SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

STUDIJ I CIKLUSA - III GODINA
SMJER: OPE PRAVO

MEUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA

ESEJ

Travnik, 12.01.2016

SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET PRAVNIH NAUKA
STUDIJ I CIKLUSA - III GODINA
SMJER: OPE PRAVO

MEUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA

ESEJ

IZJAVA: Ja, Kenan Kusi, student Sveuilita/Univerzitet Vitez Travnik,

Indeks broj: 0191-14/ROP, odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem, da sam ovaj rad uradio potpuno samostalno uz koritenje citirane
literature i pomo pofesora odnosno asistenta.

PREDMET: Radno pravo

PROFESOR: Prof. Pranji dr Stjepo

VII ASISTENT: mr. Maja Ploo

STUDENTI: Kenan Kusi

SADRAJ:

1. Uvod....................................................................................................................3
2. Osnivanje i pojam Meunarodne organizacije rada.............................................4
3. Konvencije i preporuke MOR-a...........................................................................6
4. Djelatnost UN-a i njenih organa na podruiju radnih i socijalnih odnosa............9
5. Meunarodni ugovori...........................................................................................11
6. Zakljuak..............................................................................................................12
7. Literatura..............................................................................................................13

1.UVOD

U meunarodne izvore radnog prava spadaju:

-meunarodni ugovori;
-konvencije i preporuke MOR-a;
-akti organizacije Ujedinjenih nacija kao i
-viestrani meunarodni ugovori.
Ovi izvori prihvatanjem od strane suverenih drava uvodi se u domae zakonodavstvounutranje,vrei pravno dejstvo na unutranje radno pravo,bilo da se automatskimonistiki ukljuuje u interno zakonodavstvo,bilo da se moraju donijeti posebni propisi
kojima e se regulisati odnosna materija-dualistiki.
Ratifikaciju meunarodnih ugovora u naem pravnom poretku vri Predsjednitvo Bosne
i Hercegovine pod uslovom da na to pristane Parlamentarana skuptina.
Nadleni organi entitteta,odnosno Federacije BiH i Republike Srpske vre ratifikaciju
samo onih meunarodnih ugovora na koje je prethodno dala pristanak individualnim
aktom ili zakonom Parlamentrana skuptina.
Ustav,zakon,podzakonski akti i meunarodni ugovori su izvori i u drugim granama
prava dok su konvencije i preporuke MOR-a specifini izvori samo za radno pravo.
U svom radu u objasniti kada je osnovana Meunarodna organizacija rada (MOR) i
njen pojam,konvencije i preporuke MOR-a i djelatnost Ujedinjenih nacija na podruiju
radnih i socijalnih odnosa.

2.OSNIVANJE I POJAM MEUNARODNE ORGANIZACIJE RADA

Osnivanjem Meunarodne organizacije rada(International Labor Organisation) otpoelo

je novo poglavlje i u meunarodnim odnosima i u meunarodnom pravu.
Meunarodna organizacija rada(MOR) zajedno sa Crvenim krstom i Potanskom unijom
spada meu najstarije meunarodne organizacije.
Meunarodna organizacija rada je rezultat evolucije socijalnih ideja o meunarodnoj
zatiti radnika,odnosno zaivljavanju tih ideja u praksi.
Osnivanju Meunarodne oragnizacije rada(MOR-a) potvrdilo je mnotvo inicijativa
kako pojedinaca tako i vlada pojedinih drava meu kojima su najznaajnije:
1.neuspjele inicijative Robert Owen,Augusto Blanqui,Daniell Le Grand-o usvajanju
meunarodnih odredaba u cilju poboljanja poloaja radnika.
2.inicijative sa istim ciljem od strane vlade pojedinih zemalja(vajcarska 1876 i
1889,godine,Njemaka 1890. godine) i diplomatske aktivnosti koje su preduzimane u
svrhu regulisanja pojedinih pitanja u vezi sa radnikim zakonodavstvom,na jedinstven
nain,ostale su samo platonske elje.
3.stvarni uticaj i znaaj za ostvarivanje ideje o stvaranju meunarodne organizacije koja
bi se bavila ovom oblasti,imalo je meunarodno udruenje za zakonsku zatitu radnika
koje je osnovano u Parizu 1900.godine.
Meunarodna organizacija rada (ILO) osnovana je na mirovnoj konferenciji u Parizu
1919.godine poslije II svijetskog rata,na osnovu posebnog sporazuma zakljuenog
izmeu Meunarodne organizacije rada i Ujedinjenih nacija od 14.decembra
1946.godine.Meunarodna organizacija je postala specijalna agencija Ujedinjenih
nacija.1
Meunarodna organizacija rada je stalana i trajna meunarodna organizacija rada a zbog
svoga lanstva predstavlja univerzalnu meunarodnu organizaciju.Naime lanovi
meunarodne organizacije (MOR-a) su:
1

