Professional Documents
Culture Documents
Mozak
Mozak
Dr Elden almers
METAPHYSICA
SADRAJ
Poglavlje 1
dobro definisanim odgovorima na mnoge aspekte slomnjenog mozga. Slomnjenog fiziki i psiholoki.
U tom traganju za odgovorima, mnoge glasove ujemo
kako nas dozivaju u razliitim pravcima. Moramo priznati da
je veliki izazov prepoznati i odabrati pravi, na putu naeg traganja za obnovljenjem i celovitou. Stoga smo, ako dozvolite, uz put postavili mnoge ustaljene principe i proverene
teorije, poput saobraajnih znakova.
Postoje sigurni i pouzdani naini izleenja kao to postoje
sigurni i pouzdani putevi. Takoe postoje i nesigurni i opasni
putevi. Na nesreu, mnogi znaajni ljudi su se odluili za
opasne staze i svoje putovanje su zavrili nesreniji nego to
su bili na poetku puta.
Principi i postulati izneti na sledeim stranicama, zasnovani su na sigurnim osnovama i podrobno su ispitani. Oni su
bazirani na zdravim naunim dostignuima do kojih su doli
naunici u nezavisnim istraivanjima, ali isto tako i na biblijskim izvetajima ije poruke su preneli razliiti pisci biblijskog
teksta, kako bi nam osigurali ispravno razumevanje.5 Sledei
ih, hiljade njih su pronali put ka psiolokom zdravlju i celovitoj linosti.
U ovoj knjizi mi definiemo re princip kao osnovnu
istinu, bazini zakon, ili vladajui zakon ponaanja. Kad
upotrebimo re postulat mi je definiemo kao aksiomsku
pretpostavku, fundamentalnu hipotezu koja je nuni preduslov koji vodi ka specifinom reenju.
Nadam se da e principi i postulati izneseni na narednim
stranicama, biti zvezde vodilje i nezalazee sunce koje e nas
11
12
Poglavlje 2
Ustvari, kad neuron u mozgu umre, mozak istog momenta odailje komunalnu jedinicu makrofaga, da poiste
mrtvo tkivo pre nego to ono zagadi modano okruenje.
Mozak onda naredi armiji rezervista astrocitima da se
pripreme za desant i ispuste tovare faktora rasta neurona
(nerve growth factor) im za to dobiju zeleno svetlo.
Prouavaoci mozga su otkrili da mozak eka da mi, ili neko
ko brine o nama, izda nareenje. Ovakvo nareenje izdajmo
svaki put kad se nateramo na razmrdavanje naeg tela i
mozga. Ba tako! Mi sami, ili neko ko nas voli i brine o nama,
smo u stanju da isceljujemo!
Svojim oima sam video dete koje nije imalo centar za
sluh, gledanje i druge velike i vane modane strukture; dete
koje je trebalo da nikad ne progleda, da nikad ne zauje zvuk,
ili uradi ita sem da lei paralizovano u krevetu do kraja ivota. Posmatrao sam njegovu majku kako ga dugo vremena sa
ljubavlju snano masira. Gledao sam kako mu pridrava glavu
i grudni ko, dok ga ohrabruje da zapuzi da pokua da
upotrebi ruke i noge. Posmatrao sam je kako njegov svet
ispunjava predivnim zvucima i prizorima, sve vreme dok ga
snano masira. I video sam njegovo puzanje! Video sam da je
odgovorilo na prizore i zvukove koje mu je uputila! Video
sam, i to dobro!
Snimci njegovog mozga su pokazivali da je razvoj zaustavljen na nivou primarnog modanog tkiva, na samom
poetku. On je imao tako malo da ponudi. Ali, kao odgovor
na majinu stimulaciju, taj jednostavni i nerazvijeni mozak je
izdao nareenje armiji astrocita da se rastri svud po mozgu i
17
18
Poglavlje 3
Poglavlje 4
24
25
i istoom su ispravne, sve dok se ispoljavaju, ali ako se zaustavimo samo na njima, nemaju koristi. Svi oni koji se samo
nadaju i iekuju da e pobediti svoje naklonosti, propae.
Oni se ne potinjavaju Bojoj volji. Oni ne biraju da Mu
slue.
Bog nam je podario mo izbora, a na nama je da je
vebamo. Mi ne moemo promeniti svoja srca niti moemo
kontrolisati svoje misli, nagone i naklonosti. Mi ne moemo
sami sebe uiniti istima. Ali mi moemo odluiti da radimo
ono to je ispravno i onda e On initi kroz nas da moemo
i hoemo da to uinimo.
Kroz pravilnu upotrebu volje, u ivotu moe nastati
sveobuhvatna promena. Pokoravanjem volje Bogu, mi se
sjedinjujemo sa boanskom silom. Mi primamo snagu odozgo da ostanemo postojani. ist i plemenit ivot, ivot pobede nad apetitom i poudom, omoguen je svakome ko bude
ujedinio svoju slabu, kolebljivu ljudsku volju sa svemoguom,
nekolebljivom voljom Bojom.27
Moja supruga i ja emo dugo pamtiti posetu doktoru
Vilderu Penfildu. Proveli smo est i po sati u razgovoru sa
njim. Opisivao nam je neka od svojih ispitivanja koja je
sprovodio na otvorenom mozgu svesnih pacijenata koji su se
podvrgavali operaciji zbog epileptikih napada. U trenutku
kad bi dotakao povrinu slepoone kore slabim izvorom elektrine energije, njegov pacijent bi razvio oseanje koje je
doiveo nekoliko godina ranije. Pacijent bi nanovo proivljavao to iskustvo. Jasno je video ljude, ulini oak, svoj
ambar i uo zvukove, muziku ili razgovor koji se odvijao pre
27
28
30
32
Poglavlje 5
Slika 5.1. Formiranje navike. Zapazite dugmad i sinapse gde se acetilholin (ACh) i GABA izluuju oslobaajui svoju poruku. Zapazite
takoe meuneurone izmeu dve horizontalne putanje.
35
Dr Vilijam Sedler kae da nae ustanovljene navike u bukvalnom smislu predstavljaju putanje u naem nervnom sistemu. On nas takoe podsea da esto ponavljanje iste misli,
oseanja ili akcije uvruje ovu stazu, ba kao to i koraci
utabavaju stazu u snegu.33
Prilikom posete Dr. Vilderu Penfildu, saznao sam da
svakom narednom stimulacijom otvorenog mozga niskovoltanom strujom, odgovor nervnog tkiva postaje sve bri.
Kao rezultat stimulacije, nastale su fizike promene u
nervnom tkivu.
Logian zakljuak je, dakle, da svaka misao, oseanje ili
akcija koja se ponavlja, produkuje fizike i hemijske promene
u naim nervnim putanjama, bilo na blagoslov bilo na prokletstvo nama kad se jednom ove navike uvrste u mozgu.
Razmislite samo o implikacijama ove injenice na nae mentalno i emotivno zdravlje i na obrazovanje naeg karaktera.
Ono to dete gleda i slua, ostavlja duboke tragove u
nenom deijem umu, koje nikakve kasnije ivotne okolnosti
ne mogu u potpunosti izbrisati Ponavljanje odreenih dela
stvara navike. One se mogu modifikovati ozbiljnim vebanjem, u nastavku ivota, ali retko kad u potpunosti promeniti.34
Uvek kad priam o ovoj temi, neko me upita: Da li ovi
dugmii ikad nestanu? Na dananjem nivou saznanja, ini
nam se da bi oni mogli nestati ako se godinama ne bi koristili
ovi modani putevi.
