Professional Documents
Culture Documents
Приручник за органску производњу PDF
Приручник за органску производњу PDF
POLJOPRIVREDNI FAKULTET
Departman za ekonomiku poljoprivrede
i sociologiju sela
Trg Dositeja Obradovia br. 8
21 000 Novi Sad
tel: 021/485-3397; 458-138
-Prirunik-
SADRAJ
1. Uvod........7
2. Osnovni principi organske proizvodnje..........9
2.1. Sertifikacija i zakonodavstvo........................................................13
2.2. Stanje organske poljoprivrede na svetskom tritu............17
3. Iskustva iz organskog voarstva.........21
3.1. Uvod u organsko voarstvo...........21
3.2. Poetni koraci........21
3.3. Proizvodnja voa u skladu sa potrebama i mogunostima........22
3.4. Plantani uzgoj..........23
3.5. Zatita voa u skladu sa organskim principima........29
3.6. Proizvodnja u skladu sa prirodom ........32
4. Model za evidenciju, obraun i analizu trokova i rezultata na
PG ....................33
4.1. Znaaj istraivanja ..33
4.2. Metodologija ...38
4.2.1. Osnovi metodologije za evidenciju na gazdinstvu.....38
4.2.2. Softverska podrka metodologiji ...... 39
4.2.3. Definisanje model gazdinstva i planiranje proizvodnje.....40
4.2.4. Specifinosti obrauna trokova i rezultata u poljoprivredi......43
4.2.4.1. Praenje trokova u poljoprivredi po mestima nastanka....45
4.2.4.2. Znaaj i postupak sastavljanja kalkulacija na PG...........48
1. UVOD
Organski sistem poljoprivredne proizvodnje je privukao veliku panju tokom
protekle dve decenije, jer se ini da nudi reenje za neke od problema koji trenutno
postoje u poljoprivrednom sektoru industrijalizovanih zemalja. Organska
poljoprivreda ima potencijal da obezbedi koristi u smislu zatite ivotne sredine,
konzervaciju neobnovljivih izvora energije, poboljanog kvaliteta hrane, smanjenje
autputa prateih proizvoda i preorjentaciju poljoprivrede ka tritima na kojima
postoji tranja za vrednijim proizvodima. Neke evropske zemlje su prepoznale i
odgovorile na ove potencijalne koristi od organske poljoprivrede, i pruile podrku
farmerima da usvoje ovaj sistem proizvodnje. Pomo se realizuje direktno kroz
finansijske podsticaje ili/i indirektno kroz podrku istraivanjima, savetodavstvu i
trinim inicijativama. Rezultat ovako znaajne i sistematske podrke ogleda se u
ubrzanom razvoju organske poljoprivrede irom Evrope, sa slinim trendom,
moda manje naglaenim, i irom sveta.
Poljoprivreda Srbije je zasnovana na malim gazdinstvima, sa malim i
iscepkanim zemljinim posedima (u proseku 4,5 ha), koja ostvaruju mali prihod i
nedovoljnu efikasnost proizvodnje. Tehnika opremljenost je veoma niska,
nemodernizovana, sa malom specijalizacijom proizvodnje, izrazitom
ekstenzivnou proizvodnje, a pri tom, bez adekvatnog odgovora na potrebe trita.
Takoe, proizvodnja je prvenstveno namenjena za linu potronju lanova
gazdinstva, za direktne proizvoae, a samo mali viak odlazi na trite.
Ruralne oblasti u Srbiji odlikuje razliitost u karakteristikama, od socijalnih,
demografskih, do ekonomskih i svih drugih. Ipak, ono to im je naalost
zajedniko je "umiranje" sela usled velikih migracija iz ruralnih u urbane krajeve, u
potrazi stanovnika za boljim poslom, veim izvorima prihoda i boljim ivotnim
standardom. Usled migracija iz ruralnih u urbane predele, dolazi do takozvanog
"demografskog pranjenja" sela. Sve je ei sluaj da se cela domainstva gase.
Ne samo to iz sela odlazi radno sposobno stanovnitvo i time se smanjuje
raspoloiva radna snaga, ve odlaze mladi strunjaci i obrazovani ljudi, koji bi
svojim znanjem mogli da utiu na privredni razvoj i na poboljanje postojee
situacije. Proces migracije u pojedinim delovima Srbije, kao to je Istona Srbija i
veliki broj optina June Srbije je daleko iznad proseka migracija i u Srbiji i u
Evropi, to se mora uzeti kao veoma ozbiljan problem. Osim toga, problemi
dananje poljoprivrede i sela su i neorganizovanost proizvoaa, nepostojanje
brendiranih proizvoda, visoka nezaposlenost ena u ruralnim sredinama (90%,
izvor: RZS), a nepostojanje organizovanog otkupa proizvoda u nekim sluajevima,
neinformisanost stanovnitva o mogunostima diverzifikacije ekonomskih
aktivnosti u ruralnim sredinama i sl.
Organska proizvodnja predstavlja kompleksan nain proizvodnje koji mora da
potuje stroge zakonske norme i standarde. Upravo u tome se ogleda prednost
organskih proizvoda koji predstavljaju sinonim za zatitu zdravlja i ivota ljudi,
prirode i okoline. Visok prirodni potencijal i povoljni klimatski uslovi, Srbiju
ubrajaju u zemlje u kojima se organska proizvodnja moe uspeno razvijati.
Organski proizvodi Srbije mogu biti jedan od faktora ekonomskog razvoja i
7
10
EC Regulativa
Od januara 1993. godine svi svei i preraeni biljni proizvodi organskog
porekla koji se prodaju na teritoriji Evropske Unije podleu standardima koje je
uspostavila Evropska Komisija. Proizvodi animalnog porekla nisu bili regulisani.
Ovi standardi su po prvi put dozvolili inspektorima da uu u trag i onemogue
prevare na tritu organskih proizvoda. Minimum dve godine perioda konverzije se
zahtevalo. Svaka zemlja lanica je imala odreeni Inspektorat (DIA) koji je
zaduen za praenje i kontrolu organske sertifikacije samostalno ili u saradnji sa
sertifikacionim telima. U Britaniji, raniji set standarda UKROFSa je sada obavezan
sa UKROFSom kao DIA. Ostale zemlje lanice su morale da osnuju nova tela koja
e imati ulogu Inspektorata, kako bi bila u skladu sa doneenom Regulativom.
Uvoenje Regulative je imalo velikog uticaja na sertifikaciona tela: u
Francuskoj i Italiji njihov broj je smanjen na pet, u Irskoj je porastao na tri a u
Nemakoj se poveao sa est na vie od pedeset, mada je situacija komplikovana
zbog postojanja odvojenih inspekcionih tela za svih esnaest federalnih drava. U
nekim sluajevima, poput Danske, Francuske ili Norveke, sertifikaciju sada
sprovode delimino ili potpuno vladine agencije.
Uvoz u Evropsku Uniju omoguen je zemljama koje se nalaze na listi odobrenih
zemalja (tzv. Lista Treih Zemalja). Izraena je zabrinutost da u odreenim
zemljama, pre svega june Evrope, u kojima ne postoji tradicija organske
proizvodnje, moe doi do negativnog uticaja od strane lokalnih vlasti koje mogu
biti suvie popustljive ili suvie na strani nazovi organske poljoprivrede iz
socijalnih, politikih i ekonomskih razloga, to moe da nanese tetu imenu
organske poljoprivrede. Kritika je ila i u pravcu toga da su standardi u EC
Regulativi preniski i da umesto da podignu mogu da dovedu do sniavanja
standarda u organskoj proizvodnji.
EU je 2007. godine usvojila prvi deo kompletno revidiranih propisa i regulativa
o organskoj proizvodnji, Regulativu koja je stupila na snagu 1. januara 2009.
godine. Mnoge evropske zemlje koje nisu lanice EU su ve poele sa
prilagoevanjem svojih regulativa Regulativi 834/2007.
Meunarodna sertifikacija i akreditacija
Na meunarodnom nivou, inicijalna ideja i podstrek za uvoenje globalnih
organskih standarda potekla je od Meunarodne Federacije za Organsku
Poljopriverdu (IFOAM). IFOAM je osnovan 1972. godine i danas ima svoje
sedite u Tholey-Theley u Nemakoj. Gotovo sve vane nacionalne evropske
sertifikacione organizacije su lanovi IFOAMa, kao i mnoge asocijacije i institucije
koje se ne bave sertifikacijom, to znai da evropski lanovi dominiraju
Federacijom mada je uoljiv povean interes zemalja u razvoju.
IFOAM je osmislio set proizvodnih standarda koji predstavljaju minimum koji
primarni proizvoai moraju da zadovolje, i svi njeni lanovi se u principu
rukovode ovim pravilima. IFOAM standardi su korieni kao osnova prilikom
izrade EC Regulative, ali i ostalih nacionalnih regulativa. Cilj IFOAMa je da se
stvori jedan globalni organski peat koji bi nosili svi koji se nalaze u procesu
organske proizvodnje.
15
16
18
Australija
Argentina
SAD
Kina
panija
Italija
Francuska
Nemaka
Urugvaj
Kanada
3.2
2.2
2.1
1.6
1.3
1.1
1.1
0.9
0.9
Milioni hektara
Procentualno uee organskog u ukupnom poljoprivrednom zemljitu je:
36.30%
Foklandska Ostrva
31.00%
Lihtentajn
19.50%
Austrija
vedska
16.30%
Estonija
16.00%
vajcarska
12.20%
Francuska Gvajan
11.90%
Samoa
11.80%
eka
11.20%
Letonija
11.00%
Italija
10.30%
19
20
tetoine, one su idealan izbor za gajenje na okunici. Uz zid ili ogradu mogu se
saditi stubaste (kolumnar) forme voa, koje imaju kratke rodne grane (rodne
kolae). Najvei izbor stubastih formi ima jabuka. Rezidba se svodi na
proreivanje cvetnih pupoljaka i skraivanje rodnih kolaa da bi se obezbedila
redovna rodnost. Sade se na razmaku od 50 cm, a mere nege su opirnije opisane u
poglavlju o plantanom uzgoju.
25
Izbor sorti
Glavni kriterijumi kod izbora sorte su: kratka vegetacija rane sorte, umerena
bujnost, debljina pokoice, otpornost na bolesti i tetoine, dobar afinitet sa
podlogama.
