Floristiki izlet na Vranjicu planinu u Bosni.

^)
(3.

VIII

12.

Prof. dr. K.

VIII.

1919.)

Bonjak.

Iztraivanje Bosne u botaninom pogledu moemo zgodno razdvojiti: u ono prije okupacije Bosne po bivoj austro -ugarskoj monarkiji i drugo poslie okupacije.

okupacije biljei- botanika historija trojicu

Iz vremena prije
iz god. 1837. i 1838.,
izpitivaa: francuzkoga geologa Ami
njeuiakoga konzula u Saradra. Otona Sendtnera iz 1847.
jevu dra. Otona Blaua iz godina 1866. 1871. Od ove trojice
samo je dr. 0. Sendtner bio u istinu botaniar, dok se ona druga
dvojica tek prigodice i onako uzput bave i vegetacijonim bosanskim
prilikama. Sve u svemu malo je botanikoga iz toga vremena, ako
i
jesu neke zabiljebe
interesantne
dragociene.
Okupacijom Bosne zapoinje tek njeno pravo iztraivanje.
upravi bive monarkije tamo, mogu politiari imati svoje i oprav-

Bou-a

dano miljenje, ali mi emo pohvalno priznati, da se je pod tom

upravom ili bolje uz izdanu pomo te uprave znanstveno mnogo
radilo ondje. Tako
u botanici. itava, rekao bih, vojska botaniara
i

putuje zemljom, sabire biljnu grau

rezultate svojih izpitivanja prisvietu. Otvorilo se novo floristiko podruje, nada
sve interesantno svojim endemizmima
svojim snoajem prema srednje-evropskoj, alpskoj, mediteranskoj, bugarsko-dacijskoj, grkoj,
dapae juno-talijanskoj flori. Flora Bosne t. z. ilirskoga pojasa
rieila je mnoga do tada muna pitanja iz biljne geografije.
U tom si je pravcu neprolazne zasluge stekao dr. Gnther
vitez Beck od Mannagette, sada profesor botanike
direkfor botanikoga vrta njemake univerze u Pragu. U godinama 1885. 1896.
est puta krstari on Bosnom uzdu i poprieko. Rezultate svojih
munih i napornih iztraivanja ostavio nam je u svojim djelima, kojih
ne moe mimoii nijedan botaniar, koji se bavi ili kani baviti biljnim svietom Bosne. Ali ne samo Bosne nego i okolnih zemalja:
june Hrvatske, kvarnerskih otoka, Dalmacije, Hercegovine, Crne
Gore, sjeverne Albanije, Novopazarskoga sandaka
Srbije. Vegetacijone prihke svih tih zemalja rie on u svom monumentalnom djelu
i

obuje tampom

Die Vegetationsverhltnisse der iilyrischen Lnder".

Sve su naime spomenute zemlje

za njega jedan poseban, svojim

biljegama
obiljeen
floristiki
pojas: ilirski pojas.
glavno
djelo, ne spominjui njegovih
drugih mnogoUz ovo
brojnih, omanjih radova i lanaka, od najvee je vanosti za poznavanje bosanske flore njegovo djelo: Flora Bosne, Hercegovine

osobitim

Ob ovom

referovao sam dne 30. sienja 1920. na botanikom

botaniko-fizioloki institut na zagrebakom sveuilitu. Na elju neke gg. uestnika toga sastanka, iznosim ovaj referat, dakako
preraen, u Glasniku hrv. prirodoslovnoga drutva".
*)

sastanku, to

gaje

izletu

priredio

36

Novopzarskoga Sandaka", koja je izlazila u Glasniku

zem. muzeja u Bosni i Hercegovini". Radnja je uslied ratnih prilika
prekinuta sa cruciferama god. 1916. Bosanska bi vlada doista uikada bi omoguila, da se ova dragociena
nila patrijotsko djelo
radnja dovri.
Uz dra. Beka iztrauju Bosnu mnogi stranci i domai botaninjima neki i svjetskoga glasa. Da ih svih ne spominjem,
ari.
evo tek nekohko imena: prof. dr. K. Vandas, dr. A Degen, Franjo
i

Meu

Fiala.

vi,

prof. P.

vedjanin

E Brandis,
dr.

Maly, kustos
dr. A. Engl er.

K.

dr.

Formanek,

E.

Murbeck,

L.

prof.

dr.

R.

zem. muzeja u Sarajevu, prof.

dr.

vitez

L.

Adamo-

W ettst ein,

Marchesetti

Poslie ovakovih iztraivaa teko je ta nova nai, pa kada

se prolih ferija ipak i ja u Bosnu zaputio, nije bilo u tu svrhu,
da otkrijem kakovu novu vrst. Iao sam onamo iz ive elje, da
poslie 20 godina ponovno vidim one divne bosanske krajeve, da
uivam u bogatoj i u mnogom za me novoj njihovoj flori, a onda
da priberem neto bilja za na sveuilini zagrebaki botaniki inDa
stitut, koji dosele u svojim herbarima nije nita imao iz Bosne
sam se pako odluio ba za Vranjicu planinu, bilo je to iz dva
razloga: jedan to sam na njezinom podnoju u gradu Fojnici imao
kot. sudca, na iju sam
dobroga prijatelja, dra. Gj.
mogao raunat' u svojim botanikim izletima, a drugi to
se Vranjica planina svojim geolokim sastavom odvaja od ostalih
mnogih naih planina.
bosanskih a

sam

Kumiia,

pomo

Dok

ogromna veina naih gora planina kako u Hrvatskoj

jura-vapnenca ili iz tercijernoga
u Bosni izgraena iz triastako
kamenja, to je Vranjiina gromada u glavnom izgraena iz arhajskoga
je

prakriljavca, kroz koji ba u najviim vrhovima ovdje ondje izbija

kristalinini vapnenac. Odatle joj valjda i ime Vranjica: od vrane
boje kriljaveve. Izgraena je prema tomu iz prakamenja. Za to je
oblik njezinih vrhova vie zaobljen glaviast. Nema tu onih otrih
i
izjedenih linija, koje nalazimo u vapnenim gorama kao ni njihovih
i
i

prestrmih visina sa vrtoglavim usponima stranim provalijama. Ako

je za kakovih 400 m via od najviih vrhova naega Velebita, sve
je u njoj ipak pitomije i veinom lahko se prelazi s jedne glavice
sobom vezane plitkim sedlima, koja se pona drugu, jer su
diu.
lagano sputaju
Pogledamo li na geografsku kartu, nai emo, da se je Vranjica
planina smijestila ba nekako u sredini itavoga bosansko-herpripada bosanskomu sredogorju
teritorija, sve da
rieke
Vrbasa na zapadu
razteglo
izmeu
onomu gorju, koje se
t. j.
i

meu

cegovakoga

Ona je najvia bosanska planina. Spomenemo li

sjeveru
mea voda Lava kod Travnika a na jugu
na
je
jo, da
Ivan planina sa svojim sedlom u Hercegovinu, oznaili smo prilino
Bosne na

iztoku.

joj

tono

njezinu prostornost.
planinskih lanaca u Bosnoj
Poput dinarskih alpa u Dalmaciji
Vranjiin je smjer u glavnom od sjevero-zapada prama jugo-iztoku.
i
U njezinom masivu, dugakom u zranoj liniji od prilike 16 kilometara, niu se, pomemo li od sjevero-zapada, ovi impozantni vrhovi: Biela Gromila (2071 m), Nadkrstac (2112 m), Krstac (2070 m),
njezin smjetaj

37

Loike

(2107 m), Treskavlca (2024 m), bezimena kota (1940 m),

Tikva (1&79 m), Sikira (1690 m), Luka (1950 m), Zecplanina sa SmiZeevom glavom (1766 m), dok su se od
Ijevom kosom (1872 m)
toga masiva nekako kao odvojili na sjevero-iztok Matorac (1939 m)
sa Grohotom i Grudom a na jugo-zapad Vitrua (1911 m), premda
i
jedan
drugi vrh pripada Vranjiinom masivu. Jednako se i Zecplanina, sve da
nosi posebno planinsko ime, rauna k tome masivu. Glavni smjer Vranjiinoga masiva na jednom je samo mjestu
znatnije prekinut i to u Krstau. U njemu naime lomi taj smjer kosa,
koja se u duljini od skoro tri kilometra upoprieila od juga na sjever
i

