Professional Documents
Culture Documents
Sa Zdravim Pčelama U Xxi Vek Trece Izdanje
Sa Zdravim Pčelama U Xxi Vek Trece Izdanje
KANTAR
SA ZDRAVIM PELAMA
U XXI VEK
III DOPUNJENO I PROIRENO IZDANJE
2013.
BEOGRAD
2 BESPLATAN PRIMERAK NIJE ZA PRODAJU
IZDAVA
AUTOR I UREDNIK
Jovo N. Kantar
RECENZIJA
Jovo Kantar
ISBN 978-86-902277-3-0
Beograd, 2013
Mail: kantarjovo@gmail.com
Sada imam 89 godina i jo uvek sam uspravan, kae arl Mraz i, nastavlja:
Zakljuio sam da izloenost hiljadama uboda u toku ivotnog veka nema za
posledicu dugorone negativne uinke, poto se postane imun i ne otie se vie od
uboda. Dosta je udno da ak i kad neko i postane imun na pelinje ubode, otrov e
jo uvek delovati na autoimune bolesti. Sa dvadeset godina poeo je raditi kod
profesionalnog pelara sa 1.000 konica, rasporeenih na deset lokacija sa po 100
pelinjih drutava, a posle dve godine iskustva, 1928. godine kupio je pele i sa
1.000 konica postao profesionalni plar u dravi Vermont (arls Mraz Leenje
pelinjim otrovom , Health and the Honeybee)
arls Mraz, rodio se 1905. godine i Kvinsu, grad Njujork, pelar-apiterapeut. Godine
1923. zavrio je viu kolu, u vreme kada veuna dece iz grada nije ila na Koled.
Sluajno je postao uvar pela. Sa etrnaest godina odluio je da kupi svoje vlastite
konice pela i pretplatio se na pelarske asopise da naui iz iskustva drugih
pelara, a sa dvadesed godina odluio je da sezonu provede radei sa
profesionalnim pelarom na pelinjaku od 1.000 konica. Tada mu je postalo jasno
da postoji ogromna razlika od one tri pelinje zajednice u dnu njegove bate i ovih
1.000 rasporeenih na nekoliko desetaka pelinjaka. Bio je uitelj i podsticao u
apiterapeutskom radu stotinu lekara doktora medicine, pie dr med. Beardford S.
Weeks, M.D. i pojanjava: Stoji rame uz rame sa drugim velikim lekarima koji su se
u prolosti koristili apiterapijom. Doktori Bek, Keri, Brodmen i Te u ovom ( 20., prim.
J.K.) veku. Hipokrat, Haneman i Paracelzus, najvei doktori medicine petnaestog
veka, voleli bi arlsa Mraza... Prvi put sam sreo arlsa Mraza 1981. kada je poelo
nae zanimljivo partnerstvo. Ali, on je i lekar. On je naunik i pronalaza. On je pionir
i renesansni ovek. On ita vie naunih i medicinskih asopisa nego moje mnoge
profesionalne kolege. Njegovi pacijenti kau da on lei artritis, multiple sklerozu i
druge hronine degenerativne bolesti. arls je 60 godina pozivao doktore medicine i
istraivake naunike da se pozabave njime. Saraivao je sa Institutom Sloan
Katering, Inasitutom Dane Farber, vojnom bolnicom Valter Rid. INSERM (francuskim
ekvivalentom Nacionalnog instituta za zdravlje, koji prouava bolnice u Kini i irom
sveta). Bio je pozivan da predaje medicinskim i naunim organizacijama irom sveta.
Ukratko, ovaj pelar iz Vermonta dosegao je poasti koje su obino rezervisane za
najproduktivnije i najpotovanije doktore medicine. Njegova slava u Americi
premauje samo slava u inostranstvu. Najznaajnija kod ovog oveka je neumorna
vera u ljudsku prirodu (dr med. Beardford S. Weeks, M.D.)
"U svojoj praksi sam se trudio i donekle Od kako je u slubi oveka tek
uspevao da proizvedem uistinu dvadesetak hljada godina, ovek je za
kvalitetan med, o emu imam i to vreme (a naroito poslednih nekoliko
odreene certifikate. Meutim, kada decenija), uspeo da peli nanese vie
sam proitao vau knjigu, shvatio sam tete nego to je sebi pribavio koristi
da sam to mogao i bolje aak, 10. 12. 2003).
U Beogradu, 17.02.2002. godine! dipl. in. polj. Milun Mandi.
dipl. ing rudarstva Miroslav Ponjavi
Knjigu sam dobio u zrelom dobu ivota oveka od 75 godina, koji svom
zdravlju posveuje izuzetnu panju. U tom cilju poeo sam da se bavim pelarstvom
kako bih imao svoj isti med koji ne pobuuje sumnju u kvalitet i u biomedicinske
vrednosti.