Prof.dr.Sead Dedi,Jasminka Gradaevi-Sijeri,Radno pravo,Sarajevo 2003

godina str.51-64.

-drave koje su bile lanovi MOR-a 1.11.1945.godine

-svaki lan Ujedinjenih nacija(UN) i svaka drava primljena je za lana Ujedinjenih
nacija,ako saopti generalnom direktoru Meunarodnog biroa rada svoj sporazumni
pristanak na obavezu koje proizilaze iz Ustava MOR-a.
-drave koje Opta konferencija MOR-a primi u lanstvo veinom od 2/3 prisutnih
delegata na zasjedanju s tim da je prijem izvren dostavljanjem obavjetenja o
prihvatanju obaveza koje proistiu iz Ustava MOR-a generalnom direktoru
Meunarodnog biroa rada.2
Najbitnija karakteristika MOR-a je njen tripartitni karakter jer prema Ustavu ove
organizacije u svim forumima i na svim zasjedanjima MOR-a uestvuju predstavnici
vlade,poslodavca i radnika u omjeru 2:1:1.
Osnovni zadatak MOR-a je da prouava i rijeava probleme iz oblasti rada i socijalne
politike u meunarodnim razmjerima,a imajui u vidu da se opti i trajni mir moe
zasnivati samo na socijalnoj pravdi.
Cilj MOR-a je da pobolja uslove ivota i rada velikog broja lica a svoj osnovni zadatak
i cilj moe postii samo putem saradnje predstavnika vlade,radnika i poslodavaca na
razvijanju radnog i socijalnog zakonodavstva u svijetu.
Meunarodna organizacija rada se sastoji od tri stalna i glavna organa:
-opta- Generalna konferencija predstavnika drava lanica (General Conferenc of
represantive of the members-tzv.Meunarodni parlamen rada);
-Administrativni savjet (Govreming Body-Upravno tijelo);
-Meunarodni biro rada (International labour Office).

Prof.dr.Sead Dedi,Jasminka Gradaevi-Sijeri-Radno pravo,Sarajevo 2003

godina,str.51-52.

3.KONVENCIJE I PREPORUKE MOR-a

Jedan od najznaajnijih izvora meunarodnog prava su konvencije i preporuke

Meunarodne organizacije rada.
Konvencije MOR-a su viestrani ugovori posebne vrste.D
Donosi ih opta konferencija MOR-a dvotreinskom veinom glasova.Konvencije
MOR-a postaju obavezujue za lanice u trenutku ratifikacije.3
Preporuke MOR-a ne podlijeu ratifikaciji ve posebnom postupku prihvatanjaakceptiranju.
Za razliku od konvencije koje sadre opta pravila,preporuke sadre
uputstva,modele,instrukcije
sprovoenja
usvojenih
naela
u
odreenoj
oblasti.Ratifikovane konvencije postaju sastavni dio domaeg zakonodavstva,a usvaja se
u izvornom tekstu,menoe se mijenjati ili dopunjavati.
Normativna djelatnost MOR-a sastoji se u donoenju meunarodnih konvencija i
preporuka kao pravnih instrumenata kojima se postavlja meunarodni standardi
rada,odnosno osnoven norme u oblasti radnog i socijalnog odnosa koje treba da se
provede u pojedinim dravama lanicama MOR-a.Do kraja 2001.godine Meunarodna
organizacija rada je donijela 184 konvencije.4
Primjena konvencije Meunarodne organizacije rada uslovljena je:
1.optim naelima primjene ovih konvencija
2.naelom inkorporacije u pravni poredak drava lanica
Optim naelima primjene konvencije vae za sve zemlje lanice a to su:
-naelo obveznosti primjene konvencije
-naelo zatite minimuma prava.
Inkorporacije konvencija MOR-a zavisi od rijeenja u pravnom poretku i mogue je da
se radi o automatskom inkorporiranju ili se moraju donijeti posebni propisi da bi
ratificirana konvencija imala dejstvo.

