fhe se u engleskom

ne koristi:
. uz mjesece,
daneu tjednui mnogepraznike:
muje u srpnju.
Hisbirthdayis in July.- Rodendan
o uz mnogejavneustanove,
ukolikosene mislina
U englesk o mp o s t o j is a m o j e d a nn e o d r e d e nila
i n: a.
a holiday - godiSnji odmor, a'slory - prlta, about g
dog - o psu, tn atown - u gradu, on a flver - na
rijeci

Ak o rijei n a k o n t l a n a z a p o i i n jesa m o g la sn iko m ,

veiinom se upotrebljavaan:
an apple - jabuka
an English river - engleska rijeka
an insect - kukac
an old town - starigrad
an unusual holiday- neobrian godiinji odmor
Nije presudno kojim slovom zapoiinje rijei nakon
ilana, neg o k a k o s e t o s l o v oi zg o va r a :
. is prede u i u s t o j it l a n a , a ko se o n i izg o va r a ju
f joe: ] ,od n o s n o[ j u : ]
They visiteda Europeancity.
There they went to a university.
. ispredh stoji ilan an, ako se h ne izgovara
T hey ha d t o w a i t f o r a n h ou r in a q u e u e .
. ispredsuglasnikaf, h, l, m, n, r, s i x sloji an ako se
oni izgovarajukao pojedinaina'slova:
T hereis a n " s " i n t h e w o r d "isla n d ".

. uz z ani m a n j ai n a c i o n a l n o sti
She is a doctor. - Ona je lijetnica
He is an American. - On je Amerikanac.
r

r rz ndradano

hrniavo

He has a hundred and thirty books. - on ima

sto trideset knjiga.
. nakon with, without ili as (ispredbrojivih imenicau
jednini) :

nrlrarlanr

r zn r :r l r

r'

. I have to go to school. - Moram ici u ikolu.

Ali: The school is not far from here. - Sko/a
(odredena) nije daleko odavde.
. isp r e dn azi vazemal j ai j ezera:
We are going to Switzerland to Lake Geneva. Putujemo u Svicarsku na Zenevsko jezero.
th e sto ji isprednazi vagl azbeni hi nstrumenata:
He playsthe guitar and the drums. - On sviragitaru
i bubnjeve.

Pisanjevelikim i malim slovom

U e n g le sk omse l ezi kuove i meni cepi S uvel i ki m
slo vo m :
. d a n i u tiednu,nazi vimi esecii prazni ka.
T o d a yii Monday, l st o1 January.H appyN ew Y ear!
- Danasje ponedjeljak, 1. sijetnja. Sretna Nova
godrna!
. vla stitaimena:
In London, Bob and Susanwent to see Tower
Bridge.- U Londonusu Bob i Susaniili vidjeti
Tower Bridge.
. n a zivizemal j ai naci onal nosti :
I am ftalian but I live in Spain.- la sam Talijanka,
ali 2ivim u Spanjolskoj.

Rod imenice
U e n g le skomj ezi kusu samo osobe,odnosnonazi vi
za o so b e ,mui kog i l i Zenskogroda, i to u skl adusa
svo jimp r ir odni mspol om:
This is my aunt Jenny.She is very rich. - Ovoje
moja tetka Jenny. Ona je vrlo bogata.
This is my uncfe Bob. He is very old. - Ovoje moj
ujak Bob. On je vrlo star.

a coat with a hood - kaput s kapuljaiom

without a ticket - bez karte

The girl over there is only two yearsold, but she is

already very tall. - Ona djevojiica ima tek dvije
godine, medutim, ve( je vrlo visoka.

As a singer he was very successful.- Kao pjevat

bio je vrlo uspjeian.

Mnoge imenicekoje oznafavajuosobe mogu biti

m u 5 ko gili Zenskogroda:

o u odred e n i mi z r a z i m a ' .
l've got a temperature. - lmam temperaturu.
l'm in a hurry! - Zurim se!

Odredeni ilan the

U engleskomtakoder postoji samo jedan odredeni
ilan: t he.
On je nep r o m j e n j i v .
T he f at he r a n d t h e m o t h e r ,t he ch ilda n d th e
grandpar e n t w
s e n t t o t h e c i rcu sd u r in gth e h o lid a ys.
- Otac, majka, dijete, baka i djed iili su u cirkus za
vrijeme praznika.
Painja!
N aiin pis a n j at l a n a t h e s e n e m ije n ja ,m e d u tim
izgovor se katkad mijenja,i to u istim sluiajevimau
kojima se neodredeniilan an koristi umjestoa
(pogledajtegore). Tada se the ne izgovara[da], vei
ldi: 1.
T he c hild l i k e dt h e e l e p h a n t sb u t n o t th e tig e r s.
T he " h" in t h e w o r d " h o u r " i s sile n t,

. m n o g i n azi vizani manj a,npr

boss - jefAeflca, student - student/studentica;
. rijeai poput: customer - klijent/klijentica, guest gost/goiia, ftiend - prijatelj/prijateljica
Ovdjeje samo iz konteksta.jasnoje li osoba Zensko g ili muS kogroda.
A customerhas complained.She is here. - Stranka
<e ialila

Ona

ia nvrlia

Pr e d m e tii,i voti nj ei bi l j keu engl eskomj ezi kusu

srednjegroda:
Here is my desk. lt is new. - Ovdjeje moj pisati
stol. on je nov.