Kao zagovornik i konzument zdrave hrane koja ivot oveku ini zdravim i
starost kvalitetnom, u medu sam pronaao namirnicu koja svojim biomedicinskim
svojstvima odgovara mom nainu ishrane. A Jova Kantar je u svojoj knjizi Sa
zdravim pelama u XXI vek otkrio istinu o medu kojeg potroai ele da imaju na
svojoj trpezi ili u kunoj apoteci, odnosno kao hranu ili kao lek. On argumentima
istine ukazuje potroaima da je kristalisani med neoteena namirnica sa svim
svojim nutritivnim i lekovitim svojstvima. Suprotno od toga dekristalisani med sva ta
svojstva gubi i za organizam je tetan, jer zagrevanjem oslobaa jednu otrovnu
materiju sa kancerogenim dejstvom na organizam oveka koja se zove
hidrokilmetilfurfurol (HMF).
Knjiga pelarima ukazuje na tetnost unoenja hemije u konicu radi leenja
bolesti pelinjeg drutva, jer ne otlkanja bolest, a teti pelama i naroito matici i
leglu, te zagauje med i vosak, to potroaima ukazuje na opasnost od meda po
zdravlje ljudi. Knjiga daje instrukcije pelarima kako preventivno otkloniti opasnost od
bolesti i kurativno izleiti obolelo pelinje drutvo bez upotrebe hemijskih preparata i
trovanja meda. Najvea vrednost knjige je put koji autor pokazuje pelarima da je
prirodni pristup jedino ispravan metod ouvanja zdravlja pelama. Dovoljne koliine
prirodnog meda i polena u konici i novo sae je jedino prirodni lek za sve bolesti.
Knjiga na slikovit nain ukazuje na alternativne lekove protiv Varroze, nozemoze,
krenog legal i amerike trulei.
Jovo Kantar je napisao atipinu knjigu prirunik, koja svojim sadrejem ini
jedinstveno tivo na ovim naim balkanskim prostorima.
Dipl. In. graev. Sveta Miti
Beograd, 29. mart 2005. godine
PREDGOVOR I IZDANJU
ZALJUBLJENICI U PELARSTVO,
Upravo pred sobom imate knjigu istine! Knjiga koja govori o najnovijoj bolesti
pela bolesti praznih konica. Bolesti stranoj, po posledicama uasnoj. A uzrok joj
je poznat. Ljudi. Pelari? I da i ne. Lani proroci i predvodnici? Svakako da. Elita
nezaustavljivih gramzivih beskrupuloznih ljudi. Uverljivih, ali netanih poruka.
Katastrofalnih po pele i pelarstvo. Od strunjaka otvoreno nedemantovanih, od
pelara javno ne osuenih.
Godinama voeni interesima velikih hemijskih korporacija, pelari sveta i
Srbije su obmanjivani zarad linih interesa pojedinaca. Ko zna ta sve nismo stavljali
u svoje konice! Insekticide, antibiotike A sve zbog hemizacije itavog ivota. I tako
unitismo pelinje, ali i svoje zdravlje!
Ova divna knjiga, poezija razuma i logike, nam je, ini se, stigla u poslednji
as. Na prekretnici smo razvoja pelarstva. Otvaraju se svetska trita, dugo
nedostupna. A mi, naalost, nemamo pelinje proizvode koji zadovoljavaju svetske
standarde utvrene pre nekoliko godina. Sve zbog pogodnog tla za opstanak starih
tehnika leenja pela.
Sreom, ova divna knjiga e nam pomoi da promenimo nain razmiljanja.
To je jedini put u budunost. Demagogije nam je preko glave. Pogledajmo
injenicama u oi. A njih, hvala ika Jovi Kantaru, ovde ima na pretek. Dodue, esto
zastraujuih, ali istinitih. Preteih.
Himnu amitrazu, fluvalinatu, fumagilinu, i kojeemu jo, pokuao je da
prekine ika Jova pre vie godina. Ali samo u krugu svojih prijatelja. Monici ne
dadoe njegovim udarnim tekstovima da dopru do javnosti. Iz linih interesa ili sujete,
ma zar je to vano!
Valjda je dolo vreme da konano ujemo glas nauke i razuma, glas ljudi kojii
misle svojom glavom, a ne svojim buelarom.
A moda Moda u tome neemo uspeti. Jer nam nee biti dozvoljeno. Ili
emo iveti u iluziji da smo uspeli, koristei neka nova sredstva u pelarstvu za koja
emo verovati da su bezopasna. Jer, kau da hemijska industrija odreenu
supstancu proglasi opasnom, tek kada pronae drugu, na kojoj vie zarauje. Ipak,
ostaje nada da e se svet kakvim udom nekad promeniti.
Zbog svega ovog, neete aliti novac kojim ste kupili knjigu Jove Kantara.
Nauiete mnogo, moda da drugaije radite, da se drugaije ophodite prema
pelama, ali smatram da je najvanije da svi nauimo da drugaije razmiljamo.
Knjiga obiluje injenicama. Jasnim, izriitim, konkretnim. esto i bolnim,
razoaravajuim. Ali i opominjuim. Neka nam one budu zvezda vodilja u budunosti,
kako bi tokom XXI veka zaista gajili samo zdrave pele!