Izgleda da navike stvaraju poprilino trajne puteve u
mozgu. Osim u sluaju da se dotini put ne koristi nekoliko
37
39
Ovo naravno ima svoje kako loe, tako i dobre strane. Kao
to ponavljanim pijenjem postajemo alkoholiari, tako isto
postajemo sveti u moralnim, i autoriteti i eksperti u praktinim i naunim sferama, mnotvom pojedinanih dela i sati
provedenih u radu.
Zatim, Dr Dejms dodaje: Neka nijedan mladi ovek
nema neizvesnosti u vezi ishoda svog obrazovanja, bez obzira ime se bavi. Ako ostane veran poslu svakog sata u radnom
danu, rezultat slobodno moe prepustiti samom sebi. Moe
sa sigurnou raunati na to da e se jednog predivnog jutra
probuditi kao kompetentan strunjak u svojoj generaciji, bilo
kojom oblau da se bavio. Tiho i neprimetno, izmeu svih
elemenata njegovog posla, u njegovom umu se izgradila mo
procene, poput dragocenog poseda koji ne moe nestati.
Mladi bi trebali unapred da znaju ovu istinu. Ignorisanje ove
istine je verovatno zaslunije za obeshrabrenje i malodunost
kod mladih ljudi pri izboru zanimanja, nego li svi ostali uzroci zajedno.36
Kako je to jedan vizionar i napredni uitelj morala rekao:
Biemo onoliko samostalni, za vreme i venost, koliko su
nam to omoguile nae navike.37 Nema nieg tajnog u prirodi neijeg karaktera. Karakter se otkriva ne kroz povremena
dobra ili loa dela, ve kroz namere koje se ispoljavaju kroz
nauene rei i dela.38
Pretpostavimo sad, da u toku uenja novih puteva u
mozgu, skliznete opet na stari drum. Moda ste imali ovakvo
iskustvo. Moda ste iveli novim ivotom mesecima i onda
odjednom ponete opet da se ponaate kao i ranije (pre
40
41
Poglavlje 6
49
Poglavlje 7
vanih enzima. Delimino svarena hrana ostaje dugo u elucu i tamo moe da formira alkohol u procesu vrenja. Ovo se
dogaa kad se prejedemo, pijemo puno tenosti za vreme
obroka ili kombinujemo hranljive materije koje bi trebalo jesti
u razdvojenim obrocima. Mnogi prepisani, ali takoe i lekovi
koji se kupuju bez recepta, ukljuujui tu i sirupe na bazi alkohola, imaju znaajan uinak u nastanku depresije. Depresijama koje su izazvane stimulansima baviemo se neto kasnije. Nizak nivo tiroidnih hormona moe biti korigovan od
strane vaeg lekara opte prakse. Eto toliko o mogunostima
izbegavanja depresije.
A Bogu hvala koji nam dade pobedu kroz Gospoda naega Isusa Hrista.52
Ohrabrujte lanove svoje porodice da pronalaze mone
biblijske citate poput ovih, pamtite ih i delite tokom porodinih bogosluenja. Time ete na najbolji nain izgraivati
emocionalno blagostanje svoje porodice. Ovi predlozi e
ojaati vae emotivne veze.
Dr Vilder Penfild mi je jednom prilikom rekao da su modani centri koji okidaju misli i oseanja jedni do drugih, pa se
esto deava da kad se jedni pobude i drugi su spremni kao
zapete puke. U svetlu ovoga, jasno je zato jedna obeshrabrujua misao lako povlai drugu, i za njom jo jednu i
tako sve dok sve nae misli ne postanu samo obeshrabrujue.
Dakle, kad se ovo dogodi, beite sa tog mesta gde se roje
loe misli na neko drugo za koje vas veu prijatna oseanja.
Promenite neto u svom ivotu i budite odluni da promenite
tok svojih misli. Zaista je potreban napor i reenost da
promenimo nae misli i oseanja ali ovi mehaniki pokreti
e biti trik od velike pomoi.
Depresija izazvana krivicom. Ako je misao koja je
pokrenula depresiju proizvela oseanje krivice i bezvrednosti,
pratite biblijske korake da biste otklonili ova oseanja. Ako
ste u grehu koji vam je poznat, priznajte ga Bogu. Izvinite se
ako ste nekome neto naao uinili; i donesite krajnju odluku
da ma koliko vas to kotalo, da ete upotrebiti svu svoju
snagu i mo i Bogom danu ivotnu silu da sa tim grehom jednom za svagda prekinete.
Ako su vaa oseanja depresije udruena sa oseanjem
promaenosti i bezvrednosti, pozabavite se u mislima nekim
od svojih ivotnih uspeha i dostignua. Ustvari, u trenucima
obeshrabrenja bavljenje ovim stvarima iz sopstvenog ivota,
veoma je dobar izbor. Upamtite, vi ste stvoreni da uspete. I
kao to dete iznova ustaje posle pada i tako ui da hoda, tako
je i vama uspeh zagarantovan samo ako ustajete i poinjete
iznova. Roditelji bi trebali da naue da se deca ue uspehu i
57
putem malih stvari. Ona se moraju nauiti da uivaju u uspehu. Uite ih kako da rade stvari koje e im pruiti oseaj
uspenosti i line vrednosti. Minimizirajte njihove poraze i
veliajte njihove uspehe.
Ako se depresija razvila zato to ste bili odbaeni od strane
neke za vas znaajne linosti, bacite se na posao da pruite
ruku nevoljnome i gladnome. inite dobro kako deci, tako i
odraslima. Oni e ceniti vau pomo i oseaete radost to ste
je mogli pruiti.
Depresivna oseanja se uvek mogu prepoznati po negativnim mislima o samom sebi, o okolnostima u kojima se
trenutno nalazite i o budunosti. I ba zbog toga to su ove
negativne misli esto preuveliane i to se tiu najdubljih
emocija, one tee da vas ubace u zaarani krug nervnog sistema, ustanovljavajui se kao navika ili normalan nain reagovanja.
Ako depresivne emocije narastu do takvih razmera da sa
njima vie ne moete da izaete na kraj, potraite dobru profesionalnu pomo. to pre to uradite, lake e terapeutu biti
da vam pomogne u razbijanju neeljenog misaonog obrasca.
58
Principi i postulati
60
61
Poglavlje 8
63
Studije su jasno pokazale da telo i mozak konstantno ostvaruju uticaj jedno na drugo. Zajedno, i telo i mozak su
zavisni od dobre ishrane, adekvatnog fizikog vebanja i perioda odmaranja.
Pozitivno razmiljanje ima podjednako isceljujui efekat
kako na telo tako i na mozak. Duhovna gimnastika u vidu
molitve, bogosluenja, vere, nade i nesebine ljubavi, ima od
strane nekoliko nezavisnih studija i nekolicine biblijskih
pisaca potvren isceljujui efekat na telo i um.53
Da li je trebala da naui da opaa svet na nov nain? esto
kliniki psiholozi koriste neto to zovu kognitivno ukalupljivanje, da poue pacijente da svoju situaciju sagledavaju iz
drugaije, pre svega pozitivne perspektive. Mnogo pre
Frojda, Brojera i Helmholca, Biblija je izjavila da naa opaanja oblikuju i ukalupljuju kako nas, tako i nae ponaanje!: Mi
pak svi koji otkrivenim licem gledamo slavu Gospodnju, preobraavamo se u to isto oblije iz slave u slavu, kao od
Gospodnjeg Duha.54
Kako misli takav i jesi55
Da li je ona moda trebala da naui da drugaije reguje na
svet oko sebe? Opet, koliko nas je iskusilo mo bilo samodestrukcije ili samo-isceljenja, putem naih izbora u reima i
delima.