Prof.dr.Mlaen Mandi,Radno pravo 2007.godina,Banja Luka ,str.36-39.

Prof.dr.Sead Dedi.Jasminka Gradaevi-Sijeri-Radno pravo,Sarajevo

2003.godina str.51-79.

U Bosni i Hercegovini konvencija ima primat nad domaim propisima.

Meunarodna organizacija rada navodi preporuke o zatiti ena prilikom kolektivnog
pregovaranja,gdje se navodi da je vrlo vano imati enski odbor na nivou preduzea iz
sledeih razloga:
-kako bi se povealo aktivno sudjelovanje ena u odreenom sindikatu;
-kako bi se ene podstaknule da se natjeu za izborna mjesta u sindikatu;
-kako bi se pomoglo otvoriti enska prava na radu i u odreenoj radnoj zajednici;
-kako bi se prepoznalo i radilo na pitanjima od posebnog interesa za ene u vaem
sindikatu;
-kako bi se ostvarila jednakost i postigli vii ciljevi.
Meunarodna organizacija rada navodi i pitanja od posebnog interesa za radnike sa
porodinim odgovornostima prilikom kolektivnog pregovaranja a to su:
-briga o predkolskoj djeci
-briga o starijim osobama
-briga o lanovima porodice
-zdravstvo
-prevoz na posao
-radno vrijeme
-humani uvjeti rada
-penzijsko osiguranje
-dodatno osposobljavanje
-trudnoa i roditeljstvo
-ljudski odnosi na radnom mjestu
-zatita ugroenih kategorija radnika,kvaliteta stanovanja
-pravo ena da imaju pravo glasa i da budu vidljive

-sluba za radnike.5
Najvanija konvencija MOR-a iz ove oblasti je Konvencija br.156-radnici sa obavezama
roditeljskim iz 1981.godine.
Cilj ove konvencije je stvoriti jednake mogunosti i tretman zaposlenih mukaraca i
ena sa porodinim obavezama.Konvencijom se od drava zahtjeva da kao cilj
nacionalne politike uvede mogunost zapoljavanja radnika s takvim
odgovornostima,bez diskriminacije i ukoliko je to mogue bez konflikta izmeu
njihovog posla i obaveza porodinih.
U konvenciji se istie da same porodine obaveze nisu opravdan razlog gubitka posla
bilo koje osobe.Dodatak konvenciji broj 156.je preporuka MOR-a broj 165-radnici s
porodinim obavezama iz 1981.godine.
Cilj ove preporuke je stvaranje djelotvorne jednakosti u mogunostima i tretmanu
zaposlenih ena i mukaraca sa porodinim obavezama.
Takoe je bitno napomenuti i koje su to konvencije MOR-a ugraene u Zakon o
radu,kao meunarodni standardi a koji se u mnogo emu doprinose u ostvarivanju i
zatiti radnika u radnom odnosu.Radi se o sledeim konvencijama:
-Konvencija br.3.o zapoljavanju ena prije i poslije poroaja(1919. godina)
-Konvencija br.4.o primjeni nedjeljnog odmora u industrijskim preduzeima(1919.
godina)
-konvencija br.87.o sindikalnim slobodama i zatiti sindikalnih prava(1948.godina)
-konvencija br.89.o nainu rada ena zaposlenih u industriji(1948.godine)
-konvencija br.90.o nainu rada djece u industriji
-konvencija br.98.koja se odnosi na primjenu principa prava organizovanja kolektivnih
ugovora(1949.godina)
-konvencija br.103.o zatiti materinstva(1952)
-konvencija br.111.koja se odnosi na diskriminaciju u pogledu zapoljavanja i
zanimanja(1958)
-konvencija br.131.o utvrivanju minimalnih plata sa posebnim osvrtom na zemlje u
razvoju(1970)
5

Meunarodna konfederacija slobodnih sindikata,Kolektivno pregovaranje,Zagreb

2005 godina,str.41-45.