Ako bi trebalo autoru predloiti mogua poboljanja narednog izdanja,
primetio bih da u knjizi ima premalo fotografija. Ali, da ne preterujemo. Ipak je
najvea mana ove knjige to se nije pojavila nekoliko godina ranije!
sisa hemolimfu iz pele i njenih larvi u veoma brojnim dnevnim obrocima. Ako Varroa
pri sisanju hemolimfe dobije jo dodatak nekog sistemika, njen e organizam propasti
za dva do tri dana. Dva takva sistemika su Apitol i Perizin, oni sadre sistemike kao
aktivnu materiju. Da se usprkos svom efektu, jo uvek svugde ne upotrebljava,
delimino je kriva visoka cena. Problematika lekovitih sredstava protiv Varroze je jo
uvek veoma aktivna i raznolika, i u ovoj knjizi je prikazani obim dovoljan.
O ovoj knjizi se moe rei da je znaajan doprinos za dananje pelarstvo, i
uz to da njen sadraj shvatimo vrlo ozbiljno.
Sledi kritiki komentar dr prof. J. Seneganika na 22 strane, po pojedinim
odrednicama teksta, koji zavrava zakljukom: Napisano predstavlja, moj mali prilog
ocenjivanju bogato postavljenog stola. Samo spisak koriene literature na
stranicama 271 282 (ima ukupno 631 referencu) dovoljno govori da su ovi podaci
dovoljno ubedljivi, i da ve pre itanja (studije) osetimo, da je u knjizi neto sasvim
kvalitetno. Nae oseanje i nade su sada stvarnost.
In. Ferid Velagi pelar (220 pelinjih zajednica) uzgajiva matica, iz Stare
Solane kraj Tuzle, je rat s Varroom dobio bez hemije, preparatrom KAS-81.
Pre 30 godina od 220 pelinjih drutava Varroa mu ostavila samo 12 slabia,
i ako je koristio sva hemijska sredstva koja su leila Varrozu. Ja kaem da se bez
hemije moe pelariti, kae g. Velagi-veliki pelar: Vratio se Prirodi i u Prirodu.
Koristi KAS-81, kojeg je nazvao arobni aj i to sa puno razloga: od kada koristi
KAS-81 ne zna ta je kreno leglo i nozemoza, a za Varrou, od kada koristi arobni
aj, uveni proizvoa matica kae neki napisi to povruju. Ja se teim da je to
istina, jer ve godinama Varroe je mali broj u periodu kada je ona trebala da napravi
masovnu invaziju. Pelim uzgaja u svojoj bati, a po borovoe pupoljke putuje 50
kilomtara dalje (Pelar br. 10/2011.).
Budite oprezni pri gajenju pelima, da leje te biljke ne budu blizu leja gde je
posejana argarepa. Mutacijom od pelima sva e argarepa izrasti kao pelim.
U SRBIJI DANAS ima oko 800.000 OSOBA SA INVALIDITETOM, (Izvetaj
Svetske zdravstvene organizacije (WHO). Koliko su ovakvom stanju doprinele
needukovane majke i priueni, a nedoueni pelari.
Takav med, u kojem se nalaze kancerogeni, mutageni i teratogeni
metaboliti, jele su devet meseci trudnice!
A ta mi imamo danas?
U strukturi saa imamo otrove, to pokazuje primer Antona Zora, pelara iz
LESCE, u ijem je medu naena stravina hemija?
- Ksilidina (metabolit amitraza) 0,003 mg/kg
- Formamidina (metabolit amitzraza) 0,002 mg/kg
- Kumafosa (bojni otrov iz perizina) 0,002mg/kg
- Fluvalinata (mavrik, klartan) 0,01 mg/kg
Formamidin, 2,4-dimethylanilin i ksilidin - metaboliti iz amitraza u medu se
zadravaju 18 meseci.
1
Dr Sima Grozdani, "NAE PELARSTVO, Kolarev narodni univerzitet, Beograd, 1947.
2
Ibid
3
Predavanje na Tamajdanu, oktobar, 2000. godine.
4
ivadinovi, R "Kako da izvuete profit iz pelarstva ekonominost i marketing u
pelarstvu, itkovac, 2002
5
Iz knjige inenjera Miluna Mandia, Monografija drutva pelara aak, 2006.
6
Iz Duanovog zakonika,
PELE I PELAR
Kao zamena medu i cvetnom prahu, odnosno pergi, pogaa je vie tetna
negoli i Varroa destructor, mala koniina buba, kao i propilela...
"Zato nikad nemojte u pogau dodavati sojino brano niti mleko u prahu,
sugerie Stiv Taber30, uenik profesora Farara.
Pele nerado uzimaju sojino brano39 i pored toga to ono ima slian
hemijski sastav polenu. Sojino brano ima vie belanevina nego mnoge vrste
polena, dok je koliina masti i minerala priblino ista kao i u cvetnom prahu.
Prema Stronovu,40 u sojinom branu su naene materije to paralizuju
proteinske fermente41, koji doprinose njegovom iskoriavanju od strane pela, a
kada se hrne surogatima sa sojinim branom, pele ne mogu dugo da neguju leglo,
zbog nedovoljnog sadraja vitamina B1 (riboflavina), B3 (niacin, nikotinska kiselina)...