Jer e se svojim reima opravdati i svojim e se reima
osuditi.56
Kontekst ovih dveju Isusovih izjava otkriva dve veoma
bitne injenice podrane i skorijim rezultatima eksperimentalnih studija: (1) Nae rei odraavaju i otkrivaju nae dubo65
72
Priroda i mo ljubavi
8.1). Sa druge strane, ako je Brokina zona zdrava, a Vernikeova oteena, osoba moe neprestano brbljati, ali bez ikakvog smisla. Govor tih osoba je kao salata od rei teno
izraavanje beznaajnog argona.
Odgovarajui trening pomou metoda koje se ne razlikuju
u mnogome od onih kod pouavanja male dece da se
izraavaju, moe rezultirati u obnavljanju izgubljene sposobnosti. Ovaj trening ili obnavlja funkcionisanje Vernikeove
zone ili razvija novu mreu elija sa ciljem da obave posao
oteene zone. Ova osobina mozga zove se plastinost. Kao
to smo ve rekli, mozak je osposobljen za popravke i
ponovni rast.
Modana plastinost ili kapacitet za kompenzovanje i
ponovno izrastanje novih veza, omoguuje nadu rtvama
75
skih tekstova koji ukazuju na posledice ponosa, kao i na tekstove sa suprotnim iskazima koji obeavaju nagradu onima
koji su ponizni i zahvalni za ono to imaju. U program tretmana njegovog problema ukljuio sam nekoliko specifinih
vebi koje su trebale da skrenu njegovu panju na potpuno
poverenje Bogu, i nesebino sluenje drugima. Njegova supruga je prihvatila da mu pomogne. Mnogo godina kasnije,
oboje su potvrdili da mu se bolest nikada nije povratila, ve je
iveo produktivan ivot nesebinog pomaganja drugima. Ja
verujem da je Bog direktno intervenisao i pomogao mu da se
izlei tokom samo jedne sesije leenja.
Vebe koje pomau u razvoju zdrave skromnosti, jednostavnog poverenja u Boga, brige za druge, i injenja dobra
neprijateljima moe pokrenuti izleenje od bipolarne depresivnosti sa paranoidnim osobinama.
Divna posledica adaptacije karakternih osobina jeste da
centri u mozgu koji ne funkcioniu kako treba mogu ponovo
da budu zdravi. Takva je plastinost mozga.
Niko ko boluje od bilo kojeg mentalnog poremeaja ne
sme biti prezren i odbaen. Bog sam ih nije odbacio, ak iako
su prekrili Njegove zakone koji su bili dati oveku da bi mu
sauvali mentalno zdravlje. Kako god bilo, mi moramo oekivati da platimo barem snienu cenu za nae prestupanje
zakona koji upravljaju zdravljem i blagostanjem naeg mozga
i tela.82 Ali zahvaljujui naem milostivom Bogu, zbog Njegove promiljene kreativnosti u stvaranju mozga koji ima plastina svojstva, mi moemo doiveti obnovljenje i isceljenje.
Takoe bi trebalo da mu zahvalimo i na napretku dobre
80
nauke. Mi se moemo zahvaliti Bogu i za otkrivenje Njegovih zakona. Boji duh ljubavi, opratanja i milosti, zapisan je
na svakom neuronu naeg mozga.
njeno raspoloenje. Nije mogla ostati mirna i emotivno stabilna u bilo kakvoj ivotnoj nepogodi. Insistirala je na tome
da bude sama svoj gazda, ali u tome nije uspevala. Njen
prenadraen emotivni sistem i muan svet su je porobili.
Dodatni problem u njenom ivotu bila je i njena tvrdoglavost nespremnost da se pokori moralnim normama.
Radije je traila one koji e tolerisati njenu emotivnu nepredvidljivost i dozvoljavati joj da bude po njenom.
Kako to esto biva, savest ju je progonila do te mere da je
postajala veoma dosadna u periodima tvrdoglavosti. Psiholozi istraivai Katel (Cattel) i Goruh (Gorsuch), predstavili
su empirijsku hipotezu o moralnoj strukturi drutava, pokazujui da isti osnovni moralni postulati postoje u ak 52
drave sa razliitim kulturolokim nasleem.86 Katelov 16 P.
F. test strukture linosti bio je korien za merenje faktora
savesti kod ove ene.
Njene elje i fantazije nikad nisu postale stvarnost. A nisu
ni mogle. Svako novo zaljubljivanje, bilo je i novi brodolom. Ona je odbijala da uzme u razmatranje ve isprobane i
potvrene principe, iako ih je oajniki trebala ne bi li ikad
stekla iskustvo unutranjeg mira i spokoja. Njen kompromitujui um je eznuo za istoom u namerenjima i celovitou.
istoa u namerama i oseaj celovitosti su osnovni i
temeljni principi na kojima se dalje grade neiji harmonini
odnosi. One unose mir i spokoj u um i emocije.
Princip: istoa u namerama i oseaj celovitosti ini osnovu
istinske harmonije misli, emocija i ponaanja.
82
84
da nama stiu posredstvom Svetog Duha. Bez ovog angaovanja Svetog Duha, nae nasleene i steene sklonosti e
nas najverovatnije nadvladati i pozvati bolest i slomljenost!
Nekad emo eleti da posetimo terapeuta sa eljom da
nam pomogne da pronaemo svoju zonu rasta. On ili ona
ovo moe da izvede kopanjem ispod povrine na kojoj se
nalaze nae loe osobine. Ovo kopanje mora ii sve dotle dok
se ne nae zdrava zona zona rasta.
Neki ljudi su u stanju da sami odrede svoje zone rasta
bilo razmiljanjem, ili kopanjem ispod povrine problema,
sve dok se ne doe do zone zdravog rasta. Treba pitati sebe
samog: Da li se sviam sebi ovakav?, Da li zaista elim da
reagujem na ovaj nain?, Da li elim da se oseam ovako?,
Kako zaista elim da reagujem?, Kako zaista elim da se
oseam?
Fokusirajui se na to kakvi biste eleli da budete, kako da
se oseate ili da reagujete, otkriete svoju zonu rasta. Negujte
to oseanje, taj obrazac ponaanja, taj stav. Molite Boga da
vam oprosti sve ono za ta se kajete. Zatim molite Boga da
vam da ono to On eli da vam da. David se molio: Uini mi
Boe isto srce i duh prav ponovi u meni. Nemoj me
odvrgnuti od lica svojega i Svetoga Duha svojega nemoj uzeti
od mene.93 Priznaete da bi nam svima prijala ova molitva.
Ako je neko izbegavao da koristi loe staze u odnosima, ali
jednostavno je preplaen, ili nije u stanju da otkrije prikladne
puteve zdravlja u nastavku daljeg rasta, neka udahne duboko,
i proeta malo ne bi li skinuo pauinu. Odvojite vreme za
razmiljanje, samoispitivanje, pa ak i molitvu za uvianje i
87
Posledica 2: Nae nezdrave odbrane moraju biti uklonjene, poput uklanjanja nezdravaog tkiva u hirurkoj intervenciji, pre nego to novo i zdravo tkivo poraste. Poricanje, nauena bespomonost, krivica i bezrazloan bolesno usmeren
gnev, primeri su nezdrave odbrane i moraju biti uklonjeni da
bi se mogla pronai zona rasta.
