ZAGREBINSPEKT

OBRAZOVANJE
VRSTE OPASNOSTI I TETNOSTI

Pojam opasnosti
OPASNOST NA RADU sve pojave koje

ugroavaju ivot i zdravlje zaposlenika, a nastaju kao

posljedica tetnog djelovanja razliitih vrsta opasnosti
iz radne i ivotne okoline.
OPASNA MJESTA prostori u kojima zbog opasnih
gibanja mogu nastati tzv. mehanika oteenja.
OPASNA GIBANJA gibanja orua ili njegova
dijela, alata, materijala i dr., koja mogu stvarati
opasna mjesta tj. opasne prostore.
OPASNE TVARI mogu tetno djelovati na ivot ili
zdravlje zaposlenika.

Vrste opasnosti
mehanike opasnosti,
opasnosti od pada s visine ili u dubinu,
opasnosti od elektrine struje,
opasnosti od plinova, para, dimova i aerosola,
opasnosti od praina,
opasnosti pri rukovanju opasnim radnim tvarima,
opasnosti od buke,
opasnosti od vibracija,

Vrste opasnosti
opasnosti od poremeenih temperatura, vlanosti i
strujanja zraka,
opasnosti od neprilagoene rasvjete,
opasnosti od tetnih zraenja,
opasnosti od poara i eksplozije,
bioloke opasnosti,
teak tjelesni rad,
rad u nefiziolokom poloaju tijela,
rad u uvjetima uestalog stresa ili posihike napetosti

Djelovanje tetnih imbenika na ovjeji organizam

Mehanike opasnosti
sve vrste opasnosti koje proizlaze iz mehanikog
djelovanja sredstava rada, kada su u stanju
mirovanja ili gibanja na tijelo zaposlenika, a uzrokuju
tzv. mehanika oteenja ,
mehanika oteenja su:
ubodi, posjekotine, ukljetenja, razderotine, nagnjeenja, kontuzije,
prijelomi, amputacije i sl.
udari transportnih sredstava, pad predmeta kod guranja, vuenja,
bacanja i sl., ozljede koje nastaju pri rukovanju alatima i pomonim
priborom.

Opasnosti od elektrine struje

ukljuivanje ovjeka u strujni krug pri
emu kroz njegovo tijelo protie struja
odreene jakosti.

posljedice su tee to je jakost struje vea

i to je trajanje prolaza struje kroz
organizam due;

Djelovanje elektrine struje na

ovjee tijelo:

toplinsko (opekline);
mehaniko (oteenje tkiva);
kemijsko (elektroliza);
bioloko djelovanje
- izaziva grenje miia, prekid disanja i dr.

Tehnike mjere zatite od el. udara

Zatita od direktnog dodira

Mjere kojima se spreava dodir s dijelovima koji

se, u normalnom radu, nalaze pod naponom.

Zatita od indirektnog dodira

Mjere kojima se spreava pojava opasnog napona

dodira i njegovo predugo trajanje, na kuitima ili
drugim pristupanim vodljivim dijelovima el.
Instalacija i ureaja, koji u normalnom radu nisu
pod naponom, ali bi mogli doi pod napon zbog
kvara na izolaciji.

Zatita od indirektnog dodira

ureaji za automatsko iskljuivanje
napajanja;
ureaji II klase (dvostruka ili pojaana izolacija);
postavljanje elektrinih ureaja u
nevodljiv prostor;
lokalno izjednaavanje potencijala;
galvansko odvajanje.

Zatita od direktnog dodira

pokrivanje dijelova pod naponom
odgovarajuom izolacijom, koja mora
biti izvedena tako da moe izdrati
mehanike, kemijske, elektrine ili
toplinske utjecaje kojima ja elektrina
oprema u radu izloena.

Opasnosti od plinova, para,

dimova i aerosola
PLINOVI- estice tvari koje se pri sobnoj temperaturi
i tlaku nalaze u plinovitom agregatnom stanju.
PARE- plinoviti oblik tvari koje su na obinoj
temperaturi i tlaku u tekuem ili krutom stanju.
DIMOVI- estice promjera manjeg od jednog
milimikrona, a nastaju nepotpunim sagorijevanjem
krutih tvari ili oksidacijom para nekih tvari s kisikom
iz zraka.
AEROSOLI- sitne kapljice nastale kondenzacijom para
ili rasprivanjem estica tekuine u zrak.