Ono sadri vie od 50% materija koje pele ne mogu koristiti i svaki pelar koji je
koristio sojino brano u eernim pogaama, odnosno u eernom testu, veoma
dobro zna da je podnjaa puna otpadaka od tog brana koje pele, konzumiranjem
vrste eerne hrane odbacuju.
Prema Dong Bingyi-u (2001)42, korienje zamene za cvetni prah, kao to je
sojino brano, mleko u prahu i kvasac, u vreme intenzivnog razvoja legla, uzrok su
bolesti puzanja pela.
Kada imaju meda i cvetnog praha u dovoljnim koliinama, pele dobijaju za
organizam potrebne hranjive materije na kojima se normalno razmnoavaju,
normalno ive i ine ih otpornim na spoljne nepovoljne faktore.
A ni svaki polen nije dobar polen, kae Taber, to se vidi iz tabele 1. Kada
bi bile ravnomerno zastupljene sve vrste polena, meavina bi bila zadovoljavajua,
pie Taber i savetuje da se u prolee koristi polen sakupljen tokom prolea na
vaem terenu, a u jesen sakupljen tokom jeseni. Jer ako u prolee prihranjujemo
pele polenom sakupljenim sa biljaka koje cvetaju u jesen, moe se dogoditi da
drutva, umesto da krenu u razvoj, da se pripremaju za zimu. Obrnut sluaj je u
jesen. Razlog je u saznanju to u polenu nekih biljaka postoje supstance koje
pelama ukazuju na doba godine.
Tabela 1. Hemijski sastav cvetnog praha u biljaka (Preuzeto od Krivcova i sar., 1999)
Biljka Proteini, % Masti, % Biljka Proteini, % Masti, %
Bagrem 24,2 12,1 Krastavac 22,9 -
Breza 24,1 3,3 Kukuruz 4,5 1,4
Jabuka 18 - Maslaak 10,6 12,9
Leska 30 4,2 Trave 4,7 2,8
Bor 10,7 5,9 Detelina 21,1 14,14
Jelka 15,4 15,7 Facelija 29,5 -
Kesten 18,7 11,3 Heljda 14,4 2
Tabela 3. Uticaj kvaliteta zimskih zaliha hrane na koliinu odgajenog legla i unos
meda, (Preuzeto od Lebedeva, Pelar5/2004)
Prinos
Kvalitet zimskih zaliha hrane Leglo
kg %
eerni med 100% 78 100
Med od eera razblaenog saharozom i
obogaenog vitaminima B grupe i slobodnim 115% 96 123
aminokiselinama
Prirodni med 117 103 132
U 188 pelrskih gazdinstava Rusije, na 25.908 pelinjih zajednica utvreno je
da kvalitet zimskih zaliha hrane ima znaajnu ulogu u odgajivanju snage pelinjeg
drutva i poveanju unosa meda, na ta pelari trebaju da obrate posebnu panju i,
ne povedu se za egoistinim nagonima, to pokazuje tabela 3.
Tabela 4. Duina ivota pela u danima u zavisnosti od tipa hrane (Bealey, prema
riju)
Pele hranjene u kavezu Medom istim eerom kiselina u eeru
Duina ivota, (dana) 40,5 34,5 4-6,5
Sadraj debelog creva, (mg) 20,9 34,5 50,6
Prihranjivana
9.450 12.920 12.610 14.310 49.290 102,9
medom
Prihranjivana
9.570 11.820 10.300 10.350 42.040 77,8
eerom
Mirjani i sarad. (2005) istiu da su u zimskom periodu najdue ivele pele
hranjene medom (45,9 dana), a najkrae pele hranjene kiselinski invert sirupom
(13,7 dana). Od prolenih pela najdue su ivele pele hranjene medom (21,6
dana) i enzimskim invert sirupom (20,9 dana), a najkrae pele hranjene
frudeksmalom (11,2 dana) i eernim sirupom (14,4 dana).
Dosadanja i sadanja edukacija pelara zasnovana na zabludama da je
eerna hrana i surogati kao zamena za med i polen u ishrani pelinjih
drutava dobra i ekonomina, pelari su je svesrdno prihvatili i bez zazora
primenjivali, nesvesni injenice da su pelama otetili i totalno unitili prirodne
odbranbene mehanizma na bolesti.
Ako se ipak koristi saharoza u bilo kom obliku dodavanja, ona
prethodno mora biti invertovana sa kontrolisanim pH i bez sadraja HMF
(5hidrxy-methyl-furfurol-dehidre). Neprihvatljiva je izrazito kiselinska invertaza
na visokoj temperaturi koju mnogi pelari primenjuju, a upravo to su idealni
uslovi za nastanak HMF koji je vrlo otrovan za pele, (mr hemije, ing J.
Markovi)67.