Ljudi idu savetnicima zbog mnogih razloga. Neki tamo
zalutaju iz oseaja radoznalosti, jer su o savetniku uli sve
najbolje. Neki pak dou zbog toga to oekuju podrku u skidanju drugih sa njihovih lea. Pojedini dou zbog toga to se
nadaju da e ako budu imali prave informacije, lake nastaviti dalje. A postoje i oni koji se na terapiju prijave jer su oajni
pravcem u kome im se ivot kree.
Mnogi pak znaju da sami ne mogu pronai izvor isceljenja.
Ponekad je to zato to svaki deo njihovog bia intelekt,
oseanja, volja i snaga izbora samo doprinose irenju bolesti. Svaki deo njihovog bia je postao i deo bolesti.
Na ovaj nain neki terapeuti opisuju zavisnost, a to je
srodno sa onim kako Biblija opisuje proimajue efekte greha, koji nije nita drugo do krenje Bojih zakona ivota i
zdravlja:99 Sva je glava bolesna i sve je srce iznemoglo. Od
pete do glave nema nita zdravo, nego uboj i modrice i rane
gnojave, ni isceene ni zavijene ni uljem zablaene.100
Ako oseate da su se vai emocionalni problemi otrgli kontroli, vrlo je verovatno da je kod vas celo telo pogoeno.
Morate traiti pomo izvan sebe.
Neki od mojih pacijenata su se direktno obratili Velikom
Lekaru. Biblija nas ui da je On leio sve vrste bolesti, bilo da
90
91
Poglavlje 9
Bio je prilino dosetljiv, nezavisnog uma, ali emotivno zavisan. Takoe se moe rei da je emotivno bio veoma nestabilan, brzo mu je sve dosaivalo, a lako ga je bilo i uznemiriti. Kad bi do toga dolo, nije mu trebalo mnogo da zaplae.
On je bio jasan primer osobe iji emotivni sistem nije slao
ispravnu povratnu informaciju (engl. feed-back) ka modanim
centrima, koji bi onda bili u stanju da ga obezbede mirom i
stabilnou koje je tako oajno trebao. Naslee je odigralo
veliku ulogu u njegovom sluaju. Statistiki govoreno, emotivno nestabilni roditelji imaju 41% anse da svoj problem
vide i na potomcima. Ali, druge stvari , kao to su stil ivota,
ishrana i vaspitanje, doprinose celih preostalih 59%.
Ovo znai da hronino emocionalno nestabilna osoba,
mora usvojiti zdrav nain ivota. Ovo dalje znai zdravu
ishranu, bez industrijskih slatkia kako bi sauvala to vie vitamina B za svoje nerve, zatim svakodnevne fizike vebe na
sveem vazduhu, kako bi znojem izbacila otrove iz tela i ujedno poboljala unos kiseonika kao i cirkulaciju hranljivih
materija.
Lekar Valter B. Kenjon (Walter B. Cannon), bio je prvi koji
je 1932. upotrebio kovanicu homeostaza u svojoj knjizi
Mudrost tela (Wisdom of the Body). Kenjon je izloio
ideju fidbeka (povratne informacije) kao osnovnog fiziolokog principa. On je objasnio da se homeostaza odrava
pomou fidbek siignala, od onih koji govore ta treba do
onih drugih koji kau kako treba. Ovo je vaan princip za
pravilne izbore u ponaanju, za donoenje ispravnih odluka i
93
dim, ali ne vidim kako, kad postoji toliko mnogo stvari koje
treba da se zavre.
Ona je bila nova na poslu sa gomilom pritiskajuih rokova
i stvari koje treba uraditi. Sa druge strane, imala je gomilu
problema koje je morala da rei. Skoro dva meseca nije imala
potenog sna, a o neredovnim zgrabi u letu obrocima da i
ne priamo.
Interesantno je to kako mi koji volimo svoj posao, vrlo lako moemo da zaboravimo na umerenost. Seam se kako
sam imao obiaj da u veernjim satima drim serije predavanja tokom cele godine, svake godine, poseujui i po nekoliko
domova na dan. Na kraju jednog takvog dana, moja supruga
je upitala: ta je ostalo za Boga da uradi? Dobro pitanje.
Neumerena stimulacija ili deprivacija (lienje), neumereno
nagraivanje ili kanjavanje, opsesivna ponavljanja, kompulzivni rituali, fanatine tenje svake vrste, samo rad bez oputanja ili obratni scenario i neumerenosti svih vrsta, spreavaju razvoj pravog psiholokog zdravlja. Oni ometaju napore
mozga i tela da zadre harmoniju hemijske sekrecije koja utie i istie iz neurona, lezda i organa.
Kao reakciju na te ekstremne zahteve, mozak prepodeava
standarde za tipine ili regularne radnje. Drugim reima, u
pokuaju da se nosi sa novonastalom ekstremnom situacijom,
novi (prepodeeni) standardi e postati norme u mozgu. U
nastavku ivota, pojedinac sa ovakvim izmenama e teiti da
stalno bude izloen ekstremnim situacijama, ne bi li izbegao
dosadu u ivotu.
100
Svako zadovoljstvo i satisfakcija koji dolaze iz neumerenosti, samo su za trenutak aktuelni u struji ivota. Pored
toga, oni oskudevaju visokim kvalitetom, dubinom, punoom
i izobiljem radosti, mira, oseanjem zadovoljnosti i istinskog
duboko ukorenjenog uzbuenja koje karakterie ivot u umerenosti. Takoe, neumerenost nastavlja da slama zdravlje
mozga.
Sa druge strane, umerena stimulacija i uravnoteena aktivnost doprinose na najbolji nain psiholokom zdravlju. Umerenost uva od mentalnog i emocionalog sloma. Takve osobe
nalaze zadovoljstvo u uobiajenim svakodnevnim iskustvima.
Pozitivan stav, mir i spokoj tada dolaze sasvim prirodno.
Mnogi od hormona koje proizvodi mozak, putuju nishodno u telo bilo krvnim sudovima ili neuronskim omotaima.
Mnogi od hormona koji se produkuju u mozgu, produkuju se
i u telesnim lezdama i organima. Oni utiu na nae miljenje,
oseanja, ponaanje i funkcionisanje. Telo i mozak su blisko
povezani. Jedno utie na drugo.
U mozak-telo lezdanoj osovini, kontroliue poruke iz
mozga se pojaavaju dok idu kroz hijerarhiju lezda. Svaka
poruka traje sve due, putuje dalje i pobuuje vie organa.
Permeabilni (propustljivi) kapilari koji se nalaze u svim endokrinim lezdama, osim u mozgu i testisima, dozvoljavaju
ovim hemikalijama da prodru iz ovih lezda u krvotok, njime
putuju i onda ga napuste da bi uli u drugu lezdu. Sada vidimo kako je lako mozgu da kontrolie telo.
Krvno-modana barijera onemoguuje mnogim, ali ne i
svim hormonima da idu u suprotnom pravcu, tj. od telesnih
101
105
efekat droge popusti, jer se tada svi problemi vrate i tada joj
je potrebna nova doza.
