1.

Strujanje u cilindru, podjela i znaaj.

Strujanje u cilindru je bitno za vrlo brzo mijeanje goriva i zraka radi pripreme gorive smjese (kod
dizelskih motora), za brzo progorijevanje gorive smjese (kod Ottovih motora) te za dovod
stehiometrijske smjese u podruje
odruje elektrine iskre kod Ottovih motora koji rade sa siromanom
gorivom smjesom.

Znaaj turbulencije uzrokovane strujanjem u cilindru:

Pozitivno:
a) Turbulentne strukture pojaavaju efekte prijenosa mase po dubini volumena i time pojaavaju
efekte mijeanja
ijeanja para goriva i zraka pri stvaranju i homogenizaciji gorive smjese.
smjese. Isto tako prilikom
izgaranja turbulencija pomae u transportu reaktanata i produkata kemijskih reakcija.
reakcija
b) Prilikom izgaranja turbulentno strujanje jako deformira frontu plamena, ime
ime joj poveava
povrinu. Pri jednolikoj brzini irenja fronte plamena (istoj brzini izgaranja), brzina progaranja gorive
smjese je proporcionalna veliini povrine fronte plamena. Pojaana turbulencija prema tome
poveava brzinu izgaranja gorive smjese.
smjese
c) Pojaana izmjena mase turbulencijom pojaava izmjenu topline putem pojaanog transporta
osjetne topline. Ovaj je proces intenzivniji od procesa provoenja topline kroz mirujui plin.
Negativno: Negativna posljedica turbulencije je u pojaanom prijenosu topline na stjenke prostora
izgaranja.

2.

Preljevno strujanje, naini postizanja i pojaanja strujanja

Tijekom kompresije dolazi do promjene omjera volumena iznad ela klipa (koji se smanjuje
tijekom kompresije) i volumena u udubljenju klipa (koji ostajee konstantan tijekom kompresije).
Obzirom da je u nekom poloaju klipa tlak u cijelom volumenu jednak, omjeri masa e odgovarati
omjerima volumena.
Zbog toga e se tijekom kompresije javiti preljevno strujanje iz prostora iznad ela klipa u
udubljenje u klipu. NAIN POSTIZANJA
Ovo je strujanje najintenzivnije prije nego klip dospije u poloaj GMT, otprilike u trenutku kada
se vri ubrizgavanje goriva kod dizelskog motora, to je posebno pogodno jer upravo tada trebamo
intenzivno strujanje radi ubrzavanja
nja stvaranja gorive smjese.
.

m1 V1
=
m2 V2
Kombinacija vrtlonog i preljevnog strujanja

Izvedba prostora izgaranja za preljevno strujanje

POJAANJA STRUJANJA- Aksijalna wa i radijalna brzina wr preljevnog strujanja tijekom kompresije

poveavanju se s smanjenjem
m omjera B [sa 0,5 na 0,4 se poveava brzina strujanja]( promjera
udubljenja i promjera cilindra), te smanjuju s poveavanjem visine iznad ela klipa h0 pri GMT

3.

Vrtlono strujanje, naini postizanja, primjene

Radni medij rotira oko uzdune osi cilind
cilindra. Primjenjuje se i kod otto i kod diesel motora.

NAINI POSTIZANJA i PRIMJENE primjenom tangencijalnog i vrtlonog usisnog kanala.

POJAAVANJE VRTLOGA-Pojaanje
Pojaanje vrtloga stvara se premjetanjem
remjetanjem vrtlone strukture u udubljenje u
klipu te se tako smanjuje
njuje moment inercije vrtloga i zbog ouvanja kinetike energije poveava se
kutna brzina.
Kinetika energija vrtloga Ek= (J*^2)/2
^2)/2

Moment inercije J= r^2*m

4.

Dizelski motori s indirektnim ubrizgavanjem

DM sa vrtlonom komorom koristi

oristi se
se za intenziviranje pripreme gorive smjese kod DM za osobna
vozila (danas se polako naputa)
DM sa pretkomorom - ne intenzivira se goriva smjesa toliko dobro kao kod vrtlone komore.
Mora se naglasiti da intenzivniji vrtlog ide uz manji broj mlazova.

