAD stoje oko 125 USD. Na jedan hektar staklenika ili plastenika obino treba
ispustiti oko 100.000 bojih ovica. Procjenjuje se da e biti postignuto potrebno
smanjenje brojnosti lisnih ui ako na jednu boju ovicu bude manje od 40 jedinki
tetnika, a ako bude vie od 100 jedinki da e se zaraza lisnim uima poveavati.
U Europi se naglo iri primjena grabeljivih nematoda primjerice vrste
Heterorhahditis bacteriophora, Phasmarhabditis hermaphrodita, Steinernema
feltiae, za suzbijanje razliitih tetnika te se na tritu ve nalaze visoko uinkoviti
pripravci za suzbijanje pueva, nekih liinki tetnika koji ive u tlu itd. Pripravci
se nazivaju Larvanem, Entonem, Scia-rid itd.
Slino grabeljivcima, i mnogi se paraziti (parazitoidi) tetnika primjenjuju
za njihovo suzbijanje.
U svijetu je usvojena i vrlo proirena tehnologija uporabe parazitske osice
Encarsia formosa za suzbijanje titastih moljaca u zatvorenom prostoru. Ta osica
odlae svoja jaja u liinke moljca, unutar kojih se, zatim, razvijaju liinke osice.
Parazitirane liinke moljca
pocrne. Iz njih izlijeu osice i trae novu rtvu. U
promet se osica stavlja u
obliku kukuljice. Unijeti se
trebaju odmah nakon pojave prvih moljaca, a
unoenje se ponavlja nekoliko puta. Za preventivno
suzbijanje preporua se
unositi 1,5 osica na m^, a
za kurativu je potrebno do
9 osica/m^. Ima sojeva osisi. 48. Parazitske osice Dacnusa sibirica i Diglypbus isae
ce rezistentnih na OP insekticide. Postoji mnogo proizvodjaa osice, Koppert je stavlja u promet pod nazivom En-strip, Brinkman kao Enpack E.f., a Neudorf kao Schlupfwespen E. f.
esto se preporua zajedniki unos s drugom parazitskom osicom - Eretmocerus
eremicus(npr. pripravak Enermix), koja se vrsta protiv titastih moljaca primjenjuje
i samostalno (pripravak Ercal).
Za suzbijanje minirajuih muha u zatvorenom prostoru proirena je u svijetu
primjena parazitskih osica Diglypbus isaea i Dacnusa sibirica (pripravci Mi-
glyphus, Minusa ili Minex koji sadri obje vrste, Minerpack D. i. ili D. s.). Vrsta D.
isae odlae jaja uz liinku muhe u mini, kojom se, kad izae iz jaja, hrani liinka
osice (ektoparazit). Vrsta D. sibirica odlae jaja u liinku muhe unutar koje se
razvija i hrani liinka osice (endoparazit). Preporua se unos 0,1-0,25 osica po
ml Najee se obe vrste primjenjuju zajedniki.
Protiv lisnih ui upotrebljavaju se parazitske osice roda Aphidius (najee
A. colemani, A. ervi, A. matricariae). Procjenjuje se da e se postii uspjeh ako
omjer parazita i tetnika nije vei od 1:100. Pripravci se nazivaju Matron, Aphipar
Ervipar itd. Za suzbijanje nekih vrsta lisnih ui primjenjuje se osica Aphelinus
abdominalis.
Parazitska osica trihograma (Tricbogramma brassicae i dr. vrste) parazitira
jaja leptira, pa se upotrebljava protiv sovica, kupusnog bijelca i drugih vrsta tetnih leptira na poljskom uzgoju povra. Napada i kukuruznog moljca. Zbog svoje
polifagnosti lako se odre u prirodi, ali rijetko kad uspiju unititi visoki postotak
tetnika. Na hektar se najee isputa oko 100.000 jedinki. Pripravci se nazivaju
Trichogramma, Tricho i si. U Njemakoj je cijena primjene oko 70 eura po ha.
Sve se vie iri istovremena primjena nekoliko prirodnih neprijatelja protiv
istog tetnika koja daje sigurniji, katkada bri ili trajniji uspjeh. Odluka o uvoenju P. persimilis protiv koprivine grinje najee podrazumjeva i odluku da se,
ako je potrebno, unosi E. formosa protiv titastog moljca, A. cucumeris ili drugi
neprijatelj protiv kalifornijskog tripsa, te da se primjenjuju bioloke mjere i protiv
minirajuih muha i lisnih ui.
Osim nabave grabeljivaca i parazita od specijaliziranih svjetskih tvrtki, mogu se i oni uzgajati u vlastitom objektu, za to postoje razraene metodike. U
odvojenom manjem dijelu staklenika mogu se stvoriti povoljni uvjeti za razvoj i
razmnaanje nekih vrsta prirodnih neprijatelja, te ih od tuda treba povremeno
prenositi u komercijalni dio objekta.
Osim suzbijanja tetnih ivotinja mogue je i bioloko suzbijanje uzronika bolesti, no jo se vrlo malo primjenjuje u praksi. U tu se svrhu primjenjuju
antagonistike gljivice, npr. Trichoderma harzianum. Takoer je mogue i bioloko suzbijanje korova, kakvo se mjestimice primjenjuje u svijetu. Za to se
upotrebljavaju razni kukci, pa i druge ivotinje, koje se hrane korovima, a koji se
najee unose iz postojbine korova koji se eli suzbiti. I u Hrvatsku je iz SAD
introducirana zlatica koja se hrani korovom ambrozijom, to je drugi pokuaj
biolokog suzbijanja korova u Europi, no do sada nije zabiljeeno jae udomaenje tog korisnog kukca u nas. Za suzbijanje korova rabe se i uzronici bolesti
pojedinih vrsta korova u obliku mikoherbicida.
U bioloka sredstva ubrajaju se i pripravci prirodnog, najee biljn o g (botaniki insekticidi) podrijetla, te derivati mikroorganizama
(naturaUti).
Iako su prvi empirijski insekticidi primjenjivani prije vie tisua godina bili
biljnog podrijetla tek se danas insekticidnim (pa i fungicidnim i herbiddnim) djelatnim tvarima u biljkama poinje pridavati sve vea panja. No jo je vrlo malo
takvih tvari u iroj primjeni: botaniki insekticidi jesu piretrin (iz dalmatinskog
buhaa), o kojem piemo u iduem poglavlju, te rotenon, kvasija i jo poneka
tvar iz egzotinih biljaka. Nekada najvie rabljen nikotin naputa se zbog otrovnosti. Nova insekticidna tvar koja se sporo iri zbog visoke cijene jest azadirahtin
iz biljke neem.
Poinje i primljena derivata mikroorganizama kao djelatnih tvari. Ta se skupina naziva i naturalitima. Takva insekticidna tvar dozvoljena u Hrvatskoj u zatiti
povra jest spinosad (spinosini), derivat gljivice Saccharopolyspora spinosa. O
pripravku na toj osnovi piemo u iduem poglavlju.
Mikrobioloka sredstva, botaniki insekticidi i naturaliti, sukladno naem Zakonu o zatiti bilja, ubrajaju se u sredstva za zatitu bilja, te i za njih vrijede odredbe o registraciji i prometu tih sredstava u Hrvatskoj.
Uvod
u Hrvatskoj su dozvolu za promet poetkom 2003- g. imala 743 pripravka
sredstava za zatitu bilja formulirana na osnovi 280 razliitih djelatnih tvari.
Primjena sredstava za zatitu bilja u povru podlijee nizu ogranienja,
ponajprije radi zatite potroaa od njihova kodljivog djelovanja, o emu je opirno
pisano u III. poglavlju. Nadalje, neka ogranienja proizlaze iz tetnosti (fitotoksinosti) sredstva za pojedine ili sve vrste povra. Stoga samo manji dio od navedena 743 pripravka ima dozvolu za primjenu u povru. Ta sredstva u svojoj dozvoli imaju izriito navedenu primjenu na nekoj vrsti povra ili krumpira, odn.
rjee u svemu povru. Sredstva za zatitu bilja smiju se upotrebljavati samo za
onu namjenu i na onoj vrsti povra za koju su dozvoljena i za koju je propisana
karenca (tablice 2. i 3.). Ti podaci moraju, osim u dozvoli, biti sadrani u uputama
koje se dobivaju zajedno sa sredstvom.
Proizvoai sredstava za zatitu bilja (Chromos, Herbos, Veterina, Bayer Crop
Science, Dow AgroSciences, Syngenta, Aventis Cropscience, BASF itd.) pri traenju
dozvole (registracije) sredstva za zatitu bilja u Hrvatskoj moraju navesti namjene
i kulture za koje trae dozvolu. Dakle, navodi se npr. "za suzbijanje buhaa na
kupusnjaama" ili "korova u luku" i si. Zbog trokova istraivanja koja se provode na osnovi tih zahtjeva redovito se dozvola trai za tzv. "velike" a ne "male"
kulture i namjene. Dakle, trae se dozvole za namjene za koje se oekuje vea
potronja sredstava, a ne za usjeve koji se uzgajaju na malim povrinama ili za
tetoinje koji se javljaju neredovito. Stoga za mnoge potrebu zatite povra nema dozvoljenog sredstva.
Na Zakon o zatiti bilja izriito navodi da se sredstva za zatitu bilja moraju p r i m j e n j i v a t i s u k l a d n o dozvoli, tj. s a m o za o n e n a m j e n e koje su u dozvoli navedene. Ipak nedvojbeno je da povrar nee bespomono gledati kako
mu razni tetoinje unitavaju parogu ili kako neka rijeda bolest ili tetnik unitavaju
neko povre, jer za tu kulturu odn. tetoinju nema dozvoljenog sredstva. U takvu
e se sluaju povrar obratiti za savjet strunjaku za zatim bilja savjetodavne slube,
neke znanstvene ustanove ili proizvoaa sredstava za zatitu bilja. Takoer moe
povrar rjeenje nai u strunoj literaturi, pa tako i u ovoj knjizi. I mi u nizu sluajeva navodimo mogunost uporabe nekih sredstava za namjene za koje nemaju
dozvolu u Hrvatskoj (u nekim poglavljima ta su sredstva oznaena zvjezdicom),
no imaju takvu dozvolu u drugim dravama ili za takav navod imamo vlastita iskustva i spoznaje. Ipak, naglaavamo da se svaka p r i m j e n a sredstva za zatitu
bilja izvan n a m j e n a navedenih u dozvoli, a koje su sadrane u uputama, p r o v o d i
iskljuivo uz rizik i o d g o v o r n o s t o n o g a k o j i sredstvo na takav nain prim j e n j u j e . Stoga vrlo je opasno (i nepropisno) samovoljno, po "nekoj logici" ili na
osnovi "susjedova prianja" primijeniti sredstva za zatitu bilja na kulturi za koju ta
sredstva nemaju dozvolu. Prateim propisima Zakona o zatiti bilja koji su u postupku pokuat e se legalizirati neke od takvih primjena.
Insekticidi
Insekticidi su sredstva za suzbijanje tetnih kukaca (insekata). Veina djeluje
izravno svojim dodirom - kontaktno djelovanje, a neki djeluju kad se hranom
unesu u organizam - eluano djelovanje. Samo mali broj insekticida djeluje svojim parama - fumigantno djelovanje. Veina insekticida koji se primjenjuje u zatiti povra ima izraeno kontaktno djelovanje, a neki imaju i pratee eluano djelovanje.
Sistemini insekticidi (ima i sisteminih fungicida i herbicida) jesu sredstva
koja biljka upije i provodi svojim provodnim sistemom u druge organe. Naziv
sistemici potjee od njihova kretanja provodnim sistemom biljaka. Kretanje je
najjae odozdo prema gore, dakle iz korijena prema vrkovima biljaka. No neka
sredstva imaju i svojstvo da se kreu biljnim sokovima iz vrnih dijelova prema
donjim organima biljke. Sistemici prvenstveno djeluju na kukce koji siu, a slabije
na kukce koji grizu. Prednost sistemika jest u zahvaanju i sakrivenih tetnika
(npr. u zakovranom liu), da ih ne ispire kia i da ne unitavaju prirodne neprijatelje. Osim folijarno, sistemici se primjenjuju i tretiranjem tla pa ulazei u biljne
sokove mogu zatititi i nadzemne organe biljke od napada tetnika. Treba napomenuti da neki sistemini insekticidi imaju i kontaktno djelovanje pa djeluju na
vei broj tetnika, ali tada kode prirodnim neprijateljima.
Univerzalni insekticidi djeluju na veliki broj tetnika, no osim tetnih kukaca
unitavaju i brojne korisne kukce. Stoga ea primjena takvih insekticida poremeuje ravnoteu u prirodi pa moe pogodovati pojavi nekih skupina tetnika.
Selektivni insekticidi djeluju samo na jednu skupinu tetnika, npr pirimikarb djeluje
na lisne ui ili bioinsekticidi na osnovi Btk djeluju samo na gusjenice, pa stoga
poteduju prirodne neprijatelje tetnika. Stoga su takvi selektivni insekticidi pogodniji upravo na povru, kojem je potrebna ea primjena insekticida, npr. u
zatienom prostoru. Tenja za veom uporabom selektivnijih insekticida jedan
je od razloga to se javlja sve vei broj insekticida na tritu.
Gotovo svi insekticidi opasni su za pele pa moraju na etiketi imati natpis
"OPASNO ZA PELE". Samo bioinsekticidi i regulatori razvoja kukaca ne moraju
imati taj natpis. Ipak treba istaknuti da se ni regulatori razvoja kukaca ne smiju
rabiti na bilju koje cvate a koje posjeuju pele, jer bi putem nektara mogli tetiti
liinkama pele u konici. No i medu insekticidima opasnim za pele ima manje
opasnih, npr. alfametrin, deltametrin, fosalon, pirimikarb, koji ubijaju pele samo
pri izravnom dodiru, a njihov je depozit na bilju mnogo manje opasan.
Postoje insekticidi brzog poetnog (inicijalnog) djelovanja i insekticidi sporog poetnog, no zato trajnijeg (rezidualnog) djelovanja. Pri zakanjeloj primjeni
insekticida u vrijeme jakog napada tetnika prednost imaju insekticidi brzog poetnog djelovanja, no u pravovremenoj primjeni treba prednost dati insekticidima duljeg rezidualnoga djelovanja. Meutim, dulje rezidualno djelovanje povezano je i s duljim zadravanjem ostataka (rezidua) u povru, pa je za takve insekticide propisana i dulja karenca.
u nekih vrsta tetnika (ali i uzronika bolesti i korova) moe se pojaviti rezistentnost (otpornost) prema nekim sredstvima, o emu smo opirnije pisali u III.
poglavlju.
Insekticidi koji se rabe u zatiti povra podijeljeni su u insekticide za folijarno tretiranje, za tretiranje tla i za ostale namjene. Zbog bolje preglednosti velikog
broja insekticida za folijarno tretiranje ta je skupina podijeljena na kemijske, biotehnike i bioloke insekticide, a u dvije posljednje skupine uvrtena su samo
sredstva koja dolaze formulirana slino kemijskim sredstvima te se na slian nain i primjenjuju. Bioloki agensi (npr. grabeljivci i paraziti) ili ostala biotehnika
sredstva (npr. feromoni) opisani su u III. poglavlje.
Djeluje kontaktno i fumigantno. Ima vrlo brzo, ali kratko djelovanje. Registriran je za suzbijanje lisnih ui, titastih moljaca, muha minera i ampinjonskih muica
na polju i u zatienom prostoru. Vrlo opasno sredstvo. Svrstan u II. skupinu
otrova. LDjjj - 50-80 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg za povre. Karenca 3 dana za
ampinjone, 7 dana za povre u polju i zatvorenom prostoru. Pripravci mogu biti
fitotoksini za krastavce. Na tretiranu povrinu ili objekt nije doputen pristup
ljudima i domaim ivotinjama tri dana nakon primjene.
KOFUMIN 50-EC, sadri 50 % d. t., primjena na polju 0,05-0,2 %, u zatvorenom prostoru samo tretiranjem prostora iznad biljaka uz utroak od 10-15 ml (69 ml/100 m^za ampinjone) pripravka na 100 m^ prostora, razrijeenog u onoj
koliini vode koja je potrebna za raspodjelu u tom prostoru raspoloivom prskalicom ili rasprivaem.
2. Dimetoat
Sistemini insekticid s kontaktnim djelovanjem. Primjenjuje se prskanjem ili
zalijevanjem biljaka. Dozvoljen protiv lisnih ui i kupusne muhe, no u inozemstvu se primjenjuje protiv svih povrtnih muha, resiara, buhaa, gusjenica mladih
stadija, crvenih paukova i dr. Vrlo opasan. Predvideno je skoro ogranienje
primjene. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ oko 150 mg/kg. Toleranca 0,5 mg/
kg. Karenca pri folijarnoj primjeni: 28 dana za mrkvu, 42 dana za kupusnjae i
luk, zalijevanjem za mrkvu, 63 dana zalijevanjem za luk.
ROGOR 40, CHROMGOR 40, PERFEKTHION, ZAGOR sadre 40 % d. t., primjena 0,1 % (10 ml u 10 1) ili 1 l/ha (10 ml/ar).
3. F o k s i m
Za suzijanje krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^,^ 2000. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 35 dana za krumpir.
VOLATON EC-500, sadri 50 % d. t., primjena 2 l/ha (20 ml/ar).
4. Fosalon
Selektivniji insekticid kontaktnog i eluanog djelovanja. Registriran protiv
krumpirove zlatice i grakova ika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ 135 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg za graak, 0,1 za krumpir. Karenca 14 dana za
krumpir, 35 dana za graak.
ZOLONE LIQUIDE, ATAC EC sadre 35 % d. t., primjena 2,5 l/ha (25 ml/ar).
ZOLONE PM, ATAC WP sadre 30 % d. t., primjena 2,5 kg/ha (25 g/ar).
5. Heptenofos
Sistemini insekticid visoke hlapljivosti, brzog i kratkog djelovanja. Doputen
za suzbijanje lisnih ui u povru. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. LD^^^ 96 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 7 dana za povre u polju i u zatienom
prostoru (1. 3. - 1- U.), odn. 21 dan u zatienom prostoru (1. 11. -1. 3-).
HOSTAQUICK EC-50, sadri 50 % d. t., primjena 0,05-0,1 % (5-10 ml u 10 1
vode).
6. Klorpirifos-etil
Za suzbijanje krumpirove zlatice, a tretiranjem tla i drugih tetnika povra.
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ oko 135 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/
kg. Karenca 28 dana za krumpir.
DURSBAN E-48, PIRIFOS EC, PYRINEX 48 EC, EINISH E-48 sadre 48 % d. t.
Primjena 2 l/ha (20 ml/ar).
ZLATICA PIRIFOS sadri 4 % d. t., primjena 25 kg/ha.
7. Klorpirifos-metil
Registriran protiv kupusnih bijelaca i kupusnog moljca. U inozemstvu se
primjenjuje i za suzbijanje drugih gusjenica, lisnih ui, nekih povrtnih muha,
resiara itd. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.g 1240 mg/kg.
Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 21 dan za kupusnjae.
b) Karbamati
Slino organofosfornim insekticidima, karbamati blokiraju encim holinesterazu pa su simptomi otrovanja i prva pomo slini. No, prvi se znaci trovanja
javljaju odmah u poetku, pa pravovremeno upozoravaju, a otrovani se oporavlja
bre.
1. Karbosulfan
Sistemini insekticid dozvoljen samo protiv krumpirove zlatice gdje se nije
pojavila rezistentnost na OP i karbamate. Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova. LD^jj - 88. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 28 dana za krumpir.
MARSHAL 25 EC, sadri 25 % d. t., primjena 1,5-2 l/ha (15-20 ml/ar).
MARSHAL ZLATICA 1,5 P, sadri 1,5 % d. t., primjena 20-30 kg/ha (200-300
g/ar).
2. Metomil
Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui (osim kupusne lisne ui) i titastih moljaca,
a u inozemstvu se rabi i protiv gusjenica, resiara i drugih tetnika. Ne smije se
primjenjivati u zatvorenom prostoru i na kupusnjaama. Vrlo opasan. Svrstan u II.
skupinu otrova. LD^,, - 20 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 14 dana za plodovito i korjenasto povre, 35 dana za ostalo povre.
LANNATE 20 L, METHOMEX SL 20, sadre 20 % d. t., primjena 0,15 - 0,2 %
(15 - 20 ml u 10 1 vode), odn. 1,5 - 2,0 l/ha (15 - 20 ml na ar).
3. Pirimikarb
Visoko selektivan sistemini insekticid - aficid. Namijenjen suzbijanju lisnih
ui, posebice i onih rezistentnih na druge insekticide. Dozvoljen na povru u
polju i zatvorenom prostoru. Za primjenu na salati, radiu, mrkvi, celeru i perinu
dozvoljen samo na polju. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 147 mg/
kg. Toleranca 0,1 za zrnene mahunarke, krumpir, 0,5 mg/kg za ostalo povre.
Karenca 4 dana za krastavce u polju i u zatvorenom prostoru, 7 dana za rajicu u
polju i zatvorenom prostoru, krumpir i kolerabu; 14 dana za papriku u polju i
zatvorenom prostoru te za ostalo povre.
PIRIMOR WP-50, PIRIMOR 50 WG, sadre 50 % d. t. primjena 0,04-0,06 %
(4-6 g u 101 vode), odn. 0,4-0,6 kg/ha (4-6 g/ar).
PIRIMOR 25 WG, sadri 25 % d. t., primjena 0,08-0,12 % (8-12 g u 101 vode),
odn. 0,8-1,2 kg/ha (8-12 g/ar).
4. Triazamat
Selektivni aficid. Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui na kupusnjaama, u inozemstvu i na nekim drugim vrstama povra. Opasan. Svrstan u II. skupinu otrova.
LD^g - 250 mg/kg. Toleranca 0,02 mg/kg. Karenca 28 dana za kupusnjae.
AZTEC 140 sadri 14 % d. t., primjena 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml/ar).
c) Piretroidi
Piretroidi su spojevi vrlo visoke insekticidnosti, pa se upotrebljavaju u dozama znatno niim nego ostali insekticidi. irok spektar djelovanja ugroava prirodne neprijatelje tetnika. Mogua je brza pojava rezistentnosti, pa se usprkos
registraciji ne mogu uspjeno primijeniti protiv krumpirove zlatice gdje se pojavi-
la rezistentnost. Smiju se upotrijebiti najvie dva puta godinje na istom usjevu ili
nasadu.
Pri povienoj ljetnoj temperaturi (vioj od 25-28 C) piretroidima se smanjuje
uinkovitost.
1. Alfacipermetrin
Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, lisnih ui, kupusnog moljca i krumpirove zlatice, u inozemstvu i gusjenica i nekih drugih tetnika povra. Opasan.
Svrstan u III. skupinu. LD.^ - 64 mg/kg. Toleranca 0,2 za rajice, krastavce; 0,1 za
krumpir; 1,0 za lisnato povre; 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 14 dana za
krastavce i rajice u polju i zatvorenom prostoru, za ostalo nelisnato povre, za
krumpir; 28 dana za kupusnjae.
FASTAC 10 SC, DIREKT 10 SC, sadri 10 % d. t., primjena 0,012-0,025 % (1,22,5 ml u 10 1 vode), odn. 0,08-0,12 l/ha (0,8-1,2 ml/ar).
2. Beta-ciflutrin
Dozvoljen za suzbijanje lisnih sovica, kupusara i kupusne lisne ui, krumpirove zlatice, u inozemstvu i nekih drugih tetnika. Opasan. Svrstan u III. skupinu
otrova. LD^^ 590 mg/kg. Toleranca 0,2 za cvjetau, 0,05 za krumpir, 0,5 za ostalo
povre. Karenca 7 dana za kupusnjae, mahunarke, plodovito povre, krumpir;
14 dana za lisnato povre
BETA-BAYTHROID EC 025, sadri 2,5 % d. t., primjena 0,3-0,5 l/ha (3-5
ml/ar).
3. Bifentrin
Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, koprivina crvenog pauka, krumpirove zlatice, u inozemstvu i drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^g - 54 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg za krumpir, grah; 0,1 mg/kg za
krastavce, rajice. Karenca 7 dana za krastavce u polju i zatvorenom prostoru, za
krumpir, grah; 14 dana za rajicu u polju i zatvorenom prostoru. Ne rabiti na
krastavcima za kiseljenje.
TALSTAR 10-EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,02-0,05 % (2-5 ml u 10 1 vode),
odn. 0,15-0,25 l/ha (1,5-2,5 ml/ar).
4. Deltametrin
Dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice i nekih tetnika kupusnjaa, a
u inozemstvu i protiv lisnih ui, titastih moljaca, gusjenica sovica i brojnih
drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ -135 mg/kg.
Toleranca 0,2 za lisnato povre; 0,1 mg/kg za ostalo povre. Karenca 7 dana za
krumpir i kupus.
DECIS EC-2,5, SKUD sadre 2,5 % d. t., primjena 0,03-0,05 % (3-5 ml u 10 1
vode), odn. 0,3-0,5 l/ha (3-5 ml/ar).
DECIS 1,25 EC, ROTOR 1,25 EC, sadri 1,25 % d. t, primjena 0,04-0,06 %
(4-6 ml u 10 1 vode), odn. 0,4-0,6 l/ha (4-6 ml/ar).
ROETEM, sadri 1,5 % d. t., primjena 0,4-0,6 l/ha (4-6 ml u 10 1 vode).
DECIS 6,25 WG, sadri 6,25 % d. t., primjena 0,012 % (1,2 ml u 10 1 vode),
odn. 0,12 kg/ha.
5. Esfenvalerat
Dozvoljen za suzbijanje kupusnog moljca. Opasan. Svrstan u III. skupinu.
LDgjj oko 100 mg/kg. Karenca 28 dana za kupusnjae.
SUMIALEA 5 FL sadri 5 % d. t., primjena 0,15-0,2 l/ha (1,5-2,0 ml/ar).
6. F e n p r o p a t r i n
Za suzbijanje titastih moljaca i koprivina crvenog pauka. Opasan. Svrstan u
II. skupinu otrova. LD^^^ - 140 mg/kg. Toleranca 0,5 mg/kg za rajice, 0,2 za krastavce. Karenca 7 dana za rajice, 4 dana za krastavce u polju i zatvorenom prostoru.
MEOTHRIN 10 FL, sadre 10 % d. t., primjena 0,03-0,05 % (3-5 ml u 101 vode).
8. Lambda cihalotrin
Dozvoljen za suzbijanje titastih moljaca, muha minera, kupusne lisne ui,
kupusnog moljca, lisnih sovica i kupusara, krumpirove zlatice i lisnih ui krumpira, u inozemstvu i nekih drugih tetnika. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova.
LD^g - 20 (pripravak 923) mg/kg. Toleranca 0,1 za povre, 0,05 za krumpir. Karenca 7 dana za krastavce, za rajice u polju i zatvorenom prostoru, za krumpir; 21
dan za lisnato povre, 14 dana za ostalo povre.
KARATE 2,5 EC, KING, sadri 2,5 % d. t., primjena 0,2-0,6 l/ha (2-6 ml/ar)
KARATE MAX, sadri 3,75 % d. t., primjena 0,2-0,3 kg/ha (2-3 g/ar).
9. Zetacipermetrin
Slinih svojstava kao cipermetrin no dvostruko vee djelotvornosti. Dozvoljen
protiv krumpirove zlatice, u inozemstvu i protiv nekih drugih tetnika povra.
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ - 82 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg.
Karenca 7 dana za krumpir.
FURY 10 EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,1-0,15 l/ha (1-1,5 ml/ar).
e) Neonikotinoidi
1. I m i d a k l o p r i d
Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui, ukljuujui vektore virusa, na krumpiru,
kupusne lisne ui, grakove lisne ui i crne bobove lisne ui na grahu. Dozvoljen
i za suzbijanje lisnih sovica na kupusnjaama te cvjetnog i duhanova titastog
moljca na rajici i krastavcima u zatvorenom prostoru. U inozemstvu se rabi i za
suzbijanje nekih drugih tetnika povra. Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova.
LDjg - 450 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg. Karenca 14 dana za rajicu, krastavac,
grah i graak, 21 dan za kupus i 42 dana krumpir.
CONFIDOR SL 200, BOKSER 200 SL, sadre 20 % d. t., primjena 0,25-0,5 l/ha
(2,5-5 ml/ar), 0,075-0,1 % (7,5-10 ml/10 1).
2. Tiametoksam
Izraziti sistemik. Dozvoljen za suzbijanje lisnih ui na kupusu i paprici, krumpirove zlatice i lisnih ui na krumpiru, duhanova titastog moljca na rajici, krastavcima i paprici. Opasan. LD,^ - 1563. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca
0,5 za papriku, 0,2 za kupusnjae, 0,1 za krumpir. Karenca 7 dana za papriku,
rajicu, krastavce; 14 dana krumpir, kupusnjae.
ACTARA 25 WG, sadri 25 % d. t., primjena 0,06 kg/ha (0,6 g/ar) za krumpirovu zlaticu, 0,15-0,2 kg/ha (1,5-2,0 g/ar) za lisne ui na paprici i kupusu, 0,2-0,4
kg/ha (2-4 g/ar) za duhanova titastog moljca.
3. Tiakloprid
Izraziti sistemik, mnogo krae perzistentnosti od imidakloprida. Dozvoljen
za suzbijanje krumpirove zlatice, lisnih ui na rajici, paprici i krastavcima u polju
i zatvorenom prostoru te na lubenicama. Opasan. LD_g - 444. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,5 za papriku, rajicu, 0,3 za krastavce, lubenice, krumpir.
Karenca 3 dana za krastavce, lubenice, 4 rajicu, 7 dana za papriku, 14 dana za
krumpir.
CALYPSO SC 480 sadri 48 % d. t., primjena na rajici i paprici 0,03 %, na
krastavcima i lubenici 0,3 l/ha (3 g/ar), a na krumpiru 0,1 l/ha (1 g/ar).
4. Acetamprid
Lokalni sistemik. Dozvoljen za suzbijanje kalifornijskog tripsa, duhanova titastog moljca i lisnih ui na paprici i krastavcima u zatvorenom prostoru te krumpirove zlatice. Opasan. LD^^ - 314. Svrstan u III. skupinu. Toleranca 0,5 za papriku, 0,1 za krastavce, krumpir. Karenca 3 dana za rajicu, krastavac, 7 dana za
papriku, krumpir.
MOSPILAN 20, sadri 20 % d. t., primjena 0,08-0,12 kg/ha (0,8-1,2 g/ar),
0,03 % (0,3 ml/10 1).
f) Insekticidi s a n t i f i d a n t n i m u i n k o m
1. Pimetrozin
Visoko selektivni sistemini aficid, djeluje i na duhanskog titastog moljca.
Vrlo je malo opasan za ovjeka. U nas ima dozvolu za suzbijanje lisnih ui na
rajici u polju i zatvorenom prostoru, uz karencu 7 dana. LD^^ - 5800. Svrstan u III.
skupinu otrova. Toleranca 0,3- Uinkovit i na ui rezistentne na veinu drugih
insekticida.
CHESS 25 WP, sadri 25 % d. t., primjena 0,4 kg/ha (4 g/ar).
g) Nereis t o k s i n i
1. Bensultap
Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Opasan. Svrstan u III.
skupinu otrova. LD^^, - 1105 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg. Karenca 14 dana za
krumpir.
BANCOL 50-WP, sadri 50 % d. t., primjena 0,5 kg/ha (5 g/ar).
2. Tiociklam
Dozvoljen za suzbijanje titastog moljca, kalifornijskog tripsa i krumpirove
zlatice. Opasan. Svrstan u III. skupinu. LD^^ - 300 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg za
rajicu, 0,05 za krumpir. Karenca 14 dana za rajicu na polju i u zatienom prostoru, 21 dan za krumpir.
EVISECT S, sadri 50 % d. t., primjena 0,3-0,6 kg/ha (3-6 g/ar).
h) Inhibitori gaba receptora sinapsa
1. Fipronil
Sistemik dozvoljen za suzbijanje krumpirove zlatice. Vrio opasan. LD,^ - 97.
Svrstan u II. skupinu otrova. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana.
REGENT, sadri 80 % d. t., primjena 0,020-0,025 kg/ha (20-25 g/ha ili
0.20-0,25 g/ar).
i) Ostali i n s e k t i c i d i
1. Mineralno ulje
Kao insekticid mineralno se ulje u povru upotrebljava samo za suzbijanje
lisnih ui u visokim kategorijama (superelita) sjemenskog krumpira. Uz 8-10 tretiranja moe osjetno smanjiti zarazu opasnim virusima krumpira. Neznatno opasan. Nije svrstan u otrove.
BIJELO ULJE, sadri 80 % visoko rafiniranog mineralnog ulja, primjena 10 l/ha.
Biotehniki insekticidi
j) Regulatori razvoja kukaca
Nemaju izravno "cidno" djelovanje, nego na razliite naine poremeuju proces presvlaenja liinki, pa one uginu. Smrtnost dolazi sporo, no liinke se kukaca ubrzo nakon tretiranja prestaju hraniti. Za uspjeh je potrebna rana primjena.
Iako nisu izravno otrovni za pele radilice, doneseni u konicu izazivaju smrtnost
liinki. Stoga ne treba tretirati biljke u cvatnji. U nas se istrauju i neki novi regulatori
prikladni za povre poput metoksifenozida, pirifenoksa novolurona itd.
1. Ciromazin
Dozvoljen za suzbijanje lisnih muha minera i ampinjonskih muha, no proizvoa odustaje od njegove proizvodnje. Zalihe se mogu utroiti. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD^^ - 2040 mg/kg. Toleranca 10,0 za ampinjone, 5,0 za salatu, 20 mg/kg za grah, papriku, 1,0 za mrkvu, graak, luk, rajicu,
krastavce; 0,5 za lubenice. Karenca 7 dana za rajicu, krastavce i tikve na polju i u
zatienom prostoru, lubenice; 14 dana za salatu na polju i u zatienom prostoru, za ampinjone te za grah i mrkvu, 21 dan za papriku na polju i u zatienom
prostoru. Dozvoljeno samo jedno tretiranje ampinjona i tla.
TRIGARD 75 WP, sadri 75 % d. t., primjena 0,1-0,3 kg/ha (1-3 g/ar), tretiranjem tla s 3-13 g na 100 m^ (samo jedna primjena u sezoni) ili tretranjem komposta u uzgoju ampinjona.
2. HeksafLumuron
Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Neznatno opasan. Svrstan
u III. skupinu otrova. LD^^^ - 5000 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana
za krumpir.
SONET 100 EC, sadri 10 % d. t., primjena 0,2-0,25 l/ha (2-2,5 ml/ar).
3. Lufenuron
Za suzbijanje krumpirove zlatice. Opasan. LD.^^ - 2000. Svrstan u III. skupinu
otrova. Toleranca 0,3 mg/kg. Karenca 7 dana.
MATCH 050 EC, sadri 5 % d. t., primjena 0,3 l/ha (3 ml/ar).
4. Teflubenzuron
Dozvoljen za suzbijanje liinki krumpirove zlatice. Neznatno opasan. Svrstan
u III. skupinu otrova. LD-^, - 5000 mg/kg. Toleranca 0,05 mg/kg. Karenca 14 dana
za krumpir.
NOMOLT, sadri 15 % d. t., primjena 0,075-0,15 l/ha (0,75-1,5 ml/ar).
Bioloki insekticidi
k) Mikrobioloki insekticidi
1. Bacillus
thuringiensis
kurstaki
thuringiensis
tenebrionis
m) Botaniki insekticidi
Iako skupina insekticida biljnog podrijetla ukljuuje najstarije insekticide, ipak
se tek sada toj skupini pridaje vea panja. U Hrvatskoj, naalost, niti jedan botaniki insekticid nema dozvolu za primjenu u povru. No postoje uvjeti da neki
uskoro dobiju dozvolu pa emo spomenuti najizglednije u tome.
1. Piretrin
Smjesa vie sastojaka insekticidnih svojstava koja se nalazi u biljci dalmatinskom buhau.
Zbog fotolabilnosti malo se rabe u prirodi, pa tako i u zatiti povra. Stabilnost pripravka poveava dodatak piperonil butoksida. Suzbija titaste moljce, re-
siare i neke druge vrste tetne povru, no jedini u Hrvatskoj dozvoljeni pripravak KENYATOX ima dozvolu samo za ukrasno bilje.
Neznatno je opasan. LD^^ - 1036. Svrstan u III. skupinu otrova. Ima propisanu tolerancu za povre 1,0 mg/kg.
2. A2adirahtin
Djelatna tvar koja se dobiva iz egzotine bilje nazvane neem. Ometa presvlaenje liinki, ali djeluje i kao antifiding sredstvo, ometa ovipoziciju itd. Jak
je insekticid, uinkovit u niskoj dozi, ali nestabilan na UV zrake i visoku temperaturu i vlagu. Djelotvoran na neke gusjenice, liinke kornjaa, titaste moljce,
resiare, lisne ui, grinje itd. Niske otrovnosti za ljude. U Hrvatskoj nema dozvolu niti jedan pripravak, no mnogi su dozvoljeni u susjednim dravama. Vrlo
su skupi.
a) Organofosfomi insekticidi
1. F o k s i m (vidjeti A/a/3)
Protiv tetnika u tlu u krumpiru, kupusnjaama, mrkvi, luku. Karenca 91 dan
za mrkvu i drugo korjenasto i gomoljasto povre, 42 dana za ostalo povre. Ne
primjenjivati u mladom krumpiru.
VOLATON G-5 %, primjena irom 80-100 kg/ha (0,8-1 kg/ar), u red 20-30 kg/
ha (200-300 g/ar).
VOLATONIZIRANO GNOJIVO 15-15-15 s 1 % FOKSIMA, primjena irom 300400 kg/ha (3-4 kg/ar), u redove 150-200 kg/ha (1,5-2 kg/ar).
2. Klorpirifos etil (vidjeti A/a/6)
Protiv tetnika u tlu, liinki kupusne, lukove, mrkvine i vrtne dlakave muhe
u krumpiru, kupusnjaama, mahunastom povru, luku, cikli, mrkvi i pastrnjaku.
Karenca 42 dana za kupusnjae, lepirnjae, 63 dana za luk, ciklu, 91 dan za
krumpir, 120 dana za mrkvu.
DURSBAN E-48, PIRIFOS-EC, PYRINEX 48 EC, FINISH E-48, primjena irom
6-8 l/ha (60-80 ml/ar), u trake 2-3 l/ha (20-30 ml/ar).
DURSBAN G-7,5, FINISH G-7,5, primjena irom 50-60 kg/ha (0,5-0,6 kg/ar),
u redove 15-20 kg/ha (150-200 g/ar).
b) Karbamati
1. Karbofuran
Dozvoljen za zatitu krumpira od injaka, rovaca i grica, uz smanjenje napada prve generacije krumpirove zlatice i slobodnoivuih nematoda. Sistemik.
Vrlo opasan. Pripravci s do 10 % d. t. svrstani u II., skupini ostali u I. skupinu
otrova. LD^g oralno oko 10 mg/kg. Dermalno stostruko manje otrovan. Toleranca
0.1 mg/kg za krumpir. Karenca 91 dan za krumpir.
GEOCID G-5, sadri 5 % d. t., primjena u redove 20-30 kg/ha (200-300 g/ar).
2. Metiokarb
Primjenjuje se u zatiti povra od pueva i rovaca. Dozvoljen u povru u
polju i zatvorenom prostoru. Tretira se rasipavanjem granula po povrini tla, ne
po biljkama. Opasan. LD^^- 100. Svrstan u III. skupinu otrova. Toleranca 0,2 za
korjenasto povre, 0,1 za ostalo povre. Karenca nije propisana.
MESUROL GRANULAT, sadri 4 % d. t., primjena 3-5 kg/ha (30-50 g/ar).
c) N e o n i k o t i n o i d i
1. Imidakloprid (vidjeti I/e/l)
Dozvoljen za tretiranje gomolja krumpira prije ili prilikom sadnje. Na tretiranoj parceli ne smije se iste godine uzgajati drugo povre. Izrazita sisteminost
omoguuje i zatitu od lisnih ui i krumpirove zlatice. Dozvoljen i za namakanje
presada kupusnjaa radi suzbijanja kupusne lisne ui i lisnih sovica.
GAUCHO FS 350, sadri 35 % d. t., primjena 0,05-0,1 1/100 kg gomolja namijenjena za sadnju.
GAUCHO FS 600 ROT sadri 60 % d. t., primjena 20-40 ml/100 kg gomolja
namijenjenog za sadnju.
PRESTIGE FS 290, sadri uz 14 % d. t. imidakloprida i 15 % fungicida pencikurona, primjena 0,1 1/100 kg gomolja namijenjena za sadnju, suzbija i bijelu
nogu krumpira.
CONFIDOR SL 200, sadri 20 % d. t., primjenjuje se u dozi od 1,5 l/ha (15 ml/
ar) u brazde krumpira i za namakanje presada kupusnjaa u 0,1 postotnom kropivu 15 minuta.
Akaricidi
To su selektivna sredstva za suzbijanje grinja. Vrlo ih malo ima dozvolu za
primjenu u povru. No, na grinje su uinkoviti i neki insekticidi (fenpropatrin,
bifentrin, malation), a djelomino i neki fungicidi. Akaricidi veinom ne tete
prirodnim neprijateljem (osim grabeljivim grinjama), niti su opasni za pele, pa
se zato smatraju selektivnim sredstvima. Veinom djeluju na pokretne oblike (liinke i odrasle), neki na ljetna ili i zimska jaja, a neki na sve stadije grinja.
1. B r o m p r o p i l a t
Uinkovit na sve razvojne stadije grinja. Dozvoljen za suzbijanje koprivine
grinje na grahu. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^ - 5000 mg/
kg. Toleranca 0,5 mg/kg. Karenca 35 dana za grah.
NEORON 500 EC, PINORON, sadre 50 % d. t., primjena 0,05-0,1 % (5-10 ml
u 101 vode).
2. Klofentezin
Unitava jaja i mlade stadije liinki grinja. Dozvoljen za suzbijanje koprivine
grinje na krastavcima. Neznatno opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.g 3200 mg/kg. Toleranca 0,2 mg/kg. Karenca 7 dana za krastavce (osim za kiseljenje).
APOLLO 50-SC, sadri 50 % d. t., primjena 0,04 % (4 ml u 101 vode), odn. 0,4
l/ha (4 ml/ar).
Nematocidi
Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda tretiranjem tla. Nematocidi
dozvoljeni u povru dolaze u obliku granula. Unoenjem u tlo pretvaraju se u
plin. Stoga se njima zapravo provodi fumigacija tla. Od primjene do sjetve ili
sadnje treba proi odredeni rok da ostaci sredstva u tlu ne otete bilje. Rok se
moe poblie odrediti testom fitotoksinosti (vidjeti poglavlje o kemijskoj sterilizaciji tla). Veina nematocida djeluje i na kukce, gljivice, korove i druge tetoinje
u tlu. U nas se priprema ponovno izdavanje dozvole nematocidima na osnovi
metama, koje smo i do nedavno primjenjivali.
1. Dazomet
Nematocid, insekticid, fungicid i herbicid. Dozvoljen za tretiranje tla u zatienom prostoru i na polju pred sjetvu ili sadnju povra. Opasan. Svrstan u III.
skupinu otrova. LD^^- 520 mg/kg. Toleranca 0,01 mg/kg. 45 dana nakon primjene
ne uzgajati biljke, osim ako se testom ne utvrdi da je to mogue (vidjeti i poglavlje
o sterilizaciji tla).
BASAMID GRANULAT sadri 100 % d. t., primjena 40-60 g/m^ da odn. 200250 g/m3.
2. Metam
Sredstvo za dezinfekciju tla protiv gljivica i korova uz nematocidno djelovanje. Primjena 100-200 ml/m^ Pripada opasnim sredstvima. LD50 - 820. Primjena
45 dana prije sjetve ili sadnje povra. U Hrvatskoj jo niti jedno sredstvo nema
dozvolu, iako su do 1991. g. dozvolu imali Vapam, uvapin i druga sredstva na
osnovi metama.
Limacidi
Limacidi su sredstva za suzbijanje pueva. Najee se nalaze u obliku zatrovanih mamaca koji se rasipaju uz ugroene biljke. U Europi se sve vie primjenjuju bioloka sredstva koja sadre grabeljive nematode.
1. Metaldehid
Opasan. Svrstan u III. skupinu otrova. LD.^- 380 mg/kg. Toleranca 0,1 mg/kg
za kupusnjau, salatu; 0,5 mg/kg za ostalo povre. Karenca 21 dan.
PUOMOR, UMAX sadre 6 % d. t., primjena 30-50 kg/ha (300-500 g/ar).
Rodenticidi
slue suzbijanju poljskih mieva, voluharica i drugih glodavaca te takora i
mieva u skladitima.
1. Brodifakum
Antikoagulant djelotvoran nakon jednokratnog uzimanja. U promet dolazi
kao zatrovani mamci pod nazivom KLERAT-PELETE ili CHROMORAT PELETE,
koji sadre 0,005 % a. t., a rabe se stavljanjem u aktivne rupe na polju ili na hrpice
^po 5-30 g u skladitima. Ne smije se rasipavati po povrini tla. U prometu se
nalaze i KLERAT WAX BLOCKS-5, KLERAT WAX BLOCKS-201 CHROMORAT BLOKOVI. To su mamci namijenjeni samo za suzbijanje glodavaca u skladitima (1
blok na 3-5 m^). Vrlo opasan. Svrstan u II. skupinu otrova.
2. B r o m a d i o l o n
Takoer antikoagulant djelotvoran nakon jednokratne doze. Nalazi se u obliku
mamaca pod nazivima BRODILON MAMAK, BRODILON MIKIMAMAK (za kune mieve), BRODILON PELETE, BRODILON BLOK, BROMADIOLON PELETE,
RODEXION, SURADIOLON RATIMOR PELETE, RATIMOR MEKI MAMAC, RATIMOR, RATIMOR ITNI MAMAC, TERMINATOR ITNI MAMAC itd. Veina ima
dozvolu za uporabu na polju i u skladitima, no neki samo u skladitima. Na
polju se daju iskljuivo u rupe glodavaca (nekoliko mamaca), u skladitima u
hrpice po 10-25 g. Vrlo opasni. Svrstani u III. skupinu otrova.
3. Difetialon
Djelovanje slino brodifakumu. Nalazi se u obliku pripravka BARAKI PELETE, BARAKI PARAEINSKI BLOKOVI I GLODACID MAMCI. Rabi se samo u skladitu sukladno uputama. Vrlo opasan. Pripravci svrstani u III. skupinu otrova.
4. Flokumafen
Djeluje uzimanjem jedne doze. Nalazi se u pripravcima STORM PELETE i
STORM PARAEINSKE PLOICE. LD^^, - 0,4. Svrstani u III. skupinu otrova. Primjena
iskljuivo u zatvorenom prostoru sukladno uputama. Vrlo opasni za ptice, a napose
za pse.
5. Klorfacinon
Ubraja se u antikoagulante, a za djelovanje je potrebno viekratno opetovano uzimanje. Postoje koncentrati za pripremu mamaca (FACIRON ULJNI KONCENTRAT, CHLORPHACINONE 025) i tvorniki pripremljeni mamci (FACIRON
FORTE M, RATOX MAMAK S). Vrlo opasni. Koncentrat svstan u II. skupini otrova,
gotovi mamci u III. skupinu otrova. Mamci se stavljaju u rupe glodavaca na polju,
no mogu se stavljati i u hrpice razmaknute 10 m, pokrivene slamom. Iznimno se
smiju rabiti i sipanjem po povrini sijaicom, kojoj su otvorena dva sijaa rala. U
skladitu se stavljaju u hrpice po oko 10 g. Zbog opasnosti ne preporuuje se
primjena koncentrata za izradu mamaca.
6. Kumatetralil
Svojstvima slian klorfacinonu. RACUMIN 57 je koncentrat za pravljenje mamaca u omjeru 5:100, posipavanje puteva kojima se kreu glodavci, te za trovanje
vode u zdjelicama. Primjena samo u skladitima. Sadri 0,75 % d. t. RACUMIN
PASTA ve je pripremljen mamac. Svrstani u II. skupinu otrova.
Tablica 2. D o z v o l j e n e djelatne tvari insekticida za folijarnu p r i m j e n u na
povru
Cz. p. = dozvoljen i u zatvorenom prostoru)
INSEKTICIDI
Sve vrste povra
alfacipermetrin (z. p.), deltametrin (z. p.), diklorvos (z. p.), heptenofos (z. p.)
l a m b d a cihaiotrin (z. p.), malation (z. p.), metomil, pirimikarb (z. p.)
Krumpir
acetamprid, betaciflutrin, bifentrin, bensultap, B. t .t., fipronil, foksim, fosalon, lieksaflumuron, imidakioprid, karbosulfan, klorpirifos etil, kvinalfos, lufenuron, mineralno ulje,
piridafention, spinosad, tiametoksam, tiakloprid, teflubenzuron, tiocklam, zetacipermetrin
Plodovito povre
acetamprid, betaciflutrin, bifentrin (ne krastavci za kiseljenje) (z. p.), ciromazin (z. p.)
fenpropatrin (z. p.), imidakioprid, pimetrozin, pirimifos metil, spinosad, tiakloprid, tiam e t o k s a m , tiociklam (z. p.), zetacipermetrin
Kupusnjae
betaciflutrin, B. t. k., dimetoat, esfenvalerat, klorpirifos etil, klorpirifos metil, pirimikarb,
tiametoksam, triazamat, zetacipermetrin
Lisnato povre
Mahunarke
betaciflutrin, bifentrin (grah), fosalon (graak), imidakioprid (grah, graak)
Lukoviasto povre
dimetoat
Korjenasto povre
dimetoat, foksim
Viegodinje povre
Peurke
ciromazin, diklorvos
14 dana:
alfacipermetrin: rajica i krastavci u polju i zatienom prostoru, nelisnato povre,
krumpir
bensultap: krumpir
beta-ciflutrin: ostalo povre (osim navedenog kod K-7)
bifentrin: rajica u polju i zatvorenom prostoru
ciromazin; salata na polju i u zatvorenom prostoru, ampinjoni, grah, mrkva
deltametrin: ostalo povre (osim navedenog kod K-7)
fipronil: krumpir
fosalon: krumpir
hekasflumuron: krumpir
imidakloprid: rajica, krastavci, graak, grah, krumpir
kvinalfos: krumpir
lambda cihalotrin: ostalo nelisnato povre
malation: ostalo povre (osim navedenog kod K-7)
metomil: korjenasto i plodovito povre
pirimifos metil: ostalo povre (osim navedenog K-7)
pirimikarb: paprika u polju i zatvorenom prostoru, ostalo povre
teflubenzuron: krumpir
tiakloprid: krumpir
tiametoksam; krumpir, kupusnjae
tiociklam: rajica u polju i zatvorenom prostoru
21 dan:
Bacillus thuringiensis kurstaki: kupusnjae koje se prerauje fermentacijom
ciromazin: paprika na polju i u zatvorenom prostoru
dimetoat: luk
heptenofos: povre u zatienom prostoru (1.11.-1.3.)
klorpirifos metil: kupusnjae
lambda cihalotrin: lisnato povre
malation: lisnato povre
tiociklam: krumpir
28 dana:
alfacipermetrin: kupusnjae
dimetoat: mrkva
esfenvalerat: kupusnjae
karbosulfan: krumpir
klorpirifos etil: krumpir
piridafention: krumpir
triazamat: kupusnjae
zetacipermetrin: kupusnjae
35 dana:
foksim: krumpir
fosalon: grah, graak
metomil: ostalo povre (osim navedenog kod K-14)
42 dana:
dimetoat: luk folijarno, kupusnjae i mrkva - zalijevanjem
foksim: krumpir (tretiranje tla)
klorpirifos etil: kupusnjae i mahunarke (tretiranje tla)
imidakloprid: krumpir
63 dana:
dimetoat: luk zalijevanjem
foksim: mrkva (tretiranje tla)
klorpirifos etil: luk, cikla (tretiranje tla)
91 dan:
foksim: mrkva (tretiranje tla)
karbofuran: krumpir (tretiranje tla)
AKARICIDI
7 dana:
klofentezin: krastavci (osim za kiseljenje)
35 dana:
brompropilat: grah
Fungicidi
Sredstva za zatitu bilja koja primjenjujemo za suzbijanje gljiva nazivamo fungicidima (fungus = gljiva, occidio = istrjebljenje). Prema kemizmu djelatne tvari,
fungicidi su podijeljeni na organske i anorganske fungicide. U anorganske fungicide ubrajamo fungicide na osnovi bakra i sumpora. Primijenjeni fungicid moe
ostati na povrini biljnih organa na koje je nanesen, ne ulazei dublje u biljno
tkivo, ali moe ui plie ili dublje (lokalno) u biljno tkivo ili iriti se sistemino
kroz itavu biljku. Na osnovi te karakteristike, svrstali smo ih u fungicide s povrinskim djelovanjem i fungicide sa sisteminim djelovanjem.
Organski fungicidi
Organski fungicidi najbrojnija su skupina fungicida. Veina ima iroki spektar
djelovanja pa se esto primjenjuju u zatiti povra. Daju dobru zatitu, a u preporuenim dozama ne izazivaju fitotoksine promjene. Prema kemijskom sastavu
svrstani su u nekoliko podskupina, a neki pokazuju i sistemina kretanja u biljci.
Ditiokarbamati
U ditiokarbamate ubrajamo: mankozeb, propineb, metiram i tiram. Na ovjeku mogu izazvati nadraaj koe (osip) i konjunktivitis. Ako se peroralno uzimaju, nastaju eluane smetnje, koje se oituju gaenjem, povraanjem i gubitkom apetita. Izbljuvak pri povraanju ima miris na sumporovodik. Ako se uzimaju visoke doze, pada krvni tlak i temperatura i nastaje vrtoglavica. Kod otrovanog treba provocirati povraanje, primijeniti terapiju medicinskim ugljenom.
Ne smiju se konzumirati masti i ulja, a alkohol se ne smije uzimati 2 tjedna nakon
oporavka. Ako je potrebno, treba isprati oi (barem 15 minuta) i kou i obratiti
se lijeniku.
1. Mankozeb
Ima irok spektar djelovanja, stabilniji je od drugih ditiokarbamata, slabije ga
ispiru kie. Svrstan je u III. skupinu otrova,
8000 mg/kg. Toleranca za krastavce, rajicu i luk je 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo za povre 2
mg/kg. Doputeno je najvie 3 tretiranja u tijeku vegetacijskog razdoblja. Pripravci su: DITHANE M-45, PINOZEB M-45 WP, MANKOZEB, STAR 80, CRITTOX MZ,
sa 80 % d. t.; DITHANE DG NEOTEC sadri 75 % d. t.; DITHANE M-70, moivo je
praivo, sa 70 % d. t., a DITHANE M-45 FLO sadri 45 % d. t. Registrirani su za
suzbijanje plamenjae iPhytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti {Alternaria solani) rajice i krumpira. Doze su primjene: za Dithane M-45, Pinozeb M45 WP, Mankozeb WP, Star 80, Crittox MZ, Dithane DG Neotec: 2-2,5 kg/ha, za
Dithane M-70 - 2,5 kg/ha, a za Dithane M-45 FLO - 3,5-4,5 l/ha. Karenca za rajicu
i krumpir iznosi 14 dana.
2. P r o p i n e b
Dobro suzbija plamenjae. Ima vrlo dobro djelovanje na Alternaria vrste,
smanjuje napad sive plijesni. Svrstava se u III. skupinu otrova. LD.^ = 8500 mg/kg.
Toleranca za krastavce, rajicu i luk je 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za
ostalo za povre 2 mg/kg. Dolazi pod trgovakim nazivom ANTRACOL WP-70 i
CHROMONEB S-70, u obliku moivog praiva za suspenziju sa 70 % d. t. Registrirani su za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti (.Alternaria solani) rajice i krumpira te plamenjae luka (Peronospora destructor). Primjenjuje se za suzbijanje bolesti na krumpiru, u dozi od 1,8 kg/ha, a
na rajici i luku u koncentraciji od 0,2 % do 0,25 %. Karenca za rajicu, krumpir i
luk iznosi 14 dana. Ne smije se rabiti na salatnome luku.
3. Metiram
Fungicidi na osnovi metirama imaju vrlo iroki spektar i dosta perzistentno
djelovanje. Svrstan je u III. grupu otrova. LD-^- 10000 mg/kg. Toleranca za krastavce, rajicu i luk 1,0 mg/kg, 0,05 mg/kg za krumpir, a za ostalo povre 2 mg/
kg. U nas dolazi pod trgovakim imenom POLYRAM DF. Registriran je za suzbijanje plamenjae (Phytophthora infestan) i koncentrine pjegavosti lista (Alterna-
7. I p r o d i o n
Dolazi u promet pod nazivom KIDAN i LUPO, a primjenjuju se u dozi 1,5-21/
ha. To su koncentrirane suspenzije koje sadre 260 g/l d. t. Registrirani su za
suzbijanje sive plijesni {Botrytis cinerea) i bijele trulei salate (Sclerotinia sclerotiorum), premda imaju iri spektar, jer dobro djeluju na vrste Alternaria, Helminthosporium, Rhizoctonia i Fusarium. Osim toga, rabi se za tretiranje gomolja
sjemenskoga krumpira protiv gljiva Rhizoctonia solani i Fusarium vrsta, u dozi
300-400 ml na tonu gomolja. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD.^ je 3500 mg/kg.
Toleranca 10 mg/kg za salatu, 1 mg/kg za cikoriju, 0,5 mg/kg za krumpir i luk.
Karenca za salatu iznosi 21 dan.
8. P r o c i m i d o n
Trea je djelatna tvar iz skupine dikarboksimida s izraenom sisteminou u
zeljastih biljaka. Dolazi pod trgovakim nazivom SUMILEX.To je koncentrirana
suspenzija s 50 % d. t. Registriran je za suzbijanje sive plijesni na rajici, ali djeluje
i na bijelu trule. Karenca za rajicu je 21 dan. Svrstan je u III. skupinu otrova.
LDjg iznosi 6800-7700 mg/kg. Toleranca je 2 mg/kg za rajicu, 1 mg/kg za salatu
i krastavce, 0,2 mg/kg za luk.
Strohilurini
Novija je skupina fungicida, nastali su na osnovi metabolita viih gljiva {Strobilurus tenacellus i Oudemansiella mucidd). Danas se proizvode sintetskim putem. Toksikoloka su im svojstva vrio povoljna, a spektar djelovanja vrlo irok.
9. Azoksistrobin
U nas je za zatitu povra registriran QUADRIS, koji sadri 25 % azoksistrobina.
- 5000 mg/kg. Toleranca je 1 mg/kg za krastavce. Svrstan je u III.
skupinu otrova. Registriran je za suzbijanje plamenjae i koncentrine pjegavosti na krumpiru i rajici, plamenjae i pepelnice na krastavcima. Na rajici suzbija i pepelnicu {Leveillula taurica), a smanjuje zarazu barunastom plijesni {Fulvia fulva). Preporuuje se da se ne primjenjuje vie od 2-3 puta u vegetaciji zbog
mogue pojave rezistentnosti. Karenca za krumpir iznosi 14 dana, a za krastavce
i rajicu 3 dana.
Organski fungicidi
kositrom
11. Tolilfluanid
Kemijskom strukturom i nainom djelovanja slian je diklofluanidu. Tolilfluanid je toksikoloki povoljniji pa je naao iroku primjenu u zatiti povra. LD.^5000 mg/kg. Toleranca za salatu je 3 mg/kg, a za rajicu 2 mg/kg. Pripada u III.
skupinu otrovnosti. U nas su registrirane dvije formulacije, i to: EUPAREN MULTI
WP i EUPAREN MULTI WG. Rabe se u koncentraciji 0,20-0,25 %. Registrirani su za
suzbijanje plamenjae {Phytophtbora infestans), koncentrine pjegavosti {Alternaria solani) i sive plijesni {Botrytis cinerea) na rajici. Primjena je dozvoljena
samo na glavatoj salati za zatitu od plamenjae (Bremia lactucae), koncentrine
pjegavosti (Alternaria cichorii.) i sive plijesni (Botrytis cinerea). Karenca za salatu iznosi 21 dan, a za rajicu 4 dana.
12. Fenheksamid
Fungicid je izraziti botriticid. U nas dolazi pod trgovakim nazivom TELDOR
SC 500.
5000 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca za rajicu je
1 mg/kg. Dozvola se odnosi na suzbijanje sive plijesni {B. cinerea) na rajici. Ima
odredeno postrano djelovanje na Sclerotinia vrste. Prema nainu djelovanja na
B. cinerea razlikuje se od dugih botriticida pa se ne moe pojaviti unakrsna rezistentnost. Ipak ga treba rabiti naizmjenino s botriticidima iz drugih skupina, da
bi se smanjio rizik od pojave rezistentnosti. Karenca za konzumnu rajicu je 4
dana, a za rajicu za preradu 7 dana.
13. Cimoksanil
Cimoksanil se brzo razgrauje, zbog toga ne dolazi sam nego se na tritu
pojavljuje u kombinacijama s drugim djelatnim tvarima, s kojima djeluje sinergistino. Lokalno ulazi u organ na koji je deponiran, ali ne iri se sistemino po
biljci. Pokazuje dobro stopirajue i eradikativno djelovanje. LD^^- 1450 mg/kg.
Svrstan je u III. skupinu otrova. Toleranca je za krumpir 0,1 mg/kg, a za rajicu
0,2 mg/kg. U nas imaju dozvolu fungicidi AVISO DF (cimoksanil 4,8 % + metiram
57 %), ANTRACOL COMBI (cimoksanil 6 % + propineb 70 %) i EQUATION PRO
(cimoksanil 30 % + famoksadon 22 %) Aviso DF registriran je za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophthora infestans). Antracol combi suzbija krumpirovu plijesan iPhytophthora infestans), plamenjau rajice (Phytophthora infestans) i luka {Peronospora destructor). Aviso DF i Antracol combi imaju karencu 14 dana za
sve kulture.
Za razliku od cimoksanila, famoksadon ne ulazi u list biljke. Pogubno djeluje
na gljive na razini citohroma bCj. Equation Pro ima dozvolu za suzbijanje plamenjae {Phytophthora infestans) na rajici i krumpiru. Karenca za rajicu je 7 dana,
a za krumpir 14 dana.
14. Dinokap
Djeluje samo na uzronike pepelnica i smanjuje napad grinja. Za razliku od
fungicida na osnovi sumpora, djelovanje dinokapa nije ovisno o temperaturama. Svrstan je u III. skupinu otrova, LD,,, = 980-1190 mg/kg, ali pripada opasnim
sredstvima. Nadrauje kou i sluznicu. Toleranca je 1 mg/kg za krastavce. (KARATHANE EC), koncentrat za emulziju s 36 % d. t., registriran je za suzbijanje
pepelnice na krastavcima {Erysiphe cichoracearum) u koncentraciji od 0,03-0,04
%. (KARATHANE WP), moivo praivo za suspenziju s 18 % d. t., registriran je za
suzbijanje pepelnice na krastavcima u koncentraciji od 0,06-0,09 %, kao i za
suzbijanje drugih pepelnica na povru. Primjena mu je ograniena do poetka
prvog cvjetanja krastavaca. Karenca iznosi 21 dan za dinje i lubenice, 35 dana za
ostalo povre.
15. Fluazinam
Fungicid s povrinskim djelovanjem dobre kutikularne sorptivnosti. Dosta je
postojan i slabo se ispire. LD,,, - 5000 mg/kg. Svrstan je u III. skupinu otrovnosti.
Toleranca iznosi 0,03 mg/kg. Dolazi pod trgovakim nazivom (SHIRLAN 500 SC),
a sadri 500 g/l d. t. Registriran je za suzbijanje krumpirove plijesni {Phytophthora infestans) u dozi 300-400 ml/ha. Karenca za krumpir iznosi 7 dana.
Sisteminifungicidi
Do sada spomenuti fungicidi imaju povrinsko djelovanje, dakle deponirani
na biljne organe ne ulaze u biljno tkivo i ne ire se po biljci. Odreden postotak
djelatne tvari sisteminih fungicida ostaje na povrini te funkcionira kao fungicid
s povrinskim djelovanjem. Iz povrinskih stanica fungicid ili njegov metabolit
iri se po listu ili ak u druge dijelove biljke, to ovisi o svojstvu sisteminog
fungicida. Tako sistemini fungicid djeluje iz lista, utjee nepovoljno na gljivu
parazita, ak i kad je ona ula u unutranjost lista. Zbog tih karakteristika neki
sistemini fungicidi imaju ne samo preventivno djelovanje, nego i kurativno
djelovanje. Ta karakteristika ovisi o mnogo inilaca: o karakteristikama fungicida, o patogenoj gljivi, o domainu, o vremenu njegove primjene, o razdoblju
inkubacije itd. Premda sistemini fungicidi daju neto bolju zatitu nego fungicidi
biosinteze
ergosterola
iz drugih
kemijskih
skupina
9. Fosetil A1
To nije fungicid u klasinim smislu rijei, jer u malim dozama direktno ne
djeluje na parazita. Utjee na biljku tako da stvara vee koliine fitoaleksina, koji
ima obrambenu funkciju, i to kada je biljka napadnuta od patogene gljive. Pripada u rijetke sistemine fungicide koji se kreu akropetalno i bazipetalno. Nema
jako izraeno kurativno djelovanje. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 5800
mg/kg. Toleranca je za salatu 8 mg/kg, 5 mg/kg za bundeve. Ne suzbija plamenjau na krumpiru i rajici. Na osnovi te djelatne tvari registrirano je nekoliko
pripravaka, i to: (ALIETTE FLASH WG, ALIETTE WP, AVI WP, TOPIC WP). Svi
sadre 80 % d. t. Registrirani su za suzbijanje plamenjae luka {Peronospora destructor), plamenjae krastavaca {Pseudoperonospora cubensis) i plamenjae salate {Bremia lactucae). Primjenjuje se u dozi 2,5-3,75 kg/ha. Karenca za krastavce iznosi 4 dana, za salatu 14 dana, a 21 dan za dinje, lubenice i bundeve.
10. Dimetomorf
Ne pripada u izrazito sistemine fungicide. Djeluje na mnoge plamenjae.
Ima izraeno antisporulantsko djelovanje pa mu je kurativno djelovanje dobro.
Pripada u III. skupinu otrova. Toleranca za krastavce je 0,2 mg/kg, a 0,05 mg/kg
za krumpir. Dolazi u promet pod trgovakim nazivom (ACROBAT MZ), a sadri
9 % dimetomorfa i 60 % mankozeba. U nas je registriran za suzbijanje krumpirove
plijesni {Phytophthora infestan) u dozi 2 kg/ha i plamenjae na krastavcima
{Pseudoperonospora cubensis) u koncentraciji 0,2 %. Karenca za krumpir i krastavce iznosi 14 dana.
11. Iprovalikarb
Akropetalni sistemik, svrstan u III. skupinu otrova. LD50 je 5000 mg/kg. Toleranca za rajicu je 2 mg/kg, a za krumpir 0,2 mg/kg. U promet dolazi u kombinaciji (iprovalikarb 5,5 % + propineb 6l,5 %) pod nazivom (MELODY DUO). Registriran je za suzbijanje plamenjae (Phytophtbora infestans) i koncentrine pjegavosti CAlternaria solani) na krumpiru i rajici u dozi 3 kg/ha za krumpir i 2,5
kg/ha za rajicu. Za suzbijanje plamenjae krastavaca (Pseudoperonospora cubensis) rabi se koncentracija 0,25 %. Karenca za krumpir je 14 dana, za rajicu na
otvorenom 21 dan, a u zatvorenim prostorima 10 dana.
12. Propamokarb
Nema jako izraeno sistemino kretanje. Pokazuje samo preventivno djelovanje. Suzbija plamenjae. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 - 8600 mg/kg.
Toleranca za krastavac iznosi 2 mg/kg, za papriku 1 mg/kg. To je karbamat koji
ne utjee bitno na kolinesterazu. Otrovanom je dovoljno dati aktivni ugljen, eventualno je potrebno ispiranje eludca. Za tee sluajeve, moe se propisati atropin,
pazei na tone doze, naroito za djecu. Na krastavcu se smije rabiti najvie tri
puta, a na paprici dva puta tijekom vegetacije. Vodotopivi koncentrat sa 70 % d. t.
dolazi u promet pod trgovakim nazivom (PREVICUR 607 SLIPROPLANT). Registrirani su za suzbijanje plamenjae na krastavcima {Pseudoperonospora cubensis) i polijeganja krastavaca {Pythium spp.). Primjenjuje se zalijevanjem biljaka,
200 ml po biljci 0,15 % otopinom, a zatim se nastavi zatita prskanjem s 0,15
postotnom otopinom. Za suzbijanje plamenjae {Phytopbtbora capsici) na paprici obavlja se zalijevanje, a priredi se 0,25 postotna otopina i s njom se zalijeva
rasad s 4 1/m^ Nakon rasadivanja, zalijeva se svaka biljka s 200 ml po biljci. Karenca za krastavce iznosi 14 dana, a za papriku 35 dana. Kombinacija propamokarba (24,8 %) i mankozeba (30 %) dolazi u promet pod nazivom (TATTOO).
Rabi se za suzbijanje plamenjae krumpira (Pbytopbtbora infestans) u dozi
4 l/ha. Karenca za krumpir iznosi 14 dana.
Herbicidi
Herbicidi (herba = biljka + caedere = ubiti) kemijski su spojevi koji primijenjeni u odredenoj dozaciji suzbijaju (ili prijee razvoj) neeljene biljne vrste, odnosno korove.
Danas je u svijetu poznato vie od tisuu herbicidno aktivnih spojeva. Tek
neto vie od 250 herbicida ekonomski je isplativo. Na njihovoj osnovi formulirano je vie desetaka tisua razliitih herbicidnih pripravaka. U Hrvatskoj dozvolu
za promet ima 93 herbicida. Na njihovoj osnovi s dozvolom za uporabu registrirana su 273 herbicidna pripravka.
omoguuje nam ivot. Zato a je vrlo vano znati to se s herbicidom zbiva u tlu
nakon primjene. Stoga je prijeko potrebno pratiti raspored herbicida po fazama
tla, njegovu degradaciju (raspad) i utjecaj na ive organizme u tlu. Sve to moe
utjecati i na plodnost tla. Na crteu su prikazani procesi koji utjeu na gubitak i
inaktivaciju, odnosno perzistentnost nekog herbicida u tlu.
Procesi gubitaka i razgradnje (inaktivacije) herbicida
Vidljivo je da herbicid koji je s vodom dospio u tlo podlijee procesima gubitaka i procesima razgradnje.
Procesi gubitaka nastaju zbog:
- ispiranja u dublje slojeve,
- isparavanja,
- apsorpcije (usvajanje) od biljke,
- adsorpcije (vezivanja) na mineralne i organske koloide tla.
Razgradnja (inaktivacija) ili degradacija odvija se zbog procesa:
- fotorazgradnje,
- kemijske razgradnje,
- razgradnje mikroorganizmima.
Utjecajem procesa gubitaka molekula herbicida zadri prvotni oblik. Herbicid je, meutim, "izgubljen" (nedostupan) korijenu korovne biljke. Procesima
razgradnje molekula se degradira (razgradi se) na herbicidno inaktivne sastojke.
Svaki od navedenih procesa od velike je vanosti te o njemu ovisi perzistentnost
nekog herbicida u tlu. S druge strane, perzistentnost, odnosno postojanost nekog
herbicida, esto ograniava plodored. Npr. nakon upotrebe Devrinol 45 F i Tre-
flan EC idue sezone na istu povrinu zabranjeno je sijati niz osjetljivih povrtnih
kultura.
Pomonice
krumpir:
bentazon - BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO
cikloksidim - FOCUS ULTRA
dikvat - REGLONE FORTE, REGLONE
fluazifop butil - FUSILADE SUPER
fluazifop-p-butil - FUSILADE FORTE
flukloridon - RACER 25 EC
flufenacet + metribuzin - PLATEEN 41,5 WG
glifosat - CIDOKOR, HERBOKOR, CLINIC, DOMINATOR, COSMIC,
TENDER, GLYPHOS, MENTOR
glufosinat - BASTA 15
kletodim - SELECT, SELECT SUPER
klomazon - COMMAND 4 E, COMMAND 36 CS
kizalofop tefuril - TARGA SUPER, PANTERA, LEOPARD
linuron - LINUREX 50 WP
metobromuron - PATORAN 50 WP
metribuzin - SENCOR 70 WP, SENCOR 70 WG, TOR 70 WP,
DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG
pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E
prometrin - PROHELAN T-50, PROMETREX 50, GESAGARD 500,
GESAGARD 50 WP
rimsuifuron - TAROT 25 DF
secoksidim - GRASIDIM
vernolat - SURPASS 6,7 E
rajica:
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA
metribuzin - SENCOR 70 WP, SENCOR 70 WG, TOR 70 WP,
DANCOR 70 WG, METRIPHAR 70 WG
pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E
propakizafop - AGIL 100
setoksidim - GRASIDIM
paprika:
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
napropamid - DEVRINOL 45 F, RAZZA
imazamoks - PULSAR
metobromuron - PATORAN 50
setoksidim - GRASIDIM
trifluralin - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR
graak:
bentazon - BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO
cijanazin - BLADEX 50 SC
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
imazamoks - PULSAR
imazamoks + pendimetalin - ESCORT
prometrin - PROHELAN T-50, GESAGARD 50 W, GESAGARD 500 FL,
PROMETREX 50 SC
propakizafop - AGIL 100
setoksidim - GRASIDIM
bob, lea: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Lukovi
luk:
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
fluazifop-p-butil - FUSILADE FORTE
oksadiazon - RONSTAR
oksifluorfen - GOAL 2 E, GALIGAN 240 EC, VERTON
pendimetalin - STOMP 330 E, STON, DOST 330 E
piridat - LENTAGRAN WP
propakizafop - AGIL 100
setoksidim - GRASIDIM
enjak:
setoksidim - GRASIDIM
poriluk: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
titarke
mrkva:
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
linuron - AFALON, AFALON DISPERZIJA, LINURON CHROMOS 50
LINURON CHROMOS TEKUI
setoksidim - GRASIDIM
pastrnjak, perin, celer, komora, kopar: niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Lobodnjae
cikla:
fluazifop-butil - FUSILADE SUPER
kloridazon - PYRAMIN FL, PYRAMIN WG, BETAMIN T
Ostale kulture
p a r g a : niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
m a t o v i l a c : niti jedan herbicid nije registriran za primjenu u Hrvatskoj
Auksini
Auksini su prirodne i sintetike fizioloki aktivne tvari koje u vrlo niskim
koncentracijama (0,001 mola) pospjeuju izduenje stanica, rast izdanaka u duinu,
a koe rast korijena u duinu. Dakle, oni nisu definirani prema kemijskoj strukturi, nego prema djelovanju.
U biljkama su do sada utvreni ovi prirodni auksini: indoloctena kiselina,
indolilacetaldehid, indolilacetonitril, indolilpiruvina kiselina, etilindolacetat i indolilacetamid. Najrasprostranjenija je ve spomenuta indoloctena kiselina (heteroauksin) ili lAA, koja se javlja kao normalni produkt metabolizma triptofana, a
pronaena je u niim i viim biljnim vrstama. lAA prvi je put izolirana iz klica
kukuruza i slada. Najvee koncentracije auksina utvrene su u vegetativnim vrcima stabljika i korijena (u meristemima, koleoptilama, pupovima).
Prema dosadanjim istraivanjima utvreno je da auksini utjeu na: fizioloka svojstva protoplazme, oksidacijske procese u metabolizmu stanice, produkciju bjelanevina, disanje, izduivanje stanica, apikalnu dominantnost (odluujui utjecaj vrnog pupa na postrane pupove), rast korijena i stabljike, razvitak
adventivnog i bonog korijenja, formiranje kalusa, stimulaciju rizogeneze (stvaranje korijena), razvitak enskih cvjetova, na partenokarpiju (razvitak plodova
bez prethodne oplodnje npr. rajice, krastavca itd.), na otpadanje listova i plodova i r.
Na temelju navedenih spoznaja izraeni su sintetski spojevi koji daju sline
uinke na biljkama kao i auksini, a budui da su mnogo jeftiniji od prirodnih,
imaju veliku praktinu primjenu u biljnoj proizvodnji u mnogim naprednim poljoprivrednim zemljama. U praksi se, dodue, ne upotrebljava prirodna lAA, nego
sintetiki spojevi, koje lAA-oksiaze ili drugi biljkama svojstveni enzimi ne razgrade ili barem ne razgrade tako brzo, pa stoga imaju trajnije djelovanje.
U povrarskoj proizvodnji u svijetu, pa i u nas, primjenjuju se preparati na
bazi auksina (vie razliitih trgovakih naziva, to ovisi o zemlji podrijetla) (aktivna tvar - naftiloctena kiselina). U Hrvatskoj nije registriran. Djeluje na razvoj partenokarpnih plodova rajice kao i na kakvou i koliinu plodova tretiranih biljaka.
Naime, plodovi tretiranih biljaka krupniji su, vre konzistencije, intenzivnije obojeni, to utjee na kakvou i transport plodova. Prska se direktno u cvjetove rajice, i to otopinom od 10 ml pripravka na 11 vode (to je dovoljno za 100 biljaka).
Radi dobivanja partenokarpnih plodova moe se u slinoj dozi primjenjivati
i pripravak NOXA, kojeg naalost u nas nema na tritu.
Giberelini
Giberelini su u biti gibereiinske kiseline, koje su prema meunarodnom dogovoru oznaene sa "GA". Do sada je poznato oko 60 giberelina, a njihov se broj
stalno poveava. Oni nastaju u meristemima izdanaka i korijena, u nezrelim plodovima (koji su glavni izvor) te u mlaim listovima. Giberelini se u biljci transportiraju kroz floem s asimilatima, a mogu i ksilemom kao veina glikozia.
Giberelini stimuliraju rast u duinu, utjeu na aktivnost kambija, na poveanje prinosa, ubrzavaju cvatnju i donoenje plodova, utjeu na prekidanje mirovanja podzemnih izdanaka, izazivaju partenokarpiju plodova (u rajica i krastavaca), stimuliraju razvoj enskih cvjetova tih biljaka te time utjeu na poveanje
Citokinini
Citokinini su fitohormoni koji pospjeuju diobu (citokinezu) stanice i u veini sluajeva u vezi su s utjecajem drugih fitohormona. Iz nezrelih plodova kukuruza izoliran je zeatin, koji je kasnije naen i u drugim vrstama viih biljaka te u
mikroorganizmima. Izolirano je vie spojeva koji imaju "citokininski" uinak, npr.
zeatin nukleotid, dehidro-zeatin i drugi.
Citokinini stimuliraju izduivanje stanica, diobu stanica, rast korijena, reguliraju sintezu RNK, stimuliraju cvatnju i klijanje sjemena, utjeu na poveanje prinosa, spreavaju fizioloke procese starenja cvjetova i plodova raznih vrsta povra, poveavaju otpornost prema niskim i visokim temperaturama, utjeu na otvaranje pui i transpiraciju, te se zbog toga mogu primjenjivati u povrarstvu. Osim
prirodnih, primjenjuju se sintetski citokinini, npr. kinetin (6-N-furfuril-adenin, 6N-benzil-adenin i dr.).
Na temelju dosadanjih spoznaja teko je predvidjeti gdje e se i u kojem
obliku citokinini moi primjenjivati u povrarstvu, jer nema veeg broja biolokih
ispitivanja. U nas se uglavnom primjenjuju u eksperimentalne svrhe.
Etefon
Etefon je plinovit spoj koji pospjeuje opadanje lia, zriobu plodova, razgradnju klorofila, izaziva maskirane pigmente, te plodovi zbog toga dobivaju utu
ili crvenkastu boju, stimulira mirovanje gomolja krumpira, a moe izazvati i anomalije.
U povrarstvu ga moemo primjenjivati u proizvodnji rajica, radi ranije i
jednolinije zriobe i bolje obojenosti plodova. Tretira se sa 2-3 1ETHRELA po ha,
uz upotrebu 600-8001 vode kad je 5-15 % plodova crvenkaste boje. Za istu svrhu
moe se primjenjivati i na paprici, i to 2-3 1 Ethrela po ha (kad plodovi poinju
mijenjati boju).
U primjeni regulatora rasta treba se strogo pridravati uputa proizvoaa preparata, tj. njihove dozvole za promet.
