Interpretativni kolski esej

F. M. Dostojevski: Zloin i kazna

Pravo na zloin

Roman Zloin i kazna Fjodora Mihajlovia Dostojevskoga nastao je 1860-ih te

pripada razdoblju visokoga ruskog realizma. Ve iz samog naslova nasluuju se
kriminalistiki elementi: radi se o zloinu (ubojstvu), istrazi oko njega te konano kazni
za poinitelja. Ipak, roman se ne moe prvenstveno odrediti kao kriminalistiki jer od
konvencija toga tipa znatno odstupa time to je poinitelj, kao i svi detalji zloina, od
poetka poznat i naglasak je na njegovim psiholokim proivljavanjima, a ne na
postupcima istraitelja.

Glavni lik Rodion Romanovi Raskoljnikov, mladi koji je zbog siromatva morao
prekinuti studij, poinio je dvostruko ubojstvo. U poloaju da se domogne novca, ubio je
beutnu staru lihvaricu koja je materijalno upropatavala njega i mnoge druge te
njezinu maloumnu sestru Lizavetu, koja je tada sluajno naila. U ovom ulomku, koji
pripada zavrnom dijelu romana, nakon to Raskoljnikov priznaje Sonji svoj zloin,
otvara se temeljni problem romana: pitanje moe li se zloin opravdati viim ciljevima,
veim dobrom koje bi iz njega trebalo proizai. Raskoljnikov u njemu obrazlae svoje
stvarne razloge za zloin i svijest o svojoj pogreci.
Raskoljnikov uvia da njegov primarni motiv za zloin nije bila pljaka da mu
nisu toliko bili potrebni novci kao neto drugo, a to je provjera njegove teorije o
malobrojnim viim ljudima poput Napoleona, koji imaju pravo na zloin iz plemenitih
pobuda, odnosno odgovor na pitanje moe li se on sam ubrojiti meu te ljude (doznati,
jesam li gnjida kao i svi, ili sam ovjek). On shvaa da je odgovor negativan ve samim
time to si to pitanje postavlja: ako sam se ve poeo pitati i ispitivati imam li pravo da
prigrabim vlast ili nemam, onda to znai da nemam prava na vlast. Takoer spoznaje
da njegove pobude nisu bile altruistike, nije time uistinu htio postati dobrotvor
ovjeanstva nego je ubio samo radi sebe i bez opravdanog uzroka (bez
kazuistike).
Raskoljnikov se kaje zbog svog ina (kad bih opet iao tim istim putem, moda
se ne bih nikad vie latio ubojstva) i taj je osobni osjeaj krivice njegova najvea kazna.
Uz to, on razvija svijest da mora prigrliti i drutvenu, zakonsku kaznu, a u tome mu
najvie pomae Sonja Marmeladova, pobona djevojka koja je zbog ekstremno teke
obiteljske financijske situacije prisiljena na prostituciju, a koja s njim razvija intimne
osjeaje. Unato svome drutvenom poloaju Sonja je najmoralniji lik romana koji nosi
ideju religioznog smirenja. Njezin stav da je svaki ljudski ivot jednako vrijedan i da nitko
ni

pod

kojim

okolnostima

nema

Priredila: A. Sikavica Joler, prof.

nikome

pravo

oduzeti

ivot

suprotstavljen

je

Interpretativni kolski esej

Roskoljnikovljevu. Ona mu daje konani poticaj da se preda, a kasnije odlazi s njim u

Sibir na odsluenje kazne i prua mu podrku u svemu.

Na Sonjino pitanje ima li pravo ubijati Raskoljnikov je doao do zakljuka da on

nema to pravo, a moe se zakljuiti i da ga nitko nema jer ljudski je ivot ono najvrednije
i jedino nenadoknadivo. U svakom sluaju, sloboda pojedinca prestaje im ugroava tuu
slobodu, ali, s druge strane, kada je rije o manjim, prvenstveno isto materijalistikim,
zloinima (npr. da je Raskoljnikov samo opljakao lihvaricu), oko pitanja prava,
opravdanosti, mjera koristi i tete ostaje mnogo prostora za raspravu koje prelaze okvire
kolskog eseja.

(511 rijei)

Kristina Kuanda
I. gimnazija, Zagreb

Priredila: A. Sikavica Joler, prof.