Ali, moe li se psiholoka zavisnost zbog toga nazvati loom? Ako ona rasteruje njene probleme, pa makar i na kratko, zato je onda ne koristiti?
Na nesreu, za vreme dok jedni problemi nestanu, drugi se
pojavljuju. Meri (Mary) je bila 16-ogodinjakinja kad mi je
rekla: Mrzeete me kad saznate ta sam uradila, jel tako? To
je neto za ta sam mislila da nikad neu uraditi poznajete li
Doa Embrija (Joe Embry)? U svakom sluaju, mogu da vam
to kaem ili smo do kraja. Znam da ste ljuti na mene, zar
ne?
Ne, odgovorio sam, ali jesi li ti sa njim ve dugo?
Nisam, ali on je bio tako fin prema meni. Sad mi je ao
za ono to sam uinila. Znala sam i tada u ta se uputam, ali
nisam mnogo marila.
Onda sam postao sumnjiav. Poznavao sam Meri kao principijelnu devojku i nije mi ilo uz nju da je tako lako uguila
svoju savest. Ali nisam morao dugo da se pitam. Nastavila je:
Ponudio me je travom. Rekao je da ne moram da uzmem ako ne elim, ali i da mi ne moe nakoditi jer nije ni
njemu, a koristi je sve vreme. Tako smo se dobro proveli.
Zaista sam se oseala dobro. Samo mi je ao to sam uradila
ono drugo. Vi znate da ja nisam taj tip devojke. Niste ljuti na
mene, zar ne?
Nisam bio ljut na Meri, ali sam se svakako ljutio na drogu
koja joj je utiala glas savesti onda kad joj je bio najpotrebniji. Poput auta koji proe kroz duboku vodu i kome konice
108
ne rade dok se ne osue, osoba koja je pod uticajem blaenstva izazvanog upotrebom marihuane, ne moe da kae ne
nekim stvarima koje bi bez tog uticaja bez razmiljanja odbila. Merine konice su zakazale kad je trebalo da kae ne u
seksu momku koga jedva da je i poznavala. Za neke, ova
duboka voda nije marihuana ve neka druga laka droga.
Oni se probude i shvate da su uinili loe stvari tek kad je za
to ve kasno. Tada kajanje ne moe mnogo da pomogne. Oni
se esto odluuju i na najgore reenje! Na samoubistvo.
Drugi ozbiljan problem sa upotrebom marihuane obelodanio je Dr. Morton A. Steniver (Morton A. Stenchever) sa
medicinskog fakulteta u Solt Lejk Sitiju u Juti. On je testirao
49 uivalaca marihuane i 20 drugih osoba koje nisu koristile
droge ni lekove u proteklih est meseci. U grupi onih koji nisu
koristili droge naeno je proseno 1,2% hromozomskih lomova u reproduktivnim elijama, a u drugoj grupi je taj procenat dosegao prosenu vrednost od 3,4%. Dr. Steniver je
predloio da ovo moda znai da marihuana utie na uroene
anomalije i nastanak raka. Ako je ovo istina, onda su anse da
uivalac marihuane dobije deformisano dete preko 200% vee nego li kod onih koji ne gaje takve sklonosti.
Studije na polju dugog pamenja i navika pokazuju da
svaka esto ponavljana aktivnost ili misao mogu stvoriti trajne fizike i psihike promene u telu. Taj proces predstavlja
razlog zato korisnici marihuane nastavljaju da uzimaju ovu
drogu dugo nakon to shvate da im ona nije potrebna i da je
ne ele.
109
111
je pokazala da ona mogu sama da izaberu uravnoteenu ishranu ako se ni u jednoj namirnici koju konzumiraju ne nalazi
rafinisani eer.108
U drugoj studiji, dva naunika su demonstrirala da unos
hrane varira sa promenama u telesnim potrebama za odreenu supstancu. Pacovi kojima su odstranjene nadbubrene
lezde, pili su mnogo slaniji rastvor u odnosu na pacove sa
intaktnim (funkcioniuim) lezdama.109
Ja sam ponovio ovo istraivanje samo sa dodatkom eernog rastvora. Otkrio sam da iako im je jae zasoljeni rastvor
bio neophodan za ivot, oni su posle nekoliko ponovljenih
pijenja slatkog rastvora, zanemarili neophodni slani rastvor i
usmeravali se samo slatkom. Ovo su inili uprkos tome to im
je slani rastvor bio neophodan za preivljavanje. eer moe
vidno izopaiti apetit ak i kad vam ivot visi o koncu.110
Na nesreu, nekad naa nesavrena tela alju signale apetita izvorne tkivne gladi, za koje se ispostavi da su u stvari
izopaena glad, jer oboleli organ ili lezda trai unoenje
odreenog nutrijenta u neuobiajenoj koliini.
Primer koji sledi tuno oslikava ovaj razlog tkivne gladi.
Trogodinji deak je mrzeo svu slatku hranu, a udeo za slanom. On ne samo da je lizao so sa krekera i druge zaslanjene
hrane, ve su ga jednom prilikom nali kako se popeo na kuhinjski element ne bi li dosegao slanik koji su tamo zabrinuti
roditelji sakrili od njega. Tom prilikom je ustanovljeno da je
pojeo skoro itav sadraj iz slanika. Roditelji su na kraju morali da hranu presoljavaju da bi je on uopte pojeo.
112
Mi imamo dva mozga: levi i desni. Oni se hemijski i strukturno razlikuju. Moderni istraivai mozga otkrivaju da je na
levi mozak ustvari onaj koji se izraava koristei slova, rei
i brojeve. On analizira, organizuje i izraava se. Na desni mozak je prijemni mozak prepoznajui obrasce, slike, kompleksne celine, snove, vizije, aspiracije i intuiciju. On sagledava celokupnu sliku i ne pokuava da je analizira. enska intuicija odatle stupa na scenu. Eto zato vam ne mogu dati nikakve razloge za svoje predoseaje. Neki kau da desni mozak ne ita, ne pie i ne bavi se aritmetikom. Nisam ba sigu113
LEVA HEMISFERA
(desna strana tela)
Govor
Logiko
zakljuivanje
Matematike
operacije
Detaljisanje
Sekvencijalnost
Kontrolisanje
Intelektualne funkcije
Dominacija
Reitost
Aktivnost
Analitinost
itanje
Pisanje
Imenovanje
Sekvencijalno
nareivanje
Shvatanje znaaja
poretka
Kompleksne
motorne radnje.
DESNA HEMISFERA
(leva strana tela)
Prostorna orjentacija
Duhovnost
Muzikalnost
Prijemivost
Celovitost
Sinteza misli
Smisao za
Prepoznavanje likova
umetnost
Simultana
Simbolika
sveobuhvatnost
Simultanost
Percepcija apstraktnih
Emocionalnost
obrazaca
Intuitivnost, kreativnost
Prepoznavanje
kompleksnih figura
utljivost
114
116
Poglavlje 10
O, ne, imala sam vremena, ali se nisam mogla setiti nijedne njegove vrline. Doktore vi ne razumete, moj mu je zaista lo.
Onda je nastavila da ponavlja neke od groznih stvari koje
je iznosila prole sedmice.
Tada sam je prekinuo i ponovio zavretak liste, ne bi li je
uverio da sam zapamtio ta je rekla. A onda sam dodao (znajui da voli da ita Bibliju):
U stvari, dok sam razmiljao o stvarima koje ste izneli
protiv svog supruga, nisam mogao a da ne mislim o slici koju
je opisao prorok Isaija u prvom poglavlju svoje knjige. Kao
da je vaeg supruga opisao reima od pete do glave, nema
nita zdravo.