Pomona sredstva
Pomona sredstva za zatitu bilja (aditivi, aduvanti) jesu pesticidno inaktivne
kemijske supstancije, koje dodajemo kropivu da bi pospjeili uinak djelatnoj
tvari. Aditivi su esto sastavni dio formulacije pripravka koji se direktno dodaju
sredstvu u tvornici. Razlozi zbog kojih se pomona sredstva dodaju kropivu:
pospjeuju vlaenje,
umanjuju isparavanje,
poveavaju prodor (usvajanje) sredstva,
pospjeuju translokaciju (premjetanje),
produuju razdoblje vlaenja,
usporavaju otputanje sredstva,
mijenjaju (prilagodavaju) pH kropivu,
poboljavaju raspored kapljica,
pridonose kompatibilnosti sredstva,
umanjuju zanoenje (drift),
umanjuju miris.
U primjeni herbicida najee se rabe slijedea pomona sredstva:
Surfaktanti (rije "surfaktant" zapravo je skraenica izvedena od engleskih
rijei "surface active agent") molekule su koje se sastoje od lipofilnog i hidrofil-
nog dijela (vidi sliku). Lipofilni dio sastoji se od dugih 12-16 lanaca ugljikovodika
(CHj) ili benzenovih prstena. Ima visoku topljivost u ulju i nisku topljivost u vodi.
Hidrofilni zavretak ima jako izraen afinitet prema vodi, odnosno ima visoku
topljivost u vodi.
S gledita grade hidrofilnog zavretka, sve surMolekula surfaktanta
faktante moemo razvrstati u tri skupine:
anionske - ioniziraju u vodi tvorei negativan naboj sredine. Mogu negativno reagirati s nekim sastojcima vode, npr. s mineralima tvrde vode.
kationske - s vodom tvore pozitivno nabijenu sredinu. Takoer mogu reagirati s tvrdom vodom. Fitotoksino djeluju na zelene dijelove biljke. U Hrvatskoj su registrirani
pripravci ARMOBLEN T-25 i PINO VIT. Najee se rabe pri primjeni pripravaka
na osnovi glifosata (CIDOKOR, HERKULES i dr.). Poboljavaju im uinak te se
mogu primijeniti u niim dozacijama (do 30 %).
neionske - najee se primjenjuju u poljoprivredi. Lako se primjenjuju i ne
reagiraju s vodom. Prema sastavu su polioksietoksilirani alifatski alkoholi s manjim udjelom siloksana, koji smanjuju pjenjenje. U Hrvatske^ su registrirani SANDOVIT, RADOVIT N, CITOWETT, PINOVIT-N, OKVAIVAC CAFFARO i CHROMOVIT. Rabe se prilikom primjene nekih skupina herbicida (npr. sulfonilureja).
Surfaktanti se rabe u razne svrhe, kao:
okvaivai
poboljivai rasprivanja kapljica kropiva
pospjeivai odravanja kropiva u emulziji te
smanjuju napetost sredstva u spremniku
Okvaivai (weting agent) tvari su koje dodane kropivu poboljavaju raspored kapljica kropiva (voda + herbicid) po povrini lista. Smanjuju napetost
kapljice na povrini lista (vidi sliku).
Primjena kropiva s okvaivaem i bez okvaivaa
Cjelokupni uinak okvaivaa nije potpuno razjanjen. Utvreno je da maksimalni uinak okvaivai postiu pri koncentraciji od 0,1 %. Daljnjim poveanjem koncentracije ne postie se bolja pokrovnost lista kapljicama kropiva, no
dokazano je da se zbog boljeg prodora herbicida u list postiu bolji herbicidni
uinci.
Oito je da okvaiva, osim smanjenjem napetosti povrine kapljice, pridonosi boljem uinku herbicida i na neke druge naine.
Priprema sredstava
Priprema sredstava jedan je od najosjetljivijih poslova jer zahtijeva i tonost zbog postizavanja uinkovitosti i oprez zbog otrovnosti
sredstava.
Sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju prskanjem (ili rasprivanjem) mogu biti u
tekuem ili kaitom obliku. Njih treba prije upotrebe razrijediti vodom na odredenu koncentraciju. Ta je koncentracija za veliku veinu
sredstava vrlo niska. Primjerice, koncentracija
0,1 % znai da se 1 mililitar (ml) (ili 1 kubni
centimetar - cm-^) tekueg sredstva ili 1 gram
(g) ako se radi o krutom sredstvu, na 1 litru
vode. Za tako niske koncentracije ne mora se
uzimati u obzir injenica da se tona 0,1postotna koncentracija postie mijeanjem 1
SI. 52. Priprema sredstva u zatitnoj
ml sredstva sa 999 ml (a ne s 1 litrom - 1000
opremi
ml) vode, pa stoga sve koncentracije moemo
raunati na 1 litru (ili 10 ili 100 litara) vode. Najee se sredstva pripremaju u
spremniku aparata u kojem se primjenjuju pa za razliite veliine spremnika dajemo tabelarni pregled koliina sredstva koje treba uzeti da se postigne eljena
koncentracija (tablica 5.).
Mjerenje tako malih koliina sredstva esto je teko. Tekua sredstva m o g u se tono
mjeriti malim staklenim ili plastinim mjericama ( m e n z u r a m a ) od 5, 10 ili 25 ml, a n e k a
sredstva imaju na boici p o k l o p a c nainjen i o z n a e n tako da slui za m j e r e n j e koliina
od 5 do 20 ml. Neka sredstva (npr, insekticid Fastac 10 SC) imaju u ambalai k a p a l j k u za
oi o b u j m a 1 ml. Sredstva koja se nalaze u obliku praiva (moiva praiva ili topljiva
praiva) moraju se izvagati na preciznoj vagi (za teine v e e od 2 g postoji npr. tzv. "biotehnika vaga"). Ako se ne raspolae t a k v o m v a g o m , male koliine m o g u se o d v a g n u t i u
ljekarni. Ako se e e u p o t r e b l j a v a isto sredstvo, m o e se tako i z v a g a n o praivo staviti u
n e k u u s k u p o s u d i c u (epruvetu, ampulu), oznaiti o b u j a m te u b u d u e tom p o s u d i c o m
mjeriti p o t r e b n u koliinu istog sredstva. Mjerenje licom nije tono i ne smije se tako
mjeriti.
Za sva sredstva koja se upotrebljavaju u zatiti povra oznaena je koncentracija u postotku ili doza (koliina) njihove upotrebe po jedinici povrine. Djel o v a n j e sredstva ovisi o koliini koja doe na j e d i n i c u povrine. Ako je npr. Ekaluks 25 preporuen za suzbijanje krumpirove
zlatice u dozi od 1 l/ha, to znai da da bi se
sredstvo jednolino raspodijelilo po cijeloj
povrini lenom prskalicom koja troi oko 1000
1 vode (toliko troe samo stare dijelom istroene
prskalice), treba uzeti 0,1-postotnu koncentraciju. Meutim, ako se prska suvremenijom lenom prskalicom koja kvalitetno pokriva
povrinu ve s 500 1 kropiva po ha, koncentracija treba biti 0,2 %. Ako se prska traktorskom prskalicom, koja pravi jo sitnije kapljice
pa moe biti dovoljno 300 1 vode po ha, treba
Ekaluks 25 upotrijebiti u 0,33-postotnoj koncentraciji. U sva tri primjera na 1 ha dolazi ista
doza, tj. 1 litra Ekaluksa 25. Znai da treba iz
doze preporuene u uputama i utroka kropiva prskalice (rasprivaa) kojom se prska
SI. 53. Mjerica za krutu formulaciju
izraunati koncentraciju upotrebe, to se moe
u ambalai
oitati i iz tablice 5.
Ako je pak u uputama ili drugim preporukama odredena koncentracija nekog sredstva, bez navoda o utroku kropiva po jedinici povrine, tada se pretpostavlja da se ta koncentracija odnosi za utroak 1000 1 vode po hektaru. Potrebna doza po ha izrauna se mnoenjem preporuenog postotka sa 10. Primjerice, preporuka da treba uzeti 0,2-postotni Radotion E-50, znai zapravo da tog
sredstva treba 2 1 (0,2 x 10) na hektar. Pri primjeni sredstva prskalicom koja troi
samo 400 1 vode na hektar, treba usprkos preporuenoj koncentraciji od 0,2 %,
upotrijebiti koncentraciju 0,5 % da bi na hektar dola cioista potrebna doza od
2 l/ha.
SI. 54. Shematski prikaz podeavanja koncentracije dozi sredstva i utroku kropiva
(prema Maceljski)
Treba spomenuti da se tekua sredstva doziraju u litrama na iiektar (ili k. j.), ali katkada se prodaju na kilograme. Specifina teina nekih herbicida i fungicida moe biti dosta
nia (npr. 0,85) ili via (npr. 1,3) od 1. Ako se kupuje sredstvo specifine teine 0,85, treba
samo 3,4 kg da se postigne doza od 4 l/ha,
jer bi dozom od 4 kg zapravo primijenili previsoku dozu, tj. 4,7 l/ha. Nasuprot tome, ako
se nabavlja sredstvo sa specifinom teinom
od 1,3, treba za dozu od 4 l/ha ak 5,2 kg/
ha, odnosno, ako bi se umjesto 41 na hektar
primijenilo 4 kg, doza bi bila preniska, tj.
samo 3,1 litre. Zato je najbolje nabavljati sredstva u onim jedinicama u kojim su izraene i
preporuke za njihovo doziranje.
Tekua sredstva (za emulziju, za
otopinu) mijeaju se vodom u prskalici, si. 55. Elektronski ureaj za namjetanje
no ako su potrebne vee koliine krotonog uinka prskalice
piva, tada se mijeaju u posebnoj bavi ili kaci. Praiva za suspenziju stavljaju se
u manju posudu (kabli), doda se sasvim malo vode, te se mijeajui pravi kaa,
pazei da se sve praivo dobro nakvasi. Zatim se postupnim dodavanjem vode i
mijeanjem dobiva gusta suspenzija i takva se ulijeva u prskalicu ili bavu uz
stalno mijeanje. Pripremljeno sredstvo i vodu treba uvijek ulijevati u aparat preko sita, da se izbjegne zaepljivanje izlaznog otvora rasprskivaa. Ako se u spremniku nalazi suspenzija (ali i emulzija i otopina), treba ga ee protresti, odnosno,
treba imati stalno ukljuenu mijealicu.
Mijeanje sredstava
Katkada je potrebno u istom roku suzbiti dva ili vie nametnika na koje ne
djeluje jedno te isto sredstvo. Tada treba nabavljati tvornike kombinirane preparate, no takvih u nas ima vrlo malo. Stoga e ee biti potrebno mijeati po dva
sredstva pa i vie sredstava, te ih upotrijebiti istovremeno.
Tablica 5. Priprema p o t r e b n e koncentracije sredstava
Potrebna
koncent.
0,01 %
0,02 %
0,1
0,2
0,2
0,4
0,03 %
0,04 %
0,3
0,4
0,05 %
0,06 %
0,1 %
0,12 %
0,5
0,6
1
0,6
0,8
1
1,2
2
0,15 %
0,2 %
1,2
1,5
2
0,25 %
0,3 %
0,4 %
3
4
0,5 %
0,6 %
1%
5
6
10
2,5
10 g = 1
100 g 10 dag
1000 s Ikg
2,4
3
4
5
6
8
10
12
20
10
15
1,5
3
4
6
8
9
15
18
23
30
38
45
60
75
90
150
20
50
100
2
4
6
8
10
12
20
24
30
40
50
60
80
100
120
200
5
10
10
20
30
40
50
60
100
120
150
200
250
300
400
500
600
1000
15
20
25
30
50
60
75
100
125
150
200
250
300
500
Potrebna
doza 1 Ui
kg na ha
100
200
300
400
l/ha
600
800
1000
1500
0,10
0,2
0,025
0,017
0,012
0,01
0,3
0,4
0,05
0,07
0,035
0,15
0,2
0,1
0,15
0,2
0,006
0,01
0,25
0,3
0,4
0,3
0,4
0,1
0,125
0,15
0,2
0,025
0,035
0,04
0,015
0,02
0,5
0,6
0,8
0,035
0,05
0,06
0,017
0,25
0,05
0,07
0,08
0,075
0,1
0,05
0,5
1,0
0,5
0,25
0,1
0,13
0,17
0,03
0,035
0,065
0,085
0,05
0,86
0,75
1,0
1,5
2,0
0,75
1,0
1,5
2,0
3,0
4,0
6,0
8,0
10,0
3,0
4,0
0,35
0,25
1,5
2,0
0,5
0,75
1,0
0,33
0,5
0,65
3,0
4,0
1,5
2,0
1,0
1,33
1,67
5,0
5,0
Iha = 10 000 m^= 100 ari
1 ar = 100 m^
1 k. i. = 5745 m' = 0,57 ha
2,5
0,125
0,18
0,025
0,125
0,08
0,25
0,35
0,5
0,75
1,0
0,165
0,25
0,125
0,18
0,33
0,5
0,65
1,25
0,83
0,25
0,35
0,5
0,6
0,025
0,03
0,04
0,05
0,075
0,1
0,15
0,2
0,3
0,4
0,5
0,013
0,017
0,02
0,27
0,033
0,05
0,065
0,1
0,13
0,2
0,27
0,33
P r i m j e n a sredstava
Sredstva za zatitu povra najee se primjenjuju prskanjem, rijetko rasprivanjem, zapraivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a jo rjee utrcavanjem ili zalijevanjem tla.
Prskanje je o s n o v n a m e t o d a u zatiti p o v r a od bolesti, tetnika i
korova. Prskaju se sredstva razrijeena u vodi (kropivo) u kapljicama veim od
(3)
Primjeri:
1. eli se postii doza od 2 1 Radotiona E-50 po hektaru.
Pitanje a. Koja je potrebna koncentracija za lenu prskalicu kojom se troi 500 1
kropiva po ha i koju koliinu Radotiona E-50 treba staviti u spremnik te prskalice sadrine 20 litara da se postigne ta koncentracija?
Odgovor a:
CD
(2)
Pitanje b. Koja je potrebna koncentracija u traktorskoj njivskoj prskalici kojom se
troi 2001 kropiva po ha i koju koliinu Radotiona E-50 treba staviti u spremnik sadrine
300 litara da se postigne ta koncentracija?
Odgovor b:
(1)
(2)
2. eli se postii doza Radotiona E-50 od 2 l/ha. Prska se samo traka uz biljke irine
20 cm, razmak redova 70 cm, utroak kropiva raspoloive prskalice 80 l/ha.
Pitanje. Koliko e doi Radotiona E-50 na hektar ako se tretiraju samo trake, koja
koncentracija i koliko sredstva treba dati u spremnik sadrine 200 litara?
Odgovori:
(3)
(1)
(2)
Preraunavanje doze s ha na k. j.
Doza na hektar mnoi se s 57 i dijeli sa 100.
Primjer: doza na ha 2 1 x 57 = 114 podijeljeno sa 100 = 1,141 na k.
Uvod
Poljoprivredna proizvodnja vrlo je raznovrsna djelatnost. Svaki sustav te proizvodnje ima i drukiji sustav zatite bilja, pa tako i povra. Na temelju razine
proizvodnje i znanja proizvoaa mogu se razlikovati tri osnovna sustava zatite
povra prikazana shemom.
- empirijska (niska proizvodnja, nedovoljna
primjena svih dozvoljenih sredstava zatita)
za zatitu bilja, ostaci u hrani ispod - savjetovana (osrednja proizvodnja i zatita)
propisanih MDK
- usmjerena (zadovoljavajua proizvodnja,
koriste se neki elementi integrirane zatite)
KONVENCIONALNI NAIN
INTEGRIRANI NAIN
koristi ekoloki to prihvatljiviju tehnologiju proizvodnje, mora biti organizirana, registrirana, nadzirana
a proizvod certificiran, nije pod dravnim nadzorom,
prirodi isti kao u konvencionalnoj proizvodnji,
cijena proizvoda jednaka ili nia
EKOLOKA PROIZVODNJA
Uobiajena - k o n v e n c i o n a l n a zatita
Konvencionalna proizvodnja povra s konvencionalnom zatitom bilja proizvodi namirnice i druge proizvode na najei danas uobiajeni nain. U Hrvatskoj se zatita povra provodi na najrazliitijim razinama: od empirijske zatite, u
kojoj se zatita najee provodi na nestruan nain po naelu "gaenja vatre", pa
do visoke razine strune zatite temeljene na ekonomskoj i dijelom ekolokoj
prihvatljivosti. Izmeu tih ekstrema postoji bezbroj prelaznih razina, od praktino nikakve do najnegativnije ali rijetke totalne zatite.
Sustavi konvencionalne zatite - empirijska, savjetovana, usmjerena ili totalna - nedovoljno uspjeno prijee gubitke od tetoinja te troe mnogo sredstava
Ekoloka proizvodnja
EU propisala uvjete i smjernice proizvodnje
Nuan je ozbiljan i odgovoran pristup jer svaka pogreka ima dugotrajne posljedice
Potrebno je vrlo veliko znanje proizvoaa koje se moe postii sustavnim radom
Smjernice odreuje organizacija koje je
proizvoa lan unutar okvirnih propisa
Integrirana zatita bilja sustav je k o j i p r o v o d i sve raspoloive mogunosti sprjeavanja gospodarski z n a t n i h teta na nain k o j i m se nanosi to m a n j e tete p r i r o d n i m neprijateljima tetnika, k o j i m se to m a n j e
remeti i oneiuje okoli te se tedi energija. Integrirana zatita bilja (I2B)
treba omoguiti visoku p r o i z v o d n j u na v e l i k i m povrinama uz male trokove i postupeno treba zamjenjivati konvencionalnu tehnologiju zatite bilja. Smjernice za provedbu IZB odreduje organizator proizvodnje ili kupac, a proizvodi
takve organizirane (i nadzirane) proizvodnje redovito su deklarirani (oznaeni)
kao takvi, a prodaju se po istoj, samo iznimno neto vioj cijeni od proizvoda
konvencionalne poljoprivrede.
Osim ove definicije, valja spomenuti definiciju FAO da je IZB sustav koji primjenjuje
sve ekonomski, ekoloki i toksikoloki opravdane metode radi odravanja napada tetoinja ispod ekonomskog praga odluke, pri emu prednost ima uporaba prirodnih imbenika koji ograniavaju pojavu tetoinja.
Dri se da IZB treba postupeno zamjenjivati konvencionalnu zatitu bilja. U tom se
smislu IZB spominje u zakljucima Stockholmske konferencije UN, u brojnim zakljucima FAO i Agendi 21 Konferencije UN u Rio de Janeim godine 1992. Primjenu IZB ve 50
godina potie Internacionalna organizacija za bioloko suzbijanje i integriranu zatitu
(lOBC). Ta organizacija donosi prijedloge za unapreenje i daje ope smjernice za primjenu IZB. Uz ostalo predlae da drave uvedu poreze na klasine pesticide, a regrese za
ekoloki povoljna sredstva, da pogoduju prodaji proizvoda integrirane proizvodnje, da
revidiraju neke prestroge standarde kakvoe plodina, da osiguraju veu pomo stmnom
uzdizanju agronoma i prozvodaa itd. Posebice lOBC potie osnivanje nacionalnih i lokalnih udmenja proizvoaa koji su organizatori integrirane proizvodnje odnosno IZB.
Integrirana zatita bilja, odnosno integrirana ili odriva proizvodnja, osigurava proizvodnju velikih koliina hrane koja ne smije biti skuplja od hrane proizvedene uobiajenim nainima, a da se pri tome manje oneiuje okoli i
ugroavaju organizmi, to je za dananju razinu standarda naeg puanstva i
opskrbljenosti hranom ipak mnogo povoljnije od smanjene i skupe ekoloke
proizvodnje.
Kemijske m j e r e treba upotrijebiti na p o v r u s a m o kada se oekuje
teta b a r e m za 50 % vea od izravnih trokova suzbijanja (sredstvo +
rad).
Pravilnoj ocjeni oekivane tete, dakle odluci o primjeni sredstva za zatitu
bilja, pomae p r o g n o z n a sluba zatite bilja. Potrebno je pridravati se upozorenja koje ta sluba daje, esto navodei prag tolerantnosti, prag odluke ili
kritinu brojku. To je ona estina napada tetoinja (npr. 15 liinki zlatice po
busu) ili onaj imbenik (npr. vlanost vea od 70 %) koja e uzrokovati tetu za
najmanje 50 % veu od prosjenih trokova kemijskog suzbijanja. Ti se pokazatelji moraju prilagoditi konkretnim uvjetima (npr. razvoju usjeva, stvarnim trokovima itd.). Upozorenja prognozne slube trebala bi objavljivati savjetodavna sluba
ili strunjaci neke druge poljoprivredne organizacije (uz strunu pomo drav-
si. 60. Shema integrirane zatite bilja (prema Igre Bari, Maceljski)
nog Zavoda za zatitu bilja) preko lokalnih sredstava javnog priopavanja. Upozorenja sadre i najpogodnije rokove primjene sredstava (signalizacija) da bi se
sa to manjim brojem tretiranja postigao najvei uspjeh, te druge korisne upute.
Vlastita ocjena potrebe primjene kemijskog sredstva ovisi o brojnosti tetoinje, uvjetima za njegovu pojavu i razvoj, prisutnosti prirodnih neprijatelja, razvoju usjeva, raspoloivim aparatima i sredstvima itd. Svakako je najvanije tono
poznavanje stanja u povrtnjaku.
Stanje u povrtnjaku prati se povremenim pregledima usjeva. Vizualnim pregledom (promatranjem) utvruje se pojava mnogih tetnika, uzronika bolesti i
korova. Pregled treba obaviti dijagonalno unutar usjeva, a ne samo na rubovima.
esto je potrebno utvrditi brojnost tetoinje ili zaraenih organa odn. biljaka po
etvornom metru ili po biljci. Na taj se nain utvruju i ve poinjene tete. Ako
je potrebno pregled obuhvaa i upanje biljaka, pregled njihova korijena, rezanje
vrata korijena i stabljike itd. Korisno je upotrijebiti povealo koje poveava oko
5 puta.
Neki se tetnici pronalaze tako da se biljke tresu nad rasprostrtom folijom,
drugi se pronalaze uzimanjem odredenog broj listova ili drugih organa i njihovim temeljitim pregledom i si. Na nekim je vrstama povra mogue bre utvrivanje tetnika zamasima keerom (platnena vrea na ianom okviru).
tetnici u tlu utvruju se pregledom zemlje koja se vadi iz jama (vidjeti dotino poglavlje), a nematode se utvruju uzimanjem uzoraka i pregledom u laboratoriju.
Pokretne tetnike privlaimo na raznobojne ljepljive ploe ili vrpce, feromonske klopke, lovne svjetiljke, ute posude s vodom itd.
Sastavni dio integrirane zatite povra jest i izbor i nain primjene sredstva za
zatitu bilja kojim e se postii potrebni uspjeh bez ugroavanja zdravlja osobe
koja sredstvo primjenjuje, ali i bez ugroavanja potroaa plodine te drugih korisnih organizama. Nadalje, o izboru i nainu primjene sredstava odluuje i nunost da se njime to manje oneisti okoli te potede prirodni neprijatelji (selektivna
sredstva).
U integriranoj zatiti bilja doputena je primjena nekih kemijskih mjera,
dakle nekih kemijskih sredstava za zatitu bilja, samo:
- kada su iscrpljene sve druge mogunosti,
- kada prijeti teta koja je vea od zbroja trokova mjere i ekoloke tete,
- ako nema opasnosti od smanjenja bioloke raznovrsnosti,
- ako nema opasnosti od zagaenja okolia, a minimalna je opasnost od oneienja okolia,
- kada se primjena provodi uz pomo suvremenijih aparata (ureaja) za zatitu
bilja.
Prema zahtjevima potroaa i organizatora IZB sastavljene su zelena lista dozvoljenih sredstava, uta lista sredstava koja su iznimno dozvoljena u strogo odreenim sluajevim i crvena lista sredstava zabranjenih u IZB. Za neka je sredstva
odreen maksimalni broj primjena tijekom jedne godine.
si. 61. Shema prijedloga organizacije integrirane zatite bilja (prema Maceljski)
I mnoge druge drave imaju izraene odgovarajue smjernice i nain nadzora nad pridravanjem tih smjernica. U nas se u novoj dopuni Zakona o zatiti bilja
nalazi preporuka za provoenje i irenje IZB, no nacionalnu krovnu organizaciju
imamo samo za IZB u voarstvu.
Prema tome, integrirana zatita povra ostvarenje je razumljive tenje za proizvodnjom to vie to kvalitetnijeg povra uz to manje trokove, na nain koji
ne predstavlja opasnost ni za ljude ni za korisne ivotinje, niti za na okoli. O
tome mora voditi rauna svaki proizvoa povra i shvatiti da je zatita bilja (pa
tako i povra) odn. fitomedicina znanost koja je za bilje ono to je za ovjeka
medicina. Stoga zatita povra nije jednostavna, pa iskljuivo o strunom znanju
povrara i njegovoj savjesti ovisi hoe li postii potreban uspjeh bez neeljenih
posljedica. Zato ponovno upozoravamo da je potrebno pomno proitati one
dijelove ove knjige koji se bave sredstvima za zatitu bilja i njihovom primjenom
u zatiti povra.
nja u zatiti bilja najopsenija su i najvanija. Nai propisi tono propisuju koja su
sredstva za zatitu bilja (SZB) dozvoljena u ekolokoj proizvodnji (tablica). Ta je
lista usklaena s propisom EU, no sukladno znanstvenim spoznajama stalno se
dopunjava i mjenja. Slina je lista najvanije meunarodne organizacije u Europi
IFOAM-a (International Federation of Organic Agriculture Movements), koja takoer propisuje niz smjernica i pomae nacionalnim organizacijama u radu. U
Hrvatskoj postoji vie nacionalnih ("Bios") i regionalnih ("Eko-Liburnija", "Biopa", "Ekop-Istra", "Planeta" itd.) organizacija, od kojih su neke lanice IFOAMA,
no dosad nisu jae proirile svoju djelatnost. Nacionalne organizacije prilagouju
smjernice prema zahtjevima kupca, ali ih ne mogu ublaiti ispod smjernica propisanih naim propisom.
U odnosu na sredstva za zatitu bilja nai propisi (NN 91/2001 - prilog 2.)
dozvoljavaju primjenu slijedeih sredstava u ekolokoj proizvodnji sukladno posebnim propisima za zatitu bilja:
1. Tvari biljnog ili animaliiog podrijetla
Opis
Naziv tvari
Azadirahtin (ekstrakt biljke Azadirachta
indica neem drvo)
Pelinji vosak
elatina
Hidrolizirani proteini
Lecitin
Biljna ulja (npr. mente, bora itdO
Piretrin (ekstrakt Chrysanthemum
cinerariaefolium)
Kvasija (ekstrakt Quassia amard)
Rotenon (ekstrakt Derris spp.&
Lonchocarpus spp. & Terphrosia
spp.)
Opis
Fungicid
Insekticidi
Parafinska ulja
Mineralna ulja
Kalijev permangnat
Kremeni pijesak
Sumpor
U tekstu Pravilnika dozvoljavaju se jo vodeno staklo, kameno brano, upotreba sterilnih mujaka, etilni alkohol, diatomejska zemlja i kava (ekstrakt korijena
biljke Piper methysticum). U proizvodnji povra u zatvorenom prostoru dozvoljena
je samo fizikalna sterilizacija tla: parenjem i solarizacijom.
Nadzorna stanica obavlja sveobuhvatni nadzor i nenajavljene strune nadzore tehnolokog procesa, o emu sastavlja zapisnik. U sluaju sumnje uzima uzorke i dostavlja ih ovlatenom ispitnom laboratoriju. Ovlateni laboratorij svoj nalaz
dostavlja nadzornoj stanici.
Na temelju zapisnika nadzorne stanice i pripadajue dokumentacije laboratorija pravna osoba za provedbu postupka potvrivanja ekoloke proizvodnje
izdaje potvrdnicu.
Proizvoa (ili organizacija u koju je ulanjen) treba sainiti deklaraciju ekolokog proizvoda kojom se nedvosmisleno prepoznaje ekoloki proizvod. U njoj
se, uz ostalo, navodi naziv i adresa proizvoaa, upisni broj upisnika, natpis koji
pokazuje da je to ekoproizvod, naziv nadzorne stanice i broj potvrdnice.
Proizvoa temeljem potvrdnice i sainjene deklaracije moe od MP dobiti
zatitni znak "ekoproizvod" za odreenu vrstu i koliinu proizvoda. Znak ekolokog proizvoda okruglog je oblika, ima natpis EKOLOKI PROIZVOD HRVATSKE - ORGANIC PRODUCT OF CROATIA. Taj znak treba pomoi da se proizvod
lake proda po povoljnijoj cijeni jer iza njega stc^'i sloeni sustav nadzora koji
garantira nain proizvodnje i kvalitetu povra. MPS vodi evidenciju proizvoda za
koje je izdao znak "ekoproizvod".
MP vodi i upisnik uvoznika ekolokih proizvoda da bi se i za uvozne proizvode ekoloke proizvodnje osigurali jednaki uvjeti kao i za domau proizvodnju.
Treba posebice istaknuti da je EU zabranila deklarirati bioproizvodima ili
ekolokim proizvodima one proizvode koji se ne proizvode u organiziranoj pro-
DK
RN
GR
IRL
NL
UK
EU
CZ
PL
SLO
CH
SI. 63. Udio povrina ekoloke proizvodnje u nekim europskim dravama u 2001. i 2002. i
znatno skuplja od integrirane zatite bilja. Ekoloka proizvodnja kultivara krumpira otpornijih na plamenjau laka je i jeftinija, no trite manje prihvaa te kultivare. Slino se ve javlja i za druge vrste povra. Ti primjeri pokazuju neke potekoe u ekolokoj poljoprivredi, zbog kojih taj sustav proizvodnje zahtijeva izvjesno snienje dosadanjih kriterija u odnosu na kakvou proizvoda.
U zemljama EU drave razliitim mjerama pogoduju ekolokoj proizvodnji.
Tako su ekoloki povoljna sredstva za zatitu bilja u nekim dravama osloboena
poreza, a ostala su oporezovana. Drave daju znatne novane poticaje za povrine
pod ekolokom proizvodnjom ili proizvode te proizvodnje i razliite druge pogodnosti. I u Hrvatskoj se ekolokoj proizvodnji sukladnoj Zakonu daje odredena potpora. No najvanije je to se u dravama EU vie ne doputaju nered i
prijevare te se strogo propisuje tko smije svoje proizvode deklarirati ekolokim
proizvodima i kao takve prodavati. U tim dravama povrine ekoloke proizvodnje zauzimaju prosjeno oko 2-4 % ukupnih povrina (grafikon si. 63.).
Ekoloka proizvodnja najvie je rairena u bogatim zemljama zapadne Europe i u SAD upravo zato to standard tamonjih stanovnika omoguuje kupovanje
i neto skuplje hrane proizvedene tim postupkom. U 2001. g. ekoloka proizvodnja u Njemakoj obuhvaala je 12000 gospodarstava s 3,2 % povrine, a u Francuskoj 9000 gospodarstava na 1,3 % povrine.
Svakome tko eli na ekoloki nain proizvoditi hranu treba pomoi i upozoriti
ga da sve potrebne upute moe dobiti od poljoprivredne savjetodavne slube
koja ve ima specijalizirane strunjake za takvu proizvodnju. No, treba upozoriti
i na tekoe na koje e naii pri tome. Upravo stoga strunjaci - fitomedicinari
procjenjuju da je proizvodnja povra na polju sukladna integriranoj zatiti bilja u
veini sluajeva u ovom trenutku prikladnija za hrvatsku poljoprivredu. Nasuprot
tome, u proizvodnji povra u zatvorenom prostoru treba prii ekolokoj proizvodnji u objektima gdje to doputa znanje zaposlenih.
nove metode zahtijevaju puno manje rada, rezultati se mogu dobiti ve za 24 sata,
pogodne su za automatizaciju, kvalitativne su i kvantitativne i u jednom testu
moe se determinirati jedan ili vie patogena. Iako su to metode za ovo tisuljee,
veina ih jo mora proi standardizaciju.
Na o s n o v i analize z d r a v s t v e n o g stanja s j e m e n a , u s k l o p u s j e m e n s k e
kontrole, o d l u u j e se je li s j e m e p r i k l a d n o za sjetvu i o d a b i r e se odgovar a j u i f u n g i c i d za tretiranje s j e m e n a , a k o je to p o t r e b n o .
Tretiranje sjemena poznato je ve tri stoljea, a u usporedbi s drugim metodama moe se rei da je to najjednostavnija, ekoloki i gospodarski najprihvatljivija metoda zatite bilja. To je postupak nanoenja pripravka na sjeme ili druge
mjere preventivnog suzbijanja irenja biljnih bolesti putem zaraenog sjemena.
Razlikujemo kemijske, fizikalne i bioloke naine tretiranja sjemena. Osim pravog sjemena, tretiramo i sadni materijal npr. gomolje krumpira.
U kemijskom tretiranju primjenjuju se razni kemijski spojevi koji imaju baktericidno, rjee virocidno, a najee fungicidno djelovanje.
Za suzbijanje bakterija na povrini sjemena u svijetu se sjeme povra moi u
kiselinama ili izbjeljivaima (najee NaClO) odredene koncentracije i propisano vrijeme. Rjee se primjenjuju virocidi, npr. Na^PO^ za suzbijanje kontaminacije sjemena rajice s TMV.
U proizvodnji sjemena za tretiranje se najee primjenjuju fungicidi. Fungicid za tretiranje sjemena mora djelovati fungicidno ili bar fungistatiki na prisutne
gljivice, te imati zatitno djelovanje i nakon sjetve da bi suzbio infekciju sjemena
ili mladih biljica u kritinom razdoblju od gljivica iz tla.
Prema postojeim propisima (Pravilnik o vrstama poljoprivrednog bilja ije
sjeme mora biti tretirano fungicidom, NN 74/01) sjeme povra ne mora biti tretirano prije sjetve, no Mjerila u Pravilniku o obveznom zdravstvenom pregledu
usjeva, sjemena i sadnog materijala (NN 53/91) odreduju doputeni postotak uzronika bolesti na sjemenu u prometu.
Za odabir odgovarajueg fungicida za tretiranje sjemena potrebno je znati:
1. rezultate analiza zdravstvenog stanja sjemena - dakle koje su gljivice prisutne u kojem postotku i tono gdje na sjemenu (na povrini, plie ili dublje u
sjemenoj lupini ili u unutranjosti sjemena),
2. mehanizam djelovanja svih aktivnih tvari u prometu u Hrvatskoj,
3. spektar njihove djelotvornosti (tablica 2.), te
4. uinke prije i nakon sjetve (tablica 3.).
Prema mehanizmu djelovanja fungicide dijelimo na kontaktne i sistemine.
Kontaktne fungicide ine preparati (tiram, kaptan, mankozeb, iprodion, djelomino derivati kinolina, PCNB; fludioksonil i dr.) koji suzbijaju mikrofloru na
povrini sjemena i u neposrednoj blizini sjemena u tlu. Veina ih spreava procese staninog disanja gljivica. Osjetljivost pojedinih kultura prema tim preparatima
je razliita. Sistemini fungicidi (benomil, fosetil-Al, karbendazim, karboksin, metalaksil, tiabendazol itd.) jesu fungicidi koji su pronaeni u posljednja tri desetljea. Dopiru svojim djelovanjem i do mjesta unutarnje zaraze. Mehanizam njihova
djelovanja sastoji se od dezorganizacije jedne ili vie faza u metabolizmu stanice
Patogen
Colletotnchum
lindemuthianum
Grah
Graak
Vrste
sjemena
Krumpir
Patogen
Fusarium 5pp.
Phoma sp.
Helminthosporium
solani
Rhizoctonia solani
Alternaria
brassicicola
Alternaria spp.
Luk
Mrkva
Perin
Celer
Paprika
Rajica
Salata
pinat
Fusarium spp.
Sderotinia
sderotiorum
pale klice
Alternaria spp.
Fusarium spp.
pale klice
Alternaria daud
pale klice
Pythium spp.
pale klice
pale klice
pale klice
pale klice
Phythium spp.
pale klice
Primarni uinak
(prije sjetve)
Sekundarni
uinak
(poslije
sjetve)
Moenje u otopini ili malo ili nita, neki pre- praktino sav uinak u nema ga ili je malen iz adsorbiraparati mogu biti adsor- trenutku moenja
suspenziji
nog preparata
birani
Muljanje
(slurry metoda)
Vlaenje koncentrira- ostatak na povrini ovi- glavni uinak tijekom malen ili prilian
nom, obino volatil- si o koliini upotrijeblje- tretiranja i skladitenja
difuzijom i hlapljenjem
nom tekuinom
ne koncentracije
PRAIVO
Zapraivanje sjemena znatna koliina, ovisno praktino ga nema, osim sav uinak pod
o adhezivnosti prepara- od volatilnih preparata utjecajem vlage iz
tla
ta i koncentraciji aktivne tvari u njemu
Piliranje
sav uinak
FUMIGACIJA
Fumigacija
nita
nita
tetnici u tlu
Odrasli je hrut kornja smea tijela, dugaak 20-25 mm. Osim obinog i
izrazito najeeg svibanjskog hruta, ima jo nekoliko vrsta manjih hruteva. Liinke hruteva nazivaju se gricama. Grice imaju savinuto tijelo bijele boje s
izraenom smeom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu. Grice obinog hruta
narastu do 50 mm.
Rovac je veliki kukac, dug do 5 cm, utosmede boje, s izraenim nogama
kopaicama. Liinke su sline odraslom obliku.
Na vlanim zemljitima mogu tetiti i liinke komara {Tipula vrste).
Na napadnutom polju ti tetnici izgrizu sjeme ili klice u tlu; stoga biljke ne
niu i sklop je prorijeen. Ve izniklim biljkama moe biti progrien vrat korijena
ili oteeno korijenje pa ute, venu i ugibaju. U gomoljima krumpira injaci prave uske hodnike, grice prave povrinski izgrizena plia udubljenja, a rovac pravi
dublja udubljenja. Na dobro obraenom tlu prisutnost rovca vidljiva je po hodnicima koje pravi tik ispod povrine tla i tako je malo nadigne.
Vanost. tetnicima u tlu osobito pogoduju uvjeti u kojima se uzgaja povre,
a rado se hrane i gomoljima krumpira. Stoga se ubrajaju u najvanije tetnike
povra. Prorijeduju sklop i slabe preostale biljke, pa uzrokuju znatno smanjenje priroda. Snizuju i kvalitetu korjenastog i gomoljastog povra jer se oteeni (nagrizeni, izbueni) gomolji
krumpira, korijeni mrkve i celera itd. ne mogu
staviti u promet. I kuna potronja takva povra oteana je, jer oteene gomolje i korijenje
napadaju gljivice i bakterije, a otpad je velik.
Biologija i ekologija. Postoje razlike u biologiji pojedinih vrsta klisnjaka koje se tek sada istrauju. Stoga e se prikazati samo okvirni
podaci o biologiji.
Odrasli klisnjak zadrava se na cvijetovima
i ne pravi tete. Privlae ga gusto obrasle
povrine, kao to su livade i panjaci, lucerita i
djetelita, ali i strna ita te zakorovljeni usjevi.
Na takvim povrinama odlae jaja u tlo. Nakon
15-30 dana izlaze liinke, koje cijeli ivot provode u tlu, hranei se korijenjem razliitih kulturnih i korovskih biljaka. Razvoj liinki traje 24 godine. U tlu se kreu horizontalno i vertikalno. Horizontalna migracija nastaje zbog traenja
hrane, koju liinka nalazi idui tragom ugljinog dioksida to ga izluuje korijenje. Stoga je
Sl. 68. Rovac
teko nai liinke injaka na sasvim golom di-
jelu parcele, npr. ondje gdje su ve sve biljke unitene; one se nalaze samo na
rubovima takvih pljeina uz jo ive biljke. Vertikalna migracija nastaje kad liinke pred hladnoom (pred zimu) i pred jakim isuivanjem povrine tla (ljeti) bjee
u dublje slojeve tla, iz kojih se, im nestaju uvjeti zbog kojih su se povlaile u
dubinu, opet vraaju u povrinske slojeve, gdje ima najvie korijenja. Kad se tlo
zagrije preko 4,5
vraaju se prema povrini.
Razmnaanju injaka pogoduju vlanija tla, pa su najbrojniji u naim zapadnijim krajevima i uz rijeke (Posavina, Pokuplje, neka kraka polja). U suhim uvjetima isti broj injaka pravi vee tete nego u vlanim uvjetima jer tada jae napadaju sonije dijelove biljaka (gomolje,
mesnato korijenje, vrat korijena). Najvee tete prave injaci rijetkim usjevima
unutar kojih su korovi temeljito suzbijeni, jer se u tim usjevima koncentriraju
na preostale kulturne biljke. Polifagnost liinki znatno smanjuje tetnost na zakorovljenim povrinama. Najvaniji prirodni neprijatelji injaka jesu kornjai
iz porodice traka.
Obini hrut u nas je najei u
brdskim krajevima juno od Save, ali i
Sl. 69. Liinka komara (snimio M.
okolici Zagreba, Virovitice i Poege.
Maceljski)
Odrasli hrutovi javljaju se koncem travnja, a hrane se liem voaka i drugih liara. U nekoliko navrata enka odlae
jaja u tlo, najradije u tlo koje nije previe zbijeno, dakle u oranice i vrtove. Liinke
itav ivot provode u tlu. Razvoj grica traje 2-3 godine, a u godini masovnog leta
hrutova, tj. u prvoj godini razvoja, grice ne prave gotovo nikakve tete (jo su
malene). Znatno vee tete prave u drugoj godini razvoja, dakle u godini nakon
masovnog leta, a najvee tete prave na poetku tree godine. U polovici tree
godine kukulje se i daju mladog hruta, koji prezimi, te u proljee etvrte godine
izlazi iz tla, i tako se itav ciklus ponavlja. Za razvoj hruta, dakle, potrebne su
tri godine, no u nekim viim podrujima i etiri godine. Pojavi obinog hruta
pogoduju podruja ili niz godina s jaim oborinama.
Rovac prezimljuje u raznim razvojnim stadijima, no najee kao odrasla
liinka, u stajnjaku, klijalitu ili na drugim toplijim mjestima, katkad i do 1 m
duboko u tlu. Odrasli kukci javljaju se u
lipnju i srpnju, esto izlaze na povrinu
tla, gdje se pare. enke odlau jaja u Si. 70. Prerezgomolja oteenog injacima
tlu na dubini veoj od 10 cm, esto na (snimio M. Maceljski)
+++
II
III
IV
+++
+++
+++
++
VI
VII
VIII
IX
XI.
XII
ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo ooo
ooo ooo ooo ooo ooo ooo
+++
+++
+++
+++
+++
+++
+++
+++
++
30-50 cm dubine. Jedna enka odloi 300-600 jaja. Liinke se ubrzo razilaze, kopajui hodnike u raznim dubinama. Hrane se i ivotinjskom hranom, a bilje esto pregrizaju jer smeta njihovu kretanju u hodniku iskopanom plitko ispod povrine tla.
Zatita. tetnike u tlu treba suzbijati prije sadnje krumpira i sjetve drugog
povra, dakle preventivno. Kad iznikli usjev napadnu ti tetnici, pomoi vie
nema. Stoga u svim podrujima gdje se ta skupina tetnika javlja i bar povremeno
nanosi tete, treba pregledati tlo prije sjetve ili sadnje, i na osnovi rezultata toga
pregleda odluiti o potrebi zatite.
Tlo se pregledava najee u proljee, prije sjetve ili sadnje, no ako se biljke
siju ili sade vrlo rano, moe se tlo pregledati ve u jesen. Na svakoj parceli treba
iskopati nekoliko jama velikih 25 x 25 cm i dubokih jednu lopatu. Iz tih se jama
izbaci sva zemlja na rasprostrtu foliju ili razrezanu vreu od gnojiva, rukama se
drobi i pregledava ima li tetnika koji ive u tlu. Na malim jednolinim parcelama
dovoljno je iskopati pet takvih jama, a na veim parcelama ili na parcelama na
kojima su bile razliite pretkulture treba iskopati vie jama. Potreban broj jama na
veim parcelama: na parcelama velikim 1-5 ha barem 8 do 14 jama, od 5 do 10 ha
- 10-16 jama, a preko 10 ha - 16-24 jama.Potrebno je vie jama ako su parcele
nejednoline.
Svi sabrani injaci, grice ili drugi tetnici na nekoj parceli, stavljaju se u
posude sa 70 % alkohola (pirita), te se poslije prebroje. Ukupni broj tetnika
jedne skupine, npr. injaka, pomnoi se sa l6 (jer je povrina jame esnaestina
jednog etvornog metra) i podijeli s brojem jama iskopanih na parceli; tako se
dobije brojnost tetnika po etvornom metru. Rovac se esto ne moe pronai
kopanjem jama; najbolje je prilikom oranja procijeniti njihov broj (plugom se
rovci izbacuju iz tla), odnosno prilikom kopanja jama procijeniti taj broj po broju
hodnika.
Brojnost injaka moe se utvrditi i ukopavanjem klopki za injake. To su
plastini lonii za cvijee s izbuenim dnom u koje se stavlja aka sjemena penice i kukuruza. Lonci se ukapaju u tlo to dalje od roka sjetve. Sjeme klija, razvija
CO^ koji privlai injake te oni ulaze u lonce. Tik prije sjetve lonci se vade, njihov
se sadraj ili odmah pregledava ili stavlja u Tulgrenove lijevke te utvruje broj
injaka.
Najnovije feromonske klopke privlae klisnjake te se na osnovi njihova broja moe procijeniti
brojnost injaka. Postavljavljanjem veeg broja
klopki i velikim ulovom smanjuje se brojnost tetnika. Feromoni su strogo specifini, pa za svaku
vrstu postoji drugi feromon. Za njihovu primjenu, stoga, treba poznavati vrstu dominantnu na
nekoj povrini na koju se eli postavljati klopke.
Zatita primjenom insekticida potrebna je kod
prekoraenja praga odluke (kritinog broja) tetnika. Orijentacijski prag odluke za povre iznosi:
za injake u humidnim podrujima 3-5 na m^, a
2-4 na m^ u aridnim podrujima, za grice hruta
2-3 na m^, a za rovca 0,25-0,5/m^.
Za suzbijanje tetnika u tlu u krumpiru i povru mogu se insekticidi upotrijebiti prije sjetve ili
sadnje tako da se irom rasipaju insekticidne granule po itavoj povrini, mijeajui insekticide s
tlom do 3-8 cm dubine. Na usjevima mrkve, krumpira i jo nekih vrsta povra mogu se granulirani
insekticidi posebnim depozitorima, montiranim Sl. 72. Klopke za injake (prazne,
sa sjemenom, dopunjeneperlitom)
na sijaicu (sadilicu), sipati samo u redove uz sje(snimio D. Berti)
me ili blizu njega. Na malim povrinama mogu se ti insekticidi sipati rukom
(u rukavici) iz neke posude uz gomolj
ili sadnicu. Neki se insekticidi prskaju
po itavoj povrini takoer uz neposrednu inkorporaciju u tlo prije sjetve ili sadnje, a jednostavnom prilagodbom prskalice mogu se primijeniti i u traku istovremeno sa sjetvom.
Od insekticidnih granula na krumSi. 73. Feromonska klopka za klisnjake
piru i veini vrsta povra mogu se upo(snimio D. Berti)
trijebiti Dursban G-7,5 i Finish G-7,5
(irom 0,5-0,6 kg/ar, u redove 150-200
g/ar), u krumpiai, kupusnjaama, mrkvi
i luku Volaton G-5 % (irom 0,8-1 kg/ar,
u redove 200-300 g/ar) i Volatonizirano
gnojivo 15-15-15 s 1 % foksima (irom
3-4 kg/ar, 1,5-2 kg/ar u redove), a samo
u krumpiru Geocid G-5 (u redove 200300 g/ar). Pri primjeni u redove krumpira preporuuje se tretirati traku iro- Si. 74. Sedmodnevni ulov jedne vrste klisnjaka
ku dvadesetak cm da bi se unitili tetu feromo7ukoj klopki {smmio D. Berti)
nici u zoni cijele kuice. No zbog kasnije migracije injaka iz netretiranih dijelova, kad insekticid ve izgubi svoju uinkovitost, taj nain zatite krumpira daje
samo djelomini uspjeh.
Za prskanje se mogu primjenjivati ovi insekticidi: Dursban E-48, Pirifos-EC,
Pyrinex 48 EC ili Einish E 48 (irom 60-80 ml/ar, u traku 20-30 ml/ar), a u brazde
pred sjetvu krumpira Confidor SL 200 (100 ml/ar).
Za namakanje presada kupusnjaa dozvolu ima Confidor SL 200 u koncentraciji 0,1 % 15 minuta.
Krumpir se moe donekle zatititi od tetnika u tlu i sadnjom gomolja tretiranih imidaklopridom. Za tretiranje gomolja krumpira namijenjenog sadnji
primjenjuje se Gaucho ES 350 (50-100 ml/100 kg gomolja) ili Prestige ES 290 (uz
imidakloprid sadri i fungicid pencikuron protiv bijele noge) u dozi od 100 ml na
100 kg krumpira. Gomolji se mogu tretirati tako da se rasprostru na foliju i prskaju uz okretanje podizanjem aibova folije ili, to daje slabiji razultat, da se posade
u brazdu i tamo prskaju runom prskalicom. Najbolji je nain prskanje gomolja
na sadilici u vrijeme sadnje, za to su potrebne manje preinake na sadilici i uporaba
traktorske prskalice.
Pri zatiti kaimpira tretiranjem sjemenskih gomolja postie se smanjenje teta od injaka samo od napada u poetku vegetacije. Novo stvoreni (mladi)
gomolji neto udaljeniji od
starog gomolja ne mogu biti zatieni ovim nainom
zatite.
Samo se iznimno mogu smanjiti tete na ve
izniklim biljkama rasipanjem spomenutih granula
oko biljaka, zalijevanjem
biljaka ili prskanjem tla oko
SL 75. Ureaj za prskanje gomolja pri sadnji
biljaka
sredstvima za
(snimio D. Berti)
prskanje. Granulati i sredstva primijenjena prskanjem moraju se motikom umijeati u tlo to blie ugroenim
biljkama, a ako se zalijeva to nije potrebno.
Napad hrutova moe smanjiti unitavanje odraslih hrutova na vokama i
liarima. No uspjeh se postie samo ako u tome sudjeluju svi proizvoai nekog
podruja.
Rovac se od kraja svibnja do kolovoza moe suzbijati i rasipanjem tvorniki
napravljenog mamca Mesurol (50 g/ar).
Rovac se moe dosta uspjeno suzbijati i bez upotrebe kemijskih sredstava.
U jesen se na vie mjesta u vrtu zakopa stajskoga gnoja i ta se mjesta oznae. Radi
164
mi
topline u taj e se gnoj uvui brojni rovci, koje treba unititi na koncu zime, prije
nego zatopli. I prilikom oranja brojni rovci izbace se na povrinu te se mogu
lopatom ubiti. U klijalita se mogu ukopati posudice s vodom 2 cm ispod razine
tla. Na sve etiri strane od tih posudica ukopaju se letve. Kad rovac, pravei hodnik plitko ispod povrine tla, dode do letve, krenut e uz letvu, pa ako krene u
smjeru posudice, upast e u nju.
Intenzivna obrada unitava brojne tetnike u tlu. Optimalni rokovi sjetve odn.
sadnje, kao i druge agrotehnike mjere, omoguuju biljkama da izbjegnu dio teta odn. da se oporave.
Sovice p o z e m l j u e
(usjevna sovica - Agrotis segetum, sovica i p s i l o n - Agrotis ypsilon, proljetna sovica - Euxoa temera i dr.)
Opis. Sovice su noni leptiri. Gusjenice tih vrsta zovu se pozemljue ili podgrizajue sovice, jer se preko dana zadravaju plitko u du, a u sumrak poinju
nagrizati biljke sasvim uz povrinu da ili neto iznad nje. Gusjenice su sive boje,
glatka tijela, prilikom dodira smotaju se u kolut. Narastu do 45 mm. Po gusjenicama teko se razlikuju pojedine vrste.
Vanost. Sovice pozemljue proirene su u svim naim podaijima. Najee
oteuju kupusnjae, ali i salatu, luk, krumpir i dr. Napadnute biljke pregriene su
pri zemlji ili oteene tako da ute i sue se. Krumpiru bue gomolj. Jaina napada
vdo je razliita u pojedinim godinama. Budui da se gusjenice hrane i korovima,
jednaki broj gusjenica napravi mnogo veu tetu na nezakorovljenom usjevu nego na zakorovljenom. Meutim,
korovi privlae leptire pa je brojnost gusjenica obino vea na zakorovljenim povrinama.
Prodrljivost gusjenica raste
geometrijskom progresijom u odnosu na njihov razvoj. Stoga je za
pravovremenu zatitu vano uoiti poetak pojave gusjenica, dok
su one duge oko 1 cm, a tete malene. Naime, odrasle gusjenice
mnogo su otpornije na veinu insekticida pa je suzbijanje kasnijih
razvojnih stadija manje uspjeno.
SI. 76. Sovice pozemljue (prema "Bayer")
Biologija i ekologija.
Usjevna sovica {Agrotis segetum) prezimi u tlu kao odrasla gusjenica, koja se na
poetku proljea kukulji te ne pravi tete. Leptir se javlja koncem svibnja, a napad
gusjenica p r v o g pokoljenja zbiva se u lipnju. Koncem srpnja i poetkom kolovoza leptiri o v o g pokoljenja lete i odlau jaja na obrasle povrine. Gusjenice d r u g o g
pokoljenja javljaju se najee u rujnu, te, poto nakon intenzivne ishrane odrastu, odlaze dublje u do na prezimljenje. Dakle, ta vrsta ima dva pokoljenja u godini.
Sovica ipsilon {Agrotis ypsilon) prezimljuje kao odrasla gusjenica ili kukuljica
u tlu, no velik broj leptira dolijee u nae
krajeve s juga. Stoga su pokoljenja isprepletena te od svibnja pa do jeseni traje napad gusjenica. Ima najee tri pokoljenja,
u junim podrujima i vie. Najea je tetsi. 77. Leptir usjevne sovice
na vrsta u naim podrujima.
Proljetna sovica (Euxoa temerd) prezimi kao mala gusjenica u ljuski jaja.
Stoga se prva od svih pozemljua u proljee poinje hraniti. Najvee su tete tijekom travnja. Ima jedno pokoljenje godinje.
Leptiri sovica hrane se na cvjetovima korova, pa je i odlaganje jaja najvee na
zakorovljenim povrinama. Proljetnoj sovici pogoduje toplo i suho vrijeme, a sovici ipsilon toplo i vlano vrijeme. Openito sovicama pogoduje toplo i suho
vrijeme dok leptiri lete, a vlano vrijeme u vrijeme odlaganja jaja i razvoja gusjenica.
Zatita. Gusjenice sovica pozemljua vrlo su otporne prema mnogim insekticidima, pogotovu kada odrastu, o d n o s n o prijeu 25 mm duljinu. Stoga je potrebno na vrijeme uoiti poetak napada i provesti suzbijanje dok su gusjenice
jo malene i teta neznatna.
Prognozna sluba za zatitu bilja trebala bi feromonima pratiti let leptira sovica pozemljua. Gdje se uhvati mnogo leptira, velika je vjerojatnost da e biti
odloena brojna jaja, pa treba oekivati jau pojavu gusjenica. Stoga nas praenje
leta leptira moe upozoriti da se u nekom irem podruju oekuje jai napad
ovog tetnika, i tada redovitim pregledom usjeva treba utvrditi jesu li pojedine
povrine napadnute i kada su napadnute. Pregledi tla, radi utvrivanja injaka i
drugih tetnika u tlu, mogu posluiti samo kao orijentacija za utvrivanje pojave
sovica. Naime, tim pregledima lako se pronalaze odrasle gusjenice usjevne sovice i sovice ipsilon, no one i tako ne prave vie tete, a leptiri koji e se iz njih
razviti mogu odletjeti u sasvim druga podruja.
Ve prema vrsti povra, dri se da 0,5-2 gusjenice sovica pozemljua po etvornom metru nanose takve tete da je potrebno njihovo suzbijanje.
166
(Helicoverpa armigera)
Prije se mislilo da je ta vrsta istovjetna vrsti Heliothis ohsoleta, pa se pod tim
imenom javlja u starijoj literaturi. Za Hrvatsku je noviji vaan tetnik, iako je i prije
bila mjestimice proirena, napose u junim podrujima. Kao to smo i bili
predvidjeli, zatopljenje je pogodovalo irenju ovog tetnika na
nova podruja i poveanju njegove brojnosti. Tako su u 2003. g.
zabiljeene vee tete na povru
i mnogim ratarskim usjevima.
Opis. Leptir ima svijetlosmeda krila s tamnijim porubom na
stranjim krilima. Raspon krila
3,5-4 cm. Boja gusjenica ovisi o
prehrani. Raniji razvojni stadiji su
svijetlije boje a kasniji su najee
tamna izgleda s usporednim
crnim crticama uzdu hrpta i tamnom i svijetom bonom linijom.
Narastu do 4 cm duljine.
Vanost. Izraziti je polifag. U
2003. g. zabiljeene su vee tete
na plodovima rajice u Hercegovini. No napadaju i papriku,
krumpir, grah, bob i druge lepirnjae, neke krstaice, salatu te
si. 79. Gusjenice ute kukuruzne sovice
brojne druge usjeve i nasade. Iz(snimio M. Maceljski)
grizaju lie, cvjetove i plodove u koje se esto ubuuju, a bue i izgrizaju i stabljike biljaka. Zbog veeg broja pokoljenja tete nastaju za cijele vegetacijske sezone, za topla se vremena poveavaju prema jeseni. U zatvorenom prostoru javljaju
se redovitije i oteuju povre i cvijee. Jedan je od najpoznatijih svjetskih tetnika pamuka pa se esto naziva pamukova sovica.
Biologija i ekologija. Prezimi kukuljica u tlu. Leptir izlazi od kraja travnja.
enke odlau mnogo jaja na biljke hraniteljice. Razvoj jaja traje od 3 dana kod 25
C do desetak dana za hladnija vremena. Razvoj gusjenica traje 20-30 dana, ovisno o toplini. Leptiri ive do tri tjedna. U prirodi vrsta ima najee tri, djede dva
ili etiri pokoljenja godinje. U zatvorenom prostoru ima pet i vie pokoljenja.
Termofilna je vrsta kojoj pogoduju poviene temperature (22-28 C). Zbog velikog utjecaja klimatskih prilika, ali i svojstva migracije, u nas se ubraja u periodine tetnike.
Zatita. Temeljitom zimskom obradom tla unitava se dio kukuljica. Pojava
leptira ove vrste moe se pratiti uz pomo feromona, a hvataju se i na svijetlo.
Primjenu kemijskih insekticida ograniava nepostojanje dozvoljene namjene za
ovu vrstu i propisane karence. U inozemstvu se, uz potpuno pridravanje karenca, primjenjuju bioloki (npr. B. t. k.) i biotehniki insekticidi, a iznimno i neki
piretroidi i neonikotinoidi. Posebice je oteano suzbijanje gusjenica koje su
ubuene u biljne organe. Uinkoviti mogu biti prirodni neprijatelji, osobito osice
roda trihograma.
Metlica
Zatita. Zbog toga to se metlica javlja povremeno, veliku ulogu ima pravovremena prognoza, koja je mogua ulovom leptira na lovne svjetiljke, a vjerojatno e se uskoro upotrebljavati i feromoni. Kemijsko suzbijanje potrebno je im
se po biljci nade vie od 1-3 gusjenice, ve prema veliini i vrsti biljke. Djelotvorni
su bioloki insekticidi koje sadre Bacillus thuringiensis kurstaki(3\^oh\i-W9, Thuricide-HP, Baturad-WP), nadalje insekticidi iz skupine piretroida. Insekticide treba upotrijebiti na poetku napada.
Stabljikina n e m a t o d a
(Ditylenchus dipsaci)
Opis. Stabljikina nematoda migratorni je endoparazit. Mujaci i enke crvoliki su, dugi od 1,0 mm do 1,3 mm, s vrio kratkim stiletom. Liinke drugog stadija
duge su oko 0,3 mm.
Vanost. Stabljikina nematoda kozmopolitska je vrsta, naroito rasprostranjena u umjerenim klimatskim podrujima, gdje je jedan od najopasnijih biljnih
nametnika. U Hrvatskoj je utvrena, ali na ogranienim podrujima, pa se stoga i
nalazi na A2 listi karantenskih tetoinja bilja.
Poznato je oko 20 biotipova ove vrste koji parazitiraju na vie od 450 biljnih
vrsta, u njihovim podzemnim dijelovima (gomolji, lukovice) i na nadzemnim djelovima (stabljikama). Osobito je tetna za ove vrste povra: crveni i bijeli luk,
poriluk, celer, mrkvu, pastrnjak, perin, rajicu, pinat, grah, graak, krumpir i dr.
U Hrvatskoj na podruju Istre, Zagreba, Slavonije i Baranje zabiljeene su
velike tete i znatno smanjenje prinosa, pa ak i mjestimino propadanje crvenog
i bijelog luka. Napadnute lukovice crvenog luka deformirane su, mekane i spuvaste, a na njihovu prerezu vide se smei koncentrini krugovi koji upuuju na
truljenje izazvano naknadnim napadom
patogenih mikroorganizama. Listovi zaraenog luka odebljali su, svijeni, uveli
i uti. Pri uzgoju sjemenskog luka stabljikina nematoda kree se prema cvjetnim stapkama, gdje infestira cvjetove pa
se onda i sjemenke zaraze tom nematodom. U tom sluaju D. dipsaci moze se
prenositi i sjemenom.
Na napadnutom bijelom luku nisu
vidljiva odebljanja niti se uvijaju listovi
nego listovi ute, a lukovice su mekaSi. 80. Lukovice crvenog luka zaraene
ne, pra;!ne i nisu za sadnju.
stabljikom nematodom (prema Sasser)
Neki biotipovi stabljikine nematode napadaju i mrkvu, javljaju se zadebljanja na osnovici listova, stabljika je iskrivljena i svijena, a korijen zaostaje u razvoju, raspucan je i posmedi. Isti simptomi
javljaju se i u pastrnjaka. Zaraene biljke celera ute, prestaju rasti, a pojavljaju se
i odebljanja na stabljici.
Izvrsna mjera suzbijanja jest i toplinska sterilizacija tla, koja se obavlja vodenom parom najee u zatienim prostorima. Dobre rezultate u suzbijanju D.
dipsaci daje i solarizacija tla jer nakon osam tjedana od poetka primjene solarizacije u tlu preivi samo 1,6 % nematoda. U sprjeavanju irenja D. dipsaci n^ bi
trebalo zanemariti niti karantenske mjere zatite.
Nematode s m e e p j e g a v o s t i k o r i j e n a
(Pratylenchus spp.)
Nematode roda Pratylenchus endop^imiiii su u korijenu mnogih vrsta biljaka. Vrlo su tetne jer su iroko rasprostranjene, polifagne su, a esto se i po nekoliko vrsta ovog roda moe nai u tlu istog stanita (mijeane populacije). Poznato
je vie od 50 vrsta iz roda Pratylenchus, no samo su neke vrste (P. brachyurus,
P. coffeae, P. penetrans, P. thornei, P. vulnus, P. zeae) opasni tetnici povra. U
umjerenom klimatskom podruju tetnou i rasprostranjenou istie se vrsta
P. penetrans.
Opis. Pratylenchus vrste maleni su migratorni, crvoliki endoparaziti. Tijelo
enke, npr. vrste P. penetrans dugo je od 0,30 do 0,81 mm, s usnom bodljom od
0,015 do 0,017 mm. Mujaci su slini enkama, samo su neto krai (0,30 do 0,57
mm), s usnom bodljom od 0,013 do 0,0l6 mm.
Vanost. P. penetrans endoparazit je u korijenu vie od 350 biljnih vrsta, a
znatne tete izaziva na ovim vrstama povra: luku, mrkvi, celeru, grahu, graku,
krumpiru, rajici, patlidanu, kupusnjaama i dr.
Posljedica parazitacije jest propadanje stanica korijena, redukcija korijenovoga sustava te pojava hrdastosmedih pjega na samoj povrini korijena. Truljenje
i propadanje korijena ubrzavaju patogeni mikroorganizmi (bakterije, gljivice), koji
sekundarno ulaze u korijen kroz otvore nastale ubodom nematoda prilikom ishrane. Primjerice P. penetrans zajedno s gljivicom Verticillum alboatrum uzrokuje venue i propadanje rajice i patlidana. Slini su simptomi uoeni od zajednikog napada ove nematode s V. dahliae na krumpiru i rajici, a od napada s
Trichoderma viride na celeru. Nadzemni dijelovi biljaka, kojima je korijen napadnut, zaostaju u rastu i razvoju, ne daju plodove, a prinosi mogu bit smanjeni
vie od 50 %.
Biologija i ekologija. Nakon oplodnje enka odlae jaja u tkivo korijena ili
u tlo. Liinke drugog stadija izlaze iz tla, hrane se u korijenu i jo tri puta presvlae. Razvojni ciklus traje izmeu 30 i 86 dana, ovisno o temperaturi, a najkrai je
na 30
Svi razvojni stadiji sposobni su napasti korijen. Prezimiti mogu u stadiju
jaja, liinke etvrtog stadija i kao odrasli. Mnoge Pratylenchus vrste preferiraju
lagana tla pa se tako i P. penetrans najee pojavljuje u pjeskovitim tlima.
Suzbijanje. Pratylenchus vrste uinkovito se suzbijaju fumigacijom tla (dazomet, metam) prije sadnje odnosno sjetve. Izvrsni rezultati postiu se i termikom sterilizacijom tla i solarizacijom tla. Npr. u Izraelu solarizacijom je u tlu unitetno 80-100 % nematoda vrste P. thornei.
U nekim sluajevima moe se primijeniti viegodinji plodored uz obvezatno
suzbijanje korova.
{Meloidogyne spp.)
Opis. enke roda Meloidogyne sjedilake su, bijele, okruglog do krukolikog oblika, obino s jajnom vreicom na stranjem dijelu tijela. One ne formiraju
cistu. Duge su od 0,35 do 3 mm, a iroke od 0,4 do 0,50 mm, sa stiletom od 0,01
do 0,02 mm. Mujaci su crvoliki i migratorni, dugi od 0,60 do 2,50 mm, sa stiletom od 0,01 do 0,03 mm. Infektivne liinke drugog stadija takoer su crvolike, duge od 0,25 do 0,60 mm sa stiletom od 0,01 mm. Liinke treeg i etvrtog stadija razvijaju se i debljaju u korijenu, ali ne hrane se, pa stoga niti nemaju stilet.
Vanost. Nematode korijenovih
kvrica ekonomski su vana grupa obligatnih biljnih nametnika. Rasprostranjene su irom svijeta, a parizitiraju u korijenu vie od 2500 biljnih vrsta. Utvrdio
Si. 82. Korijen kupusa zaraen nematodom
ih je jo davne 1855. g. Berkeley u korikorjenovih kvrica (snimila Lj. Otrec)
jenu krastavaca. Danas se zna da su i
mnoge druge vrste povra (rajica, patlidan, paprika, tikve, salata, mrkva, perin, pastrnak, luk, kupus, krumpir i cir.)
vrlo dobri domaini tih nematoda. Katkad i vie vrsta nematoda roda Meloidogyne mp'd&d istu povrtnu kulturu.
Polifagnou, proirenjem i visokim potencijalom razmnoavanja nematode
korijenovih kvrica uzrokuju velike tete i znatno smanjuju prinose povra na
otvorenom, a jo i vie u zatienom prostoru irom svijeta pa i u Hrvatskoj.
Do danas je poznato vie od 80 vrsta roda Meloidogyne, a oko 20 vrsta opisano je i utvreno u Europi. Rasprostranjene su u tropskim i suptropskim podrujima, a u umjerenim klimatima problem su u staklenicima i plastenicima.
Prema brojnim autorima najtetnije vrste za povre jesu: Meloidogyne arenaria, M. artiellia, M. chitwoodi, M. fallax, M. hapla, M. incognita, M. javanica.
Prilikom njihove ishrane, razvoja i razmnoavanja, stanice se korijena poveavaju, a na korijenu se formiraju kvrice. One mogu biti velike od nekoliko
milimetara do nekoliko centimetara. Takav korijen vrlo brzo propada jer napad
nematoda prate patogene gljivice (Fusarium spp., Phytophtora spp.) i bakterije
(Pseudomonas caryphylli, P. solanacearuni). Pri tome nadzemni dijelovi biljaka
zaostaju u rastu i razvoju, venu, sue se, donose sitne plodove, a za jakog napada
mjestimino propadaju biljake, pojavljuju se "pljeine", a prinos i kvaliteta znatno
su smanjeni.
Biologija i ekologija. Sve Meloidogyne vrste endoparaziti su korijena s relativno jednostavnim ivotnim ciklusom te brzim razvojem i razmnoavanjem.
Liinke prvog stadija razviju se u jajetu, a izlaze iz njega kao liinke drugog stadija. One su pokretne, migriraju kroz tlo te se ubuuju u vrhove korijena, a potom
se kreu intracelularno do mjesta ishrane. U nekoliko biljnih stanica injiciraju
izluevine drijelnih lijezda pa se u osjetljivih biljnih sorata biljne stanice poveaju.
Liinke drugog stadija sjedilake su, crpu hranu iz poveanih stanica, a tijelo
im se iri i poprima oblik uturice sa zailjenim repom. Liinke se presvlae jo tri
puta. Tada se ne hrane pa stoga stilet i nije vidljiv u liinki treeg ili etvrtog
razvojnog stadija. Nakon prelaska liinke zadnjeg stadija u odrasli oblik razviju se spolne lijezde i pojavljuje se stilet. enke se intenzivno hrane i brzo
rastu, a na stranjem dijelu tijela formira im se jajna vreica, u koju kao i unutar svog tijela, odloe prosjeno 400-800
jaja, katkad i do 2000 jaja. Odrasli
mujaci hrane se, rastu samo u duljinu
i naputaju korijen zbog kopulacije. Trajanje razvojnog ciklusa (od jajeta do jajeta) ovisi prvenstveno o temperaturi,
ali i o vlazi, prisutnosti biljke domaina
te o drugim ekolokim imbenicima. Si. 83. Kvrice nematode korjenovih kvrica
Razvojni ciklus najee traje oko 56 dana korijenu salate (snimila Lj. Otrec)
na pri 14 C, a 21 dan pri 25 ""C, stoga
se u tropskim i suptropskim podrujima moe razviti 10-12 generacija godinje, a
u umjerenim klimatskim podrujima, na otvorenom, samo jedna ili dvije generacije godinje. Minimalne su temperature za razvoj jajaaca i liinki od 0
do 5
C. Od svih razvojnih stadija jaja pokazuju najveu otpornost prema niskim temperaturama pa jaja mogu ostati vitalna oko 90 dana na -11
Inae su ove nematode vrlo osjetljive na isuivanje tla.
Zatita. Suzbijanje nematoda roda Meloidogyne treba provoditi sustavom
integrirane zatite bilja, koja ukljuuje: agrotehnike mjere (plodored, otporne
sorte, obradu tla, suzbijanje korova), bioloke mjere (nematofagne gljivice rodova: Arthrobotris, Dactylaria, Dactyllela, Aspergilus; nematocidne biljke: Tagetes
patula, T. erecta, Asparagus officinalis, Sinapis alha, Brassica nigra, Raphanus
sativus var. oleifera i dr.), fizikalne mjere (termiku sterilizaciju tla i solarizaciju
tla) i kemijske mjere (fumigaciju).
Sam plodored kao mjera suzbijanja tih polifagnih nematoda nije uinkovit
pa se mora provoditi u kombinaciji s drugim mjerama zatite.
Budui da su presadnice najei izvor zaraze poeljno je imati zdravi sadni
materijal, koji e dolaskom u zaraeno tlo znatno smanjiti gubitke u prinosu.
(Gastropoda)
Opis. Pueve dijelimo na golae i pueve s kuicom. Veliina ovisi o vrsti,
no najvaniji tetnici povra dugi su 4-10 cm. Puevi golai imaju izdueno tijelo
obavljeno sluzavim platem, a u nekih se na lenoj strani mogu uoiti ostaci ljuture. Na glavi imaju 2 para ticala. Na vrhu dueg para nalaze se oi. Pueve najtetnije povru ubrajamo u grupu Pulmonata, to znai da su dvospolci i da diu
pluima. Najvaniji su rodovi golaa Umax, Avion, Deroceras i Milax, a pueva s
kuicom Helix i Helicella (slika 195).
Vanost. Puevi u nekim godinama mogu nanijeti velike tete povru. Hrane se liem u kojem izgrizu rupe ili ostave samo epidermu. Osim lia izgrizaju i
klice te mlade stabljike. Najvie vole sono lie (salata, kupusnjae) i plodove.
Hrane se svim vrstama povra, osim lukom i enjakom. Najvee tete prave za
vlana vremena i nou, izmeu 21 i 1 sat. Iza sebe ostavljaju tragove sluzi, tj.
srebrnkaste pruge i ostatke izmeta. Dnevno mogu pojesti do 50 % svoje teine, a
godinje 2,5 kg biljne tvari. Oteenja, ali i tragovi prisutnosti, jako smanjuju vrijednost proizvoda i esto ga ine trino neupotrebljivim.
Biologija i ekologija. Puevi mogu prezimiti u raznim razvojnim stadijima.
Jaja odlau u skupinama od 10-40 u zemlju, blizu korijena ili na zaklonjena mjesta, i to u lipnju i srpnju. Jedan pu moe odloiti 400-500 jaja. Mladi puevi izlaze
iz jaja za 25-30 dana, a nakon 2 mjeseca puevi su spolno zreli. Klimatski uvjeti
imaju veliku ulogu u razvoju pueva. Najpogodnija im je temperatura 12-22
a
vlanost zemlje 20-30 %. Za visokih temperatura puevi se skrivaju u sjeni ili pod
liem kupusnjaa i lisnatog povra.
Vlanost tla imbenik je koji ograniava razvoj pueva. Smrtnost je velika
kad je vlanost niska (10-15 %), a visoka vlanost tla (40 %) uzrokuje smetnje u
razvoju, pa i propadanje. Pu ivi do godinu dana.
Zatita. Ako se puevi previe namnoe, potrebno ih je suzbijati. Odvodnjom vlanih povrina smanjuje se brojnost pueva. To se postie i eom obradom tla. Od prirodnih neprijatelja napoznatiji su trci. U malim povrtnjacima mogu se upotrijebiti neke tvari koje nagrizaju tijelo ili skidaju sluz i oduzimaju vlagu,
zbog ega se tijelo isui i pu ugine. Takve su tvari ivo ili gaeno vapno, pepeo,
mineralna gnojiva i dr., kojima se uglavnom omeuju male povrine, te puevi
ugibaju prelazei preko njih. Manje povrine omeuju se ogradama.
Kemijska sredstva za suzbijanje pueva nazivaju se limacidi. Upotrebljavaju
se kao zatrovani mamci, koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje
hrpice meusobno udaljene ne vie od 2 m. Samo u mladim usjevima, u kojima
puevi ne nalaze zaklon preko dana, djelotvorno je zaokruivanje parcelice trakom mamaca.
Limacidi su tvorniki prireeni mamci na osnovi metaldehida (Puomor, Limax, Puocid, Carakol - 300-400 g/ar) ili metiokarba (Mesurol granulat, Metiol 30-50 g/ar). Utroak mamaca ovisi o intenzitetu napada, vrsti i razvoju biljaka,
obliku parcelice itd., pa se troe vrlo razliite koliine.
Primjenu zatrovanih mamaca treba ponavljati kad izgube privlanost za
pueve, a napad se nastavlja.
U svijetu, pa i naem susjedstvu, sve veu primjenu nalaze limacidi koji
sadre grabeljive nematode (npr. Phasmarhahditys hermaphroditd).
Glodavci tetni p o v r u
Podzemne i nadzemne dijelove korjenastog i gomoljastog povra, kupusnjaa, mahunarki, kao i drugog povra, oteuje vie vrsta glodavaca. Najei su
voluharice, mievi, povremeno i hrak i bizamac.
Poljska voluharica (Microtus arvali) najei je tetni glodavac na povru
u Hrvatskoj. To je mali glodavac tijela dugog 10-12 cm. Rep je dug 3-4 cm, odnosno jednu treinu duine tijela. Najradije se zadravaju na otvorenim, ravnim
povrinama, koje se rijetko obraduju ili se uope ne obraduju (panjaci, utrine,
nasipi, mede i sL), a ne odgovaraju im povrine koje se esto obraduju. Vole suha
tla bogata humusom. Gnijezda prave 5-10 cm ispod povrine zemlje. Nepovoljne vremenske prilike mogu im jako smanjiti broj. Vlane, kiovite i maglovite
jeseni i zime ne odgovaraju im, a godine s dugom toplom jeseni, blagom i suhom
zimom i suhim proljeem vrlo su pogodne za voluharice. Zbog velikog utjecaja
vremenskih prilika na brojnost poljske voluharice ona je periodini tetnik koji se
prenamnoi u tzv. "mijim" godinama.
Poljska voluharica vrlo je plodna. Koti se 3-4 puta, a u jednome leglu moe
biti 4-8 mladih. Visokom brojnosti smatra se vie od jedne aktivne rupe na etvorni metar. Poljska voluharica ne skuplja rezervnu hranu za zimu pa su tete naroito oite tijekom kasne jeseni, zime i ranog proljea. Izraziti je polifag. Hrani se
kim drutvima radi reguliranja brojnosti divljai na pojedinim podrujima, a postoji i mogunost osiguranja od teta kod osiguravajuih drutava.
I ptice mogu mjestimice nanositi vee tete povru. Posebice su velike tete
u blizini ptijih rezervata, npr. Vranskog jezera, gdje u nekim godinama ptice,
posebice liske, unite cijela polja razliitog povra. Osim na zelenim dijelovima
povra zabiljeene su vee tete i na korijenju mrkve, kao i tete na povru
pokrivenom folijom. Samo djelominu zatitu pruaju razliita vizuelna i zvuna
plaila na koja se ptice brzo priviknu. Potpuna je zatita mogua samo pokrivanjem
mreama.
K. KRUMPIR
Uvod
Krumpir je trea najvanija poljoprivredna kultura u Hrvatskoj (nakon penice i kukuruza). Prosjena potronja krumpira iznosi blizu 60 kg po stanovniku.
Statistiki podaci navode da se uzgaja na 60.000-70.000 ha te da prirodi iznose
oko 8,5-10,2 t/ha. Po visini priroda nalazimo se na posljednjem mjestu u Europi.
Posebno je poraavajua injenica da se gotovo jednaki prirod postizavao i prije
stotinjak godina. U zapadnoj Europi prosjeni su prirodi 3-4 puta vei.
Najvaniji razlozi takva stanja u proizvodnji krumpira jesu:
- krumpir uzgaja gotovo svatko tko ima i najmanje zemlje, pa je to biljna vrsta
koju uzgaja izrazito najvei broj stanovnika Hrvatske;
- najvei dio tih uzgajivaa proizvodi krumpir samo za vlastite potrebe i uzgredno, ne ulaui u tu proizvodnju potrebna sredstva, a niti znanje;
- dosta su velike povrine pod krumpirom na siromanim tlima naih brdskoplaninskih podruja, gdje je krumpir glavna poljoprivredna kultura, kojoj se usprkos tome ne pridaje potrebna panja;
Si. 88. Sjemenski krumpir uz polje konzumnog krumpira jako zaraenog virusima
(snimio M. Maceljski)
injaci
krumpirov moljac
grice hruta
rovac
sovice pozemljue
krumpirove cistolike
nematode
Na nadzemnim dijelovima
Lie - cimu izgrizli zlatno-crni kornjai i ruiaste liinke
krumpirova zlatica
lisne ui
krumpirove cistolike
nematode
Bolesti
Na l i s t o v i m a
Tamnosmede pjege na rubu ili na vrhu lista, za vlana vremena
na naliju pjege bjelkasta prevlaka
krumpirova
plijesan
koncentrina
pjegavost
Y virus
X virus
A vims
virus uvijenosti
lista
Na gomoljima
Na pokoici olovnosive, malo uleknute pjege, plitko
ispod pjega meso hrdasto smee boje
krumpirova
plijesan
obina krastavost
bijela noga
bakterijske
trulei
crna noga
srebrolikost
Upale pjege na pokoici, nepravilne tamnosmede do plavkasto crne zone odijeljene od nezaraenog dijela gomolja
gangrena
prana
krastavost
pritiavost
rak
vretenastost
gomolja
venua
bakterijske bolesti,
trulei gomolja
tetnici
Lisne u i (vrste p o r o d i c e A p h i d i d a e )
o d r e d e n o m podruju. Te
druge vrste iako nisu toli- Tablica 9 Lisne ui koje p r e n o s e viruse na sjeko virulentne (zarazne) m e n s k o m k r u m p i r u utvrene u Hrvatskoj
kao zelena breskvina u,
Broj- Virulentnost
Red.
