FRANCUSKA REVOLUCIJA

Generalni stale
Tradicionalna reprezentacija francuskog drutva. Luj XVI. je 1789. elio poveati financijske prihode pa je sazvao
Generalne stalee.
Ruenje Bastille
Dolazi do sukoba kralja i Generalnih stalea (zbog poveanja poreza) kojeg su pratili i stanovnici Pariza.
Organizirala se Narodna garda (na elu La Fayette). 14. srpanj 1789. mase Pariana su krenule na Bastille
(simbol kraljevskog apsolutizma), te taj dogaaj postaje poetak Francuske revolucije.

Deklaracija o pravima ovjeka i graanina

U kolovozu 1789. Skuptina je donijela odluku o ukidanju feudalnih tereta, te Deklaraciju o pravima ovjeka i
graanina. S time je drutveno i politiko ureenje Francuske promijenjeno.

irondinci
Bili su predstavnici buroazije, te su zagovarali ustavnu monarhiju. Najistaknutiji irondinci su Jacques Brissot i
Jean Marie Roland.

Jakobinci
Zastupali su republikanske ideje te na njihovom elu je bio Maximillien Robespierre.

Republika
Narod trai svrgavanje kralja. U kolovozu 1792. naoruani puk zauzeo je palau Tuileries sjedite Luja XVI. Kralj
je uhien. Na inicijativu jakobinaca uspostavljen je sud, koji je trebao suditi izdajnicima. Zakonodavna skuptina je
rasputena, a na njezino mjesto opim glasovanjem izabrano je novo tijelo nazvano Konvenat. 21. rujna 1792.
Konvenat je proglasio ukidanje monarhije i uspostavu republike.

Jakobinski teror
U borbi protiv protivnika Republike primjenjivali su teror. Osuivali su na smrt svakoga na koga je pala sumnja da
je neprijatelj naroda

Robespierre
Nalazio se na elu jakobinaca

Direktorij
U rujnu 1795. donijet je 3. francuski ustav. Izborna prava stanovnitva ponovno su ograniena imovinskim
cenzusom. Zakonodavna vlast nala se u rukama Vijea pet stotina i Vijea starijih, dok je izvrnu vlast dobio
Direktorij sastavljen od 5 lanova.

OD REPUBLIKE DO CARSTVA EUROPA U

RAZDOBLJU NAPOLEONOVIH RATOVA
Napoleon Bonaparte
Istaknuo se brojnim pobjedama u pohodu u Italiji. Osnovao je nekoliko republikanskih dravnih tvorevina
(najpoznatija Cisalpinska Republika). 1797. sklopio mir s Austrijom u Campo Formiju.

Konzulat
8. studenog 1799. izvrio dravni udar. Postao je prvi i svemoni konzul (pomogao mu je njegov brat Lucien
Bonaparte koji je bio na elu Vijea pet stotina).

Graanski zakonik
Temelj pravnih sustava mnogih drava. Njime je potvrdio ukidanje svih stalekih privilegija i pravo vlasnitva
zemlje steene tijekom revolucije, potvrena sloboda gospodarenja, uvedena ravnopravnost graana pred
zakonom, osigurana sloboda vjeroispovijesti, na snazi je bio civilni brak........

Sto dana
Vrijeme koliko se Napoleon uspio zadrati na vlasti u novim okolnostima, odnosno od vremena kada je doao sa
otoka Elbe.

Waterloo
Mjesto u Belgiji gdje je Napoleon vodio posljednju bitku 1815. protiv VII. antifrancuske koalicije gdje je teko
poraen.

BEKI KONGRES. EUROPA NAKON NAPOLEONA

Beki kongres
1814. okupilo se vie od stotinu kraljeva, knezova i pretendenata s cviljem da se uspostavi novi poredak u
Europi. Zasjedanje je zavreno 9. lipnja 1815. Odreeno je da se budui europski poredak treba temeljiti na

naelu legitimizma (nepovredivost povijesnih prava dinastija). Odreeno naelo ravnotee snaga, stvorena je
nova politika karta Europe....