Detelina
20,68 3,22 30,21 7,80 13,44 5,49 26,96
(prsek)
Detelina
23,71 3,40 26,89 1,32 11,56 3,14 31,30
bela
Goruica
21,74 8,58 25,83 2,66 13,22 2,54 28,09
crna
Gospino
26,90 2,85 30,27 0 11,10 3,04 25,74
zelje
Pasja
20,44 2,37 29,33 0,37 13,34 3,06 31,46
trava
Tabela 7. Pregled potreba pelinje zajednice za pergom (izvor Pelar br. 5/ 2004).
Faze u ivotu pelinjeg drutva Koliina perge po ulici pela (grama)
Proleni razvoj 500
Priprema za zimu i odgajanje zimskih pela 400
Zimovanje 200
1.16.1.3. Med
Med je produkt koji pele proizvode preradom nektara i slui im kao hrana i
lek. U svakoj kapljici meda sadrano je vie od 300 razliitih materija 87, koje imaju
hranidbenu i zatitnu ulogu od bolesti u pelinjem drutvu. Med i nektar imaju
antimikrobnu aktivnost zahvaljujui kiselosti, osmotskom pritisku i stvaranju vodonik-
peroksida88.
Nektar89 iz nektarija cvetonoa, sa aktivnim jedinjenjima eera, takoe
ivotno vredan produkt prirode darovan pelama, koji je obogaen sa petim
antibiotikom i decenskom kiselinom iz sekreta gornjoviline lezde pele, titi pelinje
gnezdo od bolesti. Nektar biljke sadri eere90, organske kiseline91, vitamine92,
makro i mikro elemente93, fenolna i polifenolna jedinjenja, belanevinaste materije94 i
slobodne aminokiseline, fermente95 aromatske materije96 i jo neke druge97. Mnoge
od njih, meu kojima i organske kiseline, prelaze sa nektarom u med bez promene. U
velikim koliinama u medu su prisutne benzoeva i fenilosiretna kiselina, koja
poseduje baktericidno dejstvo, kao i fenolna i polifenolna jedinjenja. Na primer,
flavolnon pinocenbrin, koji poseduje baktericidno dejstvo, zastupljen je u 11 od 12
istraivanih uzoraka meda raznog porekla. Meu fermentima, glikooksidaza oksidie
glikogen do glukonske kiseline, i pri tome se izdvaja vodonikperoksid98 koji ubija
1.16.1.4. Propolis
baktericidnog propolisa pre nego to matica u nju poloi jaje. To ini odbrambeni
bedem za zatitu larvi od tetnih mikroba. Decenska kiselina se ne sree u prirodi.
1.16.1.8. Hemociti
1.16.1.9. Hemokini
1.16.1.10. Lizozimi
1.16.1.12. Abecini
1.16.1.13. Himenoptecin
1.16.1.14. Bakterije
1.16.1.15. Himozin
i vrlo efikasno sredstvo za njegovu konzervaciju. Kisela reakcija meda ima znaaja i
u spreavanju nekih bolesti pela. Kao potvrdu toga mogu se navesti rezultati
istraivanja N.P. Smaragdove, koja je prihranjivala jednu grupu pela eernim
sirupom s dodatkom alkalnih materija (pH 9), a drugu zakiseljenim sirupom (pH 5-6).
Zakiseljena hrana oevidno je spreavala razvoj spora nozeme u epitalnim elijama
srednjeg creva, dok su u isto vreme kod pela hranjenih alkalnom hranom elije
epitela bile ispunjene sporama i skoro sasvim razorene.
U prolee, u maju, malo ranije ili malo kasnije, ve prema panim prilikama,
javlja se kod pela nagon za rojenje. Karakteristino je po sve veem nagomilavanju
nezaposlenih mladih pela u konici, u ijem telu ima vika matine mlei. Odreenu
ulogu u ovome ima i manjak matine supstance u konci.
Rojenje je uroeno, prirodno svojstvo pelinje zajednice. Rojenjem se
pelinje drutvo deli razmnoava i nastavlja vrstu. Drugim reima, rojenje je nain
razmnoavanja koji je svojstven svakoj pelinjoj zajednici. Pogreno je verovanje i
teka je zabluda da postoje pelinja drutva koja se ne roje.
Na razobliavanju te zablude, Huber (1791)134 kae: Da bi se pelinja vrsta
odrala, potrebno je da stara matica povede prvi roj. Ako stara matica ne bi napustila
svoju konicu pre nego se iz matinjaka ispile mlade matice, ona bi ih poubijala pre
nego i dozru za ivot i rojenja ne bi bilo, ali time bi i pelinja vrsta nestala. im
radilice zatvore prvi matinjak, stara matica naputa konicu vodei sobom i roj. Da
ne bi u istoj konici bilo vie matica, Priroda im je usadila meusobnu netoleranciju
(mrnju); one se ne mogu susresti, a da se ne uhvate odmah u kotac: da jedna
drugu ubije. Ako bi bile istog uzrasta, skoro iste starosti, izgled na uspeh bio bi im isti,
i samo sluaj odluuje koja e od njih biti pobednica: ona bi jednu za drugom, ubila
sve svoje suparnice, kako se koja bude izvela. Zato se Priroda postarala da od
trenutka kad je poelo polaganje trutovskih jaja (koje obino traje 30 dana), pele
izviaice kreu u potragu za novim stanitem, a dvadesetog ili dvadeset i prvog
dana, kune pele ponu da grade osnove za vie matinjaka, kojih bude 16 do 20, a
viali smo ih i do 27135.