K od vei i ne i meni cau engl eskoms e j ez i k uz a tv orbu

mnoZi nedodaj e-s:
mother -+ mothers;table --) tables
Moramo paziti na sljedeia pravila:

jbdh,iha
Mnoaoi:: r{4iit'c: : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : : :
story

stories

zavr5etak
nasuglasnik
+ -y
-+ nastavak
u mnoZini-ies

hero
tomato
half
wife
boss
box

heroes
tomatoes
halves
wives
bosses
boxes

zavrSetak
na suglasnik+ -o
-+ nastavaku mnoZini -oes
zavr5etakna -fili -fe
-+ nastavaku mnoZini -ves
zavrietak na -s, -ss,-sh, -ch
-x, -z -+ naslavak u mnoZini -es

l meni ces posebni mobl i ci mau m noZi ni :

child children
man
men
woman women

foot
goose
tooth

Engleskeimeniceg/asses (naoiale),7'eans(traperice),
shorts (kratke hlaie), scr3sors (5kare) i trousers
(hl ai e)postoj esamo u obl i ku za mnoZi nu.A k o s e
mi sl ina vi 5enj i h, to se poj ai nj a v anav odenj em
kol i di ne:
Jedni na. new trousers
I
.
nov e nl ac e
a new pai r of trousers/
Mnozi na.tw o pai rs of trousers dv a para hl ac a

Neke engleskeimenice,npr. advice (savjel),bread

(kruh), information (informaci.la,podatak) i research
(istraZivanje),
posto.le
samo u jednini.
I u ovom sluiaju kolitinase moZenavestidodatno:
a piece of information - informacija
some information - neke informaciie

. Engleska
rijednews (vijest,novost)koristisesamo
u jednini.
That is good news.- Io su dobrevijesti.

Padeii
U engl eskomne postol eposebn iobl i c iz a padeZe.
Akuzativ (koga/5to?)odreduje poloZajimenice u
reienici, a dativ (komu/iemu?) prijedlozi.Za tvorbu
oblika u genitivu (koga/iega?)kod osoba i Zivotinjau
j edni nise dodaj e's, a u mnoZi niapos trof(' ).

: :: : : :: : : : : : i : :
:jidii&i : : : : :: : :: : : : :.:::.Viq*na:
the cat'stai l

the c ats ' tai l s

Za oredmetese naiie5ie koristiof

T h isis a tropi cal fi sh. l t comesfrom C hi na.- Ovo

je tropska ribica. Ona je iz Kine.
Painja! Zivotinjekoje su nekome osobno bliske
m o g u , m e duti m,bi ti Zenskogi l i mu5kogroda:
T h isis m y gol dfi sh, A manda. S he i s tw o yearsol d.
- Ovo je moja zlatna ribica Amanda. Ona ima dvije
godtne.

naslov njegove nove

knjige

naslovi njegovih novrh

knjiga

Vremenskiprijedlozi

Reienice s if
( i ) i b u f ( a l i ,n e g o )ko r istese ka o i u
Vez nic and
r
hrv at s k om P
. o v e z u l ur e t e n i c n ed ije lo veu ' e ie n ice
rsterazlne.

Recenices if izra2avajuuvjet za ono ito stoji u

glavnoj redenici(pogodbenoznaienje).

itiirtrrii,
,{ry@{*&@ii&$&gwsirriirig

Got ov os vi d r u g i v e z n i c iu v o d eza visn er e ie n ice .

ili
lspun.jenle
uvjetasmatrase nevjerojatnlm
nemoguiim.

He put on h i s c o a t . H e p u t o h h is h a t. lt wa s co ld .
He lef t t he h o u s e .
-+ He put on his coat and his hat, because it was
cold when h e l e f t t h e h o u s e .
obukao je kaput i stavio ieiir jer je bilo hladno kad ie
izaiao iz kuG.
U engleskojse zavisnolrecenicr
l
h i, poino(n o gg l a g o l a ,n e . m r j en ja .. - ....,..
:

. Ret ehiea s : l f : . . . : t i . : 'G l a v n a , r g E e - r l i. i i . : :

Future
Simple
Present
Simple
If theweatherisfine,we will go for a walk.Budeli vrijemelijepo, i(i Gmo u :etnju.

irrrrr,
;$s{q6r(&&i{$rs{{*iis*trrriiiii{i

I lef t t he c i n e m a .T h e f i l m w a s b o r in g .
- + | lef t t he c i n e m a ,b e c a u s eth e film wa s b o r in g .
lzaiao sam iz kina. Film je bio dosadan.
lzaSaosam iz kina ier ie film bio dosadan.

lspunjenjeuvjetasmatrase nevjerojatnimili
n e m o g u ( im.

Red'enisa
s if I
P:<1 qimnla

Uzrodniveznici
U uz rot no jz a v i s n orj e t e n i c in ala zise r a zlo g ,o d n o sn o
uzrok onoga sto stoji u glavnoj reienici.

da,jer
da,jer

PaZnjal Zavisnareienica s for moie stajatisamo iza

glav nereie n i c e .
She took the taxi for she was late. - Uzelaje taksijer
je kasnila.

Vremenski veznici
vremenski
reienicauspostavlja
Vremenska
zavisna
reienicom.
odnoss glavnom
---"--slnce

oi%A"'until do
when kad

- -l

as soon as ilm
prije
before

vo kad je vlak odlazio.

W hen m oZ ez n a i i t i " k a d " i " d o k":
When he arrived,he took a photo. - Kad je stigao,
snimio je jednu fotografiju.
When he was in London he alwaystook photos. Dok je bio u Londonu, neprestanoje fotografirao.

that i so (that)
s l i j e d ,o d n o s n ore zu lta t( p o slje d itn o
that iz ra2 a v a
znaienle).
It was so cold yesterdaythat I did not leavethe
house. - Juier je bilo toliko hladno da nisam izlazio
iz kuce.
so that se upotrebljavau zavisnimretenicamakoje
. a f se ta d a
naz nadujun a m j e r u( n a m j e r n ar e te n ica )Ih
moz e i is p u s t i t i .
I need a pen so (that) | can write him a note. Treba mi olovka tako da mu napiiem poruku.
Umjestozavisneretenice sa so that, aestose moze
sa fo ili in
upot reblja v a ti n
i f i n i t i v n ak o n s tr u kcija
order to:
Shet ook a t a x i ( i n o r d e r ) t o ge t th e r e in tim e . Uzelaje taksi (zato) da tamo stigne na vnjeme.