Pa nije on ba tako lo, ubacila se ona, a onda je poela
da mi jednu za drugom nabraja njegove vrline.
Moja primedba, tj. ekstremna situacija u kojoj se nala, kod
nje je izazvala ono to se zove princip reaktivnosti na delu.
Sve dok je njegove vrline drala zakopane u podsvesnom,
pod gomilom optubi i mana na njegov raun, samo je tako i
mogla da ga vidi, pa ga je tako i tretirala. Istovremeno je doivljavala najgore svoje osobine kroz bes, frustraciju, zabrinutost i ak i depresiju zbog onoga to joj se inilo kao beznadena situacija.
Leon Festinger je tvorac teorije kognitivne disonancije.
Na osnovu nje su uraene mnoge studije. Sve su one pronale
isto, da mozak nikako ne voli disonanciju. On nikako ne voli
kad nai postupci ne odgovaraju naim ubeenjima. Obratite
posebnu panju na ovo to u vam sada rei. Ove studije su
118
121
ma. Ako budemo paljivije posmatrali Boje tragove u ljudima i prirodi oko nas, postaemo bolje upoznati sa Bogom.117
Biblija nas ne ui da se osoba mora pokajati pre nego to
doe Bogu.118 Svaka enja za istinom i istotom, svako osvedoenje u sopstvenu grenost, jeste dokaz da Njegov Duh
prebiva u naim srcima. Istina dostojna svakog primanja jeste
da bez Njegove sile mi ne bismo ni bili u stanju da sagledamo
svoj problem, niti bismo ga mogli reiti. Mi sami se ne moemo boriti protiv zla. Bez Boga, mi ne moemo initi nita.119
A sa Njim mi moemo sve.120
123
Poglavlje 11
nade ne postoji motivacija za dalje psiholoko sazrevanje. Samim tim i anse za isceljenjem su minimalne.
127
svoje iskustvo: Otili smo u krevet nakon to smo na vremenskom izvetaju uli da je uragan uspostavio svoj kurs i da
nee ii prema nama. Oko dve ujutru, probudila me je oluja
koja je pogodila kuu, a takoe i moje dvoje dece koja su
spavala na spratu. Oni su brzo strali niz stepenice i otili smo
u hodnik nae male kuice. Beba je neto pre toga zaspala.
Kratko sam razmiljala da li da je probudim i snesem u hodnik da bude sa nama i donela sam odluku da to ipak uradim.
Samo to sam je pomerila sa kreveca, ogroman iljak je proleteo kroz prozor i zabo se u jastuk, na isto ono mesto na
kome je samo par trenutaka ranije leela bebina glavica. Zahvaljivala sam Bogu to ju je potedeo.
Onda smo se pridruili mojoj odrasloj deci u hodniku,
priajui o tome kako je Bog bio dobar prema nama celog
naeg ivota, titei nas tako mnogo puta i starajui se za sve
nae potrebe i obilno nas obasipajui blagoslovima. Priali
smo i o tome kako nas Bog moda nee ostaviti u ivotu do
jutra. Tada sam predloila da se molimo za tatu (koji je bio
van drave zbog posla), da ako se vrati kui i shvati da vie
nema enu i decu, da ne izgubi svoju veru u Gospoda. Moje
dvoje odrasle dece mi se pridruilo u molitvi.
Kad smo se molili, iako se znatan deo krova sruio i nekoliko prozora razletelo u paramparad, a veliki deo kue sruio
u komadie, mi smo bili sauvani. Niko od nas nije imao fizike ozlede. Ali ja sam ipak elela da se moja deca testiraju na
PTSS.
Uprkos temeljitom ispitivanju dece, nisam mogao da naem ni najmanji trag post-traumatskog stres-sindroma. Bio
128
134
Poglavlje 12
Najei odgovor na frustraciju je bes. On je najee usmeren prema izvoru blokade na putu i ispoljava se ili kao
pobuna ili kao izbezumljenost. Agresivnost, razgoropaenost, vikanje ili vritanje, ili pak skakanje u mestu su esta
ispoljavanja izbezumljenosti.
Frustracija ---> Bes ---> Izbezumljenost
Bes je nekad usmeren ka unutra. Njega esto sledi depresija. Ovo se najee deava kod pacijenata kod kojih je frustracija ivotna pria ili ga pak oni tako doivljavaju.
Bes usmeren ka unutra ---> Depresija
141
Poglavlje 13
Tokom ovog perioda, otvara se novi prozor prilika za oblikovanje i uenje, za ojaavanje imunog sistema i za korigovanje obrazaca vezanih za stil ivljenja. Obrasci naueni u prve
tri godine, sad se mogu modifikovati, mada se to ponekad
veoma teko ostvaruje. Pronaao sam u par sluajeva, da ak
i razvoj heteroseksualne orjentacije moe da se uspostavi
tokom puberteta, iako je izostao u prve tri godine.
Ovo je takoe i period u kome se moe ojaati povezanost
sa naim Tvorcem i stvoriti vrsta i dugotrajna veza.
Istraivanje je pokazalo da ako novo uenje ili neko izvoenje, prate emocije, velike su anse da oni ostanu trajno
upameni. Kako je samo vano da nae uenje tokom puberteta bude na najviem nivou?!
Tokom ovog perioda se uspostavljaju i abloni koji e
obezbediti razvoj u ostatku ivota. Formirana je zdrava seksualnost. Pozitivni ili negativni mentalni stavovi su isprogramirani. Poinju zdravi ili izopaeni prohtevi u vezi sa ishranom. Borbenost (u smislu nagona da se neko ili neto
povredi ili uniti) takoe se formira u ovom periodu.
Mi moramo odueviti mlade ljude ovim injenicama koje
su u stanju da menjaju njihov ivot. Kako e samo tada imati
divne prilike da se pozitivno usmeravaju. Moi e za sebe da
izaberu zdrav, srean i istinski bogat ivot.
146
147
Poglavlje 14
koje tragaju za ravnoteom u svojim odnosima. Ova podeavanja u cilju stvaranja homeostaze su prirodni pokuaji porodice da se sauva. Ako porodica ode u bilo koju kranjost, bar
jedan od lanova e alarmirati i pokuati to da sprei.
Za vas je lako da mene vidite kao ekstrema, kao to je i
meni lako da vas vidim kao takve. Nai napori da korigujemo
jedni druge su sa najboljim namerama, pa treba da odaberemo takve i metode.
ak i faktori kakvi su na primer majin obavezama prenatrpan dan i njeno stresno emocionalno stanje tokom fetalnog
razvoja u materici, uzee danak u mentalnom razvoju deteta.
157
159
Ovi istraivai su predloili sledee objanjenje mehanizma interakcije izmeu uma i tela. Neka oni sami opiu pozadinu i prirodu svoje pretpostavke: Mehanizam je uglavnom razvijen iz rada Hansa Selijea (Hans Selye)156 i ukljuuje
veliki deo onoga to znamo o fiziolokim reakcijama koje
prate nastanak stresa. Emocije koje prate stres strah, napetost, strepnja i tuga reflektuju se u aktivnosti limbikog sistema mozga i to hipotalamusne i hipofizne funkcije. Hipofiza, kao najvanija lezda u telu, regulie sve hormonske aktivnosti. Nadalje, neravnotea u hormonskoj aktivnosti znaajno doprinosi malignom rastu, to je mnogo puta dokazano.
