- Kad postoji opasnost ulaska igraa bez lopte prema kou i mogunost primanja lopte, odbrana mora biti

vrlo
oprezna i to sprijeiti.
- Odbrambeni igra koji napada igraa s loptom ne smije mu dopustiti voenje sredinom igralita, ve ga treba
gurati prema bonim crtama ili ga dovesti u kut igralita. Driblera treba stalno napadati tako da je to vie leima
okrenut suigraima.
- Iako si igrai odbrane rasporeeni po cijelom igralitu, oni moraju usmjeriti obranu na najopasnijeg igraa u
danom asu igre.
Loa igra u presingu moe biti imbenik fizike i psihike nepripremljenosti odbrambenih igraa, te loe
organizirana meusobna sinkronizacija pomaganja u jednoj tako tekoj i uspjenoj odbrani.
21.11. Zonski presing X
Bit agresivne odbrane u zonskom presingu je u tome to se odbrambeni igrai organiziraju u aktivnu odbranu prema
naelu zonske obrane agresivno napadajui igrae s loptom s dva igraa, ometajui tako njegovo dodavanje. Neke
prednosti zonskog presinga:
- kolektivni napad driblera po cijelom igralitu,
- sustavno primjenjivanje grupnog napada na loptu, to u igrau s
loptom izaziva odreenu nesigurnost i mogunost pogrenih dodavanja ili pogreaka vezanih uz pravila igre i
- vee izglede presijecanja dodavanja ostalim igraima odbrane, to u
napadau izaziva nesigurnost.
Zonski presing moe se igrati kao 1-2-1-1, 1-2-2, 2-2-1, 1-3-1 i 3-1-1. Za izvoenje dobrih varijanti zonskog
presinga treba prihvatiti pravila: - Ostvariti dobru saradnju jedne linije zonskog presinga s drugom i ne
razotkrivati sredinu igralita.
- Napadaima ne omoguavati laka dodavanja.
- Pri grupnom napadu na loptu ne okomiti se na izbijanje lopte iz ruke
protivnika, jer to moe izazvati osobnu greku. Najvanije je bitno ograniiti dodavanje lopte napadaima ili
usmjeriti dodavanje tamo gdje je obrana spremna presjecati ih.
- Igrai prednje linije zonskog presinga moraju usmjeravati dodavanje lopte u odreenom smjeru.
Odreivanje daljine dodavanja lopte igraa s loptom ovisi o poloaju tijela napadaa. Ako je napada licem okrenut
prema sredini igralita u
dJ!jJ
pralenom koarkakom stavu, moi e dodavati na malu i srednju udaljenost. Ako je okrenut bono sredini igralita,
moi e dodati na veliku udaljenost. Sve ovo treba znati kako bi pravilno postavila druga linija odbrane i imala
uvida u zauzimanje povoljne udaljenosti od protivnikih igraa radi lakoe presijecanja dodavanja. Na kraju treba
naglasiti da to dulje odbrambeni igra u presingu dre protivnika na njegovoj polovici igralita, to mu sve vie
smanjuje napadake akcije.
21.12. Odbrana tri i skai
Pravi izraz za ovaku specifinu i modernu odbranu, teko je nai. Sam naziv kae da je cilj ovake odbrane tranje
igraa obrane prema dribleru, ako on dribla u njegovu smjeru, te njegovo 'zaustavljanje uz suigraevu pomo.
Nakon toga brzim tranjem (skokovima) igrai izmjenjuju mjesta u odbrani i prema naelu presinga ovjek na
ovjeka ne doputa dodavanje igraa s loptom.
U toj odbrani ima pomalo sintetiziranih elemenata raznih odbrana, od zonskog presinga pri udvajanju nad igraem s
loptom pa do preuzimanja u odbrani i odbrane presinga ovjek na ovjeka. im je rije o kombiniranoj odbrani s
preuzimanjem, jasno je da e se ona uspjeno igrati na protivnikoj polovici igralita ili na tri etvrtine igralita, jer
su preuzimanja u polju odbrane pod koem vrlo opasna.
21.13. Sistem kombinirane odbrane
Kada su u protivnikovim redovima igrai raznih osobina i sposobnosti, kao to su to kljuni napadai, primjenjuje
se kombinirana obrana prema naelima odbrane ovjek na ovjeka i zonske odbrane. Moe se kombinirati tako da
se na jednog ili dva igraa igra presing na cijelom igralitu, a ostali igrai igraju zonsku odbranu s etiri ili tri
igraa.
