1.

Svojstva istih tvari, p.V.T dijagram. Agregatna stanja u p-T dijagramu. Jednadba
stanja idealnoga i realnog plina. Faktor kompresibilnosti.

2.

Model za proces u realnom motoru po jednadbi idealnoga plina.

3.

Osnovi prikaz pogona ventila kod 4T motora (nacrtati jedan pogon i objasniti nain
rada i dijelove).
Bregasto vratilo pogoni se sa koljenastog vratila u omjeru 2
okretaja koljenastog vratila je 1 okretaj bregastog vratila.
Bregasto vratilo upravlja otvaranjem ventila pomou
brijegova smjetinih na vratili koji podiu klackalicu.
Klackalica djeluje na vrh ventila i potiskuje ventil dolje, tj.
otvara ventil. Kako vrh brijega prolazi poziciju u kojoj je u
kontaktu sa klackalicom opruga osigurava kontakt
klackalice i bregastog vratila. Dakle, nakon prolaska
brijega opruga zatvara ventil.

4.

Dinamika pogona ventila i uloga opruge. Sile koje djeluju na ventil pri njegovom
otvaranju.
Opruge imaju zadau da djelova za pogon ventila odravaju u stalnom kontaktu s brijegom.
Moraju biti dovoljno krute kako bi savladale inercijske sile dijelova ak i kod najviih brzina
vrtnje motora.

5.
Potreba i naini kompenzacije termikih dilatacija ventila.
Zbog moguih termikih dilatacija dijelova mehanizma za pogon ventila i njihovih oslonaca,
pogotovo samog ispunog ventila, potrebno je u pogonskom lancu imati zranost. Time
sprijeavamo da npr. ispuni ili usisni ventil ne mogu sjesti na svoje sjedite jer su dilatirali
zbog poveanja temperature. Drugi nain kompenzacije termikih dilatacija je hidraulika
kompenzacija zazora:

6.

Odabir trenutka otvaranja ispunog ventila i utjecaj na snagu motora.

7.

Prestrujavanje na otvorenom ventilu (protok mase, protok osjetne topline, promjena

sastava plinova odn. pretika zraka).

8.

Prikaz podizaja ventila i protonih povrina u ovisnosti o kutu koljena, objasniti

prekrivanje ventila.

Teorijski moemo smatrati da se ventili otvaraju kad je klip u gornjoj odnosno donjoj mrtvoj
toki. Ali u praksi se prekrivaju vremena kad su ventili otvoreni.
Ispuni ventil se otvori jo prije nego to klip stigne do donje mrtve toke i zatvori se tek neko
vrijeme nakon to se klip nalazio u gornjoj mrtvoj toki. Tako, ali obratno, otvara se usisni
ventil.
To znai da su u trenutku prekrivanja otvorena oba ventila odjednom. Postojanost ulazeih i
izlazeih plinova zapravo poboljava punjenje cilindara svjeom smjesom i pranjenje
(takozvano ispiranje) ispunih plinova.

9.
Hlaenje ventila (potreba, znaaj i izvedbe).
Ispuni ventil se u motorima koji se brzo pokreu mogu ugrijati do uarenosti i moraju biti
izraeni od kvalitete kovine otporne na toplinu. Rashladna voda se treba nalaziti im blie
sjeditu ventila.

10.

Potreba za rotacijom ventila i konstrukcijska rjeenja.

11.

Dinamika valova tlaka u usisnim cijevima i njihovo koritenje za dopunjavanje

cilindara.

Jednadba za brzinu zvuka je:

Zbog poveanja tlaka dolazi i do poveanja temperature. Posljedica toga je vea brzina zvuka,
tj. prostiranja dijelova vala s veim tlakom. Vrh vala se giba bre od ostatka vala, tako da je
prednji rub sve strmiji, dok konano ne prijee u udarni val.

12.

Izvedbe usisnih sustava za dopunjavanje cilindra primjenom valnih pojava.

Zrak se dovodi kroz unutranjost zakretljive jezgre, oko koje kanali u kuutu tvore formu
usisnih cijevi. Zakretanjem jezgre u smjeru kazaljke na satu duina usisne cijevi se poveava,
a u suprotnom smjeru se skrauje.
13.
Potreba za varijabilnim upravljanjem ventila