Prekomerna sekrecija nadbubrenih lezda, kako je pokazano, ima uticaja na timus i integritet limfotoka i posledino
na broj belih krvnih elija. Izgleda da stres ostvaruje svoja dva
dejstva na maligni proces: (1) porast produkcije nenormalnih
elija i (2) smanjenje mogunosti organizma da unitava ove
elije. Slikovito pomeranje u pozitivnom smeru, moe ublaiti poremeaj emotivnog stanja i samim tim se umeati u ciklus stres-bolest-stres.157
Odluite da svu brigu predate svom voljenom Velikom
Lekaru158 i recite sebi da ste sreni to ste to uradili. Divan e
biti mir koji ete osetiti. Time ete aktivno uestvovati u
svome isceljenju.
161
Poglavlje 15
Planirajte unapred
POSTULAT 33: Samo oni koji misle pozitivno, jesu
pobednici.
Dim je proao kroz jedan razvod, a sada je razmiljao o
drugom. Prva ena se razvela od njega. Druga mu je naredila da se iseli iz kue. To je bila njena kua u koju se on uselio
kad su se uzeli. Ostao je bez posla jer je kompanija smanjivala
broj radnika. On je majstor svog zanata i savestan radnik, ali
je optereen oseanjem krivice. Nudi mu se novi posao u drugom delu drave i on se odluuje da ga prihvati. Prvo pohaa
kurs posle kojeg dobija diplomu visoke strunosti za svoj
posao.
Kad razmilja o svojim propalim brakovima, njegova produktivnost naglo pada, gubi apetit i tone u depresiju. ak
razmilja i o samoubistvu.
Kad razmilja o svojim poslovnim uspesima, odatom priznanju od strane efa, preporuci koju je dobio iz prole firme,
on razmilja isto, i ostaje na povrini.
Kad razmilja o toplini svoje dece iz prvog braka, smei se
i pria o njima sa posebnom nenou. U trenutima kad misli
o ovim pozitivnim mislima i seanjima, on lagano preuzima
162
164
166
vam nee uvek biti jasno kako one funkcioniu, ali samim
upoznavanjem sa njima vi stiete nad njima odreenu prednost.
Budite iskreni prema sebi samima. Dok razmiljate o tome
koju strategiju u planu isceljenja da primenite, zapitajte se i da
li ste odredili realno vreme za dosezanje cilja. Da li ste ranije
imali za to dosta vremena. Ako niste, zato niste? Koje su
pogodnosti koje moete izvui u ovoj borbi? Da li su drugi
koji su se uputali u istu borbu uspeli da ostvare te ciljeve?
Hoe li rezultati biti vredni truda? Koje prepreke moete
predvideti na putu ostvarenja cilja? Moete li da vidite sebe
kao pobednika u ovoj borbi?
Ovakvo analiziranje e vam pomoi da pregrupiete svoje
potecijale i ojaate ih. Takoe e vam pomoi da izbegnete
zamke. Vaa sigurnost da ste na pravom putu, znaajno e
porasti i izboriete se za isceljenje.
POSTULAT 37: Princip inertnosti pokazuje na otpor
promeni stila ivljenja.
Na seminaru profesionalnih psihologa o strukturi crta linosti, renomirani psiholog je podvukao sledee: Ve skoro
trideset godina se trudim da pomognem ljudima da se promene i veoma sam obeshrabren. Ljudi se jednostvano ne menjaju.
Veina nas ima tendenciju da razvije rutinske obrasce ponaanja. Mi ponavljamo iste obrasce miljenja, emotivnog reagovanja i delovanja. Mi moemo nainiti minorna prilagoavanja, ali globalan pravac naeg ivota ostaje isti. ak i kad su
167
168
169
ZAKLJUAK
Videti slomljena srca zaceljena, porodice koje su pronale
radost ivljenja, nove zadatke ostvarene, prepreke na putu
rasta i napretka oborene na zemlju, nove horizonte i nova
stremljenja - samo je deo nagrade koji dolazi od usvajanja
principa pravog isceljenja.
Mi smo ponudili samo primere glavnih principa i oprobanih postulata koji doprinose pravom isceljenju. Na cilj je da
se svi zajedno ohrabrimo da potujemo ova naela za koje je
dokazano da doprinose istinskom isceljenju i psiholokom
rastu i napredovanju.
Moje miljenje je da nijedan pravi istraiva ne bi trebao da
se zadovolji time da bez razmiljanja usvja postulate odreene
teorije. Teorija samo treba da obezbedi razvoj hipoteze koju
treba ispitati. Nadalje, dobro ispitivanje iziskuje rigorozne
standarde i kontrolnu grupu. Kad se i doe do rezultata,
naunik, onaj pravi, nikad ne govori o apsolutnim istinama,
ve samo o mogunostima.
Vano je spomenuti i to da veina teorija o savetovanju
esto ignorie vane vrednosti koje su odolele zubu vremena
173
174
Literatura
1. Bergland, Richard. The Fabric of the Mind. N.Y.: Viking Penguin Inc., 1985-6. 149150.
2. Isaija 26,3; Dela 17,28.
3. Prie 23, 7.
4. Eccles, J. C, 'The Effects of Nerve Cross-union on Muscle Contraction', in Exploratory Concepts in Muscular Dystrophy, Excerpta Medica, Amsterdam, 1966.
5. Za naunike je lako da pogreno interpretiraju svoje nalaze. Snaga dobre nauke je u
ponavljanju nalaza u mnotvu nezavisnih studija.
6. The Great Ideas Today (Chicago: Encyclopaedia Britan-nica. Inc., 1968), pp. 141, 143.
7. Black, Education (Mountain View, CA: Pacific Press Publishing Association, 1903), p.
17.
8. Eccles, John C, Evolution of the Brain: Creation of the Self, p. 237 (Routledge 1991).
9. John C.Eccles, How the Self Controls Us Brain, p. 180, 181 N.Y.,Berlin, HeideIberg:.Springer-Veilag, 1994.
10. Sherrington, C. S. (1940) Man on His Nature (Cambridge University Press, London).
(Second edition 1951.)
11. Complex Systems: Operational Approaches in Neurobiology, Physics and Computers, edited by H. Haken (Springer, Berlin, Heidelberg 1986); also Proc. Roy. Soc.
London 227, 41 1-428 (1987) and Eccles, John C. How the Self Controls Its Brain. Berlin
Heidelberg New York: Springer-Verlag 1994.
12. Eccles, J. C. (1994) How the Self Controls its Brain. N.Y: Springer. Chapter 8.
13. Libet, B. (1990) Cerebral processes that distinguish conscious experience from
unconscious mental functions, in The Principles of Design and Operation of the Brain,
edited by J. C. Eccles and O. D. Creutzfeldt (Experimental Brain Research, Series 21)
(Springer, Berlin, Heidelberg), pp. 185-205, and General Discussion, pp. 207-211.
14. Eccles, John C. How the Self Controls the Brain. N.Y.: Springer, 1994, p. 174, 175.
15. 2. Korinanima 10,5.
16. 2. Korinanima 10,4.
17. Eccles, John C. How the Self Controls llic lirain. Springer, 1994, p. 180.
18. 2. Korinanima 10,4-5.