da tim nastaje kao neki planinski vor, krst, odakle, drim,

i
ime Krstac ovomu vrhuncu u Vranjici.
Najvii svoj izpon ima Vranjica planina u Nadkrstacu (2112 m).
Zanimivo je meutim, da taj vrh nije po specijalnoj karti (1:75.000)
Krstac,
triangulovan, dok to jesu njegovi susjedi
Biela Gromila
pa Loike
mnogi drugi. Dapae taj vrh nema na spomenutoj karti
ni svoga imena, tako da u botanikoj literaturi obenito, a
inae
po drugim kartama, biljee kao najvii vrhunac Loike, koje to nisu,
jer su za 5 metara nie. Kako se je to dogodilo, neznam. Ja sam
za ime Nadkrstac saznao sluajno u mineralokom institutu, gdje su
mi pokazali radnju Fridricha Katzera,^) koji taj vrh zove Nadkrstac. Da li ga je uo od puka ili sam skovao nije mi poznato,
ali ime Nadkrstac svakako odgovara njegovom mjestu
visini prama
Krstau.
Kada sam kod specijalne karte, jo neto. Izmeu Tikve
Sikire ubiljeen je na karti tit (1861 m). Ovaj podatak, odnosno ovo
ime ne stoji. Za ovo ime na tom mjestu nitko ne zna. Upitao sam
moj
se kod vie ljudi, pastira, ali svaki me je od njih, kao to
vodi, udno ^smieei se gledao, kada sam taj vrh, pozivajui se
na kartu, zvao titom. Njima je taj vrh zajedno sa vrhom od 1979 m
samo Tikva, doim su mi svi kao tit pokazali
oznaili vrhunac,
koji se nalazi 10 od^ prilike kilometara zrane linije, skroz tono na
sjever od Tikve, u tit planini, koja takoer pripada k Vranjici,
koji je vrhunac isto na karti oznaen kao tit (1780 m).
SUno je sa Kosom na sjever od prokokoga jezera. Karta
ju imenuje Smiljevakom Kosom", doim ju tamonji pastiri zovu

tako,

da

je

Milankovom Kosom*. Ovako

ja u svojoj radnji,
ju zovem
pod tim imenom ne moe zamieniti sa SmJljevom Kosom u

jer se

Zecplanini.

Kako sam spomenuo, izhodite mojih izleta imala je biti Fojnica, pristao gradi sa muslimanskim
katolikim iteljstvom, koja
je ba podno Matorca. Visina nad morem 584 m. Cilj pako sabiranje
izpitivanje flore u alpskom kraju Vranjiinoga masiva
to samo phanerogamske. Time sam dakako znatno suzio granice podruja svomu radu, ali drugaije poradi odmjerenoga vremena
nisam ni mogao a ni htjeo. Ovo iztiem, da se bolje uzmogne ociei

niti

prosuditi sabrani biljni materijal.

umoviti kraj
preno do
*)

Wien

visine

Vranjiinoga masiva izpinje se od prilike pood 1700 m. Glavne su mu sastojine Betula alba

Die Eisenerzlagersttten Bosniens und der Herzegovina"

1910.

p.

202.

38

Fagus silvatica L., Abies alba Mill. Picea vulgaris Link. Kao
ovoga umovitoga kraja spominjem, da u njemu nema

Ehrh.,

osobitost

izmeu donje granice bukve donje granice crnogorice, koji inae bude i veoma velik, kao na pr. u liburnijskom (riekom) krasu, gdje mjeri 747 m. Manji je dalje u unutarnjosti kopna, dok na Vranjici skoro da posve izezava.
skoro nikakova razmaka

Na
od 1700

umoviti nadovezuje se

od

prilike

do 2112

alpski kraj. On

sa

se

protegnuo
koso-

svojim travnjacima

drvinom.

Kos od r vine
ali

(Pinus

veoma nejednako

je

mughus Scop.) ima po

Na nekim

razdijeljena.

je

Vranjici

mnogo,

vrhuncima nema
svakako ima na

suvie. Najvie je
dok je drugdje ima
Krstau. Tu nekada stvara prave neprohode, da se ovjek sjekirom
irokoj uvali meu Nadkrstamora kroz nju probijati. U dubokoj
com. Krstaom Loikama lee je itave ume. Na Matorcu naprotiv
pribiljeio od nje su uviek
ne dolazi nikako. Koliko sam zapazio
njihove june strane. Tako na
jo najslobodnije glavice vrhunaca
svi okolni pronad
prokokim
jezerom
pr. sav su gotovo Krstac
planci kosodrvinom pokriveni, ali nije juna strana Milankove kose,
koja je isti panjak. Jednako je od prilike sa junom stranom Tikve,
kote 1940 m, Loika, gdje se na sjevernoj strani hvata skoro samoga vrhunca drugih. Nema je jo po glavicama Nadkrstaca, Tikve,
tomu biti to prejaki vjeZeeve glave. Uzrokom
Sikire, Luke
trovi oko samih glavica, to prejaka insolacija po junim stranama.
Meutim nije kosodrvina svagdje onako neprohodna kao u nekim
ipartijama po Krstau. Ima p6 njoj sad irih sad uih prolaza
istine pristupanije
prema tomu, da li su takovi prolazi
stina

nikako,

na njima nalazimo slabiju ili bujniju floru, koja onda zalazi

i
u samu kosodrvinu. Kao osobitost kosodrvine na Krstau valja
spomenuti, da krije u sebi najjunije na Balkanu stanite od Rhododendron hirsiitiim L. Nalazi se po vapnenom kamenju u sjevernoj
stoki, to

Krstaevoj

kosi.

Posebnu formaciju u alpskom kraju stvara na Matorcu Alniis

to sa njegove
alnobefula (Ehrh.) C. Koch sa Vaccinium Myrtillus L.
sjeveroiztone strane od 17001800 m. Kako sam se ja uzpeo na
Matorac sa njegove jugozapadne strane kod prvoga svoga izleta
to po magli a kod drugoga proao samo sjeverozapadnom, to iz
vlastitoga zapaanja ne znam o njoj nita kazati. to spomenuh, iznosim po dr. G. Beku, da upodpunim sliku Vranjiinoga alpskoga
krafa. Sjekui po drugiputa Matorac zapazio sam tek nepregledne
i

plohe pokrivene sa Vaccinium Myrtillus. Od njega se sva sjeverou jesen

iz Fojnice vidi, crveni
iztona strana Matorca, koja se
i

poput

vatre.

Raztegnutost kosodrvine za mnogo nadmauju prostorno alpski travnjaci. Poradi njih oivi u ljetnim mjesecima sva Vranjica.
Na Ivanje, 24. lipnja, natjeraju ovamo seljaci svoju krupnu sitnu
stoku
ostaju tu s njom do Male Gospe, 8. septembra. U t. zv.
stanovima prerauje se ovje mlijeko u razne sirne produkte.
i

Ime travnjaci uzimljem kumulativno, da njime oznaim sve plohe,

Svi travnjaci nisu naime jednaki, jedni se kose

koje prekriva trava.

39

ove tamo nazivaju koanicama a po drugima pase blago i to su

takovih, koji se poradi kamenja niti ne kose a
panjaci a ima ih
i

niti

blago u njih zalazi.

samo na junoj strani kote 1940 m

Tikve, gdje se dosta strmo sputaju prama Vrbasu. Bilo je ve pod
veer, kada sam onuda prolazio pa se cviee spremilo ili poelo
spremati na poinak. 1 danas mi je ao, to sam tim koanicama
pod vedrim
onako brzo morao proi, da stignem na konaite
nebom. Arnica montana L., Phyteuma spicatum L. var. caeruleum,
Narcissus radiiflorus Sal., Hieracium aurantiacum L. sa mnogobrojnom
nada sve interesantna Campanula
rodbinom, Mulgediiim alpinum L.

Koanica sam

vidio

krase ove koanice. Ova zadnja

moesiaca
spada medu one riedke biljke bugarske flore, koje zalaze ak u srednju Bosnu, a Hieracium aurantiacum pravi je alpinac, koji se u
jo na Grmiplanini.
ilirskom podruju nalazi samo ovdje
Kada sam. kazao, da alpski travnjaci svojom raztegnutosti za
mnogo nadmauju prostorno plohe kosodrvine, mislio sam u prvom
redu na alpske panjake, jer koanica ima po Vranjici razmjerno malo.
Vel.

sa

mnogo

drugih

Alpski panjaci, ako uzmemo da poinju

iznad 1600 m,
kako je to na Matorcu, seu do 2112 m, pokrivajui to strane to
glavice najviih vrhunaca. Jer slue za pau dosta mnogobrojnoj
stoki, flora je na njima veoma oskudna. Sve je tako temeljito popaeno, da je na kilometre kao oiano. Jedini Geum montanum L. odrao
papcima stoke. Njega je nai po svim panjase unato zubima
cima Vranjice, nekada u velikoj mnoini. Na Matorcu sa jugozapadne strane sve se od njega upravo uti. Tu ga ima na hiljade
hiljade, od kojih jedni cvatu odmah pri samom tlu, dok se drugi na
do 20 cm. Svakako on je najkaraktepovoljnijim mjestima diu
ristinija bilina po Vranjiinim panjacima. Osim njega jedva je nai
jo koji drugi cviet. Po koja kukavna Campanula Scheuchzeri Vili.
i
po koji metliasti Veratrum album L. U jednakoj, dapae i u veoj
jo mnoini od Geum montanum, buji i cvate, ne istina po samim
panjacima, ali podno panjaka oko pastirskih stanova Rumex alnagnojena, tu on
pinus L. Tu je njegova prava domovina, vlana
po nekoliko
na gusto i suvislo poput zeljane ume pokriva tlo
jutara. Kada ga ovjek vidi u onom mnotvu i nehotice nekako pobarem u korist; ali nita nego dra!
misli, da je
Prema reenomu, hoemo li da upoznamo interesantnu Vranjiinu floru, valja nam potraiti za stoku nepristupanija mjesta, a tih
ima po Vranjici dosta. Takova su oni travnjaci, koji su na oko dodue neduni, ali u istinu su podmukli neprijatelji stoke, jer je zeleni
sag samo varavo pokrivalo kamenja, koje tu iz zemlje izbija, i opasnih
noneravnosti u tlu tako, da i botanik mora dobro paziti, kuda
gom stati. Ovakove travnjake nalazimo osobito na junoj strani Treskavice i kote 1940 m. Nepristupanija za stoku ili bolje manje od
nje i od pastira traena mjesta jesu i ona, gdje kamenje vidno
paa mrava. Tadosta gusto izbija iz tla
gdje je poradi toga
i
kovih je mnogo po Krstau, Loikama Smiljevoj kosi u Zecplanini.
tu je po pukotinama
Najnepristupanije je za stoku dakako stienje
i
udubinama bujan biljni sviet. Ovakovoga stienja ima po Krstau,
sjevernoj kosi. Konano ima
posebice u njegovoj srednjoj partiji
i