Drugi veznici
a lt hough premda, iako if/whether
osim ako,
w h er e a s
un les s
ukoliko ne,
da
Za if u znaGnju "ako" pogledajtepod Redenices lf

lf the weather was fine, we would go for a walk. Da je vrijeme lijepo, iili bismo u ietnju.

te se
lspunjenje
uvjetanijebilo moguieu pro5losti
nijezbio.
dogadaj

A s / Bec au s e / S i n c es h e w a s l ate sh e to o k a L a xr-.

Budu(i da je kasnila, uzela je taksi.

;ftei------nakon
kad, dok
as
as long as svedok

:: I clavnafe(enica.. :.
Conditional

rrr:;-:i
iiiiriri
: qqd&r0!,,ii&,i6{&&*!irrrrr

for
budud da,jer
since buducida,jer

I
j

Redehica
s lf '
PastPerfect

. on se upotrebljavauz dane u tjednu i praznike,

doba dana i datume:
on Monday - u ponedjeljak,on the twelfth of
June - dvanaestog lipnja
. at se koristikod navodenjasati, doba dana, praznika i obroka
at six o'clock - u iesf sati, at night - noiu
Painja!
i n the morni ng/afternoon/ev eni ng
. rn se kori stiuz godi i nj a doba, godi ne i mj es ec e.
in spring - u proljeG, in 1850 - (godine) 1850.
. srnce se upotrebljavau odnosu na pro5lovrijeme,
odnosnorazdobl j eu znatenj u "od"
since last week - od proiloga tjedna, since 1945
- od 1945., since my birthday - od mojeg rodendana
. for se upotrebljavakod navodenjavremenskogtra-

GlaVnareleniia
Perfecl
Conditional

lf the weatherhad beenfine,we would havegone

for a walk. - Daje vrijemebilo lijepo,bili bismootiili u
Setnju.

JanJa
for two weeks - u trajanju od dva tjedna, for
hours - satima
P al nj a! U kol i kose radi o zbi van j i mai l i s tanj i mak oj i
s pri j edl oz i ma
traj u do sada5nj ostiu, reaeni cama
since ili for upotrebljavase PresentPerfectodnosno

Present
PerfectContrnuous.
Johnhas worked parttime.
Sincehiscaraccrdent
- Od prometne nesreie John radi honorarno.
For (the last)two yearsJohn has been working
part time. - Zadnje dvije godine John ndi hono...i ::.::::'
.. ..:'.....
rA rno.'.
:

. heforese koristiuz oznakutrenutka,ago uz

Ago uvijekstojinakonoznake
oznakutralanja.
vremena:
before 6 o'clock- prije6:00 sati
6 hoursago - prije iest sati,Sestsatiranije
prtavila
za upotrebupiijedlo.
Kakone posi6.leldvrita
.
seuz oznakuvremenskog
from i unfiTupotrebljavaju
.
je
qa,.hajboljq utiti ih s odgovaraju(im:primjerom..
ogranitenja:
from 8 o'clockuntil 11o'clock- od 8 do 11sati
Prijedlozimjesta
jezikudestosekoristifrl/umjesto
until:
U govornom
. at se iesto koristi kod zgrada ili dijelovazgrada,
fromdawntif f dusk- od zoredo sumraka
ja vn ihu stanovai l i dogadanj ai u zna(enj u"na",

at the station - na kolodvoru,at the entrancena ulazu, at the office - u uredu, at the party - na
zabavi,at the table - za stolom
. ln se koristiza oznaiavanjepoloZajakad se misli
na unutrainjost mjesta ili zgrade
a libraryin the school- knji2nicau iko/i, in Parisu Parizu
. o n m o Z eznai i ti "na"
on the table - na stolu, on the wall - na zidu
. beside, next to, by i near ukazulu na poloZaje
udaljeneod todke na kolu se odnose:
sit beside someone - sjediti pored nekoga
next to the post office * pored po5fe
by the canal - du2 kanala
near the town centre - blizu centra grada

Prijedlozikoji ukazuju na smjer

. Prijedlozi
pokazuju
smjersu into
kojijednoznadno
(u)i onfo (na).U govornomsejezikuumjestonjih
i in odnosnoon.
moguupotrebljavati
He haslust put the bookinto/in hisbag.- Knjigu
je upravostaviou torbu.
. fo u znadenju
"k, prema,u" upotrebljava
seuz
drZava,
zgradaitd.
imenagradova,
go to ltaly/toLondon/tothe party- u ltaliju,u
London,na zabavu
i ispredindirektnog
objekta
fo seupotrebljava
( k om u? )
to thechildren.
Please,
don'tgivesweets
Molim vas,nemojtedjecidavatislatkiie.
. from ozna(ava
polaznutoiku:
greetingsfrom ltaly- pozdraviiz ltalije
s odmora
backfrom holidav- Dovratak

izrazi:
VaZnivremenski
b y 2 o 'c l o c k - d o 2 s a t a
around 2 o'clock- oko 2 sata
arriveon time - st/c/toino
arrivein time - sfrcina vrijeme
at the sametime - istovremeno

Osobitosti
Neki prijedlozisastojese od dvile ili vi5e rijeii:
back to the cinema - natrag u kino
because of the weather - zbog vremena
in spite of the weather - unato( vremenu
instead of - umjesto
out of - van, izvan
mog u bi ti z amk e,s toga
S l j edei i zrazis pri j edl ozi ma
i h trebazapamti ti :
a book by coethe - GoetheovaknTrga,made of silk
- od svile; by plane - avionom; on foot - pjeiice; by
chance - sluiajno; by the way - uzgred.
S hei l aMcB ri de
C ori nnaLockl e-Gotz,

Gramatikau tren oka

VeljkoDunjko
Urednik:
Glavniurednik:VladimirResnik
priprema:
VentureDesign
Grafidka
TISAK
Tisak:STEGA
4OVf