21.14. Odbrana protiv protunapada
U borbi protiv ekipe kod kojih je stil igre protunapad potrebno je prvo smanjiti brzu igru. Najprije treba izvoditi
organizirani pozicijski napad
210
izbjegavajui riskantna dodavanja i nesigurna ubacivanja lopte na ko. U sluaju promaaja treba agresivno
napadati igraa koji je u skoku uhvatio loptu.
Radi sprijeavanja protunapada poslije koa ili slobodnih bacanja, potrebno je agresivno napadati sve napadae na
cijelom igralitu, s postupnim povlaenjem odbrane prema prostoru slobodnog bacanja.
22. ODBRANA OD BLOKA
U savremenoj je koarci blokada razliito primijenjena, jer se koristi protiv svih vrsta obrane. One moraju biti
pravodobne, unaprijed pripremljene, neprimjetne i dobro izvedene.
Vrlo je vana koordinacija igraa koji izvodi blokadu i suigraa kojemu je ista namjena. Postavljanje blokada je
proizvoljna, a nain i strana postavljan j a potpuno su individualni, j er igra, kojemu je blokada namijenjena,
moekrenuti ak i suprotno od blokade, a to se dogaa onda kada je namjera izvoenja bloka otkrivena.
Zadaci igraa koji namjetaju blokadu su: - da pravodobno krenu u postavljanje blokade,
- da se dobro postave,
- da blok naprave maksimalnom irinom svoga tijela,
- da nakon postavljenog bloka ne ostaju pasivni i nepokretni, ve da
izlaze iz bloka pivotiranjem utravajui prema kou radi primanja lopte, i
- da njihova udaljenost od protivnika kojemu namjetaju blok bude oprilike 20-30 centimetara.
Zadaci suigraa kojemu je namjenjena blokada su:
- da ponajprije, ako ima loptu, privue protivnika i da zauzme dobar poloaj za ubacivanje lopte u ko ili za ulazak
na ko, odnosno da bude stalna prijetnja opasnosti za protivnika,
- da pravodobno krene i da se pritom poslui fintom, najee suprotnom fintom, kako bi se lake demarkirao, a da
mu blokada bude pomono sredstvo, i - da nikad ne smije ostati u mjestu nakon to mu suigra namjesti blokadu, jer
ak i najmanje kolebanje pri kretanju omoguuje protivniku oslobaanje od blokade, odnosno preuzimanje igraa.
211
Ovisno o taktikim koncepcijama igre, blokade mogu biti : - prema smijem kretanja igraa,
- blokade u mijestu ili kretanju,
- blokade za suigrae s loptom ili bez nj e, i
- blokade za ubaaj lopte u ko, voenje lopte, prodiranje i td.
S obzirom na nain kretanja igraa, blokade mogu biti : - Kada su oba igraa u kretanju (ukrianje).
- Kada je jedan igra u mjestu, a drugi u kretanju.
Ovisno o nainu izvoenja blokada u odnosu prema protivniku
postavljaju se: -prstma,
- leima, i
- bono.
S obzirom na kut postavljanja blokada u odnosu prema protivniku
blokade su:
- iza igraa,
- ispred igraa, i
- bono igrau.
Cilj ovog udbenika nisu analiza blokada koje se izvode, pa smo se ovim dosadanjim gradivom samo podsjetili na
blokade i sve ono to je vezano za njihovo izvoenje radi boljeg praenja naina osloboavanja od njih.
Svaki odbrambeni igra mora biti spreman na protuakciju ako mu napada nastoji smjestiti blokadu. Potrebno je da
uz dodir rukom otkrije smjer iz kojeg blokada najvjerovatnije dolazi.