emu

40

po kosodrvini istina, kamo stoka s ovoga ili s onoga razloga ne

zalazi ili ne moe zaci. Na ovakovim samotnim mjestima znade se
nekada nai po koja vrst u tolikoj mnoini, da stvara faci es"
istine. Takovu sam jednu istinu naao nedaleko glavnoga vrhunca
Krstaeva sa Gentiana acauUs L. var. excisa Presi, a na drugom
opet mjestu Krstaa u jednoj kao zdenac provali Viola biflora L.
Slika Vranjiinoga masiva ne bi bila podpuna, kada ne bi spomenuli
obilje njegove vode. Pod samim Krstaom, na njegovoj
iztonoj strani razlilo se prokoko jezero
dugo kakovih 350 m
a iroko od prilike 300 m
dok su okolne visine sa jugozapada
juga pune vrela, ija voda odtie u samo jezero. Ova vrela zovu
tamo pastiri izvorima" pa tim imenom
oznauju itavi onaj kraj,
u kojem se vrela nalaze. Potoii, koje spomenuta vrela hrane, tvore
na svom putu k jezeru mjestimice omanje bare sa alpskim tresetom.
Ta tresetita nisu dulja od kakovih dvadesetak koraaja, ali su biljno
i

interesantna, jer na njima cvatu Orchis bosniaca Beck, i Pinguicula

vulgaris L., kukcoderka sa svojim liepivim listovima. U neposrednoj
njihovoj blizini, ali ne na samom tresetu nego kraj potoia naao
sam u Hrvatskoj riedki Ranunciilus aconitifolius L.

Osim izvora" sa njihovim potoiima ima u Vranjici, posebice

pod Loikama
snienih potoka. Velika je naime na
Vranjici godinja sniena oborina tako, da esto novi snieg zatekne
stari
da perioda vegetacije nije dulja od 4 mjeseca, za koje vrieme
mora sav biljni sviet da procvate
sjeme donese. Odatle u tim visinama dvogodinjost ili trajnost skoro svega bilja. Po uvalama Vranjiinim ja sam sniega nalazio jo u prilinoj mnoini, sve da je
na Krstau

polovica augusta. Snieni potoii koji se rue sa Krstaa,

natapaju jednu oveu ravan na sjever od prokokoga jezera tako
obilno, da nisam mogao u nju zaci. Ubrao sam ipak krajem uz
drugo Calt/ia alpestris Sch.N.K. Saxifraga aizoides L.
Saxifraga
stellaris L. Po obroncima pako uvala u neposrednoj blizini sniega
ljubiastu Soldanella alpina L. pa zanimivi Ranunculus crenatus W.
K.
Taraxaciim alpinum Hegtsh.
bila biizu

Prema svemu,

dosada iznesoh o alpskom kraju na Vranjici,

kosodrvina
obilje vode ono, to
svatko, tko u
to

jesu travnjaci,
i
ove krajeve zadje najprije zapaziti. Ali za botanika lei njihova vriezanimivost u drugom.
dnost
i

lei ona u sastavu tla. Osobitost je Vranjiine grotrupina izgraena iz arhajskoga kriljavca, kroz koji
na nekim mjestima izbija kristalinini vapnevac. Svaka od ovih podloga nosi obino svoj posebni biljni sviet i dok inae imamo kri-

Ponajprije

made da

Ijavevu

joj

je

vapnenevu

dalekim briegovima rastavljenu, to ih na

Vranjici nalazimo zajedno, nedaleko jednu od druge, prema sastavu
tla sada kriljavevu a sada opet vapnenevu.
tu je nada sve zanimivo zapaati, kako ovu vrst na kriljavcu zamienjuje druga istoga
roda na vapnencu. Tako na pr. na kriljavcu Sedum alpestre Vili.
a na vapnencu Sedum atratum L. na kri javcu Phyteuma confusum
Kern., na vapnencu Phyteuma orbiculare L.
na kriljavcu Homogyne
alpina Cass., na vapnencu Homogyne discolor Cass., doim Phyteuma
obtusifolium Freyn raste na jednom
na drugom.
i

floru

41

Druga Vranjiina osobitost lei u ilirskim elementima njezine

Bosnu uzimlju danas botanici kao jedan dio ilirskoga pojasa" u zapadno-pontskom flornom podruju", sama
pako Vranjica pripada ilirskom kraju^) visokih planina",
koji se kraj protegnuo od izvora Kupe u Hrvatskoj do Drina u AlMobaniji
od dinarskih Alpa na zapadu sve do razvoda Drina
krakim
ilirskim
nad
izdie
rave u Srbiji na iztoku. On se
njemu pripakrajem" nad ilirskim hrastovim krajem"
prostoru.
ogromnom
nalaze
na
tom
koje
se
daju sve visoke planine,
Samo pako ilirsko" ime uzeto je od rimske provincije lUyria".
Ono dodue prostorno ne odgovara, ali poradi svoje kratkoe bilo

flore.

zgodno, da se njim obuhvate zemlje, koje su pripadale raznim

narodima. Prvi je u ovom obsegu zaveo ilirsko ime u botaniku
izcrgeografiju dr. G. Beck a on je bio i prvi, koji je temeljito
pivo dokazao opravdanost posebnoga ilirskoga pojasa u zapadnopontskom flornom podruju i osvjetlio njegov odnoaj naprama susjednim florama.
Ne ulazei u analizu itavoga ilirskoga pojasa, spominjem tek
onu injenicu, da ilirski kraj visokih planina zove svojima
294 vrsti bilina sa provodnim stanijem a od ovih su 203 vrsti endemine. Svakako neobino veliki brojevi! Najvie ih u sebi kriju
planinski sklopovi u Hercegovini i u Crnoj gori a to dalje od toga
centruma broj im se umanjuje, dok obratno raste broj srednjoeuropskih vrsti naprama sjeveru, pontskih elemenata naprama iztoku,
mediteranskih prama zapadu.
grkih prama jugu
Naprama sjeveru prodiru ilirski elementi do u same Alpe i to
vrlo daleko,
u Donju Austriju. Posebice nai je na junim alpskim stranama relativno mnogo bilina iz ilirskoga kraja visokih planina. to vie pokazalo se za neke vrsti, koje su dosada botanici
uzimali kao alpske biline, da im je zapravo domovina u visokim
planinama ilirskoga kraja. Da se ovo dopusti treba vieti, kao to
sam
sam naao, u kojem mnotvu i bujnosti na pr. na Vranjici
dolaze tobonji alpinci Satureia alpina (L.) Schele, Nigritella nigra
Rchb. i Alchemilla Hoppeana Buser. Poznavanje ilirskoga pojasa rieilo je mnogu dvojbu
oborilo mnogu hipotezu, koje su postavljali
botanici-geografi, muei se, da razjasne i protumae porietlo nekih
bilina, koje su mjestimice nalazili u Alpama. Danas je to jasno. Te
su biline nai ilirci", koji su sve do tamo kao najudaljenije pred-

je

strae prodrli

Tee

je

iz

ilirskoga biljnog pojasa.

odgovoriti

na

kada se

pitanje,

je to

Vjero-

dogodilo.

izmeu

dviju
prije ledene dobe ili
G. Beck
perioda oledenja Europe.
S glacijalom u Evropi tumai on velik broj alpskoga i srednjeevropskoga bilja u ilirskom pojasu. Njega je u ilirski pojas natjerao
led. Pred ledom sklonio se u junije krajeve a kada je perioda leda
nekim ilircima, natrag u Alpe
minula vraao se pomalo, praen
u srednju Evropu, Na ovom uzmicanju predglacijalnoga bilja pred ledom na jug, jasno je, da nisu sve biljke bile jednako sposobne, da

jatno

veli

dr.