Sveta alijansa
Vladari okupljeni na Bekom kongresu eljeli su se osigurati pred nepoeljnim dogaajima pa su osnovali savez
vladara nazvan Sveta alijansa. Osnivai su bili Austrija, Rusija i Pruska, a kasnije se ukljuilo jo 16 drava
ukljuujui i Francusku.

Dekabristi
Aleksandar I. Burbon je umro bez nasljednika pa je nasljednikom trebao postati njegov mlai brat Konstantin, ali
se on odrekao prijestolja zbog braka s osobom nieg drutvenog statusa. Tako je krunu dobio najmlai brat
Nikola. irila se parola o obrani Konstatinova prava na krunu i parole o slobodi tako su urotnici (dekabristi) odluili
na ustanak koji je bio u prosincu 1825.

Restauracija u Francuskoj
Razdoblje restauracije (obnove kraljevske vlasti dinastije Burbon) nastupilo nakon Napoleonova poraza i Bekog
kongresa. Na prijestolje zasjeo Luj XVIII. Te izdao ustavni akt na temelju kojeg je u Francuskoj uspostavljena
ustavna monarhija. Formiran je dvodomni parlament.

Srpanjska revolucija
Kada je Karlo naslijedio svoga brata na prijestolju raspustio je nii dom parlamenta i poeo vladati pomou
dekreta kojima se nastojalo ograniiti izborna prava. Graani Pariza dogovorili su se oko podizanja ustanka u
srpnju 1830. U gradu se pojavile barikade. Kralj se morao odrei prijestolja.

Belgija
Belgija je bila pripojena Nizozemskoj. Belgijanci su se osjeali u zajednikoj dravi kao neravnopravni graani.
Vlast se nalazila u rukama Nizozemaca. Na nezadovoljstvo utjecale su i vjerske razlike izmeu protestantske
Nizozemske i katolike Belgije. Izbio je ustanak nakon kojeg je Belgija proglasila nezavisnost.

Poljsko pitanje
Od teritorija Varavskog Vojvodstva stvoreno je Poljsko Kraljevstvo iji je kralj postao Aleksandar I. Dobili su
autonomiju i ustav, na snazi je ostao Napoleonov zakonik. Imali su vlastitu vladu, parlament i vojsku. Razvijalo se
gospodarstvo, pa su carske vlasti nastojale ograniiti samostalnost Kraljevstva. Izbio ustanak u Varavi krajem
1830. Stvorena je nezavisna poljska vlada. Ustanak je uguen 1831.

KONZERVATIZAM, LIBERALIZAM I NACIONALIZAM U

EUROPI U PRVOJ POL. XIX. ST
Reakcionari

Zagovornici starog poretka, eljeli su vratiti sat povijesti obnavljajui stanje prije revolucije odnosno nastojali
izbrisati svaki trag promjena koje su se dogodile u razdoblju revolucije i Napoleona.

Konzervativci
Protivili se revolucijama, ali su bili svjesni da se neke promjene ne mogu izbrisati. Protivili se revoluciji smatrajui
da je ona djelo skupine urotnika, a ne posljedica drutvenih sukoba.

Liberali
Traili jamstvo graanskih sloboda, smatrali su da bi svi graani trebali biti ravnopravni pred zakonom, zagovornici
uvoenja ustava i parlamentarne demokracije.

Karbonari
Organizacija koja je prva pokrenula borbu protiv poretka uspostavljenog na Bekom kongresu. Nastali na podruju
Italije, a kasnije se proirili na panjolsku, Francusku i njemake zemlje.

Mlada Europa
Oslobodilake organizacije razliitih naroda (Mlada Italija, Mlada Njemaka, Mlada Poljska) ujedinile su se 1834. u
Mladu Europu na elu koje je bio talijanski revolucionar Giuseppe Mazzini.