Vrsta vektora
mnogo vie prenose virunost PLRV PVY
br.
se zbog toga to su izrazito
1. Acyrthosiphon pisum
4
2
mnogobrojnije. Poznato je
2 Aphis fahae(gmp2i)
5
3
da se zbog brojnih inilaca
3. Aphis frangulae (grupa)
3
3
afidofauna (vrste i brojno4. Aphis nasturtii
2
2
3
st ui) uveliko promijenila,
2
1
5. Aphispomi
pa je i to razlog da je ne6. Aulacorthum circumflexus
2
2
1
kad veliki broj breskvine
4
7. Aulacorthum solani
3
3
zelene ui na krumpiru sa8. Brachycaudus helichrysi
2
3
da znatno smanjen.
1
3
9. Capitophorus hippophaes
U naim podrujima
10. Cavariella aegopodii
1
3
proizvodnje sjemenskog
11. Cavariella pastinacae
1
1
krumpira najee vrste li12. Macrosiphum euphorhiae
3
3
3
snih ui: (ujedno prikazu2
2
13. Metopolophium dirhodum
jemo i njihovu virulentno2
2
14. Myzus ascalonicus
st u odnosu na PLRV i PVY)
1
1
15. Myzus ornatus
prikazane su u tablici 9.
16. Myzus persicae
1
5
5
Vanost. Lisne su ui
Phorodon
humuli
3
17.
3
proirene svuda, no njiho2
18. Rhopalosiphum insertum
3
va je brojnost manja na ve4
2
19. Rhopalosiphum padi
im nadmorskim visinama
- iznad 700 m, a poglavito 5 - vrlo visoka; 4 - visoka; 3 - srednja; 2 - niska; 1- vrlo niska
iznad 900 m. tete koje nanose dvojake su: izravne - ishranom na liu ili gomoljima (u skladitu) krumpira,
te neizravne - prenoenjem virusa krumpira. Izravne tete, osim iznimno, uglavnom nisu velike, no tete koje ine prenoenjem virusa - uzronika opasnih virusnih bolesti krumpira, velike su i mogu potpuno onemoguiti (unititi) proizvodnju sjemenskog krumpira.
Na tek iznikli nasad krumpira lisne ui mogu doletjeti ve zaraene virusom
- ako su prije toga sisale na zaraenim biljkama susjednih polja ili na krumpiritima udaljenih junijih podruja, odakle mogu biti donesene vjetrom. Osim toga,
zarazu mogu iriti i unutar nasada, u kojem e uvijek poneka biljka (a esto mnoge) biti zaraena virusom iz "sjemena", tj. iz posaenog gomolja. Biljke koje izniknu
iz zaraenog gomolja nose sekundarnu zarazu i izvor su primarne zaraze, koju
uzrokuju ui prenoenjem virusa na zdrave biljke.
Konzumnom krumpiru ui irenjem virusa ne snizuju znatno prirod. Primarne zaraze, koje prenose lisne ui, ne snizuju toliko prirod koliko sekundarne
zaraze (iz zaraenoga gomolja).
Na sjemenskom krumpiru lisne su ui ograniavajui inilac uzgoja. irenjem
virusa utjeu na njegovu kategorizaciju u elitu (do 0,25 % virotinih biljaka odnosno 2 % gomolja), original (do 0,5 % odnosno do 4 %), prvu reprodukciju (do 1,5
znatno poskupljuje. Ne smije se zaboraviti da uljana sredstva ne sprjeavaju prenoenje perzistentnih virusa (uvijenost lista). Jo sigurniju zatitu od uiju, a time
i viroza, pruaju posebne mree kojima se pokrivaju usjevi najviih kategorija, a
jo je bolji uzgoj takva materijala u mreenicima.
Nekoliko novijih sisteminih insekticida - aficida uvelike pomae suzbijanju
lisnih ui te smanjenju prenoenja viroza krumpira. Na osnovi imidakloprida je
pripravak za folijarno tretiranje Confidor SL 200, na osnovi tiakloprida takav je
pripravak Calypso 480, a na osnovi acetamiprida pripravak Mospilan 20.
Bez obzira na nepotpunu uinkovitost insekticida u spreavanju zaraza virusima, zaraze su to vee to vie ima uiju. Stoga se radikalnim snienjem brojnosti
ui postie i znatno snienje zaraenosti virusima. U nas se lisne ui javljaju esto
odmah pri nicanju krumpira pa se te najranije zaraze mogu sprijeiti (poglavito u
proizvodnji sjemenskog krumpira) tretiranjem gomolja prije sadnje sisteminim
insekticidom na osnovi imidakloprida. Takvi su pripravci Gaucho FS 350, koji se
primjenjuje 50-100 ml/100 kg krumpira, Gaucho FS 600 ROT - 200-400 ml/1000
kg krumpira ili Prestige FS - 290 1000 ml/1000 kg krumpira. Gomolje sjemenskog
nost padati iz vie kategorije u niu ili e ak prestati biti sjemenskim krumpirom.
Naime, vie od 10 % zaraenih gomolja virusima Ca to se utvruje preciznim laboratorijskim metodama na uzorku uzetom od aprobatora nakon prekida vegetacije) ne moe prema naim propisima imati sjemenski kmmpir niti najnie
kategorije.
K r u m p i r o v a zlatica
(Leptinotarsa decemlineatd)
Vanost. Krumpirova zlatica najvaniji je tetnik krumpira. tete koje uzrokuje mogu potpuno unititi lisnu masu, tj. cimu krumpira, i zato se taj tetnik,
osim na okunicama, ne moe suzbijati bez upotrebe insekticida. Za njezino suzbijanje registriran je veliki broj pripravaka, pa se njihovom pravovremenom i
pravilnom primjenom tete mogu potpuno sprijeiti.
Krumpirova zlatica podrijetlom je iz Sjeverne Amerike, gdje je 1822. g. prvi
put otkrivena na obroncima Rocky Mountains u Koloradu. Na tlu Europe naena
je prvi put 1876. g. u okolici njemake luke Bremen, no nije se irila dalje. Godine
1914. naena je u okolici luke Bordeaux u Francuskoj i od tada poinje njezino
irenje Europom. Godine 1946. naena je u Sloveniji kraj Krkog, kamo su je
donijeli njemaki kolonisti 1944. godine. Ve 1947. naena je u Hrvatskoj u okolici Zapreia. Proirena je po itavoj Hrvatskoj u svim podrujima gdje se uzgaja
krumpir.
Osim krumpirom, zlatica se hrani patlidanom, a neto manje i rajicom.
u svijetu se odrasle
zlatice skupljaju i manjim ili
veim aspiratorima. Leni
aspirator DeVac jednostavan je i moe dobro skupiti zlatice pri manjem do
srednjem intenzitetu napada. Veliki, voeni aspirator
skup je stroj, gazi usjev, treba jaki motor i usisava drugu, korisnu faunu prisutnu
u krumpiru.
U svijetu i u nas istrauju se i neke druge moSl. 97. Dio krumpirita okruen folijom u jarku koja
gunosti zatite krumpira
oteava pristup krumpirovim zlaticama
od zlatice, primjerice primjena slame, lovnog kanala s folijom itd., no za sada bez konanih rezultata.
Desetljeima se klasinom selekcijom pokuavaju uzgojiti kultivari krumpira
otporni na krumpirovu zlaticu, no bez uspjeha. Sada je to uspjelo genetikim
preinaavanjem, no zbog brojnih nepoznanica B. t. krumpir jo nije u iroj primjeni.
Tamo gdje je to provedivo, moe se zaraza zlaticom smanjiti duljom stankom
izmeu uzgoja krumpira na istoj parceli i sadnjom na povrine znatno udaljene
od prologodinjih krumpirita.
Strategija zatite. Krumpirova zlatica tetnik je koji vrlo brzo razvija otpornost na primijenjene insekticide. Stoga osnova strategije suzbijanja mora biti stalna izmjena grupa insekticida za suzbijanje. U nas se prvi put rezistentnost pojavila 1965. g. na tada primjenjivane klorirane ugljikovodike, potom na insekticide iz grupe karbamata, organofosforne insekticide, piretroide itd. Rezistentnost je tzv. "spot rezistentnost", tj. geografska rezistentnost. Uzrokovana je
stalnom uporabom jednog pripravka
odredene gaipe u odredenom podruju Hrvatske. Taj isti pripravak u drugom
dijelu Hrvatske moe djelovati sa 100Sl. 98. Zive liinke rezistentnog soja na
postotnom uinkovitou.
tretiranom listu (snimio M. Maceljski)
Iako se danas za suzbijanje zlatice
troi najvie kemijskih i financijskih sredstava, pravilnim rokom primjene insekticida i izborom odgovarajueg pripravaka, taj se tetnik sigurno moe suzbiti samo jednim tretiranjem, a iznimno za jaka napada drugog pokoljenja potrebna su
dva tretiranja. Insekticide najee ne treba primjenjivati protiv prezimljelih kor-
njaa jer oni obino ne mogu nanijeti vee tete. Opravdano ih je suzbijati samo
ako je krumpir slab, ako na svakom busu ima vie od dvije zlatice, a temperatura
prelazi 20
Klasine insekticide (organofosforne, karbamate i piretroide), tamo gdje se
nije razvila rezistentnost, treba primijeniti kada barem 30-50 % liinki izie iz jaja,
ili kada se na svakom busu nade vie od 10 liinki. Liinke koje su prije izile nisu
jo mogle napraviti vee tete, a insekticid e djelovati i onda kad preostale liinke iziu iz jaja (liinke prvog stadija vrlo su osjetljive). Tako tretirani usjev ugroava-
ju jo samo zlatice koje dolete sa strane, ako u blizini ima krumpirita na kojima
se zlatica ne suzbija uspjeno. Samo u odredenim godinama, kad je odlaganje jaja
jako razvueno, moe biti potrebno jo jedno tretiranje.
Rezistentnost krumpirove zlatice na klasine insekticide utvrena je na podruju Slavonije, Baranje, Posavine, Meimurja i Zagorja. Oni se mogu
upotrebljavati u podrujima juno od Kupe, u Dalmaciji i Istri, gdje rezistentnost
jo nije utvrena.
Rezistentnost jo nije razvijena ili je u samom poetku kod neonikotinoida kojima se mogu tretirati gomolji ili folijarno suzbijati zlatice. Njihova primjena za
suzbijanje gomolja opisana je kod lisnih ui.
Rezistentnosti nema niti na derivate nereis toksina, regulatore razvoja i bioinsekticide. Nova strategija primjene tih insekticida proizlazi iz njihova svojstva
da su uinkoviti samo na liinke, a ne na odrasle zlatice. Ti se insekticidi, poglavito regulatori razvoja i mikrobioloki insekticidi na osnovi Bacillus thuringien5/5(bioinsekticidi), moraju upotrijebiti znatno ranije, kada se pojave prve liinke
iz jaja. Tretirati se moe dok prve liinke narastu do 4 mm nakon toga prekasno je
DozaiU
Karenca
koncentracija
Djelatna tvar
ORGANO-FOSFORNI SPOJEVI
Dursban E-48
Pirifos EC
Finish E-48
Pyrinex 48 EC
Zlatica pirifos
Chromorel D
Herborel-D
Nurelle-D
Chromorel Z
21/ha
21/ha
21/ha
21/ha
25 kg/ha
0,6-0,91/ha
28 dana
28 dana
28 dana
28 dana
28 dana
28 dana
klorpirifos-etil 48 %
klorpirifos-etil 50 %
klorpirifos-etil 48 %
klorpirifos-etil 48 %
klorpirifos-etil 4 %
klorpirifos-etil 50 % +
cipermetrin 5 %
0,5-11/ha
28 dana
Chromorel ZP
15-20 kg/ha
28 dana
Chromorel P-2
15-20 kg/ha
28 dana
Volaton EC 500
Ekalux 25
Chromofos 25
Ekalux P
Zlatica ofunak-P
Zolone liquide
Atac EC
Zolone PM
Atac WP
21/ha
0,8-1,5 1/ha
0,8-1,5 1/ha
15-20 kg/ha
20-30 kg/ha
2-2,5 1/ha
2-2,5 1/ha
2-2,5 1/ha
2-2,5 1/ha
35 dana
14 dana
14 dana
14 dana
28 dana
14 dana
14 dana
14 dana
14 dana
klorpirifos-etil 45 % +
30 g/l betacipermerina
klorpirifos-etil 1,8 % +
zetacipermetrina 0,14 %
klorpirifos-etil 1,8 % +
cipermetrin 0,2 %
foksim 50 %
kvinalfos 25 %
kvinalfos 25 %
kvinalfos 1,5 %
piridafention 3 %
fosalon 35 %
fosalon 35 %
fosalon 30 %
fosalon 30 %
Pripravak
KARBAMATI
Marshal 25 EC
Marshal zlatica 1,5 P
PIRETROIDI
Fastac 10 SC
Direkt 10 SC
Decis 1,25
Rotor 1,25
Decis 2,5 EC
Skud
Roetem
Decis 6,25 WG
Talstar 10 EC
Karate 2,5 EC
King
Karate max
Beta-Baythroid EC 025
Fury 10 EC
NEONIKOTINOIDI
Confidor SL 200
Boxer 200 SL
Actara 25 WG
Calypso SC 480
Mospilan 20
DERIVATI NEREISTOKSINA
Bancol 50 WP
Evisekt S
INHIBITORI GABA
RECEPTORA SINAPSA
Regent
REGULATORI RAZVOJA
Nomolt
DozaiH
koncentracija
Karenca
Djelatna tvar
1,5-2 1/ha
20-30 kg/ha
28 dana
28 dana
karbosulfan 25 %
karbosulfan 1,5 %
0,1-0,12 1/ha
0,1-0,12 1/ha
0,4-0,6 1/ha
0,4-0,6 1/ha
0,3 1/ha
0,3 1/ha
0,4-0,61/ha
0,12 kg/ha
0,15-0,3 1/ha
0,2 - 0,41/ha
0,2-0,4 1/ha
0,25-0,31/ha
0,3-0,5 1/ha
0,1-0,15 1/ha
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
7 dana
alfacipermetrin 10 %
alfacipermetrin 10 %
deltametrin 1,25 %
deltametrin 1,25 %
deltametrin 2,5 %
deltametrin 2,5 %
deltametrin 1,5 %
deltametrin 6,25 %
bifentrin 10 %
lambda cihalotrin 2,5 %
lambda cihalotrin 2,5 %
lambda cihalotrin 3,75 %
beta-ciflutrin 2,5 %
zetacipermetrin 10 %
0,25-0,5 1/ha
0,25-0,5 1/ha
60 g/ha
0,11/ha
80-120 g/ha
42 dana
14 dana
14 dana
14 dana
7 dana
imidakloprid 20 %
imidakloprid 20 %
tiametoksam 20 %
tiakloprid 480 g/l
acetamiprid 20 %
0,5 kg/ha
0,3-0,5 kg/ha
14 dana
21 dan
bensultap 50 %
tiociklam 50 %
20-25 g/ha
14 dana
fipronil 80 %
0,075-0,15 1/ha
0,2-0,25 1/ha
14 dana
14 dana
0,2-0,25 1/ha
0,3 1/ha
MIKROBIOLOKI INSEKTICIDI
14 dana
7 dana
teflubezuron 15 %
teflubezuron 12 % +
alfacipermetrin 4 %
heksaflumuron 10 %
lufenuron 5 %
Novodor 3 % (100001.U./mg)
3-5 1/ha
7 dana
Bacillus thuringiesis
100-150 g/ha
7 dana
spinosad 24 %
Bonus
Sonet 100 EC
Match 050 EC
NATURALITI
Laser
K r u m p i r o v e cistolike n e m a t o d e
pallida blijedoute su ili limunastoute. Nakon uginua enke jedne i druge vrste
pretvore se u cistu smee boje koja oblikom i veliinom odgovara odrasloj spolno zreloj enki. Odrasli mujaci crvoliki su, dugi oko 1,2 mm, s usnom bodljom
dugom oko 0,028 mm. Liinke drugog razvojnog stadija crvolike su i infektivne,
duge od 0,43 mm do 0,51 mm, sa stiletom dugim oko 0,021 mm.
Vanost. Krumpirove cistolike nematode limitirajui su imbenik proizvodnje krumpira irom svijeta, osobito u hladnijim klimatskim podrujima. Zbog zaraze tim nematodama tijekom nekoliko godina (posebice u monokulturi ili u
uskom plodoredu) moe se prinos smanjiti za 80-90 %, a u ukupnoj europskoj
proizvodnji krumpira procijenjen je prosjeni godinji gubitak prinosa od 10 %,
to iznosi oko 300 milijuna funti godinje.
Osim krumpira (Solanum tuberosum^.) dobri domaini G. rostochiensis]^su
patlidan
melongena L.) i rajica {S. licopersicon esculentuni) te jo oko 90
vrsta biljaka iz porodice Solanaceae.
Krumpirove cistolike nematode napadaju korijen pa se korijen reducira, a
biljke zaostaju u rastu i razvoju, lie ostaje sitno, uti, uvija se i vene. Pri jaem
intenzitetu zaraze biljke se ranije sue pa na polju nastaju pljeine. Kao posljedica
oteenja korijena i slabijeg razvoja nadzemne mase, biljke daju manji broj sitnih
gomolja (20-100 g gomolj), to ima za posljedicu smanjenje prinosa. Na gomoljima krumpira mogu se takoer razviti ciste tih nematoda.
Od poetka zaraze do pojave teta na biljkama obino proe vie godina jer
brzina razvoja populacije, a s tim u svezi i vidljivost oteenja, ovisi o imbenicima kao to su vitalnost cista, sorte krumpira, klimatski uvjeti, tip tla itd.
Biologija i ekologija.
Infektivne liinke krumpirovih cistolikih nematoda,
pod utjecajem izluevina
korijena biljke domaina i
pri temperaturi vioj od 10
(optimalna 15-20 C),
izlaze iz jaja, prelaze u tlo i
prodiru u korijen biljaka
domaina, u kojemu se
hrane i dalje razvijaju,
unitavajui stanije.
Nakon drugog presvlaenja odvaja se razvoj
SI. 103. "Pljeine" u krumpiritu izazvane napadom
enki od razvoja mujaka.
krumpirove nematode
enke odebljaju i poprimaju kuglasti oblik te probijaju stanice epiderme korijena, ostavi pri tome stiletom
privrene za domaina. Od ulaska liinki u korijen do izbacivanja stranjeg
dijela tijela izvan korijena u optimalnim uvjetima proe oko 50 dana. U poetku
mlade su enke bijele boje, a potom postaju naranaste (G. rostochiensis) ili blijedoute {G. pallida). Nakon oplodnje jedna enka moe proizvesti oko 500 jaja,
koja ulae unutar svog tijela. Cetri do est tjedana nakon uginua prelazi u stadij
ciste, koja moe biti od svijetlosmede do tamnosmede boje. Ciste otpadaju s korijena u tlo, gdje mogu ostati vitalne i do 20 godina. Mujaci ostaju crvoliki, a
nakon zavretka razvoja prelaze iz korijena u tlo, gdje ostaju oko 10 dana i za to
vrijeme oplode enke.
U kontinentalnim klimatskim podrujima, pri odgovarajuim ekolokim uvjetima (temperatura ispod 40
vea vlanost tla i dr.) zlatna krumpirova cistolika nematoda moe razviti dvije generacije godinje (travanj-srpanj, kolovoz-rujan). Poznato je da Globodera vrste imaju vie patotipova. G. rostochiensis ima
pet patotipova (Ro 1, Ro2, Ro3, Ro4, Ro5X U Europi je do danas utvreno svih pet
patotipova, pojavljuju se pojedinano ili u mjeovitim populacijama, a i u kombinaciji s patotipovima vrste G. pallida ( Pal, Pa2, Pa3).
Zatita. Svakako treba istaknuti vanost preventivnih mjera jer se njima moe
sprijeiti irenje zaraze na nove parcele i nova podruja, odnosno kumulacija
Bolesti
Krumpirova plijesan
iPhytophthora infestan)
To je najtetnija bolest krumpira u mnogim zemljama pa i u nas. Nakon pojave te bolesti 1845.-1848. u Irskoj je zbog nedostatka krumpira kojim se preteno
hranilo stanovnitvo pomrlo od gladi oko milijun ljudi, a iselilo se u Ameriku oko
milijun i pol stanovnika iz te zemlje. Zbog toga je ta bolest upisana crnim slovima
u povijest ljudskog roda. Prosjeno su tete u nas 10-20 %. Ima primjera kada su
urodi umanjeni i za 50 % od oekivanog prinosa (Buturac & Bolf 2000). Prema
novim sistematikama parazit je svrstan u pseudogljive.
Simptomi. Prvi znaci bolesti jave se obino u cvatnji ili neposredno nakon
cvatnje. Simptomi su najuoljiviji na listu, premda mogu biti napadnute peteljke
lista, stabljika i gomolji. Zaraza se najee javlja na liu koje je najblie tlu. Na
liu se pojavljuju pjege ukaste boje bez jasnih kontura, koje postupno postaju
crvenkasto smee. Na naliju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u
obliku bjelkastog micelija. Lisno se tkivo unutar pjega vrlo brzo razmeka, postaje crno, vodenasto, a zaraeno lie
ostaje visjeti na cimi. Konano bolest zahvati i izboje. U posljednjoj fazi jakog
napada ostaju gole stabljike pa krumpirite izgleda kao ofureno.
Ako je vrijeme toplo i vlano, zaraeni biljni dijelovi trunu pa se nadaleSi. 104. Krumpirova plijesan na listu
ko osjea smrad na trule. Na zaraenim
(prema "CIBA")
nastaju zoospore, nego sporangij izravno klija u kiinu cijev, koja na isti nain ulazi u list.
Iako je parazit prisutan u mezofilu lista, simptomi se ne manifestiraju odmah. Inkubacija
moe trajati dulje ili krae, sto ovisi o temperaturi okolia. Kad relativna vlaga padne
ispod 50-60 %, klijanje sporangija potpuno je onemogueno. Nakon isteka inkubacije,
ako je list vlaan ili ako je relativna vlaga zraka iznad 90 %, formirat e se zoosporangiji.
Sporangiofori i sporangiji nastaju samo u svitanje i jo nekoliko sati nakon svitanja. Tijekom dana ne stvaraju se sporonosni organi. Sekundarne infekcije ponavljaju se nekoliko
puta tijekom vegetacije. Koliko e se puta obnoviti ivotni ciklus ovisi o temperaturi,
prisutnosti vode, osjetljivosti sorte.
4. Da bi se razvila epidemija,
prosjene dnevne temperature moraju biti izmeu 10 i 23
Inkubacija Srednja Temperatura zraka za
P h y t P r o g obavjetava o
vrijeme inkubacije C
po
temperazdoblju kad nema uvjeta za infekdanima ratura, C minimalna maksimalna ciju pa se naziva i negativna prog16-24
12-18
3
20-29
noza. Ona se bazira na praenju
4
16-24
22-23
11-19
razdoblja vlaenja lia, na tempe15-24
18-26
9-16
5
raturama i relativnoj vlazi zraka.
6
12-21
9-18
16-26
Praenje nabrojenih imbenika po17-21
8-10
7
12-15
inje nakon nicanja krumpira. Ka8
7-12
14-21
10-15
da se ostvari vlaenje lia pri tem11-14
8-10
16-20
9
peraturi navedenoj u tablici, tada se
10
9-12
13-16
17-25
broj sati (h) mnoi s multiplikacij11
17
13
9
skim faktorom (r). Dobivene se vri12
12-13
9
17-19
jednosti zbrajaju. Kada zbroj bude
12
18
13
9
150, treba poeti zatitu. Prve vidljive simptome treba oekivati kada zbroj iznosi 270. PhytProg nije se pokazala pouzdana u podruju intenzivne
proizvodnje i uskog plodoreda u podruju Belice. Naprotiv, u podruju s etverogodinjim i peterogodinjim plodoredom (Prelog) uspjeno predvida razdoblje
do kada se simptomi nee pojaviti u polju (ubi 2000).
Kompjutorizirani sustavi za prognozu sve su ei u mnogim zemljama. Jedan od dobro uvedenih kompjutoriziranih sustava prognoze u SAD jest BLITECAST'^, a pokazalo se prihvatljivim na lokalitetu Belica (ubi 2000). Zbog razliitih pedoklimatskih prilika, plodoreda, osjetljivosti sorata, nove modele prognoze prije definitivne primjene treba nekoliko godina provjeravati u dotinom uzgojnom podruju krumpira. Tek nakon toga mogu se preporuiti praksi.
Zatita. Agrotehnikim i kulturalnim mjerama moe se mnogo pridonijeti u
zatiti od najtetnije i najee gljivine bolesti te kulture. Tim se mjerama moe
smanjiti primjena fungicida. Jedna od prvih mjera jest sadnja zdravih, nezaraenih
gomolja. Krumpir treba saditi u plodoredu, jer u protivnome gomolji zaostali u
polju iz prole vegetacije mogu dati zaraene biljke, koje su izvor zaraze. Gomolji
iz skladita ili trapova, ljuske krumpira nakon guljenja (npr. iz tvornica preraevina od krumpira) ne smiju se odlagati u blizini parcela niti na parcele na kojima se
sadi krumpir. Danas postoje manje osjetljive, odnosno relativno rezistentne sorte,
od kojih su neke osjetljivije na napad na list, a u drugih su osjetljiviji gomolji.
Selekcija na otpornost oteana je jer gljiva stvara fizioloke rase. U Europu je, uz
postojei tip, unesen 1984.-1986. godine iz Amerike kompatibilni tip A2. Tako
sada u Europi postoje oba tipa A1 i A2, to omoguava stvaranje oospora i veu
rekombinaciju gena za patogenost. To je promijenilo prisutnost patotipova i zakompliciralo selekciju. Relativno otporne sorte u odredenom podneblju treba
preporuiti kao mjeru zatite. Treba izbjegavati tea, vlana tla, posebno za sjemensku proizvodnju. U vlanim tlima jae se otvara lenticela zbog ega se gomolji
Inkubacija u d a n i m a izrauna se p o m o u tabUce (Ullrich 1957)
A*
Maenje Ua od rose iU
kie
0,8990
0,4118
0,5336
0,8816
1,0498
0,5858
0,3924
0,0702
0,1278
0,9108
0,4706
0,8550
10,0-11,9
14,0 -15,9
16,0 -17,9
18,0 -19,9 C
20,0-21,9 C
22,0 - 23,9 C
10,0-11,9
14,0 -15,9
16,0 -17,9
18,0 -19,9
20,0-21,9
22,0 - 23,9 C
C***
0,1639
D****
0,0468
15,0-19,9
Broj sati s relativnom
vlagom zraka >70 %
lake inficiraju. Krumpir treba dobro zagrnuti, tako da ispod busa nema jaria,
nego da je zemlja podignuta oko busa. Humak mora biti zaobljen tako da se kia
slijeva u meduredove. U protivnom kia prenosi zoospore do gomolja. Pri uzgoju
sjemenskog krumpira, prvenstveno zbog virusa treba napraviti desikaciju nadzemnog dijela. Na taj se nain onemoguava da spore s lista dospiju do gomolja.
Korove treba suzbijati jer stvaraju vlagu u usjevu, to stvara povoljne uvjete za
razvoj bolesti. Unato svim poduzetim mjerama krumpir se mora tititi primjenom fungicida. Ako nema prognozne slube, prvo prskanje obino se provodi u
doba cvatnje. Fungicidi registrirani za suzbijanje ove bolesti prikazani su u tablici
11. na kraju poglavlja o bolestima krumpira.
Koncentrina pjegavost lista
(Alternaria solani)
Koncentrina pjegavost javlja se vie ili manje svake godine, ovisno o klimatskim prilikama. Bolest se najee razvija u tijeku izmjene suhog i vlanog vremena. Slabo ishranjene, oteene biljke ili biljke izloene drugim stresovima podlonije su zarazi.
Prognoza. Jedan od vanijih preduvjeta jae epifitocije koncentrine pjegavosti jest prisutnost inokuluma. Oslobaanje konidija zapoinje od svibnja nadalje, a razvoju bolesti posebice pogoduju topli dani s prosjenim temperaturama
od 20 do 22
s obilnim rosama ili povremenim kratkotrajnim kiama. Prognozni model FAST (Madden i sur. 1978) bazira se na praenju razdoblja vlanosti
cime, minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura, a s pomou njega se odreduju rokovi za suzbijanje. U Meimurju postoje iskustva s tom metodom.
Kriteriji za p r o g n o z u koncentrine pjegavosti lia k r u m p i r a i rajice
(Madden, et al. 1978.)
Prosjene temperature zraka
("C u vrijeme
vlaenja lia
13-17
0-6
7-15
16-20
>=21
18-20
0-3
4-8
9-15
16-22
>= 23
21-25
0-2
3-5
6-12
13-20
>=21
26-29
0-3
4-8
9-15
16-22
>= 23
Koeficijent
zaraze
(0-3)
<22
<60
<2,5
>22
<60
<2,5
<22
>60
<2,5
<22
<60
>2,5
<22
>60
>2,5
>22
>60
<2,5
>22
<60
>2,5
>22
>60
>2,5
Bijela noga
{Thanatephorus cucumeris)
(Rhizoctonia solani)
Parazitira na 259 biljnih vrsta iz 60 porodica, to oteava izbor kulture u plodoredu. Osobito je tetna u proizvodnji sjemenskog krumpira. tete mogu iznositi od 20 do 50 %, premda smo vidjeli i tete do 90 % na pojedinim parcelama. Jae
zaraze mogu se oekivati na povrinama gdje se ne potuje plodored, u vlanim
i prohladnim proljeima s temperaturama 10
ili niim.
Simptomi. Rhizoctonia
prisutna je gotovo u svakom tlu. Ona parazitira na podzemnim dijelovima grma krumpira (korijenju, stolonima, gomoljima),
ali znaci se bolesti manifestiraju i na nadzemnom dijelu biljke. Promjene na nadzemnom dijelu biljke rezultat su djelovanja parazita na korijenu, a ovise o tome u
kojoj je fazi razvoja biljke nastala infekcija. Raniji napad na korijen prouzroi
promjene u rastu. Strukovi rastu u cik-cak liniji, internodiji su neto krai, a nodiji
su zadebljali. Takav bus ima grmolik oblik. Od kasnijeg napada vrni listovi blijede, postaju uto-zeleni i uvijaju se. Kad je korijen napadnut tako da lezija u obliku
prstena obuhvaa vei dio korijena, reducirani su broj i veliina gomolja, ili se
ak formiraju zrani gomolji, kao rezultat poremetnje u translokaciji kroba. Uz
obilje vlage, moe se formirati savreni stadij Tbanatephorus cucumeris, na stabljici, nekoliko centimetara iznad razine tla. Taj dio stabljike presvuen je bijelim
do prljavobijelim micelijem, koji nosi bazidije s bazidiosporama. Za suhog vremena na napadnutoj stabljici nastaje oteenje koje podsjea na grizotinu.
Na gomoljima se mogu primijetiti tamnosmede tvrde tvorevine. To su sklerociji, koji mogu biti veliki i do nekoliko milimetara. Sklerociji na gomoljima lako se
mogu previdjeti, jer svojim izgledom podsjeaju na komadie zemlje kojih uvijek
ima na gomoljima. Komadie zemlje moemo lako isprati vodom, a sklerociji se
dre vrsto na gomolju. Sklerociji na gomolju ne izazivaju tete. Meutim, ako se
takvi gomolji sade, a to se esto dogada, micelij koji se razvija iz sklerocija moe
inficirati klice i korijen. Sklerociji u tlu mogu zadrati vitalnost i do 6 godina.
Gljiva i iz tla moe inficirati podzemne dijelove biljke. Klice su najee napadnute na vrhu, jer su meristemske stanice najosjetljivije. One mogu biti napadnute po
itavoj svojoj duljini. Ta mjesta postaju smee boje. Kada klijanje zbog nepovoljnih temperatura dugo traje, a napad parazita je jak, klice ugibaju, pa se iz gomolja
ne razvije ni jedan struk, a na polju ostaju prazna mjesta. Najee je reduciran
broj strukova u busu krumpira. Na napadnutom dijelu korijena vide se smee
duguljaste udubljene lezije.
Biologija. Vidi kod kupusnjaa
Zatita. Mjere zatite sastoje se u preventivi, kao to su izbor odgovarajue
parcele, sadnja nezaraenih i tretiranih (tiabendazol, iprodion, pencikuron. Prestige FS 290) gomolja, potivanje plodoreda. Gomolje pred sadnju treba naklijavati, saditi ih u optimalnom roku i ne saditi ih preduboko da bi klice brzim izlaskom iz zemlje izbjegle zarazu.
Trule g o m o l j a
(Fusarium vrste)
Trule gomolja krumpira uzrokuje nekoliko Fusarium vrsta. Infekcije nastaju
u polju na mjestima mehanikih oteenja ili se naseljavaju na tkivo oslabljeno
(Colletotrichum coccodes)
esto se u literaturi spominje pod sinonimom C. altramentarium. Parazitira
i na drugim pomonicama. Simptomi se javljaju u drugom dijelu vegetacije, a u
rajice i nakon zaraze dmgim patogenima. tete se oituju u prijevremenom dozri-
jevanju, to smanjuje urode. Osim toga gubitci nastaju zbog intenzivnijeg disanja
zaraenih gomolja.
Simptomi. U polju se na zaraenim busovima obino u drugom dijelu vegetacije javlja naglo uenje, gubitak turgora, to poinje odozgo, a posljednja je
faza uvenue. Korijenje i stoloni zaraenih biljaka odumiru, boja im je sivosmeda,
a prekriveni su mnogobrojnim sitnim crnim mikrosklerocijima ili acervulima. Tkivo
kore na osnovi stabljike trune i poput vlakna odvaja se od stabljike, a na mrtvom
se tkivu stvaraju acervuli gljive. Napadnute zone poprime ruiastu boju. GomoIji su rijetko zaraeni, a poetni simptomi podsjeaju na mehanika oteenja. U
skladitu na povrini gomolja nastaju tamnosmeda ulegnua, a gomolji s vremenom postaju gumozni. U zaraenom gomolju napadnuti crni dio otro je odijeljen
od zdravoga dijela gomolja. Na pjegama se stvaraju acervuli. Optimalna temperatura za razvoj bolesti jest izmeu 18 i 22
uz visoku relativnu vlagu. Klice
zaraenih gomolja usporeno rastu, a neka okca ne proklijaju. Neke Fusarium
vrste {F. solani i F oxysporum) takoer mogu izazvati venue.
Zatita. Plodored bez Solanacea osnovna je zatitna mjera, kao i sadnja zdravih gomolja. Gomolji su glavni izvor zaraze, pa tretiranje gomolja fungicidima na
osnovi tiabendazola (Mikazol T-40) smanjuje zarazu tim parazitom.
iVerticillium alho-atrum i Verticillium dahliae)
Obje vrste mogu parazitirati na krumpiru, izazivajui iste simptome. Simptomi se oituju u gubitku turgora. Unato dovoljno vlage u tlu biljke venu. Lie na
biljci poprima ukastu boju i mlohavo visi, a pojedini se listovi sue. Na koncu
se itava biljka osui. Zona provodnih snopova na poprenom presjeku stabljike
ima tamno utu do svijetlo smeu boju. Na presjeenom gomolju u blizini pupka
mogu nastati brojne smee tokice koje ine prsten. Urodi su znatno reducirani.
Parazit prezimljuje u tlu, u mnogim biljkama domainima i u zaraenim gomoljima.
Zatita se sastoji u plodoredu i sadnji zdravih gomolja te u odstranjivanju
biljaka sa simptomima. Iza lucerne ne preporuuje se saditi krumpir jer su zaraze
uestalije.
Srebrolikost k o r e
(Helminthosporium solani)
Unato tome to je bolest u nas esta na najzastupljenijim sortama (Jaerla,
Desiree, Monalisa, Cleopatra), ne pridaje joj se vea pozornost. Zaraeni gomolji
zbog oteene periderme bre gube vlagu od zdravih i smeuraju se. Ako se sade
zaraeni gomolji, klijanje moe biti usporeno, a ak i potpuno izostati razvoj klice. Bolest smanjuje kvalitetu gomolja.
Simptomi. Srebrolikost kore javlja se samo na gomoljima. Na kori gomolja
primjeuju se vee ili manje srebrenkaste povrine ovalnog oblika. Gljiva ivi
samo u povrinskom dijelu periderme, koja se zbog toga odvaja od ostalog stanija. Napadnuti dijelovi poprimaju srebrenkastu boju. Unutar tih zona jedva su
primjetljive svijetlosmee tokice koje su micelarne nakupine i crni mikrosklerociji gljive.
Simptomi dolaze do izraaja u vlanim skladitima uz poviene temperature. Gljiva napada samo plutaste stanice kore zbog ega ona postaje propusna pa
zaraeni gomolji smeuraju. Gljiva se prenosi gomoljima.
Zatita. Gomolje treba skladititi u suhom i hladnom prostoru. Za sadnju
treba izabrati zdrave gomolje. Tiabendazol (Mikazol T-40) djeluje na tu gljivu, ali
samo zbog te bolesti ne isplati se gomolje tretirati.
Prana krastavost
(Spongospora suhterraned)
Zaraze se javljaju u podrujima s hladnijom klimom ili u godinama s hladnijim i kinim razdobljima. U nas se povremeno javlja. Moe parazitirati i na rajici.
Svrstana je u pseudogljive.
Simptomi. Ta se bolest manifestira samo na podzemnim djelovima biljke.
Na gomoljima se pojavljuju mali pritii, svjetliji od okolne kore. Pritii su obino 1-6 mm veliki i mekani. Nakon nekog vremena pokoica na mjestima pritia
osui se i puca. Pukotina
ima zvjezdast oblik, a iz nje
se rasipaju spore spojene u
glomerule hrdasto crne boje. Na gomoljima se pritii javljaju pojedinano ili se
za jakog napada spajaju pa
prekrivaju vee dijelove
gomolja ili itav gomolj.
Obino jae napada sorte
koje imaju tanju koru.
Osim na gomolju, pritii
Si. 111. Prana krastavost na krumpiru (arhiva Zavoda)
mogu nastati i na korijenu
i stolonima, ali to je dosta rijetka pojava. Inkubacija pri temperaturi od l6 do 20
C traje oko 20 dana. Parazit prezimi u zaraenim gomoljima ili u tlu, gdje se moe
odrati 5-6 godina.
Zatita. Da bi se izbjegla zaraza, treba saditi sigurno zdrave gomolje. Ne valja
saditi u vlana tla. Na tlima gdje je bolest utvrena ne smije se saditi krumpir 5-6
godina. U otpornosti sorata postoje razlike, ali potpuno otpornih sorata nema.
Rak k r u m p i r a
(Synchytrium
endobioticuni)
Polyscytalum pustulans
{Syn. Oospora pustulans)
Parazitu odgovaraju hladnija i vlana tla. Ta je bolest konstatirana na uvezenim gomoljima nekoliko puta, ali u nas se nije udomaila. U sluajevima jae
zaraze moe smanjiti estetski izgled gomolja konzumnog krumpira, premda ima
podataka i o smanjenom urodu.
Zatita. Za obje vrste zatita je istovjetna. Sjetva zdravog sjemena i potivanje plodoreda osnova je preventivnih mjera zatite. Gomolj se prosuuje u vlanoj
i toploj atmosferi. Tretiranje gomolja neposredno nakon vaenja tiabendazolom
ili imazalilom* smanjuje zarazu, ali ne eliminira potpuno uzronika.
Bakterijske bolesti
Obina krastavost
{Streptomyces scabies)
Zaraeni gomolji runog su izgleda pa im je i trna vrijednost manja. Osim
toga, pri guljenju se skida vei dio kore, to je takoer odreeni gubitak. Gomolji
se i slabije uvaju.
Simptomi. Na gomolju se vide smee, plutaste hrapave povrine okruglasta
nepravilna oblika, koje podsjeaju na krastice 5-10 mm u promjeru. One su razne
veliine i dubine. Promjene na gomoljima ovise o sorti krumpira, prisutnosti patogene rase i vremenu infekcije, a moemo ih definirati kao:
a) plitku krastavost - nalazi se na povrini gomolja,
b) duboku krastavost - nastaju nekoliko milimetara duboke udubine u gomolju,
c) izboenu krastavost - na gomolju se stvaraju kraste u obliku priteva od
nekoliko milimetara.
Biologija. Uzrok toj bolesti jest bakterija koja ivi u tlu. Osim
scabies, koji je
najuestaliji, postoji jo nekoliko vrsta (5". globisporum, S. violaceus, S. candidus i dr.)
koje mogu izazvati krastavost gomolja. Kroz ozlijeena mjesta i lenticele bakterija se naseljava u gomolje. Optimalna je temperatura za infekcije oko 20 C, a vlanost tla od 5070%. S obzirom na prisutnost sojeva, dri se da Ph vrijednosti nisu presudne za infekcije.
Razvija se kod pH vrijednosti izmeu 4,4- 7. Kada se patogen naseli u epidermalne stanice, one odumim. Ispod nekrotiziranih stanica stvara se novi sloj stanica kore koje bakterija opet napada. Kao posljedica napada stvaraju se plutaste izrasline ili udubljenja. Patogenu pogoduju prozrana tla u kojima ima nerazgraene organske mase.
Crna n o g a
iClavibacter
To je jedna od najtetnijih bolesti krumpira. U nas se nalazi na Listi karantenskih tetoinja bilja (NN 33/2001). Odgovara joj umjereni klimat s neto niim
ljetnim temperaturama, pa bi se u nas mogla udomaiti na viim nadmorskim
visinama.
Simptomi. Prve promjene uoavaju se na donjem liu u obliku gubitka
turgora pojedinih listova. Lie dobiva ukastu boju i svija se od rubova prema
licu lista. Postupno venu jedan za drugim dijelovima busa. Na uzdunom presjeku gomolja vide se promjene u zoni provodnih snopova. Na mjestu provodnih
snopova tkivo pouti, zatim postaje smee, a pod pritiskom iz toga dijela izlazi
eksudat. Trule zahvaa i tkivo pokraj provodnih snopova, tvorei prsten trulog
tkiva ute do svijetlo smee boje. Nakon sadnje zaraenih gomolja bakterija se
rana tj. stvaranju nove pokoice. Ako se sumnja na tu bolest, treba obavijestiti
ministarstvo nadleno za poljoprivredu. Ako se dokae parazit s karantenske liste, poduzet e se karantenske mjere da bi se sprijeilo irenje parazita na nova
podruja.
Fitoplazma
Stolbur
(Phytoplasma solani)
Simptomi. Listovi zaraenih biljaka uvijeni su poput lice, a vrhovi su im
ljubiasti. Postupno listovi ute od rubova. Tim simptomima podsjea na sekundarnu zarazu virusa uvijenosti krumpira. Gomolji su esto mekani i elastini poput gume. Takvi gomolji ili ne klijaju, a ako proklijaju, klice su im tanke kao niti.
Venue i itav tijek bolesti teku bre za sunog vremena nego za vlanog vremena.
Biologija i zatita opisani su kod rajice.
Virusne bolesti
Virus Y k r u m p i r a
{Potato virus Y)
To je najproireniji virus krumpira u nas. Na osnovi simptoma, na domainima je poznato nekoliko sojeva, od kojih su najznaajniji Yn, Yc i Yo. Upravo zato
razlikuju se i simptomi, a tome pridonosi i reakcija pojedinih sorata. Soj PVYn u
primarnih infekcija izaziva blagu iaranost listova. U sekundarnih zaraza jae je
izraena proaranost listova. Nekroze na listu krumpira vrlo su rijetke. Na biljkama zaraenim virusom Yc pojavljuju se nekroze u obliku toaka i crtica na plojci.
Soj PVYo izaziva pojavu tamnosmedih nekrotskih pruga na lisnim ilama,
popraenu uenjem listova. Crtiavost se postupno iri i na stabljiku koja postaje lomljiva. Nakon toga moe list odumrijeti, a suh ostaje visjeti na peteljkama.
Mnoge vrste lisnih uiju prenose virus na neperzistentan nain. U sjemenskom
usjevu smije biti 3 % zaraenih biljaka, a u prometu maksimalno 10 %.
Virus X k r u m p i r a
{Potato virus X)
Na Uu se javlja jae ili slabije izraen mozaik. Mozaini dijelovi na plojci
omeeni su ilama. Katkada se javlja lagana valovitost lista ili naboranost, a ponekad i nekroze ila lista. Simptomi, tj. izgled i jaina pojave, jako ovise o sorti
krumpira i soju virusa. Ima latentno zaraenih sorata. Virus se prenosi gomoljima
i kontaktom u polju. U sjemenskim usjevima tolerira se do 3 % zaraenih biljaka,
a u prometu do 10 % zaraenih gomolja.
Uvijenost lista k r u m p i r a
{Potato virus A)
Lie, i to mlade, veinom je malo naborano i uvijeno, a vie ili manje izraen
mozaik pojavljuje se na itavoj plojci i preko lisnih ila. Biljka je reducirana u
rastu. Neke su sorte latentno zaraene tim virusom. Prenosi se gomoljem, kontaktom i lisnim uima.
Zatita od virusa. Preventivna je mjera sadnja certificiranih gomolja. Suzbijati treba lisne ui vektore virusa. Postotak zaraze virusima u proizvodnji i prometu sjemenskoga krumpira reguliran je "Pravilnikom o zdravstvenom pregledu usjeva i objekata" prema kategorijama sjemena. Cjelokupna zaraza svim viaisima u
polju prilikom zdravstvenog pregleda u polju ne smije prelaziti 3 %, odnosno 10
% u prometu. U sjemenskoj proizvodnji, osim plodoreda i prostrane izolacije,
potrebno je organizirano pristupiti praenju pojave lisnih uiju i odredivanju rokova desikacije.
Viroid vretenastosti g o m o l j a k r u m p i r a
2,5
1,8-2,5
2,5
3-5
3-4
5-7,5
1-1,5%
1,5%
1,5%
1,5%
0,6-0,7
2
3,5-4
3-4,5
0,18-0,25 %
0,3-0,4%
0,5%
4-4,5
5-6
2-25
2-2,5
3,5-4,5
0,25%
0,4
0,6-0,7
Karenca za krumpir
u danima
Alternaria solani
Koncentracija
(%)
Koncentrina pjegavost
(kg, l/ha)
ili
Phytophthora infestans
Doza
Krumpirova plijesan
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
5-6
2-2,5
5-7,5
2
0,5-0,75 %
3
2,5-3,5
1-1,5%
1-1,5%
1-1,5%
0,1-0,15%
2-2,5
1-1,2%
2
0,8-1
0,8%
2,5-3
2,5-3,5
2-2,5
2-2,5
0,3-0,4
2-2,5
4
Karenca za krumpir
u danima
Krumpirova plijesan
Ph)1ophthora infestans
Koncentrina pjegavost
Altemaria solani
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncentracija
(%)
14
14
14
14
14
14
21
14
14
14
14
14
14
14
14
14
21
21
21
14
7
14
14
Suzbijanje korova
Uspjena proizvodnja krumpira, uz ine initelje, uveliko ovisi i o u s p j e n o j
borbi protiv korova. Utjecaj korova na prirod krumpira prvenstveno ovisi o stupnju zakorovljenosti o d n o s n o o broju i vrsti korova po jedinici povrine te o vremenu nicanja korova u odnosu na vrijeme nicanja krumpira. Prema rezultatima
Nakon pripreme tla,a prije sadnje gomolja, moe se primijeniti herbicid Surpass 6,7 E. Tim tretmanom takoer se moe suzbiti piriku, ali i neke druge vane
korovne vrste.
dinjih vrsta primjenjuju se nie dozacije, a protiv viegodinjih vrsta vie dozacije.
Desikacija cime krumpira, ali i herbicidima izbjeglih korova, moe se obaviti
pripravcima BASTA (glufosinat), REGLONE i REGLONE FORTE (dikvat). Tom
operacijom uvelike se olakava vaenje i sjemenskog i merkantilnog krumpira i
prijei se prijenos uzronika virusnih oboljenja u gomolju.
Kad ve spominjemo pripravke BASTA, REGLONE i REGLONE FORTE, valja napomenuti da se u mnogim europskim zemljama prakticira pre-emergence
primjena pripravaka Gramoxona ili navedenih herbicida. Tretiranje je potrebno
provesti to kasnije, ili ak u vrijeme kad iznikne 10 % cime krumpira. U tom
roku u nekim europskim zemljama (npr. u Velikoj Britaniji) uz zemljine herbicide kombinira se i primjena jednog od spomenutih kontaktnih pripravaka. Tom
mjerom kontaktnim herbicidom uspjeno se suzbijaju svi do tada iznikli korovi,
a rezidualni pre-emergence herbicidi uspjeno e sprijeiti ponik novim vrstama. Takav pristup suzbijanja korova u naim proizvodnom podruju, koliko je
nama poznato, ne primjenjuje se. No prema naem miljenju trebalo bi mu posvetiti vie panje.
Tablica 12, Prikaz selektivnih herbicida za suzbijanje korova u krumpiru
- primjena prije sadnje (pre-sowing)
Trgovaki
naziv
Surpass 6,7 E
Cidokor
Herbokor
Glyphogan-480SL*
Herkules 480 SL*
Clinic
Dominator
Roundup biactive*
Cosmic
Tender
Glyphos
Mentor
Djelatna
tvar
Doza,
Vha
Spektar
djelovanja
vernolat
4-7
travni i neki
irokolisni
2-4
(1,5-2)
jednogodinji
uskolisni
i irokolisni
glifosat
4-8-12
(2-3-4)
viegodinji
uskolisni
i irokolisni
Napomena
oruem inkorporirati
u tlo
Najkasnije pet dana
pred pripremu tla.
Dozacije navedene u zagradi
odnose se nasmanjeni
volumen kropiva (100-200 l/ha).
Vie dozacije odnose se
na uobiajen volumen
kropiva 200-400 l/ha
Djelatna tvar
Doza, 1, kg/ha
Spektar djelovanja
linuron
1,5-2,5
jednogodinji
irokolisni
klomazon
0,15-0,2
0,2-0,3
flufenacet+
metribuzin
2-2,5
prometrin
1,5-3
metobromuron
2-5
flukloridon
2,0
metribuzin
0,75-1,5
pendimetalin
4-6
jednogodinji irokolisni
i neki travni
jednogodinji travni i
irokolisni
jednogodinji
irokolisni
jednogodinji irokolisni
i neki travni
jednogodinji irokolisni
i neki travni
jednogodinji irokolisni
i neki travni
jednogodinji travni
i neki irokolisni
14, Prikaz s e l e k t i v n i h h e r b i c i d a za s u z b i j a n j e k o r o v a u k r u m p i r u
- p r i m j e n a n a k o n nicanja k r u m p i r a i korova (post-emergence)
Trgovaki naziv
Basagran 600
Sax 600
Bazano
Sencor 70 WG
Sencor 70 WP
Tor 70 WP
Dancor 70 WG
Metriphar 70 WG
Tarot 25 DF*2
Djelatna tvar
bentazon
Doza, 1, kg/ha
Spektar djelovanja
1-3
jednogodinji
irokolisni
metribuzin^
0,6-0,75
jednogodinji irokolisni
i neki travni
rimsulfuron
0,05-0,06
jednogodinji i viegodinji
travni i neki irokolisni
Trgovaki naziv
Grasidim
Focus ultra
Select*3
Fusilade super
Fusilade forte
Pantera 40 EC
Targa super
Leopard
Bastional *
Furore super *
Djelatna tvar
Doza, 1, kg/ha
Spektar djelovanja
setoksidim
cikloksidim
kletodim
1-4
1-4
0,4-0,8
1-4
0,8-2,0
1,5-2,5
0,5-4,0
0,8-3,0
0,5-1,5
1,0-3,0
fluazifop-p-butil
kvizalofop-tefuril
haloksifop-ester
fenoksaprop-p-etil
X. PLODOVITO POVRE
lanatus), t i k v e (Cucurbita
vrste)
tetnici u tlu
sovice pozemljue
nematode korijenovih
kvrica
korijenove muhe
ampinjonske muice
puevi
krumpirova zlatica
lisne ui
cvjetni titasti moljac
duhanski titasti
moljac
koprivina grinja
lisni mineri
kalifornijski trips
kukuruzni moljac
uta kukuruzna sovica
bolesti u klijalitu
Na k o r i j e n u i k o r i j e n o v u vratu
bijela trule
rak stabljike
plutavost korijena
smea trule
trule korijena
Na liu i cvijetu
plamenjaa
koncentrina
pjegavost
pjegavost lista
barunasta
plijesan
pepelnica
siva plijesan
venua
bakterijska pjegavost
krastavost plodova
Lie uti i kovra se, pjege na listu, pukotine na stabljici bakterijsko venue
Mozaik i suenje listova
virus mozaika
rajice i krastavca
Deformacija cvijeta
fitoplazma
Na p l o d o v i m a
plamenjaa
koncentrina
pjegavost
Blijedoute pjege, promjera 2- 3 mm
siva plijesan
Sjajno crne pjege lagano utonule u epidermu
bakterijska pjegavost
Zrakaste pukotine
bakterijska krastavost
Bradaviaste smee izrasline omeene bijelim rubom bakterijsko venue
bolesti u klijalitu
Na k o r i j e n u i k o r i j e n o v u vratu
bijela trule
gangrena
plutavost korijena
stisnue
korijenova
Na liu i stabljici
plamenjaa
siva pjegavost paprike
pepelnica
koncentrina
pjegavost
venue, gangrena,
vrata, bijela trule.
siva plijesan
trule plodova
patlidana
bakterijska pjegavost
lista
virusne bolesti
Na p l o d o v i m a
gangrena
koncentrina
pjegavost
siva pjegavost
smea pjegavost
suha trule plodova
paprike
trule plodova
patlidana
virusne bolesti
virusne bolesti
bolesti u razdoblju
Na l i s t o v i m a
pepelnica
plamenjaa
uglata pjegavost
virus mozaika
krastavca
crna pjegavost lista.
antraknoza
Na p l o d u
bijela trule
antraknoza
krastavost plodova
P r o p a d a n j e cijele b i l j k e
bijela trule
trule korijena
crna trule
venuca
{Frankliniella
occidentalis)
avanje toga tetnika. Pri temperaturi 25-30 cjelokupan razvoj od jaja do razvijenog oblika traje 15-18 dana, a za niih temperatura razvoj se produuje (pri 15
na 44 dana). Preteno se razmnoava partenogenetski, a rjee spolno. Mujaci
su rijetki. Seksualni indeks jest 1 : 15 u korist enki. Nakon dozrijevanja odraslih
oblika, to traje priblino 24 sata, oni ive jo 15 dana. Za to se vrijeme vrlo intenzivno hrane, kopuliraju i odlau jaja. Jedna enka odloi do 100 jaja, a jedan
mujak moe oploditi i do 15 enki, to upuuje na vrlo visoki potencijal razmnaanja tetnika. enke odlau jaja leglicom u parenhimsko tkivo listova, cvjetova i
plodova, iz kojih nakon 4-5 dana izlaze liinke. Liinka ima etiri stadija, a prva se
dva vrlo intenzivno hrane 5- 6 dana. Trei je stadij lane pretkukuljice, koja silazi
na zemlju i u povrinskom sloju na 1,5-2 cm dubine razvije se lana kukuljica.
Kukuljenje se odvija i u skrivenim dijelovima cvjetova. Razvoj treeg i etvrtog
stadija traje 3-6 dana, nakon ega se odrasli oblici penju na biljke i nastavljaju se
intenzivno hraniti. Ima 12-15 pokoljenja godinje, koja su meusobno isprepletena, uz istovremenu prisutnost svih razvojnih stadija.
U zatienom prostoru zaraze nastaje ve u veljai na kotiledonskim listiima
krastavaca, a traju do vaenja paprike u listopadu ili studenom. Nakon zavretka
berbe i vaenja krastavaca kalifornijski trips prelazi na druge kulture i korove u
stakleniku i oko njega. U polju e se zaraze pojaviti znatno kasnije, ovisno o
temperaturama pojedinih godina, i krae traju. Ljetni su mjeseci uvijek najkritiniji, bez obzira na mjesto uzgoja.
Zatita. Opisana kod ostalih tripsa.
Ostali tripsi
(Bemisia tabaci)
Opis. Duhanski titasti moljac maleni je bijeli kukac, pomalo nalik leptiriu,
dug samo 1 mm. Mujaci su neto manji. Tijelo i oba krila pokrivena su bijelim do
malo ukastim votanim prahom. Odrasli oblik, iako je manji, vrlo je slian cvjetnom titastom moljcu. U stanju mirovanja krila su mu stisnuta uz tijelo, za razliku
od bijele muice. Zbog malenih dimenzija
te su razlike slabo uoljive. Jaje je maleno,
krukoliko, dugo oko 0,2 mm, u poetku
bjeliasto, a postupno postaje smee. Tek
ispiljena liinka plosnata je, ovalna, nalik
titastoj ui. Liinke i kukuljice bijele su do
limunske ute boje, ovisno o biljci domainu. Plosnate kukuljice duhanskog tripsa,
zvane puparium, nepravilna su ovalna oblika, duge 0,7 m. Razlikovanje tih dviju vrsta
vri se na osnovi praznog pupariuma kukuljice. Na glatkom liu kukuljica duhanskog titastog moljca nema dlake, a na
sL 118. Odrasli oblici duhanova
dlakavom ima 2-8 dugih dlaka. Puparium
titastog moljca
bijele muice pravilna je ovalna oblika, ravnih strana, gledano bono, i ima 12
jakih dlaka; na kukuljici duhanskog moljca broj dlaka varira, one su njenije, a
bone su strane zaobljene.
Tipian simptom zaraze biljaka tim tetnikom jesu brojne klorotine pjege,
medna rosa po plodovima i listovima, a kasnije se na ljepljivim naslagama razviju
gljive aavice. Ti se simptomi bitno ne razlikuju od simptoma koje izaziva cvjetni titasti moljac. Svi razvojni stadiji tetnika nalaze se na naliju listova, gdje su
vidljive brojne siune bjeliaste liinke i sitni "leptirii". Potresemo li takvu biljku, masa sitnih bijelih insekata poleti, ali odmah nakon toga opet se smjetaju na
listove biljaka.
Zaraza duhanskim titastim moljcem utvruje se utim ljepljivim ploama,
koje se vjeaju u nasad tako da njihov donji rub bude uvijek u visini vrnih dijelova biljaka u pavilnim razmacima.
Vanost. Donedavno je duhanov titasti moljac bio poznat samo kao tetnik
poljoprivrednih kultura u toplijim krajevima na pamuku, duhanu, rajici, slatkom
krumpiru i kasavi. S vremenom je postao tetnik mnogih staklenikih kultura, pa
tako od plodovitog povra napada rajicu, papriku, patlidan, krastavce i tikvice,
ali i ostale Cucurbitaceae. Donedavno karantenski tetnik u Hrvatskoj na listi Al,
sve dok nije unesen u Hrvatsku na uvezenim ukrasnim biljkama Poinsettia sp. i
Tbunbergia sp., pa je prisutan u veem broju objekata.
Duhanskog titastog moljca nalazimo na vanjskim povrinama tropskog i
suptropskog pojasa i u brojnim staklenicima umjerenog pojasa. U Europi je proiren na Cipru, u Grkoj, Italiji, a djelomino u Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Njemakoj, Maarskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Norvekoj, Poljskoj,
panjolskoj, Portugalu, vicarskoj i zemljama biveg SSSR-a. Zaraza je utvrena i
u Irskoj, gdje je uspjeno eradicirana. Registrirana je u Tunisu, Izraelu i Turskoj.
iroko je rasprostranjen u Aziji, Africi, Srednjoj Americi, na Karibima i u Oceaniji.
U Sjevernoj Americi proiren je u Meksiku i junim dravama SAD-a (Arizona,
California, Florida, Georia i Texas), a u Junoj Americi u Argentini, Brazilu, Kolumbiji i Venezueli.
Duhanski titasti moljac takoer je izraziti polifag. Iako imaju krila, odrasli
oblici slabi su letai, ali zrana staijanja ire ih na velike udaljenosti. Najvie je
proiren trgovinom sadnim materijalom i rezanim cvijeem. Glavni krivac za njegovo irenje meunarodna je trgovina s Poinsettia sp. (boina zvijezda).
Primarne tete izazivaju u liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog
ega na listovima zaraenih biljaka nastaju klorotine pjege. Kako zaraza raste,
pjege se spajaju, cijela plojka lista pouti, osim lisne nervature. Kasnije ti listovi
otpadaju. Liinke i odrasli oblici izluuju obilje medne rose, a njezine sjajne ljepljive nakupine po listovima i plodovima izvrsna su podloga za razvoj saprofitskih
gljivica aavica. Zbog aavih nakupina smanjena je fotosinteza, biljke su slabije razvijene i prinos je kvantitativno i kvalitativno nii. aave nakupine nagruju
plodove, to im znatno smanjuje komercijalnu vrijednost.
Biologija i ekologija. Odrasli oblici duhanova titastog moljca odlau jaja
na nalije lista. Jaja su svojim irim dijelom privrena pedicelom na povrinu
lista. Na 30 C razvoj jaja traje 5-9 dana, ovisno o biljci domainu i relativnoj vlazi
zraka. Nakon izlaska iz jaja liinka se kree samo kratko, tek toliko da se odmakne od jaja. Tada se privrsti na list i vie se ne kree. Prolazi kroz etiri razvojna
stadija; etvrti je stadij kukuljice, jo zvan "puparium", a iz njega izlazi odrasli
oblik. Svaki od prva tri stadija liinke traje 2-4 dana, a posljednji puparium traje
oko 6 dana. U tom stadiju odvija se preobrazba u odraslog insekta. Oko 12 sati
nakon pojave odraslih oblika poinje parenje. enke ive prosjeno oko 60 dana, a za to vrijeme odloe do l60 jaja koja su odloena u luku oko tijela enke.
ivotni vijek mujaka traje krae, 9-17 dana. Duhanov titasti moljac ima vei
broj pokoljenja godinje, koja u zatienom prostoru nisu vremenski ograniena, nego u svako doba na listovima nalazimo jaja, liinke, "kukuljice" i odrasle
oblike.
Zatita - Opisana je kod cvjetnog titastog moljca.
Cvjetni titasti m o l j a c (bijela m u i c a )
(Trialeurodes vaporariorum)
Opis. Cvjetni titasti moljac mali je, bijeli, vrlo ivahni "leptiri", dug oko 2
mm. Zbog toga se uobiajeno naziva i bijela muica. Tijelo i krila pokriva fini
bijeli vosak u obliku praka. Jaje je maleno, ovalno i privreno stapkom za list.
Liinka prvog stadija ima tri para nogu, kree se, duga je 0,3 mm. Od piljenja iz
tetnika neprekinut je i tijekom zimskih mjeseci, samo se na niim temperaturama produljuje na 45-70 dana. U zatienom prostoru nema zimske diapauze.
Na visokim temperatura ljeti odrasli oblici izlaze iz staklenika i naseljavaju
se na razne kulturne i korovske biljke u njegovoj okolici. Tu ih moemo nai sve
do kasne jeseni. Dio populacije vraa se u staklenik, a dio se povlai na prezimIjenje u prirodi. Mnoge korovske biljke u stakleniku i oko njega izvrstan su domain tom tetniku i vrlo su esto izvor zaraze novog nasada rajice, krastavca ili
paprike.
Bijela muica ima vrlo visoki potencijal razmnaanja. Razmnoava se spolno
i partenogenetski. Mujaci su rijetki. enka odloi 100-200 jaja, katkada i vie,
uvijek na nalije lista, izmeu nervature, pojedinano ili u skupinama po 2 do 26
komada. Embrionalni razvoj traje 4-20 dana, a razvoj liinke 15-45 dana. Optimalni uvjeti potrebni za razvoj bijele muice jesu 25-28
i visoka relativna vlaga
zraka.
Zatita. Suzbijanje ovog tetnika na kulturama u zatienom prostoru sastoji
se od kompleksa mjera, kemijskog suzbijanja s mehanikim i kulturnim mjerama
radi spreavanja ili snienja njegove zaraze, pa do bioloke borbe.
Kemijsko suzbijanje provodi se veim brojem insekticida. Mnogi od njih, zbog
votanog ovoja koji pokriva tijelo liinki i "kukuljica", imaju slabu djelotvornost
ili uope ne djeluju na te razvojne stadije, iako vrlo dobro djeluju na odrasle
krilate oblike. Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih stadija potrebno je
izvoditi vrlo esta prskanja u kratkim intervalima. U ljetnim mjesecima ti su razmaci kratki, 3, 5 do 7 dana, ovisno o intenzitetu zaraze i reinfestaciji s korova ili
s vanjskih povrina, a u jesen i proljee produuju se na 21-28 dana. Uestala
primjena istog insekticida izaziva rezistentnost tetnika, ne samo prema tom sredstvu, nego i prema cijeloj grupi srodnih insekticida."
Cvjetni titasti moljac mora se suzbijati u poetnoj zarazi. Kritian broj, koji
oznauje najvei broj insekata po jedinici povrine, kada treba provesti suzbijanje, za bijelu muicu iznosi jedan odrasli oblik na 100 biljaka. Pri zarazi od 10
"leptiria'VlOO biljaka ve se javljaju nakupine medne rose i prve liinke koje su
otporne na niz insekticida. Suzbijanjem u takvih ili jo jaih zaraza, bit e uniteni
odrasli oblici, a ovisno o primijenjenim insekticidima i njihove liinke, ali ne i
kukuljice i jaja. Za kratko vrijeme razvit e se nova populacija odraslih oblika
"leptiria". Zato se u nasad vjeaju ute ljepljive ploe kako je to ve opisano.
Od insekticida koji su se primjenjivali protiv tetnika, neki su zbog otrovnosti i rezidualnog djelovanja zabranjeni za primjenu u povru, drugi su nestali s
trita, jer im je dozvola istekla i nije vie produena. Umjesto njih pojavili su se
novi, poput sisteminih insekticida iz grupe neonikotinoida kao Confidor 200 SL
(imidakloprid), Actara 25 WG (tiametoksam). Calypso SC 480 (tiakloprid) i Mospilan 20 (acetamiprid). Confidor ima dozvolu za primjenu protiv titastih moljaca na rajici, a za tu se svrhu mogu primijeniti Actara 25 WG i Mospilan 20, koji
imaju dozvolu za suzbijanje duhanova titastog moljca.
Insekticidi na bazi diklorvosa Kofumin 50-EC Nuvan 50-EC dozvoljeni su na
rajici, krastavcu i paprici u polju i u zatienom prostoru, (iznad biljaka) no pri
tetnika-domaina i njegova prirodnog neprijatelja, parazita ili predatora. Encarsia ne moe preivjeti bez prisutnost svojih domaina.
titasti moljac napada iste kulture u polju, ali zaraze su mnogo manjeg intenziteta i kraeg trajanja.
Muhe - l i s n i m i n e r i
(Liriomyza trifolii,
je utvren je vrlo jak napad lisnih minera, prisutan i usprkos provoenim mjerama zatite. Lica listova od najonjih do najgornjih etaa bila su prekrivena bezbrojnim minama. Oblikom one su bile slinije minama koje pravi Ch. horticola
(uske i linearne u poetku, s malim proirenjem kasnije), premda malo drukije.
Na licu listova mogla se vidjeti poneka liinka i kukuljica, koje po boji i veliini
nisu odgovarale izgledu liinki Z. trifolii Nikad nismo utvrdili koja je to bila vrsta, no danas sumnjamo na zarazu s grakovim lisnim
minerom Z. huidobrensis. Grakovog lisnog
minera nali smo poetkom travnja 2001. na
verbenama u jednom stakleniku u Zagrebu. S
verbena je preao na rasad krastavca i paprike
u istom stakleniku. Brojna prskanja u stakleniku nisu zaustavila napad, no im je rasad iznesen iz staklenika zaraza je zaustavljena. Ta je
vrsta naena u Hrvatskoj i na krastavcima i na
si. 126. Grakov lisni miner
ukrasnom bilju.
Liriomyza huidobrensis (prema
Taj nalaz ponovo dokazuje da je nedopuwww.cevimp ucedavis edu)
stivo zanemarivati tetnike
koji u ranijim razdobljima
nisu bili od vee vanosti.
Iz njihovih se redova kadtad moe pojaviti novi tetnik mnogo vee ekonomske vanosti. Tako je, uostalom, bio i s pojavom Z.
trifolii i mnogo kasnije
kalifornijskog tripsa.
Muhe - lisni mineri
napadaju krastavac, rajicu, patlidan i tikvicu, a na
paprici su iznimno rijetki.
Na rajici i krastavcu u zaSI. 127. Mine grakovog lisnog minera na rajcici
tienom prostoru esto su
(prema Kelly Clark)
prisutne kombinirane zaraze s Z. trifollii Ch. horticola. Rjee su zaraze s Z. bryoniae. Napadaju i druge vrste
povra. To su preteno tetnici u zatienom prostoru, a u polju su zaraze rijetke.
Z. huidobrensis mp^i&d papriku, rajicu, krastavce, dinje, celer i drugo povre.
Biologija i ekologija. Muhe - lisni mineri imaju vei broj pokoljenja godinje. Kao i u drugih tetnika u zatienom prostoru, pokoljenja su meusobno
isprepletena istovremena su prisutni svi razvojni stadiji. Prezimljuju kao kukuljice
na brojnim samoniklim biljkama, odnosno na njihovim ostacima ili pod grudicama zemlje. U nepovoljnim uvjetima stadij kukuljice moe potrajati po nekoliko
mjeseci.
Na 23- 28 razvojni je ciklus vrlo brz, a traje 12-14 dana. Iz jaja, koje enka
leglicom unese pod epidermu lista, za 2-4 dana ispili se liinka. Ona se kukulji 58 dana nakon izlaska iz jaja i intenzivnog hranjenja. Odrasla liinka L. trifoliii L.
bryoniae izhzi iz mine i kukulji se na listu ili na zemlji, kamo padne, a Ch. horticola kukulji se unutar lista na kraju mine u tzv. pupalnom mjehuriu.
Zatita. Za kemijsko suzbijanje primjenjuju se isti insekticidi i ostale kulturne mjere opisane kod bijele muice. Dozvolu ima i naturalit spinosad (Laser). Uz
nabrojene insekticide, na naem tritu postojao je jedan vrlo dobar insekticid,
regulator razvoja, pod imenom Trigard 75 WP, kojim se moe sa samo 2-4 prskanja suzbiti zaraza minerima. Naalost, proizvoa je odustao od daljnje proizvodnje pa e se moi primjenjivati samo dok se ne potroe stare zalihe. Dozvoljen je
u zatienom prostoru i u polju na plodovitom povru.
Tamo gdje se provodi bioloka borba protiv ostalih tetnika u zatienom
prostoru, protiv lisnih minera primjenjuju se dva parazita. To su Dacnusa sibirica
i Dygliphus isaea. Na tritu se nalaze pod trgovakim imenima Minex, koji sadri
oba parazita, Minusa sadri parazita D. sibirica, a Mygliphus sadri D. isaea.
Koprivin (obini) crveni pauk
{Tetranycbus urticae)
Opis. Taj se tetnik ubraja u grinje - Acarina. Odrasli oblici vrlo su njeni,
ovalna, gotovo prozirna tijela, duine oko 1 mm. Boja tijela prilino varira, od
ricide negod liinka u mirovanju, a mladi stadiji liinki osjetljiviji su nego stariji
stadiji.
Zbog niih temperatura i skraenog trajanja dnevnog svijetla kasnije u jesen
enke se prestaju hraniti i odlagati jaja, naputaju biljke i zavlae se na razna
skrovita mjesta u armaturi staklenika, gdje prezime kao "zimske enke". "Zimska
enka" mijenja boju u uto-naranastu, a oblik joj je vie okrugao, nego kod ljetne forme. Krajem zime ili poetkom proljea, nakon duljeg razdoblja sunanih
dana, prezimjeli oblici pauka bude se i sele na biljke, gdje se nastavljaju hraniti.
Ako je jesenska zaraza bila jaka, proljetna bukne naglo. Za razvoj trai veliku
koliinu svijetla, to je uvelike uzrok povlaenja na prezimljenje tijekom jeseni.
Meutim, u krajevima s mnogo vie sunanih dana pauk i zimi ostaje aktivan,
nastavlja hranjenje i razmnaanje, ali razvoj mu je znatno produljen. To smo utvrdili
u staklenicima u Dalmaciji.
Poetne zaraze uvijek su izrazito sporadine, a javljaju se na onim mjestima
gdje su mikroklimatski uvjeti povoljniji, tj. gdje je via temperatura i nia relativna
vlaga zraka. To su uvijek rubni dijelovi biljaka na junoj strani, redovi biljaka koji
se nalaze uz cijevi grijanja i vrni dijelovi biljaka. Zaraze su esto lokalne, jer se
pauk relativno sporo seli iz arita. List koji sie naputa tek onda kada se pone
suiti. Kako intenzitet zaraze raste, arita se poinju spajati, zaraza gubi lokalno
obiljeje i zahvati cijeli staklenik.
Zatita. Zatita od pauka, poput zatite od kalifornijskog tripsa i titastih
moljaca, obuhvaa kompleks mjera, a kemijsko suzbijanje samo je dio tih mjera.
Od velike je vanosti odravanje higijene u zatienom prostoru i oko njega, pred
sadnju i tijekom vegetacije: uklanjanje
korova i biljnih ostataka i njihovo redovito iznoenje iz zatienog prostora, ienje staza, podizanje zrane vlage,
sadnja nezaraenih sadnica i redovita
kontrola nasada.
Pauka takoer treba kemijski suzbijati ve kod najranijih zaraza. Akaricidi
koji se protiv njega primjenjuju kontaktnog su djelovanja, a budui da su svi
razvojni stadiji na naliju listova, potrebno je postii dobru pokrovnost. To je
Si. 131. Grabeljiva grinja Phytosehilus
mogue s prskalicama visokog pritiska,
persimilis hrani se svojim domainom
(prema Koppert)
od 12-18 atm i vie, koje daju vrlo fine
kapljice, uz utroak velike koliine tekuine. Npr. rue se prskaju 3000-5000 1 vode na hektar (30-50 1/ar), a prema
nekim autorima treba ak do 10.000 l/ha. Na povru se ne smiju troiti tako velike
koliine vode, zbog mogunosti zaraze s gljivinim bolestima, kojima odgovara
visoka zrana vlaga.
Pri jaoj zarazi u zatienom prostoru, samo jedno prskanje nee dati zadovoljavajue rezultate. U tom se sluaju prskanja moraju ponavljati u kraim ili
duljim razmacima, ovisno o intenzitetu zaraze i godinjem dobu. Na krastavacima ili lubenicama u polju najee zadovoljava samo jedno tretiranje.
Protiv pauka na plodovitom povru smije se primijeniti samo mali broj insekticida s akaricidinim djelovanjem, koji pokrivaju samo pokretne stadije pauka
i imamo samo jedan akaricid. Od insektoakaricida dozvolu za primjenu im Radotion E-50 na rajici u stakleniku i u polju dozvolu imaju Talstar 10-EC i Meothrin
10 FL. Od akaricida dozvoljen je samo Apollo 50-SC na salatnom krasstavcu, a
djeluje samo na liinke pauka. U svijetu se Danitol i Meothrin primjenjuju i na
ostalom plodovitom povru.
Bioloka borba vrlo se uspjeno primjenjuje i protiv pauka, a provodi se s
pomou predatorske grinje Phytoseiulus persimillis. Ta se grabeljiva vrsta hrani
sisanjem liinki i odraslih oblika pauka, vrlo je pokretljiva i grabeljiva. Kad nestane pauka, hrani se pripadnicima vlastite vrste, dok ne nestane iz nasada. U
prometu se nalazi pod imenom Spidex.
tetnici ei na polju
Lisne u i p l o d o v i t o g p o v r a
{Myzus persicae)
Opis. Ui su utozelene do maslinastozelene boje, duljine 1,2-2,3 mm. Na
abdomenu se dobro vidi
Si. 132. Kovranje lia krastavca i pojava aavice
karakteristina tamna, veliizazvana napadom lisnih ui (snimila N. Pagliarini)
ka pjega i tamne postrane
toke. Na glavi je karakteristina pojava tuberkula (roia), koji se nalaze na bazi ticala. Sifoni su s jedne strane blago zaobljeni. Moe se lako zamijeniti s vrstom Phorodon humuli
Vanost. U je rairena u svim podrujima
nae zemlje, poglavito ondje gdje ima mnogo
bresaka, jer su breskve zimski domaini te vrste.
Si. 133. Breskvina zelena lisna u
Naroito je vana na kmmpiai, i to sjemenskom.
Dolazi i na rajici, paprici, krstaicama, salati, pinatu, graku, bobu, mrkvi, pargi te na mnogim drugim kulturama (hrani se na vie od 500 biljnih vrsta). U zatvorenom prostoru najee oteuje krastavce, papriku i salatu.
Izravne tete oituju se na liu iz kojeg u sie sokove i tako lie gubi zelenu boju i esto se deformira. Lui obilje medne rose, na koju se naseljuju gljive
aavice. Najvee tete nanosi prenoenjem brojnih virusa (vie od 180), koji
imaju osobito vanost za krumpir (vidi ui u krumpirvi)Biologija i ekologija. U moe imati potpun ivotni ciklus, sa spolnim pokoljenjem, kad prezimi kao zimsko jaje na breskvi, ili, rijetko, na ljivi, trenji i
marelici. Ima ui i s nepotpunim razvojnim ciklusom, tj. bez spolnog pokoljenja,
kada prezime odrasle enke u zatienom prostoru ili u toplim krajevima (Dalmacija, Primorje, Istra) u slobodnoj prirodi. U nas su ee ui s potpunim razvojnim ciklusom. Toplo suho proljee pogoduje ranoj pojavi ui osnivaice na breskvama (kraj veljae), koja stvara prve beskrilne kolonije. Poetak proljetnog leta
s breskve na druge kulture uveliko odreduju klimatski inioci. Let poinje ranije
ako su dani sunani, topli, suhi te s visokim tlakom zraka. Pri srednjim dnevnim
temperaturama od 18 do 20
razvoj jednog pokoljenja traje 10-12 dana.
Ui se sele na razliite ljetne domaine (kupusnjae, lisnato povre, plodovito
povre, korjenasto povre, pargu, duhan i mnoge druge kulture) na kojima se
razmnoavaju preko ljeta sve do jeseni, kada se razvija seksualno pokoljenje. Nakon kopulacije enka odlae na breskvu jedno zimsko jaje, i ciklus se ponavlja.
Zatita. U zatvorenim prostorima preporuuje se bioloko suzbijanje predatorima i parazitima, te bioinsekticidima. Od predatora najee se primjenjuje
grabeljiva muica ikarica Aphidoletes aphidimyza, nadalje vie vrsta bojih
ovica te zlatooke. Manje je parazita prikladnih za suzbijanje lisnih ui poput
onih roda Aphidius, te mikrobiolokih pripravaka, primjerice na osnovi gljivice
Verticillium lecanii (yid]ct\ III. poglavlje).
Od kemijskih insekticida mogu se na polju i u zatvorenom prostoru primijeniti sredstva na osnovi pirimikarba (Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Pirimor WP50), tiakloprida (Calypso SC 480), pimetrozina (Chess 25 WP), heptenofosa (Hostaquick EC-50) i malationa (Radotion EC 50), samo na polju na osnovi metomila
(Lannate 20 L, Methomex SL 20), a samo u zatvorenom prostoru na osnovi diklorvosa (Kofumin 50 EC - tretiranjem prostora iznad biljaka).
Na rajici, naroito u junim dijelovima Hrv^atske (juna Dalmacija), velike
tete moe uzrokovati Apbis gossypiiprtnosen]em virusa. Zbog teine identifikacije te mogunosti morfolokih promjena ovisno o klimatskim uvjetima, mnogi
autori misle da je ta vrsta samo maritimna forma vrste Aphis frangulae, a ne posebna vrsta. Veliki broj afidologa ne odluuje se ni za kakve determinacije, nego
navodi Aphis frangulae gossypii
Te ui prenose vrlo opasan Cticumhermoz2i\k virus, koji moe uvelike ograniiti pa ak i onemoguiti proizvodnju rajice. Ui prezime na grmu Frangula alnus
kao zimsko jaje. Krug ljetnih domaina vrlo je velik. Upravo na ljetnim domainima
(raznim korovima) ui primaju CMV i postaju virulentne, pa na rajicu dolaze ve
zaraene. Suzbijanje je vdo teko i tek treba pronai zadovoljavajue rjeenje.