Lf llLO

t t rL A 9 i C U

7, Tagreb
lzdavad:
KlettVerlagd.o.o.,Trpimirova
Za izdavata: Rok Kvaternik
Internet:www.klett.hr,www.pons-hr.com
@SvapravapridrZana.
rsBN978-9s3-7234-80-5

,ililltru|]ilt

jezikusu
u engleskom
Za razlikuod hrvatskog,
vi uvijeknepromjenjivi:
an ofd book- staraknjiga
manyofd books- mnoge stareknjige
an interesting film - zanimljivfilm
interesting lilms- zanimljivifilmovi
veiinomstojeispredimenicekojupobliZe
Pridjevi
oprsulul
Thatis my rich aunt,Lisa.- IoTemojabogata
tetkaLisa.
iesto stojenakonglagolabe (biti),become(postatl),
taste(imati
smrdjeti),
seern(iinitise),sme//(mirisati,
oKUS).
Thisauthorwill becomefamousverysoon.- Oval
(e autor ubrzopostatislavan.
Thecakesmeffsnice. - Kola( lijepomiri1e.

Za usporedbudvaju sliinih pojmova upotrebljavase

o sn o vn io b li k pri dj eva+ as ...as:
Anne is as tafl as her sister.- Anne je visokakao i
nlezna sestra.
Da b i se u sporedi l a
dva nej ednakapoj ma,upotrebl j ava se komparativnioblik s -er, odnosno more +
th a n :
Anne is taf fer than her brother. - Anne je viia od
svojeg brata.
Za izra1avanjeda je netko, odnosno ne5to,najveii/
- a/- e, najbolji/- a/- e, najbrzi/-a/- e, upotreb Ij ava se
ko m p a r a tiv niobl i k s -est, odnosnomost, zaj ednos
o d r e d e n imil anom:
Bob is the taffest (of all). - Bob je najviSi(od svih).
He is the most famous. - On je najslavniji.

N epravi l niobl i cikomparaci j e:

dobro, bolje, najbolje
welf
better
best
further/ furthesV daleko, dalje, najdalje
far
fafther
farthest
least
malo, manje, najmanje
fittfe
less
Prilogbadly ima razliiita znadenjai oblike komparaCUE:
. badly -+ more badly -) most badly - /oie
The driverwas more badly hurt than the passenger.
Vozai je bio gore ozlijeden od putnika.
. badly -+ worse J worst - /oie
We di d badl yon our exam,but S am di d w ors t of
ai l .
Loie smo napisali test, ali Sam je bio najloiiji od
svih.
PaZnja! Ne smiju se brkati sljedeii prilozi koji sliino

*
+
+

Oblikna -rng i PastParticipleglagolamogu se koristiti

kao pridjevi.
oblik na -ing:
The water is boiling. - Voda kljuia.
Boilingwater turns to steam. - Kljuiajuca voda pretvara se u paru.
Past participle:
We have broken a plate. - Razbilismo tanjur.
We threw the broken plate into the bin. - Bacilismo
razbijeni tanjur u kantu.

pridjeva,
kao i kod dvosloZnih
koji
KodlednosloZnih,
na -er,-le,-ow ili -y,oblicikomparacije
zavrSavaju
tvoresepomoiu-er ili -est:
a tall boy - visokidjehk
a taller boy - viii djehk
the tallestboy - najvi\idje(ak
pri tvorbi:
Osobitosti
. Ukoliko
pridjev
na -e,dodajesesamo-t
zavr5ava
odnosno-st:
a nicegirl+ a nicergirl-->the nicestgirl
. UkolikopridjevzavrSava
na -d, -g ili -t, zadnje
udvostruiuje:
slovose pri komparaciji
a big house-+ a biggerhouse*> the biggest
house
o UkolikopridjevzavrSava
na -y,to se-y pri komparacijipretvara
u -le:
day
a sunnyday-+ a sunnierday-+ the sunniest

Komparativni
oblicrs more i most tvorese kod
o dvosloZnih
pridjeva,
kojine zavrSavaju
na -er,-le,
-ow, ili -y:
a famousauthor- slavniautor
a more famous author- slavnijiautor
autor
the most famous author- najslavniji
. svihpridjeva
s viie od dvasloga:
an expensivebook - skupaknjiga
a more expensivebook - skupljaknjiga
the most expensive book - najskupljaknjiga
o pridjeva,
kojisu nastaliod participa:
a boring film - dosadanfilm
a more boring Iilm - dosadnijifilm
film
the most boring film - najdosadniji

He ran fast. - Onje brzouiao.

We were extremely tired. - Bilismo
krajnje umorni.
Prifog:
Heworksterribly slowly. - On straino
spororadt.
Reienica: Unfortunatelywe missedhim.proma;ilismoga.
NaZalost,
Glagof:
Pridjev:

Tvroba priloga
Pritomese
Mnogiprilozimoguseizvestiiz pridjeva.
na pridjevdodajenastavak'/y'
quickly
quick
brzo
Pr itvo r b ise mora pazi tina sl j ede(apravi l a:
. Uko likop ri dj evzavri avana -e, kod pri l ogaon
o tp a d a .
straino
horrible
horribly

. Ukolikopridjevzavr5ava
na -y, kod prilogastoji-/y
umjesto-y.
ljutito
angry angrily
lz nim k a :
shyly
stidljivo
shy
. Ukolikopridjevzavriavana -rc,zavrSetak
priloga
glasi-ally:
romanticromantically romantiino
i dj evi :
Ne ki p r ilo zii maj u i stiobl i k kao i odgovaraj uipri

na -/yne mogu
Od odredenihpridjevakojizavriavaju
na opisni
setvoritiprrlozi.UmjestotogaseizraZavaju
nadin:
prijateljski
friendly in a friendly way
prijazno
kindly
in a kindlymanner
Palnja! Prilogod good (dobro)glasiwell.