^)

Ono, to Niemac imenuje das Florengebiet", zovem

pojas" die Region
l<raj".

podruje", die Zone"

ja

florno

42
se spasu. Mnoge je vrsti led posve unitio, dok su druge prema
svojoj veoj ili manjoj ilavosti dalje ili manje daleko nale novu
domovinu. Najslabije ostale su najblie svojoj kui, pa se
ovim
tumai velik broj vrsti srednje-evropskoga alpskoga bilja u Hrvatskoj i u Bosni. U Hercegovini, u Crnoj gori i u Dalmaciji on je za
mnogo manji.
i

vrsti

Posebice to se Vranjice planine lie, ona u sebi krije vie

alpskoga bilja, kojeg ili ne nalazimo
barem dosada
na

nikojoj drugoj visokoj ilirskoj planini

samo na Vranjici a junije ne. Neke

Polygonuni alpinum

veoma riedko gdje ili jo

sam
sam naao, poimence:
ili

Ali.

Anemone alpina L.
Ranunciihis aconitifolius L.
Seduni alpestre Vili.
Saxifraga stellar is L.
Gentiana punctata L.

Phyteuma confusum Kern.

Chrysanthemum alpinum L.

Homogyne

discolor (Jacq.) Cass.

Hier actum aurantiacum

L.

Daljnja osobitost ilirskoga kraja visokih planina jest

ona, da mnotvo jednakih vrsti, koje na njima, dolazi takoer
na
visokim planinama srednje i june Italije. Prvi je na ovu injenicu svratio panju botanika Josip
Tumae ju obenito danas kopnenom suvislosti balkanskoga poluotoka sa srednjom
i
junom Italijom, koja je suvislost za tercijarne dobe
to eocena
svakako jo postojala. Usljed ove kopnene suvislosti ili je flora ilirskoga kraja visokih planina naselila visoke planine srednjih
junih
Apenina ili su jedne i druge planine ve od prije inile jedno florno
podruje. Bilo ovako ili onako, jedna je injenica danas, da su balkanski
apeninski poluotok razstavljeni morem a druga je, da unato
toj razstavljenosti nalazimo mnogo ilirskih vrsti u spomenutim visokim Apeninima. Samo iz Abruzza i to sa Majella (2785 m.)
Gran
Sasso (2914 m.) navodi dr. G. Beck 49 takovih italskih ..iliraca'.
Ja sam ih u Vranjici naao devet:
Dianthus silvestris Wulf.
i

Pani.

Silene multicaulis Guss.

Cardamine glauca Spreng.

Alyssum cuneifolium Ten.
Hypericum alpigenum Kit.
Linum capitatum Kit.
Primala intricata Pax.
Gentiana utriculosa L.
Armeria majellensis Boiss.
Naprotiv valja spomenuti, da vrsti ilirskoga kraja visokih planina relativno malo prodiru naprama iztoku balkanskoga poluotoka.
Jednako je
obratno t. j. malo je u ilirskom pojasu iztonih, dacijskih
bugarskih elemenata. Svega sam naao na Vranjici tri:
Ranunculus crenatus W. K.
Senecio carpaticus Herb.
i

Campanula moesiaca

Vel.

43

grke flore nisam naao ni jedne vrsti.

sada
A
evo popisa svega bilja, to sam ga u Vranjici planini
ubrao. Da bude pregledniji razdielio sam ga u dvie hrpe. U prvoj
Iz

biline, koje su svojstvene ilirskom kraju visokih

a u drugoj sve ostale: alpske, srednje-europske, dacijske
i
bugarsice. Uz svaku bilinu biljeim
nalazite a ako ju je netko
drugi
prije mene naao dodajem njegovo i nalazite i ime. U
razporedu i granicama pojedinih familija sliedim Exkursionsflora fr Oesterreich" von dr. K. Fritsch, zweite Auflage, Wien
1909, koja se opet dri Englera i Prantla
Die natrlichen

hrpi

navodim

planina

ve

Pflanzenfamilien".
Biline svojstvene ilirskomu kraju visokih planina.

I.

bosniacum Beck. Na sjevernoj kosi Krstaa, na Treskana Tikvi (Bo.)

Na Vranjici pl. (B.).^)
Narcissus poeticus L. subsp. radiiflorus Salib. U koanicama
na Tikvi (Bo.).
Kod prokokoga jezera na Tikvi (B.).
Orchis bosniaca Beck. Na tresetu izvora" u Treskavici (Bo.).
Kod prokokoga jezera, na Straici, Treskavici, Matorcu kod prokokih staja (B.).
Silene multicaulis Guss. Na panjaku u Milankovoj kosi nad
prokokim jezerom (Bo.).
na Loikama (Mu.)y
U Vranjici pl.
na Krstau vie prokokoga jezera (S. V.).
Silene Sendtneri Boiss. Na travnatom stienju izpod Grohota u
Matorcu (Bo.).
esta na Vranjici (B.), na Zecplanini (Bi).
Dianthiis silvestris Wulf. var. brevicalyx Willd. Pod samim vrLiliiim

vici

hom Loika s iztone

Loikama (S., V Pr.).

strane

ogromnom busenu

Na

uncinatus Schur. Na ledini izpod Grohota u Mau Zecplanini na Smiljevoj kosi (Bo.).
Na Matorcu (B.J,

Sclerantluis

torcu

(Bo.).

na Zecu (Bi).

Na panjaku

Helleborus miiltifidus Vis.-)

ljevoj kosi (Bo.).

Ranunculus thora

samo jedan primjerak

L.

kosi,

koja

vee Krstac

Vitrui (B.).
Sprengel, var. typica Beck.

meu
i

(R.),

Loikama,

Na

Na Matorcu po
kosodrvinom na Krstau (Bo.).
U Vranjici na
kriljavcu (B.), vie prokokoga jezera (Mu.), na Krna Luki (Moli), na Loikama (C), na Matorcu (B), u

Cardamiiie glanca

istinama
vapnencu

stau

Na

(Bo.).

u Zecplanini na Smi-

Zecplanini (Sch).
Var. kopaonikensis Pan. Na Loikama (Bo).
Na Zecplanini (Moli., Sch.), esta u Vranjici, kao na Matorcu
Vitrui (B.).
AlyssLim cuneifolium Tenore em. Hegi et Schmidt, subsp. eacuneifolium (Ten.) Hegi et Smidt. Na Zecplanini u Smiljevoj kosi

meu

') Kratice nalazitelja: B.

dr. O. Blau, Bo.
dr.
dr. Q. Beck, BI.
I
Freyn
E. Brandis, Fr. Br.
E Brandis, C.
V. Curi,
K. Bonjak, Br.
dr. G.
dr. S. Murbeck, Pr.
K. Maly, Moll
O. MUendorf, M.
M.
dr,
Schwartz, V.
dr. O. Sendtner, Sch.
Proti, R.
O. Reizer, S.

Vandas.
-)

Pravi

je ilirski

elemenat,

ali

pripada

krakom

ilirskome kraju.

44
kamenjem, na Krstau u Milankovoj kosi
s

Loikama

na kosi, koja vee Krstac

(Bo.).

Na

Hesperis dinarica Beck.

strani jame, koja se

lievoj

duboko

naprama sjeveru nedaleko od glavnog Krstaevog vrha (Bo.).

na Marinoj stieni (Sch.).
Vranjici na Dubokom potoku

rui

Sedum ^laucum W. K. U Zecplanini na Smiljevoj kosi, na hukod gvodanskih stanova izpod

moznoj zemlji medu kamenjem
oko
jezera (Mu.).
Matorca (Bo.).
U Vranjici pl.
i

Saxifraga Blavii Engler. Vrlo esta u Zecplanini na Smiljevoj

kosi (Bo.).
U Vranjici pl. povrh jezera (Mu.),

medu kamenjem

Trifolium noricum Wulf. Na Krstau

koja vee Krstac s Loikama (Bo.).

Limun capitatum

Loikama

(Bo.).

est po

Kit.

Po

na kosi,

na junoj kosi Krstaa prema

travi

Vranjici fPr.).

fallax Boiss. Na podnoju Smiljeve kose u Zecplanini

na prelazu sa Smiljeve kose na Zeevu glavu (Bo.).

Rhamnus

Hypericum alpigenum
vici (Bo.).

u Zecplanini kao

Na Grohotu u Matorcu na Treskapovrh jezera kao H. Richeri Vili. (Mu.),

Kit.

Vranjici pl.
H. Richeri

(Moli.).

Vili.

Viola Zoysii Wulf. Po panjacima

(Bo.).
Na Loikama (Mu.).

na Krstau

na

Loikama

Viola declinata W. K. var. bosniaca Form. Po panjacima u

Vranjici esta, tako na Vratima pod Grudom, na Grohotu u Matorcu,
u masi na Zeevoj glavi (Bo.).
u Zecplanini na Smiljevoj kosi
U Vranjici esta, tako na Matorcu okolo jezera (Mu.), na Vranjici

Krstau

(Pr.).