Kukuruzni moljac
(Muice - Sciaridae: LycoriellaiSciara, Bradysia) auripila, L. mali, Bradysia apnea; muhe - Phoridae: Megaselia halterata, M. nigra i M. agarici)
Opis. Odrasli oblici ampinjonskih muica Sciaridae malene su, njene muice, duge 2 mm, s crnom glavom i prsitem,
tamnosmedeg zatka, dugih ticala i s jednim parom prozirnih krila. Liinke su apodne, sjajno
bijele, s uskom crnom glavom, narastu do 5
mm duljine. Kukuljice su svilenasto bijele.
Odrasli oblici ampinjonskih muha Phoridae wv\o su sitne muhe, tijela kraeg od muica, jako proirenog prsita, kratkih krila, nogu 2-3 puta duljih od tijela i vrlo kratkih ticala.
Liinke su apodne, sjajno bijele ili ukaste,
krae od liinki muica, s uskom svijetlom glavom. Kukuljice su ukaste, nalik sjemenkaSI. 135. ampinjonska muica
ma. Jaja Seiarida i Phorida ovalna su, bijela,
(snimila N. Pagliarini)
veliine 0,15-0,25 mm.
Vanost. Do 2003. godine liinke ampinjonskih muica bile su vrio opasni
tetnici na gljivama, ali i na rasadu plodovitog povra i ukrasnog bilja. Poetkom
svibnja te godine u jednom stakleniku na podruja srednje Dalmacije (Filip Jakov) na paprici sorte Bianka i Menta iz
hidroponskog uzgoja prvi su put utvrene tete, kojima su uzronici bile liinke tih muica.
Biljke paprike prevrtale su se zbog
pucanja na bazi stabljike, u doba prvih
berbi. Na mjestu loma stabljike i u algama na povrini briketa kamene vune nalazile su se brojne liinke, koje su toliko
izgrizle biljno tkivo da su biljke od vlastite teine pucale i izvrtale se. Najvei
broj oteenih biljaka nalazio se uz staklo na sunanim poloajima, gdje su bile vie temperature. Procjenjuje se da je
Si. 136. Liinka ampinjonske muice na ^
bazalnom dijelu stabljike paprike u
r
hidroponskom uzgoju (snimila N. Pagliarini)
Ostali tetnici u p o l j u
Pri uzgoju plodovitog povra u polju na lubenicama, tikvicama i krastavcu
javljaju se zaraze p a u k o m T. unicae. Naroito jake zaraze nastaju na lubenicama. Pri napadu listovi dobiju bronanu boju, a na naliju se nalaze svi razvojni
stadiji pauka. I u polju prezimljuje kao zimska enka u raznim pukotinama i skrovitim mjestima u zemlji. Vrua i suna ljeta pogoduju zarazama.
D u h a n o v trips T. tabaci zarazi krastavac, tikvicu, lubenicu, gdje
moe izazvati vee tete za vruih i
sunih ljeta, a na rajici i paprici opasniji je kao prenosilac viroze.
Kalifornijski trips F. occidentalis mogao bi u polju izazvati iste
tete kao u zatienom prostoru na
krastavcu i paprici, ali njegovo je suzbijanje na otvorenom mnogo lake.
Najee je dovoljno 1-2 prskanja.
Krajem kolovoza i u rujnu poinju u polju jaati zaraze b i j e l o m muSI. 138. tete od stjenica na plodu rajice
icom T. vaporariorum na rajici i
(snimio M. Maceljski)
krastavcu, i eventualno na tikvicama,
ali je blizu kraj vegetacije i nije potrebno suzbijanje. Zapaene su i tete od
duhanovog titastog moljca.
Lisni m i n e r i L. trifoliii P. horticola izlijeu istovremeno kad i bijela muica,
ali njihove su tete zanemarive.
Od l i s n i h ui, breskvina lisna u moe izazvati velike tete na paprici, direktno sisanjem biljnih sokova i indirektno prenoenjem viroze. Zaraze lisnim uima
i tripsima naroito su opasne na sjemenskim usjevima rajice i paprike, zbog
prenoenja viroze.
Plodove rajice u junijim podrujima Hrvatske napada vie vrsta stjenica
koje izazivaju pojavu sitnih bjelkastih tokica ime se smanjuje trina vrijednost
plodova.
K r u m p i r o v a zlatica sve ee napada patlidan, pa i rajicu. Dozvolu za
suzbijanje zlatice na tim kulturama ima samo Novodor 3 %. No, dozvolu za
primjenu na rajici (protiv drugih tetnika) imaju pripravci na osnovi alfacipermetrina, lambdacihalotrina, beta-ciflutrina, bifentrina, imidakloprida, tiakloprida
i tiametoksama koji su djelotvorni na zlaticu.
Velike tete na tek-posaenoj paprici mogu nastati zbog napada gusjenica
sovica pozemljua, koje pregrizaju mlade biljke na vratu korijena. Te biljke propadnu. Lie paprike esto oteuju gusjenice l i s n i h sovica. I gusjenice ute
k u k u r u z n e sovice napadaju plodovito povre.
Zatita. Ako je potrebno obaviti suzbijanje na tim kulturama na polju, primjenjuju se isti preparati kao i u zatienom prostoru.
Bolesti rajica
Gljivine i n j i m a sline bolesti u klijalitu
Pythium spp.
Polijeganje rasada uzrokuje nekoliko Pythium vrsta (P. ultimum, P. debaryanum, P. spinosum, P. butleri), ali najee se spominje P. debaryanum. Pythium vrste parazitiraju biljke u zoni korijenova vrata, i to vrlo brzo, pa u 24-36 sati
moe polei itav rasad. Napada ono mjesto pri kojem biljka izlazi iz zemlje. Taj
dio dobije vodenast izgled, a zatim se na tim mjestima biljka prelomi (biologija
opisana kod kupusnjaa).
Chalara elegans
isyn. Thielaviopsis basicold)
Parazitira na velikom broju domaina, a od povra najosjetljivije su Solanaceae. To je parazit prvih stadija vegetacije. Napadnuti dio korijena pocrni, a zatim potpuno protrune. Istovremeno nadzemni dio uti i vene. Bolest se obino
javlja pojedinano, zahvaajui manje ili vee dijelove klijalita u oazama. Gljiva
se iz jedne vegetacije u drugu
prenosi u obliku hlamidospora,
koje zadre infektivnu sposobnost 4-5 godine. Endokonidije kraeg su vijeka. I jedne i druge mogu izazvati infekciju. Navodi se
da infekcije nastaju tek kad u gramu tla ima 3000-3500 konidija ili
hlamidospora. Optimalne temperature za razvoj bolesti nalaze
se izmeu 17
i 23
estina
napada ovisi o brojnosti propagula u tlu, pH vrijednosti tla,
strukturi tla, odnosno o tome koliko se vlaga moe zadravati u
tlu. Na tlima na kojima je pH
vrijednost ispod 5,6 infekcije su
Si. 139. Polijeganje rasada rajice
rijetke.
(snimio B. Cvjetkovi)
Rhizoctonia solani
Ona je stanovnik tla, gdje ivi, parazitskim i saprofitskim nainom ivota.
esto dolazi na biljkama u klijalitu. Na tek izniklim biljkama izaziva nekrozu i
omekavanje hipokotila, pa se mlade biljke sue. Polegle biljice posmede i uskoro
istrunu. Tako nastaje eliptina pljeina u klijalitu. U pikiralitu obino je napadnut prizemni dio struka. Napadnuti je dio tamnosmed. Rijetko izaziva tete na
presaenim biljkama, kojima napada korijen, korijenov vrat ili plodove koji dodiruju zemlju. Alternaria solani takoer u povoljnim prilikama moe izazvati propadanje biljaka koje potjeu od zaraenog sjemena.
Osim spomenutih parazita, na rajici u klijalitu mogu izazvati propadanje
biljaka Phytophthora cryptogea, Phytophthora parasitica i Sclerotinia sclerotiorum, Sclerotium rolfsii i dr. Posljednje nabrojeni paraziti ee izazivaju tete na
biljkama nakon rasadivanja, pa su stoga obraeni u iduem poglavlju.
Zatita od bolesti u klijalitu obraena je u poglavlju o bolesti kupusnjaa.
Trule korijena, k o r i j e n o v o g vrata p r e s a e n i h b i l j a k a
Bijela trule
(Sclerotinia sclerotiorum)
Gljiva je polifag koji parazitira na vie od 400 biljnih vrsta, meu kojima i na
mnogim povrtnim kulturama (rajica, paprika, kupus, krastavci, salata, endivija,
mrkva, graak i druge).
Simptomi. Rajica je osjetljiva na taj parazit u svim razvojnim stadijima. Gljiva ivi na tlu, pa obino napada stabljiku u razini zemlje. Meutim, moe je napasti i u pazucu zaperaka, otkinutih zaperaka ili na aki nakon otpadanja latica. Na napadnutom mjestu nastaje duguljasta vodenasta pjega, koja se postupno iri prstenasto, obuhvaajui stabljiku. Listovi iznad napadnutog mjesta gube vrstou tkiva i venu. Na koncu, na
svim napadnutim mjestima stvara se
snjenobijeli pahuljasti micelij, koji prekriva zaraenu povrinu. Isti takav micelij formira se unutar stabljike. Unutar
micelija ubrzo se formiraju crni sklerociji. Mogu biti zaraeni i plodovi, na kojima se za transporta i u skladitu formira bijeli micelij i sklerociji. Na rajici parazitira i S. minor, pokazujui iste simptome. Makroskopski se razlikuju veliinom sklerocija.
Biologija. Opisana je kod salate.
rociji i spaliti ih. U staklenicima se tlo sterilizira. Najuspjenije se sterilizira vodenom parom, zatim solarizacijom ili sredstvima za sterilizaciju tla. Prije sjetve ili
sadnje biljaka, obilnim navodnjavanjem tla u toplim mjesecima, kroz pet tjedana
moe se znatno reducirati zaraza. Prskanjem biljaka oko korijenovoga vrata umanjuje se napad, a prskanjem ostalih dijelova zatiuje se od infekcija askosporama. Djelotvorni su fungicidi na osnovi iprodiona, vinklozolin, procimidona i
fenheksamida .
Smea trule
(Sclerotium rolfsii)
Taj je parazit nekada bio na listi karantenskih bolesti. Na ljiljanima u stakleniku determinirali smo 1983. godine uzronika, nakon ega je skinut s liste karantenskih bolesti. U 2001. godini zabiljeene su ozbiljne tete u Sloveniji na rajici.
Parazitira na vie od 200 biljnih vrsta.
Simptomi. Rajica, paprika i patlidan mogu biti napadnuti u svim stadijima
razvoja. Znaci su bolesti isti. Stabljika se zarazi u zoni korijenova vrata ili neto
iznad njega. Na mjestu infekcije nastaje smea ili crna pjega, koja se iri i prstenuje stabljiku. Kora na stabljici unitena je tako da je lezija ulegnuta. Biljka se nakon
toga osui. Za vlanog vremena na tim mjestima nastaje bijeli micelij, deblji nego
u gljive 5. sclerotiorum. Nastali crvenkasto smei sklerociji, promjera 1- 2 mm,
veliinom i izgledom podsjeaju na sjemenke uljane repice. Epiderma puca, a
nastalu upljinu ispunja micelij i sklerociji. Mogu biti napadnuti i plodovi. Napadnuti plodovi propadaju 3- 4 dana nakon infekcije.
Biologija. Za razvoj Sclerotium rolfsii uz vlagu treba dosta visoke temperature (optimum 25-35 C), ali razvija se u inteivalu 8- 40
ivi u tlu u obliku sklerocija ili micelija
kao saprofit.
(Didymella lycopersici)
Simptomi. Svi nadzemni dijelovi biljke mogu biti napadnuti, ali kad je napadnut bazalni dio stabljike, vene itava biljka. Na stabljici se ozljede obino javljaju na maloj udaljenosti od povrine tla. Na napadnutim mjestima tkivo je utonulo, mjesta su suha, u poetku su smea, a kasnije sivkasta. Na mjestu napada
katkada puca tkivo. Kad ozljeda obuhvati vei dio ili itavu stabljiku, biljka vene.
Prema simptomima na nadzemnim dijelovima, podsjea na venue koje izazivaju
Venicilliumm^i^. Unutar ozljede ubrzo se mogu razabrati mala, crna plodna tijela (piknidi). Simptomi na listovima podsjeaju na simptome koje uzrokuju Alternariawxsie. Pjege koje uzrokuju Alternariayxsi^ svjetlije su, obino svijetlosmede do utosmede. U D. lycopersici u sreditu pjege formiraju se plodna tijela (piknidi), a u Alternaria ona ne nastaju. Na starijim listovima otpadaju napadnute
zone, pa na listovima ostaju rupe. ee se dogodi da se vie pjega spoji, zbog
(Pyrenocbeta lycopersici)
Osim rajice parazitira na paprici, plavom patlidanu, tikvicama, pinatu.
Simptomi. Na korijenu rajice, jo prije rasadivanja, mogu se opaziti dijelovi
korijena tamnije boje od ostalog zdravog korijenja. U poetku biljka stvara novo
korijenje pa simptomi na nadzemnom dijelu nisu vidljivi. Promjene na korijenu
nastaju postupno, korijen zadeblja, dobije smeu boju, kora puca pa nastaju longitudinalna uljebljenja. Reduciran je
broj sekundarnog korijenja. Zbog tih
promjena na korijenu biljka bre stari,
smanjuje se vegetativni prirast i urod. Za
toplog vremena takve biljke gube turgor, ali oporave se nakon zalijevanja.
Katkada takve biljke odbacuju listove na
donjim etaama. Simptomi na nadzemnom dijelu su uoljiviji na tlima koja slabo ekonomiziraju vodom. tete su obino vee to je vegetacijsko razdoblje dulje i to biljke rajice imaju veu stabljiku s veim brojem etaa. Sline promjene na korijenu u intenzivnom uzgoju
bez plodoreda moe izazvati gljiva Colsi. 141. Plutavost korijena rajica
letotrichum coccodes.
(snimio B. Cvjetkovi)
Zatita. Kada se jednom pojave simptomi, u toj vegetacijskoj sezoni ni jednom mjerom ne moe se unititi parazit. tete se donekle mogu ublaiti tako da
biljke nagrnemo "tresetom" ili vrtnom zemljom odmah nakon prve berbe. Time
potpomaemo stvaranju novog adventivnog korijenja, to ublaava tete. Istovremeno je potrebno umjereno zalijevati, ali nekoliko puta tijekom dana. Prepomuje se plodored u kojem ne dolaze nabrojeni domaini tog parazita. Dezinfekcija da u zatienom prostoru obavezatna je mjera. Protiv tog parazita moraju se
upotrijebiti najradikalnija sredstva. Vodena para daje najbolje rezultate. Basamid
granulat i formaldehid daju djelomine rezultate. Zbog visoke cijene sterilizacije
tla, u nekim zemljama cijepe se hibridi rajice na otpornu podlogu. Danas se u
prometu nalaze podloge s oznakom KVF i Tm KNVF2. Podloga Tm KNVF2 otporna je prema virusu mozaika duhana, Pyrenocheta lycopersici, VerticilUum spp.
i Fusarium oxysporum (patotip 1 i 2). Budui da je metoda cijepljenja teko prihvaena u praksi, selekcija je dala praksi nekoliko hibrida tolerantnih prema ovom
parazitu, a nose oznake Py 1.
Trule k o r i j e n a
Zatita. Sijati treba tretirano sjeme jer se zaraza moe prenijeti i sjemenom.
Medu hibridima postoje razlike u osjetljivosti. Da bi proizveli zdrav rasad, zemlju
za proizvodnju rasada treba sterlizirati vodenom parom, metodom solarizacije,
dazometom ili formaldehidom. Ne smije se preobilno zalijevati jer to potpomae
irenju parazita. Na polju na kojem se jednom pojavila jedna od spomenutih
Phytophthoraircba uvesti plodored. U plodored mogu doi kupus, kukuruz, penica, salata. Kod hidroponskog uzgoja mogunosti infekcija svedene su na minimum. Zatita nadzemnih dijelova provodi se kao i protiv gljive Phytophthora infestans, ali djelotvorniji su sistemini fungicidi na osnovi metalaksila, oksadiksila
i benalaksila.
Venua
alho-atrum
mirna gubitka vrstoe tkiva. U daljnjoj fazi moe lie naglo ili postupno venuti,
poinjui od donjih listova. Listovi mogu gubiti vrstou tkiva za toplih dana,
nou ili nakon obilnog zalijevanja vraa im se normalan izgled. Meutim, kako
bolest napreduje, listovi venu i odumiru. Rano napadnute biljke ne daju plodove
ili ih stvaraju sa zakanjenjem, ali i tada u manjem broju. Ako popreno presijeemo stabljiku, vidimo da je tkivo zadobilo smeu boju u obliku prstena.
Biologija. Obje vrste Verticillium dahliae i V. alho-atrum tvore gotovo identinu
konidijsku formu, ali postoje razlike u organima za prezimljenje. Tako V. dahliae tvori
mikrosklerocije, a V. albo-atrum nema ih, pa prezimljuje u obliku trajnog micelija. U
zemljama s hladnijom klimom zastupljene su podjednako obje vrste. U Hrvatskoj je na
rajici ei V. dahliae. Simptomi su slabo izraeni u zaraza s V. alho-atrum kad su temperature tla vie od 24
V. dahliae aktivan je i na 28
a simptomi su izraeni. Gljiva
se odrava u tlu u vrijeme kad nema vegetacije u obliku organa za prezimljenje, mikrosklerocija ili trajnog micelija. U tom obliku parazit moe preiviti godinu-dvije. Iz zaraenog korijena gljiva napreduje u tkivo do ksilema, a zatim se iri kroz stabljiku, dopirui do
svih dijelova biljke. Za toplog i kinog vremena, iz provodnih snopova lista gljiva se moe
probiti na povrinu lista. U zaraenim biljkama stvara se trajni micelij ili mikrosklerociji,
koji propadanjem dijelova biljke dospiju u tlo te su izvor zaraze. V. dahliae prenosi se i
sjemenom.
3. Sadnja relativno otpornih sorata ili hibrida. Selekcije koje imaju oznaku VE
(Verticillium) ili F 2 (Fusarium oxysporum) pokazuju izvjesnu otpornost prema
gljivama Fusarium i Verticillium, npr. hibridi Belle, Vadetta, Monroe i drugi.
4. Cijepljenjem na podloge koje su otporne prema parazitima koji napadaju
korijen, npr. Eldorado F 1.
5. Uzgojem biljaka u hidroponu problem bolesti korijenova sustava sveden
je na minimum.
(Phytophthora infestans)
Simptomi. Mogu biti napadnute mlade biljke u rasadu, a i kasnije nakon
rasadivanja u polju ili zatienom prostoru. Gljiva napada list, stabljiku i plodove.
Obino nastaju pjege na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu
lista. One su nepravilnog oblika, s gornje strane lista svijetlosive do svijetlosmede, kasnije postaju prozirne te brzo
potamne, propadaju, odnosno sue se,
a peteljke lista ostaju dugo zelene. Na
naliju lista moe se za vlana vremena
formirati prljavobijeli micelij. Donje etae obino su prve napadnute zbog dugotrajnije vlage. Na stabljici se pjege
obino javljaju na mjestima gdje izlaze
lisne peteljke iz stabljike. To su mjesta
na kojima se dulje zadrava voda pa se
stoga lake zaraze. Ozljede imaju eliptian oblik i zahvaaju parenhim kore. Na
zelenim plodovima simptomi se oituju
kao manje, tamno obojene i ulegnute
pjege. Taj dio ploda tvrdi je, ubrzano doSI. 144. Plamenjaa na rajici
(snimio B. Cvjetkovi)
zrijeva, poprimajui crvenkastu boju.
Biologija. Izvor primarnih infekcija najee potjee od zaraenih biljki krumpira.
Prisutnost oospora utvrena je 1984. godine u Europi pa postoji i takva mogunost prezimljenja. Nakon realizacije primarnih infekcija, sekundarne infekcije odvijaju se kao i
kod kaimpira. Biologija je detaljnije opisana kod kmmpira.
Prognoza. Na velikim povrinama moe se organizirati prognoza i tako racionalizirati zatita. Hyreova (1954.) metoda bazira se na svakidanjem praenju
temperatura i oborina. Prema toj metodi pojava plamenjae moe se oekivati
S i m p t o m i n a rajici u z r o k o v a n i v r s t a m a
Phytophthora
infestans
Phytophthora
parasitica
(P, nicotianae)
nije napadnut
napadnut
napadnuti ograni
suhi i tvrdi
mekani i vodenasti
esto zaraen
sazrijevanje ploda
ubrzano (crvenkasti)
sporo
unutranjost plodova
endokarp i sjemenke
izblijeeni
7-14 dana nakon devet uzastopnih dana u kojima su bili povoljni uvjeti za razvoj parazita. Povoljnim se procjenjuju
temperature ne vee od 25
i koliina
oborina 30 mm u 10 dana. Temperature ispod 7,2
nepovoljne su za razvoj
plamenjae. Kada su ispunjeni ti uvjeti,
treba obaviti zatitu. Danas ima novijih
modela Cavanni i sur. (1990.), (Bugiani
i sur. Bulletin OEPP 1993.). Model "BliSi. 145. Plamenjaa na listu rajice
tecast", spomenut kod krumpira, moe
(snimio B. Cvjetkovi)
se primjenjivati i za rajicu.
Zatita. Sorte grmolika izgleda s mnogo lia ee ugroava taj parazit jer
se unutar grma dulje zadrava vlaga, pa su tu uvjeti za razvoj bolesti povoljniji.
Debljina kutikule ploda nema vanog utjecaja na otpornost ploda. U prometu
ima tolerantnih sorata prema nekoliko fiziolokih rasa, koje u tom sluaju nose
oznaku Ph i broj rase. Meutim, budui da postoji vie fiziolokih rasa, potrebno je osjedjivost tolerantnih sorata provjeriti u naem podneblju. U svakom sluaju potrebno je provoditi zatitu. Pri odredivanju prvog roka tretiranja mora se
imati na umu da je zaraeni krumpir osnovni izvor zaraze za rajicu. Prema
naem miljenju, kao orijentacija moe posluiti i vrijeme pojave prvih znakova
bolesti na krumpiru. Razmaci izmeu tretiranja mogu biti dulji u razdoblju u
kojem nema oborina ili su srednje dnevne temperature vie od 25 ""C. Protiv tog
parazita registrirani su brojni fungicidi, a prikazani su u tablici "Fungicidi za
zatitu rajice registrirani u Hrvatskoj"m kraju ovog poglavlja. Prskanjem treba poprskati lice i nalije lia, osobito ako se prska fungicidima povrinskog
djelovanja.
Koncentrina pjegavost
(Alternaria solani)
Simptomi. tete mogu nastati na svim nadzemnim dijelovima biljke. Ako
se za sjetvu uzima zaraeno, a k tome i nedezinficirano sjeme, broj je biljaka
manji, jer dio propada jo za vrijeme klijanja i nicanja. Na biljkama u rasadu
primijete se smee ozljede koje prstenasto zahvaaju struk rajice, pa biljke uginu ili zaostanu u rastu. Nakon rasadivanja ozljede su vee, malo udubljene, eliptina oblika, a mogu zahvatiti itavo podruje izmeu dva nodija. Simptomi se
javljaju i na starijim listovima. Te su pjege u poetku sitne i nepravilna oblika, a s
vremenom postaju manje ili vie
okrugle, dostiu 1-1,5 cm promjera.
Unutar veih pjega nastaju koncentrini krugovi, to je karakteristino
obiljeje te bolesti. Pjege su esto
okruene svijetlom zonom. U vrlo
povoljnim prilikama za razvoj parazita opada starije lie na donjim etaama. Smee pjege nastaju na peteljkama ploda, na aki i u lapovima.
Plodovi se esto zaraze u zoni peteljke. Na plodovima nastaju pjege 2-3
cm promjera, udubljene, smee do
crne, s izraenim koncentrinim krugovima. U sredinjem dijelu pjega,
ako vladaju visoke temperature i vi81. 146. Koncentrina pjegavost na plodu
soka vlaga, nastaje tamnosmea bar(snimio B. Cvietkovi)
unasta prevlaka, koja potjee od konidija. Plodovi zaraeni uz samu peteljku lako otpadaju. Osim spomenute vrste,
na rajici ivi i parazit Alternaria tenuissima, koji se razlikuje po simptomima na
plodovima. Ta Alternaria vrsta napada plodove u bilo kojem stadiju razvoja,
uzrokujui sive pjege velike samo nekoliko milimetara, uleknute, s tamnosmedim rubom. Alternaria alternata naseljava se na organima oslabljenim zbog
bilo kojeg razloga ili na dijelovima koji su mehaniki oteeni. Osim vrsta Alternaria, u uzgoju pod plastikom javljaju se pjege na listu, a uzrokuje ih Stemphylium botryosum. Na listovima se nalaze brojne pojedinane mrlje, nepravilno oblikovane, sivosmee, od 0,5-1,5 mm promjera. Na stabljici i plodovima ne parazitira. Suzbija se kao i koncentrina pjegavost.
Biologija. A. solani prenosi se sjemenom, na kojem zadrava vitalnost i do 18 mjeseci. Slino je i sa zaraenim biljnim ostacima, s kojih se prenosi zaraza iz sezone u sezonu. Kada nastanu povoljni uvjeti na sjemenu ili na biljnim ostacima, klijaju konidije, stvarajui micelij na kojem se javljaju nove konidije. Klijanje konidija odvija se u atmosferi
zasienoj vlagom te pri temperaturnom optimumu od 20-25 C. Micelij raste od 3 C pa do
39-45 C (optimum 26-28
Prognoza. Prognozni model FAST (Madden i sur. 1978.) spomenut kod prognoze iste bolesti na krumpiru, moe se primijeniti i za rajicu, uz prethodnu provjeru u odredenom podruju.
Zatita. Alternaria vrste teko se suzbijaju fungicidima, stoga je vano proizvesti zdrav rasad. Da bi se to postiglo, potrebno je sijati tretirano sjeme. U klijalitima treba sterilizirati zemlju. Nakon nicanja rasad treba prskati svakog tjedna.
Izbor fungicida prikazan je na tablici Fungicidi za zatitu rajice registrirani u
Hrvatskoj m kraju poglavlja o bolestima rajice. U sluaju jakog napada moe se
primijeniti fungicid na osnovi iprodiona.
Pjegavost lista
(Septoria lycopersici)
Simptomi. Biljke mogu biti napadnute u bilo kojem stadiju razvoja. Ve
nakon nicanja na kotiledonima se pojavljuju male tamne pjege, a tako zaraene
biljke najee uginu. Kasnije, u klijalitu, dok se formiraju prvi pravi listovi,
mogu se pojaviti simptomi. Nakon presaivanja, biljke rajice najee su napadnute kad se formiraju prvi plodovi. Zaraeni su najee listovi donjih etaa,
na kojima nastaju pjege raznih veliina. Pjege karakteristine za tu bolest velike
se 3-4 mm, u sreditu su sive i zaokruene tamnijim rubom. Unutar pjega formiraju se mala crna plodna tijela - piknidi. Vee pjege s koncentrinim krugovima
podsjeaju na simptome koje uzrokuje Alternaria solani. Istovremeno se mogu
formirati male pjege promjera 1-2 mm, koje su svuda podjednako tamne. Male
se pjege obino ne poveavaju pa podsjeaju na simptome koje uzrokuje bakterija Xanthomonas campestris pv. vesicatoria. Razlika je u tome to pri zarazi
vrstom S. lycopersici unutar pjega stv^araju plodna tijela. Budui da gljiva lui
toksine koji nepovoljno djeluju na klorofil, napadnuti listovi ute, uvijaju se i
sue. Obino najprije otpadaju donji listovi, a zatim se zaraza iri prema gornjim
etaama. Za jakih napada moe gotovo itava biljka ostati bez lia, a na njoj
ostanu prisilno dozreli plodovi. Pri uzgoju pod plastikom ili staklom, budui da
su biljke ostale bez lia, za sunana vremena moe nastati sunani pale plodova. Osim na listovima, simptomi se mogu javiti i na cvjetnoj aki i na stabljici. Na
stabljici nastaju male nekrotine udubljene pjege. tete od napada na cvjetnu
stapku i stabljiku nemaju ekonomske vanosti. Plodovi su rijetko zaraeni u naem klimatu.
Biologija. Na zaraenim biljnim ostacima u tlu ili na njegovoj povrini gljiva u obliku piknida moe prezimiti od jedne do daige vegetacije, i to je glavni izvor infekcije.
Sjeme se kontaminira za vrijeme berbe i dorade. Iz kontaminiranog sjemena mogu se
razviti zaraene biljke. Neke samonikle vrste roda Solanum mogu biti kao domaini u
zimskim mjesecima, a u proljee postaju izvor zaraze. Pod utjecajem vode koja potjee
od kia, zalijevanja ili navodnjavanja, iz plodnih tijela (piknida) izlaze piknospore, koje
ire zarazu. Na napadnutim listovima ubrzo se formiraju novi piknidi. Optimalna temperatura za klijanje piknospora jest 25
uz uvjet da je relativna vlaga iznad 98 % i da
vlaenje traje 48 sati. Inkubacija traje oko 6 dana, ali piknidi se javljaju 12-14 dana nakon
infekcije. Nakon pojave plodnih tijela na zaraenim dijelovima rajice, spore se prenose
vodom, vjetrom, pri zakidanju zaperaka i berbe radnici ih prenose mkama, a mogu se
iriti i insektima.
(Fulviafulva
infekcija. Inkubacija traje oko 10-12 dana. Ako se relativna vlaga spusti na 60 %, infekcija
ne moe nastati.
Parazit se prenosi iz jedne u drugu vegetaciju na zaraenim biljnim ostacima, s armature i dijelova staklenika ili plastenika. Barunasta prevlaka na napadnutim organima
potjee od brojnih konidiofora i konidija s pomou kojih se iri tijekom vegetacije. Gljiva
se prenosi i sjemenom. Gljiva stvara patotipove, koji su svrstani u vie skupina (A, B, C, D
i E) odnosno prema daigoj podjeli na C1-C5.
(Leveillula taurica)
To je polifagna gljiva, koja parazitira na vrstama iz 59 porodica. Neki autori
misle da unutar vrste ima mnogo forma koje su specifine za pojedinu vrstu. Na
artioki i rumarinu gljiva je prisutna gotovo svake godine u Dalmaciji. Posljednjih godina zabiljeene su jae zaraze na rajici i paprici u junom i kontinentalnom dijelu Hrvatske, u zatienim prostorima i na otvorenom.
Simptomi. Znaci bolesti javljaju se na starijem Uu. Napadnuti listovi prepoznaju se po ukastim pjegama na gornjoj strani lista, a sredina im je nekrotina. Na naliju lista vidi se rijetka prljavo bijela prevlaka, koja moe biti 2-3 cm
promjera. Listovi ute i uvijaju se, a zatim se djelomino ili potpuno sue. Osueni
listovi, pogotovo stari, ostaju visjeti na stabljici.
Biologija. Opisana je kod artioke.
Prognoza. U Kaliforniji se nakon uestalijih teta na rajici prilo izradi modela za prognozu California Pest Cast (Guzman-Plazola 1997.).
Zatita. U naem klimatu uzronik ima povoljnije uvjete za razvoj u zatienim prostorima, pa se u njima tee suzbija. Postoje razlike u osjetljivosti pojedinih
sorata pa treba uzgajati manje osjetljive hibride. Otporna je sorta rajice Pearson.
Od sorata paprike neto je otpornija sorta Kalifornijsko udo, a Feferon crveni i
hibrid HS-1 osjetljivi su. Kemijsku zatitu treba poeti dok se primijeti prvi znak
bolesti. L. turica, za razliku od ostalih uzronika pepelnica, nije ektoparazit, pa
fungicidi na osnovi sumpora ne daju najbolju zatitu. U nekim mediteranskim
zemljama primjenjuju se sistemici: Anvil*, Bayleton special*, Saprol*, koji su mnogo djelotvorniji. Quadris je u nas registriran za zatitu rajice od plamenjae i
koncentrine pjegavosti pa se moe primijeniti i za suzbijanje te bolesti rajice.
Treba ga primjeniti u koncentraciji 0,1 % i ne vie od dva puta u vegetaciji.
Siva p l i j e s a n
(Botrytis cinerea)
Simptomi. U naem klimatu infekcija tom polifagnom gljivom nastaje u uzgoju u zatienom prostoru. Biljke postaju osjetljive zbog poveane vlage zraka,
niih temperatura, manje osvijetljenosti, poveane gnojidbe duikom. U takvim
prilikama gljiva prodire kroz oteena mjesta (oteenja od vjetra, neopreznog
zalijevanja, uboda insekata, oiljci nastali pri berbi plodova, zakidanju zaperaka,
na mjestu otpalih kotiledonskih listova itd.). Rajice mogu biti napadnute u raznim stadijima razvoja. Ve u klijalitu moe biti zahvaen rasad. Na presaenim
biljkama najee se opaa napad na stabljici, i to na mjestu zakinutih zaperaka.
Na stabljici se javlja nekroza eliptina oblika sive boje. Za vlana vremena tu se
formira obilje sporonosnih organa gljive. Na plodovima su uoljivi razliiti simptomi, prema tome kako je zaraza ostvarena. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta
(latice) idealno su mjesto za razvoj gljive Botrytis cinerea, otuda gljiva zahvati
plod. Isto tako infekcija ploda nastaje na mjestu gdje je plod privren za peteljku. U takvom sluaju javlja se vlana trule, koja zahvaa vei dio ploda ili itav
plod. Na plodu se ubrzo javi pauinasta sivkasta prevlaka. Tkivo ploda u okolini
peteljke omeka, a plodovi opadaju. Simptom "srebrenasta pjegavost plodova"
javlja se pri uzgoju u zatienom prostoru, a nastaje kao rezultat zaraze jedne
spore gljive B. cinerea. Infekcija nastaje rano, jo dok su plodovi zeleni. Srebrenkaste pjege imaju od 2- 3 mm promjera. U sreditu pjege nastaje jedva vidljiva
nekroza, koju okmuje izblijedjelo tkivo. Pjege se ne poveavaju, ne stvara se na
njima siva prevlaka, jer je to abortirana infekcija. Pojava srebrenkastih pjega na
plodu utjee na trnu vrijednost plodova, ali ne utjee na urode.
Simptomi. Parazit napada sve nadzemne dijelove rajice. Na listovima nastaju pjege, 1-2 mm promjera, tamnosmede, s nekrozom u sredini.
Unutar pjega tkivo izumire, pjege
pocrne, a obrubljene su jednom klorotinom zonom. Na Uu se pojavljuju vlane zelenkaste poligonalne pjege. Takvo se lie sui, a kad parazit dospije
kroz peteljku lista do stabljike, peteljka
se odvaja od stabljike i list otpada. Na
stabljici nastaju vlane, a zatim nekrotske pjege nepravilna oblika, koje su u
sredini sive do crne. Katkada se na tim
mjestima pojavi iscjedak. Na peteljkama
cvijeta i lapovima nastaju crne pjege. Za-
raeni cvjetovi otpadaju. Najuoljivije promjene nastaju na plodovima. Na zelenim i zrelim plodovima nastaju pjege. One su sjajnocrne i plitko su utisnute u
tkivo, lokalizirane u povrinskim dijelovima perikarpa.
Biologija. Zaraeni biljni dijelovi, a i sjeme dobiveno od zaraenih biljaka, izvor su
zaraze u iduoj vegetaciji. Sjeme je zaraeno samo povrinski. Osim toga bakterija preivljava u tlu dovoljno dugo da idue godine izazove novu infekciju. Novije spoznaje govore
da bakterija preivljava kao epifit na listovima nekih samoniklih biljaka iz rodova Brassica, Matricaria, Stellaria na kojima ne izaziva simptome. Na rajici se umnaa kao epifit,
a zaraza nastaje kad je relativna vlaga zraka vee od 80 % ili kad je list vlaan, a temperature su izmeu 13 do 20
Sa sjemena, zaraenih biljnih ostataka ili iz tla bakterija se
prenosi na domaina. Zaraza dolazi kroz pui, oteena mjesta (i okom nevidljiva).
Krastavost p l o d o v a rajice
(Xanthomonas campestris pv. vesicatoria)
Simptomi. Napada listove, plod i
stabljiku. Mladi listovi i plodovi osjedjiviji su od onih koji su dosegli svoju maksimalnu veliinu. Na listovima nastaju vodenaste pjege. S vremenom postaju nekrotine okruglasta oblika neravna ruba.
Pjege su vee od pjega koje uzrokuje P.
syringae. Na peteljkama cvijeta takoer
se pojavljuju pjege, a cvjetovi otpadaju.
Na tek zametnutim plodovima nastaju
okrugle, sitne, tamnozelene pjege malo
podignute poput mjehuria. Starenjem
pjege postaju tamne, gotovo crne. Od ranih zaraza mogu nastati deformacije i taiSi. 151. Krastavost na plodu rajice
Ijenje ploda. Tmljenje izazivaju sekundar(snimio B. Cvjetkovi)
ni mikroorganizmi koji dospiju u plod
kroz oiljke. Pjege na stabljici nepravilna su oblika i ulaze duboko ispod kore.
Biologija. Uzronik se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Zaraeno
sjeme najvaniji je nain prenoenja te bolesti na male ali i na velike udaljenosti. Izvor
zaraze zaraeni su biljni ostaci i neki korovi (Solanum nigrum, S. dulcamara. Datura stramonium, Physalis spp. i dr.), na kojima ta bakterija parazitira. Optimalni uvjeti za infekcije
temperature su od 22-26 C i visoka relativna vlaga. Infekcije se realiziraju kroz pui i rane
nastale od tue, jakih vjetrova, pljuskova kie.
(Clavihacter
Bakterijsko v e n u e
micbiganensis subsp. michiganensis)
Simptomi. itava biljka ima grmolik i neprirodan izgled. Grane koje nose
cvjetove rastu uspravno. Na njima su listovi manji, s kraim peteljkama. Na naliju
lista ile imaju plaviastu boju. Najuoljivije promjene nastaju na cvjetovima. Cvjetna
je aska zadebljala. Pranici i vjeni slabo su razvijeni i esto zelene boje. Latice,
pranici i tuak ostaju zatvoreni u meusobno sraslim lapovima. Zbog tih promjena cvjetovi ostaju sterilni ili formiraju male zakrljale plodove, koji ne dozore.
Biologija. Parazit prezimljuje na korovima, u nas najee na poljskom slaku (Convolvulus awensis, Cardaria draha). Cikade (Hyalestes obsoletus iAphrodes bicinctus)
glavni su prenosioci te bolesti s korova na povre.
Zatita. Treba suzbijati korove domaine te bolesti, kao i vektore. Valja potovati prostorne izolacije izmeu usjeva paprike, rajice i krumpira. Treba saditi
nezaraene gomolje kaimpira.
Virusne bolesti
Na rajici parazitira velik broj virusa. Opisani su samo oni koji izazivaju vee
ekonomske tete.
Virus m o z a i k a rajice
e. Nakon ulaza u biljku, virus se razmnoi i iri sistemino, ulazei u sve organe
biljke. U proizvodnji industrijske rajice iz direktne sjetve tih zahvata nema pa taj
virus u takvu nainu proizvodnje nije osobit problem. Virus se prenosi na povrini
sjemena. Zaraeni biljni ostaci mogu biti izvor zaraze viaisom vie godina.
Zatita. Danas ima relativno otpornih hibrida. Oznaka na pakiranju Tm- l,Tm2- ili ToMV ili TMV pokazuje da je hibrid otporan na taj virus. Na tritu ima
nekoliko hibrida: Belle, Monroe, Mondial i dr. Ostale mjere zatite opisane su
kod paprike.
Virus m o z a i k a krastavca
(Cucumber mosaic virus)
Virus je u nas opisan odavna. U posljednjem desetljeu pojavili su se novi
termofilniji (WT) sojevi s pridruenom satelitskom RNK (CARNA 5), koji izazivaju
znatne tete u junom dijelu Hrvatske. Bilo je polja u kojima je uniten itav usjev.
Simptomi. Prve promjene vide se na listu u obliku slabo izraenog mozaika, koji s vremenom postaje uoljiviji. Plojke novonastalih listova deformirane
su. Ima sluajeva kad je plojka malo ira od glavnih ila . Neki sojevi izazivaju
nekrozu du glavnih ila na listu. Zaraene biljke imaju krae internodije pa itava biljka nema izgled karakteristian za tu sortu. Virus mozaika krastavca s pridruenim nekrotskim satelitom (sat RNK) izaziva mnogo drastinije simptome, a
mogu se svrstati u nekoliko skupina:
1. Letalna nekroza rajice - U mladih biljaka vide se na listovima male
ukaste zone izmeu sekundarnih ila lista. Ta mjesta ubrzo nekrotiziraju. Rubovi plojke savijaju se prema gore, zatim se nekrotske crte pojavljuju na peteljkama lista i na stabljici. Simptomi se ire od gornjih dijelova na donje dijelove biljke.
Pokoica plodova zbog nekroza je neravna. U zavrnoj fazi plodovi izgledaju kao
ofureni. Pri 25-30 C biljke propadaju za jedan do dva tjedna nakon pojave prvih
simptoma.
2. Nekroze p l o d o v a - U nekim sluajevima nema simptoma na listovima ili
je prisutan blagi mozaik. Meutim, na plodovima se vide posmedenja u zoni peteljke, koja se proteu u unutranjost ploda. Posmedeni dio ploda trune. Najee
je zahvaena jedna etaa plodova, a plodovi dmgih etaa dozrijevaju, ali neto su
manji.
3. Zastoj u rastu - Oituje se na najgornjoj etai. Internodiji su krai pa dio
biljke poprimi grmolik izgled. Listovi su neto manji, ile lista vijugave, a plojka
naborana. Rodnost je ograniena samo na prvu etau.
Virus ostaje u zaraenim biljnim ostacima i tako dospijeva u tlo. Taj nain
prenoenja ima posebnu ulogu u uzgoju rajice u zatienom prostoru, jer se tu
biljni ostaci sporije razgrauju. Osim toga, vrlo se brzo, nakon vaenja jedne
kulture, sije druga kultura. Osim na povru, virus parazitira i na mnogim korovima. Dokazano je da se prenosi i sjemenom nekih korova {Amarantus sp., Stellaria media, Ecbynocistis sp. i dr.), to omoguuje prenoenje iz jedne u drugu
vegetaciju. Izvor zaraze mogu biti i povrtne kulture koje se uzgajaju na otvorenom (celer) ili u zatienim prostorima.
Sa zaraenih biljaka virus prenose lisne ui, na neperzistentan nain. U proizvodnji rasada prenosi se i dodirom. Zaraze se obino javljaju dvadesetak dana
nakon presaivanja, to ovisi o prisutnosti korova domaina tog virusa, te o populaciji lisnih uiju.
Zatita. Rasad treba proizvoditi na novom zemljitu, ili na zemljitu steriliziranom vodenom parom, da bi se izbjegao dodir biljaka sa zaraenim biljnim ostacima. Treba unitavati korove koji mogu biti izvor zaraze. Rasad treba proizvoditi
u zatienom prostoru, a na otvore za ventilaciju treba postaviti zatitne mree.
Pokazalo se da biljke kasnije presaene u polje bivaju manje napadnute. im se
opazi koja zaraena biljka, treba je ukloniti. Suzbijanje lisnih uiju (prenosilaca)
obvezatna je mjera.
Doza
Preparat
i aktivna tvar (%)
(kg, l/ha)
ili
Koncentracija
(%)
Plamenjaa rajice
Fhytophthora infesta m
Koncentrina pjegavost
Altemaria solani
Siva pjegavost lista
Septoria lycopersici
Siva plijesan
Botiytis cinerea
Bijela trule
Sclerotinia spp.
1,8-2,5
0,25 %
3-5
3-4
5-7,5
1-1,5%
1,5%
Bordoka juha 20 WP - Manica (bakar 20)
1,5%
Bordoka juha Caffaro 20 WP (bakar 20)
1,5%
Bordoka suspenzija 20 WP (bakar 20)
3,5-4
Champion (bakar hidroksid 50)
3-4,5
Champion tekui (bakar hidroksid 348 g/l)
0,18-0,25%
Chromoneb S-70 (propineb 70)
Cuprablau Z (bakar hidroksid 35, cink sulfid 2) 0,3-0,4%
0,5 %
Cuprocaffaro 50 WP (bakar oksiklorid 50)
4-4,5
Cuproline (bakar hidroksid 348 g/l)
5-6
Cuproxat (bakar hidroksid 190 g/l)
2-2,5
Dithane DG neotec (mankozeb 75)
2-2,5
Dithane M- 45 (mankozeb 80)
0,25 %
Dithane M- 70 (mankozeb 70)
0,4
Equation pro (famoksadon 22,5, cimoksanil 30)
0,2-0,25 %
Euparen multi WP 50 (tolilfliianid 50)
Karenca
za
rajicu
u danima
14
7
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
14
7
4
(%)
Plamenjaa rajice
Phytophthora infestans
Koncentrina pjegavost
Alternaria solani
Siva pjegavost lista
Septoria lycopersici
Siva plijesan
Botiytis cinerea
Bijela trule
Sderotinia spp.
Preparat
i aktivna tvar (%)
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncentracija
Karenca
za
rajicu
u danima
4
14
14
14
14
14
u polju 20, u
zatienom 7
u polju 21
21
14
14
14
14
14
14
14
3
14
21
u polju 21
21
21
21
14
14
21
konzumna 4,
za preradu 7
Virus p j e g a v o s t i i v e n u a rajice
(Pbytophtbora
capsici)
Simptomi. Kad se rasad zarazi, oboljele biljke polijeu kao pokoene. Ako
se zaraze iz tla ve presaene biljke, tada se simptomi obino javljaju u zoni
korijenova vrata, koji ubrzo postaje smei, nakon ega se pojavi nekroza i vlana trule kore. Napadnute biljke naglo venu i sue se. Takve tete nastaju nakon navodnjavanja, i tada su tete najvee, jer je zaraen velik broj biljaka. Ako
se zaraza pojavi u pazucima grana ili lista, odumiru dijelovi iznad zaraenih
mjesta, na kojima nastaju tamnocrvene mrlje. Plodovi paprike mogu biti napadnuti direktno ili preko peteljke. Ako nakon zaraze nastupi vlano razdoblje,
oko mjesta ulaza parazita stvara se vodenasta pjega koja zahvaa itav plod, a
na njemu i u njemu stvara se bjeliasta prevlaka, koju ini micelij. Meutim, ako
poslije zaraze nastupi suho razdoblje, plodovi se smeuraju, a
pokoica dobiva boju i izgled
pergamentnog papira. Na liu
nastaju nekrotine pjege, koje
mogu biti prekrivene bijelim micelijem za vlana vremena. Simptomi na korijenovu vratu patlidana identini su. Plodovi patlidana najee su napadnuti
dok su nezreli. Obino su napadnuti plodovi blizu tla ili oni koji
dodiruju tlo. Na njima nastaju
smee mrlje, najee na vrhu
SI. 153. Gangrena snimio B. Cvjetkovi)
ploda, koje se ire i zahvaaju itav plod.
Biologija. Gljiva prezimljuje u zaraenim biljnim ostacima ili slobodno u tlu bez
biljke domaina. P. capsici zahtijeva visoke temperature, a razmnaa se od 10
do 35
C. Istovremeno je potrebna i voda da bi se razvila zaraza.
(Sderotinia
sderotiorum)
Paprika je vrlo osjetljiva prema tom parazitu. tete mogu nastati i na rasadu,
i kasnije nakon rasaivanja, pred berbu, i na plodovima. Obino se u zoni korije-
novoga vrata suuje stabljika. Nakon toga tkivo se razmekava i trune, pa biljke
propadaju. U unutranjosti stabljike esto se formira bijeli micelij i sklerociji.
Biologija i zatita. Opisana je kod kupusnjaa.
Stisnue k o r i j e n o v o g vrata
(Rhizoctonia
solani)
kod rajice.
Fuzarijsko v e n u e
(Fusarium
oxysporumf.sp.
capsici)
Simptomi podsjeaju na one izazvane Verticillium vrstama. Razlika je u tome to proces fuzarioznog venua tee mnogo bre. Na presjeku se vide promjene u provodnim snopovima, koji postaju ci^venkasto smecti. Dok je biljka iva, na
vanjskom dijelu stabljike i korijenu ne vide se promjene. Uzronik se prenosi
sjemenom.
Pepelnica
(Leveillula taurica)
Simptomi. Na naliju lista vidi se
rijetka prljava bijela prevlaka. Listovi ute i uvijaju se, a zatim sue. Na donjim
starijim listovima patlidana pojavi se jaa zaraza u obliku mjestiminih tokastih pjega. Pepelnica je tetnija na paprici i rajici nego na patlidanu. Zaraeni listovi paprike otpadaju.
Biologija. Opisana je kod artioke.
(BoUytis cinerea)
Simptomi. Izaziva vee tete u uzgoju u zatienom prostoru. Na paprici su
napadnuti izboji i plodovi. Zaraza obino poinje u pazucima izboja, uzrokujui
odumiranje dijela izboja i stabljike iznad napadnutog mjesta. Na plodovima koji
vise prema zemlji, u predjelu ake, zadrava se voda, i tu obino poinje zaraza
uz pojavu sivog micelija. Na padidanu stabljika je rijetko napadnuta, a plodovi
ee. U razdoblju transporta i skladitenja plodova na plodovima se mogu pojaviti simptomi.
Biologija. Opisana je kod salate.
(Colletotrichum
nigrum)
Zatita. Treba sijati zdravo ili tretirano sjeme, uvesti plodored. Djelotvorni
su fungicidi na osnovi mankozeba.
Suha trule p l o d o v a paprike
(Phomopsis capsici)
Simptomi. Uzrokuje suhu trule plodova. Najprije se javljaju pjege s tamnim rubom, koje se ire dovodei do mumifikacije cijelog ploda. Zatita je ista
kao zatita Phomopsis vexans.
Bakterijske bolesti
Bakterijska krastavost p l o d o v a
(Xanthomonas campestrispv. vesicatoria)
Simptomi. Javljaju se najee poslije kia krajem srpnja. Optimalne temperature za razvoj bolesti jesu od 24-30 C, uz visoku relativnu vlagu. Najopasni-
(Pseudomonas
syringae)
Bolest se pojavljuje za vlana vremena i ne kod visokih temperatura. Optimalne su temperature od 16- 24
Simptomi. esta je u rasadu. Ve na kotiledonima i prvim pravim listovima
nastaju smee nekrotske pjege, obrubljene ukastom prstenom. Simptomi podsjeaju na prethodno opisanu bakteriozu i teko ih je u tom stadiju razlikovati.
Zaraza se iri po listovima, koji otpadaju ako se na njima pojavi vei broj pjega.
Zatita. Kao kod rajice.
Fitoplazma
uto v e n u e p a p r i k e - Stolbur
(Phytoplasma solani)
Simptomi. Premda je uzronik bolesti isti, na paprici i patlidanu simptomi
se bitno razlikuju od simptoma na rajici. U paprike je osnovni simptom uenje
svih zelenih dijelova biljke. Kad listovi ponu utjeti, biljke vie ne rastu, niti ne
cvjetaju, pa nema ni uroda. uenje poinje od gornjih listova prema donjim,
pritom ile zadravaju zelenu boju pa u poetku slika bolesti podsjea na nedostatak eljeza. Plojka se uvija prema licu. Slijedi gubitak turgora. Tada se na vrnom
dijelu korijena mogu zamijetiti nekroze koje se progresivno ire. Nakon toga zaraena biljka se sui. U patlidana je sindrom slian kao u paprike. Kod patlidana listovi ute, nastaje zastoj u porastu i itava biljka vene. Biljke zaraene prije
cvatnje ne donose cvjetove.
Zatita. Opisana je kod rajice.
Virusne bolesti
U robnih proizvoaa velike tete uzrokuju virusi. Premda ima mnogo virusa, navedeni su samo oni koji u naem podneblju izazivaju najvee tete.
Virus m o z a i k a krastavaca
(Alfalfa
mosaic virus)
de. Otporni hibridi na ambalai imaju oznake "TMV" ili Tm ili ToM. Otporni su
hibridi paprike Bianca, Planika i drugi. Zaraene biljke, im se primijete simptomi, treba ukloniti iz rasada i pikiralita. Za vrijeme rada s biljkama ne smije se
puiti, jer se iz cigareta moe prenijeti zaraza virusom. U tijeku rada s biljkama
(pinciranje, rezanje) treba vie puta prati ruke i pribor u deterdentu.
Venua mogu izazvati Fusarium vrste, od kojih najee dolaze F. oxysporum i F. solani, te Verticillium albo-atrum i V. dahliae.
Fusarium oxysporum
Pripada u vanije bolesti biljaka iz porodice tikava. To je tipian parazit provodnih snopova. U te gljive jako je izraena specijalizacija po domainima, a unutar
formae speciales dijeli se na fizioloke rase. U nekim godinama zabiljeene su
znatne tete u dolini Neretve i u zaleu Zadra.
a) Fusarium oxysporum f. sp. melonis parazitira na dinjama (Cucumis
melo).
Osim nekih sojeva koji parazitiraju na lubenicama, ne napada druge Cucurbitaceae. Dinje mogu biti napadnute kroz itavo razdoblje vegetacije. S obzirom
Biologija. Parazit preivljava u obliku hlamidospora ili kao saprofit na biljnim ostacima i drugom organskom supstratu. Prenosi se sjemenom, ali parazit moe preivjeti u
sjemenu najvie do 1 godine, pa taj nain prijenosa ima mali utjecaj na epidemiologiju
bolesti. Zanimljivo je napomenuti da izolati iz krastavca ne mogu izazvati venue tikve
(Cucurbita pepo, C. maxima i C. mixa).
Verticillium
dahliae,
Verticillium
albo-atrum
Simptomi. Krastavac i dinja mogu biti napadnuti od Verticillium vrsta. Listovi zaraenih biljaka ute od baze prema vrhu, gube turgor, a zatim se sui cijela
biljka. Na poprenom presjeku kroz stabljiku vide se potamnjenja u zoni provodnih snopova. Za razliku od venua, koje uzrokuje Fusarium oxysporum, od ovog
parazita ne pojavljuje se ljepljivi iscjedak na zaraenoj stabljici.
Zatita. Nakon pojave simptoma venua, zaraene biljke ne mogu se spasiti,
stoga je potrebno provoditi sve preventivne mogunosti zatite. Preporuuje se:
a) Izbjegavati sjetvu i sadnju na povrinama na kojima je postojala bolest.
b) Pri uzgoju u zatienim prostorima dezinficirati do, a pri uzgoju na otvorenom polju uvesti dugogodinji plodored.
b) Sijati manje osjetljive hibride ili sorte. Na F. oxysporum relativno je otporna lubenica Royal Flash, Crimson Sweet i dinja Hombre. Lubenica Paladin otporna je na F. solani
c) Cijepiti dinje ili ostale vrste na rezistentne sorte dinje odnosno na vrste
Cucurbita ficifolia (za F. solani) i Benincasa cerifera radi obrane od F. oxysporum. Cijepljenjem na vrstu B. cerifera postie se manja osjetljivost i na neke druge parazite iz da, na pr. Verticillium spp., Phomopsis sclerotioides.
Trule k o r i j e n a
(Phomopsis sclerotioides)
Simptomi. Bolest se ee javlja u zatienim prostorima. Rast biljke bunast je, formiraju se manji listovi i biljka vene neposredno pred plodonoenje ili u
razdoblju donoenja prvih plodova. Na glavnom korijenu i hipokotilu nastaju
prstenaste svjedosmede nekroze, nakon ega propada sekundarno korijenje U
napretku bolesti nastaje trule parenhima, a ostaju samo provodni snopovi na
kojima se vide crni mikrosklerociji. Zaraza na korijenu jaa je pri temperaturama
da niim od 20 C.
Zatita. Opisana je kod venua.
Bijela trule
(Sclerotinia sclerotiorum)
Simptomi. Parazitira na svim vrstama iz porodice tikava, uzrokujui ugibanje cijele biljke ili pojedinih vrijea. Najea je pri uzgoju u zatienom prostoru.
U uzdunom presjeku kroz stabljiku vidi se da je u njezinoj unutranjosti nastao
snjeno bijeli micelij s malim crnim sklerocijima. Mogu biti napadnuti i plodovi
koji se nalaze u zemlji. Meutim, pri
uzgoju u zatienom prostoai napadnuti
su i plodovi koji su udaljeni od tla. Infekcija nastaje preko zaostalih osuenih
latica. Katkada su zaraeni mladi plodovi koji dodiruju listove ili stabljike. Na
plodovima nastaju, uz bijeli micelij, crni
sklerociji.
Osim trulei koju izaziva S. sclerotiorum, sline promjene na plodovima
moe izazvati i Botrytis cinerea. Simptomi se javljaju najprije na cvjetovima, odakle se parazit naseljava na plod, uzrokujui trule, uz pojavu sivog maska na
njima.
Biologija. Opisana je kod salate.
(Didymella
hjyoniae)
Gljiva parazitira na krastavcima, dinjama i lubenici.U nas se javlja sporadino, ne priinjajui vee tete.
Simptomi. Biljke mogu biti zaraene od nicanja pa do kraja vegetacije. Na
tek izniklim biljkama iz zaraenog sjemena, na stabljici nastaju crne pjege. Ako
pjege obuhvate vei dio stabljike, biljka ugiba. Sline pjege mogu nastati i na
kotiledonima. Mladi listovi lubenice i dinje vrlo su osjetljivi, a u krastavca i tikvica
otporniji su pa se simptomi javljaju na njima u drugom dijelu vegetacije. Na liu
nastaju krupne okrugle pjege ovalna oblika. Unutar pjega formiraju se male crne
nakupine koje su plodna tijela (piknide), a odgovaraju konidijskom stadiju Phoma (syn. Ascochytd) cucumis. Na peteljkama listova i vrijeama mogu takoer
nastati tamnosive izduene pjege. Ako se takve pjege jave na osnovi glavnih vrijea, nastaje venue. Mogu biti napadnuti tek zametnuti, plodovi a i plodovi pred
berbu. Pjege na plodovima na poetku su zelenoute i zonirane. One se postup-
no ire i postaju crne boje, koja potjee od brojnih plodnih tijela. Ako zaraza
poinje od vrha ploda, vrh poinje trunuti, a itav se plod smeura. Na starijim
pjegama, koje su nastale na plodovima i vrijeama, javlja se sluzasta tekuina u
obliku kapljica, koja postaje ljepljiva i gumaste konzistencije.
Biologija. Zaraeno sjeme vaan je izvor zaraze. Osim sjemenom, primarne infekcije nastaju iz pseudotecija koji se formiraju na zaraenim biljnim dijelovima. Sigurno je da
i piknidi i hlamidospore imaju ulogu u prenoenju parazita. Optimalne su temperature za
infekcije 20 C za dinju, a 24-25
za lubenicu. Za realizaciju infekcija odluna je vlaga.
List mora biti vlaan barem 1 sat da bi nastala infekcija. Vlaga je potrebna i za daljnje
irenje lezije. Parazit penetrira kroz kutikulu. Infekcija ploda nastaje kroz oteenja ili na
mjestu oiljka od lapova. Na plodovima se razvija trule ve trei dan nakon infekcije.
Visoka relativna vlaga zraka je odluna za infekciju i irenje lezije.
Zatita. Sjeme je izvor zaraze, pa treba sijati zdravo sjeme. Tretiranje sjemena obavezatna je mjera. Uvoenjem plodoreda i sterilizacijom tla u zatienom
prostoru smanjuje se mogunost zaraze. U zatienim prostorima provjetravanjem treba sniavati relativnu vlagu zraka. Kad se u stakleniku biljke presade i
dosegnu 50 cm visine, potrebno je poeti zatitu, fungicidima (karbendazim*)
Bavistin, Chromozim, Zino ili (triforin*) Saprol.
Plamenjaa
(Pseudoperonospora
cubensis)
Gljiva parazitira na samoniklim i kultiviranim vrstama iz porodice tikava. Najvee tete nastaju na krastavcu kornionu, zatim na salatnom krastavcu, pa na
dinji, a druge su vrste manje osjedjive. U zatienim prostorima bolest se javlja u
jaem intenzitetu.
Simptomi. Bolest se na krastavcima najee javlja pred formiranje pi-vih
plodova. Pjege na listovima krastavaca
u poetku su okrugle, zelenkasto svijede, dajui mozaian izgled itavom listu. One se postupno poveavaju, postaju uglate, jer su okruene ilama lista. U dinja pjege su ovalna oblika. Veliina pjege varira od 1-15 mm. Na listovima koji imaju svjedo zelene pjege, na
naliju lista nastaje jedva primjedjiv tamnosivi maak, koji potjee od sporangiofora i sporangija. U nastavku bolesti
broj se pjega poveava, a stare pjege postaju utosmede. Zaraeni dio se lista sui. Osuene zone lako se lome te su napadnuti listovi iskidani. Takvi se listovi si. 158. Plamenjaa krastavca (snimio B.
sue, a biljka na vrhu vrijee stvara novi
Cvjetkovi)
list koji ponovo biva zaraen. Zbog oteenja listova asimilacijska je povrina
manja, pa plodovi ostaju manji i deformirani. Sline simptome na listovima moe
izazvati bakterija Pseudomonas syringae pv. lachrymans, a razlike u simptomima vidljive su u tablici.
Tablica 17. Razlike u s i m p t o m i m a i z m e u gljive P. cubensis i bakterije P.
syringae pv. lachrymans na krastavcima
Napadnuti
organ
P. cubensis
List
Peteljka
lista,
vrijee
nema simptoma
Plod
nema simptoma
Biologija. U tkivii krastavca gljiva stvara oospore, ali njihova uloga u epidemiologiji
bolesti nije potpuno razjanjena. Unutar staklenika i u njegovu okoliu gljiva se odrava
od jedne do daige sjetve na preostalim krastavcima i korovima iz porodice tikava. Zrane
struje mogu donijeti sporangije s veih udaljenosti, a vjetar je uz kiu najei vektor i u
sekundarnih infekcija. U zatienim prostorima oroavanje ima vanu ulogu u irenju
parazita. Infekcije nastaju izmeu 16 i 22
a hifa gljive ulazi kroz pui u list. Konidije
mogu izdrati nekoliko dana pri 37,5
Poznata je fizioloka specijalizacija te je poznato
5 patotipova gljive koji su specifini za pojedine vrste porodice tikvenjaa. Iz tablice se
moe vidjeti da su svih 5 patotipova kompatibilni krastavcem, lubenice su kompatibilne
samo s patotipom 4 i 5, a tikve s patotipom 5. To nam razjanjava zato se bolest najee
javlja na krastavcima.
Patotip
3
- .
-
286
Prognoza. Primarne zaraze u kontinentalnom dijelu Hrvatske na otvorenom se javljaju najee u lipnju. Infekcija nastaje kad vladaju temperature izmeu 16 i 22
a lie je vlano (98-100 % RV) pet ili vie sati. Infekcije mogu nastati
pri niim temperaturama, ali u tom se sluaju razdoblje vlaenja produava. Bedlanova inkubacijska krivulja pokazuje koliko e trajati inkubacija kod odredenih temperature.
Bedlanova inkubacijska krivulja
Temperatura, C
Inkubacija, dana
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
10 8 7 6 4 4 4 3 3 2 2 2 2 2 3 4 5 6
Zatita. Sjetvu treba obaviti na parcelama na kojima prole godine nisu rasle biljke iz porodice Cucurbitacea. Sijati treba relativno otporne hibride. Prema
naem iskustvu relativno su otporni hibridi korniona: Poseidon, Potomac,
Quest, Bounty. Prema izvorima iz literature Spokane, Spanda i Springer takoer
su relativno rezistentni. Ako nema prognozne slube, zatitu treba poeti kada
biljke razviju 3 - 4 lista.
Protiv ovog parazita registrirani su brojni fungicidi a prikazani su u tablici
"Fungicidi za zatitu tikvenjaa registrirani u Hruatskoj'\ na kraju poglavlja o
bolestima krastavaca. Kada pone berba, ako je potrebna zatita, treba primijeniti
fungicide s najkraom karencom. Interval izmeu dva prskanja sisteminim
fungicidima, ne smiju biti dulji od 8-10 dana, a za fungicide s povrinskim djelovanjem, treba biti mnogo krai. Za prskanje sisteminim fungicidima treba
600 1, a za prskanje fungicidima s povrinskim djelovanjem do 900 1 kropiva
po hektaru. Treba prskati nalije lia, jer infekcija nastaje kroz pui na donjoj
strani lista.
Pepelnica
zama, naroito u stakleniku, moe biti zaraeno lice i nalije lista. Prevlaka na
listovima sivkasta je kad je uzrok pepelnice S.fuliginea, a branasto je bijele boje
ako je bolest uzrokovala gljiva E. cichoracearum.]2iko zaraeno lie uti, nekrotizira i sui se. Krastavac je pri uzgoju u zatienom prostoru, zbog povoljne vlage
i temperature, redovito napadnut i to mnogo ranije nego pri uzgoju na otvorenom. U polju pepelnica na krastavcima, dinjama i tikvama obino dolazi u drugoj
polovici vegetacije.
Biologija. Obje vrste stvaraju dosta rijetko plodna tijela (kleistotecij) na krastavcima, ali stvaraju ih na drugim domainima iz spontane flore. Osim kleistotecija i konidije
mogu biti izvor zaraze. Askospore ili konidije vjetar donosi do domaina. Konidije mogu
ostati 7-8 dana klijave na tlu, dijelovima staklenika ili plastenika, te oko zatienih prostora i na korovima. Sve su to mogui izvori novih infekcija. Razvijaju se i pri niskoj relativnoj
vlazi od 20 % na vie, ali najvie im odgovara relativna vlaga izmeu 65 i 85 %. Tek vrlo
visoke temperature, vie od 32
ograniavaju razvoj konidija. U S.fuligineaepostoje tri
fizioloke rase.
(Colletotrichum
Antraknoza se javlja na krastavcima, dinji, lubenici, a rjee na tikvama. Samonikle biljke iz porodice tikvenjaa takoer mogu biti zaraene.
Simptomi. Bolest se manifestira na svim nadzemnim dijelovima. Na listovima nastaju pjege okmgla ili ovalna oblika, jedan
ili vie centimetara u promjeru.
Pjege su blijedozelene, zatim sredite pjega poprima ruiastu boju. Unutar pjega za vlana vremena nastaju brojna plodna tijela
(acervuli), koja su poredana u
81. 160. Antraknoza na lubenici
koncentrinim krugovima. Pjege
(prema Holliday&Moulder)
s vremenom postaju vee, spajaju se, sredite se pjega sui. Lezije na vrijeama udubljene su, svijedosmee, dugoljasta oblika. Ako je pjega na vrijei velika, sui se gornji dio vrijee. Najvee su
tete na plodovima. Pjege na mladim plodovima uzrokuje njihovu deformaciju ili
(Cladosporium
cucumerinum)
Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Tretiranje sjemena tiramom prua dobru
zatitu od prenoenja parazita. Nadalje, treba se pridravati plodoreda. Postoje
relativno otporni hibridi krastavaca (Blitz, Calypso Dinero Jazzer, Pontia, Kendo,
Vasstar i drugi). Tretiranje treba poeti im se primijete prve pjege na liu. Djelotvorni su fungicidi na osnovi mankozeba*.
Uglata p j e g a v o s t lista
(Pseudomonas
syringae pv.
lachrymans)
Simptomi. Znaci bolesti mogu se javiti na tek izniklim biljkama. To se najee dogada kada se sije zaraeno sjeme. Na njihovim kotiledonima nastaju vodenaste okruglaste pjege koje postaju vee, poprimajui nepravilan oblik. Na listovima nastaju pjege omeene ilama lista, zbog ega poprimaju uglat oblik. Pjege
su u poetku vodenaste, a vremenom postaju svijetlosmede. Zaraeni dijelovi ispadaju pa list ostaje perforiran. Zaraza s listova prelazi i na peteljku. Na peteljci nastaju duguljaste svijetlosmede pjege, ona
se kovra i sui. Gotovo identini simptomi nastaju na vrijei. Zaraeni mladi plodovi ute, smeuraju se i otpadaju. Na starijim plodovima nastaju sitne uljene pjege
krunog oblika. Na tom mjestu izlazi bakterijski iscjedak prljavo bijele do jantarne
Si. 161. Uglata pjegavost Usta krastavca
bolje. Kora na mjestu pjega puca.
(snimio B. Cvjetkovi)
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom, koje moe biti izvor primarnih zaraza. Bakterija preivljava u tlu i biljnim ostacima. U suhom zaraenom liu zadrava vitalnost
dvije i pol godine. Kie, umjetne kie i insekti prenoenjem eksudata (iscjetka) pridonose
irenju parazita tijekom vegetacije. Do infekcija dolazi za vlanog vremena kroz pui,
hidatode ili oteenja na biljci.
Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Na podruju gdje se bolest javi treba uvesti
plodored. Postoje rezistentni kultivari krastavca. Fungicidima na osnovi bakra
postie se djelomina zatita. U pokusima je odredeno djelovanje pokazao acibenzolar-S-metil ester*.
Virus m o z a i k a krastavca
18. F u n g i c i d i za z a t i t u t i k v e n j a a r e g i s t r i r a n i u H r v a t s k o j
Doza
(kg, l/ha)
ili
Koncentracija
(%)
Fungicid
i djelatna tvar (%)
0,25-0,37%
0,3-0,5%
0,2%
Plamenjaa
Pseudoperonospom cubensis
Pepelnica
Sphaerothecafuliginea
Efjsiphe cichomceanim
Siva plijesan
Botiytis cinerea
Tablica
0,3-0,4%
0,4-0,6%
0,03-0,04%
0,06-0,09%
+
+
0,15
0,075-0,1 %
+
+
0,25 %
1-2
0,02-0,03%
0,045 %
2-2,5
0,04%
za tu namjenu
+
-
Kultura i karenca
u danima
Samo salatni
krastavac 14
Krastavac 4, bundeva,
lubenica, dinja 21
Krastavci, tikve, dinje,
lubenice 7
Krastavac 14, lubenica
OVP (do cvatnje)
Krastavac 7
Krastavac 7
Tikve i lubenice 28,
OVP krastavci (do cvatnje)
Krastavci 7
Salatni krastavci 14
OVP krastavci (do cvatnje)
OVP krastavci (do cvatnje)
Krastavci 14
Krastavci 3
Salatni krastavci 7,
za kiseljenje OVP
(do poetka cvatnje)
Salatni krastavci 7
Krastavac, lubenice,
dinje, tikve 7
OVP krastavci, lubenice
i tikve (do pn^e cvatnje)
Salatni krastavac 14
Krastavci 14
reducirati veliina plojke ili zastati rast itave biljke. Cvjetovi mogu pokazivati
nepravilnosti u rastu. Patoloke promjene na listovima i plodovima ovise o sorti
odnosno hibridu te stadiju biljke u kojem je nastala infekcija. Na plodovima krastavca moe se pojaviti utozeleni mozaik, katkada popraen bradaviastim izraslinama. Na lubenici nastaju klorotine are na listovima, unutar kojih se tkivo
sui. Na tikvama i tikvicama nastaje mozaik na listovima.
Biologija. Opisana je kod rajice
Zatita. Sigurna zatita moe se postii jedino sjetvom relativno rezistentnih hibrida. Gen rezistentnosti ugraen je u mnoge selekcije krastavaca, dinja i
tikvica. Otporni su hibridi krastavaca: Adam, Amour, Dinero, Jazzer, Kendo,
Pontia, Tornac, Vasstar i drugi. Unitavanjem korova, domaina ovog virusa, u
usjevu i oko njega, smanjuje se izvor infekcije. Suzbijanjem lisnih uiju primjenom insekticida, mineralnih ulja* smanjuje se irenje virusa. U pokusima je pokazao djelovanje acibenzolar-S-metil ester* kao induktor sistemino aktivirane
rezistentnosti.
Suzbijanje korova
POMOCNICE - SOLANACEAE
Pojam "plodovito povre" u naoj zemlji obuhvaa obino tri vrio vane
biljne vrste iz porodice pomonica. To su rajica, paprika i patlidan. Istoj porodici pripada i krumpir, vdo vana povrtna kultura, ali istovremeno krmna i industrijska kultura. Mogunosti suzbijanja korova u krumpiru prikazane su u odvojenom poglavlju.
Izbor selektivnih herbicida za suzbijanje korova u plodovitom povru vrlo je
ogranien. Tek je nekoliko herbicida registrirano za primjenu u rajici i paprici, a
mogunosti su suzbijanja korova u patlidanu gotovo neznatne. Veina danas
priznatih herbicida u plodovitom povru selektivni su samo ako ih primjenjujemo prije sadnje prijesadnica. Budui da se industrijska proizvodnja reenih kultura uglavnom zasniva na proizvodnji izravnom sjetvom u polju (osim patlidana), time je ionako ograniena ponuda herbicida jo vie suena.
Zbog svega navedenoga borba protiv korova pri uzgoju plodovitih povrtnih kultura zahtijeva kompleksniji pristup. Uz primjenu herbicida uveliko se
primjenjuju i druge nekemijske (kukuralne, mehanike i bioloke) mjere, koje
openito u uzgoju svih povrtnih kultura imaju veliku vanost (vidi openito o
suzbijanju korova u povru). U tekstu koji slijedi nastojat emo prikazati mogunosti kemijskog suzbijanja korova u plodovitom povru u Hrvatskoj. One zbog
uskog izbora herbicida nisu velike. Upravo zbog toga uz vlastite spoznaje prika-
zat emo iskustva strunjaka iz drugih zemalja, vanijih proizvoaa tih povrtnih
kultura. Stoga nije na odmet upozoriti itatelja da e u tekstu uz sredstva koja
imaju dozvolu za primjenu u Hrvatskoj, biti prikazana i neka sredstva koja u nas
nisu registrirana. Takoer, neka sredstva registrirana u Hrvatskoj za jednu od
plodovitih povrtnih kultura u drugim zemljama imaju dozvolu za primjenu u toj
i/ili nekoj drugoj plodovitoj kulturi. U tekstu e uvijek biti naznaeno koja sredstva i koji naini primjene imaju odnosno nemaju dozvolu za primjenu u naoj
zemlji.
Prije no to detaljno izloimo mogunosti primjene selektivnih herbicida u
pojedinim kulturama, prikazat emo neke mjere i zahvate koje se odnose na uzgoj
svih povrtnih kultura izravnom sjetvom sjemena u polju (mogue ih je primijeniti
i pri uzgoju iz prijesadnica). Te mjere imaju veliku vanost upravo zato to nemamo velik izbor u kemijskim mjerama suzbijanja korova.
Tako se prije izravne sjetve predlae potpuno pripremiti tlo za sjetvu barem
2-3 tjedna prije optimalnog roka sjetve ("slijepa sjetva"). Ranijom pripremom omoguuje se sitnosjemenskim korovima da do sjetve proklijaju i veim dijelom izniknu. Sjetvu kulture potrebno je obaviti vrlo paljivo, odnosno nastojati sijaicom
"probuditi" to je mogue manje novih sjemenki korova.
Neposredno pred nicanje kulture iznikli korovi mogu se suzbiti spaljivanjem
plamenom ili primjenom totalnih nerezidualnih herbicida. Spaljivanje korova plamenom obavlja se posebno konstruiranim ureajima koji tekuim propanom ili
slinim plinom spale iznikle korove. U naoj zemlji tek se obavljaju pokusi te se
to u praksi jo ne primjenjuje. Od totalnih herbicida primjenjuju se pripravci na
osnovi glifosata, sulfosata, glufosinata i dikvata. Jednako dobre uinke postie i
pripravak na osnovi parakvata, no budui da je zbog toksinosti (opasnosti) u
naoj zemlji svrstan u prvu skupinu otrova, ne nalazi se u slobodnoj prodaji te
tako i nije dostupan svakom poljoprivrednom proizvoau. Stoga ga vie neemo ni opisivati.
Na osnovi glifosata u Hrvatskoj je registriran znatan broj pripravaka (CIDOKOR, HERKULES 480, HERBOKOR, GLYPHOGAN 480, ROUNDUP BIACTIVE,
DOMINATOR, BOOM EFECT, CINIC, MENTHOR). Pripravci na osnovi glifosata
primjenjuju se neposredno pred nicanje kulture. Na taj nain omoguuje se da do
vremena tretiranja ponikne to vei broj korova. Protiv jednogodinjih korova
primjenjuje se u koliini od 3-4 l/ha (ovisno o koliini vode u kojoj se primjenjuju). Za suzbijanje viegodinjih korova potrebno je primijeniti vie dozacije (ovisno o vrsti korova i koliini vode). Dodatkom kvalitetnog okvaivaa ili 5 l/ha
amonijeva sulfata poboljava im se uinak. No valja napomenuti da sjetvu sitnosjemenskih kultura nije uope uputno obavljati u poljima zakorovljenim viegodinjim korovima. Takve je korove potrebno suzbiti primjenom uinkovitih herbicida u godinama koje prethode uzgoju povrtnih kultura. Upravo opisana primjena herbicida moe klijancima kulture, dou li u direktan dodir s herbicidom,
nanijeti tetu. Stoga posebnu panju treba pridati nicanju kulture te pomno odrediti vrijeme primjene herbicida. Obino se preporuuje primjena herbicida kad
iznikne 1 % biljaka. Sve reeno za taj nain primjene vrijedi i za herbicid sulfosat
(TOUCH- DOWN 4- LC), koji postie jednako dobre uinke kao i pripravci na
osnovi glifosata.
Na isti nain i u istom roku primjenjuju se pripravci na osnovi gkifosinata
(BASTA 15) i dikvata (REGLONE i REGLONE FORTE). Gkifosinat i dikvat kontaktni su herbicidi. Dodirom e spaliti zelene dijelove izniklih korova. Iako ih biljka
ne usvaja korijenom, na lakim pjeskovitim ili na humusnim (tresetnim) tlima ne
veu se kao na mineralne koloide tla. Stoga na takvim tlima nije dozvoljena njihova primjena jer mogu otetiti klijance kulture ak i u vrijeme dok se jo nalaze u
tlu odnosno prije nicanja. Jo bolji e se uinci postii kad istovremeno primijenimo selektivne pre- em herbicide (npr. na osnovi pendimetalina). U tom e sluaju kontaktni pripravci suzbiti sve ponikle korove, a rezidualni pendimetalin zaustavit e ponik novih korova. Takvim pristupom mladim tek izniklim biljkama
omoguava se u prvoj fazi razvoj bez prisutnosti korova, odnosno prua im se
prilika za razvoj u vrijeme kad im je to najpotrebnije.
Rajica
u Hrvatskoj se rajica uzgaja za potronju u svjeem stanju ili za industrijsku
preradu. Za potronju u svjeem stanju rajica se uglavnom uzgaja iz prijesadnica
na otvorenom polju ili u razliitim tipovima zatienog prostora, a za industrijske
potrebe obavlja se izravna sjetva sjemena rajice u polju.
O nainu kako uzgajamo rajicu ovisit e i izbor herbicida. Za uzgoj iz prijesadnica postoji nekoliko selektivnih herbicida, a za uzgoj izravnom sjetvom u
polju u naoj zemlji nije priznat niti jedan selektivan pre-emergence herbicid.
Upravo stoga borba protiv korova pri proizvodnji rajice za industrijske potrebe
prvenstveno se zasniva na kulturalnim i mehanikim mjerama.
Prije sadnje prijesadnica rajice dozvolu za primjenu imaju pripravci na osnovi
napropamida i pendimetalina.
Na osnovi napropamida u Hrvatskoj su registrirani pripravci DEVRINOL 45
FL i RAZZA. Primjenjuju se pred sadnju prijesadnica na dobro pripremljeno tlo.
Relativno su lako hlapljivi, pa ih je nakon tretiranja, ovisno o vremenskim prilikama u vrijeme tretiranja, potrebno unijeti u tlo na 2,5-5 cm dubine. Dobro djeluju
na jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove.