Nacionalni pokreti
Meu brojnim narodima dolo je do nacionalnog preporoda. Na razvitak nacionalne svijesti meu Nijemcima,
panjolcima i Talijanima utjecala je Napoleonova vladavina. U Njemakoj nacionalne ideje bile su popularne
meu studentima, ali i meu njemakim graanstvom. U Italiji pokret za ujedinjenje Italije je Risorgimento. Nakon
Bekog kongresa glavna prepreka za ujedinjenje je habsburka vlast u Lombardiji i Toskani. Stoga se talijanski
nacionalni pokret okrenuo protiv Nijemaca. esi, Hrvati, Srbi i Bugari, te Slovaci, Slovenci, Ukrajinci i Rumunji
imali su dvije faze razvitka nacionalne svijesti. Prva faza je kulturni preporod i borba za jezik, a druga faza je
politika borba za samostalnost. Kraj 18. i 19. st. bilo je razdoblje krize Osmanskog Carstva, a istovremeno
razdoblje snanog razvitka nacionalne svijesti balkanskih naroda i porasta njihovih tenji za nezavisnou.
Snaan nacionalni pokret razvio se meu Srbima, koji su dva puta (1804. i 1815.) podizali ustanke protiv
osmanske vlasti. Rezultat je bila autonomija koju je Srbija dobila 1830.

Garaaninovo Naertanije
Prvi velikosrpski program kojeg je sastavio 1844. srbijanski ministar unutranjih poslova Ilija Garaanin. Prerada
spisa Frantieka Zacha u kojem je Zach predlagao stvaranje junoslavenske drave.

artizam
Pokret kojeg je pokrenula Londonska udruga radnika. Izradili su narodnu povelju u kojoj se zahtijevalo ope pravo
glasa za mukarce i dnevnice koje bi siromanim zastupnicima omoguile sudjelovanje u radu Parlamenta.

Irsko pitanje
Problem u Irskoj koji nastaje zato to Velika Britanija prisiljava irske seljake na sudjelovanje u protestantskom
bogosluju. Katolike kole su zatvorene zbog ega nastaje pokret Ujedinjeni Irci kojima je cilj stei ravnopravnost
s protestantima.

REVOLUCIJE U EUROPI 1848./1849. GODINE

PROLJEE NARODA
proljee naroda
Revolucionarni dogaaji koji su se zbivali u Europi tijekom 1848./1849. godine.
Louis Bonaparte
Drutveni kompromis omoguio mu je povratak u Francusku. Bio je prihvatljiv konzervativnim snagama i zalagao
se za siromane pa je imao podrku nieg sloja drutva. 1851. Izvrio dravni udar. Raspustio je skuptinu i
preuzeo diktatorsku vlast.

Revolucija u Italiji
1848. Zapoeli su nemiri u Italiji ustankom na Siciliji protiv kralja Ferdinanda Burbonskog. Glavni uzrok je bio
ekonomska kriza koja je pokrenula mase, te je Ferdinand morao pristati na uvoenje Ustava. Tada je dolo do
antiaustrijskih nastupa u Milanu i Veneciji. Veneciju su austrijske jedinice napustile bez borbi, te je proglaena
republika. Na rat protiv Austrije se odluio Karlo Albert, sardinski kralj. U ljeto 1848. u bitki kod Custoze porazio ga
je Radetzky. Nakon ponovnog ustanka Karlo Albert poraen je kod Novare. Republikanske snage su ojaale i u
Rimu te su u veljai 1849. u Rimu proglasili republiku u kojoj su glavnu ulogu imali Garibaldi i Mazzini. Papi pomo
prua Francuska, Rimska Republika je sruena i obnovljena je Papinska Drava. Venecija je opet pala u ruke
Austrije. Pokuaj stvaranja jedinstvene drave je zavren neuspjehom.

Velika Njemaka
Ujedinjena Njemaka u ijem bi sastavu bila Austrija, na elu s Habsburgovcima.

Mala Njemaka
Ujedinjena Njemaka u ijem sastavu ne bi bila Austrija, a jezgra ujedinjenja bi bila Pruska iz dinastije
Hohenzolerna.

Frankfurtski parlament
1848. u Frankfurtu su se okupili predstavnici drava Njemakog Saveza. 1849. je donijet Ustav kojim je osnovana
federacija njemakih drava na elu s openjemakim parlamentom.