19. Otkrivenje 12,7-9; Isaija 14,12-15.
20. B. F. Skinner je bio uticajni psiholog ponaanja koji je poetne radove imao sa golubovima, a nakon toga sa ljudima.
21. Rimljanima 12,21.
22. Psalam 103,2.
175
176
58. "Metabolizam" ukazuje na sve procese koji se odvijaju u nama koji su ukjueni u
izgraivanje ili unitenje naeg tela. Varenje, upijanje i izbacivanje otpadnih materija su
neki od primera.
59. Psihijatar se bavi poremeajima uma.
60. Termin "celovitost" ukazuje na harmoninu interakciju mozga i telesnih mehanizama.
61. Termin "kompletno iscelenje" u ovoj knjizi se odnosi na kompletno uklanjanjesvih
destruktivnih elemenata u mozgu i telu.
62. Interneuron je nervna elija koja nije nije ni sensor, ni motor, ve povezuje druge
neurone.
63. Psalam 139,14.
64. Achterberg & Lawlis, Bridges of the Bodymind.Champaign, IL: Institute for Personality & Ability Testing, 1980.
65. Borysenko, Joan. Minding the Body, Mauling the Mind..Reading, Mass. AddisonWesley Publishing Company, hie. 1987.
66. Videti: Wenzlaff, Richard "The Mental Control of Depression," in Wegner and
Pennebaker, Handbook of Mental Control.
67. Beck, Aaron. Love is Never Enough. New York: Haper and Row, 1988, pp. 145-146.
68. Matej 9,6.
69. Jevrejima 11,1.
70. Rimljanima 10,17.
71. 1. Jovanova 5,18.
72. 1. Korinanima 13,4-7.
73. Filibljanima 3,13.
74. Galatima 6,7.
75. Black, G. Steps to Christ, pp. 57, 58.
76. Matej 26,41. Psalam 103,12-14,17.
77. Prie 24,16.
78. Jovan 3,17.
79. Isaija 14,12-20.
80. Dela 17,28. Koloanima 1,17.
81. Galatima 5,16-23.
82. Galatima 6,7-8.
83. Cattell, Raymond, et al. 16 PF. Champaign, Ill.: Institute for Personality and Ability
Testing.
84. Sweney, Arthur B. et al. MAT. Champaign, Ill.: Institute for Personality and Ability
Testing.
85. Isaija 57,20-21.
86. Cattell, R. H. & Gorsuch, R. I. The definition and measurement of national morale
ami morality. Journal of Social Psychology, 1965, 67, 77-%.
87. Isaija 57,20.
88. Jovan 3,4.
89. Black, G. Ministry of Healing, Pacific Press Publishing Association, 1909.
177
178
123. C. R. Snyder et al. "The Will and the Ways: Development and Validation of an
Individual-Differences Measure of Hope," Journal of Personality and Social Psychology
60, 4 (1991), p. 579
124. Cattcll, R.B. et al. Handbook for the 16PF, 1970 edition. pp. 91,92
125. Kagan, Jerome. Galen's Prophecy, New York: Basic Books, 1994, pp. 155-170.
126. Cattell, R. B. et al. Handbook for the 16PF, 1970 edition, pp. 91.92.
127. Ove strategije su trenutno u pripremi u dodatnom izdanju ove knjige.
128. Observacije je radio Doiwn Arcus i objaenje su u: Kagan, Jerome. Galen's
Prophecy.
129. Isaija 26,3.
130. See Lawlis, G. Frank & Jean Achterberg. Bridges of the Bodymind, 1980,
Champaign, II: Institule for Personality and Ability Testing, Inc. c 1980.
131. Frank, J. D. Persuasion and Healing. Baltimore and London: Johns Hopkins
University Press, 1973.
132. Sadler, William. Practice of Psychiatry. St. Louis: C.V. Mosby, c 1953, p. 1012.
133. Matej 7,5-13. Luka 7,1-10.
134. Dela 17,18.24.28.
135. Sadler, William. Practice of Psychiatry. St Louis: C. V. Mosby, c 1953, p. 1013.
136. Rimljanima 10,17.
137. Galatima 5,20.21.
138. 1. Korinanima 13,4-8.
139. Borysenko, Joan. Minding the Body, Mending the Mind. Reading, Mass.: AddisonWesley Publishing Company, Inc. 1987.
140. Psalam 103,1-4.
141. Black, G. 5T267. Desire of Ages, p. 363.
142. Filibljanima 1,6; Psalam 138,8; Juda 24; 1. Korinanima 15,57.
143. Jovan 17,15.
144. Hormonska izluenja nisu jedini reper za seksualnu orijentaciju. Postoji najmanje
sedam razliitih faktora koji na to utiu, prema: Haeberle, E. J. (1978). The Sex Atlas.
Vidi: Stoller, R. J. (1976) Perversion: the erotic form of hatred. Hassocks, Sussex.
145. Jovan 3,17.
146. Nakon 50 godina razdvajanja moj bivi cimer mi je otkrio detalje svog uspeha.
147. Restak, Richard M. The Mind, New York: Bantam Books, 1988. pp. 41-44.
148. Restak, op cit., p. 44.
149. Restak, op cit. p. 94.
150. Restak, op cit., p. 71.
151. Carkhuff je veoma cenjen strunjak na polju savetovanja.
152. Prie 21,2.
153. Prie 17,22.
154. Benson, J. The relaxation response. New York: William Morrow, 1975.
155. Achterberg & Lawliss. Bridges of the Bodymind, Champaign, II: Institute for
Personality and Ability Testing. 1980.
156. Selye, Hans. The Stress of Life. New York: McGraw, 1956.
179
Popularna medicina:
- Naela zdravog ivota, Dr Pol Volk
- Zdrava ishrana, Dr Pamplona Roder
- Smrt iz tanjira, Dr Robert Elez
- Leenje raka sirovom hranom, Dr Kristin Nolfi
- Otrov sa velikim K - sluaj protiv kafe i drugih braon napitaka, Dr Agata
Tre
- Kako sam pobedila rak, Dr Lorin Dej
- Kondomi ne rade, Dr Lorin Dej
- Zakoni zdravlja i izleenja, Dr Nil Nidli
- Izlaz iz depresije, Dr Nil Nidli
- Mo zdravlja, Dr Hans Dil
- Mo ishrane, Dr Kolin Kembel
- Kako unaprediti mozak, Dr Elden almers
- udo imunog sistema, Harun Jahi
- Tehnologija samounitenja - GMO hrana, Dr Marijan Jot
Popularna nauka:
- Nauka i problem smrti, Miroljub Petrovi
- Tajna srenog ivota, Miroljub Petrovi
- Brak i porodica, Miroljub Petrovi
Opasnosti okultizma:
- Masonerija - zavera protiv hrianstva, Ralf Eperson
- Skrivene tajne masonerije, Dr Keti Barns
- Ko vlada svetom, Miroljub Petrovi
- Masonski i okultni simboli, Dr Keti Barns
- Poslednji dani planete Zemlje, Tom Hartman
- Mistina medicina - kakve opasnosti kriju akupunktura, akupresura,
homeopatija, iridologija, radiestezija, refleksologija i druge vetine, Dr Voren Piters
- Strahote koje je darvinizam doneo oveanstvu, Harun Jahi
- Obmana evolucije, Harun Jahi
Video izdanja:
- Dokazi stvaranja (30 emisija), Uspon satanizma (11 emisija), Zakoni
zdravlja (8 emisija), i jo mnogo toga.
Distibucija: Metaphysica 011/292-0062
180
181