Autohtone sorte veine vonih vrsta imaju genetsku otpornost na jednu ili vie
bolesti. Autohtone sorte jabuke koje se preporuuju za organsku proizvodnju su:
umatovka, Zelenika, Kablarka i Krstovaa. Kod nekih autohtonih sorti jabuke je
uraena i klonska selekcija kojom se za organsku proizvodnju posebno preporuuju
sorte: Budimka klonovi Arilje i Gradac i Koara klonovi Arilje i Gradac. Od
priznatih sorti jabuke najbolje rezultate u praksi, na osnovu otpornosti i kvaliteta,
dale su sorte: Topas, Enterprise, Gold Rush, Rawena, Williams pride, Mody.
Sadni materijal treba da bude bezvirusan. Sadnica ne treba da bude previe
bujna, mora biti bez mehanikih oteenja i sa dobro razvijenim korenovim
sistemom i sraslim spojnim mestom. Prevremene grane utiu na bre stupanje u
pun rod.
Ureenje i priprema parcele
Pre sadnje treba, po potrebi, uraditi krenje zemljita. Ostaci korenovog sistema
prethodno gajenih viegodinjih vrsta mogu imati tetan uticaj na mlad zasad.
Na osnovu agrohemijskih i fizikih analiza zemljita potrebno je uraditi
meliorativno ubrenje parcele, kalcifikaciju, drenau.
Krenje zemljita parcelu obavezno oistiti od ostataka korenovog sistema
prethodno gajenih viegodinjih vrsta zbog njegovog viegodinjeg tetnog uticaja
na mlad zasad. Pre sadnje parcela treba da se dve godine odmara od ostataka
korena i tetnih organizama prethodnih kultura.
Nivelisanje - ravnanje terena se radi po potrebi i u cilju bolje organizacije
zemljine teritorije i lakeg manipulisanja mehanizacijom.
Odvodnjavanje i navodnjavanje pre podizanja viegodinjih zasada potrebno
je na osnovu pedoklimatske analize parcele planirati njeno odvodnjavanje
(drenau) ili navodnjavanje. Najzastupljeniji nain navodnjavanja viegodinjih
zasada je navodnjavanje kap po kap. Prednosti ovog naina navodnjavanja su:
najracionalniji utroak vode u odnosu na druge naine navodnjavanja, najmanje je
stresan za voke, najmanje zbijanja zemljita, najpreciznije doziranje vode,
mogunost fertirigacije. Filteri za vodu su obavezni, a ako je nagib parcele vei od
5% treba koristiti kompenzujue kapljae. U organskoj proizvodnji hemijska i
bakterioloka analiza vode je obavezna.
Suzbijanje viegodinjih korova i
Udaljenost prve i poslednje sadnice u
parazita je jednostavnije uraditi pre
redu od ograde ili granice parcele
sertifikovanja parcele. Parcelu treba pre
treba da je 6-8 metara.
sadnje to bolje oistiti od viegodinjih i
rizomskih korova i nematoda.
Organizacija zemljine teritorije uvoenje u parcelu i pokazivanje granica
treba pre sadnje da uradi geometar. Ako se planira ograivanje zasada, ograda treba
da se postavlja udaljena najmanje 0,5 m od granice parcele. Planiranjem pravca i
26
27
Prednosti biopesticida:
Upotreba herbicida
Monokultura
Upotreba pesticida
Navodnjavanje
Zagaenje pesticidima
31
32
33
37
4.2. METODOLOGIJA
Definisana je kompletna raunovodstvena metodologija za evidentiranje
poslovnih dogaaja, utvrivanje i analizu ekonomskih parametara poslovanja
poljoprivrednih gzdinstava (PG), ukljuujui i osnovne smernice za pravilno
korienje dobijenih rezultata u procesu odluivanja.
Sama metodologija se sastoji od dva jasno definisana segmenta koji su naravno
vrsto povezani u jedinstvenu metodologiju. Radi se o sledeim segmentima:
a) Metodologija za evidenciju poslovnih dogaaja na gazdinstvu,
b) Metodologija za obraun, analizu i prezentaciju ekonomskih pokazatelja
poslovanja gazdinstva.
Obrauje ukupno 50 ha, od ega deo zemljita (16 ha) uzima u zakup (parcele
oznaene sa T su sopstvene, a one oznaene sa Z zakupljene).
Podrazumeva se da se evidencija vodi samo za ekonomski znaajne
proizvodnje. Drugim reima, kalkulacije se ne sastavljaju za one proizvodnje
koje su iskljuivo namenjene zadovoljavanju prehrambenih potreba lanova
domainstva (npr. povre u bati, voe u dvoritu, ivina i svinje za sopstvene
potrebe i sl.).
U strukturi je zastupljena ratarska, voarska i stoarska proizvodnja, kako bi se
mogle pokazati obraunske specifinosti pojedinih grana.
Veinu stone hrane (kabaste i koncentrovane) proizvodi samostalno, u vidu
poluproizvoda.
Raspolae sa najveim delom sopstvenih sredstava potebnih za finansiranje
proizvodnje, a samo manji deo finansira iz kredita.
Poseduje veinu neophodnih objekata i mehanizacije (osim kombajna), a
takoe ima i teretni kombi za transport, prevashodno voa do mesta prodaje.
Gazdinstvo je registrovano, ostvaruje sve predviene subvencije, pretpostavka
je, zbog jednostavnosti, da nije u sistemu PDV-a, to ne menja sutinu
metodologije, sve cene su sa uraunatim PDV-om.
Pored nosioca gazdinstva, jo dva lana domainstva su radno sposobna
(supruga i sin), dok se ostatak radne snage angauje eksterno (preko studentske
zadruge i u nadnicu). Nosilac gazdinstva plaa, naravno, penziono i
zdravstveno osiguranje.
Gazdisntvo se ne bavi preradom proizvoda.
Proizvodi se uglavnom ne skladite ve se prodaju odmah posle etve itd.
Podrazumeva se da gazdinstvo na poetku svake godine pravi plan
proizvodnje, koji se tokom godine moe menjati, u zavisnosti od konkretnih
uslova. Tabele 1 i 2 ne predstavljaju planove proizvodnje u pravom smisli, ve
prikaz strukture proizvodnje na model gazdinstvu, uz pretpostavku da su planirana
i ostvarena struktura proizvodnje podudarne (tj. u toku godine je planirano svedeno
na ostvareno).
S obzirom da se nae model gazdinstvo ne bavi preradom, u nastavku se daju
planovi/strukture proizvodnje za biljnu i stoarsku proizvodnju. U sluaju postojanja i
prerade na gazdinstvu, to ne predstavlja problem, metodologija obrauna je ista kao za
primarnu poljoprivrednu proizvodnju, samo je forma kalkulacije neto drugaija,
tanije jednostavnija.
Obrasci planova proizvodnje mogu da sadre znatno vie podataka, kao to su:
sorta/hibrid/rasa, da li se i koliko navodnjava, zatim planirani prinos, planirane
trine cene i vrednost proizvodnje itd. Deo ovih podataka moe da se upie i
kolonu napomena ili da se otvori jo par kolona, to se u sxcelu jednostavno radi.
U cilju jednostavnosti i preglednosti za potrebe prezentacije ove metodologije
odluili smo se za jednostavniju tabelu.
Oznaavanje proizvodnji pravilno koncipiranim iframa takoe je jako bitno.
Radi se o klasifikujuim iframa, koje su vane za kasniji rad sa bazama podataka
(sortiranje, sumiranje, klasifikacija i ekstrakcija podataka po razliitim
41
43
potom
44
- suara,
- meaona stone hrane,
- eventualno transpotrna sluba i energana.
PRIMARNE VRSTE
TROKOVA
GLAVNAMESTA
TROKOVA
Direktni trokovi
Osnovni materijal
Penica
Pomoni materijal
Kukuruz
POMONA MESTA
TROKOVA
Ostali materijal
Rezervni delovi
Suncokret
Soja
Energija
Teki traktori
Amortizacija
Srednji traktori
eerna repa
Rezervisanja
Laki traktori
Trokovi rada
Kombajni
Trokovi naknada
Prikljune maine
Proizvodne usluge
Radionica
Neproizvodne usluge
Hidrosistem
Reprezentacija
Suara
...
Krompir
Raspodela
Paprika
Graak
...
Trokovi osiguranja
Tov svinja
MESTA OPTIH
TROKOVA
Proizvodnja jaja
...
OT gazdinstva
Proizvodnja jabuka
OT grane
Proizvodnja kajsija
...
Eksterne usluge
5,3
Parcele:
ifra: 90101
T2, T5, T9
Red.
broj
2
3
8
)
TROKOVI
..
Koliina
Cena
IZNOS
DATUM
Seme penice
0,85
34175
29049
X. 2013.
Seme penice
0,63
34300
21609
X. 2013.
1,48
34228
50658
NPK 15:15:15
Seme / rasad:
t
1,54
41050
63217
X. 2013.
Urea
1,00
42210
42210
II. 2014.
Mineralna ubriva:
2,54
41507
105427
8,2
820
6724
XII. 2014.
Artea
lit
3,2
1385,0
4404
IV. 2014.
Metamark
lit
12,7
1290,0
16409
IV. 2014.
Stajnjak
Zatitna sredstva:
MEHANIZACIJA
/ NAPOMENA
15,90
1309
20813
Dizel D2
lit
21,2
132,0
2798
Dizel D2
lit
12,7
132,0
1679
Dizel D2
lit
55,7
134,0
7457
Dizel D2
lit
174,0
134,0
23316
Dizel D2
lit
17,0
134,0
2273
Dizel D2
lit
10,1
141,0
1420
Dizel D2
lit
10,1
141,0
1420
Dizel D2
lit
13,3
141,0
1868
Dizel D2
lit
23,6
143,0
3375
Dizel D2
lit
12,7
143,0
1819
47425
Gorivo:
350,2
135,4
Mamci za glodare
kg
15,4
55,0
845
II. 2014.
Manila
kg
10,8
145,0
1566
VII. 2014.
Ostali materijal
Svega trokovi materijala
2411
233458
(1 d 6)