Metternichov pad
13. oujka 1848. u Beu su se okupili mnogi graani. Protiv njih je poslana vojska, izbili nemiri te su podignute
barikade. Carski dvor nastojao je smiriti situaciju rtvujui kancelara Metternicha. Ukinuta je cenzura, osnovana je
Nacionalna garda i Akademska legija.

Revolucija u Ugarskoj
Vodile su se tijekom 1849. Ugarski sabor je svrgnuo Habsburgovce i proglasio uspostavu republike. Predsjednik
Maarske postao je Lajos Kostuh. Car Franjo Josip I. obratio se za pomo u guenju maarskog ustanka ruskom

caru Nikoli I. Ruska vojska je u svibnju 1849. ula na podruje Ugarske, a Maari su nakon estokih borbi prisiljeni
na kapitulaciju.

OSMANSKO CARSTVO I ISTONO PITANJE DO KRIMSKOG RATA

Istono pitanje
Pojam kojim se oznaavaju meunarodni odnosi u Europi i na Bliskom istoku u vezi s opstankom Osmanskog
Carstva, odnosno borbe europskih velesila za prevlast nad dijelovima teritorija Osmanskog Carstva.

Reforme u Osmanskom Carstvu

Pokuaj reforme uveo je sultan Selim III. Reorganizirao je vojsku, uveo je novo buenje, otvarao osmanske
ambasade. Nakon njega na vlast je doao Mahmud II. koji je raspustio janjiarske odrede i ukinuo timarskospahijski feudalni sustav.

Hatierif od Glhane
asno carsko pismo kojeg je u studenom 1839. proglasio novi sultan. Njime je u Osmansko Carstvo uvedena
osobna sigurnost svih graana i pravo na privatno vlasnitvo, te jednakost svih stanovnika bez obzira na
vjeroispovijest, potom pravedan porezni sustav, opu vojnu obvezu...

Grki ustanak
U 18. st meu Grcima se poeo razvijati nacionalni pokret. Dolo je do izbijanja grkog ustanka koji se smatra
poetkom moderne Grke. 1821. izbio je ustanak koji je Grkoj donio nezavisnost, a obuhvatio je Peleponez i
otoke. 1822. sastala se prva grka Nacionalna skuptina koja je proglasila nezavisnost, donijela ustav i osnovala
privremenu vladu.

Husein-kapetan Gradaevi
Stao je na elo oruane pobune begova protiv sredinje vlasti u Carigradu i vezira u Travniku.

Omer-paa Latas
Istaknuti osmanski general kranskog podrijetla koji je upuen u Bosnu. 1850. 1852. surovo se obraunao s
pobunjenicima koji nisu prihvaali mjere kojima bi se poboljao poloaj raje.

Krimski rat
Najvei sukob izmeu europskih drava u vezi s istonim pitanjem koji je izbio 1853. Francuska je diplomacija
podravala katoliku, a ruska pravoslavnu stranu. Sultan je stao na stranu katolika to je bio Nikoli I. dovoljan
razlog da zapone pripreme za rat protiv Osmanskog Carstva. Ruska vojska je zapoela vojna djelovanja ulaskom
u Moldavsku i Vlapku. Rusi su imali vie uspjeha, ali na stranu Turaka stale su Francuska i Velika Britanija, te
Kraljevina Sardinija. Car Nikola I. umro je tijekom rata, a naslijedio ga je sin Aleksandar II. Borbe su voene na
poluotoku Krimu. Rusi su doivjeli teki poraz, a na Parikom kongresu 1856. Morali su prihvatiti uvjete mira.

HRVATSKA U DOBA NAPOLEONOVIH RATOVA

Campoformijski mir
Mirovni sporazum izmeu Francuske i Austrije. Podruje bive Mletake Republike s glavnim gradom Venecijom
dobila je Austrija, a Istru, kvarnerske otoke, Dalmaciju i Boku Kotorsku dobila je Francuska.

Ukidanje Dubrovake Republike

1806. Dubrovaka Republika dola je u ruke Francuza. Austrijanci su bokokotorski grad Kotor predali Rusima, a
ruska je mornarica zauzela i Korulu. Francuzi su do Dubrovnika stigli prije Rusa, a dubrovaka vlada im je
predala grad bez otpora. 1808. Francuzi su proglasili ukidanje Dubrovake Republike, ali su im obeali
nezavisnost im Rusi napuste Boku kotorsku.