Nakon pripreme tla, a prije sadnje prijesadnica, primjenjuju se i pripravci na
osnovi pendimetalina (STOMP 330 E, STON i DOST 330 E). Jednako kao i prethodno prikazani herbicid, pendimetalin bolje uinke postie na korovne trave,
iako dobro suzbija neke vane irokolisne jednogodinje vrste (Chenopodium
spp., Amaranthus spp., Polygonum spp., Abutilon theophrasti). Uinak pripravaka na osnovi pendimetalina uvelike ovisi o oborinama. Kia ili umjereno kienje
nakon tretiranja znatno e poboljati djelovanje na korove i produit e im rezidualni uinak. Pri sadnji radna tijela sadilice razgrnut e "film" herbicida pa e
prostor unutar sadnog reda biti jae zakorovljen. Plitkom inkorporacijom herbicida (2-5 cm) postii e se dvostruki uinak. Sprijeit e se gubitci herbicida hlap-
ljenjem, a sadnjom se nee otvoriti prostor za ponik korova u sadnom redu. Primijenimo li ih same ili ak u meusobnoj kombinaciji, nee postii potpun uinak na sve vanije korove. Najee e im izbjei neki irokolisni korovi.
irokolisni korovi u rajici mogu se suzbiti i primjenom pripravaka na osnovi
metribuzina. U Hrvatskoj su na toj osnovi registrirani SENCOR WP 70, SENCOR
WG 70, TOR 70 WP, DANCOR 70 WG i METRIPHAR 70 WG. Dozvola za primjenu
pripravaka na osnovi metribuzina u naoj zemlji donekle se razlikuje od dozvola
u nekim dravama SAD- a ili npr. u Italiji. U Hrvatskoj navedeni pripravci imaju
dozvolu za primjenu tek nakon to se presaene biljke rajice "prime", odnosno
8-10 dana nakon presaivanja. Izriito se zabranjuje primjena ako se rajica uzgaja izravnom sjetvom sjemena u polju. Navedeni pripravci primjenjuju se u koliini
0,5-0,75 kg/ha, to ovisi o tipu tla i zastupljenoj korovnoj flori.
U SAD-u se, ovisno o tipu tla, pred sadnju prijesadnica inkorporacijom u tlo
unosi 0,33-0,66 kg/ha. Iste koliine pripravaka na osnovi metribuzina daju se i u
post-emergence primjeni pod list ili irom po listu nakon to se prijesadnice rajice "prime". Pri uzgoju izravnom sjetvom sjemena dozvoljena je primjena niih
koliina tek nakon to biljke rajice razviju pet pravih listova. I pri takvu nainu
uzgoja u nekim se saveznim dravama SAD-a dozvoljava primjena sredstva irom, a u drugima se saveznim dravama zahtijeva "usmjerena" aplikacija pod list
rajice. Preporuene koliine kreu se od 0,25-0,37 kg djelatne tvari po hektaru.
Nie dozacije primjenjuju se na tlima koja sadre 0,5-2 % organske tvari, a na
tlima koje sadri vie od 2 % humusa treba primijeniti vie dozacije herbicida.
Zbog mogueg fitotoksinog uinka kropivu nije uputno dodavati okvaiva.
Fitotoksino djelovanje metribuzina pojaat e se i ako tretiranje obavljamo unutar 24 sata nakon primjene nekog drugog sredstva za zatitu bilja. Hladno, kiovito i oblano vrijeme koje prethodi tretiranju oslabit e podnoljivost kulture prema herbicidu. U tom sluaju preporuuje se tretiranje odgoditi barem tri dana,
dok se biljke ne oporave od stresa. Ako to nalau prilike u polju, tretman sredstvima na osnovi metribuzina moe se ponoviti dva tjedna nakon prve primjene.
Na preporuene koliine korovi su osjetljiviji u mlaem razvojnom stadiju (klini
listii ili prvi pravi listovi).
I u Italiji pripravci na osnovi metribuzina imaju dozvolu za primjenu direktno po listu, bilo da se rajica uzgaja iz prijesadnica ili izravnom sjetvom sjemena
u polju. Dozvoljene su niske dozacije (0,1-0,2 kg/ha), to ovisi o fazi razvoja kulture. Dozvolu za primjenu u rajici u Italiji ima i rimsulfuron, supstituirani derivat
sulfonilureje. U Hrvatskoj je na toj osnovi registriran pripravak Tarot 25 DF, a
primjenjuje se u kukuruzu i krumpiru. Talijani ve od faze klinih listia rajice
viekratno primjenjuju kombinaciju rimsulfurona i metribuzina. Poetna koliina
metribuzina u klinim listiima rajice iznosi 35 g/ha. S razvojem rajice rastu i
koliine koje biljka moe otrpjeti. Tako se u fazi etiri prava lista moe primijeniti
140 g djelatne tvari po hektaru. Tarot 25 DF selektivan je u svim fazama rasta
rajice te se u kombinaciji s metribuzinom daje 50 g/ha. Tretiranje treba ponoviti
vie puta tijekom vegetacije, a rimsulfuron se primijeni samo jednom u punoj
dozi ili dva puta u polovinoj dozi pripravka.
Takvim pristupom i sami smo postizali odline uinke na gotovo sve vanije
jednogodinje korove. Valja napomenuti da se tim pristupom vrlo uspjeno suzbija korovna vrsta crna pomonica (Solcmum nigrum). Crna pomonica je osim
kao korov, tetna i kao domain mnogih virusnih i gljivinih bolesti rajice te ju
je i zbog tog razloga potrebno suzbijati ne samo u kulturi nego i rubno po susjednim poljima, ekonomskim dvoritima, kanalima i svugdje u blizini uzgoja
rajice.
Korovne trave nakon nicanja, kako jednogodinje tako i viegodinje, u svim
dvosupnicama, pa tako i u plodovitim povrtnim kulturama, vrlo uspjeno suzbijamo herbicidima iz skupina ariloksifenoksi propionata i cikloheksadinona. U
rajici za tu svrhu dozvolu u Hrvatskoj imaju fluazifop-p-butil (FUSILADE SUPER) i propakizafop (AGIL 100 EC) iz prve te setoksidim (GRASIDIM) iz druge
skupine herbicida. Visoko su uinkoviti na sve korovne trave. Jednogodinje trave suzbijamo niim dozacijama a viegodinje trave viim dozacijama (vidi tablicu). Bez obzira na fazu razvoja kulture, potpuno su selektivni. Bolje djeluju na
korove u mlaem razvojnom stadiju. Budui da se primjenjuju nakon nicanja
korova, posebno treba paziti na karencu odnosno na zadnji rok primjene prije
berbe plodova.
Gotovo svugdje u svijetu prije sadnje prijesadnica rajice protiv jednogodinjih uskolisnih i nekih jednogodinjih irokolisnih korova primjenjuju se pripravci na osnovi trifluralina. U Hrvatskoj su na toj osnovi registrirani pripravci
TREFLAN EC, TRIFLUREX EC 48, LANOS i TRIFLUR. Primjenjuju se u veem
broju povrtnih i ratarskih kultura. Naalost u naoj zemlji nisu registrirani za
suzbijanje korova u plodovitim povrtnim kulturama. Ipak, proizvoai irom
Hrvatske uveliko ih primjenjuju. Pripravci na osnovi trifluralina primjenjuju se
prije sadnje prijesadnica na dobro pripremljeno tlo. Relativno su hlapljivi pa ih je
neposredno nakon tretiranja potrebno oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine.
Pripravci na osnovi trifluralina daju se u koliini 1,5-2,5 l/ha. Nia doza primjenjuje se na lakim humusom siromanijim tlima, a via doza na teim i humusom
bogatijim tlima.
U nekim dravama SAD- a pred sadnju prijesadnica rajice primjenjuje se
kombinacija metribuzin + trifluralin. Pripravci na osnovi metribuzina daju se u
koliini 0,33-0,66 kg/ha, a pripravci na osnovi trifluralina u koliini 1,5-2,5 l/ha.
Dozacija ovisi o tipu da. Neposredno pred sadnju sredstvo je potrebno omdem
unijeti u do na 5-10 cm dubine. Tom kombinacijom postiu se znatno bolji uinci
na korove.
U posljednje vrijeme rajica namijenjena za plasman u svjeem stanju sve se
vie uzgaja na malu od crne PE folije. Ispod folije obino se postavi sustav za
navodnjavanje. Tim pristupom prijei se ponik korova, a plodovi se bre i bolje
razvijaju. Prije pripreme da za napinjanje folije, mogu se primijeniti navedeni selektivni herbicidi. Korov u medurednom prolazu izmeu folija moe se suzbijati
navedenim kontaktnim i sisteminim herbicidima na osnovi dikvata, parakvata,
glufosinata, glifosata i sulfosata.
Paprika
Paprika namijenjena proizvodnji za trite odnosno za potronju u svjeem
stanju, jednako kao i rajica, gotovo se iskljuivo proizvodi iz prijesadnica. Izravnom sjetvom u polju proizvodi se paprika za razliite industrijske namjene. Jednako kao i pri uzgoju rajice, izbor selektivnih herbicida u toj kulturi u direktnoj
je vezi s nainom uzgoja.
Pri uzgoju iz prijesadnica prije sadnje dozvolu za primjenu u Hrvatskoj imaju
samo pripravci na osnovi napropamida i pendimetalina. Dozacija, vrijeme i nain
primjene pripravaka na njihovoj osnovi isti su kao to je opisano za primjenu u
rajici. Stoga ih ovdje neemo ponavljati. Pripravci na osnovi trifluralina nemaju
slubenu dozvolu u naoj zemlji. No pored toga, gotovo svaki iole jai proizvoa paprike, po ugledu na iskustva drugih proizvoaa u svijetu, pred sadnju
paprike redovito primjenjuje jedan od pripravaka na osnovi trifluralina. U Hrvatskoj, tvrtke vlasnici pripravaka na osnovi trifluralina nikad nisu zbog ekonomskih ili nekih drugih razloga traili dozvolu za primjenu u toj kulturi. Budui se
proizvoai paprike uveliko oslanjaju na ovaj herbicid, mislimo da bi postojee
dozvole trifluralin pripravaka trebalo proiriti i na uporabu u paprici. Dozacija,
nain i vrijeme primjene ne razlikuju se od ve opisanog kod rajice.
Slubenu dozvolu za primjenu u paprici od veeg broja poznatih ariloksifenoksi propionata u Hrvatskoj imaju fluazifop-p-butil (FUSILADE SUPER) i propakizafop (AGIL 100 EC). Setoksidim (GRASIDIM) ima dozvolu u mnogim zemljama svijeta. U Hrvatskoj proizvoa ga nije registrirao za tu namjenu. Dozacija,
nain i vrijeme primjene ve su detaljno opisani kod rajice. Na isti nain primjenjuju se i u paprici.
Ponegdje u svijetu registrirani su i neki drugi herbicidi kao selektivni u paprici. Prema naem miljenju panju zavreuje herbicid klomazon. U SAD- u herbicid klomazon (COMMAND 4 E) registriran je za uzgoj paprike iz prijesadnica, ali
i za uzgoj izravnom sjetvom sjemena u polju. COMMAND 4 E i COMMAND 36 CS
u Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu u soji, krumpiru, uljanoj repici i duhanu.
Pripravci na osnovi klomazona dobro djeluju na vei broj jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Relativno su hlapljivi te esto nanose prolazne fltotoksine uinke kulturama u kojima se primjenjuju. Simptomi u obliku blijeenja
listova esto su vrlo uoljivi ak i na samoniklom bilju koje se nalazi rubno uz
tretirane parcele. Da bi se izbjegli gubitci hlapljenjem i negativni fltotoksini uinci,
pripravci na osnovi klomazona mogu se oruem plitko unijeti u tlo. Amerika
preporuka za primjenu u paprici takoer upozorava na mogue prolazne fltotoksine uinke. Nije dozvoljena primjena za odreene industrijske sorte paprike. Pripravci na osnovi klomazona preporuuju se u koliini od 0,5-1 l/ha
(0,25-0,5 .t./ha).
Na osnovi naih iskustava s tim herbicidom iz drugih kultura, mislimo da
zasluuje posebnu panju te bi ga trebalo uvrstiti u pokusna istraivanja u naoj
zemlji.
Djelatna tvar
napropamid
metribuzin
pendimetalin
fluazifop-p-butil
propakizafop
setoksidim
Doza/ha
2-4
NE
0,5-0,75
NE
NE
5,0
+
1,5 (2-4)
0,8-1 (1-1,5)
1-2,5 (4)
trifluralin
1,5-2,5
klomazon
0,5-1,0
NE
NE
0,050
NE
NE
rimsulfuron
.R =
-
Patlidan
Iako je proizvodnja patlidana slina proizvodnji paprike i rajice iz prijesadnica i makar su sve tri reene kulture pripadnice iste porodice, broj selektivnih
herbicida koji se primjenjuju u toj kulturi znatno je manji. U Hrvatskoj, naime, niti
jedan herbicid nema slubenu dozvolu za primjenu u toj kulturi. U svijetu je za tu
namjenu registrirano nekoliko herbicida.
Kao to je poznato, patlidan se, za razliku od drugih pripadnika skupine
plodovitih povrtnih kultura, proizvodi iskljuivo iz prijesadnica. Upravo zbog tog
razloga proizvoai patlidana moraju pomno planirati borbu protiv korova. Ona
integrirano ukljuuje mehanike ali i kemijske mjere. Mehanike mjere podrazumijevaju suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korova ve u godinama koje
prethode sadnji patlidana. Ranija priprema tla za sadnju (2-3 tjedna prije roka
sadnje) i primjena totalnih herbicida prije nicanja kulture ve su opisane u uvodnom dijelu ovog teksta.
U nekim zemljama svijeta pred sadnju se primjenjuju pripravci na osnovi
napropamida (DEVRINOL 45 FL i RAZZA), te pripravci na osnovi trifluralina (TREFLAN EC, TRIELUREX EC 48, LANOS i TRIFLUR). Svi se primjenjuju na nain i u
koliinama kao to je prikazano u potpoglavlju "Rajica".
Od post-emergence poznatih graminicida u svijetu se najee primjenjuju
pripravci na osnovi setoksidima (GRASIDIM).
U tablici je prikazan pregled opisanih herbicida s gledita dozvole za primjenu te s gledita kulture u kojoj se primjenjuju u Hrvatskoj i drugdje.
Tablica 20. Relativna osjetljivost v a n i j i h korova na herbicide u plodovitom povru
TIKVENJAE - CUCURBITACEAE
Tikvenjae su toploljubive jednogodinje biljke. Krastavac, lubenica i dinja
imaju veu ekonomsku vanost. Uzgajaju se na relativno velikim povrinama pa
je i problem suzbijanja korova u tim kulturama vie izraen. Tikvice se obino
uzgajaju u vrtovima za vlastite potrebe na relativno malim povrinama. Stoga se
kemijske mjere borbe protiv korova u tim kulturama gotovo i ne primjenjuju.
Krastavac
Za trite i preradu krastavci se uzgajaju na oranicama izravnom sjetvom na
stalno mjesto. To su uglavnom sitnoplodni "kornion" krastavci. Posljednjih godina sve se vie krastavci uzgajaju i iz prijesadnica. Direktna sjetva u staklenik,
plastenik ili plastine tunele, uglavnom se ne prakticira. Krastavci su vrlo osjetljivi ak i na temperature iznad nitice pa se sjetva obavlja kad se tlo dobrano zagrije. Sjetva se obavlja na relativno velikom razmaku redova (100-150 cm). Sije se u
kuice meusobno odmaknute 40-60 cm. Na isti nain postupa se i kad se krastavci uzgajaju iz prijesadnica. Oito je, dakle, da krastavci ostavljaju dosta prostora za razvoj korova. Krastavce uglavnom zakorovljuju toploljubivi korovi iz
kasnoproljetnog i ljetnog razdoblja. Od jednogodinjih irokolisnih korova najee se javlja loboda - Chenopodium album, ir - Amaranthus retrqfJexus, dvornici - Polygonum spp., limundik - Ambrosia elatior, crna pomonica - Solanum
nigrum, iak - Xantbium strumarium, mranjak - Abutilon tbeophrasti i dr.
Ljetne jednogodinje trave kotan - Echinochloa crus-galli, muhari - Setaria spp.,
svraica - Digitaria sanguinalis te proso - Panicum spp. redovito zakorovljuju
gotovo svaku parcelu krastavaca. Budui da je izbor selektivnih herbicida vrlo
ogranien, borba protiv korova podrazumijeva sve raspoloive mjere. Pri uzgoju
u zatvorenom prostoru prije sjetve odnosno sadnje moe se obaviti sterilizacija
parama ili se mogu primjeniti kemijski sterilizanti (Basamid granulat). Vrijeme
koje mora proi od tretiranja do sadnje iznosi 42 dana (radna karenca). Primjena
reenih sterilizanata u polju preskupa je pa se i ne primjenjuje.
U pojedinih proizvoaa krastavaca, uzgojem na stalnom mjestu u polju,
vrlo uinkovitom pokazala se je "slijepa sjetva". Naime, desetak dana pred sjetvu,
odnosno sadnju krastavaca, tlo se pripremi i formiraju se gredice za sadnju. Neposredno pred sadnju iznikle korove suzbije se primjenom nerezidualnih kontaktnih (dikvat, glufosinat) ili translokacijskih herbicida (glifosat, sulfosat). Pri uzgoju iz izravne sjetve primjena tih herbicida odgodi se jo za nekoliko dana, sve do
pred samo nicanje krastavaca. Pri sjetvi se nastoji to je mogue manje remetiti
povrinski sloj tla, da bi se "probudilo" to manje novih korovnih sjemenki. Na taj
nain kultura se oslobodi konkurencije korova u prvim tjednima nakon nicanja,
to znatno pridonosi kasnijem nadmetanju s korovom.
U Hrvatskoj dozvolu za promet u kulturama iz porodice tikvenjaa ima jedino herbicid napropamid (lubenice).
PREFAR 4 E* (bensulide), 5,5-7 l/ha. Suzbija jednogodinje trave i neke jednogodinje irokolisne korove.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
ALANAP L*, 15 l/ha, samo usmjerenim tretiranjem izmeu redova u vrijeme kad
biljke ponu puzati. Strogo treba sprijeiti kontakt sredstva sa zelenim dijelovima
biljke. Ne smije se navodnjavati odredeno vrijeme.
TREELAN EC* i dr., 1,5-2 l/ha, na isti nain i u isto vrijeme kad i prethodno prikazani pripravak. Sredstvo treba nanijeti na tlo izmeu redova, oruem unijeti u tlo
na 5-10 cm dubine. Treba paziti da se ne oteti korijen.
GRASIDIM* (setoksidim), 2-4 l/ha, jedini je herbicid iz skupine cikloheksadinona
koji u Hrvatskoj ima dozvolu za suzbijanje korovnih trava tijekom vegetacije tikvenjaa. Niim dozama suzbijaju se jednogodinje trave a viim dozama viegodinje trave. U svijetu se primjenjuju i neki drugi u nas za druge namjene registrirani graminicidi.
Lubenica i d i n j a
Problem suzbijanja korova u nasadima lubenice i dinje ne razlikuje se bitno
od ve prikazanog u potpoglavlju "Krastavci".
DEVRINOL F 45 ili RAZZA (napropamid), 2-4 l/ha. U Hrvatskoj su registrirani samo za primjenu u nasadima lubenice. Sredstvo je potrebno plitko oruem ili
umjetnim kienjem unijeti u tlo na 2- 4 cm dubine. Suzbija odredene jednogodinje korovne trave i neke irokolisne vrste.
COMMAND 4 E* (klomazon), primjenjuje se u SAD-u u koliini 1-2 1, najee u nasadima tikava. U nekim saveznim dravama ima dozvolu i za druge tikvenjae. Sredstvo je dobro odmah oruem unijeti u tlo jer lako hlapi. Pare zanoenjem na okolna polja mogu prolazno ali vrlo izraeno otetiti druge zeljaste, a
naroito i drvenaste kulture (izbljedenje listova).
Tikve
U naoj zemlji tikve prvenstveno uzgajamo kao krmne kulture, zatim kao
uljarice ili kao ukrasne biljke. Kao povre tradicionalno se uzgajaju na ogranienim povrinama, i to uglavnom na malim posjedima i u kunim vrtovima. Siju se,
odnosno sade, relativno kasno, kad proe opasnost od kasnog proljetnog mraza.
Zakorovljuju ih korovi kasnog proljetnog, odnosno ljetnog razdoblja. U tu skupinu idu brojne jednogodinje irokolisne i uskolisne korovne vrste. Relativno su
kratkog vegetacijskog ciklusa, pa herbicidi koji se upotrebljavaju ne moraju iskazivati produeni uinak. Tikve su, kao i ostali predstavnici porodice Cucurbitaceae, vrio osjetljive na primjenu herbicida. Zbog toga je broj selektivnih herbicida
vrlo ogranien. Uglavnom se kao selektivni primjenjuju herbicidi ve opisani kod
krastavaca, osim pripravaka na osnovi naptalama (Alanap L)*.
Pri primjeni herbicida za suzbijanje jednogodinjih irokolisnih korova
aplikaciju treba provesti vrlo paljivo. Sredstvo ne smije doi u dodir sa zelenim
dijelovima kulture. Travne korove moe se uspjeno suzbiti primjenom Grasidima i dr. graminicida. Treba voditi rauna o karenci, naroito pri uzgoju tikvica
koje imaju krau vegetaciju.
tetnici u tlu
injaci
grice
rovac
sovice pozemljue
kupusna pipa
ikarica
kupusna nematoda
repina nematoda
U stabljici i peteljci
zelenoplavi barid
repiine pipe
Na liu i g l a v a m a
puevi
nematode smee
pjegavosti korijena
kupusna muha
srikarica
kupusna lisna u
kupusne stjenice
kupusni buhai
kupusni moljac
kupusari
lisne sovice
uta kukuruzna
sovica
metlica
duhanov trips
mala repiina pipa
Na k o m u k a m a i s j e m e n u
repiina pipa
komuarica
muica komuarica
Bolesti
Prijesadnice se rue i propadaju
polijeganje rasada
plamenjaa
bijela hrda
prstenasta pjegavost
koncentrina
pjegavost
pepelnica
mumifikacija glave
venue od fitoftore
fuzarijsko venue
kupusna kila
suha tmle
bakterijska pjegavost
Trule kocena
vodenasta gnjiloa
viroze
tetnici
Kupusni buhai
{Phyllotreta nemonim, P. atra, P. nigripes, P. imdulata, P. cruciferae,
P. diadematd)
Opis. Kupusni buhai mali su kornjai, dugi 1,5-3 mm, sjajnocrni, tamnoplavi ili tamnozeleni. Neke su vrste jednobojne (P. atra, P. nigripes), a neke (P.
nemonim, P. iindulata) imaju utu uzdunu prugu na svakom pokrilju. Imaju
odebljala bedra zadnjeg para nogu pa dobro skau. tete prave odrasli kukci kornjai, izgrizajui brojne okrugle mpice u liu, koje se za jaeg napada spajaju, pa cijeli list moe biti izgrizen. Rubovi rupica ubrzo nekrotiziraju i potamne.
Za prepoznavanje napada karakteristine su takve rupice u liu.
Vanost. Vrlo su esti u nas, naroito za topla i suha vremena. Najvee tete
prave mladim biljkama, pogotovo rasadu, koji zaostaje u rastu i daje nii prirod. Kasniji napad na vee biljke ne teti
toliko biljkama koliko smanjuje trinu
vrijednost proizvoda. Napadaju sve vrste
povra iz porodice Cruciferae krstaice.
Najvee su tete u nas zabiljeene na rotkvici i kupusu.
Si. 163. Kupusni buhai i oteeni list
Biologija i ekologija. Buhai pre(prema "Bayer")
zime kao odrasli oblici u tlu. U proljee
rano izlaze iz tla i trae kupusnjae kojima se hrane. Intenzivno lete kada temperatura zraka prijee 18 C. Uskoro kopuliraju i enke odlau jaja u zemlju ili na
biljke. Liinke nekih vrsta buhaa hrane se organskom tvari i korijenjem u tlu, a
druge prave hodnike - mine u listu, izgrizajui parenhim, no tete od liinki neznatne su. Ljeti se javljaju mladi kornjai, koji mogu napraviti vee tete na kupusnjaama koje se u to vrijeme nalaze u stadiju rasada ili mladih biljaka. Veina
vrsta ima jedno pokoljenje godinje, a Ph. undulata moe imati i dva pokoljenja.
Povrtne kupusnjae u nas rjee napada repiin crvenoglavi buha (Psylliodes chrysocephala), iji odrasli oblici izgrizaju lie, a liinke bue peteljke i stabljike.
Zatita. Prijesad kupusnjaa i manje povrine rotkvica (pa i drugih kupusnjaa) mogu se vrlo uinkovito zatititi od napada buhaa (i nekih drugih tetnika) pokrivanjem posebnim mreama koje proputaju sunano svjetlo, a spreavaju ulaz tetnicima. Takve se mree proizvode i u nas, a prijeko su potrebne pri
ekolokoj proizvodnji rotkvica i nekih drugih vrsta povra.
(Contarinia
nasturtii)
Kupusna lisna u
(Brevicoryne hrassicae)
Opis. U je sivozelene do prljavozelene boje, duljine 1,6-2,8 mm. Uzdu
cijelog abdomena ima crne pravilne pruge. Sifoni su kratki i zaobljeni. Kolonije
ui potpuno su pokrivene votanim prevlakama pepeljaste boje.
Vanost. Proirena je svuda. U povoljnim uvjetima, zbog velikog broja
pokoljenja, moe se vrlo brzo prekomjerno namnoiti. Napada sve vrste krstaica.
Na napadnutim biljkama uzrokuje kovranje i deformiranje lia, koje uti i sui
se. Biljke zaostaju u rastu te propadaju. to je napadnuta biljka mlada, to je teta
vea. Za ranog i jakog napada ne formiraju glave. Osim izravnih teta, prenosi i
viruse. esto ve samom prisutnou onemoguuje prodaju nekih vrsta povra.
Biologija i ekologija. Prezimi u obliku zimskih jaja na krstaicama i njihovim ostacima, no mogu prezimiti i odrasle enke. U oujku iz zimskih jaja izlaze
ui osnivaice i stvaraju kolonije na mjestima gdje su prezimile. U svibnju se krilati oblici sele na krstaice u polju. Razvoj jednog pokoljenja na 18
traje 11
dana. U ima petnaestak i vie pokoljenja godinje. Zadravaju se najee na
naliju donjeg lia, gdje formiraju brojne i guste kolonije pokrivene branenim,
voskastim prevlakama. Monoecijska je jer ne mijenja domaina i stalno se razvija
na krstaicama.
Razvoju pogoduje suho i toplo proljee. Napad ograniavaju brojni prirodni
neprijatelji (stjenice, zlatooke, boje ovice, parazitske osice itd.). Ako se neprijatelji unite prekomjernom primjenom univerzalnih insekticida, prenamnoe
se ui.
Zatita. Unitavanjem ostataka povrtnih krstaica smanjuje se napad idue
godine. Potreba primjene insekticida utvruje se pregledom 5 puta po 5 biljaka
na raznim mjestima parcele. Ako se na 25 biljaka nade vie od 100 ui, potrebno
je za 3-5 dana ponoviti pregled. Ako u drugom pregledu ima vie ui nego u
prvom pregledu, treba provesti suzbijanje. Pri suzbijanju i odabiru insekticida
treba strogo paziti na potivanje karence.
dijelu, a 4-6 pokoljenja u obalnom dijelu nae zemlje. Pokoljenja se esto meusobno preklapaju, a tete nanose sve vrijeme vegetacije.
Jaoj pojavi moljaca pogoduje suno vrijeme i vie temperature. Ima vrlo
mnogo prirodnih neprijatelja, a o njihovu broju ovisi estina napada.
Zatita. Redovitim svakogodinjim unitavanjem ostataka kupusnjaa dubokim zaoravanjem ili spaljivanjem smanjuje se brojnost tetnika. I sve mjere koje ubrzavaju razvoj i jaanje biljaka smanjuju tete od tog tetnika. Jae zaraene
biljke treba uklanjati pri prorjedivanju i
odmah ih unititi. Postoje vrlo dobri feromoni kojima se moe pratiti pojava i
brojnost leptira moljca.
Kemijsko suzbijanje potrebno je
kad se na svakoj biljci nalazi vie od 0,5
gusjenice. Suzbijanje treba svakako provesti prije nego to se gusjenice zavuku
u glave. Prskati treba to veom koliinom vode, da bi insekticid prodro i do
sakrivenih gusjenica. Radi boljeg
kvaenja, preporuuje se insekticidima
dodati okvaiva (Sandovit, Radovit,
Chromovit i dr.).
Kad se dovoljno rano uoi zaraza,
Si. 171. Tipian izgled teta od kupusnog
preporuuje se upotreba za ljude i oko- moljca - prozorii u Uu (prema "Bayer")
li neopasnih biolokih insekticida na
bazi Bacillus thuringiensis kurstakii^iohii WP, Baturad-WP, Thuricide HP), kojima
je karenca 7 dana (za zelje za kiseljenje 21 dan). Od kemijskih insekticida preporuuju se insekticidi na osnovi klorpirifos metila (Reldan super), malationa (Radotion-E-50), alfacipermetrina (Fastac 10 SC, Direkt 10 SC), esfenvalerata (Sumialpha 5 FL) i lambda-cihalotrina (Karate 2,5 EC, Karate max. King). Za blii rok
zriobe ili kad treba zahvatiti zaklonjene gusjenice, u inozemstvu se primjenjuju
sredstva koja sadre beta ciflutrin (Beta Baythroid EC 025), kojemu je karenca 7
dana, te naturalit spinosad (Laser).
Samo u podrujima gdje su na kupusnjaama esto primijenjeni insekticidi
iste skupine zapaeno je slabljenje njihova djelovanja. Da bi se sprijeila ili usporila pojava rezistentnosti, prepoaiuje se povremeno mijenjati skupinu sredstava.
Lisne sovice
para prsnih nogu i pet pari trbunih nogu, poput veine drugih gusjenica leptira.
Gusjenice su zelene ili smee (ovisno o hrani), narastu do 40 mm. Gusjenice
sovice game imaju tri para prsnih nogu i samo tri para trbunih, nogu pa se grbe
hodajui. Zelene su boje, tijela suena prema glavi. Takoer mogu narasti do 40
mm.
Vanost. Proirene su u cijeloj zemlji. Javljaju se povremeno u jakom intenzitetu. Napadaju kupusnjae, ali i mnoge druge vrste povra, eernu repu i druge kulture. Slino pozemljuama, najvee tete prave nezakorovljenim usjevima,
na kojima su sve gusjenice prisiljene hraniti se kulturnom biljkom. No vei broj
gusjenica obino se javlja na zakorovljenom usjevu, koji vie privlai leptire, iako
tete mogu biti manje, jer e se gusjenice hraniti i korovima.
Biologija i ekologija. Kupusna i povrtna sovica prezimi kao kukuljica u tlu,
a sovica gama prezimljuje u raznim razvojnim oblicima. Leptiri se roje najee u
pogoduju pojavi tih tetnika. Leptire privlai svjetlo pa i zato ulaze u objekte u
kojima se uzgaja povre.
Zatita. Predvidjeti s kakvom e estinom napasti gusjenice lisnih sovica u
nekom podruju donekle se moe na osnovi broja kukuljica koje se nadu u tlu pri
pregledima kojima se utvruje napad tetnika u tlu. No, budui da leptiri koji se
razviju iz tih kukuljica mogu odletjeti u
druga podruja, tonija je prognoza na
temelju broja leptira ulovljenih u lovne
svjetiljke ili na feromone. Postoje specifini feromoni za pojedine vrste lisnih
sovica kojima treba pratiti njihovu pojavu. Oko dva tjedna nakon maksimalnog
ulova leptira treba oekivati poetak napada gusjenica pa tada treba otpoeti temeljite pregledavati nasad. im se utvrdi
napad koji bi mogao unititi vie od 10
% lisne mase, odnosno nanijeti tetu 50
% veu od trokova suzbijanja, potrebsi. 174 Gusjenice sovice gamcitginiile od
no je primijeniti insekticide. Neki misle
poliedrije {snimio M. Maceljski)
da je suzbijanje potrebno kad se nade
vie od 0,5 gusjenica po biljci kupusa (jedna na svakoj drugoj biljci), no budui
da i najmanje oteeno povre teko nalazi kupca, i manja zaraza moe zahtijevati primjenu insekticida.
Gusjenice lisnih sovica treba suzbijati dok su manje od 20-25 mm. Protiv
gusjenica sovice game, a dijelom i protiv ostalih vrsta lisnih sovica, djelotvorni su
bioloki insekticidi na osnovi B. thuringienis kiirstakd. Suzbijanje kemijskim insekticidima provodi se prskanjem pripravcima koji sadre beta-ciflutrin (BetaBaythroid EC 025) i lambda-cihalotrin (Karate 2,5 EC, Karate max, King), a u
inozemstvu se primjenjuju i drugi piretroidi, organofosforni insekticid Reldan super te naturalit Laser. Moenjem presadnica 15 minuta u 0,1-postotnom Confidoru SL 200 suzbija se i rani napad lisnih sovica.
Gusjenice lisnih sovica napadaju brojni prirodni neprijatelji. Zbog brojnosti
grabeljivaca i posebice parazita, treba pri primjeni insekticida za suzbijanje drugih tetnika kupusnjaa primijeniti to selektivije insekticide da bi se potedjeli ti
prirodni neprijatelji. Uzronici bolesti gusjenica, posebice gljivice i virusi, mogu
izazvati njihovo naglo ugibanje. Zaraene gusjenice pocrne i vise s biljaka. Takvim epizootijama najee zavravaju masovne pojave tih tetnika.
Kupusari
(veliki kupusar - kupusni bijelac - Pieris brassicae, mali kupusar - Pieris rapae)
Opis. Leptiri kupusara bijeli su, s tamnim uglovima i pjegama na prednjem
paru krila, raspona 60 mm u velikog kupusara, a 45 mm u malog kupusara.
Gusjenice su velikog kupusara ukastozelene, s crnim pjegama i rijetkim
dlakama, openito arena izgleda. Narastu do 50 mm. Gusjenice malog kupusara zelenkaste su, sa ukastom prugom.
Narastu do 30 mm.
Vanost. tetnici se javljaju povremeno u veem broju, a masovnih pojava, koje su nekad unitavale kupusnjae, nema ve dugi niz godina. Budui
da leptiri odlau jaja u gomilicama, to na
pojedinim biljkama 20-30 gusjenica
moe napraviti veliku tetu, a susjedne
biljke ne budu uope napadnute. Za jakog napada ostaju samo peteljke i glavne ile lia. Napadaju sve vrste kupusnjaa i korovske krstaice.
SI. 175. Gusjenice velikog kupusara
Biologija i ekologija. Prezime u
obliku kukuljice na drveu, ogradama i slinim mjestima. Leptiri lete koncem
travnja i poetkom svibnja. Odlau jaja u gomilice po 20-40 komada na nalije
lia onih biljaka kojima se gusjenice hrane. Jedna enka odloi 300-600 jaja.
Razvoj jaja traje desetak dana. Gusjenice se razvijaju drei se zajedno 3-4 tjedna.
Izgrizaju lie pravei velike rupe u njemu. Pri jakom napadu ostaju samo lisne
ile. Kukulje se na domainu. Leptiri idueg pokoljenja
lete koncem lipnja i u srpnju
te se razvoj ponavlja. Kupusari imaju 2-3 pokoljenja na
godinu.
Leptiri se esto roje zajedniki, u velikom broju, te
mogu s pomou vjetra preletjeti velike udaljenosti. Toplo i sunano vrijeme pogoduje pojavi tih tetnika. Mnogo prirodnih neprijatelja, naroito parazitskih osica, napada gusjenice i jaja kupusara.
Zatita. Izvjesni znak
opasnosti od gusjenica kupusara moe biti opaanje
jata bijelih leptira kupusara
(valja paziti da se ne zamijesi. 176. Slika iz prolih vremena kad su gusjenice
kupusara harale Europom (prema SIAPA)
(Ceutorrhynchus pleurostigma
Marsh.)
Opis. Pipa je sivocrne boje, tankog rila, duljine tijela oko 3 mm. Liinka je
bijelouta, bez nogu, sa smeom glavom. Naraste 5 mm. Napad na biljke prepoznaje se po pojavama izraslina okruglasta oblika na vratu korijena kupusnjaa.
Tih izraslina, iki, moe biti vie desetaka, nalaze se jedna do druge, a njihova veliina dosee i nekoliko centimetara. ike su sline ikama koje uzrokuje kupusna kila, ali kad se prereu, u njima se nalaze hodnici s liinkama pipe.
Vanost. Vrlo je proiren tetnik,
naroito u podrujima gdje se mnogo
uzgajaju kupusnjae, pa je na pojedinim
povrinama naeno i do 50 % zaraenih
biljaka sa do 30 liinki pipe u jednoj biljci. Osim kupusa, napada i cvjetau, ko81. 177. Izrasline uzrokovane zarazom
lerabu, kelj pupar i druge krstaice. Jarepiinom pipom ikaricom
ko napadnute biljke zaostaju u razvoju
(snimio V. Danon)
i krljaju, a na mjestima gdje je mnogo
iki, nakon zavretka razvoja liinki, pojavi^se trule. Slabiji napad, s nekoliko
liinki po biljci, ne izaziva zamjetljivu tetu. tete mogu biti vee kod napada na
mlade biljke.
Biologija i ekologija. Postoje dvije rase: proljetna i jesenska, razliite biologije. Proljetna rasa prezimi kao odrasli oblik u tlu. Pojavljuje se u rano proljee, a
u travnju i svibnju odlae jaja u vrat korijena kupusnjaa. Jedna enka odloi oko
60 jaja. Liinke bue okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju, pa tako nastaju
okruglaste izrasline - ike. Razvoj liinke traje 25-40 dana, no na niim temperaturama i znatno dulje. Odrasle liinke kukulje se u tlu. U lipnju se javlja odrasli
oblik, koji se hrani cvjetovima kupusnjaa te kasnije odlazi u tlo na prezimljenje.
(Ceutorrhynchuspallidactylus
= C. quadridens)
Opis. Pipe su duge 2,5-3 mm, sive su boje tijela. Liinke su bjelkaste, bez
nogu, sa smeom glavom. Liinke bue hodnike u peteljci i stabljici biljke, a glavatom kupusu oteuju glave.
Postoji i mnogo rjea velika repiina proljetna pipa (C. napi).
Vanost. Rjee nanose znatnije tete, iako napadaju korabicu, rotkvu, rotkvicu, cvjetau, kupus i druge povrtne kupusnjae. Moe posebice tetiti sjemenskim usjevima. Vaniji je tetnik uljane repice.
U nekim godinama u dolini Neretve i okolici Splita ubraja se u vane tetnike
zimskoga glavatog kupusa, koji, ako se ne suzbije, moe potpuno onemoguiti
uzgoj. U tim podrujima naena je do stotinjak liinki u jednoj glavi, uz zarazu do
87 % biljka. Od liinki izbueni dijelovi glave pocrne, pa su napadnute glave
neuporabljive za trite. Zaraene glave trule i propadaju.
Biologija i ekologija. Prezime odrasli oblici. Vrlo rano, u Dalmaciji poetkom sijenja, u drugim podrujima koncem veljae, izlaze iz tla i trae krstaice.
Odlau jaja u glave zimskog kupusa, stabljiku, peteljke lia i lie, koje liinke
bue. Prodiru i kroz desetak listova glave kupusa. Razvitak liinki traje tridesetak
dana. Nakon zavrenog razvitka liinke izlaze iz napadnutih organa te se kukulje
u tlu. Novo razvijeni odrasli oblik krae se vrijeme hrani, a zatim odlazi na prezimljenje u tlo. Ima jedno pokoljenje godinje.
Zatita. Zatita se provodi unitavanjem zaraenih ostatke biljka, to irim
plodoredom. Na zimskom glavatom kupusu u Dalmaciji se preporuuje primjena
piretroida dozvoljenih na kupusu tik prije odlaganja jaja (npr. beta-ciflutrin, lambda cihalotrin, alfametrin) uz strogo pridravanje propisane karence.
Baridi
Biologija i ekologija. Crni barid prezimi kao odrasla pipa, rjee kao liinka ili kukuljica, u ostacima korijena kupusnjaa ili u zemlji. Pipa se javlja na kraju
oujka ili u travnju. Potkraj travnja enka odlae oko 80 jaja u udubine u vratu
korijena, koje napravi rilom. Liinke bue hodnike unutar korijena. Razvoj liinki
traje 5-6 tjedana. Ima jedno pokoljenje godinje.
Zelenoplavi barid prezimi u zemlji. Pojavljuje se na poetku proljea i odlae
jaja u tkivo stabljike ili peteljke. Liinke ive u tim organima biljke buei hodnike. Razvoj traje 4-5 tjedana. Ima jedno pokoljenje godinje.
Zatita. Suzbijanje je djelotvorno samo prije pojave liinki te se provodi ako
se u vrijeme presaivanja utvrdi vei broj tih pipa. Od insekticida djelotvorni su
piretroidi navedeni kod male repiine proljetne pipe. U podrujima gdje se baridi
esto javljaju preventivno se pri presaivanju tretira korijen biljica.
Repiina p i p a komuarica
(Ceutorrhynchus ohstrictus = C. assimilis)
Opis. Pipa je duga 2-3 mm. Liinka
je bjeliasta, sa smeom glavom, naraste
do 6 mm.
Vanost. Vana je samo za sjemenske usjeve kupusnjaa.
Biologija i ekologija. Prezime odrasle pipe. Javljaju se u proljee te odlau
jaja u jo mekane komuke. Liinke se hrane sjemenkama. Razvoj liinke traje 15 dana.
Zatita. Sjemenske usjeve treba poslije cvatnje prskati piretroidima.
Muica komuarica
(Dasyneura
^^
^ ^ ^ k o m u a r i c a (p rema "Shell")
brassicae)
opis.
Zatita. Za kupusnu nematodu prilino je teko odrediti kritine brojeve (jaja/g tla) koji ovise o
brojnim imbenicima, klimatskim i
pedolokim, ali i o biljci domainu. Poznato je da populacija od 50
vitalnih cisti ili 15 jaja/g tla znatno
smanjuje prirode kupusa, a ekonomskim pragom tetnosti za kupus dri se 25 jaja/g tla.
SI. 180. Kupus oteen od kMpusne nematode i
Da bi se smanjila populacija
kupusne
(snimila Lj. Otrec)
kupusne cistolike nematode u tlu,
treba se pridravati plodosmjene
(najmanje trogodinje), suzbijati korove i uzgajati otporne sorte kupusa sa to
kraom vegetacijom.
Jedna od uinkovitih preventivnih mjera svakako je pravovremeno otkrivanje zaraze analizom uzoraka da na prisutnost cista u rasadnicima i u polju.
Nakon rezanja glava kupusa, obvezatno treba unititi korijen da bi se prekinula vegetacija korijena i daljnji razvoj nematode.
Budui da se H. cruciferae n2i]ese iri zaraenim sadnicama, do u rasadnicima mora se redovito kontrolirati. Ako se utvrdi zaraza, treba provesti termiku
ili kemijsku sterilizaciju da.
Uinkovito je suzbijanje i fumigacijom tla (dazomet, metam) koja se preporuuje u klijalitima i rasadnicima kupusa, a u polju se fumigacija moe provesti
na manjim povrinama.
Ostali tetnici
Vaan tetnik kupusa u nekim podrujima jest d u h a n o v resiar, koji uzrokuje kvrice na vanjskim dijelovima lisnih ila. Te kvrice isprva su ukaste, a
kasnije potamne. O tom tetniku opirnije piemo kod lukoviastog povra.
Kupusnjae napadaju i manje vani tetnici koji se rjee pojavljuju. U njih se
ubrajaju neke vrste m u h a m i n e r a (Phytomyza rupifesidv.), koje bue hodnike
(mine) u liu, zatim repiina osa listarica (Athalia rosae), ije crnosive pagusjenice izgrizaju lie.
Na naliju lia se katkada nalaze
liinke k u p u s n o g titastog m o l j c a
(Aleyrodes proletella). One su ee za
suha ljeta i jeseni. Osim izravnih teta
na biljkama, oneiuju proizvod i smanjuju njegovu trinu vrijednost. Za suzbijanje tog tetnika u nas su dozvoljeni
pripravci Actellic 50 EC i Pirimifos-metil
50 EC.
Pripravak
Dozvoljena namjena
Actara 25 WG
Actellic 50 EC
Aztek
Basamid gran.
Baturad-WP
Beta Ba>throid
Biobit WP
Chromgor40
kupusna lisna u
titasti moljac
kup. lisna u
kupusna nematoda
kupusari
1. sovice, kupusari, kupusna lisna u
kupusari
kupusna muha
kupusna muha
lisne ui
kupusna lisna u, 1. sovice
0,15-0,2 kg/ha
7
28
0,05-0,1 %; 0,5-1 l/ha
28
0,25-0,5 l/ha
42
4-6 kg/ar
7,21 za kiseljenje
0,4-0,6 kg/ha
7
0,3-0,5 l/ha
1-1,5 kg/ha
7, 21 za kiseljenje
42
zalij. 0,1 %/0,51/ m^
42
prsk. 0,1 %, 1 l/ha
42
0,1 %, 1 l/ha
odredena
namakanje rasada
rokom primjene
0,1 %/15 min
0,08-0,12 l/ha
28
42
tret. tla 60-80 ml/ar
42
tret. tla 0,5-0,6 kg/ar
0,08-0,12 l/ha
28
42
tret. da 60-80 ml/ar
42
tret. da 0,5-0,6 kg/ar
7
0,05-0,1 %
14
0,3-0,4 l/ha
14
0,3-0,4 l/ha
21
0,2-0,25 kg/ha
14
0,3-0,4 l/ha
14
0,3-0,4 l/ha
Confidor SL 200
Direkt 10 SC
Dursban E-48
Dursban G-7,5
Fastac 10 SC
Finish E-48
Finish G-7,5
Hostaquick
Karate 2,5 EC
Karate max
King
kupusni moljac
tetnici u tlu
kupusna muha, tetnici u tlu
kupusni moljac
tetnici u tlu
kupusna muha, tetnici u tlu
lisne ui
kupusni moljac, 1. sovice, kupusari
kup. lisna u
kupusni moljac, 1. sovice, kupusari
kupusni moljac, 1. sovice, kupusari
kupusna lisna u
Pripravak
Dozvoljena namjena
Kofumin 50-EC
lisne ui
Malation
Perfekthion
kupusna lisna u
kupusna muha
kupusna muha
lisne ui
tetnici u tlu
titasti moljac
lisne ui
lisne ui
lisne ui
tetnici u tlu tret. tla
buhai, stjenice, lisne ui
buhai, stjenice, 1. ui
kupusni moljac, kupusari
kupusari
kupusna muha
kupusna muha
lisne ui
kupusni moljac
kupusari, metlica
tetnici u tlu
0,05-0,1 % (u zatv.
prostoru iznad biljaka)
0,15-0,25%
zalij. 0,1 %/0,5 1/mprsk. 0,1 %
0,075-0,1 %
tret. tla 60-80 ml/ar
0,05-0,1 %
0,08-0,12%, 0,8-1,2 kg/ha
0,04-0,06%, 0,4-0,6 kg/ha
0,04-0,06%, 0,4-0,6 kg/ha
60-80 ml/ar
0,15-0,25%
20-30 kg/ha
11/ha
1,25 l/ha
zalij. 0,1 %/0,5 1/m^
prsk. 0,1 %
0,075-0,1 %
0,15-0,2 l/ha
0,3-1 kg/ha
tret. tla 0,8-1 kg/ar
tetnici u tlu
kupusna muha
kupusna muha
lisne ui
Pirifos EC
Pirimifos-metil 50 EC
Pirimor 25 W
Pirimor 50 W
Pirimor 50 WP
Pyrinex 48 EC
Radotion E-50
Radotion P-5
Reldan super
Reldan 40
Rogor 40
Siimialpha 5 EL
Thuricide HP
Volaton G-5 %
Volatonizirano
gnojivo 15-15-15
s 1 % foksima
Zagor
Karenca dana
7
14
42
42
42
42
14
14
14
14
42
14
14
21
21
42
42
42
28
7, 21 za kiseljenje
42
42
42
42
42
Bolesti
Gljivine i njima sUne bolesti
Polijeganje rasada
Tu bolest moe uzrokovati vie gljiva. Kao mogui uzronici polijeganja rasada kupusa spominju se: Pythium spp., Khizoctonia solani, Olpidium brassicae,
Alternaria brassicae i Phoma lingam. Neke od spomenutih gljiva parazitiraju
Rhizoctonia solani
Simptomi. Na mladim biljkama u rasadu izaziva usukanost stabljike pri
povrini tla. Biljke se na tome mjestu prelome i polegnu. Iznimno mogu biti napadnute i biljke kupusa s ve formiranom glavom.
Biologija. Savreni stadij Thanatephorus cucumeris v\]^iko se stV'ara. Gljiva ivi u tlu
kao saprofit, ostajui u parazitiranom tkivu kao zaspali micelij, aktivni micelij koji prorauje odumrlo tkivo, ili u obliku sklerocija. Saprofitizam je izraeniji kad je vlaga tla nia.
U tlima slabe strukture, kad je tlo zasienije vodom, zaraza je izraenija. Na vrlo kiselim
tlima (pH 3,5) patogenost je umanjena. Temperatura najpogodnija za razvoj parazita ovisi
o soju i kree se od 0 do 10 C za minimalne, od 29 do 38 C za maksimalne temperature.
K. solani podijeljena je u vie anastomoznih skupina (AG), unutar kojih postoji jo niz
podjela. Skupina AG 1 izaziva trule na: kupusnjaama, leguminozama, mrkvi. AG 2 parazitira na: salati, crnookici, pinatu, a u kupusnjaa uzrokuje polijeganje rasada. AG 3 tipina je za krumpir, premda na njemu dolaze i druge skupine. Sojevi koji parazitiraju na
kupusnjaama i krumpiru idu u skupine kojima je temperaturni optimum od 21 do 25
Olpidium brassicae
Simptomi. Javljaju se na prijesadnicama kupusa, kelja i karfiola, i to u njihovoj ranoj fazi razvitka. Napadnuti dio korijenova vrata pri povrini zemlje potamni i razmeka se. Biljka prestaje rasti, polijee i itava propada. Najee je napadnuto samo nekoliko vanjskih slojeva stanica na korijenovu vratu, ali i to je dovoljno da biljke uvenu, naroito ako je parazit prstenasto obuhvatio itavu stabljiku.
Biologija. U zaraenom korijenovu vratu formiraju se sferini sporangiji, iz kojih
kroz njegov produen dio izlaze zoospore. Kada zoospora ude u tkivo, ona se postupno
razvija u zoosporangij. Za nepovoljnih uvjeta, u tkivu nastaje trajni sporangij, u kojem
obliku gljiva preivljava nepovoljna razdoblja za njezino irenje. Kao i vrstama Pythium,
tako je i tom parazitu potrebna voda da bi se biljka zarazila.
Opisani paraziti izazivaju tete najee samo u "mladenakom" stadiju razvoja. U pogodnijim uvjetima za klijanje, rast i razvoj, dobivamo vrste prijesadnice, koje su otpornije i prema bolesti. Osim toga, one bre prolaze kroz svoju
osjetljivu fazu razvoja pa je manja mogunost da e ih parazit napasti. Zato im
treba uzgojnim mjerama omoguiti da brzo prou osjetljivu fazu. Potrebno izabrati dobro tlo i prirediti ga za sjetvu. Najpogodnije su temperature za nicanje
kupusa 18-20
Nakon nicanja, poeljno je da u kraem razdoblju temperature
budu nie (7-9 C) da bilje ovrsne, a nakon toga poeljne su temperature pogodne za rasad (15-18 ''C). Sklop biljaka ne smije biti pregust, jer je onda relativna
vlaga vea, to pogoduje irenju bolesti. Zalijevati se ne smije preobilno, jer veini uzronika polijeganja rasada pogoduje vea koliina vode. Tretiranjem sjemena fungicidima moe se samo umanjiti zaraza gljivama iz tla. Da bi se izbjegao
rizik od pojave polijeganja, zemlja se prije sjetve moe sterilizirati dazometom ili
raskuiti s pomou 2 % formalina. Neposredno prije sjetve zemlja se moe zaliti
fungicidima na osnovi kaptana (Merpan, Captan 50, 0,2 %), mankozeba (Dithane. Star, 0,2 %) ili tolilfluanida (Euparen M, 0,25 %). Zalijeva se s 5-101 razrijeenog
fungicida na kvadratni metar. Ako unato poduzetim mjerama nasad polegne,
treba ga zaliti otopinom jednog od spomenutih fungicida. Nakon toga treba skupiti polegle biljke i iznijeti ih iz rasada.
K u p u s n a kila
(Plasmodiophora hrassicae)
Bolest je u nas prisutna u gotovo svim podaijima intenzivnog uzgoja kupusa.
Simptomi. U povrtnih krstaica znaci se bolesti primjeuju na korijenu ili
korijenovu vratu, osim u potoarke (Nasturtium officinale), na kojoj promjene
nastaju na nadzemnom dijelu biljke. Na korijenu se formiraju zadebljanja, koja su
posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. Korijen moe biti zahvaen
itavom svojom duljinom, tvorei kvrgavu masu, iz koje izlaze
malobrojni sekundarni korjenii. Na sekundarnom korijenu bolest se manifestira pojavom zadebljanja, najee valjkastog ili
vretenastog oblika. U poetku zadebljanja imaju istu boju kao i
ostali napadnuti korijen, a kasnije ta mjesta postaju smea i pucaju. Onim kupusnjaama koje
tvore mesnati korijen (rotkva,
Sl. 182. Kupusna kila na presadnicama kupusa
(snimio B. Cvjetkovi)
podzemna koraba) zaraza nasta-
(Fusarium
oxysporum - conglutinans)
Simptomi. Najee su napadnute mlade biljke 2-4 tjedna nakon rasadivanja. Prvi je simptom gubitak turgora u listova koji su ve poprimili utozelenu
boju. Simptomi se mogu oitovati na itavoj rozeti, ali listovi ute ee samo na
jednoj strani biljke. U takvim sluajevima ute i uvijaju se samo pojedini listovi.
Biologija. To je tipian parazit provodnih snopova. Gljiva se prenosi preko tla, zaraenim rasadom, oruima za rad, vodom za navodnjavanje. U zaraenom tlu korijen se
zarazi preko ozljeda koje naprave tetnici (kupusna pipa ikarica ili muha) ili drugih
mehanikih oteenja. Gljiva zahvaa parenhim kore, zatim ulazi u provodne snopove, u
kojima se iri. Optimalne su temperature za infekcije od 24 do 28 C. Kada su temperature
ispod 17
bolest se obino ne pojavi.
Zatita. Plodored je neizostavna mjera u suzbijanju parazita iz tla. Ima razlika u osjetljivosti sorata , ali postoje i relativno otporni hibridi kupusa: Amazon,
Bronco, Fieldsport, Gideon, Hinova, Hurricane, Ramada, Rauchero, Saratoga i dr.
Venue i z a z v a n o fitoftorom
(Phytophthora megasperma)
Simptomi. Kada je napadnut vei dio korijena, posljedice se vide na listovima. Na starijim listovima moe se opaziti promjena boje. Na rubovima dobiju crvenu
nijansu, nakon ega se listovi objese. Na
unutranjim listovima nema vidljivih promjena, ali ilaviji su. Kora glavnoga korijena i postranih korjenia vodenasta
je. Kada se upa biljka iz da, napadnuti
dio najee ostaje u zemlji. Na glavnom
korijenu katkada se formira kalus, koji
se vidi kao tamna crta, a iznad kojega
Sl. 184. Venue kupusa (snimio B. Cvjetkovi)
nastaje sekundarno korijenje.
Biologija. P. megasperma zahtijeva obilje vode u tlu da bi nastala infekcija. Stoga se
bolest i pojavljuje na tlima u kojima ima vika vode. Ona zahtijeva vie temperature tla
(24-27 C). Gljiva prezimi u obliku oospora ili kao micelij u zaraenom biljnom tkivu. P.
megasperma parazitira na velikom broju biljnih vrsta, koje mogu biti izvor zaraze u iduoj
vegetaciji.
Zatita. Bolest se pojavljuje na dima koja obiluju vodom. Zato je prva mjera
zatite odvodnja suvine vode. U plodored se mogu uzeti salata, endivija, paprika, rajica, a ne smiju lucerna, mrkva, pinat i drugi domaini tog parazita.
Plamenjaa kupusa
(Peronospora
parasitica)
Bolest se javlja u proizvodnji rasada gotovo svake godine. Gljiva stvara fizioloke rase, a neke su usko specijalizirane. Tako rotkvicu napada P. parasitica f.
sp. raphani, koja ne moe zaraziti kupus, i obrnuto. P. parasitica f. sp. hrassicae
ne parazitira na vrstama roda Raphanus.
Simptomi. Na kotiledonima moe se opaziti gubitak boje na pojedinim mjestima. Ta mjesta kasnije poute, a kotiledoni se savijaju i venu. Na naliju kotiledona nastaje siva prevlaka, koja potjee od konidiofora i konidija. Ako kotiledoni
otpadnu prije nego se razviju pravi listovi, mlada biljka moe uginuti. Kasnije
zaraze uzrokuju simptome na listovima. Na njima s lica nastaju klorotine poligonalne pjege, a s nalija sivkasta prevlaka. Jako napadnuto lie gubi turgor, objesi se, dodirujui zemlju, a
nakon nekog vremena otpadne.
Ako je vei broj listova napadnut,
itava prijesadnica moe se osuiti.
Starenjem, listovi postaju otporniji,
pa makar se zaraze i stari listovi, tete obino nisu velike. Cvjetaama i
brokulama moe biti osim listova
zaraen i cvijet, pa onda nastaju tamne pjege na cvatovima, to umanjuje trnu vrijednost cvjetae. PrijesadSI. 185. Plamenjaa na listu kupusa
nice nekih vrsta (kinesko zelje, ku(snimio B. Cvjetkovi)
pus) mogu biti i sistemino zaraene. Sistemino zaraene biljke zaostaju u rastu. Na rotkvicama (Raphanus
sativus) i repi (Brassica rapa) moe biti napadnut i zadebljali dio korijena. Na
njemu se vide smee ili crno obojena udubljena mjesta, esto popraena pukotinama u tkivu. Ta oteenja umanjuju trnu vrijednost, a otvoreno su mjesto za
ulazak bakterija i gljiva iz tla, koje uzrokuju truljenje korijena.
Biologija. Parazit se prenosi na sjemenu u obliku oospora i micelija. Uloga ovog
naina prenoenja zaraze nije dovoljno istraena. Meutim, sigurno je da oospore koje
dospiju u tlo sudjeluju u primarnim infekcijama. U zaraenim kotiledonima i listovima,
nakon pojave nekroze nastaju oospore, koje mogu preivjeti i do 130 dana u suhom tlu
pri 5 C , pa je to jedan od naina prezimljenja. Iako gljiva stvara formae speciales, ipak se
dri da neki korovi iz porodice kupusnjaa mogu biti izvor zaraze za povre iz istog roda.
Taj nain prezimljenja moe biti od vanosti u toplijim krajevima. U optimalnim uvjetima
inkubacija traje 4-5 dana. Nakon pojave konidija, one dalje prenose zarazu. Na osjetljivom domainu konidije klijaju u klinu cijev za 3-4 sata. Infekcija dolazi kroz pui. Konidije prenose zarazu vjetrom na velike udaljenosti jer u vlanoj atmosferi mogu dugo zadrati klijavost. Optimalne temperature za klijanje konidija i penetraciju jesu od 8 do 12
C. Bolest se brzo iri ako su none temperature od 9 do 16
a dnevne ne prelaze 24
Zatita. Rasad treba biti rijedak, koliko to uzgojne mjere doputaju. Na taj
nain izbjegava se stvaranje visoke relativne vlage. Pojedine sorte ili hibridi razlikuju se u osjetljivosti, ali razlike nisu tolike da bi se mogla izostavili redovna
zatita fungicidima. Klijalita prije upotrebe treba sterilizirati ili barem raskuiti.
Prva prskanja izvode se kad su biljke u fazi kotiledona. Tada se primjenjuje neki
od fungicida na osnovi propineba*, mankozeba* koji ujedno smanjuju zarazu od
polijeganja. Druga prskanja provode se sisteminim fungicidima na osnovi metalaksila*, benalaksila*. Pred sadnju najbolje je prijesadnice zatititi jednim od fungicida na osnovi bakra. Ako se posadi zdrav rasad, a kupusnjae se proizvode u
plodoredu, obino nije potrebno protiv plamenjae tretirati glavati kupus, kelj ili
cvjetau u polju.
Bijela h r a
(Albugo Candida)
Simptomi. Na svim nadzemnim dijelovima kupusnjaa mogu nastati pojedinano ili u skupinama bjelkaste bradaviaste izrasline promjera 0,5-2 cm. To su
sorusi koji najee nastaju na listovima. Sorusi se ispoetka jedva primjeuju
ispod epiderme, a kasnije postaju izdignuti, prekriveni epidermom. Nakon pucanja epiderme, koja pokriva sorus, oslobaaju se sporangiji u obliku bijelog praha.
Najvee tete nastaju u proizvodnji sjemena cvjetae, korabice i rotkvice. U nabrojenih vrsta sistemino se zaraze cvjetne stapke i ostali dijelovi cvijeta. Na cvjetnoj stapci nastaju sorusi, stapka se uvija i deformira. Cvjetovi ostaju sterilni, a ako
biljka i donesu sjeme, ono je turo.
Zatita. Na povrinama na kojima je opaena zaraza ne treba uzgajati kupusnjae 3-5 godina. Za sjetvu treba uzeti zdravo sjeme. Dezinfekcija sjemena obvezatna je mjera. Meutim, uobiajene metode ne daju uvijek zadovoljavajuu zatitu
protiv tog parazita. Osim fungicida za osnovi bakra, na sjemenskim usjevima
primjenjuju se i fungicidi na osnovi karbendazima*.
Prstenasta p j e g a v o s t
(Mycosphaerella brassicicola)
Ta gljiva obino ne izaziva velike tete, ali utjee na trnu vrijednost kupusa
zbog oteenja listova. U proizvodnji sjemena uzrokuje smanjenje uroda i kvalitete sjemena. U sjemenskoj proizvodnji moe uzrokovati defolijaciju i propadanje vegetacijskog vrha. Parazit se ee javlja na cvjetai i kupusu, ali moe napasti i kelj pupar i podzemnu korabu.
Simptomi. Javljaju se na starijim vanjskim listovima domaina. Na njima nastaju prstenaste pjege, koje su najee 5-10 mm promjera, ali mogu imati i do 18
mm promjera. Pjege su gotovo pravilno okrugle, s jednim svijetlosmedim ili sivim
(ovisno o vrsti) sreditem, a otro su odijeljene od zdravog dijela lista klorotinom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega, list uti i otpada. Unutar tih pjega
nastaju spermagoniji, koji podsjeaju na piknide P. lingam. Meutim, piknidi gljive P. lingam vci su. Pjege nastaju na cvjetnoj stapci i komukama sjemenjaa. Te
su pjege eliptine, ovalne i neto tamnije od pjega na listu.
Biologija. Parazit prezimljuje na zaraenim biljnim ostacima, kao i u sjemenu dobivenom od zaraenih biljaka. Osim toga u toplim krajevima prezimljuje na vrstama iz porodice kupusnjaa. Na biljkama koje su zaraene u jesen bolest napreduje preko zime. To
se napose dogaa u toplijema podneblju (Istra-Dalmacija) i na lokalitetima s visokom
relativnom vlagom.
(Alternaria spp.)
Na kupusnjaama dolaze tri vrste iz roda Alternaria.
Alternaria brassicae
Najee su domaini kupus, prokulica,
cvjetaa, repa i hren. Vee ekonomske tete
nastaju na cvjetai i sjemenskim usjevima.
Simptomi. Na listovima navedenih domaina nastaju tamnosmede koncentrine zonirane pjege, promjera 5-12 mm. Na cvatu
cvjetae nastaju tamnosmede pjege, pokrivajui vei ili manji dio cvata, to umanjuje trnu
vrijednost proizvoda. Na biljkama za proi- si. 189. Koncentrina pjegavost na
zvodnju sjemena moe biti zahvaen dio
listu kupusa (snimio B. Cvjetkovi)
Pepelnica k u p u s n j a a
(Erysiphe cruciferarum)
Simptomi. Prvi znaci zaraze oituju se u mjestiminoj pojavi prljavobijelog micelija, koji najee zahvaa nalije lia, ali poslije prekriva i gornju
stranu plojke. Napadnuti listovi neto su
svjetlije zeleni nego nezaraeni. Na
njenim listovima na vrhu glavice mogu nastati nekroze, nakon ega se naseSI. 190. Pepelnica na listu kupusa (snimio
ljavaju saprofiti te napadnuti listovi oduB. Cvjetkovi)
miru. Pepelnica obino ne izaziva vee
tete na glavatom kupusu. Meutim, postoje podaci o tetama nastalim na kelju
puparu.
Zatita. Pepelnica se javlja samo na nekim lokalitetima, a i tu samo na odreenim osjetljivim sortama i hibridima. Zato suzbijanje nije potrebno ako pepelnica
ne izaziva ekonomske tete. Za suzbijanje se mogu uzeti fungicidi na bazi sumpora.
Mumiftkacija glave k u p u s a
(Sderotinia
sderotiorum)
Ijee ili poetkom ljeta na sklerocijima mogu nastati apoteciji. Unutar apotecija nalaze se
askusi, iz kojih se za kina vremena oslobaaju askospore, koje izazivaju primarne zaraze. Sklerociji koji se nalaze u vlanom tlu mogu proklijati u micelij, koji je u stanju zaraziti
biljku.
Bakterijske bolesti
Crna trule p r o v o d n i h s n o p o v a
(Xanthomonas
campestrispv.
campestris)
Uskoro se rui, razmeka i istrune. Opisani simptomi javljaju se na biljkama dobivenim iz zaraenog sjemena. Kada biljka ima razvijene prave listove na njima nastaju trokutaste klorotine zone koje
poinju od ruba lista. Sui se napadnuti dio lista, a zatim i itav list. Bakterija
izluuje toksine koji izazivaju uenje i nekrozu tkiva. Unutar dijela lista na kojem
SI. 192. Crna trule provodnih snopova na
listu (snimio B. Cvjetkovi)
Zatita. Primjenjiva treba tolerantne hibride, kao npr. Matsumo i dr. O tome
pogledati bakterijsku pjegavost.
Bakterijska p j e g a v o s t
(Cauliflower
Mosaic Virus)
I
I
'
Virus m o z a i k a r o t k v e
Bolesti hrena
Hren ima samo nekoliko bolesti. Najee se pojavljuje bijela hrda (Albugo
Candida), zatim pjegavost lia hrena, (Cercospora arjnoraciae), a vdo rijetko
venue (Venicillium spj.
Cercospora armoraciae uzrokuje pojavu okruglastih pjega na plojci. Pjege
se pojavljuju na najniem starom liu, a manje na mlaem. Za jakih zaraza lie
se sui. Zatita se sastoji u sakupljanju zaraenog lia koje treba spaliti. Za jake
zaraze prskanje se moe provesti fungicidima na osnovi bakra.
Suzbijanje korova
Porodica krstaica (Brassicaceae = Cruciferae) obuhvaa veliki broj biljnih
vrsta od kojih su vrlo vane povrtne kulture: kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa,
brokula, ratika, korabica, postrna repa, rotkva, rotkvica i hren. Porodica krstaica
obuhvaa i veliki broj napasnih i ekonomski vanih korova, koji redovito zakorovljuju kulture krstaice. To su: gorica - Sinapis arvensis, divlja repica - Raphanus raphanistrum, pastirska torbica - Capsella bursa pastoris, poljski manjak -
PREFAR 4-E*, 5-6 l/ha, kelj, kupus, kelj pupar, cvjetaa. Primjenjuje se na mineralnim tlima uz obvezatno kienje nakon sjetve. Suzbija jednogodinje uskolisne
i irokolisne korove.
FUSILADE FORTE - ima dozvolu samo za primjenu u kupusu; i FUSILADE SUPER
- ima dozvolu za primjenu u svim krstaicama; protiv jednogodinjih trava daje se
1-2 l/ha, a protiv viegodinjih trava daje se 2-3 l/ha. Ostali iz skupine cikloheksadinona odnosno ariloksifenoksipropionata, koji su u Hrvatskoj registrirani za daige
namjene, u svijetu se primjenjuju i u tim kulturama.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence) k o n t a k t n o i r e z i d u a l n o
LENTAGRAN WP, 1-2 kg/ha, u vrijeme kad kupus razvije tri prava lista. Bolje
suzbija jednogodinje irokolisne korove.
SEMERON 25 WP*, 1-1,5 kg/ha, kad kupus i kelj pupar razviju najmanje tri prava
lista. Njima ne treba tretirati ostale krstaice. Dan nakon tretiranja ne valja primjenjivati umjetno kienje. Sedam dana prije, odnosno etiri dana nakon tretiranja,
ne suzbijati bolesti i tetnike.
MESORANIL 50*, 3-4 kg/ha, kad kupus i kelj pupar razviju barem tri prava lista.
Prema ostalim krstaicama nije selektivan. Kontaktno dobro djeluje samo na korove u mlaem razvojnom stadiju. Dobro suzbija vei broj korovskih vrsta prije
njihova ponika. Povuen je s hrvatskog trita.
STARANE 250*, 0,5-0,8 l/ha, registriran je u nekim zemljama kao selektivan u
nekim krstaicama. Dobre uinke postie na neke vane irokolisne korove. Moe
izazvati prolazne deformacije i zastoj rasta.
LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje rezultate postie na korove u mlaem razvojnom stadiju. Na osjak djeluje u
stadiju rozete. Slabije djeluje u hladnom klimatu (zimske krstaice).
Uzgoj iz prijesadnica
Prije p r e s a i v a n j a (pre-transplanting) kontaktno, translokacijski i rezidualno
Za tu svrhu mogu se primjenjivati preparati onako kako je prikazano u potpoglavlju "Uzgoj iz sjemena".
ROUNDUP*, CIDOKOR* i dr. (vidi "Uzgoj iz sjemena")
TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR (vidi "Uzgoj iz sjemena")
GOAL 2 E, 2-3 l/ha, GALIGAN 240 EC, VERTON, 1,5-2,5 l/ha, nakon pripreme tla
za sadnju kupusa. Primjenjuje se i u ostalim krstaicama (kelj, cvjetaa, postrna
repa), iako u Hrvatskoj nije registriran za tu namjenu. Tretira se plono, po povrini.
Pri sadnji valja nastojati ne remetiti "film" herbicida nanijet na povrinu tla. Suzbija vei broj uskolisnih i irokolisnih jednogodinjih korovskih vrsta. Moe izazvati nekroze donjih listova. Preparat je relativno perzistentan (3-6 mj.), pa nakon
rezanja glava kupusa treba paziti na plodored.
LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje djeluje na korove u mlaem razvojnom stadiju, a na osjak u stadiju rozete.
Dobro djeluje na limundik, kamilicu, jarmen, iak i druge vrste iz porodice
glavoika.
Rotkvica i rotkva
Broj herbicida u tim kulturama vrlo je ogranien. Zbog toga je vrlo vano
sjetvenu povrinu osloboditi korova u godinama koje prethode njihovu uzgoju.
Bez tetnih posljedica mogu se primijeniti jedino nerezidualni kontaktni preparati. Dobro je odredeno vrijeme prije sjetve unaprijed prirediti povrinu za sjetvu,
dati korovima prednost da ranije poniknu, a zatim ih suzbiti kako je opisano.
N a k o n sjetve, p r i j e n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e ) k o n t a k t n o
Hren
Na podruju Hrvatske nije registriran nijedan preparat za suzbijanje korova u
hrenu. Posljednjih godina, otkako se hren uzgaja u nas makar i na ogranienim
povrinama, steena su izvjesna iskustva i u naoj zemlji. Ipak, temeljitijih istraivanja bilo je samo u inozemstvu. Iskljuivo se uzgaja iz prijesadnica pa je i pre-em
selektivnost lake postii.
Prije n i c a n j a ( p r e - e m e g e n c e ) k o n t a k t n o i translokacijski
GRAMOXONE^ REGLONE FORTE^ BASTA 15^ 3-5 l/ha, prije nicanja hrena na
novozasadenoj povrini. Djeluju samo na ponikle jednogodinje korove. Viegodinje korove samo spri pa ponovno regeneriraju.
ROUNDUP* i CIDOKOR'^ i dr., 3-10 l/ha, prije nicanja kulture. Suzbijaju jednogodinje korove u niim dozacijama, a viegodinje korove u viim dozacijama.
Treba sprijeiti dodir preparata s kulturom.
Navedeni preparati ne iskazuju rezidualno djelovanje. Ne suzbijaju korov koji e
niknuti nakon tretiranja. Zbog toga je prije nicanja hrena i korova potrebno dodatno tretiranje nekim pre-emergence herbicidom.
Prije n i c a n j a (pre-emergence) r e z i d u a l n o
AFALON tekui* i dr. na osnovi linurona, 2-4 kg/ha. U tako povienim dozacijama djeluje, osim na jednogodinje irokolisne korove, i na jednogodinje uskolisne korove.
SIMBAR*, 2,5 kg/lia, nakon sadnje a prije nicanja hrena. Jako je perzistentan.
Suzbija mnogo jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korovskih vrsta. U tako
visokim dozacijama rezidualno djelovanje potraje i godinu dana. Zbog toga treba
biti oprezan pri sjetvi idue kulture.
DACHTAL W 75*, 6-15 kg/ha. Suzbija velik broj jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova.
GOAL*, 2-5 l/ha. Primjenjuje se nakon sadnje a prije nicanja hrena. Iznikle e
biljke otetiti. Suzbija velik broj irokolisnih korova i neke uskolisne korove. Nedovoljno je djelotvoran na korovne trave. Ne valja tretirati oslabljen nasad.
X n . LISNATO POVRE
locusta)
tetnici u tlu
sovice pozemljue
nematode korijenovih
guka
puevi
lisne sovice
Na naliju lia sitni kukci, lie se kovra, uti i sui zelena breskvina u
i druge ui
Biljke zaostaju u rastu, na korijenu sitni ukasti
kukci, pokriveni bjeliastom vunastom prevlakom
korijenove ui salate
salatin moljac
polijeganje ponika
bijela trule
venue
siva trule
Promjene na listovima
plamenjaa
koncentrina pjegavost
smea pjegavost
pjegavost lista
siva plijesan
pepelnica
hrda
bakterijska trule
viroze
Bolesti pinata
Promjene u razdoblju nicanja
bolesti u razdoblju
nicanja
venue
Promjene na listovima
plamenjaa
tamna pjegavost
nekrotina prstenasta
pjegavost
virusne bolesti
Bolesti blitve
Promjene na listovima
plamenjaa
hrda
pjegavost lista
siva pjegavost
Pepeljasta prevlaka
pepelnica
prstenasta pjegavost
Na lisnatom povru u nas su najee vrste: Aphis fabae, Aulachonum solani, Hyperomyzus lactucae, Nasonovia ribisnigri, Macrosiphum euphorbiae, Myzus
persicae, Myzus ornatus, Pemphigus spp., Aphis gossypii.
Kemijsko suzbijanje rijetko je potrebno. U svijetu se katkada suzbija zalijevanjem insekticidima koji sadre piriraikarb
Salatin moljac
(Eucosma /Semasia/ conterminana)
Cr\^enkasti leptiri toga tetnika ima raspon krila oko 18 mm. Leti za vrijeme
tvorbe cvjetnih pupova, na koje odlae jaja. Crvenkasta gusjenica prodire u cvijet, zapreda se i izgriza ga. Prezimi u tlu. Napadnuti cvjetovi ne donose sjeme pa
tete nastaju samo na sjemenskom usjevu. Ne suzbija se, ali je mogua primjena
insekticida u vrijeme pojave cvjetnih pupova.
Ostali tetnici
Salatu i druge povrtne glavoike napadaju i tetnici koji ive u tlu, sovice
p o z e m l j u e , uta k u k u r u z n a sovica, n e m a t o d e k o r i j e n o v i h kvrica i
p u e v i opisani u poglavlju VIII., lisne sovice opisane u poglavlju XI. te
zelena breskvina u i druge lisne ui.
Osobito su velike tete u zatvorenom
prostoru. Te vrste povra napada i
vie vrsta stjenica, m u h a m i n e r
vrste Liriomyza huidobrensis, gusjenice vrste Arctia aja i neki drugi
rjei tetnici.
Endiviju oteuju tetnici u tlu,
korijenova u salate i neke druge
Si. 195. Puevi roda Arion
lisne ui, lisne sovice te m u h e mi(snimio M. Maceljski)
neri.
Veina tetnika salate i drugog lisnatog povra ne samo to oteuje napadnutu biljku, nego znatno snizuje trinu vrijednost. To se povre uope ne moe
prodati, ak i kad je samo malo zaraeno lisnim uima ili malo oteeno od pueva
i drugih tetnika.
Budui da salate imaju kratku vegetaciju, treba biti naroito oprezan u izboru insekticida, da bi se udovoljilo njihovoj karenci. Protiv lisnih ui i drugih tetnika na liu treba upotrijebiti insekticide na osnovi diklorvosa, heptenofosa, malationa i neke piretroide. U zatvorenom prostoru mogu propisane karence za neke
insekticide biti dulje nego na polju. Puevi se suzbijaju limacidima, a valja paziti
da mamci ne dodu na biljke ve samo na tlo izmeu njih.
(Chaetocnema tibialis)
Opis. Kukac je dug 1,5-2 mm, tamnozelen, metalna sjaja. Dobro skae i leti.
U liu bui isprva sitne rupice, koje se kasnije poveaju.
Vanost. Proiren je svuda u zemlji. Napada pinat, blitvu, eernu i stonu
repu i korove iz porodice Chenopodiaceae. Najvee tete pravi kad u vrijeme
nicanja vlada toplo i suho vrijeme. Oteeno lie ima manju uporabnu vrijednost, a i prirod je smanjen.
Biologija i ekologija. Odrasli oblik prezimljuje u tlu na zatravljenim terenima. U rano proljee, obino koncem oujka ili poetkom travnja, izlazi iz tla te
trai biljke kojima se hrani. Leti na temperaturi vioj od 20
Jaja odlae u tlo, a
liinke ive preteno na korovskim biljkama te ne prave tete. Prezimjeli buhai
ive sve do srpnja. Novi odrasli oblici javljaju se u polovici ljeta, i hrane se sve do
povlaenja na prezimljenje. Vrsta ima jedno pokoljenje godinje.
Zatita. Sve mjere koje pogoduju razvoju mladih biljaka smanjuju tete od
buhaa. Treba unitavati korove iz porodice Chenopodiaceae. Valja izbjegavati
uzgoj pinata i blitve blizu polja eerne ili stone repe. Ne treba ponavljati uzgoj
u blizini prologodinjeg uzgoja. Za jaeg napada mogu se upotrijebiti insekticidi
na osnovi malationa (Radotion E 50) ili neki piretroidi.
Pipe
Repina n e m a t o d a
(Heterodera schachtii)
Opis. Spolno zrele enke limunastog su oblika, duge od 0,50 do 1 mm, a
iroke od 0,36 do 0,50 mm. One se ne kreu, miruju na jednom mjestu u korijenu
ili na korijenu, imaju mlijeno bijelu kutikulu, koja posmedi nakon to enke
uginu (cista). Mujaci su crvoliki i migratorni, dugi od 1,3 do 1,6 mm. U oba spola
usna bodlja (stilet) duga je od 0,025 do 0,030 mm. Infektivne liinke drugog razvojnog stadija duge su od 0,40 do 0,60 mm.
Vanost. Heterodera schachtii polifagna je vrsta, najtetnija za eernu repu, na kojoj je i prvi put otkrivena 1859. godine u Njemakoj (Halle). Danas je
iroko rasprostranjena u svijetu (39 zemalja), u podrujima gdje se uzgaja eerna
repa, pa tako i u Hrvatskoj. Osim eerne i stone repe dobri su domaini ove
nematode oko 400 vrsta biljaka, nekoliko porodica Chenopodiaceae, Cruciferae
i Poligonaceae, ukljuujui i korove. Od povra H. schachtii
napada brokulu, ciklu, cvjetau, kelj, korabu, kupus, rotkvu, pinat i dr.
Napadnute biljke zaostaju u rastu i razvoju, listovi su manji, svjetliji i ranije ute.