Opasnosti od praina
PRAINE- sitne estice krutih tvari rasprene u
zraku, a nastaju mehanikim usitnjavanjem krutih
tvari ( bruenje, mljevenje)
PNEUMOKONIOZE- bolesti uzrokovane udisanjem
razliitih praina.
MAKSIMALNO DOZVOLJENA KONCENTRACIJA.
KRATKOTRAJNO DOZVOLJENA KONCENTRACIJA.

tetno djelovanje praina

Kemijski sastav praine
Veliina i gustoa
estica;
Intenzitet disanja;
Trajanja rada i mjesta
rada;
Stanje dinog sistema
radnika;
ivotna dob radnika.

OPASNE RADNE TVARI

( kemijske tetnosti )
OTROVNE TVARI

U malim koliinama remete ivotne funkcije s

posljedicom trovanja (CO, Pb, Hg )

AGRESIVNE ILI NAGRIZAJUE TVARI

Imaju svojstvo da nagrizaju ili oteuju tvari s

kojima dolaze u dodir, pa tako djeluju i na
organizam ovjeka ( kiseline i luine )

LAKOZAPALJIVE I EKSPLOZIVNE TVARI

Osim to su lakozapaljivi i eksplozivni, mnogi od

njih su i otrovni ( industrijski plinovi )

Opasnosti od buke
Buka je svaki
neugodan zvuk koji
nas smeta;
Kontinuirana buka;
Diskontinuirana buka;
Buka visokih frekvencija
je tetnija od buke
niskih frekvencija;

Po intenzitetu
buku odreujemo:

od 40 dB/A buka
smetanja;
od 50 80 dB/A
buka smetanja i
zamora;
od 100 dB/A buka
unitavanja sluha.

Primjer nepotivanja zatite od buke

Zatitne mjere od buke

ope tehnike mjere

Arhitektonska i konstrukcijska rjeenja.

Kvalitetno odravanje sredstava rada.

koritenje OZS za zatitu od buke

vedska vata snizuje 15 do 20 dB/A;

antifoni snizuju buku oko 20 dB/A;
uni titnici (koljke) od 25 do 40 dB/A.

tetno djelovanje vibracija

Lokalne vibracije
- najee na gornje
ekstremitete (pri radu s
pneumatskim alatima,
motornom pilom i dr.)

Ope vibracije
- pri radu na
vibrirajuim povrinama

Na pojavu
vibracijske bolesti
utjee:
Kvaliteta vibracija (amplitude
i frekvencije);
Intenzivni povratni udar;
Teina i konstrukcija orua;
Tvrdoa obradivog
materijala;
Stanje sredstva rada
(odravanje);
Hladnoa i vlaga.

OPASNOSTI OD POREMEENIH
TEMPERATURA, VLANOSTI I
STRUJANJA
U mikroklimatske uvjete ubrajamo:
stanje zraka uvjetovano temperaturom
vlanost zraka
kretanje zraka.
TERMOREGULACIJA- poremeaj odravanja
ravnotee izmeu davanja i primanja topline.
Osjeaj udobnosti najbolji je kod temperature izmeu
18 i 22C, relativna vlaga do 50%, a strujanje zraka
0,2 do 0,3 metra u sekundi.

OPASNOSTI OD NEPRILAGOENE
RASVJETE
precizni poslovi zahtijevaju jau rasvjetu, a grubi
manju
BLJETANJE- nelagodnost ili smanjenje sposobnost
vienja, ili istovremeno jedno i drugo, usred prejakih
luminancija ili kontrasta u vidnom polju.
STROBOSKOPSKI UINAK- prividno kretanje nekog
predmeta koje se razlikuje od njegovog stvarnog
kretanja, ili prividno zaustavljanje kretanja predmeta
kada se on rasvijetli svjetlou ija jakost kola
odreenom frekvencijom.