Primala elaiior (L.) Hill. var. -(. intricata (God. Gr.) Pax. Samo
u dva primjerka blizu glavnoga vrha Krstaeva, jedan jo u cvietu,
drugi u plodu (Bo).

meu

Armeria majellensis Boiss. Po panjacima

na Krstau dosta esta (Bo.).

znakom
nini

Vranjici

pl.

kosodrvinom

kao A. alpina sa

?" (Mu.).

u ZecplaGentiana utriculosa L. Po panjacima na Krstau

povrh
jezera
(Mu.).
pl.
kosi
(Bo).
Vranjici
Smiljevoj
na
U
i

Cerinfhe alpina Kit.

n-oga vrha

Krstaeva

Pedicularis

Po

strani

duboke uvale na

sjever

od glav-

(Bo.).

comosa

Na manje popaenim mjestima Krstaa;

Loikama na Loikama (Bo.).

L.

na kosi, koja vee Krstac

Knautia silvatica L. var. dinarica Murbeck. U Vranjici ne riedka,

tako u Matorcu po travnatom stienju izpod Grohota, na Krstau
na Tikvi (Bo ).
U Vranjici na Matorcu na Loikama (Mu.), nad
prokokim jezerom (/?.).
i

Pliytcuma obtusifoliuni Freyn.

Treskavici i na Loikama {Bo.).

Po panjacima na Krstau, na

Vranjici

pl.

{Br.).

45
Hedraionthus niveus Beck. Dosta est u Vranjici, tako na Smiu Zecplanini, na Krstau, na kosi, koja vee Krstac s Loupravo u masi na samom tjemenu Loika {Bos.).
Na
ikama

Ijevoj kosi

Vranjici {Pr).

Ne

u Matorcu

na Vrana Grohotu, na Krstau {Bos.).

U kosodrvini
povrh jezera u Vranjici {Mu.), u Vranjici {Br.), na Zecplanini kao I.
supina Sieb. {BI).
lasione

tima

Grisb.

orbiciilata

pod Grudom

meu

Loikama

Prokosu

Cirsium pauciflorum (W. K.)

s

riedka, tako

kosodrvinom

Spr.

{Bo.).

Na

kosi,

koja vee Krstac

U Vranjici

pl.

na Matorcu

{Mu.).

Centaurea bosniaca Murbeck. Po travnjaku meu stienjem na

{Bos.).
U Vranjici pl. na Matorcu, povrh jezera i na Loikama (Mu.).
Scorzonera rosea W, K. Ne riedka po travnjacima
panjacima,
tako pod Grohotom u Matorcu, u Zecplanini na Smiljevoj kosi
na

Grohotu u Matorcu

Krstau

{Bos.).

Crepis viscidula Frl. U koanici Tikve

Na Zecplanini {Moli).

{Bo.).

Srednje-evropske, alpske

II.

samo jedan primjerak

ostale biline.

Pinus mugims Scop. Vrlo est u Vranjici planini {Bos.).

Vranjici {BI.), na Vitrui, Straici, Krstau, Loikama i t. d. {B.).

13

Poa alpina L. f. vivipara L. Po panjacima i kamenitim mjeNa Vranjici {Mu.), na glavicama Matorca^
stima na Krstau {Bo.).
Tikve, Vitrue i kod prokokoga jezeza {B.).

Eriophorum latifoUum Hoppe. Na tresetu u izvorima" na TresPosvuda po movarama Vranjice pl. {B.).

kavici {Bo.).

Luzula silvatica Gaud. Po travnatom stienju u Matorcu {Bo.).

masi na Matorcu {Mu.).

typicum Beck. Po panjacima na Krstau

Na Vranjici i Zecplanini (Pr.).
{Bo.).
Allium victorialis L. U koanici na Tikvi {Bo.).
Na Vitrui
Tikvi (B.).
i

Veratrum album-

L.

f.

Allium sibiricum L.

noga vrha Krstaeva

Coeloglossum

po Krstau

viride

Tikvi

Po

{Bo.).

Loikama

Vranjici

f.

bracteatum Richter. Ovdje, ondje

(Bo.).

{Bo).

Gymnadenia conopea
pl.

Hartm.

Nigritella nigra Rchb.

Krstac s

duboke jame na sjever od glavIznad prokokoga jezera {B.).

strani

masi

Vranjica

R. Br.

june strane kose,

pl. {B).

koja

vee

Dosta na riedko po Krstau {Bo).

{B).

Po

nad prokokim jezerom u Krstau

i
na Loikama {Bo).
Vranjica pl. {Br), na Loikama {Mu), na
Krstau (B)
na Krstau u f. parcepapilosa Beck (/?).
Salix retusa L.

stienju

Salix grandifolia Ser.

Po

stienju u

Krstau {Bo).

46
Alnus incana L. Mnch. Uz fojniki potok obina (Bo.)
pokraj fojnikih potoka (Mu.).
Alnus glutinosa Grtn. Uz fojnike potoke (Bo.).

esta

esta

Bosni

(5.)-

Thesiiim alpinum L. Po travnatom stienju izpod Grohota u

Na Vranjici {B.).
torcu {Bo.).

Ma-

alpinus L. Na Vratima pod Grudom u Matorcu, kod

prokokoga jezera i u masi oko svih planinskih stanova (Bo.). .
Na Vranjici (Mu., Pr.).

Rumex

Rumex acetosella
(Bo.). Na Vranjici

Matorcu po panjacima izpod Grohota

jo u alpinskom pojasu esta (S).
Polygonuni viviparum L. Po istinama medu kosodrvinom u
na Loikama (Bo.).
Krstau nad prokokim jezerom
Na VraL.

njici

(Mu., Pr.).

Folygonuni bistorta L. U Zecplanini na Smiljevoj kosi (Bo.).

Zecplanina (Schwartz).
Polygonum alpinum AH. U Matorcu medu kamenjem izpod GroVie Fojnice na Vrankamenu (Fr., Br.), u Vranjici
hota (Bo.).
pl. na Matorcu (B.).

venosa Aschers, var. typica Beck. f. oleracea

Matorcu izpod Grohota po travnatom stienju, na Krstau
Silene

Grec. U
na Tikvi

(Bo.).

U movarastom

Lychnis flos cuculi L.

koga jezera

panjaku kod proko-

(Bo.).

Heliosperma quadrifidum Rchb. var. typicum Maly. Nad prou masi na Smiljevoj kosi u
kokim jezerom u Milankovoj kosi
Vie prokokoga jezera, na Krstau, na LoiZecplanini (Bo.).
kama (S., V.), na Tikvi, Luki, Vitrui (B).
Dianthus croaticus Borb. f. fallax Beck. Po panjacima na Treskavici
na Luki (Bo.).
Stellaria holostea L. Izpod Grohota u Matorcu (Bo.)
Svuda
i

obina

(S.

drugi).

Stellaria

Na

gr aminea

Vranjici (S.,

L.

Matorcu na Vratima pod Grudom (Bo.)

na Zecplanini (Sch.).

V.),

Cerastium caespitosum Gilib. var. typicum Beck. Nd prokokim

u Zecplanini na Smiljevoj kosi (Bo.J.
jezerom u Milankovoj kosi

Na

Vranjici (Mu).

Cerastium arvense L. var. strictum (L.) Gaud. Nad prokokim

na Maezerom u Milankovoj kosi, n Zecplanini na Smiljevoj kosi
Ko prokokoga jezera (Mu.), na Krstau (B.).
orcu (Bo.).

Alsine verna Wahlenb. var. orthophylla Beck. U Zecplanini na

Na Krstau i Straici (B.),
Smiljevoj kosi i na Loikama (Bo.)

Sagina saginoides Dalla Tore. Nad prokokim jezerom u Milankovoj kosi (Bo.).
U Vranjici na Matorcu Prokosu (Mu.).
na Krstau (.), na Zecu (Sch.).

Sagina procumbens
(Bo.).

Na

L.

Vranjici (Mu.).

Matorcu na Vratima

pod Grudom

47

kokoga

jezera {Bos.).

Caltha

latifolia

U movarnom

N. K.

Caltha alpesiris Sch.

Na

Straici,

Sch. N. K.

Na

Matorcu

panjaku kraj pro{B.).

izvorima" Treskavice u jednoj

barici (Bo.).

Na stienama sa iztone^ strane Krstaa nad prokokim jezerom (Bo.). Na Vranjici (.), na proVitrui (B).
kokom jezeru (Sch.), na Smiljai kosi
Anemone alpina L. Pod glavnim vrhom Krstaa u plodu {Bo.),
sa Nadkrstaca donesao ju u cvjetu suputnik prof. V Protenik.
Na Vranjici {Fr., Br.), na vrku Blele Gromile, Krstaa, Straice (5.,
V.), na Loikama {Pr.), na Vitrui, na kriljavcu kod prokokoga
Aquilegia nigricans Baumg.

jezera,

na

Straici, Tikvi,

Luki {B.), na Matorcu, Grudi

(5.,

V.),

na

Zecu {Moli).

Anemone narcissiflora L. Po stienama sa iztone strane Krstaa

jezerom i na Loikama u cvietu a na koanicama
prokokim
nad
to na kriljavcu Tikve
U Vranjici pl.
Tikve u plodu {Bo).
Vitrue te na vapnencu Krstaa {B.).