Oblici komparacije
kaoi pridjevi
Sljedeiiprilozitvoreoblikekomparacije
na -(e)r i -est.
closest
blizu
close
closer
earliest rano
early
ea.lier
brzo
fast
faster
fastest
Zestoko
hardest snaZno,
hard
harder
Siroko
wider
widest
daleko,
wide
too se koristiza hrvatsko"pre-"
Uzgred:
Theshirt is too short.- Koiuljaje prekratka

za komparaciju
Veiinapriloga
s dvailiviSeslogova
more i most:
upotrebljava
clearly-+ moreclearly-+ mostclearly

hardly
fairly
fatefy

jedva
priliino
u zadnje vrijeme

Poloiaj priloga
P ri l ogni kad ne stoj i i zmedugl ag ol ai obj ek ta.
P ri l ozikoj i i zrri u nai i n mogu stajatii s predgl agol ai l i
iza objekta:
H e careful l y l i ftedthe i nj uredbi r d.
l l i : H e l i ftedthe i nj uredbi rd careful l y .
Pa2ljivoje podigao ozlijedenu pticu.
Prilozi koji izriiu uiestalost (always, often, frequently,
sometimes,occasionally,never...) stole:
. i za pomoi nog gl agol a:
We have never been to Paris.Nismo nikad bili u Parizu.
. izmedu subjektai glagola ako ne postoji pomoini
gl agol :
The trai n usual l y arri veson ti m e. Vlak obiino dolazi na vrijeme.
. katkad radi isticanjadolazi na poietku retenice:
Usuafly we meet every Friday.- Obiino se nalazi-

Glavni brojevi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

one
two
three
four
five
six
seven
eight
nine
ten

11 eleven
12 twelve
13 thirteen
14 fourteen
15 fifteen
16 sixteen
'17 seventeen

21
22
30
40
50
60
70
18 eighteen 80
19 nineteen 90
100
20 twenty

twenty-one
twenty-two
thirty
forty
fifty
sixty
seventy
eighty
ninety
onehundred

1 0 1 o n eh u n d r e a
d n do n e
1,000 onethousand
100,000onehundred
thousand
1 , 0 0 0 , 0 0 0o n em i l l i o n
u engleskom
sejezikune koristi.
Rijei"milijarda"
Umjestonje se govoria billion ili a thousand mil/ron. Bilijunse kfie a trillion.
motase paziti
PaZnja!Kadse brojevipi5ubrojkama,
decimalna
mjesta
odvajaju
da seu engleskom
Decimalni
zarezom.
todkomi da setisuieoznaiavaju
izgovaraju
sepojedinaino.
brojevi
andeightythousand
and
980,076.55
- ninehundred
-sixpointfivefive(hrvatski:
980.076,5

Redni brojevi
Kod rednih brojevase jednostavnona broj dodaje
nastavak-th:
fourth (4th) - ietvrti/a/o, sixth (6th) - iesti/a/o
l zni mke:
first (151)- prvi/a/o, second (2nd) - drugi/a/o
third (3rd) - tred/a/o fifth (5th) - peti/a/o
Kod brojevakoji zavriavajuna -y, -y se zamjenjuie
nastavkom-ieth. twentieth (20tn) - dvadeseti/a/o

Ngpravilnigilagoline tvorePastSimplei fast

pravil
premaima.-Nijboljejq
uobiitalenim
Partjciple
da sekod ovihglagolainfinitiv,Past5irnplei Pait
'"'
Firticiple
uie zaJedno.

:ntoltig : : : : : fa$ ilnple : : lq',t PillttdPle: : : : : : : :

come
giv e

came
gave

come
g i ve n

oocl
d a ti

Takozvanimzamjenskim glagolima tvore se vremen a u ko jim anema modal ni hgl agol a:

; :,;, : Zeiijbiiat<l
:Vp,q9fti:0bgdr'''
slgs:r.: : : : : :
be abl e to
be goi ng to
be allowed to
have to
be supposedto

ca n
will
may
must
sh o u ld

N akon neki h gl agol amoZeusl i j edi tii nfi ni ti vs to i l i

oblik -lng:
Janefikes to get up/getting up early.- Jane rado
ustale rano.
lsto tako: begin (poteti), hafe (mrziti),/ove (voljeti),
prefer (viSevoljeti, preferirati),stan (zapofeti)
PaZnja! Kod nekih se glagola mijenjaznatenje
prematome dodaj el i se i nfi ni ti vi l i obl i k -tnq:
He stopped to drink, - Zaustavio se da popiie.
He stopped smoking. - Prestaoje puiiti.

m o Z e tep t.g 1 a fi,.n q

Druge oblik e n e p r a v i l n i hg l a g o- la
prim jer,u n a i e m i z d a n j u :S v eo g la g o lim a
Pitanjai negacijekod glavnih glagola tvore se u vremeni maP resentS i mpl ei P astS i mpl epomo(ni m
gl agol omdo + i nfi ni ti v.

osobitosti
Pravopisne
Z av r5et ak3 . l i c a j e d n i n e z a p re se n t sim p le g la si
. -e5 ako infinitiv glagola zavr\avana -ch, -sh, -s5
-o, ili -x:
watch -+ he watches
. -let ako infiritiv glagolazavriaVana suglasnik+ -y:
study-+ shestudies
Zavrietak za Past Simple i Past Participle:
r Z av r5et a kg l a s i- d , a k o i n f i n itivg la g o laza vr Sa va
na
-e:
arrive -+ they arrived
. Zavr5etakglasi -ied, ako infinitiv glagola zavrSava
na s ugla s n i k+ - y :
study -+ you studied
. K od jedn o s l o Z n i h
g l a g o l ak oji za vr Sa va ju
n a sa m o glas nik+ s u g l a s n i ks, u g l a s n ikse u d vo str u iu je :
stop -+ we stopped
. K od dv os l o Z n i h
g l a g o l a ,k o j i u in fin itivuim a ju n a g laSenz ad n j is l o g ,s u g l a s n i kse u d vo str u iu je :
prefer -+ | preferred
Kod tvorbe s oblikom na -ing
. k od glag o l ak o j i z a v r i a v a j una - e , ta j za vr ie ta k
ot pada:
have -+ having
. s uglas ni ks e u d v o s t r u i u j ea ko g la g o lza vr 5 a va
na
s am ogla s n i +
k suglasnik:
stop r stopping