Mogue promjene u hodu i fazi usisnog ventila i utjecaj na moment motora

Smanjenje rada za izmjenu radnog medija kod Ottovog motora zamjenom priguivanja
leptirom sa reguliranim zatvaranjem usisnog ventila
14.
Naini varijabilnoga upravljanja ventila (samo nabrojiti) i opisati jedan nain
varijabilnog upravljanja
Naini varijabilnog upravljanja ventila:
Fazno upravljanje
Vario-Cam (fazni pomak za variabilno upravljanje ventilima)
VANOS (varijabilno upravljanje bregastog vratila)
VW (fazni pomak za varijabilno upravljanje ventilima)
VVT-i (inteligentno varijabilno upravljanje ventilima)
V-TEC
VALVETRONIC
Ventili s elektromagnetskim pogonom
V-TEC:
Ovim upravljanjem regulira se hod i trajanje otvorenosti ventila. Pogon ventila se vri
pomou dva razliita brijega. U klackalicama se nalaze pomoni zatici koji se upravljaju
hidrauliki putem elektromagnetskih ventila. Na taj nain se u pogon ventila ukljuuje ili
iskljuuje brijeg za vei hod i vei kut otvorenosti ventila. Kod manjih brzina vrtnje ukljuen
je samo pogon brijegom za manji hod i manji kut otvorenosti (zelena i naranasta klackalica).
Moment motora je vii i prazni hod motora je stabilniji. Kod viih brzina vrtnje u pogon se
ukljuuje (crvena) klackalica koja slijedi drugi brijeg. Hod ventila je vei i kut otvorenosti
dui. Motor bolje die i moe razviti veu snagu.
Hidrauliki sistem vri pomicanje zatika (malih klipova) koji onda spajaju ili odspajaju
pomonu klackalicu na pogonsku klackalicu (koja djeluje na ventil). Pogonsku klackalicu
pogoni izravno manji brijeg. Vei brijeg pogoni pomonu klackalicu. Ukljuivanjem veze
pomone klackalice na pogonsku klackalicu pomou zatika ostvaruje se vei hod ventila i
vei kut otvorenosti ventila.

15.

Principi ispiranja kod 2T motora i prikaz u dijagramu promjene stupnja punjenja u

ovisnosti o stupnju dobave

16.

Izvedbe ispiranja (popreno, u petlji i uzduno) i opisati naine kako postiemo

asimetrino upravljanje pri ispiranju.

17.

Pogon ispunog ventila kod brodskih dvotaktnih motora: primjena hidraulikog

prijenosa i pogon ventila kod inteligentnih motora

18.

Opisati prekret motora i izvedbe prekreta pogona ventila za 4T i 2T motore.

19.
Objasniti ulogu prednabijanja u poveanju snage motora i primjenu hlaenja zraka.
Da bi motoru poveali snagu, moemo poveati sljedee:
- poveanje brzine vrtnje, n, (problemi s optereenjem leaja poveanim inercijskim
silama)
- poveanje ogrjevne moi smjese, Hs, (ogranieno na desetak postotaka)
- poveanje stapajnog volumena (dimenzija motora), Vs, (poveanje dimenzija i cijene)
- poveanje gustoe radnog medija
Gustou radnoga medija moemo poveati tako da radnom mediju poveamo tlak. Obzirom
da se poveanje tlaka odvija vrlo brzo, gotovo adijabatski, uslijed poveanja tlaka poveava se
i temperatura radnoga medija.

20.
Nabrojiti vrste prednabijanja i kratko navesti njihove prednosti i nedostatke
Osnovna podjela naina kako je izvedeno prednabijanje ovisi o vrsti pogona za dovod
energije potrbne za prednabijanje:
Mehaniko prednabijanje (pogon za puhalo oduzima se koljenastom vratilu),
Prednabijanje turbopuhalom (pogon za puhalo daje turbina na pogon ispunim
plinovima),
Primjena valnih pojava (ispuni plinovi vre izravnu kompresiju zraka za
prednabijanje)
21.
Izvedbe i ogranienja mehanikog prednabijanja.
Kod mehanikog prednabijanja koristi se superpunja, kojemu dovodimo energiju s
koljenastog vratila, ili se koristi stapni superpunja vezan na koljeno koljenastog vratila.
Prednabijanjem poveavamo snagu motora, ali istovremeno smanjujemo i snagu motora, za
snagu koju oduzimamo za pogon superpunjaa. Stupanj djelovanja motora se ne poveava,
ve postoji opasnost malog smanjenja. Mehaniko prednabijanje se koristi u vrlo rijetkim
prilikama.

22.

Shema izvedbe mehanikog prednabijanja

Prednabijanje turbopuhalom: objasniti rad turbopuhala i napisati jednadbe za snagu
puhala i turbine. Pojasniti ulogu i promjenu kinetike energije rotora turbopuhala.
Turbopuhalo se moe podjeliti na turbinu i
puhalo. Turbina iskoritava energiju izlaznih
dimnih plinova za pokretanje puhala. Puhalo
koristei rad iz turbine podie tlak svjeeg zraka
na ulazu u motor.

23.

Znaaj ouvanja entalpije ispunih plinova do turbine za rad sustava prednabijanja.

24.
Pojava pumpanja na puhalu i nain izbjegavanja.
Pumpanje je nestabilnost protokoa dimnih plinova kroz rotor tubopuhala.

25.
Primjena Waste-gate ventila i Blow-out ventila.
Turbopuhalo s optonim ventilom (waste-gate):
Waste- gate koristi se za optok ispunih plinova turbini kako bi se ograniio tlak
prednabijanja. Kada je tlak iza ventila dovoljno velik da svlada prednapon opruge, otvara se
ventil i dio ispunih plinova se puta mimo turbine, ime se smanjuje snaga turbine.
26.
Opisati izvedbe impulsnog prednabijanja i prednabijanja konstantnim tlakom, te
nabrojiti prednosti i nedostatke svake od tih izvedbi.

27.

Pojasniti varijabilnu geometriju turbine i njen utjecaj na parametre motora s

prednabijanjem.

28.

Vrste izvedbi turbopuhala s varijabilnom geometrijom turbine.

29.

Registarsko prednabijanje.