etv/ berba
27030
VII. 2014.
Osiguranje proizvodnje
10550
XI. 2013.
Direktne usluge
37580
as
38,0
140
5320
VII. 2013.
as
21,0
140
2940
X. 2013.
Nadnice radnicima 2
as
10,0
140
1400
X. 2013.
as
13,0
140
1820
II. 2014.
Nadnice radnicima 2
as
9,0
145
1305
IV. 2014.
as
12,0
140
1680
VII. 2014.
103,0
140
Trokovi rada
169335
( 1 d 8 )
14465
285503
53
Povr-
Trina
Vrednost proizvodnje
ina
t / h Ukupno
5,3
6,47
34,29
14520,4
497919
VII. 2014.
4,10
16,40
1350,0
22140
VII. 2014.
Glavni proizvod
Sporedni proizvod
Prinos
cena
Svega prinos
Ukupno
Datum NAPOMENA
520059
REALIZACIJA
.. Koliina Cena
AD "Danubijus"
Glavni proizvodt
15,4
15000,0
230850
ZZ "Agronom"
Glavni proizvodt
8,2
14500,0
118900
PG "Markovi"
Sporedni proizvod
t
4,0
1350,0
5400
X. 2014.
0
0
10 Svega prodaja
355150
Zamena za hleb
Glavni proizvodt
3,0
14000,0
42000
VIII. 2014.
Glavni proizvodt
1,5
14400,0
21600
IX. 2014.
Glavni proizvodt
11 Svega za domainstvo
63600
0,8
7680,2
6144
X. 2014.
Prostirka zakrave
Sporedni proizvod
t
8,7
1350,0
11718
XII. 2014.
Prostirka svinje
Sporedni proizvod
t
1,2
1350,0
1625
XII. 2014.
Sporedni proizvod
t
ha
19488
31800
12 Svega za gazdinstvo
Subvencije po hektaru
5,3
6000,0
13
Svega subvencije
35250
14
UKUPNO
PROIZVODI
-Zrno:
15
Od toga :
POLUPROIZVODI
-Zrno:
16 KRAJNJE ZALIHE
17 OSTALO
XII. 2014.
3450
t
t
28,9
14520,4
13,9
1350,0
-Slama:
t
t
0,8
9,9
7680,2
1350,0
-Zrno:
5,4
14520,4
-Slama:
-Slama:
t
2,5
1350,0
-Subvencije, osiguranje i dr.
B ) PRIHODI (14+16+17):
419494
18743
6144
13343
78425
3397
35250
555309
54
1. Seme/rasad:
Seme/rasad zajedno sa ubrivom, stonom hranom, prostirkom i grlima
stavljenim u tov predstavlja osnovni materijal u primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji. Seme/rasad moe biti izraeno razliitim jedinicama mere (JM). Ako
se radi o rasadu tada je jedinica mere komad. Takoe nema dileme kada se za
jedinicu mere uzima setvena jedinica - SJ (eerna repa, eventualno kukuruz
itd.). Ako je koliinu semena neophodno izraziti teinskom jedinicom, onda u cilju
dobijanja uporedivih podataka, za ratarske proizvodnje treba uvek uzeti tonu (t), a
za povrtarske kilogram (kg).
Ako se javljaju vie vrsta semena (npr. razliite sorte, ili od razliitih
proizvoaa) u obrazac za evdenciju unose se posebno koliina i cena za svaku
vrstu semena. Softver sam sraunava iznose, sabira kolone koliina i iznos, a
potom njihovim deljenjem izraunava prosenu cenu utroenog semena. Softver
potom zbirne podatke prenosi u kalkulaciju, koja se nalazi u istom sheet-u excel
programa (tab. 4).
Prethodni princip vai za sve vrste trokova kod kojih se posebno unosi
koliinska i cenovna komponenta. Kao izuzetak se mogu pojaviti pojedine vrste
direktin usluga, gde se ponekad upisuju samo podaci o iznosu. Po istom ovom
pricipu se unose i podaci o ostvarenom prinosu, odnosno prodaji.
Deo semena koji se eventualno koristi iz sopstvene proizvodnje, obraunava se
po ceni kotanja, a ne po trinoj ceni. Pri tom se cena kotanja izraunava kao
zbir osnovne cena kotanja iz kalkulacije i eventualnih trokova dorade, uvanja,
transporta i sl. Po istom principu se obraunavaju i svi drugi poluproizvodi
(proizvodi koji se ne prodaju eksterno, ve se koriste za reprodukcionu potronju
na gazdinstvu, nezavisno od toga da li se radi o glavnim ili sporednim
proizvodima). To istovremeno znai da se u kalkulacijama onih proizvodnji koje
daju poluproizvode, pri izraunavanju vrednosti proizvodnje, poluproizvodi
vrednuju takoe po ceni kotanja. Ako se radi o poluproizvodima koji su po svom
karakteru sporedni proizvodi (slama, kukuruzovina, stajnjak i sl.), i iju je cenu
potrebno utvrivati procenom, onda se koristi njihova jedina cena koju imaju, a to je
procenjena cena (o proceni se vie govori u nastavku).
2. Mineralna ubriva:
Za mineralna ubriva vae isti principi evidencije i obrauna kao i za seme. Za
sve vrste mineralnih ubriva jedinica mere je tona (t).
3. Stajnjak:
Korisno dejstvo stajnjaka se obino raspodeljuje na etiri godine, i to u
sledeem omeru: 1. godina 40%, 2. godina 30%, 3. godina 20% i 4. godina 10%.
To znai da se u pojedinim godinama koliina stajnjaka rauna primenom
odgovarajueg procenta. U naem primeru je pretpostavka da korisno dejstvo
stajnjaka nije prisutno kod svih parcela, kao i da je vreme proteklo od ubrenja
razliito za pojedine parcele, kod kojih to dejstvo postoji. Stajnjak spada u grupu
proizvoda koji nemaju optepoznatu trinu cenu, jer nisu predmet redovnog
prometa na tritu. Poljoprivreda je karakteristina po relativno velikom broju
56
57
4. Zatitna sredstva:
U zavisnosti od toga u kojem se agregatnom stanju pojavljuju, za jedinicu mere
treba uzeti kilogram (kg) ili litar (l).
5. Energenti:
Definisani model podrazumeva da se trokovi goriva i ostalih energenata
(elektrina energija, gas i vrsta goriva) direktno vezuju za pojedine proizvodnje.
Na ovaj nain se poveava preciznost obrauna, s obzirom da se radi o vrlo
znaajnim trokovima (posebno u biljnoj proizvodnji). Ovakav postupak je znatno
precizniji nego vezivanje goriva za MT traktor, i posle raspodela sa ostalim trokovima
traktora, najee na osnovu asova rada. Podci o utroenom gorivu mogu se reltivno
lko obezbediti, pogotovu kod novijih trktor. A i kada se radi o starijim traktorima,
poljoprivrednici prilino pouzdano znaju koliko su potroili goriva za pojedine
agrotehnike operacije, na pojedinim parcelama. U krajnjoj liniji, uvek postoji
mogunost primene metoda dosipanja do punog rezervoara. To znai da se krene sa
punim rezervoarom, a poslednji rezervoar se napuni do kraja, na osnovu ega se
jednostavno sraunava utroeno gorivo u toj operaciji. Savetodavci, ukoliko uestvuju
u obraunu i analizi trokova (to je u poetku oekivano), ipak treba da obrate
panju na realnost podataka o utroenom gorivu, imajui u vidu primenjenu
tehnologiju, udaljenost pojedinih parcela, da li se koriste eksterne usluge i sl.
U sluaju kada nije mogue precizno utvrditi trokove pojedinih energenata
(npr. elektrine energije u stoarstvu, jer ne postoji posebno brojilo) treba primeniti
metod iskustvene procene.
6. Ostali materijal:
Ovde spadaju razne vrste pomonog materijala, ambalae i sitnog inventara.
Radi se o prilino brojnim i po karakteru raznorodnim materijalima, koji se
izraavaju razliitim jedinicama mere, usled ega nije mogue sabirati njihove
koliine. Sa druge strane, re je o manje znaajnim trokovima, pa je njihovo
posebno iskazivanje u kalkulaciji neracionalno. Zbog toga se za materijale iz ove
grupe u kalkulaciju ne unose jedinica mere, kolicina i cena, ve samo iznos
trokova u dinarima, tj. kao jedna stavka kalkulacije. To omoguava da njihovo
lake zbrajanje i uproseavanje u zbirnim kalkulacijama.
7. Direktne usluge:
Ova grupa trokova obuhvata prevashodno eksterne direktne proizvodne usluge
(obrada zemljita, kombajniranje, zatita, transport proizvoda, suenje, skladitenje,
zatim u stoarstvu usluge veterinara, analiza mleka i sl.). Zbog jednostavnosti
58
forme kalkulacije, u ovu grupu trokova su razvrstani i neki trokovi koji, strogo
uzevi, ne predstavljaju usluge u pravom smislu (osiguranje proizvodnje, analiza
zemljita i dr.). Ovde ne treba evidentirati one vrste usluga/trokova koje po svom
karakteru nisu proizvodne, odnosno koje spadaju u opte trokove gazdinstva ili
grane (npr. zemljina renta, kamate na obrtna sredstva, savetodavne, advokatske,
raunovodstvene i druge neproizvodne usluge).
Kod unosa ovih trokova u obrazac za evidenciju bira se sa padajueg
menija, tj. prethodno definisane liste eksternih usluga, koje su razliite za biljnu i
stoarsku proizvodnju. Moe se upisivati koliina i cena, pri emu raunar sam
izraunava iznos, a moe se uneti i samo iznos trokova u dinarima. U oba sluaja
softver u formu kalkulacije upisuje samo ukupan iznos trokova, s obzirom da se
radi o razliitim uslugama, koje se izraavaju razliitim jedinicama mere, usled
ega nije mogue sabirati njihove koliine
8. Trokovi rada:
Neophodno je razlikovati i posebno evidentirati dve kategorije trokova rada:
(a) rad lanova porodice (sopstveni rad, porodini rad) i (b) eksterni (plaeni) rad.
Trokovi eksternog rada pored neto iznosa obuhvataju i eventualne poreze i
doprinose (npr. ako se radnici angauju preko studentske zadruge, po ugovoru o
delu, ili su zaposleni na gazdinstvu). Iznos poreza i doprinosa se obraunava kroz
cenu rada po 1 asu. Ako se radi o nadniarima (kao to je u naem primeru), onda
se trokovi poreza i doprinosa ne plaaju i ne obraunavaju.