jeziku
nemaju
Modalni glagoli u engleskom
sesamou
i nespreZu
se.Pojavljuju
obliku infinitivu
vremenuPresentSimplei/ili PastSimplei uvijekse
upot reblja v a jsug l a v n i mg l a g o lo mu in fin itivu :
he can play - on zna/smijesvirati
he coufd play - on bi mogao svirati,on je mogaosvirati
he wif f play - on (e svirati
he would play - on bi svirao
he may play - on smije svirati
he might play - on bi mogao/smio svirati
he must play - on mora svirati
he shoufd play - on bi trebao svirati
Postojii modalni glagol shall, koji se koristi kod pitanja kojima izraZavamoprijedlog.
Shaff we play cardstonight? - Hocemo /i se veieras
kartati?
Nijedniobli c im o d a l n i hg l a g o l a:
he cannot/can't play - on ne zna/ne mo2e svirati
he coufd noVcouldn't play - on nije mogao svrrati,
on ne bi mogao svirati
he wif f not/won't play - on ne(e svirati
he woufd not/wouldn't play - on ne bi svirao
he may not play - on ne smije svirati
he might not/mightn't play - on ne bi mogaolsmio
svirati
he need not/needn't play - on ne mora svirati/ ne
treba svirati
he shoufd not/shouldn't play* on ne bi trebao svirati
PaZnja!
Nijetni oblik glagola rnust glasidon't have to,
odnosno doesn't have to.
He doesn't have to play. - On ne mora svirati.
Mustn't nasuprottome znaii " ne smjeti".
He mustn't play. - On ne smije svirati.

:pi 6sdnrsi i np(:...::

are not
.... .
;
is
is not
w;;;;i
wele n,ol
have* have
have not
h;;
has not
had

n"o
".i
wiii

wifl
will not
*"r,0
*ou,o no.

J"

J.

".t

d id not

youlwe/they

're not

. .9f9n11
's
netsnettt
's not
isn't
w;;;;i
iinetsierii
yoitweltney
*eren;t
've
t/YoutwetLneY
haven't
's
hellhe;*
helshe/it
hasn't
ttyou,twettniyt ,d
ne/ she-'

ttYoi,tweltn"Y/
i"un'.
ne/sne/tt
t/youlwirtniyt ;tt
won't
he/she/it
l/you/we/they/ ,d
ne/ sne'lrroi,iwettheyt
netsnet
tt
ttyoi)iettr,ey
l/vnt r /vtc / lhev /

','':",'"'.:.""'''
netsne/tT

:,P i stS i rnpl et..:

.I ::. :
Why did he play cards
yesterday?
N o, I don't pl ay cards. .H e di dn' t pl ay c ards .
Do you play cardsT

*.rr""
Jon;i
di dn't

" r .o oHr u ".uonf""."n nrn"" to'r,l rl ruto pororni

oblici:I havea newdeckof cards.
"" Zait has,it had i it would ne postojikratkioblik.
l'm playing cards.- Kartam se. (u ovom trenutku)
They've playedcards.- Oni su se kartali.

Pa Siv se tv ori pomoi u obl i kagl agol abe + P ast

g lagol a:
Pa r ticip le
Footballis played all over the world.
Cr icke twa s fi rst pl ayed i n an E ngl i shvi l l age.
T h e fir st m a tchw i l l be pl ayed i n B erl i n.
Nije d noi b lik se u svi mvremeni mai vori pomo(u nof
/Vot pri tome stoji uvijek ispredglagola u obliku Past
Par ticip le :
Ru g b yis n o t pl ayedi n al l E uropeancounLri es.
Ako se 2eli navestipokretai radnje,koristise by:
The first goal was scoredby the captain.doslovno:
Prvije zgoditak postignut od kapetana.

Konstrukcijes infinitivom i oblikom

-tng
Ko d m n o g ihgl agol amoZese nadodatii ni fi ni ti vs fo:
je stiii
She managed to get there in time. * Usp.jela
n a vn le m e .
lsto tako: agree (slagatise),ask (moliti),hope (nadati
se),hurry (Zuritise), offer (ponuditi),refuse (odbiti),
rvanf (htjeti),wish (Zeljeti).
M e d u tim n akon neki hgl agol amora usl i j edi tiobl i k
-ing.
I usuallygo shopping on Saturday.- U kupniu
obiino idem subotom.
lsto tako: admlt (dopustiti), avoid (izbjegavari),enjoy
(uZivati),finish (zavrSitt),
rmagine(zamisliti),mtss(propustiti),nsk (riskirati),suggest(predloZiti).

l zni mke:
. P i tanj ao subj ektu(Who? - "tko?") tv ore s e bez
do:
Who wants to play cardswith me?
. I kod gl agol abe, kao i kod mnogi h modal ni hgl agola (can, could, will i dt.), pitanja i negacijatvore
5e oez oo:
Why are you so tired? Can you tell me the reason?
I coul d not sl eepl astni ght.
U svi mdrugi m vremeni ma:
. negacijese uvijektvore pomoiu not:
I have not played tennis yet.
o pi tanj ase konstrui raj u
bez pom oi nog gl agol ado:
Have you ever playedtennis?
Ukoliko se do i have koriste kao glavni glagoli,
negaci j ai pi tanj au vremeni maP r es entS i mpl ei P as t
S i mpl e,kao i kod svi drugi h gl avn i hgl agol a,tv ore s e
pomocu do.
D o you have a penci l ?
They did not do their homework yesterday.
Uzgred:U znaienju "posjedovati"iesto se umjesto
obl i kaza P resentS i mpl egl agol ahav e upotrebl j av a.ji u
have goAhas got.
Sarahhas got a bycycle.- Sarahima bicikl.
Have you got a motorbike?- lmai li motor?

jezikuodgovori
samos yesili no
Kakou engleskom
aestose koristekratkiodgovori.U
zvuaenepr;stojno,
pomoiniili modalni
n.jima
seglavniglagol,odnosno
glagol,kojije koriitenu pitanju,ponavlla
u odgovoru:
Are you ready?Yes,I am.
Do you playgolf?Yes,I do.
Did shecallthem?No,shedid not.
Haveyou seenhim today?Yes,I have.
Yes,he can.
Canhe playcards?
se u
zam.jenica
u pitanjuzamjenjuje
Painjal Pokazna
osobnomzamjenicom.
odgovoruodgovarajuiom
NUe.
lsthat yourhai?No,it isn'1.- Jeli to tloi SeSir?