Tijekom dana, na viim temperaturama, biljke venu, ali nou se oporave. Budui da je
ova nematoda endoparazit u korijenu, glavni korijen prestaje rasti, a razvija se sekundarno korijenje plitko ispod povrine tla, pa
korijen dobiva kratak i bujan izgled ("bradat"),
a na njemu se nalaze brojne bijele enke odnosno smee ciste. Od jakog napada mjestimice propadaju biljke, pa se u polju zapaaju
SI. 198. Glava r e p e n a p a d n u t a
prazna mjesta, tzv. "pljeine", a prirodi su smarepinom nematodom
njeni, ovisno o intenzitetu zaraze.
Biologija i ekologija. Liinke drugog razvojnog stadija izlaze iz jaja pri povoljnim tempeaturama (15-20 ""C) i tada se ubue u korijen biljke domaina. Ishrana, presvlaenje i daljnji razvoj mujaka i enki obavlja se u tkivu korijena.
Mujaci potom naputaju biljno tkivo, prelaze u tlo te pronalaze enke i oplode
ih. Svaka enka moe odloiti unutar svoga tijela i jajne vreice od 200 do 600
jaja. Nakon prestanka ishrane enka ugine i transformira se u cistu. Jaja i liinke
prvog stadija, unutar ciste, mogu ostati vitalni i do 9 godina.
Ovisno o ekolokim imbenicima, napose o temperaturi, vlazi tla i prisutnosti biljke domaina, razvoj jednog pokoljenja moe trajati od 17 do 60 dana.
Najkrai razvoj u 17 dana mogu je pri optimalnoj temperaturi od 21
do 27
U kontinentalnim klimatskim podrujima, pa tako i u Hrvatskoj, repina nematoda
moe razviti dva pokoljenja godinje (prva u lipnju i srpnju, a druga u kolovozu i
rujnu), a u toplijim podrujima ima i tri pokoljenja.
zirnu. Venue, a zatim suenje vanjskih listova, prvi je uoljivi simptom bolesti.
Na kraju se itava glavica sui, poprimajui smeu, a zatim crnu boju. Na zaraenim dijelovima biljke nastaju plosnati smei sklerociji. Stabljika je neto otpornija pa je ona zadnja napadnuta. Na napadnute organe vrlo se esto naseljavaju bakterije, koje izazivaju trulei dajui sluzast izgled glavici.
Biologija. Opisana je kod krstaica.
(Sderotinia spp.)
Bijelu trule uzrokuju dvije vrste roda Sderotinia, i to: 5. minor \ S. sderotiorum. Bolest se esto javlja u uzgoju pod staklom i plastikom. Moe izazvati tete
u proizvodnji na otvorenom ako se ne
potuje plodored. U proizvodnji sjemena tete su uestalije.
Simptomi. Zaraza nastaje u zoni
korijenova vrata. Na mjestu prodora parazita u korijen nastaje mekana trule.
Zbog toga itava glavica gubi turgor i
vene. Ako se takva glavica salate ili endivije pokua dignuti, opazit e se da
se ona lako odvaja od korijena, koji
ostaje u zemlji. Na onom dijelu glavice
koji je okrenut prema zemlji moe se
si. 199. Bijela trule na salati
vidjeti poput vate bijeli micelij, unutar
(snimio B. Cvjetkovi)
kojega se razabiru sklerociji. Oni su nepravilna oblika, i najee duguljasti, u poetku sivi i mekani, a kasnije pocrne.
Trule korijenova vrata nastaje u svim stadijima razvoja salate, ali najvei broj
biljaka napadnut je pred tehnoloku zriobu.
Plamenjaa
(Bremia lactucae)
Simptomi. Plamenjaa napada salatu, endiviju i radi. Biljke su osjetljive u
svim razvojnim stadijima. Kotiledoni, kao i prvi pravi listovi, mogu biti potpuno
prekriveni konidioforima i konidijama. Od napada venu tek iznikle biljke. Oteenja na razvijenim listovima razliite su veliine, uglata oblika, jer su omeene
jaim ilama lista. Ta su mjesta u poetku svijetlozelena do uta. Na starijim listovima oteenja postaju klorotina, zatim potamne ili tkivo lista postaje tanje, suho
i prozirno. Na listovima se javlja nekoliko tipova simptoma, koje moemo svrstati
u nekoliko skupina: 1. - tipine lezije sa sporulacijom na donjoj strani lista; 2. difuzne lezije vidljive s obje strane lista; 3. - iroke lezije; 4. - male uglate nekrotske ozljede, i 5. - ozljede sa sporulacijom na licu i naliju lista. Razliiti tipovi
simptoma javljaju se zbog razliite osjetljivosti pojedinih vrsta i hibrida, kao i zbog
razlika u klimatskim uvjetima u doba pojave i irenja bolesti. Sjemenjaicama
mogu biti napadnuti cvjetna stapka i brakteje. Jak napad na cvjetnu stapku smanjuje urod i kvalitetu sjemena. Zaraza moe biti i sistemina. Sistemino zaraene
biljke obino su nie. Pred zatvaranje glavice u takvim sluajevima pojave se
tamnosmede pjege u pazucu listova.
Biologija. Izvori primarnih infekcija mogu potjecali od: 1. oospora u zaraenim
biljnim ostacima; 2. susjednog zaraenog usjeva; 3. samoniklih vrsta roda Lactuca; 4.
kontaminiranog sjemena. U ivotnom ciklusu poznat je i stadij oogonija i anteridija, koji
nastaje kad se susretnu miceliji dvaju kompatibilnih izolata (BI i B2). Kao produkt spajanja anteridija i oogonija nastaju oospore, s pomou kojih se gljiva prenosi iz godine u
godinu. Neki izolati stvaraju samostalno oospore, to znai da su homotalini, ali veina
je izolata heterotalina. Oospore rjee nastaju na salati nego na drugim domainima.
Ako se nakon berbe salate ili endivije odmah sadi nova salata ili endivija, to se esto
dogada u zatienim prostorima, moe i micelij u listovima biti izvor nove zaraze. B.
lactucae parazitira i na samoniklim vrstama iz porodice glavoika (Cynara, Lactuca),
pa i one mogu biti izvor zaraze, ali samo unutar istog roda. Prijenos sjemenom od male
je vanosti, jer se zaraza sjemena izraava u promilima. Osim toga, sjeme se obino
tretira fungicidima. Sekundarne zaraze potjeu od konidija, nastalih na listovima, zaraenih biljka. Konidije nastaju na dihotomno razgranatim konidioforima, koji zavravaju proirenjem, nalik na dlan s prstima, s pet-est sterigma, na kojima se nalaze konidije.
Konidije nastaju nou, a oslobaaju se ujutro pri relativnoj vlazi izmeu 50 i 90 % i temperaturi izmeu 18 i 20 C. Kontinuirano svjetlo zaustavlja proces oslobaanja konidija
pa se najvei broj konidija oslobodi prije podne. S pomou konidija zaraza se iri tijekom vegetacije sa zaraenih listova na zdrave listove, odnosno s oboljelih biljaka na
zdrave biljke. Konidije klijaju od 2 C do 28-31
a optimalna je temperatura 10
ako
se konidije nalaze u kapi voe. Za samo 2-3 sata, u optimalnim uvjetima, hifa probija
kutikulu encimatskim i mehanikim putem i ulazi u stanice epiderme. Inkubacija traje
4-7 dana na temperaturi 20-22
a na 6
inkubacija traje 24-34 dana, to ovisi o vrsti,
kultivaru, kolebanjima temperatura.
Zatita. Selekcija na otpornost u tog parazita nije dala potpuni uspjeh, jer
gljiva stvara brojne patotipove. Teoretski moe stvoriti 2048 patotipova, to oteava
selekciju. Ipak postoje relativno otporni hibridi na najuestalije patotiove: Amox,
Asterix, Brigade, Brogan, Clarion, Crosby, Fatima, Manuela, Matilda, Pentared,
Tatiana, Valeska i drugi. Praktine mjere suzbijanja svode se na uklanjanje zaraenih biljnih ostataka. Zaraeni biljni ostaci ne smiju se ostaviti u stakleniku niti
zaoravati, jer se preko njih prenosi zaraza. Pri umjetnom kienju treba nastojati
da u jutarnjim satima lie ne bude vlano, da se ne bi stvorili uvjete za infekcije.
Pored svih mjera esto je potrebna i kemijska zatita. U nas su registrirani fungicidi Aliette, Avi, Topic i Euparen muki.
K o n c e n t r i n a p j e g a v o s t lista
(Alternaria cichorii)
Simptomi. Parazit se javlja u uzgoju u polju, na salati, endiviji i radiu. Na
vanjskim listovima rozete nastaju ovalne produene pjege, unutar kojih se razabire nekoliko prstenova. Pjege su smee, neravnog ruba. Ako na istom listu nastane vie pjega, a povoljne klimatske prilike za razvoj parazita traju dulje, pjege
se poveavaju i sjedinjuju i zbog toga list nepravilno raste i uti. Zbog svega toga
propada vei dio listova u rozeti. Sline simptome na salati uzrokuje i Stemphylium hotfjosum f. lactucum, kojemu se svreni stadij Pleospora herbarum rijetko
javlja. Prstenaste pjege obino su neto manje (2-3 mm) i tamnije od pjega koje
uzrokuje Alternaria. Obje bolesti javljaju se ee na sjemenjaicama.
Biologija. Oba se spomenuta parazita prenose sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Zaraze gljivom Alternaria c/c/7on/nastaju na 10 do 13
a razvoju parazita pogoduje kino razdoblje.
(Microdochiumpanattonianum
syn.
Marssoninapanattoniana)
Simptomi. Parazit dolazi na endiviji, salati, a rjee na radiu. Bolest se najprije javlja na starim listovima, prelazei postupno na unutranje listove rozete.
List moe biti napadnut na bilo kojem mjestu, ali najee zaraza nastaje na glavnoj ili ili u njegovoj blizini. Na mjestu zaraze nastaju vodenaste zone, koje poprimaju utu, zatim svijetlosmedu boju, a okruene su tamnijim rubom. Ozljede u
poetku imaju ovalan oblik promjera oko 2-3 mm, ali budui da se ire do ile,
postaju uglate. Na glavnoj ili pjege su eliptine (2,5 x 4-5 mm). esto se na zaraene listove za kinog vremena nasele razni saprofiti, pa itav list istrune. Za
jakog napada, kad je boleu zahvaen vei broj listova, itava biljka zaostaje u
rastu. Smea pjegavost javlja se i na sjemenjaicama, na kojima osim listova napada i cvjetne izboje.
Biologija. Parazit se prenosi sjemenom. Kako sjeme stari, tako pada postotak zaraze u sjemenu, pa takav nain prenoenja ima manju vanost. Ako nema ivog domaina,
gljiva preivljava u zaraenim biljnim ostacima ili kao mikrosklerociji u du. Na mikrosklerocijima u vlanom ambijentu nastaju hife ili konidiofori s konidijama, koje obave infekciju. Za infekcije je potrebna kia, umjetna kia ili visoka relativna vlaga. Pri 20 C dovoljno je 2-4 sata vlaenja lista za nastanak infekcije. Parazit ulazi u list direktnom penetracijom ili kroz puci. Nakon zaraze lista formiraju se acervuli, koji nastaju ispod epiderme.
Epiderma puca, a iz acervula se oslobactaju spore, koje kiom, umjetnom kiom ili vjetrom prenose zarazu. Za razvoj parazita najpogodnija je temperatura 20
Tada razdoblje
inkubacije traje 4 dana. Na temperaturama viim od 28 C spore ne klijaju.
(BoUytis cinerea)
Ta gljiva moe parazitirati na salati, endiviji i radiu u svim stadijima razvoja,
od sjetve do berbe, a i nakon toga u transportu i u uskladitenju. U uzgoju pod
staklom i plastikom moe izazvati vee tete.
Simptomi. Kad se zarazi ponik, mlade biljke mogu polijegati. Prvi nagovjetaj zaraze starijih biljaka jest vodenasta tamna zona na bazi stabljike ili lista.
Pjega postaje klorotina i uskoro se zaraeno mjesto presvue sivim micelijem.
Ako je napadnuta zona korijenova vrata, moe itava biljka propasti. Ipak su
najee napadnuti listovi. esto
zaraza poinje s dijela lista koji je
prije toga bio oteen. Za vlanog
vremena bolest se iri u unutranjosti glavica, uzrokujui trule listova, koji se presvuku sivim
micelijem. Ako nakon povoljnog
razdoblja za razvoj bolesti nastupi suho razdoblje, napadnuti se
dijelovi lista sue, poprimajui
svijetlosmedu boju, a na
osuenom dijelu tkiva nastaju
crni sklerociji.
Biologija. Budui da Botrytis
cinerea ivi i kao saprofit na odumrlim biljnim ostacima, konidija ima
svuda i mogu izazvati zarazu im
nastanu pogodni uvjeti. Za zaraze je
potrebna relativna vlaga vea od 85 % . Temperatura je manje vana jer se Botiytis cinerea razvija od 0 do 35
Botiytis prenosi sjemenom u obliku micelija ili sklerocija, koji
dospiju medu sjeme. Budui da se za sjetvu esto uzima pilirano sjeme, takav prijenos
ima manju vanost. Botiytis cinerea nazivamo skupinu morfoloki gotovo identinih konidijskih stadija, pa je moda ispravnije govoriti o skupini Botiytis cinerea. Na molekularnoj razini postoje razlike pa su izdvojeni pojedini tipovi transpoza i vakuma. Unutar vraste B. cinerea neke jedinke mogu zaraziti velik broj domaina, a druge su specijalizirane
za pojedinu biljnu vrstu. Savreni stadij (Botiyotinici fuckeliana) stvaraju samo kompatibilne jedinke. Pri tome sklerociji imaju ulogu majke, a mikrokonidije ulogu oca. Nakon
spajanja na sklerociju nastaju apoteciji.
Hrda salate
(Puccinia opizii)
Na gornjoj strani lia nastaju ukaste, male, sjajne tokice, spermagoniji.
Na naliju lista na istom mjestu pojavljuju se ute pustule, koje se raspucaju, a iz
njih se rasijavaju ecidiospore u obliku utog praha. P. opiziiheterecijska je hrda,
tj. treba dva domaina da bi mogla imati pun ivotni ciklus. Stadij ecidije Aecidiiim lactucae razvija se na vrstama roda Lactuca, Sonchus, Crepis, a teleutostadij
na au (CarexJ.
Hrda e n d i v i j e i radia
(Puccinia hieracii f. sp. cichorii)
Napada listove radia i endivije, ali javlja se i na stabljici radia. Na listovima
nastaju male okrugle nakupine (uredosomsi) hrdaste boje, koje kasnije postaju
tamnosmede i crne. Na stabljici radia javlja se preteno teleutostadij, s tamnosmedim sorusima. Sline simptome izaziva i Puccinia endiviae, koja se morfoloki razlikuje samo u duljini drka teleutospora, pa se dri sinonimnim nazivom.
Zatita. Hrde se javljaju najee u jesen pa tada treba obratiti pozornost na
njihovo suzbijanje. U nekim zemljama primjenjuju se Dithane M-45 (mankozeb)*
azoksistrobin* (Quadris).
Pjegavosti lista
(Septoria lactucae)
Promjene nastaju na starijim listovima u obliku malih okruglih pjega, veliine do 5 mm. Tkivo unutar pjega sui se, poprimajui svijetlosmedu boju, a vanjski je rub tamnosmed. Unutar pjega nastaju male crne kuglice, piknidi. Osueni
dio u nekim situacijama moe ispasti pa na listu ostanu rupe. Kako bolest napreduje, tako se i pjege ire i spajaju pa to zavrava kompletnim suenjem lista. Na
sjemenjaicama napadnuta je cvjetna stapka i lapovi. Izazvala je tete na zaraenoj
divljoj salati (L. serriola) u kinim godinama u proizvodnji sjemena u Istri. Iz vegetacije u vegetaciju prenosi se sjemenom, biljnim ostacima. Moe prezimiti u
toplim krajevima. Na sjemenskim usjevima dobru djelotvornost pokazali su fungicidi na osnovi karbendazima* (Bavistin, Chromozin, Zino).
Bakterijske bolesti
Na vrstama iz porodice glavoika parazitira nekoliko bakterija. Navodimo
one koje izazivaju vee tete. Na endiviji, salati i radiu parazitiraju Pseudomonas
marginalispv. marginalis i Pseudomonas cichorii, a na salati Pseudomonas viridilivi de iXanthomonas campestrispv. vitians.
Bakterijska r u b n a trule
napadnuti listovi iste dobi. Provodni su snopovi tamni u zoni nastalih oteenja i
oko njih. Kad vlano razdoblje dulje potraje, bolest se moe proiriti ne samo na
do tada zaraene listove, nego prelazi na stabljiku koja trune. U takvim sluajevima itava biljka propada. Meutim, ako nastupi dulje suno razdoblje nakon pojave simptoma, napadnuto se mjesto sui, a zahvaeni dio lista podsjea na pergamentni papir.
Bakterijska trule u n u t r a n j i h listova
(Pseudomonas
cichorii)
(Xanthomonas
campestrispv.
vitians)
Prvi simptomi na potpuno razvijenim listovima jesu malene (do 3 mm) uglate vodenaste pjege. Pjege postaju vee, smee do crne, obrubljene veim ilama.
U nastavku bolesti sui se dio lista ili itav list koji poprima konzistenciju pergamentnog papira. Samo u vrlo povoljnim uvjetima parazit prelazi na listove u unutranjosti glavice ili na korijen. U takvim sluajevima rast zastaje, a trule se moe
proiriti na itavLi biljku. Zaraene biljke u procesu transporta protrunu zbog invazije mikroorganizama truljenja. U sjemenske salate u kinim godinama osim listova mogu biti napadnuti i cvjetovi. Na lapovima nastaju tamnosmee nekroze, a
sjeme dobiveno od takvih biljaka zaraeno je. Biljke dobivene iz zaraenog sjemena propadaju.
Zatita od bakterija. Fungicidi na osnovi bakra (Champion, Champ F2)
pokazuju izvjesno djelovanje na bakterije. Neke soite podnose bakar, a potrebno
je provjeriti kako novo uvedene sorte podnose fungicide na osnovi bakra. Upravo stoga to se te bolesti teko suzbijaju treba paziti na druge mogunosti zatite,
upotrebu zdravog sjemena, uvoenje plodoreda, spaljivanje zaraenih biljnih ostataka. Treba izbjegavati sjetvu u podrujima s visokom vlagom. Na osjetljive sorte
nije uputno primjenjivati umjetnu kiu.
Virusne bolesti
Virus m o z a i k a salate
(CucumberMosaic Virus)
Salata je jedan od brojnih domaina toga virusa. On izaziva male nekroze
du ila lista, a zatim mozaik, pa po tome podsjea na simptome virusa mozaika
salate. Zbog toga ih je teko razlikovati prema simptomima. Zaraene biljke zaostaju u rastu. Poznati su sluajevi istovremene zaraze virusom mozaika salate i
virusom mozaika krastavca. Tada biljke ostaju patuljaste, s izraenim klorozama i
nekrozama na liu. Taj se virus ne prenosi sjemenom, ali prenosi se neperzistentno lisnim uima. Potrebno je u usjevu unititi pojedinane zaraene biljke da bi
se smanjio izvor zaraze. Lisne ui treba suzbijati u usjevu, ali to je jo vanije, oko
nasada na korovima, koji takoer mogu biti zaraeni i biti izvor zaraze.
Virus z a d e b l j a n j a ila salate
Bolesti pinata
Gljivine i n j i m a sline bolesti
Bolesti u r a z d o b l j u k l i j a n j a i n i c a n j a
U razdoblju klijanja i nicanja pinat napadaju gljive iz tla. Medu njima najee se spominju Pytbium spp., Phytophthora spp., Phoma sp. i Rhizoctonia
solani. Misli se da pinat najee parazitira P. dehaijanum. Meutim, osim spomenute vrste, na pinatu su registrirane i druge Pythium vrste i Phytophthora
ayptogea. Svi predstavnici roda Pythium i Phytophthora zahtijevaju obilje vode
u tlu da bi nastala zaraza. Na hladnim i vlanim tlima klicu moe napasti Pythium
ili Phytophthora, i tada biljke ne niknu. U razdoblju nicanja Pythium spp. izazivaju djelominu nekrozu korijenova vrata. Tu nastaje tipina vodenasta pjega, a
kao posljedica, biljke poute i polijeu. Slian je simptom i u Phytophthore. Kao i
u drugih domaina, R. solani uzrokuje tipinu trule korijenova vrata. Phoma
betae moze izazvati naglo venue ponika. Stabljika poleglih biljaka ima staklastu
smeu boju.
Zatita. Svi uvjeti koji pogoduju brzom nicanju, dre se ujedno i zatitom od
bolesti. to je razdoblje nicanja dulje, to je i mogunost infekcije vea, pa se zbog
toga ne preporuuje sijati duboko, a ni u rano proljee, kad jo temperature za
klijanje nisu optimalne. Prepoaiuje se tretirati sjeme fungicidima na osnovi TMTD
i ne zalijevati preobilno.
Venue pinata
(Fusarium oxysporum f. sp. spinaceae)
Simptomi. Taj parazit napada pinat nakon formiranja treeg lista, pa do
pune zrelosti. Simptomi se najprije oituju na vanjskim listovima rozete. Vanjski
listovi postupno gube zelenu boju i turgor, postaju uti. Ako je vrijeme suho i
toplo, simptomi su oitiji. Postupno svi listovi ute i gube turgor, a biljka tada
vene. Parazit napada korijenove dlaice, postrano korijenje, a nakon toga i glavni
korijen. Kad je vei dio postranog korijenja napadnut, postaju vidljivi prvi simptomi na listovima. Napadnute korijenove dlaice postaju tamne, a na presjeku
glavnog korijena vide se tamna mjesta u zoni provodnih snopova. Venue mogu
izazvati i Venicillium vrste.
Zatita. Kao mjere zatite preporuuju se plodored i unitavanje zaraenih
biljnih ostataka. Na malim povrinama moe se provoditi kemijska (dazomet) ili
toplinska (solarizacija) sterilizacija tla.
Plamenjaa pinata
Zatita. Mjere suzbijanja sastoje se od prostorne i vremenske izmjene usjeva, da bi se eliminirao izvor zaraze koji potjee od zaraenih biljnih ostataka.
Usjev ne smije biti pregust, da se ne stvara visoka zrana vlaga. Sijanje zdravog ili
tretiranog sjemena vana je mjera u suzbijanju bolesti. Stare su sorte vie ili manje
osjetljive prema plamenjai, ali danas ima nekoliko selekcija koje su relativno
rezistentne na plamenjau, npr. Spanda, Spokane, Springer. U nekim zemljama
primjenjuju se fenilamidi*, fosetil. Al* ili fungicidi na osnovi bakra, uz oprez zbog
mogue fitotoksinosti.
Antraknoza
(Colletotrichum dematium f. sp. spinaciae)
Simptomi. Parazit na listovima uzrokuje pojavu nekrotinih pjega raznih
dimenzija. U poetku su te pjege malene, 2-5 mm, ali postupno se ire i povezuju.
Unutranjost pjege poprima vodenast izgled sivkaste boje, a dio lista oko pjege
ima ukastu boju. Unutar pjega razabiru se plodna tijela (acerv^ili) crne boje.
Biljkama dobivenim iz zaraenog sjemena potamne korjenii i biljke odumiru.
Bolest moe biti naroito tetna na sjemenjaicama. Na zaraenim sjemenjaicama formiraju se eliptine pjege s acervulima na cvjetnim stapkama. Od zaraenih
biljaka dobije se zaraeno sjeme.
Biologija. Gljiva se prenosi zaraenim sjemenom, a u polju se iri s pomou kia ili
umjetne kie. Optimalna je temperatura za razvoj izmeu 22 i 26
a za klijanje konidija
20-28
uz prisutnost visoke vlage. U najpogodnijim uvjetima inkubacija traje 6-10
dana.
Zatita. Tretiranjem sjemena fungicidima na osnovi TMTD-a uspjeno se suzbija povrinska zaraza na sjemenu. Za unutarnju zarazu sjemena preporuuje se
potapanje sjemena 24 sata u 0,2-postotnu otopinu TMTD, ugrijanu na 30
U
hibrida postoje razlike u osjetljivosti, pa treba sijati one koji su manje osjetljivi. Za
zatitu sjemenskih usjeva djelotvorni su fungicidi na osnovi propineba*.
Nekrotina p j e g a v o s t lista
(Heterosporium
Simptomi. Kao i prije spomenuta, i ova gljiva izaziva vee tete na sjemenjaicama. Bolest se manifestira pojavom pjega promjera 3-5 mm. Pjege su sjajne,
sivkaste, obrubljene utim prstenom. Mogu se pojaviti na obje strane lista. Ipak,
veina pjega vidljiva je na licu lista. Pjege nekrotiziraju, a zaraeno tkivo lista
moe ispasti. Kad bolest uznapreduje, za vlana vremena, pojave se tamnomaslinaste prevlake na pjegama, koje potjeu od konidiofora. Znatne tete mogu nastati u proizvodnji sjemena.
Biologija. Parazit se iz vegetacije u vegetaciju prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Na zaraenim dijelovima pinata nastaju valjkasti konidiofori s konidijama.
Zaraza se prenosi tijekom vegetacijskog razdoblja s pomou konidija. Najpogodnije temperature za rast i za klijanje konidija jesu 20-28 C. Za razvoj i irenje parazita potrebna je
visoka relativna vlaga.
Zatita. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme i provoditi plodored. U sjemenskim usjevima u drugim zemljama primjenjuju se fungicidi na osovi bakra i
Score*.
Pjegavost lista
(Cercospora beticola)
Osim gljive C. beticola na pinatu moe parazitirati i C. benrandii.
Simptomi. Spomenute vrste izazivaju sline simptome. Na listovima nastaju
brojne malene okaigle nekrotine sivosinede pjege s crvenkastosmedim rubom.
Kada na listu ima mnogo pjega, list uti i brzo vene.
Biologija i zatita. Opisana je kod blitve.
Siva p j e g a v o s t lista
(Ramtilaria
spinaciae)
Na listovima pinata izaziva svijedosmede ovalne pjege, unutar kojih se formiraju bezbojni dugaki konidiofori s bezbojnim cilindrinim konidijama.
Virusne bolesti
Virus m o z a i k a krastavca (VMK)
(CucumberMosaic Virus)
Taj virus izaziva stvaranje utih mrlja na listu pinata. U poetku se bolest
manifestira s vie ili manje izraenom klorozom, koja postupno zahvaa sve listove. Simptomi se najprije uoavaju na mladim listovima, kasnije na starijim listovima.
Pojedini listovi kovraju se zbog zastoja u rastu. U kasnijem tijeku bolesti vanjski
listovi rozete postaju klorotini i ranije se sue. Glavni prenosioci zaraze u prirodi
jesu lisne ui. Postoje tolerantne sorte.
Virus m o z a i k a r e p e (VMR)
Bolesti blitve
Gljivine i n j i m a sline bolesti
Plamenjaa
Simptomi. Ona je dosta esta, premda ne izaziva velike tete, osim u sjemenskih usjeva. Najmlai listovi biljke poprimaju utoruiastu boju, postaju deblji,
naborani, a s nalija lista vide se nakupine sporonosnih organa sivoljubiaste
boje. Katkada mogu biti napadnuti i vanjski stariji listovi. Jako se zaraeni listovi
sue. esta je u sjemenskoj proizvodnji. Na sjemenjaicama osim listova moe
biti napadnuta i cvjetna stapka.
Biologija. Gljiva se prenosi u obliku oospora u zaraenom liu, ali moe se prenositi i sjemenom. Blitva i cikla mogu biti inficirane sporama koje donosi vjetar s polja eerne repe. Razvoju plamenjae pogoduje prohladno vrijeme s estim kiama. Optimalna
temperatura za sporulaciju i klijanje konidija jest 8 do 12
Inkubacija je u funkciji temperatura. Pri 10 traje 12 dana, pri 14 traje 5 dana, pri 18 C traje 10 dana, a pri 22 C
traje 18 dana.
Zatita. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme. Plodored takoer pridonosi
smanjenju zaraze. Blitvu i ciklu ne preporuuje se uzgajati blizu eerne repe.
Pojedinane zaraene biljke treba odstraniti iz usjeva. Primjenjuju se fungicidi na
osnovi bakra* i metalaksila*
Hra
(Uromyces bete)
Simptomi. ee napada blitvu nego ciklu. Na listovima nastaju brojne nakupine poput pritia, promjera oko 2 mm, smee crvenkaste boje (uredosorusi), koji pred kraj vegetacije postaju tamnosmei (teleutosorusi). Na peteljkama
sorusi imaju duguljast oblik. Samo se za vrlo jakih napada hre sui lie. Ipak i
od slabih zaraza lie blitve gubi trnu vrijednost.
Biologija. To je autecijska hrda, to znai da sve razvojne stadije razvija na istom
domainu - blitvi ili cikli. Gljiva prezimljuje na otpalom liu ili u tlu u obliku teleutospora. Teleutospore u proljee klijaju, dajui bazidiospore, koje inficiraju blitvu ili ciklu. Spermacije (piknidi) i ecidije pojavljuju se na licu lista. Optimalna temperatura za klijanje
ecidija jest 14-15
Inkubacija pri 16-23 C traje 14-18 dana, a uredosorusi i teleutosorusi
dolaze s obje strane lista. Ecidijski je stadij ukast i obino ostane nezapaen.
Zatita. Gljiva se prenosi sjemenom pa je prijeko potrebno tretirati sjesi. 203. Pjegavost lia na cikli
me. Plodoredom i sakupljanjem za(snimio: B. Cvjetkovi)
raenih biljnih ostataka znatno se umanjuje zaraza. Za jakih zaraza moe se napraviti otkos, a lie iznijeti iz povrtnjaka. Novonaraslo lie zbog promjene u
temperaturi ili ako nema kie vjerojatno nee biti zaraeno. U drugim zemljama
primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra*.
Siva p j e g a v o s t
(Ramularia beticola)
Na plojci srednje starog i najstarijeg lia nastaju nepravilno uglate sivosmede do sivobijele pjege. Sredinji dio pjege neto je svjetliji nego u Cercospore.
Pjege su neto veeg promjera (5-7 mm) od pjega koje potjeu od Cercospore.
Rubovi pjege nisu potpuno okrugli nego su uglati. Tkivo unutar pjega osui se.
Optimalna temperatura za razvoj jest oko 17
, a infekcije nastaju za vlanog
vremena. Parazit prezimljuje na zaraenim ostacima biljaka, prenosi se i sjemenom. Fungicidi na osnovi bakra daju odredenu zatitu.
Prstenasta p j e g a v o s t
(Phoma hetae)
Simptomi. Uzrokuje trule korijenova vrata. Simptomi su najkarakteristiniji
na mladim biljkama u doba razvoja pi^vih listova. Najprije se primjeuje posmedenje, popraeno laganim ulegnuem povrinskog tkiva u najgornjem dijelu korijena. S vremenom se promijene boja i na donjem dijelu korijena. U zavrnoj fazi truli
korijenje, ute listovi i propada cijela biljka. Na listovima gljiva moe izazvati prstenastu pjegavost. Pjege su tamnosmede, zonirane i okruene tainnijim rubom.
Zatita. Sijati treba zdravo sjeme. Valja uvesti ploctored. Za zatitu listova
primjenjuju se fungicidi na osnovi bakra*.
Pepelnica
(Eiysiphe hetae)
Simptomi. Javlja se dosta rijetko, ea je bolest blitve na jugu Hrvatske.
Znaci bolesti primjeuju se na pojedinim dijelovima plojke listova srednje starosti. Na licu lista, u obliku oaza javlja se slaba pepeljasta prevlaka. Ta prevlaka
postaje sve vea, zahvaajui lice i nalije lista.
Biologija. Gljiva se odrava iz jedne vegetacije u drugu u obliku kleistotecija, premda u toplijim krajevima moe prezimiti na samoniklim Beta vrstama. Bolest se pojavljuje
kada se temperature popnu iznad 15
i ne prelaze 30
a optimum je 25
Relativna
vlaga nije limitirajui imbenik.
Bolesti cikle
Cikla je vrlo srodna blitvi pa je napadaju bolesti opisane kod blitve. Osim
spomenutih, na cikli parazitira Streptomyces spp., uzrokujui krastavost zadebljalog korijena. Na njemu nastanu vee ili manje krastave brazdice ili tamnosmeda
do crna ispupenja. Ispod tih mjesta nastaje plutasti sloj stanica, pa tkivo zbog
nejednolikog rasta puca. Infekcije nastaju za vrijeme hladnih i vlanih proljetnih
mjeseci, a simptomi se manifestiraju i kasnije.
Zatita. Jedina mjera zatite jest plodored.
Bolesti matovilca
Matovilac se sve ee uzgaja u zatienim prostorima tijekom zimskih mjeseci pa se javljaju bolesti koje do sada nisu zabiljeene u nas.
Bolesti k o r i j e n a i k o r i j e n o v a vrata
(Peronospora valerianelle)
Simptomi. Napada listove. Na njima nastaju svijetlozelene do ute pjege.
Na naliju lista na mjestu pjega formira se pepeljasto ljubiasta prevlaka sporangiofora i sporangija. Listovi s vremenom ute, sue se i propadaju. Na otvorenom
najee se javlja poetkom svibnja na biljkama za proizvodnju sjemena. U za-
raenim biljnim dijelovima stvara oospore, koje su izvor zaraze za iduu vegetaciju. Osim toga parazitira i na samoniklim Vale?ianella vrstama..
Zatita. Matovilac ne valja sijati pregusto. Pojedinane zaraene biljke treba
odstraniti iz usjeva. Djelotvorni su fungicidi za zatitu salate od plamenjee.
Pepelnica
(Eiysiphe orontii)
Na listovima se pojavljuju nakupine bjelkastog micelija na licu i naliju plojke. Rijetko nastaju mjestimine nekroze na listu. Parazitira na mnogim samoniklim biljkama koje mogu biti izvor zaraze.
Suzbijanje korova
GLAVOCIKE
Porodica glavoika obuhvaa vie od 25000 vrsta. Dijeli se na dvije potporodice Asteroidae i Cichoriodae. Iz prve potporodice u naoj zemlji poznate su
ioka, artioka i karda. Manje su vane povrtne kulture. Artioka se posljednjih godina sve vie uzgaja, a ioka je uzgajana u prolosti na ogranienim
povrinama. Mogunosti suzbijanja korova na artioki prikazane su kod viegodinjeg povra. Cichoriodeae imaju veu vanost jer se iz te porodice u naoj
zemlji uzgaja salata, endivija, radi, crni k o r i j e n i neke druge manje vane
povrtne kulture.
Salata je jednogodinja vrsta, a endivija, radi i crni korijen dvogodinje su
vrste, a fakultativno jednogodinje vrste. Gotovo svaka vrsta javlja se u vie varijeteta. Zajednika im je karakteristika relativno kratki vegetacijski ciklus (naroito
salata i endivija). Uglavnom ih uzgajamo sadnjom prijesadnica u polje ili u zatvorenom prostoru. Uzgoj izravnom sjetvom sjemena manje je vanosti. Radi i crni
korijen uzgaja se izravnom sjetvom sjemena u polje. Uzgojem iz prijesadnica vegetacijski je ciklus kratak pa se borba protiv korova prvenstveno usmjerava na
smanjenje koliine sjemena korova u tlu. Sadnja salate i endivije obavlja se tijekom cijele godine u polju i u zatvorenom prostoru. Ovisno o roku i mjestu sadnje
uvelike e se razlikovati i korovna flora. Sadnjom u proljee, kultura i korovi bre
se razvijaju pa ih treba suzbiti s mnogo panje. Kritino razdoblje zakorovljenosti
nastupi izmeu treeg i petog tjedna nakon nicanja. Primjena herbicida u tom je
roku potrebnija. I druge mjere borbe, protiv korova, primjerice kultivacija, okopavanje i maliranje crnom folijom, rezultirat e veim prirodom. Izbor selektivnih herbicida u svim glavoikama vrlo je ogranien. Uz to, selektivni herbicidi
uglavnom su uskog spektra djelovanja i esto vrlo perzistentni, pa nakon berbe
salate i endivije uveliko ograniavaju plodored. Pojedine korove, osim kao direk-
BONALAN*, 6-9 l/ha, nakon pripreme tla za sjetvu, odnosno sadnju. Lako hlapljiv
i na svjetlu nestabilan, pa ga treba unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Bolje rezultate
daje u vlanom tlu. Suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. U
uzgoju iz sjemena u Italiji mu daju prednost pred Treflanom.
TREFLAN EC* i dr. na osnovi trifluralina; 1-2 l/ha, nakon pripreme tla za sadnju.
Pripadaju istoj skupini kao i Bonalan (dinitroanilini). Spektar im je slian. Treflanu EC daje se prednost u uzgoju salate iz prijesadnica.
KERB 50
3 kg/ha, (u Hrvatskoj ima dozvolu samo u salati), protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih trava. Perzistentnost mu varira od 5 do 20 tjedana,
ovisno o vremenu primjene. U zimskom je razdoblju perzistentniji.
PREEAR* (bensulide), 10-12 l/ha, prije sadnje inkorporacijom na 2,5-5 cm dubine,
ili nakon sjetve a prije nicanja, uz umjetno kienje otprilike 5-10 mm. Doza ovisi
o tipu tla. Mrkva i kukure za koje ima dozvolu za primjenu mogu se uzgajati u
plodoredu. Ostale kulture mogu doi na isto tlo 120 dana nakon tretiranja.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
Pri uzgoju izravnom sjetvom u polju ili zatvorenom prostoru borbu protiv korova
treba obavljati s naroitom panjom. Izbor selektivnih herbicida dosta je ogranien, naroito u naoj zemlji. Meduredna kultivacija izmeu tri do etiri tjedna
nakon nicanja korova moe postii dvojake uinke. Ako se ta operacija ne obavi
paljivo oteenje korijena mladim biljkama moe rezultirati umanjenim prirodom.
STOMP 330 E*, DOST 330 E* i STON*, 3-4 l/ha, pred sadnju presadnica. Suzbija
jednogodinje trave i neke irokolisne korove. Ima neslubenu preporuku u Velikoj Britaniji.
REGLONE^ REGLONE FORTE* ili BASTA 15", 3-5 l/ha. Primjenjuju se prije nicanja salate, radia ili endivije. Vano je da su korovi u stadiju klice, a da kultura nije
ponikla. Budui da sjeme kulture brzo nie, to je teko postii. Djeluju samo na
korov koji je ponikao. U uzgoju tijekom zimskog razdoblja nicanje se produlji pa
je taj pristup vie primjenjiv.
TRIHERBIDE* (klorprofam), 1,5-2,5 l/ha. Upotrebljava se odmah nakon nicanja
ili nekoliko dana prije presaivanja. Potrebne su oborine za aktivaciju. Na vrlo
lakim i humusom siromanim tlima, zbog mogue fitotoksinosti, ne treba njima
tretirati. tete su naroito mogue ako je vrijeme toplo i sunano, a i nakon jaih
oborina. Primjenjuje se u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i dr. U nas se nikad nije
primjenjivao.
LEGURAME LIQUIDE^ 10 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i korovnih trava. Rezidualno djeluje kroz 6 tjedana. Selektivan je u endiviji.
KERB 50
(u salati registriran), 3-4,5 kg/ha, nakon sjetve a prije nicanja. Visokoselektivan prema salati, endiviji i radiu. Bolje rezultate daje u vrijeme ponika
korova, naroito u umjereno vlanom tlu. Relativno je izraene perzistentnosti.
Zbog toga je potrebno osobito paziti na kulture koje u plodoredu smjenjuju salatu, naroito nakon uzgoja u zimskom ciklusu. U to vrijeme razgradnja propizamida (djelatna tvar Kerba 50W) tee sporije.
N a k o n n i c a n j a ili n a k o n s a d n j e (post-emergence i post-transplanting)
KERB 50 W*, 3 - 4 kg/ha, nakon ponika ili kad se prijesadnice prime. Selektivan u
salati, endiviji i radiu. Vano je da korovi nisu ponikli. Najbolje rezultate daje
kad su korovi u fazi klice. Nakon tretiranja dobra je umjetna kia.
GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih aktivno rastuih trava. Viegodinje
trave treba suzbiti u kulturi koja prethodi uzgoju glavoika, ako to doputaju
uzgojni uvjeti. Karenca u SAD-u za glavate salate iznosi 30 dana, a za lisnate 15
dana. U SAD-u za istu svrhu primjenjuju pripravak Eusilade forte, ali samo u endiviji. Na Floridi se uz posebnu dozvolu kao selektivni u salati, endiviji i radiu
primjenjuju herbicidi bentiokarb (Bolero)* i imazetapir (Pivot 100)*. Pm se irom
svijeta primjenjuje u rii, a drugi u soji i drugim lepirnjaama. Naem tritu nisu
dostupni, a i da jesu, mislimo da bi ih u povrtnim kulturama zbog perzistentnosti
i ogranienja plodoreda trebala izbjegavati.
LOBODNJAE
Porodica lobodnjaa obuhvaa vie od 1500 biljnih vrsta. U povre se ubrajaju pinat, blitva i cikla. Iz te porodice vane korovne vrste jesu bijela loboda Chenopodium album, viesjemena loboda - Chenopodium polysper mum, kriana
loboda - Chenopodium hybridum, iroka pepeljuga - Atriplex patula i dr. Bijela
loboda prema mnogim je autorima uvrtena u popis deset najnapasnijih korova
svijeta. Gotovo da nema okopavinske kulture ili jarih povrtnih kultura koje se siju
u razmaknute redove, a koje ne zakorovljuju korovne vrste iz porodice lobodnjaa. U naem uzgojnom podruju tri su vdo vane kukure iz te porodice. pinat,
cikla i blitva uzgajaju se i u kontinentalnim i u priobalnim podrujiina. Sve te
kulture uzgajaju se izravnom sjetvom. Za ranu proizvodnju blitva i cikla mogu se
uzgojiti iz prijesadnica proizvedenih u grijanom prostoru. Sve te kulture kratke su
vegetacije pa im korovi nanose velike gubitke. Stoga su za uspjeh u proizvodnji
vrlo vane indirektne mjere borbe, npr. predsjetvena priprema da, plodored, suzbijanje viegodinjih korova u kulturama koje prethode uzgoju lobodnjaa, uz
direktne mjere kultivacijom, okopavanjem i primjenom herbicida. Ovisno o vremenu dospijea na trite, sjetvu pinata obavljamo u proljetnom, ljetnom, jesenskom i zimskom roku. Prijesadnice blitve za ranu proizvodnju sade se u polje
rano u proljee. Izravna sjetva u polje, ovisno o podneblju, odvija se od veljae
pinat
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )
RO-NEET 6 E*, 3-5 l/ha. Zahtijeva inkorporaciju na 5-7 cm dubine. Suzbija odreden broj jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova. Selektivan je i u blitvi.
RO-NEET 6E* + VENZAR^ 3-41 + 0,6 kg/ha. Primjenjuju se kao i prethodno navedeni preparat. Tom kombinacijom postiu se bolji rezukati, naroito protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Selektivni su u pinatu i blitvi.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
BETANAL*, 5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova jakog habitusa. Tretira se kad pinat razvije dva prava lista. Korovi su najosjetljiviji u fazi dva prava
lista. Njima ne treba tretirati na visokim temperaturama (viim od 20 C), i u vrijeme vedrog i sunanog dana. Selektivnije e djelovati tretiranjem pred veer. Primjenit e se samo kad iznevjeri prijanje pre-em tretiranje. Selektivan je samo u
pinatu. Bolje ga je primjeniti vie puta, smanjenim koliinama. Tada je selektivniji (2 X 1,5 l/ha).
U Hrvatskoj je donedavno pripravak na osnovi fenmedifama (Betanal) imao
dozvolu za primjenu u eernoj repi. Sad je registrirana kombinacija s dezmedifamom (Betanal AM 11), koji e primjenom u split aplikaciji (2 x 1,5 l/ha) dati jednako dobre rezukate.
GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih korovskih trava, 4 l/ha protiv viegodinjih korovnih trava. Ne suzbija vrstu Poa annua - jednogodinju vlasnjau.
Karenca za pinat u nekim zemljama svijeta iznosi 15 dana. U nas nije registriran
za tu namjenu.
FUSILADE SUPER*, 1-4 l/ha, i TARGA SUPER^ 0,5-1,5 l/ha, registrirani su u Francuskoj za suzbijanje jednogodinjih i viegodinjih korovnih trava u pinatu. Karenca za oba pripravka iznosi 28 dana.
Blitva
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
PYRAMIN TURBO i dr. 3-4 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Kia
nakon tretiranja pospjeit e uinak.
VENZAR* 0,8 kg/ha, na isti nain i protiv istih korova kao prethodni pripravak.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
PYRAMIN TURBO* i dr., 3-4 l/ha, u vrijeme kada kultura razvije dva prava lista.
Sigurnije i bolje uinke postie se split aplikacijom (2 x 1,5 l/ha).
BETANAL*, 5 l/ha, protiv irokolisnih korova kada kultura razvije dva prava lista.
BETANAL AM 11*, 5 l/ha, na isti nain kao prethodni pripravak. Sigurnija je razdvojena split aplikacija dva puta po 2,5 l/ha.
BETANAL PROGRES*, 5 l/ha, protiv irokolisnih i nekih uskolisnih korova kada
kultura razvije dva prava lista. Izbjegavati treba tretman za vrijeme sunana i topla vremena (iznad 20 C). Rani post-emergence tretmani dat e bolji uinak na
korove, a i djelovat e sigurnije ako se primjene u smanjenim koliinama Cl-2 1/
ha) 2-3 puta u razmaku 6-8-10 dana.
LONTREL 300*, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje rezultate daje protiv korova u mlaem razvojnom stadiju, a protiv osjaka u
stadiju rozete.
Protiv korovnih trava mogu se primijeniti ariloksifenoksipropionati i cikloheksadinoni (vidi pinat). Pri tome je od osobite vanosti pridravati se karence.
Cikla
Prije sjetve uz i n k o r p o r a c i j u (pre-sowing)
PYRAMIN EL, PYRAMIN WG, BETAMIN T i PYRAMIN TURBO* na osnovi kloridazona, 3,5-5 1/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova.
PYRADUR EL, 6-8 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova.
GOLTIX 70 WP* i dr. na osnovi metamitrona, 3-4 kg/ha. Spektrom slian prethodnom pripravku. Bolje rezultate daje na mineralnim tlima. Sigurnije uinke postie
u razdvojenoj ili viekratnoj primjeni iimanjeniii dozacija (1-1,5 kg/ha) u kritinom razdoblju zakorovljenosti.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
PYRAMIN FL, PYRAMIN WG, BETAMIN T i PYRAMIN TURBO^ 3,5-5 l/ha, u fazi
2-4 prava lista cikle. Bolji rezultati s gledita selektivnog uinka na korove postiu
se razdvojenom (split) aplikacijom (2 x 2,5 l/ha).
BETANAL AM 11* i dr., 3-5 l/ha, u vrijeme kad cikla razvije 4-6 listova, a korovi dva
prava lista. Bolji rezukati postiu se razdvojenom (split) aplikacijom (2 x 2,5 l/ha).
Protiv korovnih trava primjenjuju se pripravci iz skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksipropionata (vidi pinat).
ODOLJENI
Matovilac
Matovilac je esta samonikla livadna biljka. Raste u vonjacima, vinogradima, po oranicama. Uzgaja se i u kulturi. U Hrvatskoj se najee uzgaja u malim
vrtovima za vlastite potrebe, ali i za trite. U nekim EU zemljama (Erancuska,
Njemaka, Austrija i dr.) uzgaja se u polju i u plastinim tunelima na relativno
velikim povrinama. Matovilac je dvogodinja biljka, a uzgaja se kao jednogodinja. Jedu se listovi rozete prije pojave cvjetne stapke. Relativno je kratke vegetacije, od 40 do 100 dana, to ovisi o roku sjetve. Na malim povrinama sije se
omake, a u uzgoju za trite sjetvom u redove.
U naoj zemlji za suzbijanje korova nije registriran niti jedan herbicid. Sjetva
se obavlja od konca kolovoza pa do sredine listopada. Nie za 8-10 dana.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
REGLONE^ REGLONE EORTE* ili BASTA 15*, 3-5 l/ha, ovisno o stupnju zakorovljenosti. Navedeni nerezidualni herbicidi kontaktno e suzbiti sve iznikle korove
prije nicanja matovilca. Znatno bolji uinci postiu se ako se priprema da za sjetvu obavi 10-15 dana prije sjetve. Na taj nain do primjene herbicida iznikne znatno vie korova pa su i rezultati bolji.
PATORAN 50*, 2,5-3 kg/ha, na dobro pripremljeno tlo. Sjetvu treba obaviti ujednaeno na 2 cm dubine. Suzbija irokolisne korove.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
PATORAN 50 WP*, 2-3 kg/ha, u ranom razvojnom stadiju korova (klini listii).
GRASIDIM*, TARGA SUPER* i dr. iz skupine cikloheksadinona i ariloksifenoksipropionata, 1-2 l/ha, primjenjuju se protiv jednogodinjih travnih korova u zemljama gdje se proizvodi na veim povrinama. Panju treba usmjeriti na karencu,
pogotovo u ljetnom sjetvenom roku.
Lepirnjae - Fabaceae (Leguminosae): g r a h (Phaseolus vulgaris ssp, vulgaris), graak (Pisum sativum ssp. sativum), b o b
(Vicia faba), lea (Lens culinaris)
KLJU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA
tetnici
Na p o d z e m n i m i p r i z e m n i m d i j e l o v i m a
tetnici u tlu
stabljikina nematoda
nematode koje
slobodno ive
grakova nematoda
nematode korijenovih
guka
korijenove muhe
Na n a d z e m n i m d i j e l o v i m a
zelena grakova u
pipe mahunarke
puevi
grakova muica
grakovi savijai
grahov iak
grakov iak
Bolesti graha
Na plojci smei, a potkraj vegetacije crni jastuii
Na plojci sivkaste uglate pjege
Na listovima tamnosmede ovalne pjege
Listovi deformirani, vie ili manje izraen mozaik
Na listovima i mahunama vodene pjege nepravilna
oblika
Na korijenovii vratu bijeli micelij
Na korijenovu vratu uzdune nekroze, biljke
propadaju
hrda
uglata pjegavost
smea pjegavost
virusi
bakterijska prstenasta
pjegavost
bijela trule
nekroza korijenova
vrata
Bolesti graka
Lie uti, na naliju plojke modrikasta prevlaka
Na listovima i stabljici smee pjege; podnoje
stabljike crno, protrunulo
Sivi maak na listovima
Na liu smei, kasnije crni jastuii
Na korijenovu vratu bijeli micelij
Biljke ute i venu
Na plojci ute zone, priraslice na listu, slab rast biljke
376
peronospora
pale
pepelnice
hrda
bijela trule
venue
viroze
tetnici
Lisne u i m a h u n a r k i
Na mahunarkama su u nas najee prisutne ove ui: Aphis fabae, Acyrthosphon pistim, Aulachortum solani, Megoura viciae, Macrosiphum euphorhiae,
Myzus persicae
Crna b o b o v a ( r e p i n a ) u
(Aphis fabae)
Opis. Relativno je malena u; 1,3-2,6 mm, crne boje. Odrasle su ui ovalne,
mutnocrne, s kratkim crnim sifonima i ticalima dugim do polovice tijela. Na abdomenu ima vei broj crnih pruga i dobro vidljive marginalne toke. Determinacija ovisi o veem broju morfolokih karakteristika i vrlo je teka.
Najlake i najee moe se zamjeniti s Aphis craccivora.
Vanost. Ta je u jedna od
najrasprostranjenijih vrsta ui u
nas. Redovito se javlja na krumpiru (naroitu vanost ima na sjemenskom krumpiru), plodovitom
i lisnatom povru, mrkvi, pargi,
bobu a vrlo esto i na grahu,
graku, nadalje na eernoj i stonoj repi itd. Izraziti je polifag, hraSi. 204. Kolonije crne bobove ui
ni se na vie od 200 biljnih vrsta.
Direktne tete nanosi sisanjem sokova, kao i sve ui, to uzrokuje promjenu boje
listova i njihovo kovranje. Indirektne tete nanosi prenoenjem velikog broja
virusnih bolesti (vie od 150) te mednom rosom.Na bobu moe uzrokovati totalne
tete.
Biologija i ekologija. Crna bobova u ima potpun razvojni ciklus. Prezimi
kao zimsko jaje na grmu Evonymus europaea, rjee \iburnum opulus. Na zimskom domainu u osnivaica stvara najee 3-4 beskrilna pokoljenja. Krilata
pokoljenja poinju prelaziti na ljetnog domaina kad temperatura dosegne 15 "^C,
a to je uglavnom u drugoj polovici travnja. U povoljnim uvjetima razvoj jednoga
pokoljenja traje 10-12 dana. Potencijal je razmnaanja velik, pa ta u moe imati
13-19 pokoljenja godinje. Najpogodnije su temperature za razvoj kreu se od 20
do 24
uz veu relativnu vlagu zraka. Na zimskog domaina vraa se najee
u rujnu. enka odlae zimsko jaje i ciklus se ponavlja.
Zatita. Zbog velike brojnosti esto se moraju suzbijati insekticidima na osnovi
pirimikarba, heptenofosa, malationa, diklorvosa, metomila, pirimifos metila i imidakloprida.
(Acyiihosipbon
pisiim)
Opis. Jedna je od najveih ui, duljine 3,5-6 mm. Odrasli su oblici utozeleni
no postoje i ruiasti oblici. Tijelo je bez ikakvih pjega, s vrlo dugim sifonima i
ticalima.
Vanost. Proirena je u cijeloj naoj zemlji na velikom broju biljaka, najee na
lepirnjaama. Masovno se javlja na graku,
ee na krupnim mahunarkama, rjee na bobu, grahu i nekim drugim kulturama. Izravne
tete nanosi sisanjem sokova na liu i stabljikama, a za jaeg napada tete mogu biti velike. Nanosi i tete prenoenjem virusnih bolesti, poglavito na graku (PLR i PEM).
Biologija i ekologija. U ima uglavnom
potpun razvojni ciklus te prezimi kao zimsko
jaje blizu korijenova vrata viegodinjih lepirnjaa ili na biljnim ostacima. Za topla vremena
u travnju izlazi u osnivaica, koja daje beskrilna pokoljenja. Krilate ui javljaju se krajem svibnja i lete na graak. U ima velik potencijal razmnaanja. U povoljnim vremenskim uvjetima
(srednje dnevne temperature oko 20
razvoj
jednog pokoljenja traje 10 dana. Za toplog i
umjereno vlanog vremena moe imati i do 19
pokoljenja godinje.
Si. 205. Zelena grakova lisna u
(prema "Bayer")
Zatita. Za jaeg napada kolonije ui mogu nanijeti velike tete pa ih treba suzbijati insekticidima. Primijeniti se mogu insekticidi navedeni kod crne bobove lisne ui.
Pipe m a h u n a r k e
(Sitona spp.)
Opis. To su mali kornjai, dugi 4-5 mm, uska produena tijela, prekrivena
dlaicama Ijuicama, karakteristino rasporeenim za pojedine vrste. Liinke su
beznoge, prljavobijele i malo povijene.
Vanost. Pipe mahunarke rairene su u itavoj Hrvatskoj. tete uzrokuju grizui lie, najee po rubovima u obliku polumjeseastih ureza. Na mladom
usjevu graka u proljee mogu nastati znatne tete. Osim graka, oteuju grah i
druge mahunarke.
Biologija i ekologija. Odrasle pipe prezimljuju na luceritima, djetelitima,
grahoritima i povrinama pod drugim mahunarkama. Javljaju se u rano proljeu,
zna muha, muha sjemena itd. Korijenove muhe u nas su sve ee. Naroito su
brojne ako za vrijeme prezimljenja vladaju pogodne vremenske prilike i kad je
nicanje zbog vlanog i hladnog vremena usporeno. tete od tih muha napose su
zabiljeene na grahu u Meimurju 1970. i 1974. Liinke oteuju biljke tako da se
ubuuju u kotiledone, u vrat korijena, u sr klice ili u ve izniklu mladu biljku;
izjedaju je te oteena biljka zakrlja i propadne. Kroz nainjene ozljede u biljku
prodiru gljivice i bakterije, koje izazivaju trule, te se na taj nain tete i poveaju.
tete su znatnije ako je nicanje usporeno.
Biologija i ekologija. Korijenove muhe imaju tri pokoljenja godinje, a
najtetnije je prvo pokoljenje. Muhe najee prezimljuju u stadiju kukuljice u tlu,
ali mogu prezimiti i u stadiju liinke i odraslog oblika. enka odlae 30-90 jaja u
sipko, vlano i humusno tlo uz biljke, naroito na sjeme u fazi nicanja. Liinke
izjedaju kotiledone, korijenje i vrat korijenja, biljke ne niu, pa ostaju prazna mjesta u usjevu.
Zatita. Ne preporuuje se gnojenje svjeim stajskim gnojem u proljee.
Treba se pridravati plodoreda. Treba izbjegavati sjetvu graha i boba nakon pinata. U vrijeme nicanja, ako se stvorila pokorica, treba je pogodnim agrotehnikim mjerama razbiti, da bi biljke imale bolje uvjete za nicanje. Nakon berbe
treba ukloniti, odnosno unititi biljne ostatke.
Za subijanje korijenovih muha na grahu i bobu preporuuju se isti insekticidi kao i za suzbijanje kupusne muhe. Upotrebljavaju se insekticidi za prskanje,
zalijevanje ili rasipanje.
G r a h o v iak
{Acanthoscelides obtectu)
Opis. Odrasli su ici crni, prekriveni sivosmedim dlaicama, dugi 3,5-4,5
mm. Na nadvratnjaku ispred titia nalazi se bijela pjega. Na pokrilju, koje ne
pokriva zadak, vidljiva je kosa sivobijela pruga. Noge i ticala crni su, osim baze
ticala i goljenica prednjih nogu, koje su smedoute. Liinka je bijela, zbijena, povijena, beznoga, a kukuljica glatka i prljavobijela.
Vanost. Grahov iak vdo je opasan tetnik graha. Podrijetlom je iz June
Amerike, a prvi je put u nas zapaen
1918. u Dalmaciji. Danas je rairen u svim
naim uzgojnim podrujima graha. U poetku je bio samo skladini tetnik, a danas ga ima i na polju, gdje ne napada
podjednako sve vrste i odlike graha.
Grah kolar napada ee i jae, a grah
uavac rjee. Osim graha, oteuje bob,
graak i leu. tetan je naroito u proizvodnji graha za konzervnu industriju i
sjeme.
SI. 208. Grahov iak
Grahov iak napada grah cijele godine. Za jaeg napada zrnje je potpuno
izjedeno i u unutranjosti pretvoreno u sitne ogrizotine.
Sasueni iak moe izazvati alergijske bolesti: svrab, upalu oiju, kihanje,
asmatine tegobe.
Biologija i ekologija. enka u 2-3 tjedna odlae prosjeno 50-70 jaja izmeu zrna graha ili na sama zrna u skladitu, a na polju odlae jaja u poluzrele
mahune graha. Broj odloenih jaja na uskladitenom grahu ovisi uvelike o temperaturi, vlazi, ishrani Uinaka i drugim imbenicima. Nakon izlaska iz jaja liinke
imaju tri para nogu i kreu se relativno brzo. Poto prodru u zrno, liinke se
presvlae etiri puta i gube noge. Liinka izjeda ovalnu komoricu, a pri kraju
razvia izjeda sjemenjau. Zaraza se zapaa po ovalnim ili-okruglastim mrljama
na sjemenu graha. Na povoljnoj temperaturi od 27 do 28 C ukupan razvoj traje
oko mjesec dana. U jednom zrnu moe se razviti i vei broj liinki, najvie 20-30.
U sitnijem grahu ima ih manje, u krupnijem vie. U nezagrijanim skladitima razvija 3-4 pokoljenja, a u skladitima s povoljnom temperaturom razmnaa se neprestano.
Zatita. Grah koji napadne iak nije za ljudsku prehranu, a ne preporuuje
se takav grah ni kao sjemenski, iako grahov iak u veini sluajeva ne oteti
klicu. Ako se zaraeno zrnje upotrebljava za sjetvu, tetnik se prenosi u polje i na
vrtove i dalje se iri. tete od grahova ika mogu biti u pojedinim godinama vrlo
velike. Procjenjuje se da svake godine grahov iak zarazi 20-50 % sjemena graha.
Na polju je rijetko kad potrebno provoditi zatitne mjere, osim ako je napad
jai (vie od 5 jaja ili liinki na 100 mahuna). Za suzbijanje treba upotrijebiti pripravke koji se uzimaju za suzbijanje grakova ika.
U skladitima se grahov iak suzbija preventivno tako da se prije nego se
spremi grah u skladite zidovi poprskaju insekticidima: Radotion E-50, Reldan ili
Actellic 50.
Naa su istraivanja pokazala da je zarazu manjih koliina graha grahovim ikom najprikladije unititi izlaganjem niskoj temperaturi. U zamrzivau pri
-18
svi razvojni oblici ika uginu za 3 sata. Zaraza se moe potpuno unititi i
zagrijavanjem (npr. u tavi iznad vatre) na oko 65
tijekom 4 sata.
Grakov iak
(Bruchus pisorum)
Opis. Kornja je sivosmed, dug 4-5 mm, s bijelim pjegama i pokriljem koje
ne pokriva potpuno zadak. Liinka je prljavobijela, duga 6 mm. Kad izie iz jaja,
liinka ima tri para slabo razvijenih prsnih nogu, koje ubrzo zakrljaju u obliku
bradavica. Kukuljica je sivkasta, duga 5-5,5 mm. Jaje je dugoljastoovalnog oblika,
jantarnouto, dugo 0,6 mm.
Vanost. Grakov iak proiren je po cijeloj zemlji, a naroito je tetan u
proizvodnji graka za konzer\^nu industriju i sjeme. Napada graak za ljudsku i
stonu hranu. Zaraeno zrno nije pogodno ni za ishranu, niti za sjetvu, jer tetnik
jae oteuje klicu zrna.
B i o l o g i j a i e k o l o g i j a . Grakov
iak ima samo jedno pokoljenje godinje. Odrasli oblik prezimijuje u zrnima
graka u smonicama i skladitima, ali i
u prirodi, pod korom drvea ili u polju
na otpalom zrnju. Prilikom berbe, naime, izvjestan dio zaraenog zrnja ostaje
na polju, na povrinama na kojima se
graak uzgaja ili na mjestima na kojima
se graak vri. Za vrijeme prezimljenja
odrasli se kornjai ne hrane.
U proljee, u vrijeme cvatnje najranijih sorti graka, dolijeu na biljke kornjai s mjesta prezimljenja, te se, ovisno
SI. 209. Grakov iak prema "Bayer")
o vremenskim prilikama, oko dva tjedna vrlo intenzivno hrane peludovim prahom. U to vrijeme lako se uoavaju na cvjetovima graka. Nakon parenja, koje se
u naim krajevima odvija koncem svibnja i poetkom lipnja, enka poinje odlagati jaja na mlade mahune, oko 1 cm duge, a kasnije i na vee mahune. Jaja
polae pojedinano. Na jednoj mahuni moe biti odloeno i vie jaja, koja su
vrsto prilijepljena za podlogu. im se iz jaja razvije liinka, odmah se ubuuje u
mahunu i zatim u pi^vo zrno na koje naie. Rupica kroz koju se ubuila liinka
brzo zaraste, te se izvana takva mahuna ni po emu ne razlikuje od zdrave nenapadnute mahune. U jednom zrnu graka moe se nai vei broj liinki, ali razvije
se samo jedna, a ostale uginu. Liinka ostaje u zrnu dok se ne razvije u kornjaa.
Ukupan razvoj, od jaja do odraslog oblika, traje oko dva mjeseca. Zaraena zrna
prepoznaju se po okruglim prozoriima.
Od napada grakova ika naroito strada graak u blizini uma, vonjaka i
drvoreda, tj. u blizini mjesta prezimljenja. Moe biti jae napadnut i graak koji se
nalazi u blizini veih skladita, odnosno graak koji se nalazi u blizini prologodinjih povrina koje je napao grakov iak.
Razdoblje odlaganja jaja ovog tetnika dosta je rastegnuta, pa na graku za
vrijeme vegetacije nalazimo odloena jaja, liinke i odrasle, prezimljene enke,
koje su kasnije izile i koje znatno kasnije i poinju odlagati jaja.
Zatita. Dobri rezultati postiu se suzbijanjem grakova ika u polju jer se
iak razmnaa samo u polju, a ne i u skladitu. Tretiranje je potrebno ako se na
etvornom metru nalazi vie od 60 jaja ili tragova ovipozicije. No lake je utvrditi
potrebu za suzbijanjem s pomou keera (lovne mreice): kada se u 25 zamaha
nade barem 2-3 ika, treba primijeniti insekticid. Za zatitu graka od tog tetnika preporuuje se, im se na prvim mahunama zamijeti napad, prskanje jednim
od insekticida na osnovi fosalona (Zolone liq., Zolone PM, Atac WP, Atac EC)
ili insekticidima na osnovi piretroida, koji se primjenjuju u inozemstvu. Zbog
rastegnutog razdoblja odlaganja jaja dobro je tretiranje ponoviti nakon 10-14
dana.
{Kakothrips robustus)
Opis. Odrasli oblik grakova tripsa crne je boje, dug 1,4-1,8 mm. Liinka je
beskrilna, slina odraslom obliku, najprije sivouta, a kasnije boje mesa.
Vanost. Oteuje mahunarke, ponajvie graak i bob. ee se nade u malim vrtovima na zatienim poloajima, u podrujima gdje se graak mnogo uzgaja i gdje se ne primjenjuje plodored. Oteuje vrne dijelove izboja i cvjetova.
Cvjetovi se ne otvaraju, deformiraju se, venu i otpadaju. Na cvjetovima su vidljive
bijele srebrnkastosjajne mrlje. One kasnije posmede i otvrdnu. Na napadnutim
mahunama stvaraju se takoer bijele sjajne mrlje, koje kasnije posmede i odumru. Za ranijeg napada ne formiraju se mahune, odnosno, ako se mahune formiraju, ostaju malene i krljave, sue se, a sjeme ostaje nerazvijeno. Uroda nema ili
je vrlo slab.
Biologija i ekologija. Liinke grakova tripsa prezimljuju u tlu. Polovicom
svibnja javlja se odrasli oblik. enka odlae jaja u cvjetove, na vrno lie i mlade
mahune. Razmnaa se veinom partenogenetskim nainom. Odrasli oblici i liinke hrane se sisanjem sokova iz biljnog tkiva.
Zatita. Suzbija se unitavanjem biljnih ostataka na polju i u vrtovima te tretiranjem prije ili odmah poslije cvatnje preparatima na osnovi fosalona (Zolone
liq., Zolone PM, Atac PM, Atac EC), malationa (Radotion E-50) te nekim piretroidima (alfametrin, bifentrin, deltametrin, betaciflutrin).
Grakova m u i c a
(Contarinia pii)
Opis. Orasli je oblik ute boje, s crnim ticalima, dug 2 mm. Jaja su ovalnobubreastog oblika, s kratkim drkom, prljavobijele boje. Liinka je crvolika, bijela,
a kukuljica utosmeda.
Vanost. Grakova je muica tetnik graka i graha. ee se javlja u krajevima s veom koliinom oborina u proljetnim mjesecima, jer joj je za razvoj prijeko
potrebna odgovarajua vlanost tla. Napad grakove muice nepovoljno se odrava
na porast biljaka i formiranje mahuna odnosno sjemena, pa je taj tetnik naroito
opasan za sjemenski graak.
Biologija i ekologija. Grakova muica prezimljuje u stadiju kukuljice u
zemljanom kokonu u tlu, na 5-8 cm dubine. enka prvoga pokoljenja odlae jaja
u grupicama na unutarnju stranu ake cvjetnih pupoljaka, odnosno vrnih izboja. Napadnuti izboji zaostaju u rastu, kratki su, sa stisnutim liem i kratkim cvjetnim drkama i zadebljanim cvjetovima, iz kojih se ne razvijaju mahune, a ako se
i razviju, krljave su, a prirod je manji.
Drugo pokoljenje grakove muice odlae jaja u mahune, a liinke se hrane
s unutarnje strane mahune. Napadnute mahune iznutra su obloene bijelim dlaicama, sjeme je zakrljalo, neravno, grbavo, a takve mahune podlonije su kvarenju
i stoga slabije podnose transport.
Zatita. Preporuuje se napadnute izboje i mahune prikupiti i spaliti, a kad
je napad jai, tretirati insekticidima navedenim kod tripsa.
U podrujima s veom koliinom oborina u proljetnim mjesecima obvezatno
se treba pridravati plodoreda i ne sijati graak nakon graaka. Valja paziti i na
prostornu izolaciju, pa ne treba sijati graak u blizini prologodinjih povrina
zaraenih tim tetnikom.
Grakova cistolika n e m a t o d a
{Heterodera goettingiand)
Opis. enke i ciste vrste Heterodera goettingiana limumsiog su oblika, prosjeno duge oko 0,60 mm, a iroke 0,50 mm. Mlijeno bijele enke imaju na
stranjem dijelu tijela elatinoznu jajnu vreicu, u koju odloe manji broj jaja, a
znatno se vei broj jaja (150-200) nalazi
unutar njihova tijela. Uginula enka
ispunjena jajima cista je kojoj je kutikula tamnosmede boje. Ciste mogu ostati
vitalne u tlu i 12 godina, bez prisutnosti
biljke domaina. Mujaci su crvoliki, dugi od 1,21 do 1,29 mm, sa stiletom dugim
0,028 mm. Infektivne liinke drugog razvojnog stadija velike su oko 0,49 mm.
Vanost. Grakova cistolika nematoda rasprostranjena je u: Europi, Rusiji,
SI. 211. Heterodera goettingiana na
Kini, Izraelu, Japanu, Jordanu i SAD-u, a
korijenu graka
naena je i u uzorcima tla na nekoliko
lokaliteta u Hrvatskoj. Dobri domaini te nematode jesu: grah, graak, bob, lea,
soja, lucerna i mnoge korovne vrste, a loi su domaini npr. itarice i eerna repa.
Osjetljive biljke, pri napadu te nematode zaostaju u rastu i razvoju, slabije se
granaju, listovi venu i ute, a zbog slabije cvatnje daju znatno manji broj mahuna
i zrna. Za jakih zaraza biljke propadaju prije donoenja ploda, a prirodi mogu biti
smanjeni vie od 75 %, osobito ako istovremeno postoji i zaraza s Fusarium oxysporum.
Biologija i ekologija. Razvoj grakove cistolike nematode slian je razvoju
ostalih Heterodera vrsta. Ta nematoda daje jedno pokoljenje godinje, a moe se
razviti za 3-15 tjedana, ovisno o temperaturi i vlazi tla te o vrsti biljke domaina.
Najvei broj liinki drugog razvojnog stadija izlazi iz jaja u proljee (15 C) i
ubuuje se u korijen biljaka. Stoga je graak koji se sije u proljee jae napadnut
od graka koji se sije u srpnju.
Zatita. Za suzbijanje odnosno smanjenje populacije grakove cistolike nematode u tlu preporuuje se viegodinji piodored (3-6 godinji) uz obvezno suzbijanje korova. Visoka uinkovitost u suzbijanju te nematode postie se toplinskom sterilizacijom tla i fumigacijom tla (dazomet, metam), koja se mora provesti
nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci prije sadnje odnosno sjetve, da bi se izbjegla fitotoksinost.
Ostali tetnici
Vrlo est tetnik graha na polju jest koprivina grinja. Od njezina napada
lie prije vremena pouti i sui se,
ranije se prekida vegetacija i tako se
smanjuje prirod. Taj je tetnik opirno opisan kod plodovitog povra.
Sve lepirnjae katkada napadaju i
tetnici u tlu, stabljikina nematoda, nematode koje s l o b o d n o
ive i p u e v i - svi opisani u poglavlju o polifagnim tetnicima. U
stabljici graha moe se katkada nai gusjenica kukuruznog moljca,
a zrno graha moe otetiti s o j i n
Si. 212. Liegraha zaraeno obinim crvenim
moljac
Etiella zinckenella.
paukom (snimio M. Maceljski)
Bolesti graha
Gljivine bolesti
Hra graha
iUromyces appendiculatu)
Parazitira na grahu, grahu mahunaru, ali najjae su zaraze na grahu pritkau,
zatim pri uzgoju graha u kukumzu. Na niskim sortama hrda je rjea. Nakon kasnije sjetve obino su zaraze jae.
Simptomi. Gljiva napada list, a rjee stabljiku i mahune. U kasno proljee na donjoj strani plojke nastaju ecidije u obliku malih bijelih
pritia. Njih obino nema mnogo pa prou nezapaeno, ali o njihovoj pojavi esto ovisi tijek
bolesti. Potom se pojavljuju smei jastuii. To
su uredosorusi koji nastaju na listu, a rjee na
stabljici i mahunama. Oko uredosorusa tkivo
je lia svijetloute boje. Ako je vrijeme vlano,
broj se uredosorusa poveava. Ako se javlja veliki broj uredo pokoljenja jedno za drugim,
listovi se prerano sue, zbog ega je urod manji. S vremenom sorusi mijenjaju boju, postaju
crni, to znai da u njima nastaju teleutospore.
Na zaraenim mahunama sorusi imaju promjer
oko 5 mm, malo su odignuti, zbog ega mahune imaju manju trnu vrijednost.
{Colletotrichum lindemuthianuni)
Simptomi. Mogu se javiti na svim nadzemnim dijelovima biljke. Biljke izrasle
iz zaraenog sjemena imaju tamna udubljenja na kotiledonima. Na hipokotilu
nastaju duboke smee lezije, zbog ega biljka moe propasti. Na liu nastaju
tamnosmee ovalne pjege, koje kasnije, obrubljene lisnim ilama, postaju uglate.
Simptomi se oituju na lisnim peteljkama i stabljici u .obliku duguljastih tamnih
pjega. Na mahunama su pjege malene, okrugle, ovalne ili izduene, a s vremenom se poveavaju. Pjege su u sredini smee, s crvenkastim rubom.
Zatita. Sjeme treba uzimati sa zdravih usjeva, jer u nas dozvoljeni fungicidi
za tretiranje sjemena ne daju sigurne rezultate. Nakon etve treba spaliti biljne
ostatke. Treba uvesti dvogodinji, trogodinji plodored. Sijati treba tretirano sjeme. Sjemenske usjeve moe se zatiti prskanjem poetkom cvatnje, zatim pri
zavretku cvatnje i prema potrebi u vrijeme punjenja mahune. U nekim zemljama
preporuuje se karbendazim (Bavistin, Chromozin, Zimo) i fungicidi na osnovi
bakra.*
Uglata p j e g a v o s t lista
(Phaeoisariopsis griseola, syn. Isariopsis griseold)
Biologija. Gljiva preivljava na zaraenim biljnim ostacima u obliku micelija i mikrosklerocija i na sjemenu. Za vlana vremena stvara obilje konidija koje vjetar i kia
raznose do domaina.
Zatita. Treba sijati zdravo tretirano sjeme. Potrebno je unititi i spaliti zaraene biljne ostatke i paziti na plodored. Prskanja karbamatima* i bakrom daju
zadovoljavajuu zatitu
Bijela trule
(Sclerotinia sderotioruni)
Bolest se obino pojavljuje na starim biljkama u gustome sklopu ili za kinog
vremena. Zaraza nastaje na dijelovima biljke koji su blie du, dakle tamo gdje je
cirkulacija zraka slaba, a relativna vlaga visoka. tete obino nisu znatne.
Simptomi. Mogu biti napadnute stabljike, mahune i listovi. Na najdonjim
dijelovima stabljike nastaju vodenaste lezije. Napadnuta mjesta postaju sluzava.
Nekoliko dana nakon pojave prvih znakova bolesti taj dio prekrije bijeli pahuljasti micelij. Unutar micelija nastaju najprije bijeli, a nakon toga crni sklerociji, koji
se mogu razviti i u unutranjosti napadnute stabljike. Stabljika trune pa se prekidaju provodni snopovi i sue itave biljke. Na mahunama nastaju ovalne vodenaste pjege, nakon ega ta mjesta prekriva bijeli pahuljasti micelij uz pojavu sklerocija. Micelij se moe iriti u unutranjosti mahune i formirati sklerocije. U takvim
sluajevima i sjeme je povrinski zaraeno micelijem.
Biologija. Opisana je kod salate
(Rhizoctonia solani)
Zaraza moe nastupiti u svim razvojnim stadijima biljke, ali gospodarske se
tete oituju na mladim biljkama. U nas
je bilo sluajeva kada su propali itavi
usjevi.
Simptomi. Napadnut je korijenov
vrat ili korijen na kojem nastaju crvenkasto smee udubljene pjege koje mogu
prstenovati stabljiku. Zbog toga zastaje rast i biljke ugibaju. Kada zaraza zahvati starije biljke, primjeuje se zastoj u rastu, a
urod je manji. Na rubovima starih pjega
mogu nastati mali tamnosmedi sklerociji.
Biologija. Opisana je kod krstaica.
sl.
(Pseudomonas syringaep.
v. phaseolicola)
Biologija. Virus se prenosi sjemenom u velikom postotku. Neki uzorci imali su 5083 % zaraenih sjemenki. Iz zaraenog sjemena izrastu zaraene biljke, s kojih lisne ui
prenose zarazu.
Zatita. Preporuljivo je grah uzgajati to dalje od viegodinjih biljaka (Rohinia, Trifolium, Medicago) koje su domain tog virusa. Potrebno je unititi korove u usjevu, od kojih neki mogu biti izvor zaraze i suzbijati lisne ui.
Bolesti graka
Gljivine i n j i m a sline bolesti
Plamenjaa
nom postaje smea. U tkivu mahune nastaju oospore. Pojedine sjemenke u mahunama zaraene su micelijem. Na takvu sjemenu vide se male, smee, upale zone.
Biologija. Premda se uzronik bolesti prenosi sjemenom, ipak je najvanije prenoenje parazita iz jedne u drugu vegetaciju putem oospora u zaraenim biljnim ostacima. Oospore ostaju u tlu 10-15 godina i izvor su primarnih infekcija. Nakon pojave sporangija nastaju sekundarne infekcije. Sporangiji nastaju pri visokoj relativnoj vlazi
(iznad 90 %) koja traje barem 12 sati. Na temperaturama od 1 do 20 C klijaju sporangiji.
Optimum za klijanje izmeu je 4 i 8 C. Meutim, spore mogu preivjeti samo 24 sata
pri 20
sedam dana pri 15
a 31 dan pri
4C.
Biologija. Gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu zaraenim sjemenom. Premda se prenosi i zaraenim ostacima, taj nain manje je vaan.
Tijekom vegetacije, nakon pojave prvih plodnih tijela, piknospore obavljaju sekundarne zaraze.
(Uromyces pisi)
Bolest se javlja rijetko i obino na kraju vegetacije. Neki autori poistovjeuju
tog uzronika s vrstom Uromyces fabae, a drugi misle da je zasebna vrsta.
Simptomi. Na licu i naliju lista nastaju smei jastuii (uredosorusi). U poetku ih je malo, a kasnije se njihov broj poveava. Pred zriobu
jastuii postaju crni, a u njima
nastaju teleutospore za jakih zaraza lie se poinje suiti.
Biologija. To je heterecijska
Zatita. Obino nije potrebno poduzimati mjere zatite. Preporuljivo je ukloniti mljeiku iz blizine povrtnjaka. Na malim parcelama poeljno je prikupiti i
spaliti biljke graka nakon etve. Na sjemenski graak mogu se primjeniti karbamati* navedeni kod plamenjae graka.
Pepelnica
(Eiysipbe pisi)
Simptomi. Lie, stabljika i mahune mogu biti djelomino ili potpuno prekrivene sivim maskom, koji potjee od micelija i oidija parazita. Napadnuto tkivo
lista i mahuna ispod maka postaje smee ili purpurno i sui se. Micelij se nalazi
u unutranjosti sjemena. Bolest se pojavljuje obino na kraju vegetacije pa nije
potrebno uvijek provoditi zatitu. Djelotvorni su fungicidi na osnovi sumpora.
Bijela trule
(Sderotinia
sderotiorum)
Venue
Bolesti boba
Hrda
Zatita. Nakon etve biljne ostatke treba spaliti. Valja provoditi plodored.
Kemijska zatita rijetko se provodi, osim u sjemenskim usjevima, gdje se primjenjuju fungicidi na osnovi bakra, mankozeba ili bitertanola* (Baycor).