Ranunculus crenatus W. K. Na lomnom tlu kraj sniega u uvali

povrh prokokoga jezera i na lomnom tlu sa sjeverne strane glavNa jezeru Vranjice pl. {Fr., Br.), na
noga Krstaeva vrha (Bo.).
izpod
Loika
Krstau (., 5., V.),
{R.), na Vranjici kraj sniega {Pr.).

Ranunculus

Pokraj potoia u
proloke staje na Matorcu

Kod

na
na prolokom

izvorima"

aconitifolius L.

Treskavici {Bo.).

jezeru (B.), na Pogorelici {Sch.).

Ranuncuhis montanus Wild. var. genuinus Willk. Na Krstau.

Bieloj
{Bo.). ~_U Vranjici (.), na Matorcu {B., R.), na Krstau
Gromili ().
Ranunculus breyninus Cr. U Zecplanini: na jug od gvoanskih
Na Vranjici {Mu., B.), kod prokokoga jezera
stanova {Bo.).
na Zecplanini {Sch.).
Po obroncima
Ranunculus sardous Cr. U Zecplanini {Bo.).
i

Vranjice

pl.

{B.).

Ranunculus repens

L.

U movarnom

panjaku kod prokokoga

jezera {Bo.).

Thalictrum aquilegifolium L.

od glavnoga Krstaevog vrha

Po

Bo.).

strani

duboke jame na sjever

Vranjici

Zecplanini na

Pogorelici {Sch.).
Biscutella laevigata L. var. typica Paoletti. Na kosi, koja vee
U VraKrstac sa Loikama i esta po panjacima Krstaa {Bo.).
{BL).
Zecplanini
u
Luki
[Seh),
na
njici pl. povrh jezera {Mu.),

Thlaspi cuneifolium Griseb.

Cardamine pratensis

Na

sjevernoj

L. var. alpicola

strani

Andrae

jednoj barici na izvorima" Treskavice {Bo.).

skog podruja Vranjice

pl.

vie

{Bo.).

paucijuga Beck.

f.

prokokoga jezera

Loika

U barama
i

alpin-

na Krstau

{B.).

Arabis alpina L. Na vlanim mjestima po stienama Krstaa nad

Na Matorcu, Luki, kod prokokoga
prokokim jezerom {Bc.).
jezera {B), na Loikama (/?.), na Zecplanini {Sch.).

48

U Vranjici pl. na vrSedum atratum L. Na Matorcu {Bos.).

huncu Loika (Mu.).
Sedum anmim L. Ne riedak na Matorcu, tako po ledini na Vrana samom vrhu (Bo.).
U Vratima pod Grudom, na Grohotu

njici

po sljemenu Matorca

perdiirans Murbeck. Takoer na Matorcu

kriljavcu Matorca (Mu.).

var.

Svuda po
Sedum

alpestre Vili.
na kriljavcu oko jezera,
Matorca (Mu.).

tima

(Mu.).

Na sljemenu Matorca
kao to

(Bo.).

Vranjici

svuda po kriljevom sljemenu

Sempervivum Schlechani Schott. U Matorcu po

na Grohotu {Bo.).

pod Grudom

(Bo.).

ledini

na Vra-

Saxifraga aizoon lacq. f. Malyi Seh. W. K. U Zecplanini po

kamenju Smiljeve kose {Bo.).
Saxifraga aizoides L. Na obali snienog potoia, koji sa Krstaa topi baroviti panjak na sjever prokokoga jezera {Bo.).
Oko jezera u Vranjici pl. {Mu), na Vranjici pl.. Tikva, riedko {Pr).
Saxifraga stellaris L. var. robusta Engler. Na obali snienog
potoia, koji sa Krsteca topi baroviti panjak na sjever prokokoga
gvou masi u Matorcu na izvoru izmeu Vrankamena
jezera
U Vranjici pl. na Luki {Fr., Br.), na
anskih stanova (Bo).
vlanim mjestima esto na kriljevom sljemenu Matorca {Mu.).

Saxifraga rotundifolia L. var. hirsuia Sternb. (lasiophylla Schott.).

kamenjem na vlanim mjestima Krstaa i podno Smiljeve kose
u Zecplanini na prelazu k Zeevoj glavi {Bo).

Meu

na Matorcu, tako pod Grohotom

U Vranjici pl. {Mu.).
izpod glavnoga vrha {Bo.).

Poientilla aurea L. Nije riedka

i

Duboicama
Potentilla

villosa

Zimm. subsp. Baldensis (Kern.) Asch,

Gr.

et

Milankovoj kosi na Krstau, na kosi, koja vee Krstac s Loikama na Loikama {Bo.).
Potentilla Clusiana Jacq. Na kosi, koja vee Krstac s Loikama
U Vranjici pl. na Loikama {Mu.).
{Bo.).
Geum rivale L. Jedan samo primjerak na prikrajku kosodrvine
U Vranjici pl. {Mu.).
u Krstau {Bo.).
Geum montanum L. Svuda po panjacima Vranjice pl., ali u
Na Vranjici {Pr.).
nepreglednoj upravo mnoini po Matorcu {Bo.).

Dryas octopetala

L.

Na vie
Loikama

kosi, koja vee Krstac s

ikama {Mu), na Vranjici {Pr.).

mjesta po

kamenju Krstaa

{Bo.).

Vranjici pl. na

na
Lo-

Alchemilla Hoppeana Buser. var. vestita Buser. Na Zecplanini u

Smiljevoj kosi, gdje u masi pokriva kamenje, zatim na Krstau i na
U Zecplanini {BI., Sch.),
kosi, koja vee Krstac s Loikama {Bo).
Vranjica
pl. {B.).
{Mu.),
u Vranjici pl.: Matorac, Prokos

Alchemilla vulgaris L. subsp. euvulgaris var. pratensis Asch, et

Gr. U Zecplanini na prelazu sa Smiljeve kose na Zeevu glavu {Bo.).

subsp. euvulgaris, var. heteropoda Asch, et Gr.

na prelazu sa Smiljeve kose na Zeevu glavu {Bo.).

Zecplanini

49

subsp.
u Treskavici i
{Bos).

var.

alpestris,

movarskom

Rosa penduUna L.
boicama, na Krstau
kamenju {Bos.).

obtusa Asch, et Gr. Na izvorimapanjaku kod prokokoga jezera

adenosepala Borb. Na Matorcu u Duna junoj strani kote 1940 m. u travi po

var.
i

Genista germanica L. var.

i
na Treskavici {Bos.).

inermis

Matorca

tindoria L.

Genista

Trifolium repens L.
jezera {Bo.).

Na

Koch. Izpod samoga vrha

Tikvi u Vranjici

{Pr.).

pl.

Zecplanini na Smiljevoj kosi {Bos.).

Na movarastom panjaku kod prokokoga

Trifolium badium Schreb.

kavici na izvorima" {Bo.).
jezera {Mu.).

Po panjacima na Krstau

Vranjici

u Tres-

povie prokokoga

pl.

Anthyllis vulneraria L. var. alpestris f. dinarica Beck. Na Krstau, na kosi, koja vee Krstac s Loikama i na samim Loikama
Na glavici Loika (/?.).
{Bo.).

Lotus corniculatus L.

ikama

Zecplanini na Smiljevoj kosi

na Lo-

{Bo.).

Onobrychis montana Lam. et DC. U Matorcu povrh Duboica

na Smiljevoj kosi {Bo.).
Na Vranjici {Br., .). Na Bieloj Gromili i na kosama, koje ju veu sa Nadkrstacom (Simony).
Vida sepium L. Na Treskavici {Bo.).
Geranium silvaticum L. Svuda po kosodrvinama Krstaa i po
koanicama na Tikvi {Bo.).

Linum alpinum Jacq. var. montanum Schleich. Po kamenitim

mjestima na Krstau {Bo.).
U Vranjici povrh jezera {Mu.).

Polygala croaticum Chodat. var. dinaricum Maly. Ovdje, ondje

na Loikama {Bo.).
U Vranjici na Loikama kao
P. alpestris Rchb. {Mu.), na Zecplanini kao P. amara L. var. alpestris Rchb. {BI.).

na Krstau

Euphorbia carniolica Jacq.

Hypericum perforatum

Na

L.

Tikvi {Bo.).

Matorcu na Grohotu

{Bo.).

Helianthemum alpestre (Jacq.) DC. f. hirtum (Koch) Pacher. Po

kamenju u Zecplanini na Smiljevoj kosi i na Loikama {Bo.). ~~

Vranjici (.,

/?.).

Smiljevoj

kama

kosi

{Bo.).

Meu

melanotrix Beck.
kamenjem na.
na kosi, koja vee Krstac s LoiVranjici (5c/z., /?.), na Loikama kao H. alpestre
f.

Zecplanini

Jacp. {Mu).

chen.

Helianthemum nitidum Clementi f. glaucescens (Murbeck) JanPo kamenju na Krstau na Smiljevoj kosi u Zecplanini {Bo.).

Vranjici pl. {Sch.,

C,

B., /?), u Zecplanini {Sch.).

Viola biflora L.
jeanoj jami na junoj kosi
tako, da je inila facies" {Bo.).
Vranjici
Matorcu
Prokosu {Mu.), u Zecplanini (i^/.).