Kako je to Priroda znalaki uskladila da deobom, pela ve 160 miliona
godina, nepogreivo nastavlja vrstu.
Instikt razmnoavanja zahvata celu pelinju zajednicu i on postaje
dominantan samo u sluaju ako u njenom gnezdu ima vie od 15 kg meda (u 12 -
okvirnoj konici i poloki ili vie od 20 kg meda u viekorpusnoj konic) i obilje perge.
Pri takvim rezervama meda pele se obilno hrane sme, dobro hrane leglo i maticu.
Pri takvim i viim rezervama hrane, u pelinjem drutvu nema opasnosti da pele
zahvati instikt ekonomije hranom. Sa takvim rezervama hrane dejstvo nepovoljnih
faktora se neprimeuje u tako jakim pelinjim zajednicama, zapisali su rezultate
istraivanja Pelarskog instituta Ribnoje u V.V. Rodionov i I.A. abarov, u knjizi
Jeslji vi imeete pel, str. 22.
Rojenje kao prirodna pojava i vegetativna podela jednog pelinjeg organizma
je savren lek za pelinju zajednicu i reen problem za pelara. Rojenjem se
eliminiu negativni faktori iz starog gnezda, kao to su bolesti i paraziti. Ovo je
veoma vaan prekid infektivnog lanca u sluajevima bakterijskih (amerika kuga) i
parazitskih bolesti nozemoza, Varrooza, akaroza i dr.
rezerva besposlenih pela. One se roje kada u prirodi postoji odgovarajua paa, pa
je ishrana larvi na maksimalnom nivou. Rojeve matice pele neguju od jajeta. Znai
matica jaje polae u matinjak. Masa tog jajeta je maksimalna, a upravo masa
poloenog jajeta odreuje kvalitet budue matice. Zato ne sumnjajte u kvalitet te
matice. Pokazano je da su te matice zaista odlinog kvaliteta. Sem toga, injenica je i
da same pele tog drutva mogu da ocene kvalitet matice. Ako se potuje nauni
postupak vetakog uzgajanja matica, njihov kvalitet moe da se priblii kvalitetu
rojevih matica141.
Suzan Cobey (2002), poznata amerika naunica istie da najkvalitetnije
matice nastaju iz matinjaka iz nagona za rojenje. I Hastings (1980) istie da su
matice roene iz nagona rojidbe obino uzgojene pod boljim uslovima nego matice
uzgojene vetakim putem. A akademik Marinkovi (2003) istie da su upravo
najkvalitetnje matice one koje su izvedene iz potrebe prirodnog rojenja. Takve
matice su visoke vrednosti, a naroita im je osobina da su veoma plodne i da due
ive od svih matica proizvedenih na ma koji drugi nain.
Zoran Stanimirovi i saradnici (2000) zastupaju gledite da su najbolje matice
one koje su uzgojene u optimalnim biolokim, vegetacionim i klimatskim uslovima.
Po pravilu, to su matice iz rojnih matinjaka i matice uzgojene u fazi tihe smene
matice. To su dobro razvijene krupne i veoma plodne matice.
Matice iz tihe smene su najbolje samo u izuzetnim sluajevima, kada pelinja
zajednica vri njenu zamenu u trenutku kada u konici ima puno mladih pela starosti
do 12 dana koje neguju matinjake, kada je pelinja zajednica dostigla maksimum u
svom razvoju i kada su se stvorili dobri pani i drugi prirodni uslovi. To je floskula koja
se prepisuje metodom resavske kole ve 150 godina, i postala zabluda.
A, ta je pravi razlog tihoj smeni matica u konici? Nije ono kada pelinja
zajednica vri njenu zamenu u trenutku kada u konici ima puno mladih pela starosti
do 12 dana koje neguju matinjake, kada je pelinja zajednica dostigla maksimum u
svom razvoju i kada su se stvorili dobri pani i drugi prirodni uslovi. Ta teza se
provlai i, metodom resavske kole prepisuje ve 150 godina, kada je Dulittl, jedan
od pionira u proizvodnji matica vetakim putem, napisao da su to najbolje matice,
ne znajui ono to je 150 godina posle otkrio dr Duan Todorovia, docent na
Fakultetu veterinarske medicine Unuverziteta u Beogradu.
Docent dr Duan Todorovi, dipl. Vet. (1986), kao uzrok tihe smene matice,
ukazuje na postepeno slabljenje dva osnovna bioloka mehanizma matice kojima
ona deluje na pelinje drutvo. To su istovremeno slabljenje njene nosivosti i
slabljenje funkcije njenih lezda, pre svega podvilinih, koje lue feromone (matinu
supstancu). On dalje navodi da je tiha smena matice u tesnoj vezi sa
degeneratrivnim promenama na tkivima matice, pre svega sa amiloidozom, pri kojoj
se taloi patoloka belanevina AMILOID.