5.
6.

Naini pripreme gorive smjese kod Ottovih motora, podjela i

Utjecaj pripreme gorive smjese na pretiak zraka u cilindrima motora

Kod Ottovih motora u trenutku paljenja, goriva smjesa je homogena smjesa para goriva i zraka
zraka. Takva
smjesa se moe upaliti
iti elektrinom iskrom samo ako je pretiak zraka u gorivoj smjesi u vrlo uskim
granicama upaljivosti za danu temperaturu. Slijedi da kod Ottovih motora koristimo gorivu smjesu
koja je po mogunosti stehiometrijska.
stehiometrijska To je posebno potrebno radi katalizatora.
Kod plinskih Ottovih motora koji radi smanjenja emisija rade sa siromanom smjesom (koju je
nemogue upaliti elektrinom iskrom), kao upalja se koristi jedan dio gorive smjese koji e se upaliti
iskrom sa svjeice. Toplina izgaranja te gorive smjese (mn
(mnogo
ogo vea od energije elektrine iskre)
posluiti e kao upalja za ostalu siromanu gorivu smjesu.

Kod dizelskih motora goriva smjesa se priprema tijekom ubrizgavanja i samoupaljivanja, a nastavlja se
pripremati i tijekom izgaranja. Goriva smjesa u cilindru nije homogena, kao kod Ottovih motora. Na
pojedinim mjestima u prostoru izgaranja pretiak zraka u lokalnoj gorivoj smjesi je unutar granica
upaljivosti i na tim e se mjestima lokalna goriva smjesa upaliti sama od sebe. Tijekom kasnijeg
isparavanja
anja kapljica, u njihovoj blizini emo imati takav lokalni pretiak zraka u gorivoj smjesi da je
unutar granica upaljivosti. Na tim emo mjestima imati plamen i izgaranje gorive smjese. Da je prije
paljenja sve gorivo isparilo i izmijealo se sa zrakom, goriva
goriva smjesa se ne bi mogla upaliti. Prema
tome, za rad dizelskih motora moemo koristiti i vrlo siromanu gorivu smjesu.
Prilikom upuivanja hladnoga motora, u cilindar dovodimo veu koliinu goriva, tako da je ukupno
goriva smjesa vrlo bogata. Goriva se dovodi
dovodi vie nego za stehiometrijsko izgaranje. Kod hladnoga
motora ispariti e zbog niskih temperatura samo jedan dio dovedenog goriva. Ispareni dio mase
goriva treba sa raspoloivim zrakom stvoriti gorivu smjesu koja e se moi upaliti. Neispareno gorivo
dospijeva na stjenke cilindra, gdje se mijea sa uljem za podmazivanje i razrijeuje ga. Kasnije pri
viim temperaturama motora to e gorivo ispariti i izgoriti.

Razvoj pripreme gorive smjese kod Ottovih motora:

motora Nakon motora s rasplinjaem poeli su se
koristiti sve vie motori s ubrizgavanjem benzina u usisni kanal pred ispuni ventil svakoga cilindra. U
novije vrijeme se sve vie koriste Ottovi motori s direktnim ubrizgavanjem benzina u cilindar
cilindar.