Odbrambeni igra koji uva protivnika, a nad kojim se postavlja blokada, igra odbrane kojemu je blokada
namjenjena treba se okrenuti prema njemu i zauzeti odbrambeni koarkaki stav te iskoraiti prema strani suprotnoj
od protivnika poloaja. Kada je god mogue treba se odmaknuti od igraa koji namjeta blokadu.
etiri su tipina naina oslobaanja od blokada, i to:
I. OSLOBAANJE OD BLOKADE ISKORAKOM
IL OSLOBAANJE OD BLOKADE ISKORAKOM
III. OSLOBAANJE OD BLOKADE UZMICANJEM
IV OSLOBAANJE OD BLOKADE NAPADOM
212
22.1. Odbrana od blokade iskorakom
Igra s loptom Xa dodaje loptu igrau Xb i odlazi u blokadu na igraa Ob. Odbrambeni igra Oa prati svog
napadaa. Igra obrane Ob razbija blok iskorakom prema igrau napada Xb, koji driblingorn prodire na ko nakon
bloka. U ovom primjeru igrai strogo pokrivaju svoje napadae tako da u daljnjoj akciji igre na igraa Xa ostaje
igra odbrane Oa, a na igraa Xb, odbrambeni igra Ob.
22.2. Odbrana od blokade preuzimanjem
Napada Xa dodaje loptu suigrau Xb i odlazi u blokadu na igraa Ob. Odbrambeni igra Oa preuzima napadaa
Xb dok odbrambeni igra Ob preuzima igraa Xa.
22.3. Odbrana od blokade uzmicanjem
Napada Xa dodaje loptu suigrau Xb i odlazi u blokadu na igraa Ob. Odbrambeni igra Oa prati svog napadaa.
Igra Oa uzrnie i proputa odbrambenog igraa Ob da nastavi se kretati uz napadaa Xb, a zatim prilazi svome
napadau Xa. Napadaa Xb dri odbrambeni igra Ob, a napadaa Xa dri odbrambeni igra Oa.
22.4. Odbrana od blokade napadom
Napada Xa dodaje loptu suigrau Xb i odlazi u blokadu na igraa Ob. Odbrambeni igra Oa prati svog napadaa.
Kada igra Xb koristei blok prodire prema kou napadne ga odbrambeni igra Oa kako bi usporio njegovo kretanje
ili ga skrenuo s linije kretanja. U torn trenutku Oa propusti suigraa Ob da moe nastaviti kretanje sa svojim
napadaem Xb, dok odbrambeni igra Oa nastavlja kretanje uz napadaa Xa.
Vrlo je vano sprijeiti protivnika da prim loptu od suigraa koji mu narnjeta blokadu. Obrana od blokade kada su
oba igraa u kretanju, kao pri ukrianju, izvodi se tako to se jedan igra povlai korak unatrag doputajui svome
suigrau da proe izmeu protivnika.
213
- prinuivanje napadaa da gaa ko iz tekih poloaja i
- hvatanje lopti odbijenih od koa u obrani to donekle omoguuje
bre protunapade.
23.2. Zonska odbrana"
Osnovna koncepcija zonske odbrane temelji se na teoriji da je svaki odbrambeni igra odgovoran za oznaena
odbrambena podruja odreena poloajima lopte za vrijeme igre. Svaki igra odbrane prati loptu i kree se
sinkronizirano s njezinim kretanjem. Iako je lopta najvanija treba imati na umu i protivnike igrae. Ubacivanje
pivota u napad, u poziciji opasnog za ko, uvjetuje promjene osnovnih kretanja igraa u zoskoj obrani. Na dalje
kretanja u zonskoj odbrani ovise i o tome prima li protivniki loptu ili je dodaje. Ako protivniki igra doe u
poloaj iz kojeg bi mogao pucati na ko i na kojem moe primiti loptu, najblii ga odbrambeni igra u tome treba
sprijeiti presjecajui mu put kretanja. On se postavlja izmeu napadaa s loptom i napadaa koji se ubacuje u
dobar poloaj za skok-ut.
Svi se igrai odbrane moraju postavljati tako da protivniku daju najmanju prednost, borei se od koa prema vani.
Kada je lopta dodana na poziciju iza jednoga od igraa prve linije odbrane, on se mora pomaknuti prema kou, sve
dok ne stekne ponovni pregled kretanja lopte. Bolje da odbrambeni igra dopusti ubacivanje ko iz daleka, nego da
dopusti primanje lopte iza njega u poloaj za ubacivanje blie kou.
Prodor u zonsku odbranu prvi je znak slabosti u bilo kojoj zonskoj obrani. Zonska odbrana gubi svoj izvorni oblik
nakon par dodavanja napadaa, paje potrebno poboljati zonu prelazom na neku drugu zonsku obranu. Zbog toga
sve zone tee meusobnoj slinosti.