U engleskomse jeziku kod pitanja " nije li tako?"

odnosno "1eli tako?" joi jedanput ponavljajupomoini
glagol i subjektizilavne redenice.Pritome se eventualno subjektzamjenjujeodgovarajuiomosobnomzamjenicom,a pomoini glagolse stavljau suprotno
znaaenJe.
Painjal lza potvrdne izjavestoji nijetna fraza, a iza
nijetne reienice stoji potvrdnafraza.
Jennyhas al readyarri ved,hasn't s he? lenny je ve( stigla, nije li?
But Bob is not here, is he? - Ali, Bob niie tu, ie li?
Ako se u izjavnojreienici pojavljujesamo glavni
gl agol ,u upi tnojfrazi se zamj enjuj egl agol omdo.
You know Bob, don't you? - PoznajeSBoba, zar
ne?

W,igleeG$ii,rtiiix,r:*tiXiiti{,
.
roldbne

kqo 5qbjg!! ,, I I . . : . : : : : : : :
zanr{e!1isq

Engles kjez
i i k i m a s a m oJ e d a nob lik za "li", "vi" i
" Vi" (iz po 5 t o v a n j a )n, a i m e ,j i bu .
Peter,can you help me? - Pelet mo2eSli mi
pomoci?
Peterand Sara,can you help me? - Peteri Sara,
mo2ete Ii mi pomod?
Ex c us em e, M r . B r o w n ,c a n y ou h e lp m e , p le a se ? Oprostite, gospodine Brown, mo2ete li mi pomoci?
A k o s e k od o p i i h i z j a v an e m i siin a je d a n sp o l,ko d '
z amjenic as e u o b z i r u z i m a j uob a sp o la .
l f a c us t om e ri s n o t h a p p y ,h e o r sh e sh o u ldr in g
the manager. - Ukoliko stranka nije zadovoljna, on
ili ona treba nazvati iefa.
U govornom jeziku moZe se umjesto he i she upotrijebiti i they:
lf one of the children is hungry, he or she/they can
g et an app l ef r o m t h e k i t c h e n.Ako je jedno od djece gladno, moZe dobiti jabuku iz
kuhinje.

M n o z i i i q ::

mene, ment,
tebe, tebi

nas
vas, vama

u5
you

nje, njoj
her
it
njega, njemu,
Haveyou seen my brother? Yes, I saw him in the
cafeteria. - lesi li vidio mojeg brata? Da, vidio sam
ga u kantini.
Was he alone? No, Paulwas with him. - le li bio
sam? Ne, Paulje bio s n|m.
PaZnja! Uk o l i k oz a m j e n i c as t o jisa m a ili iza g la g o la ,
koristise oblik objekta.
Who wants chocolate?Mel - Iko 2eli iokolade? Ja!
It' s t hem! - T o s u o n i .

Posvojnazamjenica

ix,i,r,ii,it
irirti:t::&fr&fr

Jedn'indl
my
moj/-a/-e
your
tvoj/-a/-e

Vai/-a/-e
njegov/-a/-o
njezin/-a/-o
njegov/-a/-o

his
her
its

mine
yours
his
hers
its

moj/-a/-e
tvoj/-a/-e
Va{/-a/-e
njegov/-a/-o
njezrn/-al-o
njegov/-a/-o

wtnqiine
our
your
their

vai/-a/:e
Vai/-a/-e
njihov/-a/-o

ours
yours
theirs

na{/-a/-e
vas/-a/-e
Va3/-a/-e
njihov/-a/-o

pred imeniPosvojna zamjenica (uz imenicu)sto.1i

rnm

n:

myself
yourself
himself
herself
itself

ourselves
yourselves
themselves

U hrvatskomjeziku postojisamo jedan oblik

povratnezamjenicese za sva tri lica, za sva trj roda i
za oba broja zamjenica:sebe,se.
Po vr a tn ezam.j eni ce
se ugl avnomkori stes gl agol i ma:
He cut himseff. - On se porezao.
ie ste su fr azes povratni mzamj eni cama:
se/. Eniovvourselves! Help vourselfl - PosluZiLe
Urivaite!, Behaveyourselfl - Budi pristojan!, Do it
your'seff! - Iliiniio sam!
povratniu
M n o q i q la qol ikoi i su u hrvaLskom
. nas se i zrazeachoher
e n q le lko ms u nebovratniU
prevoditi
povratnom
zamjenicom
moTe
dbslovnoili
se .
We must change before we go out. - Moramo se
presvuctpn[e nego sto tzaoemo.
We have known each other sincewe were at
school.,- ,Poznajemose (npr. jedan drugoga) od
sKotsKln
oana.
.Jo in e ki n e povratniengl eskigl agol i :
approach(priblizavatise),climb (peniatise),com(nadati se\,lauQh(smijatise),
plain t2alili,set,.hope.
rememDer(SlecaIr
5e)

e&teii*ixiiiitiixiiiiti
:: :' "

*w{e$
me
you

Povratnazamjenica
: Jeqn*iog;:
:. : i:::: : ::
: ii :: : :, : :: .Mibziirb:::::

lznirr <a ndnn<i

Can I put my keys into your bag? - Mogu li svoje

kljukve staviti u tvoju torbu?
This is a v e r y o l d h o u s e ,b u t i t s win d o ws a r e n e w. Ovo je vrlo stara kuca, ali njezini prozori su novi.

ze:apdej4Avqkorisli.ie i'6!: ili,onc : O/'teje:to rytaInj

ie od oblikarou.
Yo u /On e shoul d l ook ri ght and l efl beforeyou
cross/onecross/esLheroad. iii" ir"isir r"tte, tre:bagtedatii desnoi lijevo.
Painja! Posvojnipridjevza one u ovom smisluje
one'5.

n3i!1:be+6ia."'q
yiirl 91911
oielhQ,lQ
ietiir-: :
Pflle rcla treba oprau ruKe.