Ve posle prvog prezimljavanja, u tkivima matice sakuplja se ova patoloka
belanevina koja se sa starou matice poveava. Prisustvo amiloida u veoj meri,
dokaz je smanjene funkcije zahvaenih organa (centralni i periferni nervni sistem,
malpigijevi sudovi, semena kesica, miii semenog kanala), i ne zavisi samo od
starosti matice, ve je veoma individualno, tako da je kod matica iste starosti nekada
neznatno, a nekada veoma ispoljeno. Ovo rezultira u smanjenoj nosivosti jaja i
smanjenoj produkciji matine supstance, to sve utie da pele pripreme tihu smenu
matice.
Zdravko Ilijev, pelar iz Nike Banje, Srbija, (2001), ukazuje na estu pojavu
da dodatu maticu iz komercijalne proizvodnje, pele u pelinjem drutvu prepoznaju
kao lou. Po nalogu Prirode prisiljene su da je menjaju, neznajui da je i ta
1
Spardeon, 1991.
2
Vidi prilog I, kao i za druge periode razvoja Zemlje.
3
Gerlach, 1984.
4
Kulinevi, J .,primedba pri strunom pregledu. .
5
imth, J. Novi pogledi na vrednovanje meda, "XXIV savetovanje pelara 2006, Novi
Sad, 2006)
6
P. M. Stevanovi & M.. Anelkovi, Istorija geologije, paleozojske periode, 1980.
7
Pelar br.1. 2001
8
prof. dr Vidosava Momilovi, hidrograevinski inenjer, 2001.
9
prof. dr Vidosava Momilovi, hidrograevinski inenjer, 2001.
10
U reviji MO PRIRODE br. 169 za jun 2007. godine, data je informaciju o Pomoru
pela u SAD. I asopis Plar br. 9, 10, 11/2007. doneo je slinu vest, kao i Pelarski
urnal br. 1 - oktobar/2008.
11
Kreculj, Zato nestaju pele, Plar br. 9/2007
12
Beogradski pelar, br 134, 01-2012
13
Besede Svetih otaca, zbornik tekstova, Beograd, l997.
14
prof. dr Bendamin Oldrojd, Univerzitet u Sidneju, Australija. TA UBIJA AMERIKE
PELE, Pelarski urnal br 1/oktobar 2008
15
Kreculj, D.Pomor pelinjih drutava irom Amerike, Beogradski pelar
Br 75. mart 2007., str.82.
16
Informaciju sam dobio od akademika dr prof. Konstantina Trikovia, iz Nia 29.XII 1008.
godine
17
Kreculj, D.Pomor pelinjih drutava irom Amerike, Beogradski pelar
Br 75. mart 2007., str.82.
18
Kulinevi, J., Uzroci jesenjih i zimsko-prolenih gubitaka pelinjih drutava, Pelar,
Beograd, 6/87
19
Mor, prema Jojriu, 1968.
20
Meu istraivaima koji su otkrili to pleme, nalazio se i mladi talentovani vojni lekar Mak
Karison. On je 14 godina sluio u okolini severne granice Kamira i tamo se sreo sa
narodom Hunza. Pleme Hunza ivi na etveromeu izmeu Tibeta, Kine, Avganistana i
Pakistana, na planonskom zemljitu, skoro potpuno lieno plodnog tla. Umesto uma
imaju male parcele sa plodnim drveem, a svaki komadi zemlje zasauju sa povrem i
krompirom. Voda je zlata vredna: slabe kie padaju samo u zimskim mesecima. Prinueni
su da koriste sistem kanala, pomou kojih dovode vodu iz daleka. Male krave, mrave
koze i ovce pasu planinskim padinama prepunim kamenja. U takvim uslovima ivotinje
daju vrlo malo mleka i jo manje masti (loja). Krave ne daju vie od dve litre mleka
dnevno. Ovce uopte ne daju mleko, a koze sasvim malo. Meso tih ivotinja je ilavo i bez
ikakve masnoe.
U tim uslovima ljudi jedva opstaju od gladi, naroito zimi. Od hladnoe se sklanjaju u svojim
siunim kamenim kuama, na kojima nema prozora i postoji samo jedan otvor koji slui
kao dimnjak.Taj otvor obezbeuje cirkulaciju vazduha. Nikakvog nametaja, nema, itava
porodica nalazi se u jednoj prostoriji: spavaju, jedu i zainju potomstvo na kamenim
klupama uklesanim du stena. Domaa stoka `razmetena` je u `predsobljima`.
Poto u okolini nema ume, nema ni drveta za ogrev, pa se vatra na ognjitima odrava
pomou suvih granica i lia to je dovoljno da se skuva hrana, ali nedovoljno za pranje
i kupanje.Zato se ljudi umivaju (i peru odeu) samo hladnom vodom. tavie, oni ne prave
sapun. Nema ivotinjskih masti, nema maslina za spravljanje ulja. Taj narod ivi bez
kupatila, bez tople vode i bez sapuna.