Ilirske pokrajine
Zemljopisno neobina upravno-politika jedinica u sklopu Francuskog Carstva koju je osnovao Napoleon 1809.
Sjedite namjesnika nalazilo se u Ljubljani.

Posljedice francuske vlasti u hrvatskim zemljama

Vlast Francuza je bila prekratka da bi ostavila neke trajnije posljedice. Oni su hrvatskim krajevima vladali u doba
postupnog opadanja snage i moi Napoleona. Najvei i trajniji doprinos francuske vlasti su promjene u upravi i
sudovima.

HRVATSKA U PRETPREPORODNO VRIJEME

Maksimilijan Vrhovac
Zagrebaki biskup, zalagao se za uvoenje ilirskog jezika, 1809. kao banski namjesnik organizirao je obranu
Hrvatske protiv Francuza, djelovao je pod utjecajem prosvijeenog apsolutizma, podravao je i poticao razliite
kulturno-prosvjetne aktivnosti, otkupio je tiskaru u Zagrebu iz koje su izala mnogobrojne znaajne knjige.

Hrvatski sabor 1825. 1827.

Vladar Franjo I. sazvao je zasjedanje Ugarskog sabora oekujui pomo u rjeavanju financijskih potekoa i
drugih problema u dravi. Istaknut je zahtjev za izjednaavanje u oporezivanju, zaloio se za ogranienje slobode
preseljenja kmetova samo unutar Hrvatske i Slavonije, podrao zahtjev za ujedinjenjem Hrvatske i Slavonije s
Dalmacijom i Vojnom Krajinom.

Pretpreporodno doba
1830. Gaj je u svojoj knjiici Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja dao prijedlog reforme pisanja
slova u hrvatskome. 1830. Josip Kuevi izdao spis O muncipalnim pravima i statutima kraljevin Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije. 1831. Pavao toos izdao spis Kip slobode vu poetku leta 1831.

Disertacija Janka Drakovia

Prvi hrvatski politiki program nastao 1832. U njoj se Drakovi zaloio za stvaranje Ilirikog Kraljevstva u koje bi
osim Hrvatske i Slavonije, Vojne Krajine i Dalmacije ula Bosna i Hercegovina, kao i slovenski etniki krajevi.

Jo Horvatska ni propala
1833. Ljudevit Gaj je dovrio tu pjesmu pod nazivom Horvatov sloga i zjedinjenje.

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Hrvatski narodni preporod

Naziva se jo i ilirski pokret. To je pokret nacionalnog buenja odnosno oblikovanje nacionalne ideje. Smatralo se
da su Hrvati i svi juni Slaveni potomci Ilira i stoga se njihov preporod naziva Ilirski pokret.

Novine horvatzke
Preporodne novine koje su poele izlaziti u Zagrebu 1835. Imale su slian knjievni prilog Danica horvatzka,
slavonzka y dalmatinzka. Istaknutu ulogu u pokretanju, izdavanju i ureivanju tih novina imao je Ljudevit Gaj.

Matica Ilirska
Nastala je 1842. kao drutvo za izdavanje svakojakih korisnih knjiga u ilirskom jeziku. Na njezinom elu se
nalazio grof Juraj Drakovi. Kasnije je umjesto ilirskog uzela ime hrvatsko. Od 1874. naziva se Matica hrvatska.

Politike stranke
Postojale su dvije grupacije, jedna je zastupala vrst oslon na Maare i Ugarsku, dok su ilirci bili na braniku
ilirske. Ilirci su svoju stranku nazivali ilirskim imenom (Narodna ilirska partaja), dok su se maaroni koristili
hrvatskim i maarskim imenom (Horvatsko-vugerska stranka).

Ivan Kukuljevi Sakcinski

2. svibnja 1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski prvi put je odrao govor na hrvatskom jeziku. Govorio je o potrebi da se
u Hrvatskoj umjesto latinskog uvede hrvatski jezik. Biskup Juraj Haulik odrao je drugog dana govor na latinskom
jeziku suprotstavljajui se Kukuljeviu. To je znailo da se njegov prijedlog o uvoenju hrvatskog jezika odbacuje.