-konvencija br.132.o plaenom godinjem odmoru(1974)

-konvencija br.138.o minimalnim godinama starosti za zasnivanje radnog odnosa(1973)
-konvencija br.140.o plaenom odsustvu za svrhu obrazovanja(1974)
-konvencija br.158.o prestanku radnog odnosa na incijativu poslodavca(1982).

4.DJELATNOST UJEDINJENIH NACIJA I NJENIH ORGANA NA

PODRUIJU RADNIH I SOCIJALNIH ODNOSA

Ujedinjene nacije pored Meunarodne organizacije rada takoer imaju znaajnu ulogu u
razvijanju radnog i socijalnog prava na meunarodnom planu to proistie iz same
Povelje ujedinjenih nacija (Glava IX i X),prema kojoj Ujedinjene nacije rade na
podizanju ivotnog standarda i ostvarivanju pune zaposlenosti kao i na rjeavanju
krupnih meunarodnih problema u oblasti socijalnog i ekonomskog ivota u svijetu,na
potivanju i zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve bez obzira na rasu,pol,jezik i
religiju.
To je naznaeno i u univerzalnoj deklaraciji o pravima ovjeka i graana,koju je
proglasila UN 1948.godine.6
U ovoj Deklaraciji se istie da su osnovna prava ovjeka i ona koja su od neposrednog
znaaja za radnike kao to su:
-pravo na jednakost pred zakonom
-pravo na upotrebu pravnih sredstava
-pravo na nepristrasno suenje
-pravo na slobodu kretanja
-pravo na slobodu skupa i na udruivanje
-pravo na uestvovanje na javnim poslovima i na vrenje javnih funkcija
-pravo na socijalno obezbjeenje
-pravo na pristojan materijalni i kulturni ivot
6

Prof.dr.Sead Dedi,Jasminka Gradaevi-Sijeri-Radno pravo,Sarajevo

2003.godine str.78-79.

-pravo na slobodu rada

-pravo na ivotni nivo dovoljan da obezbjedi zdravlje i blagostanje ovjeka i njegove
porodice
-pravo na obrazovanje
-pravo na slobodu uestvovanja u kulturnom ivotu.
Principi izraeni u Povelji UN-a i Univerzalnoj deklaraciji o pravima ovjeka i
graana,predmet su razrade velikim dijelom i u meunarodnom paktu o
ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.godine.
Ovaj dokument Ujedinjenih nacija sadri blie odredbe o:
-pravu na rad i o mjerama koje svaka drava lanica treba preduzeti da bi se osiguralo
ostvarivanje ovog prava od strane poslodavca
-pravu svakog pojedinca da uiva pravine i povoljne uslove rada
-pravu svakog pojedinca da se sa
slobodama

drugim udruuje u sindikate i o sindikalnim

-pravo na socijalno osiguranje

-pravo na zatitu majki,djece i omladine
-pravo na pristojan ivot i na stalno poboljavanje uslova egzistencije ovjeka
-pravo na zdravstvenu zatitu
-pravo na lino obrazovanje
-i o drugim pravima i slobodama ovjeka.
Druga znaajna djelatnost Ujedinjenih nacija je njeno djelovanje preko ekonomskog i
socijalnog savjeta UN-a.Zadatak ovog organa Ujedinjenih nacija je da organizuje
saradnju na ekonomskom i socijalnom planu i da osigura koordinaciju rada izmeu
raznih specijaliziranih ustanova Ujedinjenih nacija.
Ovaj organ Ujedinjenih nacija moe u okviru svojih posebnih zadataka da preduzima ili
da daje inicijative za prouavanje meunarodnih problema i upuuje na preporuke o
ovim pitanjima Generalnoj skuptini,lanovima Ujedinjenih nacija ili socijalnih
ustanova kao i da pripremi i podnosi nacrte raznih akata Generalnoj skuptini.