OPASNOSTI OD TETNIH ZRAENJA

IONIZIRAJUE ZRAENJE- izazivaju radioaktivne

tvari, tj. zraenja nastaju u radioaktivnom izvoru, a

ujedno i neki ureaji.

ULTRALJUBIASTO ZRAENJE
dio ovog zraenja dolazi od Sunca,
u industriji se javlja prilikom zavarivanja.

INFRACRVENO ILI TOPLINSKO ZRAENJE stvara veliko toplinsko optereenje koje ljudski

organizam regulira znojenjem

TOPLINSKI UDAR- ovjek moe doivjeti u
zatvorenim prostorima gdje u zraku ima mnogo
vodene pare iako temperatura zraka pri tome nije
visoka.

OPASNOSTI OD TETNIH ZRAENJA

SUNANICA- nastaje zbog dugog izlaganja
glave Sunevim zrakama.
ELEKTROMAGNETSKO ZRAENJE- dugotrajna
izloenost prejakim poljima moe u raznim
dijelovima tijela izazvati razliite uinke i
posljedice ( dalekovod leukemija )
Meunarodna zdravstvena organizacija 1999.
godine donosi Preporuku o zatiti ljudi od
elektromagnetskog zraenja.

OPASNOSTI OD POARA I
EKSPLOZIJE
Za nastanak vatre nuna su tri uvjeta:

- kisik,
- toplina,
- zapaljiva tvar.
Zrak koji udiemo sadri 21% kisika
NEPOTPUNO GORENJE
prilikom poara kisik se troi pa se tako smanjuje
njegova koliina u zraku radi ega goriva materija
nepotpuno sagorijeva- tinja.
takvim gorenjem stvara se otrovni plin- ugljini
monoksid.

Bioloke tetnosti
virusi,
bakterije,
paraziti,
gljivice,
insekti,
razne tvari organskog porijekla.

Bioloke tetnosti
ZOONOZE- bolesti koje se prenose sa

ivotinja na ljude;

GLJIVINA KONA OBOLJENJA- javljaju se

kod radnika koji rade na konzerviranju voa i

povra, te u sa eerom;
ANKILOSTOMIJAZA- parazitno oboljenje koje
se javlja kod radnika u ciglanama, tunelima i
rudnicima;

BIOLOKA GRANINA VRIJEDNOST

Tjelesna naprezanja
svaka aktivnost radnika koja zahtijeva

dinamiki ili statiki,

odnosno miini rad

- kao npr. stajanje, hodanje, podizanje i prenoenje

tereta, savladavanje nekog otpora i slino.

Nefizioloki poloaj tijela

svaki dugotrajni poloaj tijela u kome
se nejednoliko optereuje aparat za
kretanje (lokomotorni aparat)
- u prvom redu miii i zglobovi to dovodi do

degenerativnih promjena.
- dugotrajno stajanje i sjedenje je takoer
nepovoljno, ako ga zaposlenik zbog procesa rada ne
moe povremeno promijeniti.

Povrine za kretanje radnika i

transportnih sredstava
moraju biti, ravne, relativno glatke, ali ne
klizave;
moraju biti iste i osvijetljene;
moraju biti dovoljno pregledne za kretanje
ljudi i vozila;
radne platforme, podesti, mostovi i dr. iznad
jednog metra moraju biti ograene vrstim
zatitnim ogradama;
otvori u podovima moraju imati poklopac ili
biti ograene zatitnom ogradom.

Transportna povrina polivena masnoom

Zakreni prolazi

Prolaz iznad prijenosnika snage

Opasnosti kod vezanja, dizanja i

prijenosa tereta
Prevrtanje i pad
dizalice ili stroja.
Pad tereta
Prignjeenje
radnika dijelovima
dizalice ili teretom.

Djelovanje tetnih imbenika na ovjeji organizam

Smrtna ozljeda

Tea ozljeda

Zatita svjetlosnim snopom:

Nepokretna zagrada opasnog mjesta

od iane mree s okvirom

Kombinacija ograivanja transmisije

pomou ograde od elinih cijevi i
zagrade od iane mree

irina transportnog puta