Krstaa u masi

meu

stienama na

Glasnik hrv. prirodoslovnog drutva.

50
Epilobium alsinefolium Vili. Na Krstau
njaku na sjever prokokoga jezera {Bos.).
i
na Matorcu {Mu.).

Epilobium obscurum Schreb.

kama

(Bo.).

Vranjici

pl.

Na

movarastom paoko

Vranjici

jezera

kosi, koja vee Krstac s

Loi-

{Mu.).

Na Krstau {Bo.).
Meum atamanticum Jacq. Po travnjacima na Krstau po travi
u Duboicama na Matorcu {Bo.).
Meum Muttelina L. Na Loikama sa sjeverne strane {Bo.).
Na Zecplanini {Moli.), na Loikama (/?.), u Vranjici {Pr.).
Laserpitium marginatum W. K. Po travnatom stienju na GroMyrrchis odorata Scop.

hotu u Matorcu

var.

na Tikvi {Bo.).
ochroleucum Maly. Po travnatom stienju na Grohotu u
i

Matorcu {Bo.).
Pirola minor L. Po strani duboke jame na sjever od glavnog
Krstaevog vrha {Bo.).
Rhododendron hirsutum L. Po vapnenom stienju u sjevernoj
kosi Krstaa {Bo.).
Meu vapnenim stienjem u Vranjici pl. po-

vrh jezera {Mu.).

Vacciniuni vitis idaea L. Dosta est na Matorcu, na Krstau
na prelazu s Treskavice na kotu 1940 m {Bo.).
U Vranjici na
vapnu i na kriljavcu {Mu.).
i

Vacciniuni myrtillus L. Na Matorcu u masi, gdje iznad umovitog pojasa pokriva skoro svu njegovu sjeveroiztonu stranu i mnogo
na prelazu s Treskavice na kotu 1940
{Bo.).
U Vranjici pl.
osobito est na kriljavom sljemenu Matorca, gdje na kilometre pokriva tlo {Mu.).

Vaccinium uliginosum L.

Na

prelazu s Treskavice na kotu

1940m

povrh jezera {Mu.).

Soldanella alpina L. U uvalama pokraj sniega na Smiljevoj kosi
u Zecplanini {Bo.).
U Zecplanini (BI.), u Vranjici pl. povrh je{Bo.).

Vranjici

zera

{Mu

).
f.

glabra mihi!

Na Krstau u uvalama pokraj sniega {Bo.).

po samoj
L. esta uz okrajke kosodrvine

Gentiana punctata
na Krstau {Bo.).
U ogromnoj mnoini po panjacima
kosodrvini i t. d. na jugozapadnoj strani Loika {Mu).
Gentiana acaulis L. var. excisa Presi. Na Krstau, na jednoj
istini u kosodrvini, nedaleko na iztok glavnoga vrha, u masi tako,
da je inila facies" {Bo.).
Gentiana verna L. var. typica Beck. Po panjacima na Krstau
Loikama
{Bo.).
na
U Zecplanini kao var. aestiva R. S. (/.),

u Vranjici

pl.

{Mu.).

Symphytum tuberosum

kama

njoj

L.

Na

kosi,

koja

vee Krstac s

Loi-

{Bo.)

Myosotis alpestris L.

Po humoznoj

na Loikama {Bo.).
Krstau
Ajuga reptans L. Na Krstau
i

{Bo.).

zemlji

medu kamenjem na

51

Ajuga genevensis

Na

L.

kosi, koja vee Krstac s

na

{Bos.).

Matorcu na Grohotu [Bo.).

Na Matorcu kod gvoanskih stanova

Galeopsis pubescens Bess.

Lamium maculatum

Loikama

L.

Loikama

kosi, koja vee Krstac s

{Bo.).

Satureia alpina (L.) Scheele. Vrlo esta u Vranjici, tako u ZecU Zecplanini kao
planini na Smiljevoj kosi i na Krstau {Bo.).
Calamintha alpina L. {Bi), u Vranjici povrh jezera kao Calamintha
alpina L. {Mu.)

Thymus montanus W. K. Ne riedak u Vranjici, tako na Vrana Grohotu u Matorcu, na samom Matorcu, na
tima pod Grudom
na Loikama {Bo.).
Krstau
Thymus balcanus Borb. U pukotinama kamenja na kosi, koja
i

Loikama

vee Krstac s

{Bo.).

Verbascum lanatum Schrad. Na sterilnijem

Vranjici

tlu

Tikve {Bo.).

(/?.)

Veronica aphylla

Loikama

Vranjici na

N Krstau

L.

Loikama

na

{Bo.).

[Mu.).

Veronica officinalis L.

Matorcu na Vratima pod Grudom {Bo.).

Veronica scrpyllifolia L. var. integerrima Beck. U Zecplanini na

Smiljevoj kosi {Bo.).
U Vranjici na Matorcu {Mu.).

Melampyrum

silvaticum L. subsp. aestivale Ronnig.

vici {Bo.).

Krstau

subsp.

laricetorum (Kern.)

Na TreskaRonnig.

Na

{Bo.).

Na stienama po Krstau

i
na Loikama po
po panjacima povrh jezera {Mu).
Alectorolophus alpinus (Baumg) Stern, subsp. pulcher (Schummel) Hayek. Na Tikvi po koanicama {Bo.).

Bartschia alpina L.

panjacima {Bo.).

Vranjici

Pedicularis vcrticillaia L. Dosta esta svuda u Vranjici po panjacima, tako na Smiljevoj kosi u Zecplanini, na Krstau i na Loikama {Bo.).
Na Zecplanini {BI.), u Vranjici po panjacima oko
jezera {Mu.).

Pinguicula

po strani
{Bo.).
i

vulgaris L.

Na izvorima" po

u Treskavici
duboke uvale na sjever od glavnoga Krstaevog vrha

na jezeru

Vranjici pl.

Globularia bellidifolia Ten.

cima {Bo.).

Vranjici

Galium palustre

koga

{Fr.,

Br).

Na Krstau,

ali

ne esto po panja-

(/?.).

U movarnom

L.

tresetu

panjaku na sjever proko-

jezera {Bo.).

Galium silvaticum
Grohota {Bo.).

L.

Galium asperum Schreb.

Matorcu na travnatom

Zecplanini

meu

stienju

izpod

kamenjem na Smi-

kosi {Bo.).

ljevoj

Lonicera caerulea L.
Valeriana

Tikve

{Bo.).

officinalis

Na
L.

Treskavici {Bo.).
var.

tenuifolia

Wahl.

Na koanicama

52

meu

Valeriana tripieris L. Na vlanim mjestima

prokokim jezerom u Krstau {Bos.).

Valeriana montana L.

staa

(Bo.).

Nad prokokim jezerom po stienama Krintegrifolia

f.

kosi, koja vee Krstac s

stienjem nad

Loikama

Beck.

Po

stienju

Krstaa

na

{Bos).

Scabiosa leucophylla Borb. Ovdje, ondje po kamenitom vie tlu,

tako nad prokokim jezerom u Milankovoj kosi
na Krstau {Bo.).
i

Campanula Scheuchzeri

subsp.

Vili.

Scheiichzeri

(Vili.)

Hayek.

Po panjacima u Milankovoj kosi nad prokokim jezerom, na Krstau na Loikama {Bos.). Na Zecplanini {Moli), na Vranjici {Pr).
Campanula patula L. Po panjacima u Zecplanini, na Krstau,
na Treskavici, na Tikvi, u Matorcu na Vratima pod Grudom {Bo.).
hirsula Beck. Po travnjacima, tako u Maf.
na Tikvi {Bo.).
torcu pod Grohotom
Campanula moesiaca Vel. Po travi izpod kote 1940 m, na njepo koanicama Tikve {Bo.).
Na Vranjici
zinoj junoj strani
i

macedonica Boiss. et Orph. {Br.)

Phyteuma confusum Kern. Dosta est, tako u Duboicama na
U Vranjici {Fr., Br), na Matorcu (/?.).
Matorcu na Krstau {Bo.).
Phyteuma orbiculare L. Po panjacima na Krstau {Bo.)
Phyteuma spicatum L. var. caerulescens Bogenh.. Izpod kote
po koanicama Tikve {Bo.).
1940 m
Aster bellidiastrum L. Na vlanim mjestima po stienju Krstaa
Na Vranjici (/?.).
{Bo.)
Loikama
na
var. medium Rouy. Na Krstau {Bo.).
na Sjekiri kao

'C.

Antennaria dioeca Gaertn. var. australis Griseb. Veoma esta

na sterilnim mjestima u Vranjici, tako na Smiljevoj kosi u Zecplanini,
na Loikama
na Krstau, na kosi, koja vee Krstac s Loikama
{Bo.).

Vranjici

pl.

{Br.).