Uigranost neke zonske obrane nemoe se zamisliti bez rastezljivost u vlastitim linijama odbrane. Zonska se odbrana
skuplja ili iri ovisno o poloaju lopte ili napadaa koji zauzima povoljan poloaj u napadu. Zone imaju tendenciju
irenja prema lopti, prema uglovima igralita ili pod uglom od 45 od koa.
-Prednosti zonske odbrane
U nastojanju da se zoaskom obranom igpravno koristimo potrebno je upoznati se s prednostima takve odbrane, od
kojih su neke s taktikog stanovita vrlo vane. Prednost je kad odbrambeni igrai mogu:
221
- prisiljavati napadaa da dosta grijei ili u tehnici dodavanja ili ubacivanja u ko,ili u pravilima igre,
- podignuti prosjek skokova u odbrani,
- smanjiti individualne odgovornosti u odbrani pomou ostalih igraa
odbrane,
- relativno lako prekriti loe strane obrane ovjek na ovjeka zbog individualnih nemogunosti koje prizilaze iz
slabosti koordiniranja pokreta ili nedostatka brzine,
- ee primjenjivati brze protunapade i
- bolje se prilagoditi protivnikovu napadu i ee preformirati u odnosu
prema protivnikovoj igri.
-Slabosti zonske odbrane
Poznavanjem slabosti zonske odbrane moe posluiti za to bolje
svladavanje elemenata ove odbrane.
Neke su slabosti zonske odbrane: - mogunost razvlaenja zone,
- opterenje dijela zonske odbrane,
- relativno lake izvoenje brzih napada, ime se remeti vrstina
odbrane,
- nemogunost spreavanja ubaaja lopte na ko vanjskih igraa,
- mogunost :fintiranj a igraa s loptom i
- mogunost postavljanja skakaa pod ko.
-Uobiajni tipovi zonskih odbrana
Zonske se odbrane mogu klasi:ficirati prema rasporedu igraa od prednje linije prema kou. Naprimjer, 1-2-2 zona
ima jednog igraa u sredinjem dijelu izbaenog prema sreditu igralita, dva igraa u stranjoj liniji odbrane blie
kou i dva igraa izmeu prednje i stranje linije odbrane. Dva se tipa zonskih odbrana primjenjuju s neparnom ili
ravnom frontom odbrane. Zone su neparne fronte: 1-2-2, 1-3-1, i 3-2. Ravne su zone 2-2-1, 2-1-2 i 2-3.
ODBRANA 1-2-2 'J(
Ova je odbrana snana u srednjem podruju polja odbrane i relativno se lako primjenjuje. U prednjoj liniji obrane,
koju ine igrai 01,02 i 03,
222
'
odbrambeni je igra O l najbri u pokretima kretanja u zoni i namjetanja u odnosu prema lopti.
Igrai 02 i 03 moraju biti spretni i dosta visoki. Igrai druge linije
obrane 04 i 05 najbolji su skakai pod koevima.
Odbrambeni igrai O l, 02 i 03 moraju biti vrlo pokretni i zauzeti najvanije poloaje za skok pod koem nakon
protivnikova ubacivanja lopte u ko.
Slabe su strane zone uz bone crte igralita i otraga, ako se zona brzo
ne prilagodi protivniku.
'1
261
262
Na crteu 261. prikazana su iscrtkana podruja slabih strana odbrane, a igrai 04 i 05 u obrani su izbaeni oprilike 2
metra ispred koa.
Na crteu 262. prikazani su strelicama smjerovi kretanja igraa u obrani po poljima u kojima igraju u obrani.
Zonska odbrana 1-2-2 ubraja se u agresivne zonske odbrane s veim
radiusom kretanja gotovo svih odbrambenih igraa.
ODBRANA 1-3-1 K
Agrsivnost odbrane 1-3-1 sastoji se u tome to nastoji drati tri odbrambena igraa u liniji izmeu lopte i koa, tako
da prati kretanje lopte. Jaka je u svim podruima postavljanje protivnikovih pivot igraa ispod koa i protiv pucaa
sa srednje i vee udaljenosti. Ali je slaba protiv pucaa iz kutova igralita i osjetljivaje na prodore uz eonu crtu
igralita. Ako protivnik
223