Trokovi rada lanova porodice, pored rada lanova porodice, obuhvataju i
sav drugi neplaeni rad (pomo komija, rodbine, prijatelja i sl.). Cena porodinog
rada se odreuje na osnovu aktuelnih cena plaenog rada, za isti/slian nivo
sloenosti. Kod naeg model gazdinstva imamo tri radno sposobna lana
porodice, a po potrebi se angauju i eksterni radnici, uglavnom u vidu nadnienja, a
ree preko studentske zadruge.
Savetodavcima koji pomau u evidenciji, obraunu i analizi trokova,
preporuuje se, da u cilju provere realnosti podataka o utroenim asovima rada,
konsultuju i strunu literaturu u kojoj su ovi normativi obraeni.
Prethodna kalkulacija (tab. 4) prikazana je u njenom izvornom bliku, tj. vidu
excel sheet-a. Excel prua niz mogunosti u pogledu obrauna, izmeu ostalog, da
se i izvan samog obrasca (tj. tabele) kalkulacije koriste i druge elije, za brojne
dodatne podatke, odnosno izraunavanja.
U K U P N A P R O I Z V O D NJ A (UKUPAN OBRT) =
Vrednost proizvod
upotrebljenih z dlju
reprodukciju n gzdinstvu +
(poluproizvodi)
60
Povr-
Prinos
Trina
ina
t / h Ukupno
cena
5,3
6,47
34,29
14520,4
497919
VII. 2014.
4,10
16,40
1350,0
22140
VII. 2014.
Glavni proizvod
Sporedni proizvod
Svega prinos
Vrednost proizvodnje
Ukupno
Datum NAPOMENA
520059
REALIZACIJA
.. Koliina Cena
AD "Danubijus"
Glavni proizvodt
15,4
15000,0
230850
ZZ "Agronom"
Glavni proizvodt
8,2
14500,0
118900
PG "Markovi"
Sporedni proizvod
t
4,0
1350,0
5400
X. 2014.
0
0
10 Svega prodaja
355150
Zamena za hleb
Glavni proizvodt
3,0
14000,0
42000
VIII. 2014.
Glavni proizvodt
1,5
14400,0
21600
IX. 2014.
Glavni proizvodt
11 Svega za domainstvo
63600
0,8
7680,2
6144
X. 2014.
Prostirka zakrave
Sporedni proizvod
t
8,7
1350,0
11718
XII. 2014.
Prostirka svinje
Sporedni proizvod
t
1,2
1350,0
1625
XII. 2014.
Sporedni proizvod
t
ha
19488
31800
12 Svega za gazdinstvo
Subvencije po hektaru
5,3
6000,0
13
Svega subvencije
14
UKUPNO
PROIZVODI
-Zrno:
15
Od toga :
POLUPROIZVODI
-Zrno:
16 KRAJNJE ZALIHE
17 OSTALO
XII. 2014.
3450
35250
t
t
28,9
14520,4
13,9
1350,0
-Slama:
t
t
0,8
9,9
7680,2
1350,0
-Zrno:
5,4
14520,4
-Slama:
-Slama:
t
2,5
1350,0
-Subvencije, osiguranje i dr.
B ) PRIHODI (14+16+17):
419494
18743
6144
13343
78425
3397
35250
555309
Penica zrno
ha
5,3
10 Penica slama
4,0
11 Prihodi od subvencija
5,3
Prinos
(t/ha)
Cena
(din/t)
6,47
14520
4,10
1350
12 Ostali prihodi
Vrednost (din)
VARIJABIL.
Ukupno
po 1 ha CENA KO.
497919
93947 7680,2
22140
4177 1350,0
31800
6000
3450
651
555309
104775
269806
50907
proizvoda), koriste tzv. stari metod i novi metod, znai da procenjena trina
cena sporednih proizvoda istovremeno predstavlja i njihovu cenu kotanja.
3) Ako eventualno postoje i takvi proizvodi za koje sa prihvatljivim stepenom
pouzdanosti nije mogue utvrditi ni cenu kotanja ni lokalnu trinu cenu, onda
treba primeniti alternativne metode procene3 (npr. metod zamene, metod
upotrebne vrednosti i dr.).
Ako se finalni i poluproizvodi u kalkulacijama vrednuju po razliitim cenama
dobijaju se netani i neuporedivi podaci za one proizvodnje koje deo ili sve
proizvode plasiraju kao poluproizvode (u naem primeru je to kukuruz, a moe biti
i lucerka, stoni jeam, pa i silani kukuruz itd.). Kod ovih proizvodnji rezultat je
potcenjen, jer se poluproizvodi vreduju najee po nioj ceni (u sluaju kada je to
cena kotanja ili neka druga manja od trine). U proizvodnji penice se ovaj
problem ne postavlja, jer je slama, iako poluproizvod, ve procenjena (vrednovana)
po trinoj ceni.
Ovakvim nainom obraunavanja poluproizvoda (tj. po ceni kotanja),
favorizuje se preciznost finansijskog rezultata za gazdinstvo u celini, u odnosu na
finansijski rezultat pojedinih proizvodnji. Pri tom, treba voditi rauna da li se i u
kome obimu poluproizvodi zaista mogu eksterno realizovati, u konkretnim
proizvodnim i trinim uslovima.
Imajui u vidu prethodna razmatranja, mi smo se odluili za vrednovanje na
oba naina, za razliite potrebe. Tanije, u osnovnim analitikim kalkulacijama
proizvodnji kukuruza, lucerke i silanog kukuruza, poluproizvodi su vrednovani po
ceni kotanja. Na taj nain se u konkretnim uslovima na gazdinstvu dobije tanija
kalkulacija, a takoe i pogodnija za obraun stone hrane i drugih poluproizvoda.
Ovim se poluproizvodi vrednuju po istoj ceni i u njihovoj izvornoj kalkulaciji
proizvodnje (u kojoj su dobijeni), i u kalkulaciji proizvodnje gde su upotrebljeni
kao repromaterijal. Na primer, kukuruz upotrebljen u tovu svinja, vrednuje se po
istoj ceni (tj. po ceni kotanja) i u kalkulaciji proizvodnje kukuruza gde se javlja
kao (polu)proizvod, i u kalkulaciji tova svinja, gde se javlja kao materijal. Ili, na
primer, slama koja se koristi kao prostirka, obraunava se po procenjenoj trinoj
ceni i u kalkulaciji proizvodnje penice gde je proizvedena, i u kalkulaciji
proizvednje mleka, gde se koristi kao prostirka, tj. materijal. Slama koja se,
eventualno prodaje eksterno, predstavlja finalni proizvod, i vrednuje se naravno po
trinoj, tj. ostvarenoj prodajnoj ceni.
Meutim, takoe su napravljeni i dodatni obrauni, na bazi vrednovanja i
poluproizvoda po trinim cenama. Na taj nain su dobijeni pokazatelji uspeha za
potrebe merenja i ocene rezultata, odnosno poreenja izmeu pojedinih
proizvodnji i grana. Ovo se odnosi samo na kukuruz merkantilni, jer je u
konkretnim uslovima naeg model gazdinstva usvojena pretpostavka da se sve
zrno kukuruza moe eksterno realizovati. Za lucerku i silani kukuruz ovi obrauni
nisu izvoeni, jer je usvojena suprotna pretpostavka, da se silaa i seno lucerke, ne
Detaljnije o metodama procene materijala koji nemaju poznatu trinu cenu pogledati
Andri, J.: Kalkulacije u poljoprivredi, Poljoprivredni fakultet, Zemun, 1991, str. 14-36.
3
63
cene treba uzimati sa uraunatim PDV-eom. Ovo se odnosi kako na cene eksterno
nabavljenih inputa (materijali, usluge i dr.), tako i na prodajne cene eksterno
realizovanih proizvoda/usluga. Drugim reima, kod gazdinstava koja nisu u sistemu
PDV-a, u prodajnu vrednost proizvoda se uraunava i eventualna PDV nadoknada.
65
Stri metod:
Poznat je jo i pod nazivima metod osttk, metod supstrkcije. Predstavlja
je njjednostvniji metod, koji se njvie primenjuje u ratarskoj proizvodnji.
Pogodn je kd se ko rezultt zjednike proizvodnje dobij jedn glvni i jedn
ili vie sporednih proizvod. Postupk se sstoji u tome d se od ukupne cene
kotnj (tj. ukupnih zjednikih trokov proizvodnje) oduzme vrednost sporednih
proizvod, osttk predstvlj cenu kotnj glvnog proizvod. Potom se
deljenjem s koliinom dobij cen kotnj po jedinici glvnog proizvod.
Vrednost sporednih proizvod moe se utvrivti (tj. procenjivati) po: plnskoj
ceni kotnj, po plnskoj prodjnoj ceni, ili po trinoj ceni. Njbolje reenje je d
se sporedni proizvodi vrednuju po trinoj ceni, jer se u klkulciji i glvni
proizvodi iskzuju po trinoj ceni. U ovoj metodologiji se vrednost sporednih
proizvod utvruje n bzi trinih cen, to je ve objanjeno kod procene
poluproizvoda. Pri tome se, ko proizvodi nemju optepozntu trinu cenu, to je
s sporednim poljoprivrednim proizvodim est sluj, moe uzeti i cen s
loklnog trit, odnosno cen poslednje poznte trnskcije.
U nstvku se prikzuje postupk rzdvjnj ukupne cene kotnj n glvni i
sporedni proizvod, koristei podtke iz klkulcije proizvodnje penice (tb. 4).
Tabela 4b: Utvrivanje cene kotanja (iseak iz kalkulacije- tab. 4)
A) VARIJABILNI TROKOVI (1 do 8)
Ostvareni
Prinos
ha
rezultati
(t/ha)
9
Penica zrno
5,3
10 Penica slama
4,0
11 Prihodi od subvencija
5,3
Cena
(din/t)
6,47
14520
4,10
1350
12 Ostali prihodi
285503
53869
86,3
Vrednost (din)
VARIJABIL.
Ukupno
po 1 ha CENA KO.
497919
93947 7680,2
22140
4177 1350,0
31800
6000
3450
651
555309
104775
269806
50907
Metod relacije:
Rstvljnje zjednike cene kotnj po ovom metodu vri se srzmerno
trinoj ceni svakog proizvod, nezvisno d li se rdi o glvnim ili sporednim
proizvodim. To zni, d svki proizvod preuzim srzmern deo trokov i
srzmern deo odgovornosti z uspeh ukupne proizvodnje.