7. Rasplinja i njegovi sustavi

Zrak prolazi kroz Venturijevu

turijevu sapnice, gdje zbog poveanja brzine strujanja imamo smanjenje
statikog tlaka. Stvoreni podtlak omoguuje dovod goriva iz lonia kroz glavnu sapnicu goriva. Kroz
sapnicu zraka za korekciju u gorivo se domijeava mali dio zraka da bi se ouvao sastav
sastav
stehiometrijske gorive smjese.
Rasplinja u praznom hodu motora. Protok zraka je znaajno smanjen jer je smanjen maseni protok
gorive smjese za pogon motora. Pri tako malim brzinama strujanja ne moe se u Venturijevoj sapnici
ostvariti dovoljno niski tlak
lak za dovod goriva kroz glavni dio sustava. Leptir za regulaciju snage je
maksimalno pritvoren. Ploica leptira je zarezana na jednom boku, kako bi se sav zrak skrenulo kraj
mjesta izlaza sapnica za prazni hod. Gorivo se iz glavnog sustava dovodi preko sapnice
sapnice goriva praznog
hoda u kanal gdje se mijea s dijelom zraka u smjesu koja se dovodi na male sapnice kraj zatvorenog
leptira. Pomou vijka se regulira protok smjese goriva i zraka da se omogui stabilni rad motora u
praznom hodu.
Da bi mogli uputiti hladni
adni motor, kada temperature nisu dovoljno visoke da ispari sve dovedeno
gorivo, motoru moramo dovoditi vrlo bogatu smjesu. Ispareni dio goriva sa zrakom mora stvoriti
gorivu smjesu. Preostali dio goriva ovlauje stjenke prostora izgaranja i mijea se s uljem,
uljem, iz kojega e

ispariti kada motor dostigne radnu temperaturu.Da bi stvorili vrlo bogatu gorivu smjesu za
upuivanje motora, cijeli se rasplinja stavlja u uvjete niskoga tlaka. To je omogueno zatvaranjem
posebnog leptira ispred rasplinjaa (tzv. "ok"
NEDOSTATAK: Velike kapljice goriva dospijevaju na stjenke usisnog kolektora odakle se gorivo
isparava i mijea sa zrakom u gorivu smjesu koja e se usisati u cilindar. Ovisno o raspoloivom
vremenu do sljedeeg usisa moe ispar
siromaniju gorivu smjesu, posebno za svaki cilindar te se dogaa da se u svaki cilindar usisa razliita
smjesa (siromanija ili bogatija).
8.

Ubrizgavanje goriva kod otto motora, izvedbe i predno

Ubrizgavanje goriva u usisne kanale:

Prednosti: U odnosu na rasplinja, tu se gorivo dovodi u usisni kanal gdje se pravilno mijea sa
zrakom te stvara gorivu smjesu koja ulazi u cilindre s
upravljati koliinom i vremenima ubrizgavanja goriva, a sustav je i jednostavniji i pouzdaniji u odnosu
na rasplinja (neovisno u uzbrdici i nizbrdici, tlaku vanjskog zraka)
Gorivo mora biti pod jednakim pretlakom prema
goriva bila uvijek ista. Regulacija volumena ubrizganog goriva vri se regulacijom trajanja otvorenosti
injektora.

Direktno ubrizgavanje benzina

PREDNOSTI: Mogunost ubrizgavanja goriva u razliitim vremenima i stvaranje ukupno siromane

smjese koja izgara pred samom iskrom
iskrom-manja
manja potronja goriva, manja emisija ispunih plinova.
Takoer moe se postii da se gorivo ubrizga blie svjeici (iskri) te tako dolazi do lakeg upaljivanja
siromane gorive smjese.

9.

Ureaji za paljenje smjese kod Ottovih motora

Regulacija kuta pretpaljenja:: Obzirom da proces paljenja i kasnije razvoja plamena, te izgaranja traje
u vremenu, potrebno je izvriti i korekciju kuta pretpaljenja (kuta poetka preskakanja elektrine
iskre) prema radnim uvjetima motora. Najvei utjecaj imaju: brzina vrtnje motora,optereenje
motora, temperatura motora. (vea
vea brzina vrtnje, ranije paljenje;
paljenje nie optereenje, nii tlak u usisnoj
cijevi, ranije paljenje)
SUSTAVI ZA PALJENJE: Sustav
ustav magnetskog paljenja za sustave paljenja koji ne iziskuju ugradnju el.
akumulatora, Sustav baterijskog paljenja s tranzistorom, Tiristorski (kondenzatorski) sustav paljenja
Elektrini akumulator


prekida paljenja

paljenja
autotransformator


razvodnik plamena


svijeice
SVIJEICE ureaji za paljenje smjese kot ottovih motora .