Smea p l i j e s a n
(Botrytis fabae)
Parazit uzrokuje stvaranje malih, otro ogranienih, okoladnosmedih pjega
na listu, cvjetovima i mahunama. Na stabljici nastaju duguljaste lezije, iste boje,
esto ulegnute u tkivo. Sline pjege, neto tamnije boje, uzrokuje B. cinerea. Oba
speciesa prenose se sjemenom. Bolest se javlja za vlana vremena i pri niskim
temperaturama (10 C). Na tog parazita djeluju fungicidi na osnovi dikarboksimidima* (Ronilan, Kidan).
Venue
(Fusarium spp.)
Nekoliko Fusarium vrsta (F. oxysporum f. sp. fahae, F. culmorum, F.
avenaceum) moe izazvati trule korijena. Kao posljedica napada na korijen nastaje venue.
Zatita se sastoji u podoredu i
sjetvi tretiranog sjemena.
Virus uvelosti b o b a
Suzbijanje korova
Porodica lepirnjaa - Fahaceae (Legumonosae) vrlo je brojna. Obuhvaa
oko 12000 zeljastih, jednogodinjih, viegodinjih, ali i drvenastih vrsta. Kao povrtne kulture u Hrvatskoj uzgaja se desetak vrsta, od kojih grah i graak imaju
veu vanost. U nas se sporadino uzgajaju jo bob, slanutak i lea. Hektarski u
svijetu i Hrvatskoj medu lepirnjaama najveu vanost ima soja. Iako se osim za
proizvodnju ulja i bjelanevina uzgaja i kao povrtna kultura (mahune i zrno)
ovom prilikom neemo prikazivati mogunosti suzbijanja korova u soji, jer je to
dobro obraeno u ratarskoj proizvodnji. Napominjemo da neka sredstva za sada
nemaju dozvolu za promet u Hrvatskoj (oznaeni zvjezdicom), pa i na to treba
paziti.
Grah
Grah je jednogodinja mahunarka, koja nakon sjetve nie relativno brzo. I
pored brzog ponika u prvom dijelu vegetacije, ne stvara veu lisnu masu pa se na
slobodnom prostoru razvije korov. Zbog sjetve u redove korov se moe suzbiti
medurednim kukiviranjem. U redu je i nadalje potrebno korov uklanjati okopavanjem i raupavanjem pa to zahtijeva dosta radne snage. Jo jedan razlog ne
ide u prilog mehanikom suzbijanju korova. Grah, naime, formira korijen u plitkom povrinskom sloju tla. Zbog toga se kultivacija mora obavljati plitko i paljivo. Mehanikom obradom ne moe se potpuno suzbiti korov sve do etve, te
primjena samo tih mjera zbog izbjeglih korova oteava kombajniranje. Zato se,
uz mehanike mjere, primjeni herbicida daje velika vanost. Broj selektivnih herbicida za suzbijanje korova u grahu prilino je velik. Vrijeme primjene, spektar
djelovanja i selektivnost dosta im se razlikuje.
Te razlike naroito su izraene unutar razliitih biotipova i ekotipova graha,
a one uoene su i unutar razliitih sorata (sortna osjetljivost). U tom smislu vane
su razlike izmeu graha mahunara i graha zrnaa. "uavac", i "pritka" mogu se
uzgajati za proizvodnju mahuna ili za zrno. Budui da se navedeni ekotipovi
graha anatomski, morfoloki i fizioloki razlikuju, razliita im je i osjetljivost prema nekom herbicidu. Stoga je herbicide u grahu, uz njihovo dobro poznavanje,
potrebno primjenjivati uz veliki oprez.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g ) u p o t r e b l j a v a j u se:
PATORAN 50*, 2,5-3,5 kg/ha. Nia doza daje se na srednje tekim tlima a via
doza na tekim tlima. Na lakim pjeskovitim tlima moe otetiti kukuru. Dobro
suzbija jednogodinje irokolisne korove. Ne djeluje na korovske trave pa se upotrebljava u kombinaciji s drugim herbicidima (npr. s-metolaklor DUAL GOLD 960
EC*).
DUAL GOLD 960 EC*, 1-1,2 1/ha, protiv jednogodinjih uskolisnih i nekih irokolisnih korova. Ima dozvolu u SAD-u. Tamo ga, osim pre-emergence, primjenjuju
prije sjetve unoenjem u tlo zajedno s Eptamom 6-E ili Treflanom.
FRONTIER 900 EC*, 1,2-1,4 l/ha, suzbija jednogodinje uskolisne i neke irokolisne korove. Dozvolu ima u SAD-u i u nekim europskim zemljama.
TRIBUNIL WP-70*, 3-4 kg/ha. Bolje djeluje na irokolisne korove. Zbog toga se
upotrebljava u kombinaciji s herbicidima koji djeluju na trave.
ARESIN*, 1-1,5 kg/ha. Bolje djeluje na irokolisne korove, pa se upotrebljava u
kombinaciji s drugim herbicidima. Lagana kia nakon aplikacije pospjeit e uinak na korove. Neke sorte graha mogu biti osjetljive na laganim pjeskovitim tlima.
PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha. Suzbija jednogodinje irokolisne i neke travne korove.
Perzistentan. Ogranien je broj kultura u plodoredu. Povuen je s hrvatskoga
trita.
GALEX 500 EC*, 5 l/ha. Dobro suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove. Zbog toga se primjenjuje u kasnijem roku sjetve, kad korovi trave dominiraju
u polju. Povuen je s hrvatskoga trita.
STOMP 330 E*, i drugi na osnovi pendimetalina, 4 l/ha. Spektrom slian Treflanu
EC. Djeluje protiv veeg broja jednogodinjih uskolisnih i irokolisnih korova.
Sam najee ne daje zadovoljavajue rezultate. Potreban je dodatni tretman protiv irokolisnih korova i vei oprez na lakim propusnim tlima. Nakon jaih kia
moe djelovati fitotoksino.
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Djelotvorniji je na korovske trave. Zbog toga se
preporuuje u kombinaciji s nekim herbicidom koji djeluje na irokolisne korove. Povuen je s hrvatskoga trita.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO, BENTAGRAN 600, 1,5-2,5 l/ha. Protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Njime treba tretirati kad grah razvije prvu trolisku, a u vrijeme mlaeg razvojnog stadija korova. Pojedine sorte graha osjetljive
su, pa prije upotrebe treba konzultirati proizvoaa.
ELEX*, 0,75 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova u
vrijeme prve troliske. Moe se primijeniti u split aplikaciji u dva puta. Drugo tretiranje treba obaviti u fazi 2-4 troliske.
COBRA*, 0,4-0,6 l/ha, za istu namjenu kao i prethodni pripravak. Pripadaju istoj
skupini kontaktnih herbicida (difeniletera). Ne suzbija bijelu lobodu - Chenopodium album. Prolazna nekroza u obliku nekrotinih mrlja na listu ne utjee na
prirod.
PULSAR, 0,4-0,6 l/ha, nakon nicanja, kad grah razvije prvu trolisku, a korovi 2-4
lista. Suzbija veliki broj jednogodinjih irokolisnih korova.
PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i uskolisnih korova.
Primjenjuje se u vrijeme kad grah razvije prvu trolisku. Perzistentan. Ograniena
sjetva kultura u plodoredu. Zbog toga je povuen s hrvatskoga trita. U svijetu i
srednjoeuropskim zemljama ima dozvolu.
FUSILADE SUPER i GRASIDIM (u grahu i graku). U svijetu se i drugim graminicidima suzbijaju korovne trave. Svi su selektivni prema svim dikotiledonskim kulturama pa i prema grahu. Protiv jednogodinjih trava upotrebljava se 1-1,5 l/ha. Ako
se ele suzbiti viegodinje trave, treba primijeniti 2-4 l/ha. Jednogodinje trave
osjetljivije su kad razviju 2-3 lista, a viegodinje trave kad razviju 3-5 listova.
Grah + k u k u r u z
Na seljakim se gospodarstvima grah jo tradicionalno uzgaja zajedno s kukuruzom. Najee se tako zasijane povrine ne tretiraju herbicidima. Korov se u
tom sluaju uklanja okopavanjem motikom. Budui da danas postoje vrlo selektivni herbicidi za obje kulture, drimo da se izostavljanjem okopavanja ili primjenom oba zahvata mogu postii vrlo dobri rezultati. Zbog toga emo navesti samo
neke, prema naem miljenju, najdjelotvornije herbicide za tu svrhu.
STOMP 330 E*, STON*, DOST 330 E*, 4-5 l/ha. Sjetvu graha i kukuruza treba
obaviti istovremeno. Tretira se odmah nakon sjetve. Obino ne postie zadovoljavajui uinak na irokolisne korove pa je potrebno obaviti dodatno tretiranje
nekim djelotvornim preparatom (Basagran npr.).
DUAL GOLD 960* i FRONTIER 900 EC*, takoer su jednako dobri kao i prethodni
pripravci. Primjenjuju se nakon sjetve kukuruza i graha prije nicanja korova 1-1,2
l/ha odnosno 1,2-1,4 l/ha.
GALEX 500 EC, 5 l/ha. Primjenjuje se na isti nain kao i prethodni preparat. Povuen je s hrvatskoga trita.
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Budui da nije dovoljno djelotvoran na irokolisne
korove, preporuuje se primijeniti ga zajedno s Patoranom, Aresinom ili Tribunilom. Dozu tih preparata treba prilagoditi tipu tla.
CODAL 400 EC*, 4-6 l/ha. Na lakim pjeskovitim tlima, zbog agresivnog djelovanja
prometrina, treba izbjegavati tretiranje tim pripravkom. Nia doza primjenjuje se
na srednje tekim, a via doza na tekim tlima.
Graak
Graak je tradicionalno vrtna kultura. Tek uvoenjem djelotvornih herbicida
prelo se na industrijski nain proizvodnje graka. U naem klimatu graak se sije
pod konac zime. Sjetva se obavlja u redove na 20 cm razmaka pa se meduredna
kultivacija ne moe obavljati. Zbog toga ga gue korovi ranog proljetnog razdoblja.
Budui da brzo nie, graak u prvom dijelu vegetacije nadvlada korov. Kako vrijeme odmie, korovi uzimaju sve vie maha, pa ako ih ne suzbijemo, nanose
velike tete. Stoga se od herbicida u graku ponajprije zahtijeva dobro rezidualno
djelovanje ako ih primijenimo u pre-em roku, odnosno kontaktno djelovanje u
post-em roku. Broj selektivnih herbicida u graku prilino je velik. Dobri uinci
postiu se samo primjenom nakon nicanja. Selektivnost im je uglavnom dobra.
Na korove djeluju razliito. Ako primijenimo bilo koji herbicid pojedinano, najee se ne postiu eljeni rezultati. Zbog toga je vrlo vano poznavati spektar
djelovanja svakog herbicida. Tek kombiniranjem dvaju ili vie preparata, ili
viekratnom primjenom, postiu se eljeni rezukati. S obzirom na vrijeme primjene, selektivni herbicidi za graak dijele se u tri skupine.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )
TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1-2 l/ha. Neposredno nakon primjene
potrebno ga je omdem unijeti u tlo na 5 -10 cm dubine. Selektivnost nije izraena
kao u mnogih drugih kultura. Zbog toga u mnogim zemljama (i u Hrvatskoj)
nema dozvolu za promet u graku. teti poetnom razvoju korijena.
PIVOT 100 E*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih
korova. Treba ga oaidem unijeti plitko u tlo. Procjenjujemo da mu je previsoka
dozacija. Vrlo je perzistentan. Ograniava plodored. Zbog toga povuen s hrvatskoga trita.
BONALAN*, 6 l/ha, protiv istih korova i na isti nain kao Treflan EC. Pripada istoj
skupini herbicida (dinitroanilina).
AVADEX 480* (trialat), 3 l/ha, protiv divlje zobi, mijeg repka i drugih trava. Inkorporaciju treba obaviti unutar dva sata nakon primjene.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
TRIBUNIL WP-70* 3-4 kg/ha (vidi grah). Neke su sorte osjetljive. Stari herbicid.
Primjenjuje se u zemljama EU. U Hrvatskoj nikad nije bio registriran.
PROPAKLOR T-50*, 7-10 l/ha. Zbog proirenja spektra treba ga mijeati s nekim
herbicidom koji djeluje na irokolisne korove.
FRONTIER 900 EC*, 1,2-1,4 l/ha, na isti nain kao u grahu.
DUAL GOLD 960 EC*, 1-1,2 l/ha, na isti nain kao u grahu.
SENCOR 70 WG*, 0,3-0,5 kg/ha, primjenjuje se u SAD-u na srednje tekim i tekim
tlima. Kultura slabe kondicije (hladno vrijeme, sua) moe trpjeti tetu. Jae kie
mogu pospjeiti fitotoksini uinak na propusnim tlima.
PROHELAN T-50, GESAGARD 50 WP, GESAGARD 500 EL, PROMETREX 50 SC
(prometrin) 1,5-3 l/ha. Djelotvoran je samo na irokolisne korove. Na lakim pjeskovitim tlima moe djelovati fitotoksino.
CHALLENGE 600* (aklonifen), 4,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih
uskolisnih korova.
IGRAN 500* i dr. na osnovi terbutrina, 2-3 l/ha. Djelotvoran je na irokolisne korove. Na lakim tlima nakon jaih kia moe djelovati fitotoksino. Ne suzbija korove iz porodice krstaica.
MESORANIL 50*, 3,5-4 kg/ha. Suzbija irokolisne korove.
BLADEX 50 SC, 2-4 l/ha. Bolje suzbija irokolisne korove. Izvjesno djelovanje
iskazuje i na neke jednogodinje trave.
STOMP 330 E* i drugi na osnovi pendimetalina, 3-4 l/ha. Suzbija jednogodinje
uskolisne i irokolisne korove. Primjenjuje se dobro pripremljeno do.
PIVOT 100*, 0,8-1 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova. esto ne postie zadovoljavajue uinke pa je potreban dodatni zahvat.
Budui da pojedini preparati bolje djeluju na uskolisne korove (Stomp 330 E i
Propaklor T-50, Frontier 900 EC, Dual Gold 960 EC), a drugi na irokolisne korove
(Igran 500, Prohelan T-50 i dr.), bolji se rezultati postiu kombinacijom jednog iz
prve skupine s nekim iz druge skupine.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
BASAGRAN 600, SAX 600, BAZANO, BENTAGRAN 600 (bentazon), 3-4 l/ha nakon
treeg lista graka, na oko 10 cm visine, pa sve do cvatnje. Suzbija samo jednogodinje irokolisne korove. Korovi su osjetljiviji u mlaem razvojnom stadiju.
BASAGRAN 600 i drugi na osnovi bentazona + BETANAL^ 1,5 + 1,5 l/ha. Tretiranje treba obaviti kad graak dosegne 10 cm. Korovi su najosjetljiviji od stadija
klinih listova pa sve dok ne razviju dva prava lista.
BLADEX 50 SC, 1,5-2 l/ha. Tretira se kad graak dosegne 15-25 cm visine. Na
lakim pjeskovitim tlima moe otetiti graak. Zbog toga se zahtijeva ujednaena
sjetva na 1-2,5 cm dubine. Pojedine su sorte osjetljive.
PULSAR (imazamoks), 0,4-0,6 l/ha, primjenjuju se na isti nain kao u grahu.
SENCOR 70 WG* i drugi na osnovi metribuzina, 0,3-0,5 kg/ha. Suzbija jednogodinje irokolisne korove. Eitotoksini uinci mogu se javiti kad je kultura pod
stresom zbog hladnog vremena, oteena od insekata ili slabo ishranjena.
Korovne trave mogu se je suzbiti djelotvornim herbicidima prikazanim u poglavlju o grahu. Pri tome treba paziti na zadnji rok primjene prije berbe graka.
Bob
od svih leguminoza bob ima najkrupnije zrno. Zbog toga podnosi i dublju sjetvu.
Brzo nie i formira korijen u dubljem sloju da. Zbog toga se primjenom herbicida
na povrinu da moe postii "prostorna selektivnost". Na taj nain i neki vrlo
perzistentni herbicidi (simazin) djeluju selektivno. Istovremeno, bob je vdo osjetljiv prema herbicidima iz skupine regulatora rasta. Zbog toga je ogranien izbor
post-emergence herbicida. U naem kontinentalnom podruju bob se sije u rano
proljee. Zato ga najee zakorovljuju korovi ranog proljetnog razdoblja. Sukulentna stabljika i zelena lisna masa oteavaju mehaniku berbu. Zbog toga se
preporuuje da se prije kombajniranja obavi desikacija. Od velikog broja herbicida koji se uporebljavaju irom svijeta, zbog smanjenog interesa u Hrvatskoj dozvolu za promet nema nijedan. Zbog toga emo navesti iskustva drugih proizvoaa.
Prije sjetve (pre-sowing) u z i n k o r p o r a c i j u
TREFLAN EC* i dr. na osnovi trifluralina (vidi grah). Kad se oekuje jaa zakorovIjenost irokolisnim korovima, dobro je dodatno tretirati nekim djelotvornim herbicidom nakon sjetve a prije nicanja.
AVADEX BW*, 4 l/ha, protiv divlje zobi i drugih korovskih trava. Inkorporaciju
treba obaviti odmah nakon tretiranja. Primjenjuje se u Vel. Britaniji protiv divlje
zobi.
N a k o n sjetve, a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
RADOKOR * i dr. preparati na osnovi simazina, 1-2 kh/ga. Treba sijati barem na
7,5 cm dubine. Na lakim tlima, nakon jaih oborina, mogu se na tek poniklim
biljkama uoiti prolazni znakovi fitotoksinog djelovanja (rubna kloroza listova).
Sedam mjeseci nakon tretiranja, mogue je sijati itarice.
TRIBUNIL*, 2-3 kg/ha. Treba sijati na barem 5 cm dubine. Suzbija vei broj irokolisnih korova i neke uskolisne korove.
PREMIUM* (terbutrin + neburon), 5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Primjenjuje se u Francuskoj.
TREPLIK DUO* (pendimetalin + neburon), 5,5 l/ha, na isti nain s istom namjenom kao prethodni pripravak.
DUAL GOLD 960*, 1-1,5 l/ha, primjenjuje se nakon sjetve, a prije nicanja. Radi
proirenja spektra i na irokolisne korove potrebno je istovremeno tretirati Tribunilom, Radokorom, Prohelanom, Afalonom ili Bladexom T-50.
BLADEX 50 SC*, 1-2,5 l/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih korovnih
trava.
PROHELAN T-50* i dr. na osnovi prometrina (vidi grah). Tretira se s 1,5-2,5 kg/ha.
Izbjegavati treba primjenu na lakim i pjeskovitim dima.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-1,5 l/ha odmah nakon sjetve. Spektar mu je
slian spektru Prohelana. Treba izbjegavati primjenu na lakim pjeskovitim dima.
Zahtijeva dublju i ujednaenu sjetvu. Nije djelotvoran na korovne trave.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
LEGURAME PM*, karbetamid, 3 kg/ha, upotrebljava se u ranijoj fazi razvoja kulture, a protiv korovnih trava. Suzbija i neke irokolisne korove. Najee se primjenjuje nakon pre-emergence upotrebijenog Radokora.
Desikacija
REGLONE FORTE*, REGLONE*, BASTA^ 3-4 l/ha, kad je vei broj biljaka dospio
za etvu. Tretiranjem se ne ubrzava sazrijevanje, nego samo suenje nedozrelih
dijelova biljke.
Lea
Lea se u Hrvatskoj uzgaja na ogranienim povrinama. Sije se u relativno
stisnute redove 17,5-30 cm u proljee kad zatopli i tlo se zagrije iznad 15
U
Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za suzbijanje korova u toj kulturi.
U svijetu se primjenjuju ovi pripravci:
Prije sjetve (pre-sowing)
TREELAN EC* i dr. na osnovi trifluralina, 1,5-2 l/ha.
Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence)
PROHELAN T-50* i dr. na osnovi prometrina, 1,5-2 l/ha.
CHALLENGE 600* (aklonifen), 4,5 l/ha, suzbija jednogodinje irokolisne korove.
LEGURAME PM* (karbetamid), 3 kg/ha, protiv jednogodinjih irokolisnih i nekih uskolisnih korova.
KARMEX* i dr. na osnovi diurona, 0,75 kg/ha, protiv irokolisnih korova.
Nakon nicanja (post-emergence)
U Erancuskoj protiv jednogodinjih i viegodinjih trava dozvolu imaju pripravci
EUSILADE EORTE i GRASIDIM*, na isti nain kao to je prikazano kod graha.
Lukovi - Alliaceae: l u k (Allium epa} e n j a k (Allium sativum), p o r i l u k (Allium ampeloprasum ssp. porrum)
KLU ZA PREPOZNAVANJE TETOINJA
tetnici
N a p o d z e m n i m ili p r i z e m n i m d i j e l o v i m a :
Korijenje izgrieno
Vrat korijena izgrizle sive gusjenice gola tijela
Zastoj u rastu, izmeu Ijuica lukovica siu
sitne grinje
Odebljali bazalni dijelovi, lie odebljalo i
smotano, uti i vene, lukovice mekane
Zastoj u rastu, lie uti i propada, korijenje
posmedi i odumire
Biljke venu, sredinji se list sui i lako izvlai,
u bazi stabljike bjelkaste liinke duge 10 mm
tetnici u tlu
sovice pozemljue
lukova grinja
stabljiina nematoda
nematode koje
slobodno ive
lukova muha
Na n a d z e m n i m d i j e l o v i m a :
enjakova muha
lukov moljac
lukova minirajua
muha
miner poriluka
trips duhana
Bolesti
Na listovima utozelene blijede pjege sa sivoIjubiastom prevlakom
Biljka naglo vene, lukovica pokrivena bijelim
micelijem
Na listovima jastuii, najprije ute boje, zatim
postanu smei, a na kraju pocrne
Na listovima duguljaste pjege ljubiastog ruba
Na listovima utobijele pjege, listovi mekani i
vodenasti, nekroze vrata, trule luica
Na mladim listovima srebrnaste nabrekline, koje
se raspuknu, iz njih ispada crna praina
Na lukovicama crne sitne pjege, u koncentrinom
krugu
plamenjaa
bijela trule
hrda
koncentrina
pjegavost
siva plijesan
snijet
crna pjegavost ljuske
tetnici
Lukova m u h a
nje. Katkad se kukulji u lukovici. Najee se kukuijenje odvija na 10-15 cm dubine. Krajem svibnja ili poetkom lipnja iz kukuljice izlijee muha, koja se, prema
nekim autorima povlai na prezimljenje, a prema drugim autorima daje drugu
generaciju u jesen.
Zatita. Suzbija se na isti nain i istim insekticidima kao i lukova muha, samo
mnogo ranije. Ranijom sadnjom enjaka u jesen ili kasnijom u proljee donekle
se mogu ublaiti posljedice napada toga tetnika. Prskanje se provodi u doba leta
muhe, ali let moe potrajati pa je dobro prskanje ponoviti nakon 10 dana.
Lukova m i n i r a j u a m u h a
Miner p o r i l u k a
(Napomyza
gymnostoma)
Opis. Odrasli oblici malene su sivkaste muice, duge 4-6 mm, sa utim nadvratnim titiem i s jednim parom velikih prozirnih krila. enke su vee od mujaka. Liinke su bjelkaste, apodne, pred kukuljenje duge oko 5 mm, a umjesto
glave imaju sratene dvije tamno smee usnene iljaste kukice. Kukuljice su ovalne, tamnosmede, duge 3,5-4 mm. Jaja su mlijeno bijela, ovalno izduena, veliine 0,5 X 0,2 mm.
Vanost. To je noviji tetnik luka i poriluka u Hrvatskoj, Sloveniji, Maarskoj, vicarskoj i Srbiji. Krajem 90-ih godina u Sloveniji i Hrvatskoj je taj tetnik
izazvao velike tete na luku i poriluku, tete su u pojedinim podrujima bile vee
od 50 %. Mjestimice je postao najvaniji tetnik tih kultura.
tete izazivaju samo liinke,
koje miniraju listove i lukovice
pravei vijugave hodnike uvijek
prema dolje. Odrasli oblici
uzrokuju bijele male pjege na listovima. Zaraene biljke zaostaju u rastu, listovi se uvijaju i sue.
Za razliku od drugih muha na
luku, miner poriluka napada samo vanjsko lie. Na jednoj biljci moe se nai i do dvadesetak
liinki.
Biologija i ekologija. Prezimljuje
u stadiju kukuljice u
Sl. 228. Kukuljice minera poriluka (snimio A. Mei)
ostacima listova u polju. Odrasle muhe izlijeu ve krajem oujka i tijekom travnja, kada poinju odlagati jaja
na listove. Ta vrsta ima dva pokoljenja godinje.
Zatita. Suzbijanje se provodi mehaniki uklanjanjem i unitavanjem zaraenih listova i biljaka te unitavanjem biljnih ostataka u polju. Kemijska zatita
obuhvaa primjenu insekticida preporuenih protiv drugih muha na luku, a dobar uspjeh prua moenje luica prije sadnje u pripravke koji sadre imidakloprid ili dimetoat.
Lukov m o l j a c
bijelim prugama na listovima (vrlo su slini simptomima lukove pipe, ali taj tetnik dosad jo nije naen u Hrvatskoj). Te pruge nastaju od izgrizanja lisnog parenhima, a epiderma ostaje neoteena. Kada gusjenica ude u glavicu, biljka poinje utjeti, vene i na kraju se osui.
Vanost. Taj tetnik nije est u naim krajevima, ali pojedinih godina moe
izazvati vee tete. Naroito velike tete mogu nastati na sjemenskom luku. Napada luk i enjak, a katkad se nalazi i na poriluku.
Biologija i ekologija. U kontinentalnom dijelu lukov moljac ima dva
pokoljenja, a u toplijim krajevima moe
imati i tree pokoljenje. Preteno prezimIjuje kao odrasli oblik, leptir, na raznim
skrovitim mjestima u polju ili pod biljnim
ostacima, a katkad prezimi i u fazi kukuljice. Nakon buenja iz zimskog sna leptiri su aktivni samo nou. Pare se u svibnju,
nakon ega enke odlau jaja na listove i
vrat korijena. Jedna enka odloi prosjeno oko 100 jaja. Ispiljene gusjenice
ubuuju se u listove luka, koje miniraju,
branei se lisnim parenhimom. Zbog toga
nastaju poetni simptomi na vanjskim listovima u obliku srebrnkastih uzdunih
pruga. Nakon 14 dana gusjenica dovri razvoj, izlazi iz glavice i kukulji se na vanjskoj strani lista. Gusjenice drugoga
pokoljenja javljaju se u srpnju i prvo] polovici kolovoza, ali nanose znatno manje
tete.
Si. 229. Mine na listovima mladog Inka
Zatita. Na malim parcelama indiviizazvane gnsjenicama lukovog moljca
dualnih proizvoaa najee nije potreb(prema B. Zaden)
no suzbijati ovog tetnika. Zatita od lukova moljca mora se provoditi samo na
povrinama za proizvodnju sjemenskog luka prskanjem s Chromgor 40, Rogor
40; Perfekthion, Actelic 50, Fastac 10 % SC, Decis EC-1,25, Karate 2,5 EC i dr.
Izvode se po dva prskanja u doba leta leptira pi^vog pokoljenja i dva prskanja u
doba leta leptira drugog, ljetnoga pokoljenja u razmaku od 10 dana.
D u h a n o v trips
(Thrips tabaci)
Opis. Duhanov trips maleni je kukac, mekanog, izduenog tijela, svijetlosmede do oker boje, duine oko 1 mm. Nosi dva para uskih resastih krila. Liinka je
beskrilna svijede uto-zelenkaste boje, neto manja od odraslog oblika.
tete izazivaju liinke i odrasli oblici sisanjem biljnih sokova, zbog ega na
listovima luka nastaju karakteristine srebrnaste pjege nepravilna oblika. Od jake
zaraze listovi ute i sue se. Ako se malo razgrnu listovi, u njihovim pazucima
nai e se mali njeni kukci.
Na kupusu, na licu i naliju listova nastaju kvrice nepravilna oblika, boje
neto blijede od boje lista. S vremenom kvrice tamne dok ne pocrne. Na kupusu
za kiseljenje, ako kvrice nisu pocrnile ranije, boja im se mijenja tijekom kiseljenja.
Izmeu listova kupusa u polju ili ve ubranog kupusa nalaze se brojni tripse.
Vanost. Duhanov trips osim duhana napada vrlo veliki broj kulturnih i samoniklih biljaka. Redovno se javlja na luku, a u srednjoj Dalmaciji i u kontinentalnom dijelu Hrvatske (okolica Zagreba) velike tete izaziva na kupusu. tete na
luku najee su neznatne, samo u iznimno sunim godinama, poput 2003-, bile
su veeg intenziteta. Naroito velike tete utvrene su u Slavoniji.
Na kupusu njegove su tete indirektne, duhanov trips ne izaziva snienje
prihoda. Glavice ne tmnu, okus nije promijenjen, pokvaren je estetski izgled glavica. Zaraza na kupusu nastaje ve tijekom svibnja i postupeno raste u ljetnim
mjesecima. U godinama s izrazito suhim
ljetom, zaraze naglo napreduju i produuju se u kasnu jesen. U takvim godinama najjae zaraze nastaju na kupusu
sadenom izmeu sredine svibnja i
poetka srpnja. Na kasnije sadenim
kupusima zaraze su to manje, to su kasnije posaeni. U poetku se zavlai
izmeu vanjskih listova, a s vremenom
prodire sve dublje u glavicu, kamo se
Si. 230. Duhanov trips i tete na Uu
sklanja zbog pada temperature. Zbog ishrane, na mjestima uboda nastaju na listovima opisane kvrice, gotovo do srca
glavice. Nema daljeg propadanja kupusa, kao ni promjene okusa. Meutim takav
se kupus ne moe plasirati na trite i proizvoau ne preostaje drugo, nego da
takav kupus zaore.
Biologija i ekologija. U naim krajevima duhanov trips ima pet pokoljenja.
Pokoljenja nisu vremenski ograniena te se u svako doba mogu nai svi razvojni
stadiji tripsa. Prezimljuje kao odrasli oblik na ostacima korova, a moe prezimiti u
glavicama kupusa ili u povrinskom sloju zemlje. U rano proljee, iz zimskoga
sna bude se odrasli oblici tripsa i naseljavaju razne samonikle biljke, najee
korove, a kasnije prelaze i na kulturne biljke.
enke odlau jaja razbacano po listovima, ubadajui ih leglicom u lisni parenhim. Ovisno o temperaturi i relativnoj vlazi zraka, razvoj od jaja do odraslog
oblika traje 10-30 dana. Optimalni uvjeti za razvoj duhanova tripsa jesu temperatura 25-27 ""C i relativna vlaga zraka 65 %.
Na luku i poriluku tete mogu nastati i od napada gusjenica sovica pozemIjua, injaka, grica hruteva, rovca, liinki vrtnih muha i nekih drugih tetnika.
Na podzemnim dijelovima biljaka ti tetnici prave grizotine opisane u posebnom poglavlju (VIII.). Rijetko kad lukove zlatice {Lilioceris merdigerd) oteuju
luk izgrizanjem lia. Unutar Ijuskica lukovica luka razvija se i razmnoava lukova grinja Rhizoglyphus e c h i n o p u s . Hrani se sisanjem sokova biljke i na mjestima poinje truljenje, koje se prenosi na cijelu lukovicu. Na enjaku i luku
tete izaziva i stabljiina nematoda iz roda Ditylenchus, takoer opisana u poglavlju VIII.
Bolesti
Gljivine i n j i m a sline bolesti
Plamenjaa
v a n j e Sjemena.
Biologija. Nakon propadanja, u zaraenim biljnim organima, formiraju se oospore. One nakon razdoblja mirovanja klijaju u micelij, koji je odgovoran za infekcije. Ipak plamenjaa se iz godine u
godinu najee prenosi zaraenim luicama. Iz luica micelij se proiri na mlade cjevaste
listove na kojima nastaju sporonosni organi. Konidiofori izlaze iz pui u skupinama, a na
njima se nalaze konidije. Konidije klijaju u klinu cijev te ulaze u biljno tkivo irei se
izmeu stanica. Micelij s pomou filamentoznih haustorija ulazi u stanice i uzima hranu.
Infekcije mogu nastati pri temperaturama 3,5-25
(optimum 12 C), uz uvjet da je relativna vlaga zraka 6 sati iznad 80 %, nakon ega barem 11 sati relativna vlaga mora biti via
od 95 %. Plamenjaa se moe odrati preko zime na perenirajuem luku, na kojem se
rano u proljee razvija prva konidijska generacija. Unato tome to sjeme moe biti jako
zaraeno oosporama, nije potvreno prenoenje gljive na taj nain, osim u eksperimentalnim uvjetima.
Siva p l i j e s a n
(Botrytis spp.)
Nekoliko vrsta roda Bot rytis parazitira na
vrstama, od kojih neki parazitiraju na nadzemnim i podzemnim dijelovima, a neki izazivaju tete samo na
luici.
Botrytis squamosa
Simptomi. Znaci bolesti manifestiraju se u proljee za vlana vremena. Na
listovima nastaju male, okrugle do eliptine utobijele uleknute pjege, 1-3 mm
promjera. Okruene su vodenastom zonom. Ta gljiva uzrokuje nekroze vrata
listova. Ako je vrijeme vlano, za 5-12
dana lezija se moe proiriti, uzrokujui
trule listova. U tom sluaju propada itava biljka. Na zaraenim listovima nastaju konidije koje prenose zarazu tijesi. 232. Sivaplijesan na listu luka (snimio
kom vegetacije. Na biljnim ostacima i luB. Cvjetkovi)
ici formiraju se sklerociji.
Botrytis cinerea
Simptomi. To je parazit slabosti. Na cjevastim listovima uzrokuje povrinske pjege, koje se ne ire dublje u tkivo. Ne uzrokuje propadanje cjevastih listova,
osim ako listovi nisu bili prethodno oteeni. Na luici moe izazvati uto smee
mrlje na vratu i na unutranjim mesnatim listovima glavice. Kad mesnati listovi
fizioloki sazriju, postaju otporni na parazita. Na zaraenim organima vrlo rijetko
sporulira i ne stvara sklerocije.
Zatita. Na polju na kojem se uzgajao luk zaostaju mnogi zaraeni ostaci pa
je plodored vana mjera. Protiv spomenutih Botrytis vrsta primjenjuju se fungicidi na osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) i vinklozolina (Ronilan). Prskati se poinje
nakon pojave prvih znakova bolesti. Vano je da se luice nakon vaenja im
prije donesu u skladite, a najkasnije 48 sati nakon vaenja, da bi se izbjegla
oteenja i infekcije.
Botrytis aclada = B. allii
To je najvaniji patogen uskladitenih luica crvenog luka. Bolest se oituje
u pojavi sive plijesni i trulei vrata luica u skladitu.
Simptomi. Mesnati listovi u zoni vrata postaju mekani, vodenasti, a nakon
toga luice se osue, smeuraju i mumificiraju. Kada protrune vei dio luice,
nastaje bujna sporulacija u obliku sivkaste prevlake. Na luicama mogu nastati
sitni sklerociji, veliine 1-5 mm promjera. U doba klijanja i nicanja B. allii moe
izazvati pale klice ili polijeganje izniklih biljaka. U tom posljednjem simptomu
esto sudjeluju i druge Botrytis vrste. Samo na zaraenim sjemenjaicama moe
nastati infekcija nadzemnih dijelova biljke. Na cvjetnoj stapci nastaje eliptina
lezija, utosmede boje, zatim se sue dijelovi cvjetne stapke ili itava cvjetna stapka.
Dosta rijetko na cjevastim listovima nastaju sitne bijele pjege.
Botrytis byssoidae
Simptomi. Poetni simptom jest nekroza vrata glavice luka. Nakon toga se
na razorenom tkivu lukovice formira barunasti micelij, s oskudnom sporulacijom ili bez sporulacije. Napadnuta povrina izgleda votano, s vremenom tamni,
a na njoj se stvaraju sklerociji. U literaturi je dosta nejasno je li ta vrsta samostalna,
jer je dosta slina vrsti B. aclada.
Zatita. U proizvodnji luice zatita u polju izvodi se na isti nain kao i zatita
od prije spomenute Botrytis vrste Meutim, nakon vaenja luice, vrlo je vaan
postupak dorade i skladitenja. Luice moraju proi ovakav tretman:
1. Sue se na 25
1-3 dana, ovisno o vlanosti i veliini luice. Luice prolaze kroz etke za ienje od zemlje i kalibriraju se.
2. Dosuuju se 2-3 tjedna na 25
Dosuivanje se prekida kada se vanjske
ljuske mogu oljutiti poput papira, a vratovi luice budu potpuno suhi.
3. Postupno se sniava temperatura svaki dan za 1 C, dok se ne postigne
10
Na toj se temperaturi skladite do pakiranja.
Bijela trule
(Sderotium
cepivorum)
Zatita. Jedina je zatita viegodinji plodored (barem tri godine). Odredeni daje uspjeh sjetva luica zapraenih fungicidom na bazi iprodiona* i vinklozolina*.
Hrda
(Puccinia allii)
Hrda je najtetnija na poriluku, zatim na enjaku i luku, a na ostalim Allium
vrstama rjee se javlja. Iako izmeu te dvije vrste, P. allii i P. porri, postoje male
morfoloke razlike, dre ih istom vrstom.
S i m p t o m i . Znaci
bolesti manifestiraju se
na listovima i cvjetnoj
stapci. Na listovima se
pojavljuju utosmedi,
okruglasti ili izdueni
uredosorusi. Oni dugo
ostaju prekriveni epidermom. Pred kraj vegetacije nastaju tamnosmedi
teleutosorusi, dugi oko 5
mm, a iroki oko 3 mm.
Za jakih zaraza lie se
sui, a lukovice su maSi. 234. Hrda na luku (snimio B. Cvjetkovi)
nje.
Biologija. Teleutospore prezime na zaraenim biljnim ostacima, a u proljee klijaju
i zaraze listove Allium vrsta. Na zaraenim listovima nastaju spermagoniji i ecidije, a zatim uredospore i na kraju teleutospore. Prenosi se sjemenom, ali taj je prijenos od manje
vanosti.
Zatita. Treba pokupiti i unititi sve zaraene biljne ostatke. Primjenom fungicida na osnovi bakra za suzbijanje plamenjae, suzbija se i ta bolest. Na sjemenskim usjevima pokazao se djelotvoran bitertanol*.
K o n c e n t r i n a p j e g a v o s t lia
(Alternaria porri)
Parazitira na crvenom luku i poriluku.
Simptomi. Na liu, lukovici i cvjetnoj stapci uzrokuje male upale pjege s
purpurnom sredinom. Zaraene lukovice trunu poevi od vrata, poprimajui
utoruiastu boju. Bolest je osobito tetna na sjemenskom luku. Na njemu je
napadnuta cvjetna stapka, pa biljke daju sjeme loe kvalitete, koje je i kontaminirano.
Zatita. Sijati treba zdravo i tretirano sjeme. Kemijska zatita provodi se vrlo
rijetko. Ako je zatita ipak potrebna, moe se primijeniti preparat na osnovi iprodiona (Kidan, Lupo) ili propineba* (Antracol).
Crna p j e g a v o s t l j u s k e l u k o v i c a
(Colletotrichum
dematiumf.
circinans)
(Urocystis cepulae)
Parazitira na mnogim vrstama roda Allium, a vani su crveni luk, enjak i
poriluk.
Simptomi. Snijet luka javlja se na biljkama dobivenim iz sjemena u prvoj
godini njihova razvitka. Na biljkama moe biti zahvaen itav list, a zaraza moe
prijei i unutar ljusaka lukovice. Za jakih zaraza lie se lomi i savija prema zemlji,
a biljke ugibaju tri do etiri tjedna nakon nicanja. Na svim zaraenim organima
nastaju srebrnasti, a kasnije crni mjehurii (1-2 cm), koji pucaju, a iz njih izlazi
mnogo tamnosmedih spora. Luice zaraenih biljaka sitne su, smeurane, tamnosive, s istim ispupenjima i sporama kao na listovima.
Biologija. Parazit se moe prenijeti sjemenom, ali je mnogo vanija je zaraza iz tla.
Hlamidospore iz tla ili sa sjemena klijaju u kratki hijalini bazidij, koji preraste u micelij.
Micelij probija kutikulu kotiledona od poetka klijanja do nicanja. Osjetljivo razdoblje
traje prvih 12-20 dana. Nakon tog razdoblja biljka postaje otporna. Inkubacija obino
traje tjedan dana, nakon ega se pojave srebrnasti, a kasnije crni mjehurii (somsi), unutar kojih se nalazi masa tamnosmedih spora. Spore u tlu mogu zadrati klijavost 10 i vie
godina.
mr
Suzbijanje korova
Lukoviasto povre ubraja se u porodicu Alliaceae koja obuhvaa vie od
500 vrsta. Uglavnom su trajnice, koje u lukovicama nagomilavaju asimilate (osim
poriluka) za iduu vegetacijsku sezonu. Kao povrtne kulture u naoj zemlji uzgaja se desetak vrsta, od kojih luk ili kapula, enjak i poriluk imaju veu komercijalnu vanost.
Luk se proizvodi na tri naina: iz sjemena (izravnom sjetvom), iz luica i iz
prijesadnica. Poriluk se tradicionalno uzgaja iz prijesadnica, koje su uzgojene iz
sjemena, a enjak se iskljuivo uzgaja sadnjom enjeva (renjeva). Na istoj osnovi
zasniva se i primjena herbicida. U p r o i z v o d n j i iz luica, enjeva i prijesadnica, broj selektivnih herbicida prilino je velik. Tim nainom uzgoja sadnja se
obavlja relativno duboko, pa se primjenom herbicida na povrinu tla postie dobra selektivnost. Nakon sadnje biljke se razvijaju bre od korova, pa ubrzo razviju
tri lista, kad veini post-emergence herbicida pada rok primjene. Pri takvom nainu uzgoja i borba protiv korova znatno je laka.
Pri uzgoju iz s j e m e n a situacija u razvoju korova potpuno je drukija. Sjeme
luka i poriluka nie dugo, a mlada se biljka razvija sporo. Za to vrijeme korov
uzima maha i potpuno ugui usjev pa bez suzbijanja korova prirod potpuno izostane. Uspjena borba protiv korova uglavnom se svodi na razdoblje od sjetve pa
dok luk ne razvije 3 prava lista. Prilino je ogranien izbor herbicida koji u to
vrijeme djeluju selektivno . Uglavnom su to kontaktni nerezidualni herbicidi pa je
tretiranje potrebno ponavljati nakon svakog ponika korova. Nakon to luk dospije do 3 lista, izbor rezidualnih i kontaktno-rezidualnih herbicida znatno je iri, pa
je i daljnja borba protiv korova laka. Oito je da proizvoa selektivnu primjenu
herbicida u uzgoju luka mora shvatiti kao cjelovit program borbe protiv korova.
Kojem e herbicidu dati prednost, ovisit e o stupnju zakorovljenosti o tipu tla i
pristupu suzbijanju korova koji je izabrao. Prije primjene herbicida potrebno je
dobro prouiti i spektar djelovanja preparata, osobito i stoga to neki od navedenih herbicida za sada nemaju dozvolu za promet na podruju Hrvatske (oznaeni
su zvjezdicom).
Luk
a) Uzgoj iz sjemena
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )
U svijetu je uope poznat mali broj herbicida selektivnih u luku prije sjetve. U
nekim se zemljama primjenjuje TREFLAN EC*, 1-1,5 l/ha, i dr. na osnovi trifluralina. Tretiranje se moe obaviti i 15 dana prije sjetve. Hlapljiv je pa ga je potrebno
oruem unijeti u tlo. Mislimo da ga treba izbjegavati jer esto znatno zakoi razvoj luka u startu.
AMEX 820* (butralin), 7 l/ha, primjenjuje se u istom roku. Herbicid butralin iz
iste je kemijske skupine kao i prethodni herbicid. Iako je vrlo star, zbog bolje
selektivnosti daje mu se prednost pred pripravcima na osnovi trifluralina (Treflan EC i dr.).
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e ) k o n t a k t n o
REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, 3-5 l/ha, protiv izniklih korova koji
niu prije sjemena kulture. Otetit e iznikli luk. Dobro je tlo ranije pripremiti za
sjetvu i tako dati korovima prednost u nicanju.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence) r e z i d u a l n o
PROPAKLOR T-50*, 8-10 l/ha. Primijeniti ga treba nakon sjetve, a prije nicanja.
Selektivan je i u vrijeme kad luk nie ili je ve niknuo. Korovi su najosjetljiviji u
fazi klice. Tlo mora biti dobro pripremljeno, bez gmda. Na humusom bogatim
tlima rezidualno je djelovanje krae, a na mineralnim tlima dulje. Ipak, u praksi se
ee primjenjuje dolje prikazana kombinacija. Zbog manjeg ekonomskog interesa proizvoa ga je povukao s hrvatskoga trita. U svijetu se jo uvijek
primjenjuje.
PROPAKLOR T-50* + REGLONE* ili REGLONE FORTE* ili BASTA 15*, 8-10 + 2-41/
ha, daju zbog istovremenog kontaktnog i rezidualnog djelovanja vrlo dobre rezultate. Panju treba obratiti na nain pripreme kombinacije jer pojedine formulacije nisu uvijek kompatibilne.
ALICEP* (kloridazon + klorbufam), 3-4 kg/ha, registriran je u Velikoj Britaniji.
Moe se primijeniti i nakon nicanja. Na lakim i pjeskovitim tlima treba izbjegavati
primjenu zbog mogueg fitotoksinog djelovanja. tete se mogu javiti i za jaih
kia poslije tretiranja.
STOMP 330 E, STON i DOST 330 E, 3-4 l/ha. Sve se vie primjenjuje otkako je s
trita povuen Propaklor T-50. Selektivnost nije sigurna. Biljke esto zaostaju u
razvoju. Sigurnije rezultate daje na organskim tlima. Sjetvu luka potrebno je obaviti na 1,5-2 cm dubine. Na lakim tlima treba primijeniti nie dozacije. Nedjelotvoran je na korove iz porodice krstaica i glavoika. Osnovni je pripravak u
proizvodnji izravnom sjetvom. Nije potrebno uriti s primjenom. Luku treba dati
priliku da korijenom odmakne dublje u tlo, ali treba ga primijeniti prije no to luk
nikne.
STOMP 330 E + PROPAKLOR T-50*, 2,5 + 5 l/ha. Naroito dobro djeluje na kamilicu (Matricaria chamomilla) i obini kostri (Senecio vulgaris). Tom kombinacijom postiu se bolji uinci i s gledita selektivnosti i s gledita uinka na korove.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
Nakon nicanja pa sve do faze treeg lista, mali je broj herbicida selektivnih u
prosjeno propisanim dozacijama. Zbog toga se ee primjenjuju u smanjenim
koliinama. Smanjene koliine djelotvorne su samo na korove u fazi klinih listova ili na korove koji su razvili 1-2 prava lista.
TOTRIL*, 0,3 - 0,4 l/ha, moe se primijeniti ve u fazi klinih listova luka. Kad luk
razvije prvi pravi list, poveava se koliina na 0,5 l/ha. U fazi 2-3 lista luka doza se
poveava na 0,6-0,8 l/ha. U veem broju tretiranja u poetku se daju manje koliine.
PARDNER* se primijenjuje na isti nain kao i Totril. Pripadnici su iste skupine i
spektar im je djelovanja slian. U naoj zemlji primjenjuje se u kukuruzu. Totril
nije u prodaji pa proizvoai luka radije izabiru ovaj pripravak.
PROPAKLOR T-50*, moe se primijeniti u fazi potpuno razvijenog prvog lista (faza
B 3). Suzbija samo korove koji upravo niu.
GOAL, GALIGAN 240 EC i VERTON, 0,25-0,3 l/ha, mogu se primijeniti u vrijeme
kad luk potpuno razvije prvi pravi list (B 3) ili kad se pone javljati drugi list (Cl).
U fazi 3 lista doza se poveava na 0,5-1 l/ha.
STARANE 250*, 0,5-1 l/ha, primjenjuje se u nekim zemljama (Njemaka) za suzbijanje napasnih vrsta iz porodice glavoika, mijakinje, slaka, kunjaka i dr. U veim dozacijama primjenjuje se kad luk razvije tri i vie listova. Mogue su prolazne deformacije lista.
LONTREL 300*, 0,15-0,2 l/ha, i drugi na osnovi klopiralida, u istom roku kao i
Goal suzbit e limundik (Ambrosia artemisiifolia) i neke druge irokolisne korove. Mogua prolazna uvijenost listova.
BASAGRAN*, 1-1,5 l/ha, protiv irokolisnih korova kad luk razvije 2 prava lista.
MESORANIL 50*, 1-2 kg/ha, u fazi dva prava lista protiv jednogodinjih irokolisnih korova. Kad luk razvije 3 prava lista, dozacija se poveava na 2-3 kg/ha. Ne
suzbija korove iz porodice krstaica. Povuen je s hrvatskoga trita. U svijetu se
jo primijenjuje.
RONSTAR 25 EC, 1-1,5 l/ha, kod dva prava lista luka. Povuen je iz Hrvatske.
AEALON*, 0,3-0,5 l/ha, i dr. na istoj osnovi, kad luk dosegne tri lista. Suzbija jednogodinje irokolisne korove.
LENTAGRAN WP, 2-2,5 kg/ha, u isto vrijeme protiv istih korova kao i prethodni
pripravak.
PROHELAN T-50*, 0,3-0,5 l/ha, u isto vrijeme protiv istih korova kao prethodni
pripravak.
PROPAKLOR T-50* i dr. na istoj osnovi, 8-10 l/ha. Najbolje rezukate postie kad
korovi niu.
TENORAN 50*, 6-8 kg/ha, deset dana nakon sadnje. Suzbija korove u mlaem
razvojnom stadiju. Povuen je s hrvatskog trita.
DACTHAL W 75*, 12 kg/ha, prije nicanja korovnih trava. Ne djeluje na iznikle
korove. Selektivan je sve do faze dva lista luka.
TRIBUNIL*, 2 kg/ha, na srednje tekim i tekim tlima. Suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove.
X-PAND*, 2 l/ha, nakon sadnje luice pa sve do drugog lista. Ne djeluje na iznikle
korove. Jako je irokog spektra. Ne djeluje na trave. Registriran je u Erancuskoj.
N a k o n nicanja, o d n o s n o p r e s a i v a n j a
ALICE?*, 3-5 kg/ha. Nie doze daju se na lakim tlima, a vie doze na teim tlima.
Tretira se kad kultura razvije 2-3 prava lista, odnosno kad se uzgojem iz prijesadnica biljka primi. Na lakim pjeskovitim tlima moe djelovati fitotoksino. Na organskim tlima djeluje samo na iznikle korove.
GOAL, GALIGAN 240 EC, VERTON, 1-1,5 l/ha, kad luk razvije 3 prava lista ili
kad se prijesadnice prime. Djeluje kontaktno i rezidualno. Oslabljene i slabo
razvijene biljke tee podnose tretiranje, pa primjenu viih dozacija treba izbjegavati.
STARANE 250*, 0,5-1 l/ha, protiv irokolisnih korova na isti nain kao i u luku
uzgojenom izravnom sjetvom.
LONTREL 300* i dr. na istoj osnovi, 0,2-0,4 l/ha, protiv irokolisnih korova iz porodice glavoika. Najbolje djeluje na korove u mlaem razvojnom stadiju, a na
osjak u stadiju rozete. Ne treba tretirati ako je temperatura via od 20
Provodi
se jedno tretiranje u toku vegetacijske sezone. Ne valja ga primjenjivati u poriluku.
RONSTAR, 4-6 l/ha, na dobro oiljene i razvijene prijesadnice ili u fazi 3 lista.
Djeluje kontaktno i rezidualno na uskolisne i irokolisne korove.
TENORAN 50*, 6-8 kg/ha, deset dana nakon sadnje, odnosno kad se prijesadnice
prime. Djeluje na mlade tek ponikle korove. Perzistentnost je 2-3 mjeseca pa
iskazuje i rezidualnu aktivnost.
TRIBUNIL*, 2 kg/ha, kad luk razvije 3 prava lista ili nakon to se prijesadnice
prime. Dobro djeluje na mlade korove (2-3 lista), a iskazuje i dobru rezidualnu
aktivnost.
Od svih u luku spomenutih herbicida, jedino su oksifluorfen (Goal, Galigan
240 EC i Verton), pendimetalin (Stomp 330 E, Ston i Dost 330 E) i piridat (Lentagran WP) registrirani za suzbijanje korova u luku. Sve reeno o mogunostima
njihove primjene zasniva se na vlastitom iskustvu i iskustvu iz svijeta. Zbog toga
je vrlo vano naglasiti da za svaku primjenu navedenih pripravaka treba traiti
dozvolu nadlenog ministarstva. U svijetu se za primjenu pesticida u "malim kulturama" za male namjene brinu dravne institucije, izdavajui dozvolu za tzv.
"minor uses" primjenu. U naoj zemlji ni jedan spoj do danas nije dobio takvu
dozvolu za primjenu, to esto dovodi do "ilegalne" primjene pesticida. Za suzbijanje korovnih trava u svim lukovima selektivnim su se pokazali herbicidi iz skupine ariloksifenoksipropionata i cikloheksadinona. U Hrvatskoj su registrirana
etiri pripravka: Fusilade super, Fusilade forte, Agil 100 i Grasidim. Primjenom
nakon nicanja odnosno u fazi razvoja 2-3 lista u jednogodinjih korova ili 3-5
listova u viegodinjih korova postiu se odlini uinci. U svijetu su za istu namjenu registrirani i dmgi herbicidi iz te skupine. U Hrvatskoj imaju dozvolu za primjenu
u drugim kulturama. Pri primjeni tih pripravaka naroitu panju treba obratiti na
zadnji rok primjene prije berbe plodina, koji, ovisno o pripravku, iznosi 28-70
dana.
enjak
Herbicidi koji se primjenjuju kao selektivni u uzgoju luka iz luice, uglavnom su selektivni i u kulturi enjaka. S toga e se ovdje ukratko spomenuti.
Detaljne upute za primjenu nalaze se u poglavlju koje prikazuje mogunosti primjene selektivnih herbicida u uzgoju luka iz luice. enjak se u naem podneblju ee uzgaja sadnjom enjeva u jesen. Nasuprot tomu, luk za industriju i za
trite ee se sadi u proljee. S toga gledita i sastav korovne flore u te dvije
kulture moe se razlikovati. enjak uglavnom zakorovljuju ozimi korovi, a luk
jari korovi. Za suzbijanje korova u toj kulturi nije u nas registriran niti jedan preparat. Zbog toga je prije primjene potrebno dobro prouiti iskustva proizvoaa
enjaka iz drugih zemalja. Iz sjemena se enjak u naoj zemlji ne uzgaja pa
izbor herbicida za tu namjenu ovdje ne prikazujemo.
Prije s a d n j e
Poriluk
Poriluk se danas u zemljama svijeta sve vie uzgaja izravnom sjetvom, naroito za industrijsku preradu. U Hrvatskoj se uglavnom uzgaja iz prijesadnica jer
trite vie zahtijeva poriluk s duom bijelom stabljikom. Uzgoj poriluka moe
poeti u jesen ili u proljee pa e se prema tome razlikovati broj i vrsta korova
koje mu nanose tete te nain borbe protiv korova.
Izravnom sjetvom sjemena u klijalitu (za uzgoj prijesadnica) ili direktno u
polju kultura se u poetku sporo razvija te joj korovi nanose velike tete. Pri
takvu uzgoju primjena nekog pre-emergence rezidualnog herbicida znatno e
pomoi i olakati kasniju borbu protiv korova. Herbicidi koji su se pokazali selektivni u luku uglavnom su selektivni i u poriluku. Ipak, zbog grade lista poriluka, koji upija vie herbicida, treba ih paljivije primjenjivati. Manje su selektivni.
Kad korovi jae ovladaju, odnosno kad se jae razviju, teko ih je uspjeno suzbiti
post-emergence herbicidima. Zbog toga su u svijetu prihvatili viekratni tretman
smanjenim koliinama herbicida u ranom post-emergence roku. Budui da poriluk akumulira vie pesticida od luka, posebnu panju treba obratiti reziduama,
odnosno treba voditi rauna o karenci i toleranci.
a) Uzgoj iz sjemena
Prije nicanja, k o n t a k t n o
REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, 3-5 l/ha (vidi luk iz sjemena).
Prije nicanja, r e z i d u a l n o
b) Uzgoj iz prijesadnica
STOMP 330 E^ STON*, DOST 330 E*, 3-4 l/ha, na tlo pripremljeno za sadnju. Vrlo
plitka, gotovo povrinska inkorporacija poboljat e uinak. Dublja inkorporacija
smanjuje djelotvornost i selektivnost.
MESORANIL 50*, 2 kg/ha (vidi luk).
TOTRIL*, 2-2,5 l/ha (vidi luk i enjak).
PARDNER* + AFALON*, 1 + 0,5 l/ha ( vidi luk ).
ALICEP*, 3-5 kg/ha (vidi luk).
ARESIN*, 1,5 kg/ha, kad prijesadnice visinom dosegnu barem 15 cm, odnosno
kad se biljke dobro oile. Povuen je s hrvatskoga trita.
AEALON* i dr. na osnovi linurona, 1 l/ha, 10 dana nakon sadnje, kad se prijesadnice prime. Djeluje na jednogodinje irokolisne korove. Na laganim pjeskovitim
tlima dozaciju treba smanjiti na 0,75 l/ha.
PROHELAN T-50*, 1,5-2 l/ha, na humidnim tlima protiv irokolisnih korova u
mlaem razvojnom stadiju. Na lakim humusom siromanim tlima treba primijeniti niu dozu.
PROPAKLOR T 50*, 8-10 l/ha, deset dana nakon sadnje, kad se prijesadnice prime. Na dobro pripremljenom tlu primjenjuje se prije kretanja korova.
tetnici u tlu
mrkvina muha
mrkvina lisna u
mrkvina nematoda
mrtvaka glava,
lastin rep
razne vrste
minirajuih muha
Radi veeg broja vrsta korjenastog povra, a i veeg broja tetnika, ne daju se
kljuevi za ostale vrste, nego treba pogledati u odgovarajui tekst.
Bolesti
Na listovima i peteljkama mrkve tamnosive pjege,
koje ubrzo pocrne, lie se potpuno osui
pale lia
smea pjegavost
rak
pepelnica
crvena trule
uenje lia
plamenjaa
krastavost korijena
virusi
tetnici
Mrkvina m u h a
(Psila rosae)
Opis. Tijelo mrkvine muhe crno je glava je smea, noge su utosmede, a
duga je 4-5 mm. Jaja su izduena, prijavobijela. Liinka je mlijenobijela, duga
6-8 mm, ua u prednjem dijelu tijela, a ira u stranjem dijelu.
Vanost. Mrkvina muha najvaniji je tetnik mrkve u nas. Napada i drugo
povre: celer, pastrnjak, perin, kim i kopar, a zapaene su tete i na repi i na
krstaicama. U pojedinim krajevima javlja se masovno i esto. Osim direktnih
teta u obliku buotina, tj. hodnika punih izmeta, vidljivih na korijenu mrkve,
tete nastaju i zbog kvalitativnih promjena. Oteena mrkva poprima lo miris i
gorak okus, pa nije prikladna za jelo. Takva mrkva podlonija je i truljenju i propadanju. Biljke koje napadne mrkvina muha lako se prepoznaju po ljubiastom
liu, koje kasnije pouti i osui se.
koje pokazuju simptome napada mrkvine muhe treba to prije izvaditi i unititi.
Na malim povrinama uspjenu zatitu prua pokrivanje mreama.
Kemijsko suzbijanje mora se provoditi oprezno i uz puno pridravanje uputa
jer mrkva upija insekticide iz tla. Mrkva namijenjena za djeju hranu ne smije se
tretirati. Granulirani insekticidi mogu se preventivno rasipati irom prije sjetve, u
redove istovremeno sa sjetvom ili nakon nicanja, uz inkorporaciju. To su pripravci Dursban G-7,5 ili Finish G-7,5 (6 g/m\ 0,7 g/m) ili Volaton G-5 (10 g/m\ 1
g/m). Umjesto primjene granuliranih insekticida moe se prskati cijela povrina
prije sjetve, uz inkorporaciju pripravka na osnovi klorpirifosa. Prskati se mogu i
trake uz sjeme, uz utroak jedne treine normalne doze.
Usjev zaraen mrkvinom muhom u inozemstvoi se tretira zalijevanjem biljaka u polovici svibnja protiv prvoga pokoljenja i u polovici srpnja protiv drugoga
pokoljenja, pri emu treba paziti na karencu. Za zalijevanje uzimaju se pripravci
na osnovi dimetoata i neki drugi, uz utroak 0,5 1 tekuine po tekuem metru
reda.
Lisne u i k o r j e n a s t o g p o v r a
(Cavariella aegopodii)
Opis. U je zelene do utozelene boje, duga 1,4-2,7 mm. Krilati oblici imaju
na abdomenu veliku tamnu pjegu. Sifoni su dugi i zaobljeni. Zato se moe zamnijeniti s vrstom C. theobaldi.
Vanost. Vrlo je rairena vrsta u nas. Najvie napada mrkvu, zatim celer,
perin, pastrnjak i neke druge kultivirane titarke. Lie napadnutih biljaka deformirano je i djeluje raupano, esto mijenja boju, postaje crveno katkad i uto.
Zaraene biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. Ui dolaze na mrkvu uglavnom
u drugom ili treem tjednu svibnja pa esto strada ranije sijana mrkva. U tom
sluaju gubitak priroda mrkve moe biti velik. Osim tih teta, u nanosi tete i
prenoenjem virusa, a budui da vrlo obilno lui mednu rosu, listovi znaju biti
potpuno prekriveni i oneieni.
Biologija i ekologija. U moe biti holociklika i anholociklika, tj. moe
imati potpuni ili nepotpuni razvojni ciklus, to ovisi uglavnom o temperaturi.
Prezimi u naelu kao zimsko jaje oko pupova vrbe. U toplim krajevima (Dalmacija, Primorje, Istra) prezimi odrasla enka na mrkvi koja tijekom zime ostaje u tlu.
Ako u prezimi kao zimsko jaje, liinke se javljaju u veljai ili oujku te na vrbi
stvaraju kolonije beskrilnih ui. Poetkom svibnja krilati oblici sele na mrkvu, a
najjaa je pojava na mrkvi krajem lipnja. Tada brojnost pada i dio ui naputa
mrkvu, a dio ostaje na tom usjevu.
Razvoju ui i brojnosti populacije pogoduje toplo i suho vrijeme, naroito
krajem svibnja i poetkom lipnja. Hladno i kino vrijeme moe potpuno zaustavi-
(Heterodera carotae)
Mrkvina cistolika nematoda vaan je tetnik mrkve, osobito u podrujima gdje se mrkva uzgaja na pjeskovitim tlima (Francuska, Italija, vicarska,
Njemaka).
Opis. Spolno zrele enke i ciste H. carotae limunasta su oblika, duge od
0,21 do 0,86 mm, a iroke od 0,15 do 0,53 mm. enke na kraju svog tijela razviju
jajnu vreicu, u kojoj se moe nai mnogo jaja. Mlade su enke mlijenobijele, a
ciste su smee do tamnosmede. Mujaci su crv^oliki, dugi od 1,0 do 1,2 mm, a
liinke drugog razvojnog stadija duge su od 0,37 do 0,45 mm.
Vanost. H.
endoparazit je u korijenu mrkve. Napadnute biljke zaostaju u rastu i razvoju, listovi ute i crvene, a za jakih se zaraza i sue. Pojaan je i
razvoj sekundarnih korjenia, plitko pri povrini tla, pa korijen dobiva bradat
izgled. Mrkva je zakrljala, drvenasta i deformirana, a najee se na vrhu rava.
Ako se mrkva uzgaja u monokulturi kroz tri godine na zaraenom tlu, prinos
moe biti smanjen 40-70 %.
Mrkvina cistolika nematoda ima vrlo mali broj domaina. Osim kulturne i
divlje mrkve (Daucus carota, D. pulcherrimu) jo su samo tri divlje U^nbelliferaei Torillis arvensis, T. japonica i T. leptophylla) njezini domaini.
Biologija i ekologija. Razvojni ciklus H. carotae slian je razvojnom ciklusu ostalih Heterodera vrsta. Infektivne liinke daigog razvojnog stadija izlaze iz jaja, koja su ili u cisti ili u jajnoj
vreici, te ulaze u korijen pri optimalnim temperaturama (15
- 20
Otprilike 4 tjedna poslije toga razvijaju se
enke; one miruju privrene za korijen, a mujaci prelaze u tlo, kreu se i
oplouju enke.
SI. 237. Mrkva oteejia od mrkvine
Ta nematoda moe razviti i etri
nematode (desno zdrava mrkva)
pokoljenja godinje, a u kontinentalnim
klimatskim podrujima razvije dva pokoljenja. Tako se na ranoj mrkvi, koja se sije
u oujku, a bere u srpnju, razvije prvo pokoljenja, a na mrkvi koja se sije u svibnju, a bere u studenom, razvije se drugo pokoljenje.
Zatita. Budui da nema otpornih sorata mrkve na napad H. carotae, ta se
nematoda uinkovito suzbija fumigacijom tla (dazomet, metam) u kombinaciji s
viegodinjim plodoredom te solarizacijom tla, kojom se moe unititi 35-76 %
jaja H. carotae u tlu.
Ostali tetnici
Mrkvu napadaju i tetnici u tlu,
poglavito injaci, koji prorjeduju
usjev, a korijen ine neuporabljivim.
U korijenu se razvijaju s l o b o d n o
ivue nematode, pa biljke zaostaju
u razvoju.
I gusjenice s o v i c a oteuju
mrkvu. Liem mrkve hrane se i gusjenice polifagnog tetnika metlice, a
na njemu siu titasti m o l j c i i kopriv i n a grinja.
tetnici celera
Celer oteuju tetnici u tlu: grice, injaci, sovice i stonoge roda Julus,
koje osim celera oteuju i mrkvu.
Nadzemne dijelove celera oteuju gusjenice leptira: lastin r e p Papilio machaon koje su tetne i na brojnim drugim titarkama, mrtvaka glava - Acherontia atropos i k i m o v moljac - Depressaria depressella, koji zapreda cvat raznih
vrsta titarki pa tako i celera i anisa, izjeda drke cvjetova i sjeme. Sline tete ini
i vrsta Depressaria nervosa. I neke vrste stjenica {Lygusi CalocorisvxsX.^) siu na
liu te uzrokuju krljanje sranog lia, koje kasnije vene. O l i s n i m u i m a
napisano je kod mrkve.
Osim mrkvine muhe - Psila rosae, koja oteuje i korijen celera, celer moe
napasti i lana m r k v i n a m u h a Phytomyza lateralis. Liinke te vrste esto napadaju peteljke celera i perina te tako ne nastaju vee tete na korijenu. Liinke
bue plitke spiralne hodnike.
Celer napada nekoliko vrsta minirajuih muha: Phytomyza atricornisgrakova minirajua muha (stvara zmijolike mine s gornje strane lista, a pred
kukuljenje prelazi na donju stranu lista),
Lyriomyza strigata (stvara zmijolike mine, koje se na ilama lista granaju u uske
hodnike).
Na celeru je esta celerova minirajua m u h a - Euleia heradei. NapaSi. 239. Oteenje lista celera od minera
da 30 vrsta biljaka, preteno titarki: ce(prema ADAS)
ler, pastrnjak, perin, anis i dr. Liinke
te muhe miniraju lie, a ako ih je vie, ulaze i u peteljke. Mine se nalaze s gornje
strane lista i okruglastog su oblika. Na pojedinanim biljkama, kao i u manjim
vrtovima, mogu se liinke unitavati mehanikim putem stiskanjem mina, a na
veim je povrinama mogua kemijska zatita nekim piretroidima. Pri tome se
moraju strogo potivati karence jer se celer jede i sirov.
tetnici perina
Korijen perina napada m r k v i n a m u h a Psila rosae ihiln^i m r k v i n a m u h a
- Phytomyza lateralis.
Nadzemne dijelove perina mogu otetiti gusjenice lastina repa - Papilio
machaon, te vie vrsta l i s n i h ui (vidjeti kod mrkve). Perin pohranjen u podrumima i skladitima napada u Rhopalosiphoninus latysiphon.
Mine na liu stvara c e l e r o v a m i n i r a j u a m u h a - Euleia heradei.
Cvjetove oteuje muica Kiefferia pimpinellae, a njezine liinke ive u nabreklim crvenkastoljubiastim ikama na titovima, zbog ega izostaje tvorba sjemena. Vrsta Lasioptera carophila muica je koja oteuje titove i titie perina.
tetnici pastrnjaka
Korijen pastrnjaka oteuje m r k v i n a m u h a - Psila rosae. Liinke m u h e
Phytomyza pastinacae ine na liu pastrnjaka uske zmijolike mine, s malim
proirenjem na gornjoj i donjoj strani lista. Liinke celerove minirajue m u h e Euleia heradei stvaraju okruglaste mine s gornje strane lista. Liinke m r k v i n e
muice ikarice Kiefferia pimpinellae oteuju cvjetove te su tetne naroito
za sjemensku proizvodnju. Gusjenice lastma repa - Papilio machaon oteuju
lie pastrnjaka. O l i s n i m u i m a treba vidjeti kod mrkve.
tetnici kopra
Korijen oteuju liinke m r k v i n e m u h e - Psila rosae. Grakova minirajua m u h a - Phytomyza atricornis stvara mine na liu, a muica Lasioptera carophila oteuje titove. Gusjenica lastina repa - Papilio machaon oteuje lie
kopra.
tetnici kumina
K u m i n o v moljac
(Depressaria newosa)
Opis. Kuminov moljac ima raspon krila oko 20 mm. Prednja su krila bakrene
boje. Gusjenica, duga 12 mm, u poetku je svijetlozelena, s tamnosmedom glavom i crnim nogama, a kasnije je tamnomaslinasta, tamnoplava ili crvenkastosiva.
Vanost. Kuminov moljac napada kumin, mrkvu, perin, pastrnjak, komora, anis, celer i druge titarke. Oteuje ih od svibnja do srpnja.
Gusjenice najprije izgrizaju rupice na stabljici, a kasnije oteuju titove. Svaka gusjenica ivi u posebnom svilenkastom zapretku, a na jednom titu moe ih
biti nekoliko. Leptiri su slabi letai, stoga najvie stradaju rubne biljke, na koje ih
donese vjetar. Ako kuminov moljac napadne u veem broju, naini velike tete.
Takav usjev izgleda kao da je spaljen.
Biologija i ekologija. Kuminov moljac ima jedno pokoljenje godinje. Prezimljuje na skrovitim mjestima u stadiju leptira. Prvi leptiri javljaju se u travnju.
enka prosjeno odloi do 200 jaja na lisne peteljke, stabljiku i lie. Nakon 3-4
tjedna iziu gusjenice, koje najprije izgrizaju rupice na stabljici, a kasnije zapredaju titove, hranei se peteljkama, pupovima, cvjetovima i sjemenjem. Gusjeni-
ce preko dana miruju, a nou se hrane. Ishrana traje 4-5 tjedana, zatim se ubue u
stabljiku i kukulje. Cesto se u jednoj stabljici nalazi vei broj kukuljica. Stadij kukuljice traje 3-4 tjedna. Leptiri se javljaju na koncu lipnja, relativno rano odlaze na
mjesta prezimljenja, na kojima ostaju sve do travnja.
Zatita. Broj tetnika moe se smanjiti spaljivanjem suhih biljaka jo na polju. Na taj nain unitavaju se neotvorene kukuljice kuminova moljca. Od kemijskih insekticida u inozemstvu se preporuuje prskanje nekim piretroidima 5 tjedana nakon glavnog leta leptira (koji se utvruje s pomou lovnih posuda).
Bolesti mrkve
Pale lia m r k v e
{Alternaria dauci)
To je najei uzrok suenja lia mrkve. Bolest se javlja nakon uestalih kia
ili dugotrajnih rosa. Uz tete koje nastaju zbog smanjenog uroda, oteano je vaenje strojevima, koji vade mrkvu primajui je za lie.
S i m p t o m i . Gljiva
moe izazvati padavicu sijanaca, slino Pythium
vrstama. Klijanci propadaju 2-3 tjedna nakon nicanja.
Na ve razvijenim biljkama
najjae su napadnuti najstariji listovi, a najmlai listovi ostaju zeleni. Na zaraenim listovima se pojavljuju male ovalne svijetloute pjege, koje postaju
smee, a zatim gotovo
crne. Pjege se ubrzo spajaju, a zaraeno se lie sui,
zbog ega usjev izgleda
81. 240. Bijela trule na mrkvi (snimio B. Cvjetkovi)
kao spaljen. Ako se bolest
pojavi rano, urod moe biti smanjen. Zaraze pred kraj vegetacije ne utjeu bitno
na urod. Osim listova na sjemenjaicama, moe biti zaraena glavna stabljika sa
titcima, a i sjeme.
Biologija. Gljiva se prenosi sjemenom, a zadrava vitalnost na zaraenim biljnim
ostacima neto krae od godine dana. Samonikle mrkve i divlja mrkva takoer mogu biti
izvor zaraze.
(Septoria daucina)
Simptomi. Pjege na listu u poetku su utozelene, a uskoro postaju smee.
Unutar pjega primjeuju se male crne tokice, koje su plodna tijela. Pjege se
obino spajaju pa se lie i sui. Nije esta bolest, ali u nas su poznati sluajevi
da je u kinim godinama dolo do suenja lia u punoj vegetaciji. Gljiva se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima. Na mrkvi je u nas registrirana Cercospora carotae; javlja se u poetku vegetacije, ali ne izaziva znatne tete.
Zatita. Pravilnim plodoredom smanjuje se mogunost zaraze. Sijati treba
zdravo ili tretirano sjeme. Sjemenskim usjevima dobru zatitu dali su fungicidi na
osnovi karbendazima*
Bolesti celera
Siva p j e g a v o s t lista celera
Prognoza. Model prognoze (P. A. Phillips) Sl. 241. Siva pjegavost lista na celeru
bazira se na znanju o korelaciji temperatura i
(snimio B. Cvjetkovi)
trajanja vlaenja lia,
potrebnih za realizaciju infekcije. Kada
svakodnevnim zbrajanjem DVIP (0-4) dobijemo sumu 20, to je
vrijeme za primjenu
fungicida. Pojedini
autori misle da se ta h = sati vlaenja lia
vrijednost moe poveati na 25 pa ak i na 30. Stoga taj model kao i sve modele prognoze, treba
provjeriti barem dvije godine na podruju u kojem se namjerava primjenjivati.
Zatita. Treba sijati zdravo ili tretirano sjeme (TMTD). Tretiranje fungicidima
ne daje uvijek zadovoljavajui rezultat. Potapanjem sjemena 24 sata u otopinu
Bolesti perina
Pjegavost lista p e r i n a
(Septoria petroselini)
Na listovima nastaju pjege ovalnih ili uglatih aibova, ukaste boje, okruene
tamnijim rubom. Spajanjem pjega zahvaene su sve vee povrine plojke, to
dovodi do suenja dijela lista ili itavog lista. Na peteljci su pjege duguljaste i
mogu izazvati suenje peteljke i lista. Prenosi se sjemenom pa je to est izvor
primarnih zaraza. Bolest se javlja u vlanom razdoblju pri 18-25
Zatita. Ista kao i za Septorie apiicola.
Bolesti pastrnjaka
Rak p a s t r n j a k a
(Itersonilia
pastinacae)
(Altemaria
radicina)
Zatita. Preporuuje se etverogodinji plodored. Na malim parcelama treba pokupiti i spaliti zaraeno lie. Sijati treba zdravo ili tretirano sjeme (TMTD).
Ako postoji unutranja zaraza sjemena, nee se postii zadovoljavajui uspjeh.
Sjeme s unutranjom zarazom potapa 24 sata se u 0,2-postotnu otopinu d. t. TMTD,
zagrijanu na 30 C. Za suzbijanje zaraze na listu u nas nije registriran ni jedan
fungicid. Zatita listova na sjemenskim usjevima postie se fungicidima na osnovi
propineba* ili iprodiona.* Zatitu treba poeti kada je zaraeno 1-2 % lisne povrine.
Pepelnica
(Erysiphe heradei)
Opisana je u literaturi i kao E. umbelliferarum. Parazitira na 86 vrsta iz porodice titarki (na mrkvi, celeru, perinu, pastrnjaku, kopru, komorau, i dr). Na
mrkvi se javlja krajem kolovoza ili kasnije u jesen.
Simptomi. Listovi su prekriveni bjelkastom vie ili manje gustom prevla-
kom. Stari listovi jae su zaraeni i sue se. Zaraeni listovi imaju manju trnu
vrijednost. Za jakih zaraza ima mnogo manje listova za trite. Biljka iz rezervi
korijena istjera novo lie, to je iscrpljuje, pa je kakvoa korijena slabija. Gljiva
prezimljuje na zaraenom liu kao kleistotecij. Sjeme mrkve moe biti kontaminirano. U junim krajevima gljiva moe preivjeti u obliku micelija na samoniklim titarkama.
Zatita. Zaoravanjem zaraenih ostataka, sjetvom zdravog sjemena, pravilnim plodoredom, zaraza se moe smanjiti. Katkad je ipak potrebno primijeniti
fungicide. U nas ni jedan nema dozvolu, ali primjenjuju se fungicidi na osnovi
sumpora, a za mrkvu i heksakonazola* (Anvil, Konzul - 0,2 l/ha).
Crvena trule
(Helicobasidium
brebissonii)
Ta je gljiva poznatija pod nazivom Rhizoctonia violacea. Dosta je rasprostranjena i napada razliite biljne vrste (celer, perin, pastrnjak, parogu i dr.). Medu
titarkama najosjetljivija je mrkva. Bolest se ee javlja u vlanim tlima.
Simptomi. Crvena trule napada pojedine dijelove korijena mrkve i ostalih
spomenutih vrsta. Moe biti zahvaen i vei dio korijena pa ak i itav korijen.
Zaraeni dio presvuen je gustim micelijem, crvenkastoljubiaste boje (kao crveno vino). esto su zaraene zone ulegnute. Gljiva prodire u unutranjost korijena, zbog ega venu listovi. Nakon vaenja mrkve crvena sa trule moe iriti u
spremitu odnosno u trapovima. U polju, spremitu ili trapovima kao komplikacija patolokog stanja moe nastati infekcija gljivom Sderotinia sderotiorum ili
bakterijom Erwinia carotovora.
Zatita. Jedina praktina mjera jest dugogodinji plodored, u kojem su zastupljene itarice, a ne domaini tog patogena (titarke, eerna repa, djetelina,
lucerna i clr.)
u e n j e lia
(Thanatephorus cucumeris)
Uzronik je poznatiji pod nazivom Rhizoctonia solani. Parazitira na svim
titarkama, premda su najee napadnuti perin i celer. Moe izazvati propadanje klice i ponika. U odraslih biljaka promjene nastaju na korijenovu vratu i glavi
korijena, gdje nastaje uoljivo plie ili dublje potamnjenje tkiva. Posljedica oteenja korijena jest uenje lia i zastoj u rastu. Na zaraena mjesta esto se naseljava uzronik trulei.
Biologija i zatita. Opisane su kod kupusnjaa.
Plamenjaa titarki
(Plasmopara umhelliferarum)
Parazitira na mnogim titarkama, medu kojima su najosjetljiviji mrkva pa
perin. Rabe se nazivi Plasmopara nivea i P. crustosa, premda opisi ne zadovoljavaju Kodeks.
Simptomi. Na mrkvi i perinu napada samo listove. Prepoznaje se po svijetlozelenim pjegama, koje s vremenom postaju svijetlosmede. Na naliju lista primjeuje se njena bijela prevlaka, koja potjee od sporonosnih organa. PrezimIjuje u obliku oospora u zaraenim biljnim ostacima, a prenosi se i sjemenom.
Zatita. Plodored je jedna od mjera zatite. U nas nema registriranih fungicida. Svi fungicidi koji suzbijaju ostale plamenjae, suzbijaju i plamenjau titarki.
Krastavost k o r i j e n a
(Phoma apiicola)
Parazitira na celeru, perinu, mrkvi i pastrnjaku.