Pogodn je z utvrivnje cene kotnj u vorstvu, kd se dobijju isti
proizvodi rzliitog kvlitet (npr. I, II i III kls jbuk). I u ovoj metodologiji je
primenjen upravo za uvtrivanje cene kotanja u voarskoj i vinogradarskoj proizvodnji.
Formul z izrunvnje individulne cene kotnj konkretnog proizvod
kuplovne proizvodnje je slede:
Relacija (R) =
ha
rezultati
9
I Klasa
10 II Klasa
974212
Prinos
Cena
(t/ha)
(din/t)
304441
Vrednost (din)
Ukupno
po 1 ha CENA KO.
2,2
29,00
37841
2458145
0,96
29,00
19492
542652
169579
38923
12163
11 Prihodi od subvencija
12 Ostali prihodi
83,2
VARIJABIL.
768170 12285,1
24300
6328,0
7594
3064020
957506
2089807
653065
Obrun:
R = A / B = 974.212 / (2.458.145 + 542.652) = 0,3247
Cen kotnj 1 t jabuka I klase: 37.841 x 0,3247 = 12.285,1 din/toni
Cen kotnj 1 t jabuka II klase: 19.492 x 0,3247 = 6.328,0 din/toni
Novi metod je pogodan za primenu u proizvodnji mlek, pa je objanjen u
ifra:
9,51
TROKOVI
.. Koliina
kg
10000
28,713
287125
kg
7312
28,713
kg
kg
100
20,00
Koncentrovana hraniva
17412
28,66
499071
kg
40000
2,77
110937
Seno-lucereke
kg
6504
3,07
1Ispaa
kg
60
1200
Silaa
kg
22686
2,77
Seno-lucereke
kg
10000
3,07
1Repini rezanci
kg
kg
2375
2,80
Kabasta hrana
81625
3,71
2Voda
kg
16425
0,130
kg
85
230,00
2Ostala hrana
kg
kg
2135
I. 2014.
21685
8680
1,35
8680
1,35
11718
18340 XII. 2014.
0 #DIV/0!
1Dizel D2
2Elektrina energija
1Dizel D2
lit
lit
lit
230
23725
145
134
0,62
142
2Prirodni gas
lit
lit
85
49,00
24185
2,91
Energenti
303107
823863
kg
kg
Lekovi i slino
I. 2014.
0 VI. 2014.
0
0 #DIV/0!
kg
kg
18340
30820 I. 2014. IMT 549
14710 III. 2014.
20590 VI. 2014. MZT 820
4165 XII. 2014.
0
70285
Sredstva za dezinfekciju
kg
Ostalo
kg
kg
Ostali materijali
MEHANIZACIJA /
NAPOMENA
I. 2014.
Silaa
DATUM
Koncentrat za Krave 1
IZNOS
Koncentrat za Krave 1
I)
Cena
93001
0 #DIV/0!
5105
105448
3Vetako osemenjavanje
4750
2Osiguranje ivotinja
3Analiza mleka
1Veterinarske usluge
I. 2014.
0
9
Direktne usluge
Rad lanova porodice 1
as
Nadnice radnicima 2
as
400
145,00
Ostali rad 2
Rad lanova porodice 1
as
as
150
350
50,00
135,00
1900
130,39
0 #DIV/0!
1000 135,00
as
10 Trokovi rada
A) VARIJABILNI TROKOVI I (1 do 10)
36140
135000
I. 2014.
0
247750
1213201
68
P R O I Z V O D N J A
Proizvod
Datum
I. 2014.
lit
Mleko
II. 2014.
lit
Mleko
Mleko
V. 2014.
lit
Mleko
Mleko
X. 2014.
Mleko
20000 I. 2014.
Koliina
Cena
NAMENA
IZNOS
15000
28
5000
30
13000 V. 2014.
25000
28
5000
28
840
lit
730
28
7000
30
58570
28,3
Mleko
20,0
lit
11 Mleko
0
59570
1657206
Telad - 5 grla
kg
200
90
285
Telad - 2 grla
kg
90
135
285
45
285
45
285
290
315
285,0
295
295
165
10,0
820
40,0
820
12 Telad
13 Prirast
kg
Stajnjak
63
t
14 Stajnjak
63
50
820
52000
20000
10
330
52019
89775
48675 FP Prirast krava
8200 PP Stajnjak- za ubrenje
32800 FP Stajnjak- prodaja
41000
364000 Premija za mleko 7din/lit
180000 Po grlu 20000/ grlu
3300 Subv. za osiguranje grla
547300
23560 Premija osig.- isplata tete
00
16 Ostali prihodi
-Mleko:
12
UKUPNO
PROIZVODI
KRAJNJE ZALIHE
58570
28,3
50,0
820,0
48675
41000
840,0
20,0
16766
820,0
8200
28,3
28294
0
0
10660
570860
-Prirast:
-Mleko:
Od toga :
-Telad:
POLUPROIZVODI -Prirast:
14
-Telad:
-Stajnjak:
13
23560
-Stajnjak:
10,0
-Mleko:
1000,0
-Telad:
-Prirast:
-Stajnjak:
t
13,0
-Subvencije, osiguranje i dr.
15 OSTALO
B ) PRIHODI (12+14+15):
820,0
1657206
89775
2446471
69
1
2
3
4
5
I)
6
7
8
9
10
II )
11
93001
Godina proizvodnje: 2014.
9,51
TROKOVI
J.M.
kg
kg
kg
kg
Koncentrovana hraniva
Silaa
Seno (lucerke i dr.)
Druga kabasta hrana
Koliina
Cena
28,7
499071
52465,7
2,8
173854
18276,7
13,0
16504
3,1
50603
5319,7
3,8
2435
32,3
78650
8268,2
5,9
21685
2280
1,6
823863
11718
18340
86610
1232
1928
5405
61,5
0,38
8680
1,35
Lekovi i sl.
375
Gorivo pogonsko
Strukt.
(% )
62686
Trokovi hrane (1 do 4)
kg
din/grlu
17412
IZNOS (din)
137,1
51410
37,3
0,88
1,37
3,84
Drugi energenti
18875
Ostali materijali
5105
105448
36140
537
11085
3799
- usluge veterinara
7310
768
0,55
- osiguranje
6270
659
0,47
22560
2372
1,68
- ostale usluge
12 Trokovi rada
as
1900
A) VARIJABILNI TROKOVI I (1 do 12)
OSTVARENI
Broj
REZULTATI
grla
13 Mleko
14 Telad
15 Prirast
P r o i z vo d n j a
J.M.
Ukupno
130,4
247750
1213201
Trina
cena
26045
127540
Vrednost proizvodnje
Ukupno
7,9
2,70
18,5
90,6
VARIJABIL.
9,51
lit
59570
28,3
1685501
177191
18,02
kg
315
285,0
89775
9438
181,5
9,51
kg
295
165,0
48675
5117
105,1
820,0
51660
5431
820,0
547300
57536
63,0
16 Stajnjak
9,51
t
17 Subvencije
18 Ostali prihodi
B ) VREDNOST PROIZVODNJE ( 13 18 )
C ) BRUTO-MARA ( B - A )
23560
2477
2446471
1233270
257189
129650
70
14693
1545
1,1
20
66587
7000
5,0
21
44496
4678
3,3
22
1338977
140762
100,0
23
DOBIT ( B - 22)
1107494
24
Ekonominost proizvodnje
25
(B : 22); (B:A)
(23 : B) x 100; (C :B)x100
lit/grlu
22,6
Promena prinosa
5009,9
6262
7514,9
+/- 20%
2,02
20,02
50,4%
201,7
Analiza osjetljivosti:
1,83
45,3%
28,3
34,0
65861
94211
122562
94211
129650
165088
122562
165088
207614
Tabela 5a: List stoke za kategoriju: Krave, godina: 2014. (prilagoena forma)
Red.
broj
1
Masa
(kg)
Cena na
kraju
godine
UKUPNO
tab. 5a:
red 6 -1
5930
1815
5850
1600
(1+2-3-4)
295
( 5 : . )
31,0
165,0
Prirast Revalorizacija
6 (3x4)
130200 48675
13688
5117
7 (5-6)
81525
8570
7. Cena kotanja:
Utvrivanje cene kotanja za pojedine proizvode prikazano je u tabeli 5.c, pri
emu je primenjen novi metod. Program naravno sam vri ovaj obraun cene
74
1213201 127540
Proizvodnja
Trina
90,6
VARIJABIL.
Vrednost proizvodnje
OSTVARENI
Broj
REZULTATI
grla
J.M.
13 Mleko
9,51
lit
59570
28,3
1685501
177191
18,02
14 Telad
kg
315
285,0
89775
9438
181,5
165,0
48675
5117
105,1
820,0
51660
5431
820,0
547300
57536
23560
2477
Ukupno
15 Prirast
9,51
kg
295
16 Stajnjak
9,51
63,0
cena
Ukupno
17 Subvencije
18 Ostali prihodi
B ) VREDNOST PROIZVODNJE ( 13 18 )
2446471 257189
C ) BRUTO-MARA ( B - A )
1233270 129650
IZNOS
1
2
1213201
51660
Osttk vrednosti
1161541
4
5
(1-2 )
1823951
0,6368
Trin
cen
Koeficijent
Cen
kotnj
Koliin
Ukupni
trokovi
4=32
- Mleko
28,3
0,6368
18,0
59570,0
1073372
- Teld
285,0
0,6368
181,5
315,0
57171
- Prirst
165,0
820,0
0,6368
1,0000
105,1
820,0
295,0
63,0
30998
51660
PROIZVODI
1
- Stjnjk
UKUPNO:
* Nije ukljuen vrednost stjnjk, ko ni premij i osigurnj.
1213201
75
76
78
URSUS-1614
Uk. utroeno:
Snaga: 117 kw
Broj maina: 1 kom
ifra: 97003
Red.
broj
Kvota:
Koliina
VRSTA TROKOVA .. ukupno
P-nje 2011:
Gorivo
Mazivo
lit.
lit.
Odravanje:
3
4
5
6
- rezervni delovi
- sitniji delovi
- strane usluge
- trokovi rada
Ostalo
7
I
VARIJABILNI TROKOVI
Amortizacija
9
10
Osiguranje
Kamata
Takse i sl.