Izvedba VX -U
U ekstremnim uvjetima rada omoguuje pouzdano paljenje i produeni ivotni vijek
vijek.
Platina (plemeniti metal) omoguuje izvedbu vrlo tankog kraja elektrode. To smanjuje pot
potrebni
napon za proboj iskre i poveava pouzdanost paljenja. Zbog pogodnog oblika elektrode poboljan je
pristup gorivoj smjesi, a time je poveana stabilnost upaljivanja. Elektroda iz platine ima veliki otpor
protiv erozije i visokih
isokih temperatura, tako da jje njena potronja zanemariva. Zbog toga se od takve
svjeice moe oekivati barem dvostruki ivotni vijek.
V-line izvedba - Kod elektrode s V-utorom
utorom do iskrenja dolazi na vanjskom rubu elektrode, blie
gorivoj smjesi. Time je omoguen dobar pristup smjese
smjese i stabilnije upaljivanje sa sigurnijim irenjem
plamena.
10.

Priprema gorive smjese kod dizelskog motora

UBRIZGAVANJE GORIVA

Dovod goriva
dobavna
dobavna pumpa goriva

goriva fini filter goriva
VT pumpa s regulatorom
rasprskai
rasprskai
LINIJSKE PUMPE: NAIN RADA

11. Procesi pripreme i izgaranja gorive smjese kod dizelskih motora

12. Dijelovi sustava za ubrizgavanje goriva kod dizelskog motora

13. Nain doziranja ubrizgane koliine goriva kod pumpi ubrizgavanja po sustavu Bosch

14. Utjecaj izvedbe opreme na tlak ubrizgavanja (10 predavanje, slajd 11)

Da bi se postigao visoki tlak ubrizgavanja goriva, zranost izmeu klipa i pumpe mora biti vrlo
malena (0.2 do 5 mikrom,
m, ovisno o promjeru klipa). Zbog toga se kod popravaka po potrebi
mijenja
cijeli
element
pumpe
pumpe.

15. Rasprska: tlak otvaranja igle

17.Oprema
Oprema za ubrizgavanje goriva po sustavu Unit Injector

1.MEHANIKI POGON_kombinacija
kombinacija visokotlane
v
pumpe i rasprkaa
2. HIDRAULIKI POGON_ pumpa i rasprskiva

18.Oprema
Oprema za ubrizgavanje goriva po sustavu Common Rail

- Prednost: -tlak ubrizgavanja

anja goriva ne mora o
ovisiti o brzini vrtnje motora. (tlak
lak goriva u sustavu
iznosi od 800 do 1600 bara.)
-Nedostatak - brojni dijelovi su pod visokim tlakom goriva sve vrijeme rada motora. (Obzirom
Obzirom na
"nestlaivost" tekueg goriva pri oduzimanju goriva iz sabirnice prilikom ubrizgavanja moe doi do
smanjenja tlaka u sabirnici)
-potronju
otronju goriva mora pokriti elastina deformacija same sabirnice, kao i dodatni akumulator goriva.
Dijelovi pod tlakom su izloeni pulzacijama tlaka, to pogoduje
pogoduje optereenjima na zamor.(m
zamor.(mlaz
proputenog goriva pod visokim tlakom moe biti smrtonosan!!)

Drugi nedostatak je sam pogon visokotlane pumpe goriva. Ona sve vrijeme mora dobavljati puni
protok goriva, kako bi se pokrila maksimalna potronja goriva motora.
(Kada
Kada motor radi na smanjenom optereenju, vikovi goriva se vraaju preko pretlanog ventila, koji
pritom stvara veliki gubitak energije )

Pgub = Qpreljev goriva p, gdje je :

Q volumni protok prelivenog goriva na preljevnom ventilu, a
p je razlika
lika tlaka goriva od tlaka u sabirnici goriva do atmosferskog tlaka.

19. Zakon oslobaanja topline

20. Anomalije u izgaranju kod ottovih motora, naini otklanjanja...

21. Dijelovi procesa izgaranja kod dizelskog motora

..

22 Ekoloke karakteristike Ottovih i dizelskih motora

13. predavanje
11. slajd Ekoloke karakteristike Ottova motora

12. slajd Ekoloke karakteristike Diesel motora

23 tetni plinovi i tvari u ispunim plinovima motora

13.predavanje
8. slajd Polutanti