Sfo
koji/a/e
tko
tijila/e
gdje
kad
za|to
kako
koliko
kolrko

What doeswww mean?

Which is/areyours?
Who invitedyou?
Whose coat is this?
Where do you live?
When is he arriving?
Why areyou late?
How areyou?
How much isthat?
How many arethere?

na istinadin
PaZnja!Upitnerijedine koristese uvi.jek
kaou hrvatskom.
Where areyou goingto7 - Kamoidei?
What time is i|? - Kolikoje sati?
What isyourname?- Kakoti je ime?Kakose
zovei?

Much, many - little, few

. much (mnogo) i /tttle (malo) koristese uz nebrojive i meni ca.K omparaci jjae neprav i l na:
much money -+ more money --) (the) most
money - mnogo novca, viie novca, najvi|e novca
little interest-) less interest-+ (the) least interest
- malo zanimanja, manje zanimanja, najmanje
zanimanja
e ntlhf (mnogo) i few (malo) koristese uz brojive
ri j eti .Takoderse nepravi l nokompari raj u:
many mistakes-+ more mistakes-+ (the) most
mistakes - mnogo pogreiaka, viie pogreiaka,
najviie pogreiaka
few spectators-+ fewer spectators-+ (the)
fewest spectators - malo gledatelja, manje gledatelja, najmanje gledatelja
. u upotrebi su i a lltle (malo) uz nebrojiveimenice, kao i a few (nekol i ko,neki)uz broj i v ei meni c e:
a f ittf e water - malo vode
a few guests - nekoliko gostiju

Pokaznazamjenica
:,',..:.:'::'".'
l'. i .. i::'lMr:'Cz!l,i
' Jednihir
this
that

these
those

This/these oznatavalu- iz pozicijegovornikan e Stoito se prostornoi l i vremenskinal aziu bl i zi ni ,

that/those ne5to sto je prostorno i vremenskiudalJe n o .
This/thesei thatlthose mogu stajatineposredno
isp r e dim e ni ce:
I like this skirt, but I like that dressover there more.
- Svida mi se ova suknja, ali ona tamo haljina mi se
joi viie svida.
M o g u sta jatii sa.nikao pokazne zamj eni ce i
o d n o sitise na i meni cunavedenunakon nj i h:
These are the right numbers.- Ovo su pravi brojevi.

Odnosnezamjenice
U engleskomleziku postojetri odnosnezamjenice:
who, which i that. U govornom jeziku najte5ii je
o b lik th a t
Za osobe se koristiwho iii that:
T h a l is th e w oman w ho/that sol d me the mobi l e
phone. - To je Zena koja mi je prodala mobitel.
Za predmetese koristiwhich ili that:

Posvojna zamjenica (samostalna)zamjenjuje

i menic uk o j aj e p r e t h o d n on a ve d e n a :
l s t hat Caro l ' sb o o k ? N o , i t i s min e . - le li to
Carolina knjiga? Ne, moja je.
ls that her key? No, it is his. - Je li to njezin kljut?
Ne, nego njegov.

what
which
who
whose
where
when
why
how
how much
how many

L o o k,th is is the new mobi l ephonew hi ch/that I

bought last week. - Pogledaj to je novi mobitel, koji
sam kupio proili tjedan.
Uko likoje odnosnazamj eni caobj ekrodnosne
r e ie n ice ,m oZese i spusti ti :
This is the book (that) we bought yesterday.- Ovo
je knjiga koju smo kupili jucer

. a lot (of) / Iots (ofi (mnogo) koristise u svakodnevnomgovoruuz broj i vei nebroj i v ei meni c e.P ri
tome vri j edi :sl i l edil i i za a /ot i m eni c a,i z medunj i h
se ubacujeof
H aveyou got a l ot of money?N o, I hav en' tgot a
Iot. - /ma5 li mnogo novca? Ne, nemam mnogo
hovcd.

Drugerijeii koje oznaiavajukoliiinu

. everybody, everyone i every (+ imenica)
ka/svako:
upotrebljavaj
u se u znaienju svaki/sva
Every year we have a big party and everyone
brings a cake. - Svake godine imamo veliku zabavu i svatko donosi kolai.
. each nagla5avada se misli "svaki/svaka/svako
poj edi nai no":
Each person has to fill in a form and each form
has to be checked. - Svatko (pojedinaino) mora
ispuniti obrazac i svaki (pojedini) obrazac mora se
provjeriti.
. sorne i any zna(e " neki" uz brojive imenice,
odnosno "ne<to" uz nebroj i vei meni c e.
U pozitivnimizjavnimreienicama koristise sorre,
u pitanjimai negacijiany.
I need some eggs. Haveyou got any? - Trebabi
mi nekoliko jaja. lmai li koje?
Haveyou got any sugar?| need some for my
cake. Sorry,I haven't got any. - lmai li Secera?
Treba mi malo za kola(. Zao mi je, nemam nimalo.
. no + i meni caaestose moze ko ri s ti tiumj es to
nijeine redenice:
I haven'tgot chi l dren.- | haveno c hi l dren.
Nemam djece.
. nobody i no one koristese kao zamjenice:
No one / Nobody came back. - Nitko se nije vratto.