Ostalo
11
12
II
III
FIKSNI TROKOVI
UKUPNO ( I + II )
2816
63,5
2816 lit.
Uku. bez goriva:
1955 lit.
152847
78,18 din/lit.
Cena
5
137,4
236,5
din.
I Z N O S
din/lit.
ukupno
386904
15017
71,7
5,3
16,9
47630
8,8
9,7
5,1
0,6
160,2
27400
2450
14080
3700
1585
451136
0,3
83,6
23,4
66000
12,2
0,9
3,3
2430
9340
10065
780
88615
539751
0,5
1,7
137,4
0,9
5,0
1,3
3,6
0,3
31,5
191,7
2,8
0,5
2,6
0,7
1,9
0,1
16,4
100
79
Godina: 2014
Red.
broj
TROKOVI
.. Koliina
Cena
97003
IZNOS
DATUM
Dizel D2
lit
55,0
134,0
7370
II. 2014.
Dizel D2
lit
60,0
136,7
8202
III. 2014.
Dizel D2
lit
354,0
139,0
49206
IV. 2014.
Dizel D2
lit
45,0
140,2
6309
V. 2014.
Dizel D2
lit
0,0
141,0
VI. 2014.
Dizel D2
lit
175,0
141,0
24675
VII. 2014.
Dizel D2
lit
72,0
142,8
10282
VII. 2014.
Dizel D2
lit
87,0
141,9
12345
IX. 2014.
Dizel D2
lit
445,0
143,2
63724
X. 2014.
Dizel D2
lit
725,0
143,6
104110
XI. 2014.
Dizel D3
lit
0,0
XII. 2014.
141,8
286223
Motorno ulje
Gorivo:
lit
2018
30,0
237,5
7125
II. 2014.
Drugamaziva
kg
6,5
186,0
1209
V. 2014.
Motorno ulje
lit
27,0
247,5
6683
VII. 2014.
63,5
236,5
15017
Remenje
Mazivo
kom
1,0 10500,0
10500
II. 2014.
Pumpa
kom
1,0
7500,0
7500
VII. 2014.
Pneumatik mali
kom
1,0
9400,0
9400
IX. 2014.
Sitniji delovi
kom
2450
XII. 2014.
Rezervni delovi
PROIZVODNJ
A/
NAPOMENA
29850
Sredstva za ienje
kg
950
II. 2014.
Potroni materijal
kg
635
XII. 2014.
Ostali materijal
1585
46452
(1 d 4)
7650
VII. 2014.
Usluge odravanja
6430
XII. 2014.
Direktne usluge
14080
as
14,0
140
1960
VII. 2014.
Ostali rad 2
as
12,0
145
1740
XII. 2014.
26,0
142
3700
Trokovi rada
) VARIJABILNI TROKOVI
( 1 d 8 )
64232
80
66000
Osiguranje
2430
Kamata
9340
Takse i sl.
10065
Ostalo
780
0
0
B)
FIKSNI TROKOVI
C)
UKUPNI TROKOVI
OSTVARENI UINAK
88615
152847
Uinak
Cena
Vrednost proizvodnje
j.m.
Ukupno
Ukupno
Interne usluge
ha
48,5
3151,5
152847
XII. 2014.
Eksterne usluge
ha
17,0
3634,7
61789
XII. 2014.
NAPOMENA
Datum
D ) UINAK:
65,5
214636
Redni broj
Penic 2014.
Kukuruz
Suncokret
- 549
MZT - 820
Prikljune maine
UKUPNO MEHANIZACIJA
Gorivo
Raspored
Gorivo
Raspored
Gorivo
Raspored
Gorivo
Raspored
din
152847
din
118367
din
55503
din
59005
din/lit
78,185
din/lit
56,051
din/lit
25,56
din/lit
10,37
Gorivo
Raspored
lit.
385722
5,3
195
15262
113
6314
42
1084
350
3633
350
26292
6,8
10,5
420
32838
233
13061
98
2496
751
7787
751
56181
14,6
215
16794
151
8441
35
889
400
4151
400
7,8
Soj
5,5
197
15395
138
7738
43
1096
378
3919
378
30276
28148
eern rep
4,5
239
18647
131
7315
88
2245
457
4739
457
32945
8,5
Silni kukuruz
3,9
156
12197
97
5440
36
927
289
3001
289
21565
5,6
Lucerk
4,3
177
9927
68
1725
245
2537
245
14190
3,7
Svega ratarstvo:
40
1421
111132
1039
58236
409
10462
2870
29768
2870
209598
54,3
7,3
Jabuka
3,2
39
3052
301
16878
290
7418
630
6539
630
33888
8,8
10
Kruka
2,1
26
2003
195
10947
214
5480
435
4516
435
22946
5,9
11
Kajsija
2,2
27
2133
204
11456
230
5887
462
4792
462
24268
6,3
12
Groe vinsko
2,5
29
2228
195
10930
199
5093
423
4385
423
13
Svega voarstvo:
10
120
9417
896
50210
934
23878
1950
20232
1950
22636
103737
26,9
14
Mleko
9,51
145
8127
230
5878
375
3890
375
17896
4,6
15
Tovne svinje
56,0
32
1794
48
1227
80
830
80
17
Svega stoarstvo
177
9921
278
7105
455
4720
455
3850
21746
5,6
18
Eksterne usluge
413
32298
413
4285
19
OT Gzdinstv
20
17
550
14057
152847
2112
118367
2172
55503
413
550
5,9
1,0
36583
14057
9,5
100
3,6
Ostlo
21
22
Penica 2015.
23
4,8
1955
175
96
19
5688
290
59005
6238
290
385722
0
26,4
686
121
55
863
863
0,0
0,0
24
861
217
74
1153
1153
0,0
25
2816
152847
2329
118367
2246
55503
6841
59005
7391
385722
100
Za raspodelu je vaniji sledei podatak (1.955 lit) koji pokazuje koliko je ovaj
traktor utroio goriva samo za proizvodnje koje se zavravaju u tekuoj
obraunskoj godini, 2014-oj. Kvota za raspodelu se rauna tako to se ostatak
trokova traktora u iznosu od 152.847 din (tj. bez goriva: 539.751 386.904 =
152.847 din) podeli sa ukupnom potronjom goriva za sve proizvodnje koje se
zavravaju u ovoj 2014. godini (137.408: 1.955 = 78,185 din/lit). Na ovaj nain se
izbegava uzimanje istog goriva dva puta (u obe godine) za raunanje kljua (kvote)
za raspodelu ostalih trokova traktora. Mnoenjem ove kvote sa potronjom za
svaku pojedinu proizvodnju dobija se iznos trokova traktora koji pripadaju
pojedinim proizvodnjama. Na primer, za penicu: 195 lit x 78,185 din/lit = 15.262
din podaci su iz tab. 6b. U kalkulaciju penice se svi trokovi mehanizacije
prenose zbirno, tj. kao jedna stavka 15) Ostali fiksni trokovi, koji u naem
primeru iznose 26.292 din. Ovaj podatak excel samostalno preuzima takoe iz
tabele 6b, pretposlednja kolona.
4.3.3.2. Kombajni
U naem primeru, model gazdinstvo nema sopstveni kombajn, ve za
kombajniranje uzima eksterne usluge. Ali, s obzirom da postoji znaajan broj
gazdinstava koja imaju kombajne (univerzalne ili/i specijalne), u nastavku se ukratko
ilustruje kalkulacija trokova korienja kombajna (podaci su izmiljeni) (tab. 6c).
Tbel 6c. Klkulcij trokov korienja kombjn
Gorivo D2:
VRSTA TROKOVA
Uk. utroeno:
P-nje 2011:
Kvota:
Koliina
..
ukupno
3
Gorivo
lit.
2160
Mazivo
Odravanje:
lit.
30.2
- rezervni delovi
- potroni materijal
2160
2160
340.42
Cena
5
101.6
235.5
din.
I Z N O S
din/lit.
ukupno
%
8
101.6
219456
23.0
3.3
0.7
131.3
7122
274321
105.2
55.2
119136
12.5
3.5
7520
0.8
20.0
43200
104465
12350
10.9
5
6
7
I
- strane usluge
- trokovi rada
Ostalo
VARIJABILNI TROKOVI
5.7
245.7
513249
1.3
51.6
Amortizacija
175.9
380000
39.8
9
10
Osiguranje
Kamata
10.8
23400
21350
2.5
0.4
6.1
204.4
3620
13140
441510
1.4
46.2
442.0
954759
100
11
12
II
III
Takse i sl.
Ostalo
FIKSNI TROKOVI
UKUPNO ( I + II )
48.4
9.9
1.7
4.5
2.2
84
VRSTA TROKOVA
Trokovi rd
Rezervni delovi
Trokovi odrvnj
Usluge trktor
7
I
Ostlo
VARIJABILNI TROKOVI
Amortizcij
Osigurnje
160000 m3
2,38 din/m3
Povrin:
50
4589,6
h
din/h
IZNOS
Dinr
%
336000
55,1
12400
2,03
3250
0,53
7670
1,26
11360
1,86
7560
1,24
2600
380840
0,43
62,4
215000
35,2
6890
1,13
10 Kmt
4300
0,70
1560
0,26
12 Ostlo
II FIKSNI TROKOVI
1730
229480
0,28
37,6
III UKUPNO ( I + II )
610320
100,0
85
P-nje 2011:
PRIKLJUNE MAINE
ifra: 97030
Red.
broj
Kvota:
Koliina
VRSTA TROKOVA .. ukupno
5688 lit.
10,37 din/lit.