10

5.MEUNARODNI UGOVORI

Trea skupina izvora radnog prava meunarodnog porijekla vezana je za:

-dvostrane (bilateralne) i
-viestrane (multilateralne) meudravne ugovore.
Ovi izvori predstavljaju najstariji segment meunarodne regulativie u oblasti radnih i
socijalnih odnosa.
Dvostrani i viestrani meunarodni i meudravni ugovori imaju ukorijenjenu tradiciju u
regulisanju razliitih odnosa izmeu drava.
Zakljuivanje bilateralnih ili multilateralnih sporazuma najee je bazirano na rjeavnju
problema koji se javljaju ili proistiu iz primjene ratificiranih konvencija ili prihvaenih
preporuka.
S obzirom na predmet ugovaranja ovi izvori najee reguliu radnopravna i socijalno
pravna pitanja u pogledu statusa radnika migranata,odnosno detairanih radnika u smislu
regulisanja prava po povratku ili okonanju rada u stranoj dravi.
Ratifikacijom ovi ugovori postaju izvori radnopravnog odnosno socijalnopravnog
karaktera,a ovakvom vrstom regulative na veoma efikasan nain dolazi sa do
prilagoavanja razliitih internih zakonodavstava izmeu vie zemalja.
U odnosu na radno pravo,ovaj vid meunarodne regulative se javlja kao neka vrsta
dopunskog meunarodnog zakonodavstva u odnosu na normativnu djelatnost
Meunarodne organizacije rada.
Dvostrani i viestranim meudravnim ugovorima,dreve nastoje da se to vie priblie
zajednikim pravnim rjeenjima,to daje osnova da se takvo ugovaranje oznai i kao
neka vrsta poravnjanja-kompromisa prava meu dravama.7
Njihov osnovni nedostatak je vezan za parcijalni metodu koja podrazumijeva da se
ureuju samo pojedini aspekti prava na radu i u vezi sa radom dravljana drava,lanica
u sporazumjevanju.

6.ZAKLJUAK
7

Prof.dr.Sead Dedi,Jasminka Gradaevi-Sijeri-Radno pravo,Sarajevo 2003.str.79

11

Iz svega izloenog proizilazi da je predmet svake grane prava pa tako i radnog prava
ureenje velikim brojem pravnih propisa. Utvrivanje izvora je od posebnog znaaja za
radno pravo pa se time utvruje nain stvaranja ove grane prava.
Od izvora radnog prava meunarodnog porijekla najznaajnije su konvencije i
Preporuka MOR-a i akti Ujedinjenih nacija koji se javljaju kao dopunski izvor radnog
prava u odnosu na navedene akte Meunarone organozacije rada.
Kao znaajni izvori radnog prava meunarodnog porijekla se navode i dvostrani i
viestrani meudravni i meunarodni sporazumi koji se takoe javljaju kao sporedni jer
obino ureuju pojedine oblasti radnih odnosa.
Ovi izvori prihvatanjem od strane suverenih drava uvode se u unutranje
zakonodavstvo vrei pravno dejstvo na domae-unutranje radno pravo bilo da se
automatski ukljuuju u interno zakonodavstvo bilo da se moraju donijeti posebni propisi
kojima e se regulisati odnosan materija (monistiki i dualistiki).
Ratifikaciju meunarodnih ugovora u naem pravnom poredku vri Predsjednitvo
Bosne i Hercegovine pod uslovom da na to pristane Parlamentarna skuptina Bosne i
Hercegovine.

12

7.LITERATURA

1. Prof.dr.Sead
2003.godina

Dedi.Jasminka

Gradevi-Sijeri-Radno

pravo,Sarajevo

2. Prof.dr.Mlaen Mandi-Radno pravo,Banja Luka 2007.godina

3. Prof.dr.Mlaen Mandi-Radno pravo,Banja Luka 2009.godina
4. Prof.dr.Aleksa Vulin-Radno pravo,Banja Luka 2009.godina
5. Meunarodna konfederacija
rada,Zagreb,2005.godina

slobodnih

sindikata,Svjetska

konfederacija

13