Gnaphalium supinum L. Po panjacima na Matorcu u DuboU Vranjici pl. kao G. fuscum Vili.
na Krstau {Bo.).
icama
na Zecplanini {Moli.).
povrh
jezera
{Mu.),
{Br.)y u Vranjici
Gnaphalium norvegicum Gunn. Po travnjaku na junoj strani

Treskavice {Bo.).
Achilea lingulata W. K. Na kosi, koja vee Krstac s Loikama
Na Sikiri {Br.)
i
po travnjaku na junoj strani Treskavice' {Bo.).
{Moli).
na Zecplanini

Achillea stricta Schl.

Samo

jedan primjerak na panjaku Luke.

(Bo.)..

Chrysanthemum alpinum L. var. minimum Gaud. Na panjaku,

Na Krstau (Br.).
izpod samoga vrha Krstaeva prama iztoku (Bo.).
Chrysantemum montanum L. Na Krstau {Bo.).
Homogyne alpina (L.) Cass. Na Krstau pri okrajku kosodrvine
{Bo.).
U Vranjici na Matorcu Loikama {Mu.).
Homogyne discolor (Jacq.) Cass. U Krstau sa njegove iztone
na Loikama
strane u kosodrvini, na istinama medu kosodrvinom

{Bo).

Na

Vranjici

(/?.).

53
na Treskavici a u masi
Arnica montana L. Rieika na Krstau
Tikve
(Br?.).
m
i
Na Zecplanini
1940
po travnjaku izmeu kote
{Moli), po livadama Vranjice {Pr.).
Doronicum austriacum Jacq. U kosodrvini na izvorima" izmeu
klekovinom (Pr.).
Na Vranjici
Treskavice
Krstaa (Bo.).
kamenjem na
Senecio rupestris W. K. Na masnijem tlu
Matorcu kod gvoanskih stanova i ^na Krstau povie prokokoga
jezera (Bo.).
U Vranjici pl, na titu (Mu.).
i

meu
meu

Senecio carpaticus Herb. Na Krstau u travi, u neposrednoj blina sjever od glavnoga vrha (Bo.).
kosodrvinom na kosi, koja vee
Carduus viridis Kern.
U Vranjici pl. na sljemenu povrh jeKrstac s Loikama (Bo.),
zini

Meu

zera (Mu.).

Cirsium eriophorum L. Na podnoju Smiljeve kose

sa Smiljeve kose na Zeevu glavu {Bo.).

Centaurea

axillaris Willd.

Hypocheris maculata

L.

Po

rta

prelazu

Zecplanini na Smiljevoj kosi (Bo).

travnjaku

na junoj strani Treska-

vice (Bo.).
ljevoj

Leontodon hispidus L. var. typicus Beck. U Zecplanini na Smikosi, na Krstau po istinama u kosodrvini
na Loikama
i

{Bo'.).

Taraxacum alpinum (Hoppe) Hegtsch. et Heer. U jednoj uvali

nedaleko sniega na Smiljevoj kosi u Zecplanini^ (.s.).
Na Loi-

kama

(/?.).

Mulgedium alpinum
vini

na izvorima",

izmeu

koanicl na Tikvi
Treskavice i Krstaa {Bo).

(L.) Less.

u kosodr-

Crepis montana (L.) Tausch. Po travnjacima na Krstau,

i
u neobino jakim
do 53 cm visokim primjercima
junoj strani kote 1940
{Bo.).

Loikama

na
na

Hieracium aurantiacum L. Po koanicama Tikve

na Krstau
Po livadama na podnoju Tikve Krstau {Pr.).

{Bo.).

Hieracium stoloniflorum W. K. Po koanicama Tikve [Bo.).

Hieracium cruentum N. P. Po koanicama Tikve {Bo.).
Hieracium glabratum Hoppe. Po stienju Krstaa {Bo.).
Hieracium villosiceps Ng. et Pet. Po stienju Krstaa {Bo.).
Na koncu mislim, da
biti od interesa, za kojeg botanika
barem, spomenem li jo
to, da sam iz Fojnice na Vranjicu nainio
u svemu dva izleta.

Glavne toke prvoga bile su: Fojnica, Veselica vrelo, Vrata

pod Grudom, Fojnike staje, Grohot, Duboice, Matorac, Vran-kamen,
Gvoanske staje, Smiljeva kosa. Zeeva glava, Otigoi staje, Bistrica

-donja

gornja,

Fojnica.

Trajao

je

u svemu dva

pol dana.

Glavne toke drugoga: Fojnica, uz Dragau potok, Mujakovii,

Okrugljaa, Straica, Prokoko jezero, Krstac (Milankova kosa, srednja njegova partija sa glavnim vrhom, sjeverna kosa), Prokoko
jezero, Treskavica, izvori", Krstac (juna kosa sa prelazom na Loike) Loike
u to vrijeme moj drug otiao sam na Nadkrstac
Treskavica, kota 1940 m, Tikva, Sikira, Luka, Gvoanske

54

Vran-kamen, Matorac, Vrhovi,

staje,
i

Tjeilo,

Fojnica.

U svemu

trt

pol dana.

Na jednom

drugom ovom

bio mi je vrijednim

suputnikom

Vinko Protenik,

koji

je

sve tegobe
oskudice takovih
tom i javno ovdje zahvalim.^)
i

kao to

izletu,
i

na itavom putu,
profesor

pomagaem zagrebaki

najportvovnije
izleta.

Drim

Jednako se zahvaljujem svoj gospodi

iz

podnosio

se dunim,

da

menom
mu na

fizioloko-botanikoga

zagrebake univerze, koji su mi u svemu ili na ruku u

u obraivanju sakupljenoga materijala. Osobita pako hvala g. Josipu pl. Mare ti u, pukovniku i. s., koji je sa mnom proao itavi materijal
najpripravnije me pomagao u odreivanju pojedinih
bilina.
Konano srdana hvala g. Karlu Maly-u, zaslunomu
instituta

kustosu bos. herc. zem. muzeja u Sarajevu, koji je odredio nekolicinu bilina, za koje mi je u Zagrebu manjkala
poredliteratura
i

bena graa.

Upotrebljena literatura.
Dr. G. Ritter Beck von Mannagetta: Die Vegetationsverhltnisse der illyrischen Lnder" Leipzig 1901.
Flora Bosne, Hercegovine i Novopazarskoga sandaka"^
Sarajevo, Glasnik zem. muzeja u Bosni
Hercegovini 1903., 1906.,

1907.,

1909.,

1916.

Flora von Sdbosnien und der angrenzenden Hercegovina".

Annalen d. k. k. naturh. Hofmuseums, Wien 1890.
Dr. O. Blau: Reisen in Bosnien und der Hercegovina".

Berlin

1877.

Fiala:

Bosne
Glasnik zem.
Hercegovine".
Hercegovini. Sarajevo, 1896. p. 293.
I.
Freyn und E. Brandis: Beitrag zur Flora von Bosnien
und der angrenzenden Hercegovina".
Abh. zool.-bot. Ges. 1888.
F.

muzeja u Bosni

Prilozi flori

577.
Dr. A. Ginzb erger und K. Maly: 1. Excursion in die illyrischen Lnder".
Fhrer zu den wiss. Excursionen, Wien 1905.
Dr. Handl-Mazetti: Revision der balkanischen und vorderasiatischen Onobrychis
Arten aus der Section Eubrychis"
Oesterr. bot. Zeitschrift 1909., 1910.
p.

Karl Maly:

Beitrge zur Kenntniss der Flora Bosniens und

Verh. der k. k. zool.-bot. Ges. Wien, 1904. LIV.
Dr. Svante
Beitrge zur Kentniss der Flora
von Sd Bosnien und der Hercegovina".
Lunds Univ. rsskrift
XXVII. 1891.
Dr. Gj. Proti: Prilog k poznavanju flore Bosne
Hercegovine".
Glasnik zem. muzeja u Bosni
Hercegovini, Sarajevo
XII. 1900.
Dr. I Velenovski: Flora bulgarica". Supleinentum I.
Pragae 1898.

der Hercegovina".

Murbeck:

')

nice

Pratio nas je

na tim izletima Ivo Ku'tlea, seljak iz sela eraerosamarenim konjem. Dnevno sam ga za to plaao

kraj Fojnice, sa svojim

sa 30 K.

On

the differential equation for the flexural vibrations of prismatical rods.

Prof. Stjepan Timoenko.

The approximate equation

matikal rods in a principal plane

EI

^
dx

d^y

for the

flexural

Vibration

of pris-

is

^F

d'^y

dt^

-I-

(1)

Here

EI denotes

the flexural rigidity of the

surface of its cross-section,

rod

the density of material.

we

regard the effect of rotatory inertia*), the following equation can be obtained
If

EI

d^y

I^

d^y

F-id^y
(2)

-T

we

point out another correction, which is due

to the effect of the shearing force, and obtain a more exact equation
In the following

for flexural vibrations.

and Q the
cross-element of a vibrating rod,
corresponding bending moment and shearing force. We determine
the Position of the element by the displacement ;; of their centre of
gravity and by the angle of rotation 0- (Fig. 1). The angle between
the direction of the central line and the angle 9- is equal to the
angle of the shear and we can write
Let

ab cd be a

(a)

Fig.

*) Cf.

1.

Lord Rayleigh, Theory

of

sound

186.