I Z N O S
Cena
5
din/lit.
ukupno
Odravanje:
3,01
17105
29,0
- rezervni delovi
2,03
11540
19,6
- potroni materijal
0,02
125
0,2
- strane usluge
0,55
3120
5,3
- trokovi rada
0,41
2320
3,9
5
I
Ostalo
VARIJABILNI TROKOVI
0,13
3,14
750
17855
1,3
30,3
Amortizacija
6,82
38800
65,8
Osiguranje
0,18
1010
1,7
Kamata
0,24
1340
2,3
9
II
Ostalo
FIKSNI TROKOVI
0,00
7,23
0
41150
0,0
69,7
III
UKUPNO ( I + II )
10,37
59005
100
U osnovi, struktura kalkulacije je ista kao i kod ostalih pomonih MT, s tim to
su fiksni trokovi dominantni, a pre svega, amortizacija. U naem primeru,
trokovi prikljunih maina rasporeuju se srazmerno ukupno utroenom gorivu (tj.
svih pogonskih maina) u toj proizvodnji (tabele 6b i 6e). Ovo je logian klju za
86
87
Automobil
VRSTA TROKOVA
30%
ifra:
98010
Kancelarijski materijal
Potroni materijal
Sitan inventar
4
5
Rezervni delovi
Grivo i mazivo
Elektrina energija
PTT trokovi
8
9
10
11
12
Reklama i propaganda
13
14
Amortizacija
36667
15
Bruto zarade
16
17
Naknade trokova
18
Kombi
Ostali OT
UKUPNO
98011
98012
9801
1860
1860
780
920
2350
3504
1245
1245
6480
30030
14230
24024
0
21021
16174
54054
15%
13450
13450
15%
3312
3312
Usluge odravanja
3650
7560
1520
10175
Osiguranje
2240
3520
4192
15630
0
17450
0
0
16000
22139
16000
8450
30833
11125
8450
52958
65250
65250
5650
Penzijsko osiguranje
9640
5650
9640
18000
18000
19
20
Provizije i sl.
2340
2310
2340
693
21
Renta na zemljite
72720
72720
23
24
Ostalo
Traktori
0
0
0
0
2570
14057
2570
14057
97787
98537
270560
398434
IV
550
U K U P N O
88
prema onim usevima koji su esto na tim parcelama, a u korist onih koji se na
zakupljenim parcelama javljaju vrlo retko ili nikada. Raspored useva po parcelama je
u poljoprivredi zavisi od plodoreda, kvaliteta zemljita itd., ali je, ipak, gazdinstvo
jedinstvena proizvodna celina, i proirenje zemljinih kapaciteta treba ravnomerno
rasporediti na sve proizvodnje.
Kmte n obrtn sredstv je, tkoe, mogue izdvojiti kao posebnu grupu
trokov u okviru OT uprve, a potom raspodeljivati zajedno sa ostalom OT
uprave, ili posebno. U naem primeru kamate nisu tretirane kao sastavni deo OT
gazdinstva, ali su posebno raspodeljivane na pojedine proizvodnje, i to srazmerno
direktnim varijabilnim trokovima (tabela 6g). Rdi se, nrvno, o kmtm n
pozjmljeni kpitl z finnsirnje obrtnih sredstv. Kmte n kredite iskoriene
Tabela 6g: Raspodela optih trokova gazdinstva i kamata
OT gazdinstva
Trokovi
Koeficijent
Varijabilni
Raspored
Varijabilni
Raspored
trokovi
398434
trokovi
87920
din.
0,0549
din.
0,0121
Penic 2011.
285503
15670
285503
3458
Kukuruz
611941
33587
611941
7411
Suncokret
297186
16311
297186
3599
Soj
263655
14471
263655
3193
eern rep
500837
27489
500837
6066
Silni kukuruz
206645
11342
206645
2503
Lucerk
143079
7853
143079
1733
2308847
126722
2308847
27963
Jabuka
974212
53470
974212
11799
Kruka
651499
35758
651499
7890
Kajsija
577250
31683
577250
6991
Svega ratarstvo:
Groe vinsko
559890
30730
559890
6781
Svega voarstvo:
2762852
151640
2762852
33462
Mleko
1213201
66587
1213201
14693
912630
50090
912630
11053
Tovne svinje
Jaja
Svega stoarstvo
Eksterne usluge
55
55
2125886
116680
2125886
25747
61789
3391
61789
748
7259373
398434
7259373
87920
Ostlo
89
90
91
AMORTIZ
ACIJA
Preneta vrednost
MATERIJALNI
TROKOVI
Novostvorena
vrednost
DOHODAK
VREDNOST PROIZVODNJE
ZARADE
BRUTO
DOBIT
92
4.4.2. Ekonominost
Ekonominost proizvodnje spada u grupu tzv. relativnih pokazatelja ostvarenog
uspeha (zajedno sa produktivnou, rentabilnou, profitabilnou prihoda i dr.).
Izraavaju se koeficijentom ili u procentima. Upravo zbog toga su ovi pokazatelji
pogodni za analizu, jer omoguavaju ne samo vremensko poreenje (za isto
gazdinstvo u razliitim godinama), ve i prostorno poreenje (sa drugim
gazdinstvima- manje ili vie slinim, prosekom grane i sl.). Time se stiu uslovi za
kvalitatno merenje i ocenu rezultata pojedinih proizvodnji, odnosno gazdinstva u
celini.
Koeficijent ekonominosti pokazuje kolika se vrednost proizvodnje ostvaruje na
jedan dinar nastalih trokova. Ekonominost se najee rauna iz odnosa vrednosti
proizvodnje i ukupnih (ili samo varijablinih) trokova proizvodnje:
Koeficijent ekonominosti = Vrednost proizvodnje
Ukupni trokovi
Ako se ekonominost rauna za gazdinstvo u celini (a ne samo za jednu
proizvodnju kao u naim kalkulacijama), umesto vrednosti proizvodnje, u brojiocu
se mogu nai i drugi pokazatelji ostvarenog rezultata (ukupan obrt, ukupan prihod,
poslovni prihodi, finansijski prihodi, redovni prihodi i dr.). U nazivniku takoe
moe biti vie razliitih pokazatelja trokova, odnosno rashoda (ukupni rashodi,
poslovni rashodi, finansijski rashodi, redovni rashodi i dr.). U ovom sluaju postoji,
dakle, vei broj kombinacija (odnosa) kojima se ekonominost moe izraziti.
Koeficijent ekonominosti i stopa dobiti (profitabilnosti prihoda) paralelno su
izraunati na bazi ukupnih trokova i na bazi varijabilnih trokova (tabela 8, red
18). U naem primeru za penicu, koeficijent ekonominosti pokazuje da se na
svaki dinar nastalih trokova ostvaruje 1,68 dinara vrednosti proizvodnje, ili
drugim reima, vrednost proizvodnje je za 68% vea od trokova. Ovo se moe
smatrati vrlo dobrim odnosom, posebno u ratarskoj proizvodnji, gde je koeficijent
obrta mali (oko 1). Raunato na bazi samo varijabilnih trokova, dobije se naravno
neto vea vrednost koeficijenta (1,95 sledea kolona u tabeli).
93
4.4.4. Rentabilnost
Rentabilnost predstavlja jedan od najvanijih indikatora uspeha poslovanja
svakog privrednog subjekta, pa i poljoprivrednog gazdinstva. Posebno je vaan sa
stanovita vlasnika kapitala, jer pokazuje stepen sposobnosti odreenog ulaganja da
odbaci neki prinos, ili mo zaradjivanja uloenih sredstava.
Stopa rentabilnosti je, u stvari, rezultanta (proizvod) delovanja dva bitna
indikatora, tj. predstavlja proizvod stope finansijskog rezultata (stope dobiti) i
koeficijenta obrta uloenih sredstava. Pokazuje koliko je ostvareno zarade na 100
dinara uloenih sredstava, tj. odraava zaraivaku mo uloenih sredstava.
Merenje i analiza rentabilnosti vrsi se sa stanovista:
ukupnog kapitala,
sopstvenog kapitala.
Pod ukupnim kapitalom se u ovom slucaju podrazumeva i sopstveni (kapital
vlasnika) i pozajmljeni kapital (obaveze). Ukupan kapital je, naravno, jednak
ukupno ulozenim sredstvima (stalnim i obrtnim), odnosno ukupnoj imovini
preduzea/gazdinstva. Stoga se esto koristi i naziv rentabilnost uloenih sredstava.
U literature takoe postoje razliiti naini raunanja ovog pokazatelja, pri emu je
razlika uglavnom u nijansama Ne uputajui se u takva razmatranja, odluujemo se
za sledee formule:
Stopa rentabilnosti = (Dobit + Rashodi kamata ) x 100
ukupnih sredstava
Ukupna uloena sredstva
Stopa rentabilnosti =
Dobit x 100
sopstvenih sredstava
Uloena sopstvena sredstva
94
U obe formule se, naravno, umesto termina sredstva moe koristiti termin
kapital. U prvoj formuli, prinos ini ne smao dobit ve i kamate na pozajmljeni
kapital. Ukupan kapital treba najpre da zaradi za vraanje kamata na pozajmljeni
kapital, a tek ostatak predstavlja prinos (zaradu) na sopstveni kapital.
Rentabilnost je vrlo vaan i pogodan indikator uspeha za preduzee/gazdinstvo
u celini, ali postoje znaajne tekoe prilikom njegovog izraunavanja za pojedine
linije proizvodnje. To se, pre svega, odnosi na osnovna sredstva. Ona su zajednika
za sve ili vie proizvodnji, pa se javlja problem njihove pravilne raspodele na
pojedine proizvodnje. To je dosta komplikovan postupak, koji se ne moe precizno
uraditi. Zbog toga u ovoj metodologiji nismo utvrivali rentabilnost pojedinih
proizvodnji, ve samo za gazdinstvo u celini.
Analiza osetljivosti:
(kretanje bruto mare)
Promena prinosa
+/- 20%
Prinos (t/ha):
11616
14520
17424
5,18
17086
32117
47149
6,47
32117
50907
69696
7,76
47149
69696
92243
95
96
U nastavku se daje prikaz obrauna i analize trokova i rezultata na konkretnim
podacima model gazdinstva, podeljeno u dva odvojena segmenta:
1) Obraun i analiza pojedinih proizvodnji, odvojeno po granama proizvodnje
na model gazdinstvu (ratarstvo, voarstvo-vinogradarsvo i stoarstvo). Potom
se vri uporedna analiza najvanijih pokazatelja uspeha izmeu pojedinih
proizvodnji u okviru svake od navedenih grana;
2) U okviru poglavlja koji se odnosi na gazdinstvo u celini, vri se obraun i
analiza uspeha za gazdinstvo u celini, ukljuujui pored ostalog, i uporednu
analizu uspenosti izmeu pojedinih grana.