Hrvatski jezik u Saboru

1847. posljednje zasjedanje Hrvatskog sabora kao staleke feudalne institucije. Sjedanje je otvorio biskup Juraj
Haulik, budui da je Franjo Haller odstupio nakon srpanjskih dogaaja. Sabor je trebao izabrati hrvatske
predstavnike u Ugarskom saboru i raspraviti tekuu problematiku. Veliku pozornost javnosti izazvala je rasprava i
odluka o uvoenju hrvatskog jezika kao slubenog u Hrvatskoj. Svi su podrali taj zakonski lanak. Hrvatski je
jezik postao slubeni jezik u Hrvatskoj i Slavoniji.

Srpanjske rtve
Na Markovom trgu u Zagrebu, prilikom izbora za Zagrebaku upanijsku skuptinu 29. srpnja 1845. dolo je do
krvoprolia u kojem je kao rezultat bio nekoliko mrtvih (oko 13) i vei broj ranjenih graana i vojnika. Pokopani su
1. kolovoza 1845.

HRVATSKA TIJEKOM REVOLUCIJE 1848.-1849. GODINE

Zahtijevanja naroda
Politiki, gospodarski i narodni program u trideset toaka kojeg je izrazila narodna skuptina u Zagrebu. Trailo se
ujedinjenje hrvatskih zemalja, ope graanske slobode tiska, vjeroispovijesti, govora, sastajanja. Zahtijevala se
jednakost svih pred zakonom i pretvaranje Sabora iz stalekog u zastupniko tijelo, zatraeno je ukidanje
kmetstva.

Ban Josip Jelai

Bio je vrhovni zapovjednik u Banskoj Hrvatskoj i u Vojnoj Krajini, te carski namjesnik u Rijeci i Dalmaciji. Pod
njegovom upravom nalazile su se sve hrvatske zemlje osim Istre. Raskinuo je dravnopravne Hrvatske i Ugarske.

Bansko vijee
Osnovao ga je ban Josip Jelai 1848. s pet odsjeka: za unutranje poslove, vojsku, financije, pravosue i
prosvjetu.

Ukidanje feudalnih odnosa

Ban Jelai je 25. travnja 1848. objavio proglas kojim ukida feudalne odnose u Hrvatskoj.

Zastupniki Sabor
U svibnju 1848. ban Jelai donio je izborni zakon prema kojem su trebali biti birani saborski zastupnici. Prema
tom zakonu u Hrvatski sabor po prvi put su uli predstavnici graanstva. U novi Sabor uli su i Srbi iz Hrvatske, a
kao banski uzvanici pojavili su se i pravoslavni patrijarh iz Srijemskih Karlovaca i episkopi.

Hrvatsko-maarski rat
Odnosi Hrvata i Maara su se pogoravali. U rujnu 1848. Jelai je sa hrvatskom vojskom preao Dravu kod
Varadina i zaratio s Maarima. Vojska nije bila dovoljno pripremljena, nedostajalo je konjanika i tekog
naoruanja, a pojavio se i niz nepredvienih dogaaja koji su oteali njezin poloaj. Prvi sukob izbio je 29. rujna
kod sela Pkozd, a bitka je zavrila neodlueno. Slijedeim sukobom Jelai zajedno s knezom Windischgrtzom
nanio Maarima nekoliko poraza i u sijenju 1849. uao u Budim i Petu.

Oktroirani ustav
4. oujka 1849. Franjo Josip I. proglasio je taj ustav. Tim ustavom beki vladajui krugovi nastojali su ustrojiti
centralistiku dravu u kojoj bi prevlast imalo njemako stanovnitvo na utrb ostalih naroda. Ustav je zajamio
samostalnost Hrvatske u odnosu prema Ugarskoj i pravo njegovanja narodnosti. Ban Jelai je usprkos otporima
nakon sloma ugarske revolucije proglasio 6. rujna 1849. da Ustav vai i u Hrvatskoj.