Simptomi. Napada korijen na mjestu gdje listovi i stapka izlaze iz korijena i
uzrokuje trule. Zaraeno tkivo poprimi
zelenkastomodru boju, koja kasnije postaje crna. Peteljke listova na djelu blie
korijenu trunu, pa listovi venu. Na zaraenim organima nastaju brojni crni piknidi. Zaraeni dio, rastom ne moe pratiti zdravi dio korijena pa nastaju pukotine na korijenu. Kroz ta mjesta ulaze mikroorganizmi koji uzrokuju trule, zbog
ega korijen istrune. Gljiva se prenosi sjemenom, iako ne redovito,a vaniji su
izvor infekcije, zaraeni biljni ostaci.
Zatita. Uz sijanje zdravog ili tretiranog sjemena, najvanija mjera zatite
je plodored.
Virus m o z a i k a celera
Suzbijanje korova
Porodica titarki obuhvaa mrkvu, perin, pastrnjak, celer, kopar i komora.
titarke su dvogodinje biljke. U prvoj godini tvore lisnu rozetu i odebljali korijen, u kojem se tijekom prve godine uzgoja, kao rezerva za generativni razvoj,
gomilaju asimilati. Zadebljali korijen u prvoj vegetacijskoj godini uzgaja se kao
povre. Uz korijen, list rozete perina, celera i komoraa zainsko je povre. Mrkvu,
perin i kopar uzgajamo izravnom sjetvom u polju. Celer najee uzgajamo iz
prijesadnica, a pastrnjak se uzgaja iz prijesadnica ali i izravnom sjetvom sjemena.
Gotovo sve titarke uzgajamo na manjim povrinama u vrtovima za potrebe
domainstva, ali i na veim povrinama za industrijsku preradu.
Mrkva
Sjetva mrkve u mediteranskom podruju poinje ve u veljai, a u kontinentalnom se podruju obavlja neto kasnije. Sije se u gredice po 5-6 redova, razmaka oko 20 cm red od reda. Sporo nie te je u poetku razvoja nadvladavaju proljetni jednogodinji irokolisni korovi, a kasnije i jednogodinji uskolisni korovi.
Treba izbjegavati sjetvu sitnosjemenskih titarki na povrine zakorovljene viegodinjim korovima. Slak, osjak, piriku, divlji sirak i druge viegodinje korove potrebno je suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve. Osim to reduciraju
prirod, korovi deformiraju korijen, a oni koji se razviju tijekom vegetacije oteavaju
etvu, odnosno vaenje korijena.
Za suzbijanje korova u mrkvi u Hrvatskoj su registrirana samo tri herbiida
(vidi tablicu). Pripravci na osnovi linurona vrlo su dobro rjeenje protiv jednogodinjih irokolisnih korova, ranog proljetnog, proljetnog i ljetnog razdoblja. Selektivni su i prije i poslije nicanja mrkve. Izvrsni rezultati postiu se ako sredstvo
na osnovi linurona uporabimo viekratnom primjenom smanjenih koliina u prvoj
fazi razvoja mrkve. Tim pristupom izvrsne uinke postiu i trostmko nie koliine od propisanih. Jednogodinje i viegodinje korovne trave uspjeno e suzbiti
sredstva Fusilade super i Grasidim. Mogu se mijeati zajedno s pripravcima na
osnovi linurona, iako postoje sumnje da im se u takvim kombinacijama smanjuje
Perin
Za suzbijanje korova u perinu u Hrvatskoj nije registriran niti jedan herbicid. Za tu namjenu u drugim zemljama najee se primjenjuju herbicidi na osnovi linurona, prometrina, trifluralina.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1-1,5 l/ha. Tretiranje na lakim pjeskovitim
tlima treba izbjegavati. Neposredno nakon tretiranja (unutar 12 h) sredstvo treba
oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Mrkva je tolerantnija na ta sredstva, stoga
se primjenjuje u neto niim dozacijama.
N a k o n sjetve a p r i j e n i c a n j a (pre-emergence)
Kontaktni i translokacijski herbicidi na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata i
sulfosata. Tretiranje treba obaviti pred nicanje perina (vidi mrkvu).
AFALON*, 1-2 kg/ha, i dr. na istoj osnovi (vidi tablicu). Tretiranje na lakim i
pjeskovitim tlima treba izbjegavati.
PROHELAN-T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-3 l/ha. Tretiranje na lakim pjeskovitim tlima treba izbjegavati. Vlano tlo i umjereno kienje pospjeit e uinak. Sjetvu treba obaviti na dobro pripremljeno tlo i na ujednaenu dubinu. Meduredna
kultivacija tijekom vegetacije pridonijet e borbi protiv korova.
N a k o n n i c a n j a (post-emergence)
Pastrnjak
Dozvolu za promet na podruju Hrvatske nema ni jedan preparat. Zbog toga
emo prikazati primjenu herbicida u svijetu. Posljednjih goclina sve se vie tei
uzgoju pastrnjaka iz peletiranog sjemena. Sukladno toj tehnici uzgoja razraen je
i program primjene herbicida. Uglavnom se primjenjuju slini herbicidi kao i u
mrkvi. Takoer je vano napomenuti da se jednokratnim tretiranjem, bez obzira
na vrijeme primjene, ne postiu zadovoljavajui rezultati. Tek cjelovitim pristupom, koji obuhvaa primjenu prije i nakon nicanja pastrnjaka, postiu se eljeni
rezultati. Iako se primjenjuju slini herbicidi kao i u mrkvi, valja imati na umu da je
pastrnjak neto osjetljiviji, pa herbicide treba primjenjivati strunije i s vie panje.
Tijekom vegetacije obavlja se meduredna kultivacija sve dok se redovi ne zatvore.
Prije sjetve ( p r e - s o w i n g )
TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1,5-2,5 l/ha (vidi mrkvu). Ako
povrinu zakorovljuju korovi koje Treflan ne suzbija, potrebno je i pre-emergence
ili post-emergence tretiranje.
Prije n i c a n j a (pre-emergence)
Celer
Nekad su u naoj zemlji dozvolu za promet imali jedino preparati na osnovi
prometrina. Nedavno je i njemu uskraena dozvola za veinu povrtnih kultura.
Ipak, velike su mogunosti suzbijanja korova herbicidima u celeru. Izbor herbicicla ovisi o nainu uzgoja. U uzgoju iz sjemena vei je izbor selektivnih herbicida.
No manja je i selektivnost pre- emergence primjene.
Prije presaivanja prijesadnica
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1,5-3 l/ha. Neposredno nakon tretiranja
sredstvo oruem treba unijeti u tlo na 5-10 cm dubine. Sadnja prijesadnica moe
se obaviti odmah nakon tretiranja ili dva tjedna poslije tretiranja.
TENORAN 50* (kloroksuron), u 7,5 kg/ha, primjenjuje se u Francuskoj neposredno pred presaivanje.
Prije nicanja (pre-emergence) kontaktno d j e l o v a n j e
Na iznikle korove neposredno prije nicanja celera mogu se primijeniti nerezidualni herbicidi na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata i sulfosata (vidi mrkvu).
Prije nicanja (pre-emergence) rezidualno d j e l o v a n j e
Celer je openito osjetljiviji prema primjeni herbicida prije nicanja. Zbog toga se prednost daje post-emergence primjeni, iako se u Velikoj Britaniji (linuron)
upotrebljavaju u reduciranim dozacijama i nakon sjetve a prije nicanja.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 0,5-1 kg/ha. Selektivan je jedino na tlima s
veim sadrajem organske tvari.
POTABLAN L 20* (monalid), 12-15 l/ha. Primjenjuje se u Francuskoj prije
sjetve i poslije nicanja, kad celer razvije pm pravi list.
Nakon nicanja (post-emergence) ili n a k o n presaivanja
PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 1-3 kg/ha, kad celer uzgajan izravnom
sjetvom u polje razvije barem dva prava lista ili kad se prijesadnice dobro oile
(2-3 tjedna nakon sadnje). Viekratna primjena smanjenih dozacija daje odline
rezultate.
AFALON* i dr. na osnovi linurona, 1-2 kg/ha, kad biljke uzgajane izravnom
sjetvom potpuno razviju prvi pravi list, odnosno kad se prijesaclnice prime (dva
tjedna nakon sadnje).
FUSILADE SUPER*, GRASIDIM*, TARGA SUPER* i drugi, 1-2 l/ha, protiv jednogodinjih i viegodinjih korovnih trava. Rok primjene treba uskladiti tako da
se ne prekorae propisane tolerance.
Komora
Primjena herbicida ovisi o nainu uzgoja. Pri uzgoju izravnom sjetvom na
stalno mjesto, sve do nicanja mogu se primijeniti kontaktni herbicidi (vidi mrkvu).
Kultura
D j e l a t n a tvar
1, k g / h a
Vrijeme p r i m j e n e
Spektar d j e l o v a n j a
TREFLAN EC*
TRIFLUREX 48 EC*
LANOS*
TRIFLUR*
CIDOKOR* HERBOKOR*
GLYPHOGAN 480SL*
HERKULES 480 SL*
TOUCH-DOWN*
REGLONE*
REGLONE FORTE*
BASTA*
LINUREX 50WP
LINURON CHROMOS 50WP
LINURON CHROMOS TEKUI
AFALON disperzija
AFALON WP
STOMP 330 E*
STON* DOST330E*
DUAL GOLD 960*
DUAL 960 EC*
SPOT 960* DUKAT*
DUAL 500* EC
PROHEIAN T-50*
GESAGARD 50 WP* i 500 FL*
PROMETREX*
mrkva
perin
pastrnjak
kopar
trifluralin
1,5-2,5
jednogod. uskolisni i
jednogod. irokolisni
glifosat
2-4 P'
ili
4-8 P
suzbija sve
iznikle korove
2-3
2-3
2-4
suzbija sve
iznikle korove
nakon sjetve
prije nicanja
jednogodinji
irokolisni
korovi
nakon sjetve
prije nicanja
jednogodinji uskolisni i
neki irokolisni korovi
mrkva
perin
celer
pastrnjak
komora
kopar
sulfosat
dikvat
^lufosinat
mrkva
celer*
perin*
linuron
2,0
mrkva
pastrnjak
pendimetalin
3-4
S-metolaklor
1-1,2
1-2
mrkva
metolaklor
2-4
mrkva
perin*
celer
mrkva
pastrnjak
mrkva
perin*
prometrin
1,5-3
metribuzin
0,25-0,5
fluazifop-p-butil
setoksidim
1,5 (2-4)
1-2,5 (4)
u veem volumenu
nakon sjetve
prije nicanja, odnosno
pred sadnju
nakon sjetve prije
nicanja
nakon nicanja
korova
jednogodinji i irokolisni
korovi
jednogod. (nia doza) i viegod.
(via doza) uskolisni korovi
\Korov
Herbicid
linuron
prometrin
trifluralin
pendimetalin
metribuzin
ir
pastirska torbica
loboda
konica
svinjak
cr. mrtva kopriva
kamilica
pomonica
kriviica
tut
d. repica
vijuac
dvornikkostri
dvornik
kostri
estoslavica
svraicakotan
rosulja
ljulj
muhar
Tablica 23- Relativna osjetljivost korova na neke herbicide koji se prim j e n j u j u u p o v r t n i m kulturama iz porodice titarki (mrkva, perin, celer, komora, pastrnjak, kopar)
0 0 0
0 UO 0
0 R 0
uo 0 uo
UR
UR
0
R
0
0
R
UR
UO UR
UO UO
R R
UO UR
UR
UO
R
R
0 0 0 0 0
0 0 R UO UR
0 UO R UO UO
0 R UO UO UO
R
UR
R
0
0
0
0
UO
R
R
0
0
R
R
0
0
R
R
0
R
R
R
UO
R
R
R
0
0
Kopar
Sjetva kopra obavlja se poetkom travnja u redove razmaka 8-15 (za berbu
lia) odnosno 25 cm u uzgoju za preradu. Nie relativno brzo pa ne ostaje prostora za primjenu kontaktnih herbicida. Oni se primjenjuju gdje to prilike doputaju. U SAD-u se za tu svrhu primjenjuje pripravak Schyte (pelargonina kiselina). U nas ga jo nema na tritu. Dobri rezultati postiu se primjenom pripravaka na osnovi dikvata, glufosinata, glifosata ili sulfosata (vidi mrkvu).
Prije sjetve (pre-sowing)
TREFLAN EC* i dr. na istoj osnovi, 1-2 l/ha. Dobre uinke ima na jednogodinje trave i neke irokolisne korove. Potpun uinak postie se uz dodatni tretman selektivnih herbicida nakon sjetve.
Nakon sjetve a prije nicanja (pre-emergence)
PROHELAN T* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2,5 l/ha. Na lakim pjeskovitim tlima
treba izbjegavati primjenu. Moe izazvati prolazni zastoj razvoja.
Poslije n i c a n j a (post-emergence)
PROMETRIN* i dr. na istoj osnovi, 1,5-2 l/ha. Bolji uinci na korove i vea
selektivnost postiu se viekratnom primjenom. Ne preporuuju se primjena na
povrinama koje su tretirane herbiciciom u pre-emergence roku.
AFALON* i dr. na istoj osnovi, 1-2 kg/ha, kad kultura razvije 10-12 cm, samo
za potrebe industrijske prerade. Viekratna primjena, 2-3 tretiranja s 0,3 kg/ha
postie sigurnije i bolje uinke. Tretiranje treba obaviti kad su korovi u fazi klinih listia pa sve do faze dva prava lista.
Artioka
tetnici
Artioka je kultura koja se u nas uzgaja uglavnom na priobalnom podruju u
manjim nasadima, po vrtovima, kao povre, ili/i kao cijenjena ukrasna biljka.
Zbog ogranienog proirenja te kulture u nas su slabo proueni tetnici. Stoga
emo navesti neke od najvanijih tetnika artioke na osnovi inozemnih i ponekih naih podataka.
Artioku napadaju brojni tetnici. Podzemne organe oteuju zemljini tetnici grice, injaci, rovci i sovice pozemljue. Nadzemne organe oteuju
grinje, tripsi, nekoliko vrsta kornjaa: zlatica - Spheroderma testaceum i kasida
Cassida deflorata.
U stabljici bue liinke p i p e Apion
damryi, odrasli oblik p i p e Larinus cynarae oteuje lie i stabljiku, a liinka
cvjetne glavice.
Minirajua m u h a Agromyza andalusiaca stvara mine po listu i u nervaturi,
a liinke Agromyza apfelheckizw^ u glavnim i postranim ilama artioke i stvaraju
male okruglaste mine meusobno povezane.
Na artioku dolazi vrlo veliki broj
Sl. 246. Leptir i gusjenica strikovog
lisnih ui, koje mogu nanijeti znatne tearenjaka
Bolesti
Pepelnica
(Leveillula
taurica f.sp.
cynarae)
(Bremia lactucae)
Napadi plamenjae najee su sporadini i javljaju se obino u proljee i u
jesensko-zimskom razdoblju. Bolest se javlja u vlanom razdoblju, u gustim usjevima, s irigacijom, pri umjerenoj temperaturi (15-16 C).
(Ascochyta
hononum)
Simptomi. Napada neotvoreni cvat, tj. glavicu. Na pricvjetnim listovima nastaju ovalne smee pjege unutar kojih se pojavljuju piknidi, to umanjuje trnu
vrijednost proizvoda. U poveanoj vlazi, mogu truliti cvjetne peteljke pa i itave
glavice. U Italiji se primjenjuju fungicidi na osnovi bakra*. Simptomi se mogu
zamijeniti sa simptomima nedostatka kalcija.
Trule k o r j e n o v o g vrata i v e n u e
Suzbijanje korova
Artioka je viegodinja povrtna kultura. Uzgaja se zelenim ili korijenovim
reznicama, dijeljenjem busa ili izdancima. U posljednje vrijeme razvijeni su i kultivari koje se uzgajaju izravnom sjetvom sjemena u polje. Za proizvodnju povra
uspostavljeni nasad obino se eksploatira 3-5 godina. Prema vremenu sadnje i
nainu uzgoja razlikuje se i borba protiv korova. Viegodinje korove potrebno je
suzbiti u godini prije uspostavljanja nasada. Za tu svrhu odlinim su se pokazali
pripravci na osnovi glifosata (Cidokor* i drugi) te sulfosata (Touchdow^n*). Prije
njihove uporabe viegodinji korovi moraju biti u dobroj fotosintetskoj kondiciji.
Moraju dosei propisanu visinu i aktivno rasti. Izbor selektivnih herbicida relativno je dobar. S gledita selektivnosti razlikuju se herbicidi koji se primjenjuju u
godini uspostavljanja nasada od herbicida koji se primjenjuju u ve uspostavljenom nasadu. I korovna flora takoer je razliita u mlaem nasadu od korovne
flore u starijem nasadu. U pr\dm godinama uzgoja prevladavaju jednogodinji
korovi, a dok kasnije se sve vie javljaju viegodinji korovi. Na sreu, u uspostavljenom nasadu korijen je ve duboko formiran, pa se zbog toga mogu primijeniti
vie dozacije perzistentnih herbicida. Protiv nekih korova moe se primijeniti
TREFLAN EC* i drugi na osnovi trifluralina, 1-2 l/ha. Sredstvo treba odmah oruem unijeti u tlo na 5-10 cm dubine.
Prije ili n a k o n s a d n j e u m l a d o m n a s a d u
PATORAN 50 WP*, 4 kg/ha, pred kretanje nove vegetacije na isto tlo ili na korove u klinim listiima.
DEVRINOL 45 FL* i RA2ZA* ,4 l/ha (8 1 u drugoj i treoj godini uzgoja), na nezakorovljeno tlo pred kretanje vegetacije. Gdje prilike doputaju, dobro je plitko ga
unijeti u tlo. Isti uinci postiu se i umjetnim kienjem.
KERB 50 W*, 4 kg/ha (8 1 u drugoj i treoj godini uzgoja), prije nicanja korova i
ve uspostavljene kulture. Artioka ga dobro podnosi pa se tretiranje moe obaviti i prije no to novi listovi artioke dosegnu 20-40 cm. Tijekom vegetacije nakon meduredne kultivacije moe se na nezakorovljenu povrinu primijeniti usmjereno tretiranje pod list. Suzbija jednogodinje irokolisne i uskolisne korove.
U visokim doza-cijama uinkovit je i na piriku.
GOAL*, GALIGAN 240 EC* i VERTON*, 4-8 l/ha, kao rezidualni herbicid tijekom
zimskog mirovanja ili usmjerenom aplikacijom pod list tijekom vegetacije. Ne
smije se prskati 60 dana prije "vraanja" vegetacije u iduoj sezoni. Treba izbjegavati dodir sa zelenim dijelovima biljke.
GRASIDIM*, 1,25-2 l/ha, protiv jednogodinjih korovnih trava odnosno 4 l/ha,
protiv viegodinjih korovnih trava.
EUSILADE EORTE*, EUSILADE SUPER*, 1-2 l/ha, protiv jednogodinjih odnosno
viegodinjih korovnih trava.
TARGA SUPER*, 0,5-4 l/ha, protiv jednogodinjih odnosno viegodinjih korovnih trava.
parga
tetnici
pargine zlatice
(Crioceris
asparagi,
C?ioceris
duodecimpunctata)
Opis. Kornja vrste Crioceris asparagi dug je 5-7 mm. Glava je metalnozelenoplava. Nadvratni je tit crvekastosmed, a pokrilje zelenkastoplavo, sa
svijetloutim pjegama. Odrasla je liinka sivozelena i crne glave, duga 6-7 mm.
Jaja su duguljasta, ovalna, sivozelena, oko 2 mm duga.
Dvanaestotokasta pargina zlatica - Crioceris duodecimpunctata
ciglastocrvene je boje, zdepastog tijela, duga od 5 do 7 mm. Na svakoj strani
pokrilja nalazi se 6 simetrino poredanih toaka. Liinka je smedonaranasta i
ute glave, a jaja su smedozelena.
tokasta pargina zlatica trai vie topline te se javlja 8-10 dana nakon vrste C.
asparagi ali obino ne tako masovno kao ta vrsta.
U svibnju enke poinju odlagati jaja, prosjeno oko 100 komada. Crioceris
asparagi od\2iie jaja u redove, tako da vise prema dolje. Crioceris diiodecimpunctata lijepi jaja pojedinano po duini uz stabljiku i granice. Liinke izlaze iz jaja
nakon 5-12 dana i odmah se poinju hraniti. U poetku oteuju samo listie,
poslije i izboje. Nakon dvadesetak dana liinke ostavljaju biljke i kukulje se plitko
u tlu, u izglaanoj komorici. Odrasli oblik javlja se nakon 20 dana.
Zatita. Budui da pargine zlatice rado odlau jaja i na korovske biljke,
nasadi parge moraju biti isti od korova. U manjim nasadima i pojedinanim
gredicama parge, te kad je manje parginih zlatica, dovoljno je stresati kornjae
u ranim jutarnjim satima i unititi ih mehaniki. U nasadima dospjelim za berbu
preporuuje se ostavljati lovne biljke. Mlade nasade parge treba esto pregledati
i kad se pojave prvi kornjai, treba prskati insekticidima. U inozemstvu se preporuuju betaciflutrin (Beta - Baythroid 025 EC), deltametrin (Decis 2,5 EC i dr.),
lambdocihalotrin (Karate 2,5 EC i dr.) i dr. Treba voditi rauna o zatiti pela na
rascvalim nasadima parge.
pargina m u h a
(Platyparaea poeciloptera)
Opis. Muha je tamnosmeda, prozirnih krila, preko kojih se protee karakteristina cik-cak pruga. Liinka je utobijela, beznoga, duga 1 cm.
Vanost. U nasadima parge taj tetnik moe napraviti velike tete na zelenim izbojima, koji se krive, nepravilno rastu, ute i venu. U njima se nalaze hodnici, koji dopiru do korijenja. U donjem dijelu izboja esto se pojavi truljenje.
Biologija i ekologija. pargina muha ima jedno pokoljenje godinje. Muhe
lete u vrijeme intenzivnog rasta izboja, od travnja do lipnja. enka odlae prosjeno oko 60 jaja pojedinano iza Ijuica na izbojima ili pak u mekane vrne
dijelove starijih izbojaka. Liinke se ubuuju u izboje i prave hodnike sve do korijena, gdje se i kukulje na poetku lipnja. Taj tetnik prezimi u stadiju kukuljice.
U jednoj biljci moe se nai vie liinki i kukuljica pargine muhe.
Zatita. Vei broj jaja i liinki propada nakon rezanja dospjelih izboja. Ako
se i nakon zavrenog rezanja javljaju izboji s opisanim simptomima, treba ih to
dublje rezati i spaliti. Tu mjeru svakako treba provoditi u jednogodinjim i dvogodinjim nasadima, u kojima se esto pargine muhe namnoe preko svake mjere.
Da bi se sprijeilo odlaganje jaja, preporuuje se na biljke postavljati valjke od
nepromoivog papira ve na koncu travnja. Dobri rezultati postiu se posipanjem biljaka, tj. mokrih izboja, rano ujutro drvenim pepelom. Primjena kemijskih
sredstava protiv pargine muhe dozvoljena je samo u nasadima koji jo nisu dospjeli za rezanje.
pargin k o r j e n a
(Parahypopta / Hypopta/ caestrum)
Opis. Leptir ima utobijeli prednji par krila, a smei stranji par krila. Raspon
je krila 3-4 cm. Gusjenica je ukasta, naraste do 4,5 cm. Ima neugodan miris.
Bolesti
Hra
(Puccinia
asparagi)
Simptomi. U proljee se na nadzemnim dijelovima biljke pojavljuju duguljaste pjege neto bijede (ukaste) od okolnog tkiva. Tu nastaju piknidi i ecidije.
Ljeti na stabljici i granama, a rjee na liu, nastaju smee pustule, duge 0,5-2
mm. To su uredosorusi koji pucaju, a iz njih se rasipaju uredospore smee crvene
boje. Prema jeseni formiraju se teleutosorusi crne boje. Prezimljuje u obliku teleutospora.
Zatita. Iz okolice usjeva treba odstraniti sve divlje, ali i ukrasne Asparagus
vrste. Postoje rezistentni kultivari (Golia, Eros, Cipres). U drugim zemljama provode se prskanja fungicidima na osnovi mankozeba* (Dithane M-45, Mankozeb,
Star), azoksistrobina* (Quadris), ciprokonazola* (Alto), difenkonazola* (Score).
Crvena trule
(Helicobasidium
brehissonii)
Suzbijanje korova
parga jedina je povrtna kultura od dvjestotinjak vrsta porodice paroga.
Potjee iz davnine, a podrijetlom je s Mediterana. parga je viegodinja kultura.
Jednom uspostavljen usjev eksploatira se deset i vie godina. Nasad se moe
zasnovati izravnom sjetvom ili uzgojem iz prijesadnica. Izravnom sjetvom obino
se podie nasad zelene parge, a iz prijesadnica se uzgaja bijela parga. ei je
uzgoj iz prijesadnica. Upravo se prema tome zasniva i pristup suzbijanju korova.
Pri uzgoju izravnom sjetvom meduredni razmak (40-60 cm) ostavlja slobodan
prostor za razvoj korova. Budui da sjetva poinje tek nakon to se tlo zagrije na
vie od 15
pargu zakorovljuju termofilni okopavinski korovi. To su: tir -
Obino od sjetve do nicanja parge protee 3 i vie tjedana. Pred samo nicanje
dobro je primijeniti nerezidualne kontaktne herbicide za suzbijanje do tada izniklih korova. Za tu svrhu primijenjuju se:
REGLONE*, REGLONE FORTE* i BASTA 15*, 3-5 l/ha. Dobro je tlo pripremiti
tjedan i vie dana prije sjetve. Na taj nain korovima se prua jo vea mogunost
da izniknu. Tretirati treba neposredno pred nicanje parge.
KARMEX* (diuron), 0,5 kg/ha, primjenjuje se u Francuskoj neposredno pred
nicanje klijanaca. Zbog reducirane dozacije suzbit e samo odredene jednogodinje
irokolisne korove.
N a k o n s a d n j e a p r i j e n i c a n j a (post-planting, p r e - e m e r g e n c e )
Nakon sadnje a prije nicanja presadnica mali je izbor selektivnih herbicida. U tom
roku selektivni su samo herbicidi REGLONE*, REGLONE FORTE*, BASTA 15*, te
pripravci na osnovi glifosata (Cidokor* i dr.) i sulfosata (Touch down*). Primjenjuju
se na isti nain kao to je opisano u poglavlju "nakon sjetve a prije nicanja".
Prije n i c a n j a ( p r e - e m e r g e n c e ) ili n a k o n zavretka vegetacije ve
u s p o s t a v l j e n o g nasada
ARESIN*, 2-3 kg/ha. Na isti nain kao Sencor. Zbog krae perzistentnosti dat e
mu se prednost pred ostalim pripravcima u posljednjoj godini uzgoja.
AFALON* i dr. na istoj osnovi, 2-3 kg/ha. Na isti nain i ista primjena kao Aresin.
U SAD-u se obavlja i usmjerena primjena pod list kad izdanak sparge visinom
dosegne 20-30 cm.
DEHERBAN A* i dr. na osnovi 2,4-D amino soli, 1,4-2,5 l/ha. Za "spot" tretiranje
protiv irokolisnih korova (slak, osjak i dr.). Mlaz treba usmjeriti pod list. Kontakt
s lisnom masom sparge treba sprijeiti to je mogue vie.
DEHERBAN M*, na isti nain kao Deherban A.
LONTREL 300* i dr. na osnovi klopiralida, 0,15-0,25 l/ha u uspo-stavljenom
nasadu prije sezone rezidbe ili nakon obavljanja rezidbe sparge. Ne treba
prskati u vrijeme rezidbe.
BANVEL 480 S* i dr. na osnovi dikambe, 0,5-1 l/ha, nakon obavljene rezidbe
parge. Moe izazvati prolazne deformacije na novim izbojima.
DEVRINOL 45 E* i RAZZA*, 3-4 l/ha, nakon to je tlo ureeno za iduu sezonu,
u travnju odnosno svibnju na aktivno rastue korove. Plitka meduredna
inkorporacija ili umjetno kienje unijet e sredstvo u tlo i sprijeiti gubitke
fo t ora zgra dn j om.
EUSILADE SUPER*, GRASIDIM* i dr. iz skupine ariloksifenoksi-propionata i
cikloheksadinona uspjeno e suzbiti jednogodinje korovne trave, 1-2 l/ha,
odnosno viegodinje trave, 2-3 l/ha.
Vanost. Direktne tete izazivaju samo liinke muica i muha koje ive i hrane se u
kompostu, pokrovnom sloju i u samim gljivama. Indirektne tete izazivaju odrasli oblici
prenoenjem grinja, nematoda, bakterija i spora gljiva uzronika bolesti ampinjona. Odrasle muice i muhe jako privlai miris organske mase u razgradnji, pa su hrpe komposta na
otvorenom njihovo idealno stanite, gdje se njihove liinke hrane organskom tvari. Temperatura koja se postie pravilnom pasterizacijom komposta unitava njihove liinke. tete izazivaju podjednako na ampinjonima i bukovaama. U loe pasteriziranom kompostu liinke preivljuju, u svim onim dijelovima gdje nije postignuta potrebna temperatura
pasterizacije. Odrasle oblike muica i muha jako privlai miris svjee pasteriziranog komposta, a naroito miris rastueg micelija gljive, koji moe pri\aii oploene enke s udaljenosti do 10 km. Zaraza tim tetnicima moe nastati nakon pasterizacije komposta, prilikom sjetve micelija, proratanja komposta i pokrovnog sloja, ali i kasnije tijekom plodenja i berbi. Najopasnije su najranije zaraze, jer se tada liinke hrane s tek posijanim micelijem gljive na zrnju itarica; manje su opasne zaraze koje nastupe neto kasnije, pri prorastanju komposta ili pokrovnog sloja. Liinke muica i muha mogu potpuno unititi micelij pa se u tom sluaju na povrini pokrovnog sloja ne razvije nita ili se razvije vrlo mali
broj sitnih ampinjona. Liinke muica Sciaridae preferiraju micelij gljive, a muhe Phoride same gljive. No sve se one hrane i tkivom gljiva u koje se ubuuju. Kada se ubue u
posve mlade gljive, na povrini pokrovnog sloja umjesto ampinjona razvi e se smea
masa nalik spuvi. U stapkama i klobucima razvijenih gljiva bue brojne hodnike, a hrane
se i micelijskim vezovima na bazi stmka, zbog ega takve gljive posmee i uginu. Ve
samo 3 liinke u gljivi unite njezinu trnu vrijednost. tete su manje ako zaraza nastupi
kasnije. Zaraze lako otkrivamo; naime svjetlo jako privlai odrasle oblike, naroito bijelo
svjetlo neonskih cijevi. ampinjoni se uzgajaju u mranim komorama pa e se muice i
muhe uoiti nakon paljenja svjetla na rasvjetnim tijelima. Liinke se malo tee pronalaze u
kompostu, gdje ih nalazimo u skupinama, ako
ga malo razgrnemo. Nai emo ih u prerezu
zaraenih gljiva, ali i na njihovoj povrini.
tete od liinki Cecidomida znatno su manje, to zbog njihovih malih dimenzija, a to
zbog rijetke pojave, ali tete mogu biti i 20-50
%. Izvjesno vrijeme nakon proratanja pokrovnog sloja penju se iz supstrata i zaraze gljive.
Dok je kompost suh, ostaju u njemu, a vlaenjem izlaze na povrinu, gdje prave aglomeracije po rubovima uzgojnih stolova, sanduka ili
vrea. esto padnu na pod, gdje mogu preivjeti do idueg uzgojnog ciklusa.
Osim aktivnim kretanjem odraslih muica
i muha, prenose se i loim odravanjem istoe uzgojnih komora i njihove okoline, stoloSI. 252. Liinka ampinjonske muice i
va, neistim priborom, odjeom i obuom radtete na hukovai
nika.
Biologija i ekologija. enke ampinjonskih muica iSciaridae odlau jaja u skupinama, na hrpe komposta na otvorenom, na svjee pasterizirani kompost prilikom sjetve
micelija, kasnije tijekom njegova proratanja, na prorateni pokrovni sloj i na baze stapki
gljiva. enka prosjeno odloi oko 150 jaja. Pri temperaturi 23 C za 3-4 dana izlaze liinke, a njihov razvoj do kukuljenja moe trajati 3-4 tjedna, ovisno o temperaturama pojedinih faza proizvodnje ampinjona. Mlae se liinke veinom hrane micelijem u kompostu,
a starije gljivama. Odrasla liinka pravi svilenkasti kokon, a kukuljenje traje 1-2 tjedna.
Nakon toga izlijeu odrasli oblici, koji se pare i odlau jaja.
Muhe Phoridae odlau jaja kao i muice, ali razvoj je mnogo krai. Liinke izlaze 4
dana nakon odlaganja jaja, a nakon 5 dana (24 C) odnosno - 10 dana (15 C) hranjenja
Ditylenchus myceliophagus,
i Rhabditis sp.)
Opis. Nematode imaju crvoliki oblik tijela, vrlo su njene grade, duine do 1 mm. a
vidljive su samo mikroskopom. Miceliofazi A composticola, A. saprofilus,
D. myce-
ditis sp. po gradi usnog ustroja. Prvi imaju stilet, a drugi nemaju.
Vanost. Broj vrsta nematoda vrlo je velik i uvijek se nalaze u organskoj masi u
razgradnji. Ovisno o nainu ishrane razlikuju se dvije skupine tih organizama. Miceliofazi se hrane micelijem ampinjona, njihove su tete direktne, a odraavaju se velikim snienjem priroda. Saprofazi se hrane bakterijama, sporama gljiva ili su predatori drugih vrsta
nematoda i insekata, ali ne izazivaju direktne tete na ampinjonima. No njihova prisutnost znai da u supstratu prisutni organizmi kojima se oni hrane, to znai da su indikatori ili loeg komposta ili loeg pokrovnog sloja.
Znakovi zaraze s miceliofagnim nematodama javljaju se na povrini pokrovnog sloja
kao mjestimini ili potpuni nestanak micelija. Na tim mjestima nastaju tamne, raskvaene
i utonule pljeine, vrlo neugodna mirisa, na kojima nema gljiva. Dalja se proizvodnja
mora prekinuti, stari kompost u kojem su uzgajane gljive mora se dezinficirati, kako je
opisano pod tokom 7. kod zatite od ampinjonskih muha, i isprazniti iz komora. Ako se
dezinfenkcija provodi formalinom, stari se kompost mora jednolino navlaiti. Izvori zaraze mogu biti loe pasterizirani kompost, loe dezinficirani pokrovni sloj, neist pribor,
odjea i obua radnika, odbaene hrpe starog komposta u dvoritu, a ampinjonske muice
i muhe prenose nematode. Zaraza moe nastati u svim fazama proizvodnje. Najtee su
zaraze nastale iz loe pasteriziranog komposta, u kojem su nematode preivjele pasterizaciju. Pri pasterizaciji kompost mora biti jednolino vlaan, mora sadravati 66-72 %
vlage, jer u suhom kompostu nematode preivljuju temperaturu pasterizacije. U suhom
supstratu one mogu preivjeti i nekoliko godina.
Zatita. Zatita od nematoda sastoji se iskljuivo u spreavanju njihove pojave. Kemijske zatite od tih tetnika nema. Preventivne mjere opisane su kod ampinjonskih
muha, uz male iznimke kao to su:
1. pravilna pasterizacija samo jednolino vlanog komposta, i
2. pri dezinfekciji pokrovnog sloja formalinom, on mora biti jednolino vlaan i sadravati 66-72 % vlage; formalin se za tu namjenu primjenjuje u dozi od 0,5 1 po kubnom
metru pokrovnog sloja.
Grinje
(Tarsonemus myceliophagus, Tyroglyphtis linteri, Caloglyphus mycophagus,
Pygmephorus sp. i Linnopodes antennaepes)
Opis. Grinje r. myceliophagus ili tarsonemidne grinje, vrlo su sitne, njenog, ovalnog, poluprozirnog tijela, duine samo 0,2 mm. Nevidljive su ak i malo boljim povealom.
Tiroglifidne grinje T, lintneri i C mycophagus malo su krupnije, takoer vrlo
njenog, ovalnog i poluprozirnog tijela, obraslog dugim dlakama, duine
1-1,5 mm. Vrlo se sporo kreu. Pygmephorus vrste vrio su sitne, tijelo im je dugo samo
0,25 mm, a L antennaepes krupnije su, njenog, ovalnog, poluprozirnog tijela, s vrlo
dugim nogama. Kreu se brzo.
Vanost. Razlikujemo tetne grinje, koje izazivaju tete na gljivama, jer se hrane
organskim materijalom, ukljuujui micelij, hife i plodna tijela gljiva. Nevidljive su ili
slabo vidljive prostim okom, osim u masovnoj pojavi. Korisne vrste L antennaepes i
neke druge hrane se grinjama ili nematodama, a Pygmephorus sp. plijesnima, stoga
je njihova prisustnost znak loeg stanja
komposta.
Sve grinje unitava temperatura fermentacije i pasterizacije komposta, pa ih dobro pasterizirani kompost ne sadri. Meutim, tijekom tih procesa one bjee u hladnije, povrinske dijelove komposta, pa neke brze vrste i
preive pasterizaciju.
Paraziti ampinjona tarsonemidne grinje
ive u kompostu i u pokrovnom sloju, ali ne
i na njegovoj povrini. Hrane se svim dijelovima gljive. Od rane zaraze ampinjoni uope
ne niu, niu slabo ili sporadino. U kasnijoj
zarazi baze stapki poprimaju sjajnu crvenosmedu boju ili su kao prerezane na bazalsi. 254. Oteeni ampinjon od
nom dijelu, a takve gljive posmede i uginu.
tiroglifidnih
grinja (prema ADAS)
Pri pojavi smedenja ampinjona u supstratu
se nalazi vie od 1000 grinja po jednoj gljivi.
Ako se to dogodi tijekom berbe prvog vala, prinosi e u svakom iduem valu berbe biti
sve nii i nii.
Tiroglifidne grinje hrane se takoer svim djelovima gljive i njezinim micelijem. Naroito je opasno ako su prisutne u kompostu prilikom sjetve micelija. U masovnoj pojavi u
stanju su unititi posijani micelij na sjemenu, djelomice ili potpuno. Zbog brzog razmnaanja, brzo se razvije masovna pojava. Takav kompost ili pokrov slabo prorauje, a
gljive koje se razvijaju, sitnije su, malog klobuka i zakrljalog struka. Na razvijenim ampinjonima izgrizaju tkivo glavice i struka u obliku nepravilnih mpica, a na povrini klobuka na tim mjestima nastaju uleknua, oteeno tkivo gljive sekundarno naselju ju bakterije, uzrokujui truljenje. Vrlo slini simptomi nastaju i od bakterioze Pseudomonas sp.,
ali bakterijska uleknua kasnije pucaju, a pregledom povealom u njima ne nalazimo
grinje.
Izvori zaraze tarsonemidnih i tiroglifidnih grinja loe su pasterizirani kompost, loe
dezinficirani pokrovni sloj, neistoa uzgojnih komora i pribora, a prenose ih i ampinjonske muhe.
Biologija i ekologija. Za cijeli razvoj tarsonemidnih grinja pri 24 C potrebno je
samo 9 dana, a pri l6 C razvoj se na 12 dana. Slino je i u razvoju tiroglifidnih grinja.
Zatita. Kemijska zatita ne moe se provoditi jer se ni jedan od akaricida ne smije
primjenjivati na ampinjonima. Mogu se primijeniti samo insekticidi na bazi diklor\^osa,
ali ne za direktno tretiranje gljiva, nego samo za tretiranje zidova i prostora u uzgojnim
komoroma. Preventivne mjere iste su kao i za ampinjonske muhe.
Ostali tetnici
Od ostalih tetnika na ampinjonima vee ili manje grizotine sa sluzavim, sjajnim
tragom mogu izazvati puevi. Tijekom jeseni i zime u komore se zavlae mievi, koji bue
rupe u kompostu, zagauju ga i hrane se gljivama.
Taj parazit izaziva deformaciju plodita, zbog ega proizvod gubi svaku trnu vrijednost. Ako se bolest pojavi ranije, tete su vee, jer propadne vei broj peuraka.
Simptomi. Peurka moe biti napadnuta u svim stadijima razvoja. Ako su napadnuta plodita u poetnom stadiju rasta, ona se deformiraju poput gomolja, poprimajui ova-,
lan ili jajast oblik. Deava se da se klobuk uope ne razvije, a ostaje zadebljali i deformirani struak. Nakon toga se na njima razvije samtast bijeli maak, koji potjee
od sporonosnih organa parazitske gljive. Kratko vrijeme nakon toga deformirano tkivo postaje sivkasto smee, uz pojavu ukastosmedih kapljica eksudata.
U ve formiranih plodita simptomi se
oituju u promjenama na klobuku, koji
se deformira. Listii u klobuku odebljali
su, valovitih rubova. Struak je znatno
deblji nego u zdravih peurki. S vremenom "meso" peurke postaje smee boSI. 255. Meka trule ampinjona
je, omeka, pojavljuje se eksudat. Nakon
(snimila N. Pagliarini)
pojave eksudata iri se neugodan miris.
Biologija. M. perniciosa stvara obilje konidija na zaraenim ploditima, a posebno
na zaraenim ostacima peurke. S pomou konidija parazit se iri po leglu zranim stmjama. Insekti takoer imaju vanu ulogu u irenju bolesti. Spore se zadre na povrini supstrata, armaturi, zidovima prostora za uzgoj itd., te mogu izazvati infekcije pri odgovarajuoj temperaturi i vlazi. Optimalna temperatura za rast jest oko 18-20
Razvoju bolesti
pogoduje visoka relativna vlaga zraka (iznad 90 %) i slabo zraenje prostora za uzgoj.
Zatita. Postupci navedeni kod suzbijanja ampinjonskih muica i muha, smanjuju
rizik od pojave bolesti i moraju se primijeniti kao preventivna mjera. Te preporuke vrijede za sve bolesti. Loe dezinficirani pokrovni sloj primarni je izvor infekcija pa je prijeko
potrebno dezinficirati ga 0,8-postotnim formalinom. Zatim se pokrov prska s fungicidima
na osnovi prokloraza* (Mirage 45, Sportak 45, Sporgon). Zbog ostataka, primjenjuje se
samo jedna preventivna zatita neposredno nakon pokrivanja. Nekada se vie obavljalo
zapraivanje mankozebom*, 1-1,2 g/ml Kao preventivu za suzbijanje svih bolesti potrebno je odravati higijenu u prostorima za uzgoj, a nakon zavretka berbe treba dezinficirati
ili sterilizirati itav prostor, opremu i kompost.
Suha trule
(Verticillium
Simptomi. Plodita ne trunu, nego se isuuju, stapka postaje koasta i ispuca. Lspucali dijelovi savijaju se i Ijute. Za razliku od drugih bolesti, ne pojavljuje se eksudat, niti se
iri neugodan miris. To su osnovne karakteristike te bolesti, po kojima se razlikuje od
Pauinasta p l i j e s a n
(Dactylium
dendroides)
Moe uzrokovati znatne gubitke u urodu zbog toga to se micelij vrlo brzo iri i
zahvaa vei broj plodita.
Simptomi. Obino zaraza poinje od pokrova i najprije zahvaa stapku na kojoj se
javlja bijeli micelij. Sa stapke zaraza prelazi na klobuk. Gljiva se moe naseliti na itavo
plodite. Napadnuto plodite dobije ukastu boju i vrlo brzo trune. Zaraza se iri u
krugovima od prvog zaraenog plodita. Micelij parazita raste po supstratu, prekrivajui pokrov poput koprene, moe uzrokovati
ugibanje peurke prije nego to izae na
povrinu.
Zatita. Na tu gljivu takoer djeluje
prokloraz i karbendazim* pa je postupak isti
kao i za suhu trule. Ako su pojedina mjesta
napadnuta, moraju se oprezno odstraniti zaraena plodita. Samo ako se bolest pojavila u drugom valu berbe, arita zatite mogu se zapraiti vinklozolinom* (Ronilan) 0,7SI. 257. Pauinasta plijesan na
1 g/m
ampinjonima (snimila N. Pagliarini)
Tartufska bolest
(Diebliomyces microsporus)
Bolest se unosi u leglo zaraenim kompostom ili smjesom za pokrov. Poznata je pod
sinonimom Pseudobalsamina microspora.
Simptomi. Gljiva proizvodi toksine koji utjeu na metabolizam peurke, inhibirajui
rast micelija. Ako je micelij ve formiran, on odumire. U kompostu i pokrovu razvija se
micelij parazita, koji je u poetku bijel, a kasnije krem boje. Peurke ne formiraju plodita,
ali se umjesto njih pojavljuju plodna
tijela parazita. Ona mogu biti pojedinana (velika 0,5 cm) ili u skupinama (do 3 cm promjera). Plodna su tijela ute krem boje, a kasnije su smee crvenkaste boje. Aglomeracije
plodnih tijela parazita podsjeaju na
plodite tartufa ( Tuber vrsta). Iz plodnih tijela oslobaa se otar miris po
kloru. Bolest se javlja u krugovima.
Parazit se ne razvija ispod l6 C, a
optimum mu je izmeu 27 i 30 C.
Zatita. Vrlo su vane preventivne higijenske mjere. Snienjem
si. 258. Tartufska bolest na ampinjonima
temperature na 16 C onemoguava
se irenje parazita. irenje bolesti moe se
lokalizirati kao kod mumifikacije plodita.
Zelena plijesan
(Trichoderma, Aspergillus, Penicillium, Cladosporium)
zvala je znatne tete. T. koningii javlja se kasnije, pokrivajui povrinu komposta u uzgoju. esto naseljava zaostali dio stapke nakon berbe. Ako se nasele na karpofore, na njima
nastaje vlana trule. Grinje iz roda Pygmephorus hrane se sporama Trichoderma i Penicillium vrsta pa moe porasti populacija grinja, to donosi jo vee tete i komplicira
zatitu.
Zatita. Kontaminirani pokrovni sloj est je izvor primarnih infekcija. Kad su prisutne Trichoderma vrste u supstratu, treba ga sterilizirati na 80 C, a za suzbijanje ostalih
gljiva potrebne su nie temperature. To je najuinkovitija metoda zatite. Manje koliine
pokrova mogu se u hrpi raskuiti formalinom. Mjestimine zaraze mogu se lokalizirati
tako da se kuhinjskom soli pospu zaraena zona i desetak centimetara od podruja koje
je zaraeno zelenom plijesni.
Bakterijska pjegavost
(Pseudomonas
tolaasii)
Mumifikacija plodita
(Pseudomonas
sp.)
'Jesti. Toj bolesti takoer pogoduje alkalina reakcija supstrata. Na mjestima koja je
zaposjela bijela gipsasta bolest, rast je peurke ugroen. Micelij peurke sporo prorasta supstrat, a plodita, ako se razviju, slabije napreduju od plodita koja rastu na nezaraenom supstratu. Vrlo je vano da je
kompost ispravno napravljen. Ne smije biti
prevlaan, pasterizacija treba biti korektno
izvedena, a higijena u prostorijama za uzgoj
mora biti besprijekorna. Djelotvornim se
pokazala octena kiselina. Ona se koristi u
omjeru 1 dio octene kiseline (33 %) i 10 diSi. 260. Bijela gipsasta plijesan
jelova vode. Prska se povrina pokrova na
(snimila N. Pagliarini)
kojem se javila plijesan, zahvaajui i usku
zonu na kojoj se jo nije pojavila bolest. Na taj nain sniava se pH supstrata, to je
nepovoljno za razvoj uzronika. Povrine na kojima se pojavila plijesan mogu se poprskati 10-postotnom otopinom superfosfata.
c^
472
Viegodinje trave
Ekoloka teta je utvrena ili procjenjena vrijednost popratnih pojava pojedinih mjera
izraunata oduzimanjem trokova mjere od umnoka trokova mjera i ekok)kog
faktora
Ekoloki faktor
utvrenu ili procjenjenu vrijednost svih popratnih pojava koje
nastaju primjenom neke mjere zatite bilja izraenu faktorom u odnosu na troak
mjere. U zatiti povra ekoloki faktor najee iznosi 1,3-1,8
Ektoparazit- parazit koji ivi na organima biljke ili na nekom drugom domainu
Ekspozicija - trajanje izlaganju sredstva (otrova)
Emhriotoksiaiost - toksino djelovanje na embrij
Emiilgator- tvar koja omoguava i povisuje stabilnost emulzije
Emulzija - tekuina u kojoj je druga tekuina (netopiva u prvoj) rasprena u sitnim
kapljicama
Endoparazit- parazit koji ivi unutar biljke ili nekog drugog domaina
Entomologija-u uem smislu je znanost koja prouava kukce, a u irem smislu (primjenjena
u poljodjelstvu) znanost koja se bavi tetnim ivotinjama. Postoje i nazivi akarologija
za znanost koja se bavi grinjama, nematologija nematodama, nadalje afidologija lisnim
uima itd.
Eradikativno djelovanje- djelovanje sredstv^a za zatitu bilja na tetoinje bilja do istrebljenja
Faktor rentabilnosti
kvocijent vrijednosti sprijeenog gubitka i zbroja trokova mjere i
ekoloke tete: ako je oko 1,0 ili nii od 1,0 mjera nije rentabilna
Eenofaza - faze promjene u ciklusu razvoja biljke
Eeromoni- sintetizirani seksualni mirisi enki koji privlae mujake
Eitocenifikat - svjedodba o zdravstvenom stanju biljke odnosno biljnog proizvoda
Fitofarmacija - znanost koja se bavi kemijskim sredstvima za zatitu bilja
Fitohormoni - biljni hormoni, skupine organskih proizvoda (prirodni ili sintetiki) koji u
malim koncentracijama reguliraju ivotne funkcije biljaka
Fitomedicina - biljno zdravstvo (zatita bilja) je znanost koja se bavi prouavanjem biljnih
tetnika, uzronika biljnih bolesti i korova te mjera zatite od njihovog tetnog
djelovanja
Eitopatogeni organizmi - organizmi tetni biljkama
Eitopatologija - znanost koja se bavi uzronicima biljnih bolesti. Unutar te znanosti postoji
mikologija (bavi se gljivicama), virologija (bavi se virusima) itd.
Eitosanitarna inspekcija - inspekcija zatite bilja
Eitotoksinost - nepoeljan (tetan) uinak sredstva za zatitu bilja na eljenu kultuai
Elagele - treplje
Eloem - provodni snopovi biljaka kojim se prenose asimilati i sistemina sredstva za zatitu
bilja
Eolijarno tretiranje - tretiranje lia (zelenih dijelova)
Eormulacijapesticida - oblik u kojem se kemijska sredstva stavljaju u promet, a koji ovisi
o metodi primjene
Eruktifikacija - plodonoenje, pojava spora
Eruktifikacija vrijeme - vrijeme od zaraze do pojave spora
Eumigacija - upotreba kemijskih sredstava koja djeluju u obliku plina
Keer- platnena vrea na metalnom okviru, slui za pregled ima li na usjevu tetnika
Kleistotecij - plodite gljivica s askusima, okruglo i zatvoreno
Kokon - ahura ispredena od kukca unutar koje se nalazi kukuljica
Kokteli sredstava - smjese tri ili vie pripravaka
Kombinirana sredstva - tvorniki pripremljena sredstva koja sadre dvije ili vie djelatnih
tvari
Kompatibilnost - sposobnost mjeanja dvaju ili vie sredstava
Koncentracija-% sredstv^a u kropivu (1 litra sredstv^a u 99 litara vode daje 1%-tno kropivo)
Konfuzija - metoda zbunjivanja mujaka primjenom velike koliine feromona
Konidije- nespolne spore gljivica nastale na vrhovima hifa
Konidiofori - nosioci konidija
Kontaktno djelovanje - djelovanje dodirom
Kontaminacija - oneienje kemijskim sredstvom, zaraza uzronikom bolesti
Koprofagi - hrane se sti^iinom
Korovi - neeljene biljke na eljenom mjestu
Kritino razdoblje zakorovljenosti - razdoblje u razvoju kulture kad joj korovi najvie
tete
Kronina otrovnost- djelovanje nakon viekratnog uzimanja ili djelovanja otrova
Kiirativno suzbijanje - provodi se u tijeku pojave ili napada tetoinje
Kutikula - zatitni sloj vanjske stjenke epidermalnih stanica ivih organizama kroz koje
prodire sredstvo u biljku
Laivicidnost - djelotvornost na liinke
Leaching - ispiranje pesticida kroz profil tla
Lezije - ozljede
Liinke (larve) - stadij kukca koji raste i nije sposoban za razmnaanje
Limacidi - sredstva za suzbijanje pueva
MAK (ili MAC) - maksimalna doputena koncentracija otrova u zraku na radnom mjestu
Maksimalna doputena koliina (MDK) ili toleranca - najvia doputena koliina neke
tvari i proizvoda njene razgradnje (metabolita) u ili na namirnicama (ili stonoj hrani)
u asu stavljanja u promet. Izraava se u mg na kg ili ppm (dijelova na milijun dijelova)
Menzura - mjerilica za male koliine tekuine
Micelij- splet hifa
Mikoplazme - MLO - mikoplazmama slini organizmi - uzronici bolesti slini virusima
Mikoza - bolest izazvana gljivicama
Mikroklimatski uvjeti - uvjeti vlage i topline na dijelu usjeva ili nekoj manjoj povrini
Mikrometar- um - tisuiti dio milimetra
Mililitar- tisuiti dio litre -100 ml = 1 decilitar
Mineralno tlo - tlo koje preteno sadri mineralne tvari (koloide) s manje od 5% organske
tvari
Monitoring - praenje pojave i brojosti tetoinja
Monofag - tetnik koji se hrani jednom vrstom biljaka
Monokotiledoni ^oroz;/- jednosupnice, uskolisni korovi (korovske trave)
Monokultura - kultura preteno jedne biljne vrste, uzgajana na istoj povrini vie godina
uzastopce
Mozaino - proarano svijetlim i tamnijim plohama
Mutagenost - svojstvo kemijske tvari da djeluje na kromosome u kojima izaziva
ireverzibilne promjene u genetskoj informaciji. Ispituje se in vitro na mikroorganizmima
i u kulturi stanica, te in vivo na pokusnim ivotinjama.
Nekroza - odumiranje stanija
Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda
Nematode - oblici, ivotinje koje se ubrajaju u oblenjake, vrlo sitna dugoljasta tijela
Okvaiva (ovlaiva) - tvar koja poboljava svojstva kvaenja kemijskih spojeva ili u
pripravku sredstava za zatitu bilja
Oligofag - nametnik koji se hrani s nekoliko srodnih vrsta biljaka
Omnivori- svederi
Oospora - trajna spora nastala spolnom oplodnjom
Opasnost - izraz koji ukljuuje vjerojatnost da dode do otrovanja (primjena istog otrova
opasnija je u zatvorenom prostoru nego u prirodi, primjena istog otrova rsprivanjem
je opasnija nego prskanjem i si.)
Oralno - kroz usta
Organsko-bioloka proizvodnja - vidjeti ekoloka proizvodnja
Organsko tlo - tlo koje sadri visok postotak (vie od 5%) organske tvari (humusa)
Otopinu - ini topljivo sredstvo (oznaka SP ili SL) otopljeno u vodi
Otrov - kemijska tvar ili mjeavina tih tvari koje mogu uzrokovati nepovoljan uinak u
biolokom sustavu organizma, poremetiti funkciju organa ili izazvati smrt organizma
Otrovanje-bolesno stanje organizma uzrokovano otrovom
Ovicidnost - djelotvornost na jaja
Ovlaivai - smanjuju povrinsku napetost kapljica i bolje moe tretiranu povrinu
Parazit - organizam koji se hrani na drugom ivom organizmu
Patotipovi - fizioloke rase iste vrste razliite sposobnosti zaraze
Perzistentnost - stabilnost u prirodi, trajnost ostatka
Peritecij - plodite nekih gljivica
Perkutano - vidjeti dermalno
Pesticid - kemijsko sredstvo za zatitu bilja, ljudi, domaih ivotinja i nekih predmeta
(tekstil, dr\'o itd) od tetoinja. Daleko najvei udio u pesticidima imaju sredstva za
zatitu bilja, pa se nazivi katkada poistovjeuju.
Piknide - plodita nekih gljivica
Piknospore - spore piknida
Plasmodij- steljka primitivnih gljiva
Plodored - prostorna i vremenska izmjena kulture kao i vrijeme "odmaranja" tla
Polifag - organizam koji se hrani s mnogo vrsta hrane
Poligonalno - uglato
Post-emergence (postemerdens) - primjena poslije nicanja
Post-transplanting - primjena poslije presaivanja
R 48/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe
R 48/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjem
R 48/23/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
putem koe
R 48/23/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i
gutanjem
R 48/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i
gutanjem
R 48/23/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem,
putem koe i gutanjem
R 50/53 Vrlo otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u
vodi
R 51/53 Otrovno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
R 52/53 tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi
488
cijanazin - h - BLADEX 50 SC
cikloksidim - h - FOCUS ULTRA
cimoksalin + famoksadon - f - EQUATION PRO
cimoksalin + metiram - f - AVISO DF
cimoksalin + propineb - f- ANTRACOL COMBI
ciromazin - i - TRIGARD 75 WP
dazomet - n - BASAMID GRANULAT
deltametrin - i - DECIS EC-2,5, DECIS 1,25 EC, DECIS 6,25 WG, SKUD, ROETEM
difetialon - r - BARAKI PELETE, BARAKI PARAFINSKI BLOKOVI, GLODACID MAMCI
diklorvos - i - KOFUMIN 50 EC, NUVAN 7, KOFUMIN 7, NUVAN 50 EC
dikvat - h - REGLONE, REGLONE FORTE
dimetoat - i - ROGOR 40, CHROMGOR 40, PERFEKTHION, 2AGOR
dimetomorf - f - ACROBAT MZ
dinokap - f - KARATHAN EC, KARATHAN WP
esfenvalerat - i - SUMIALFA 5 FL
etefon - rr - ETHREL
fenarimol - f - RUBIGAN 12 SC
fenheksamid - f - TELDOR SC 500
fenpropatrin - i - MEOTHRIN 10 FL
fentin hidroksid - f - BRESTANID, BRIS FLO, FADO SC
fipronil - i - REGENT
flokumafen - r - STORM PELETE, STORM PARAFINSKE PLOICE
fluazifop butil - h - FUSILADE SUPER
fluazifop-p- butil - h - FUSILADE FORTE
fluazinam - f - SHIRLAN 500 SC
flufenacet + metribuzin - h - PLATEEN 41,5 WG
flukloridon - h - RACER 25 EC
foksim - i - VOLATON EC-500, VOLATON G-5
fosalon - i - 20L0NE LIQ, ZOLONE PM, ATAC EC, ATAC WP
fosetil al - f - ALIETTE WP, ALIETTE FLASH WG, AVI WP, TOPIC WP
glifosat - h - ROUNDUP, CIDOKOR, HERBOKOR, CLINIC, DOMINATOR, COSMIC, TENDER, GLYPHOS, MENTOR
glufosinat - h - BASTA 15
heksaflumuron - i - SONET 100 EC
heksakonazol - f - ANVIL 5 SC
heptenofos - i - HOSTAQUICK
imazamoks - h- PULSAR
imazamoks + pendimetalin - h - ESCORT
imidakloprid - i - CONFIDOR SL 200, BOKSER 200 SL, GAUCHO FS 350, PRESTIGE FS 290
iprodion - f - KIDAN
iprovalikarb - f - MELODY DUO
pimetrozin - i - CHESS 25 WP
piridafention - i - ZLATICA OFUNACK P
piridat - h - LENTAGllAN WP
pirimifos metil - i - ACTELLIC 50, PIRIMOFOS-METIL 50 EC
pirimikarb - i - PIRIMOR WP 50, PIRIMOR 50 WG, PIRLMOR 25 WG
procimidon - f - SUMILEX
prometrin - h - PROHELAN T-50, PROMETREX 50, GESAGARD 500, GESAGARD 50 WP
FORTE
propakizafop - h - AGIL 100
propamokarb - f - PREVICUR 607 SL, PROPLANT, TAITOO
propineb - f - ANTRACOL W-20, CHROMONEB S-70
propizamid - h - KERB 50 W
rimsLilfuron - h - TAROT 75 DF
setoksidim - h - GRASIDIM
sumpor - f - CHROMOSUL 80, KALINOSUL 80, KALINOSUL 80 WG, KUMIJLUS DP, KOSAN
WG, KVALJIVI SUMPOR, SUMPOR SC-80, SUMPOR MIKRO- 80, SUMPOR 80
TIOSAM MIKRO, SULFOLAC 80 WG, SULFOLAC 85 SC
teflubenzuron - i - NOMOLT
tiakloprid - i - CALYPSO SC 480
tiametoksam - i - ACTARA 25 WG
tiociklam - i - EVISECT-S, EVISECT P
tiram - f - CHROMOTIRAM KS, ROYAL FLO
tolilfluanid - f - EUPAREN MULTI WP, EUPAREN MULTI WG
triadimefon - f - BAYLETON SPECIAL WP 5
triadimenol - f - SHAVIT 250 EC, BAYFIDAN EC 250
triazamat - i - AZTEC 140
trifluralin - h - TREFLAN EC, LANOS, TRIFLUR
vernolat - h - SURPASS 6,7 E
vinklozolin - f - RONILAN WG, RONILAN FL
zetacipermetrin - i - FURY 10 EC
Popis pripravaka
ACROBAT MZ - dimetomorf+mankozeb
ACTARA 25 WG - tiametoksam
ACTELLIC 50 - pirimifos metil
AFALON - linuron
AFALON DISPERZIJA - linuron
AFALON SPECIAL - monolinuron+linuron
AGIL 100 - propakvizafop
ALIETTE FLASH - fosetil Al
ALIETTE WP - fosetil Al
ANVIL 5 SC - heksakonazol
ANTRACOL WP-70 - propineb
ANTRACOL COMBI - cimoksanil+propineb
APOLLO 50-SC - klofentezin
ATAC EC - fosalon
ATAC WP - fosalon
AZTEC 140 - TRIAZAMAT
BAKRENO VAPNO - bak. oksiklorid
BAKRENI ANTRACOL WP 63 - bak. oksikL+propineb
BAKRENI DITHANE - bak. oksikL+mankozeb
BANCOL 50 WP - bensultap
BARAKI PARAEINSKI BLOKOVI - difetialon
BARAKI PELETE - difetialon
BASAGRAN - bentazon
BASAGRAN 600 - bentazon
BASAMID GRANULAT - dazomet
BASTA 15 - glufosinat amonij
BATURAD WP - Bacillus thuringiensis kurstaki
BAYFIDAN EC 250 - triadimenol
BAYLETON SPECIAL \VP 5 - triadimefon
BETA-BAYTHROID EC 025 - beta-ciflutrin
BETAMIN T - kloridazon
BIJELO ULJE - mineralno ulje
BIOBIT \VP - Bacillus thuringiensis kurstaki
BLADEX 50 SC - cijanazin
BOKSER 200 SL - imidakloprid
BORDOKAJUHA WP 20 - bakar-hidroksid-kalcij-sulfat-kompleks
BORDOKA JUHA CAEEARO 20 \VP- bakarsulfat
BORDOKA SUSPENZIJA WP 20 MANICA - bakarsulfat
BRODILON MAMAK - bromadiolon
BRODILON MIKI MAMAK - bromadiolon
BRODILON PELETE - bromadiolon
BRODILON BLOK - bromadiolon
BLJTISAN S - metazaklor
CAITTOX M2 - mankozeb
CAPTAN SP 4 - kaptan
CHAMPION \VP - bakr. hidroksid
CHAMPION TEKUI - bakr. hidroksid
CHAMP EORMULA 2 - bakr. hidroksid
CHESS 25 WP - pimetrozin
CHLORPHACINONE 025 - klorfacinon
CHROMGOR 40 - dimetoat
CHROMOEOS 25 - kvinalfos
CHROMONEB S-70 - propineb
LENTAGRAN WP - piridat
LEOPARD - kizalofop tefuril
LIMAX -1 - metaldehid
LINUREX 50 WP - linuron
LINURON CHROMOS 50 WP - linuron
LINURON CHROxMOS TEKUI - linuron
LLIPO - iprodion
MARSHAL 25 EC - karbosulfan
MATCH 050 - lufenuron
MAIADOR - metalaksil
MELODY DUO - iprovalikarb
MENTOR - glifosat
MEOTHRIN 10 EL - fenpropatrin
MERPAN - kaptan
MESORANIL 50 - aziprotrin
MESUROL - gran. -1 - metiokarb
METAXYL MZ 72 - metalaksil
METAXYL PLUS 48 - metalaksil+bakr. oksiklorid
METHOMEX SL-20 - metomil
METRIPHAR 70 WG . metribuzin
MODRA GALICA - bakreni sulfat
xMOSPILAN 20 SP - acetamprid
NEORON 500 - brompropilat
NEO-STOP - klorprofam
NOMOLT - teflubenzuron
NORDOX 75 WG - bakr. oksid
NORDOX \VP SUPER 75 - bakr. oksid
NOVODOR-EC - Bacillus thuringiensis tenebrionis
NURELLE - D - klorpirifos etil+cipermetrin
NUTVAN 50 EC - diklorvos
NUVAN 7 - diklorvos
OEUNACK 40 EC - piridafention
OKVAIVA CAEEARO - pom. sredstvo
PANTERA - kvizalofop tefuril
PATORAN 50 WP - metobromuron
PEREEKTHION - dimetoat
PINORON - brompropilat
PINOVIT - pom. sredstvo
PINOVIT-N - pom. sredstvo
PIREL-D - klorpirifos etil+cipermetrin
PIRIEOS EC - klorpirifos etil
PIRIMIEOS-METIL 50 SC - pirimifos metil
PIRLMOR 25 WG - pirimikarb
PIRLMOR 50 WG - pirimikarb
PIRLMOR WP 50 - pirimikarb
PLANET 72 WP - metalaksil
PLATEEN 41,5 WG - flufenacet+metribuzin
PLAVI KAMEN - bakr. sulfat
POLYRAM DE - metiram
PRESTIGE ES 290 - imidakloprid+pencikuron
PREVICUR 607 SL - propamokarb
PROHELAN T-50 - prometrin
PROPLANT - propamokarb
PROiMETREX - prometrin
PULSAR - imazamoks
PUuOMOR -1 - metaldehid
PYRADUR EL - kloridazon+metolakk)r
PYRAMIN EL - kk)ridazon
PYIUMIN WG - kloridazon
PYRINEX 48 EC - klorpirifos etil
QUADRIS - azoksistrobin
RACER 25 EC - flukloridon
RACUxMIN 57 - kumatetralil
RADOTION E-50 - malation
RADOTION P-5 - malation
RADOVIT N - pom. sredstvo
RAiME CAEEARO 32 WP - bakr. hidroksid-Ca klorid kompleks
RATIMOR PELETE - bromadiolon
RATOX MAMAK 5 - klorfacinon
RAZZA - napropamid
REGENT - fipronil
REGLONE - dikvat
REGLONE EORTE - dikvat
RELDAN 40 EC - klorpirifos metil
RELDAN SUPER - klorpirifos metil
RIDOMIL MZ 72 WP - metalaksil+mankozeb
RIDOMIL PLUS 48 - metalaksil+bakar. oksiklorid
RIDOMIL GOLD MZ 68 - metalaksil+mankozeb
RODEXION - bromadiolon
ROETEM - deltametrin
ROGOR 40 - dimetoat
RONILAN WG - vinklozolin
RONILAN EL - vinklozolin
RONSTAR - oksadiazon
ROUNDUP - glifosat
ROYAL ELO - tiram
RUBIGAN 12 SL - fenarimol
SANDOEAN C - oksadiksil+bakr. oksiklorid
SANDOEAN M-8 - oksadiksil+mankozeb
SANDOVIT - pom. sredstvo
SAX 600 - bentazon
SELECT - kletodim
SELECT SUPER - kletodim
SENCOR 70 WP - metribuzin
SENCOR 70 WG - metribuzin
SHAVIT 250 EC - triadimenol
SHIRLAN 500 SC - fluazinon
SKUD - deltametrin
SONET 100 EC - heksaflumuron
STAR 80 - mankozeb
STOMP 330 E - pendimetalin
STON - pendimetalin
STORM PELETE - flokumafen
STORM PARAEINSKI BLOKOVI - flokumafen
SULEOLAC 80 WG - sumpor
SULEOLAC 85 SC - sumpor
SUMIALEA 5 EL - esfenvalerat
SUMILEX - procimidon
SUMPOR SC-80 - sumpor
SUMPOR MIKRO 80 - sumpor
SUMPOR 80 TIOSAM 80 MIKRO - sumpor
SURADIOLON - bromadiolon
SURPASS 6,7 E - vernolat
SYSTHANE 12 E - miklobutanil
TALSTAR 10 EC - bifentrin
TARGA SUPER - kizalofop tefuril
TAROT 75 DE - rimsulfuron
TATTOO - propamokarb i mankozeb
TELDOR SC 500 - fenheksamid
TENDER - glifosat
TERMINATOR ITNI MAMAC - bromadiolon
THURICIDE HP - Bacillus thuringiensis kurstaki
TOPIC WP - fosetil Al
TOR 70 WP - metribuzin
TREELAN EC - trifluralin
TRIELUR - trifluralin
TRIGARD 75 WP - ciromazin
TUBERITE - N - klorprofam
VERTON - oksifluorfen
VITINIT - metalaksil+bakr. oksiklorid
VOLATON EC 500 - foksim
VOLATON G-5 - foksim
ZAGOR - dimetoat
ZLATICA OEUNACK P - piridafention
ZOLONE LIQ. - fosalon
ZOLONE PM - fosalon
XXII. INDEKSI
I.
Hrvatski i znanstveni nazivi spomenutih vrsta
povra
Pomonice - Solanaceae
titarke - Apiaceae
Krstaice - Brassicaceae
Lukovi - Alliaceae
Tikvenjae - Cucurbitaceae
Glavoike - Asteraceae
salata - Lactuca sativa L.
endivija - Cichorium endivia L.
radi - Cichorium intybus var foliosum
Hegi
artioka - Cynara scolymusL.
ioka - Helianthus tuberosus L.
crni korijen - Scorzonera hispanica L.
karda - Cynara cardunculusl..
Lobodnjae - Chenopodiaceae
Valerianaceae
paroge - Asparagaceae
parga - Asparagus officinalis
L.
tetnici povra
Hrvatski nazivi
Artiokin moljac (450)
Artiokina sovica (450)
Baridi (318)
Bijeki muica (237)
Bizamac (177)
Blitvina pipa (349)
Bobov iak (383)
Celerova minirajua muha (433, 434)
Crni barid(318)
Crna bobova u (186, 377)
Crni grakov savija (383)
Cr\'eni (koprivin) pauk (243)
Cvjetni titasti moljac (237)
enjakova muha (408)
Divlja (178)
Dlakavi ruiar (322)
Duhanov resiar (321)
Duhanov trips (411)
Duhanov titasti moljac (235)
Glodavci (175)
Grahov iak (380)
Grahove muhe (379)
Grakov trips (384)
Grakov iak (381)
Grakova muica (384)
Grakova cistolika nematoda (385)
Grakovi savijai (383)
Grice (159, 449)
Grinje na gljivama (462)
Hrak (176)
Hrdasta grinja rajice (248)
Hrutevi (159)
Kalifornijski trips (232)
Klisnjaci (159)
Komar (159)
Koprivina grinja (386)
Koprivin obini cr\^eni pauk (243)
Korijenove muhe (352, 379)
Korijenove nematode (352)
Korijenova u salate (348)
Krtica (178)
Krumpirov moljac (197)
Krumpirove cistolike nematode (198)
Krumpirova zlatica (190)
Kuni mievi (178)
Kukuruzna pipa (349)
Kukuruzni moljac (248, 386)
Kuminov moljac (433, 434)
Kuni divlji (178)
Kupusari (315)
Kupusna lisna u (311)
Kupusna muha (307)
Kupusna cistolika nematoda (319)
Kupusna muica srikarica (309)
Kupusna pipa ikarica (317)
Kupusna sovica (313)
Kupusne stjenice Ciganke (309)
Kupusni buhai (306)
Kupusni moljac (312)
Kupusni titasti moljac (321)
Lastin rep (434)
Lana mrkvina muha (433)
Lein iak (383)
tetnici p o v r a
(Znanstveni nazivi)
Acanthoscelides obtectus (380)
Acrolepia assectella (410)
Acrolepiopsis assectella (410)
Acvrtosiphon pisum (185, 378)
Agriotes lineatus (159)
Agriotes sp. (159)
Agriotes sputator (159)
Agriotes ustulatus (159)
Agromyza andalusiaca (449)
Agromyza apfebecki (449)
Agrotis ypsilon (l65, l66)
Agrotis segetum (l65)
Aleyrodes proletella (321)
Aphelenchoides composticola (461)
Aphelenchoides saprofilus (461)
Aphis craccivora (310, 450)
Aphis fabae (185, 310, 347, 377, 450)
Aphis frangulae (185)
Aphis gossypii (186, 347, 450)
Aphis nasturtii (185)
Aphis pomi (185)
Apion dainryi (449)
Apodemus agrarius (176)
Apodemus flavicollis (176)
Arctia caja (348)
Arion (174)
Ar\icola terrestris (176)
Athalia rosae (321)
Aulacorthum circumflexus (185)
Aulacorthum solani (185, 310, 347)
Autographa gamma (313, 450)
Baris chlorizans (318)
Baris laticollis (318)
B
Bolesti p o v r a
Hrvatski nazivi
Antraknoza krastavca (288)
Antraknoza pinata (363)
Bakterijska krastavost plodova paprike i
patlidana (278)
Baktrijska pjegavost kupusnjaa (335)
Bakterijska pjegavost lista paprika (279)
Bakterijska pjegavost lista peurke (467)
Bakterijska pjegavost rajice (266)
Bakterijska prstenasta pjegavost graha
(390)
Bakterijska rubna tmle salate (359)
Bakterijska trule listova i stabljike salate
(360)
blitve (366)
boba (396)
endivije i radia (359)
graha (386)
graka (394)
luka (417)
poriluka (417)
salate (359)
parge (455)
B
Bolesti povra
Znanstveni nazivi
Actinomyces scabies (214)
Albugo Candida (329, 337)
Alfalfa mosaic virus (280)
Alternaria brassicae (331)
Alternaria brassicicola (332)
Alternaria cichorii (356)
Alternaria dauci (435)
Alternaria porri (417)
Alternaria radicina (439)
Alternaria raphani (332)
Alternaria solani (205), (261)
Alternaria spp. (276, 331)
Ascochyta hortorum (451)
Ascochyta pisi (392)
Ascochyta pinodes (393)
Aspergillus (466)
Bean common mosaic virus (390)
Bean yellow mosaic vims (391)
Beet mosaic virus (365)
Beet yellow virus (365)
Big vein virus (361)
Botr>tis aclada = B. allii (415)
Botrytis byssoidae (416)
Botiytis cinerea (265, 277, 357, 415)
Botr>l:is fabae (396)
Botrytis squamosa (415)
Botrytis spp. (415)
Bremia lactucae (355, 450)
Broad bean wilt favavirus (397)
Cauliflower mosaic virus (270, 336)
Cercospora armoraciae (337)
Cercospora beticola (364, 366)
Chalara elegans (252)
Cladosporium (466)
Cladosporium cucumerinum (289)
Cladosporium fulvum (263)
Cladosporium variabile (364)
Clavibacter michiganensis (215)
(258)
Fusarium oxysporum f. sp. capsici (275)
Fusarium oxysporum f. sp. cumerinum
(282)
Fusarium oxysporum f. sp. niveum (282)
Fusarium oxysporum f. sp. spinaceae
(362)
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
Fusarium
roseum (456)
solani (451)
solani var. coeruleum (209)
solani f. sp. emartii (209)
solani f. sp. psi (395)
spp. (208, 397, 418)
trichothecioides (209)
XXIII. LITERATURA
Autori
Akademik Milan Maceljski, profesor emeritus, Agronomski fakultet, Zagreb:
Predgovor, tetoinje koji ugroavaju povre (tetnici), Mjere zatite povra (osim solarizacije
tla i kemijske sterilizacije tla), Sredstva za zatitu bilja. Pregled sredstava za zatitu povra
(uvod, zoocidi), Priprema i primjena sredstava za zatitu bilja, Sustavi zatite povra, tetnici
razliitih vrsta povra (osim nematoda). Krumpir (uvod, klju tetnici, krumpirov moljac),
Plodovito povre (klju tetnici, kukuruzni moljac i ostali tetnici). Krstaice (klju tetnici i
tetnici osim lisnih ui i nematode), Lisnato povre (klju tetnici i tetnici osim lisnih ui i
nematode), Lepirnjae, Lukoviasto i Korjenasto povre (kljuevi tetnici). Viegodinje povre
(tetnici), Rjenik upotrijebljenih strunih izraza. Znaenje oznaka upozorenja i obavijesti.
Popis djelatnih tvari i pripravaka sredstava za zatitu bilja. Indeks 2.
Dr. sc. Bogdan Cvjetkovi, red. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
tetoinje koji ugroavaju povre (uzronici bolesti). Pregled sredstava za zatitu bilja (fungicidi),
Krumpir, Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre, Lepirnjae, Lukoviasto povre,
Korjenasto povre (u svim tim poglavljima klju bolesti i bolesti). Viegodinje povre (bolesti).
Uzgajane gljive (bolesti).
Dr. sc. Zvonimir Ostoji, red. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
tetoinje koji ugroavaju povre (korovi), Pregled sredstava za zatitu bilja (herbicidi), Krumpir,
Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre (u svim tim poglavljima suzbijanje korova),
Najvaniji korovi u povru, Rjenik upotrijebljenih strunih izraza (dio). Indeks 1. i 3.
Dr. sc. Jasminka Igrc Bari, red, sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
Krumpir (lisne ui, krumpirova zlatica), Plodovito povre. Krstaice, Lisnato povre (u tim
poglavljima lisne ui), Lepirnjae, Korjenasto povre (u tim poglavljima tetnici osim nematoda).
Mr. sc. Neda Pagliarini, Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu, Zagreb:
Plodovito povre (tetnici osim lisnih ui i kukuruznog moljca), Lukoviasto povre (tetnici).
Uzgajane gljive (tetnici).
Dr. sc. Ljerka Otrec, izv. sveu. prof., Agronomski fakultet, Zagreb:
Mjere zatite povra (solarizacija tla i kemijska sterilizacija tla), tetnici razliitih vrsta povra.
Krumpir, Krstaice, Lisnato povre, Lepirnjae, Korjenasto povre (u tim poglavljima nematode).
Mr. sc. Klara Baric, Agronomski fakultet, Zagreb:
Lepirnjae, Lukoviasto povre, Korjenasto povre. Viegodinje povre (u tim poglavljima
suzbijanje korova).
Mr. sc. Ivanka izmi, Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi i umarstvu, Zagreb:
Bolesti povra koje se prenose sjemenom i njihovo suzbijanje.
BASF
( s p o n z o r i )
( S F O N Z O R J)
syngenta
PROIZVODNJA,
USLUGE,
UVOZ - IZVOZ,
ZASTUPSTVA,
TRGOVINA
AGROTRG
d.0.0. za proizvodnju i trgovinu
Copyright:
autori i ZRINSKI d.d., akovec, 2004.
Odobrenjem Povjerenstva za znanstveno-nastavnu literaturu Sveuilita u Zagrebu br.
02-4312/3-2003. od 9. oujka 2004. rukopisu pod naslovom "TETOINJE POVRA",
autora: dr. sc. Milana Maceljskog, dr. sc. Bogdana Cvjetkovia, dr. sc. Zvonimira Ostojia,
dr. sc. Jasminke Igre Bari, mr. sc. Nede Pagliarini, dr. sc. Ljerke Otrec, mr. sc. Klare
Bari, mr. sc. Ivanke izmi odobrava se koritenje naziva sveuilini udbenik
(Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis).
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 635.1/.8:632.9>(035)
632.9:635.1/.8X035)
TIiTOTNJE povra : s opsenim prikazom
za.tite povra od tetnika, uzronika
bolesti i korova / Milan Maceljski . . . <et
al.>. - akovec : Zrinski, 2004. (Udbenici Sveuilita u Zagrebu =
Manualia Universitatis studiorum
Zagrabiensis) (Biblioteka Znanstvenopopularna djela ; knj. 50)
Bibliografija.
ISBN 953-155-080-8
1. Maceljski, Milan
I. Povrtlarstvo - tetnici ~ Zatita
II. Povre ~ tetnici ~ Zatita
440317043
Tisak:
ZRINSKI d.d., akovec / 1000 primjeraka