Osnovni cilj je da se jasno prezentuju mogunosti koje metodologija prua u
obraunu i analizi trokova i rezultata na poljoprivrednim gazdinstvima. Posebna
panja se poklanja pravilnom tumaenju dobijenih pokazatelja uspeha, odnosno
kreiranju kvalitetnih informacija, i ukazivanju na njihov znaaj za donoenje ispravnih
poslovnih odluka na gazdinstvu.
97
98
90102
10,50
Red.
TROKOVI
broj
1 Seme/rasad
J.M. Koliina
Cena
IZNOS (din)
sj
25,34
3845
6,19
41656
16,00
820
kg/l
22,92
1975
750,67
134,7
Mineralna ubriva
Stajnjak
Zatitna sredstva
Energenti
lit
Ostali materijal
I ) Trokovi materijala (1 do 6)
7
Direktne usluge
- kombajniranje
97448
257931
13120
45274
101148
2340
517261
61480
42000
Trokovi rada
as
235,0
A) VARIJABILNI TROKOVI I (1 do 8)
Ostvareni
Prinos
ha
rezultati
(t/ha)
9
Zrno kukuruza
10,5
10 Kukuruzovina
10,5
11 Prihodi od subvencija
10,5
141,3
Cena
(din/t)
7,80
11464
12 Ostali prihodi
24565
36,4
1250
1,9
4312
6,4
9633
14,3
223
0,3
49263
72,9
5855
8,7
4000
5,9
0,0
19480
1855
2,7
- renta
- ostalo
9281
Strukt.
(% )
13,7
din/ha
33200
3162
4,7
611941
58280
86,3
Vrednost (din)
VARIJABIL.
Ukupno
po 1 ha CENA KO.
938925
89421 7471,8
0
0
0,0
63000
6000
3120
1005045
95719
393104
37438
Dodatni indikatori:
7411
33587
56181
709120
17 DOBIT ( B - 16)
295925
18 Ekonominost proizvodnje
19 Stopa dobiti
Promena prinosa
+/- 20%
1,05
3199
4,7
5351
7,9
67535
100,0
(B : 16); (B:A)
1,42
1,64
29,4%
39,1%
8658,4
0,0
Analiza osjetljivosti:
(kretanje bruto mare)
706
Prinos (t):
9171
11464
13757
6,24
4950
19257
33564
7,80
19257
37141
55026
9,36
33564
55026
76487
99
100
101
s ksiomom itd.
U nastavku se vri i prikazuje prevashodno prostorno poreenje (izmeu
pojedinih proizvodni, odnosno grana). Vremensko poreenje se na ovom mestu ne
prikazuje, zbog nedostatka podataka za prethodnu godinu, ali je jako vano i
preporuljivo, jer pokazuje kretanje rezultata i drugih posmatranih parametara u
vie uzastopnih godina, ili u odnosu na neku referentnu godinu i sl. Na svakom
konkretnom gazdinstvu se moe izvesti relativno lako, jer postoje podaci za vie
godina.
U tumaenju i prezentovanju dobijenih rezultata, analiza se koristi razliitim
instrumentima, po potrebi (tabele, grafikoni, histogrami, relativni brojevi itd.), to je i
ovde sluaj.
U nastavku se pokazuju, komentariu i porede najvaniji pokazatelji uspeha za
pojedine ratarske proizvodnje.
Kukuruz
Suncokret
-20000
Bruto mara
Soja
eerna
repa
Silani
kukuruz
Lucerka
Dobit
102
Kretanje dobiti, logino, prati kretanje bruto mare, jer se ona dobije
oduzimenjem jo fiksnih trokova. Stoga je akcenat analize i komentara na bruto
mari. Najvea bruto mara na posmatranom model gazdinstvu u 2014. godini,
ostvarena je u proizvodnji eerne repe (129996 din/ha), zatim slede suncokret,
soja i kukuruz, a najnia u proizvodnji penice (50907 din/ha). Uoljivi su veliki
rasponi u visini bruto mari pojedinih proizvodnji, koje se kreu i do 2,38 puta
(izmeu eerne repe i penice).
120000
100000
80000
60000
40000
20000
0
Penica
Kukuruz
Suncokret
Soja
eerna
repa
Silani
kukuruz
Lucerka
103
250000
200000
150000
100000
50000
Penica
Kukuruz
Suncokret
Soja
eerna repa
104
105
Kretanje dobiti, logino, prati kretanje bruto mare, jer se ona dobije
oduzimenjem jo fiksnih trokova. Stoga je akcenat analize i komentara na bruto
mari (grafikon 19). Najvea bruto mara i dobit na posmatranom model
gazdinstvu u 2014. godini, ostvarena je u proizvodnji jabuke (635065 din/ha), a
najnia u proizvodnji groa (341914 din/ha). Uoljivi su veliki rasponi u visini
bruto mari pojedinih proizvodnji, koje se kreu i do 1,91 puta (izmeu jabuke i
vinskog groa).
700000
600000
500000
400000
300000
200000
100000
0
Jabuka
Kruka
Kajsija
Groe
106
350000
300000
250000
200000
150000
100000
50000
0
Jabuka
Kruka
Kajsija
Groe
600000
400000
200000
0
Jabuka
Kruka
Kajsija
Groe
107
3,0
70%
2,5
60%
50%
2,0
40%
1,5
30%
1,0
20%
0,5
10%
0,0
Koeficijenti ekonominosti
0%
Jabuka
Kruka
Ekonominost
Kajsija
Groe
Profitabilnost prihoda (% )
108
109
TROKOVI
93001
Koliina
Cena
IZNOS (din)
din/grlu
Strukt.
(% )
Koncentrovana hraniva
kg
17412
28,7
499071
52465,7
37,3
Silaa
kg
62686
2,8
173854
18276,7
13,0
kg
16504
3,1
50603
5319,7
3,8
kg
2435
32,3
78650
8268,2
5,9
21685
2280
1,6
I)
Trokovi hrane (1 do 4)
Slama - prostirka
Lekovi i sl.
Gorivo pogonsko
Drugi energenti
18875
10 Ostali materijali
5105
823863
kg
8680
1,35
375
137,1
12 Trokovi rada
as
1900
130,4
OSTVARENI
Broj
REZULTATI
grla
J.M.
9,51
lit
59570
14 Telad
kg
315
15 Prirast
9,51
kg
295
165,0
16 Stajnjak
9,51
63,0
820,0
13 Mleko
Ukupno
cena
1928
1,37
51410
5405
3,84
537
0,38
11085
7,9
36140
3799
7310
768
0,55
6270
659
0,47
22560
2372
1,68
247750
26045
127540
Vrednost proizvodnje
Ukupno
2,70
18,5
90,6
VARIJABIL.
1685501
177191
18,02
285,0
89775
9438
181,5
48675
5117
105,1
51660
5431
820,0
547300
57536
18 Ostali prihodi
C)
18340
28,3
17 Subvencije
B)
0,88
1213201
Proizvodnja
61,5
1232
105448
11 Direktne usluge
86610
11718
23560
2477
VREDNOST PROIZVODNJE ( 13 18 )
2446471
257189
BRUTO-MARA ( B - A )
1233270
129650
Dodatni indikatori:
19
14693
1545
1,1
20
66587
7000
5,0
21
44496
4678
3,3
1338977
140762
100,0
23 DOBIT ( B - 22)
1107494
24
Ekonominost proizvodnje
25
(B : 22); (B:A)
1,83
45,3%
50,4%
201,7
110
111
Analiza osjetljivosti:
(kretanje bruto mare)
lit/grlu
22,6
28,3
34,0
Promena prinosa
5009,9
65861
94211
122562
6262
94211
129650
165088
7514,9
122562
165088
207614
+/- 20%
112
113
114
Radi se, u osnovi, o istim pokazateljima uspeha kao kod analitikih kalkulacija,
s tim da se neki pokazatelji za gazdinstvo mogu utvrditi, a nisu se mogli utvrditi za
pojedinane proizvodnje (ili je bilo komplikovano ili necelishodno).
Zbirna kalkulacija gazdinstva se dobije sabiranjem kalkulacija pojedinanih
proizvodnji, odnosno grana (Sheet: ZBIRNA GAZDINSTVO). Ipak, ona nije prost
zbir kalkulacija pojedinanih proizvodnji/grana, iz sledeih razloga:
Uzeti su u obzir samo trokovi i prihodi onih proizvodnji koje se zavravaju u
tekuoj godini (2014), dakle ne i one koje su ostale u nedovrenoj proizvodnji.
U zbirnoj kalkulaciji je izuzeta (tj. posebno iskazana) vrednost poluproizvoda,
dok je to kod analitikih kalkulacija sastavni deo vrednosti glavnih ili
sporednih proizvoda.
115
Ostali fiksni
trokovi; 9,1
Kamate; 1,0
Osnovni
materijal; 33,4
Trokovi rada
; 14,8
Direktne usluge
; 6,6
Pomoni
materijal; 30,5
116
8000000
6000000
4000000
2000000
0
Ratarstvo
Voarstvo
Trokovi
Stoarstvo
Ostalo
Prihodi
117
N A Z I V
SVEGA
Osnovni materijal
113875
258166
66903
438943
Pomoni materijal
30237
54303
45092
129632
Rad
4455
16535
8019
29009
Direktne usluge
10550
2730
13280
I)
159116
329004
122744
610864
II )
139955
321689
81829
543473
-67391
P O L U P R O I Z V O D I J.M.
Koliina
Cena
IZNOS (din)
Slama - penina
16.4
1450.0
23780
Kukuruz zrno
25.0
7385.0
184324
Silani kukuruz
87.8
2673.3
234578
Lucerka seno
16.5
9644.3
159247
I)
Svega ratarstvo
601930
Stajnjak krave
63.7
420.0
26768
Stajnjak svinje
16.8
500.0
8400
Stajnjak koke
2.0
2450.0
4978
II )
Svega stoarstvo
UKUPNO:
40146
642076
118
119
120
3,0
70%
2,5
60%
2,0
50%
1,5
40%
1,0
30%
0,5
20%
0,0
10%
Ekonominost
Koeficijenti ekonominosti
Stopa dobiti (% )
300000
200000
100000
0
121
122
70%
2,5
60%
2,0
50%
1,5
40%
1,0
30%
0,5
20%
0,0
Koeficijenti ekonominosti
3,0
10%
Ratarstvo
Voarstvo
Ekonominost
Stoarstvo
Stopa dobiti (% )
123