Njegovu panju privukla je divna telesna graa tih ljudi i njihova velika radna sposobnost. U
to vreme lekare nisu zanimali zdravi ljudi samo bolesni, njihove bolesti i boleljivosti (ni
kod nas u Srbiji lekare ne zanimaju zdravi, ve samo oboleli. Od brojnih primera je i
primer jednog kardiologa sa Vojnomedicinske akademije u Beogradu koji se estoko
naljutio kada je posle pregleda morao da mi napie dijagnozu "BO, i uputio otru zamerku
ambulantnom lekaru koji mi je dao uput za kontrolu, prim. J.K.). Meu Hunzama nije bilo
obolelih, ako se izuzme nekoliko sluajeva preloma kostiju i upale oiju. Za vreme druge
ekspedicije Hunzama Mak Karison je iveo zajedno sa njima u njihovim kuama i
izuavao njihov nain ivota (Malahov, 2003)...
21
Miljko ljivi, na predavanju abakim pelarima 20. marta 2005. godine.
22
ivadinovi, R. Re urednika, Pelarbr.5 za maj 2007, str. 195.
23
Privatna pota iz Nia, pismo od 4.12. 2008. godine.
24
Pelar br.8, avgust, 2009.
25
Harman, 2005.
26
Avram Maksimovi, Novi Pelar, Budim, 1810, reprint izdanje, Sombor, 2010.
27
Mahmaaripov tvrdi, na osnovu rezultata istraivanja na Nauno istraivakom institutu za
pelarstvo u Frunzeu, Rusija, da "pele ne koriste dodatu im vodu za razreivanje
pogae, ve to rade uz pomo sekreta koji lue drelne lezde, usled ega se iscrpe,
malaksaju i prerano umru" (Pelar, 7/79, str. 209)
28
(1) Vitamini: Folna kiselina ili vitamin M, sadrana u polenu, potpomae resorpciju vitamina
E, kompleksa vitamina B i to tiaminB1, riboflavinB2, piridoksinB6 (bez koga je
nemogue odgajanje legla) i cijankobalaminB12 i, naravno, vitamina C. Na primer, za
odgoj jedne larve do njenog poklapanja potrebno je u proseku 5,4g vitamina B6. Osim
to je uloga kompleksa vitamina B tako vana u odgoju legla, ima indikacija da su ovi
vitamini od znaaja i u funkcionisanju nervnog sistema pele. U polenu su sadrani i
fosfolipidi, koji imaju funkciju strukturalnih elemenata na propustljivost membrana, to je
veoma znaajno za elijsku razmenu materija.U polenovim zrncima se nalaze vitamini A,
C, B1, B3, B5, B6, B12, PP, K, folna kiselina, a najvie od njih ima vitamina A i B1. Osim toga
u cvetnom prahu se nalaze gvoe, kalaj, mangan, fosfor i vie od dvadeset drugih
elemenata (Vraar); (2) Belanevine: Kao graevinski materijal, belanevine. iz polena
obnavljaju elije organa i sistema organizma pela, ali su znaajne i u metabolizmu, jer
bez njih ne bi bilo hemolimfe, niti fermenata, niti hormona, a u dobroj meri su zastupljene i
u pelinjem otrovu (Klinar). Sadraj belanevina u cvetnom prahu raznih biljaka kree se
od 8 do 80%. (Lavrehin i Pankova 1975) Belanevine iz cvetnog praha zajedno sa nekim
mastima i drugim elementima, izgrauju koni skelet i druga tkiva u pela; (3)
Aminokiseline: Neke od aminokiselina (arginin, histidin, leucin, izoleucin, metionin, treonin,
triptofan, valin i jo neki) utiu samo podsticajno, a drugi utiu direktno na rast i razvoj
pele od jajeta do imago oblika. Aminokiseline omoguavaju funkciju belanevina od kojih
su belanevine i izgraene; (4) Enzimi: vie od 50 enzima koji vre funkciju katalizatora,
odnosno ubrzavaju hemijske reakcije u mnogim ivotnim procesima pela. Vaniji od njih
su invertaza, katalaza, amilaza, peroksidaza; (5) Masti: 9 - 14,5% masti, i vitamina za rast
tek izleglih pela i razvoj njihovih drelnih lezda; (6) eeri: 24 - 48% ugljenih hidrata, (7)
hormoni; (8) Mineralne materije: 0,9 - 8,3% mineralnih materija),
29
U Beogradu, na Zvezdari, u Volginoj br. 7 odrava se "kola" za pelare poetnike gde se
"izuava" zanat uzgoja matica, "tehnologija" dvomatinim pelarenjem po sistemu
"ISCEDI SVE IZ KONICE KAO MARKO KRALJEVI VODU IZ SUVE DRENOVINE" i
tehnologija izrade "Boine pogae".
30
Stewe Taber, "Vetaka ishrana medonosnih pela, SAVREMENI PRINCIPI
PELARENJA, 2000., str.11, 12. (uredio dr med. R. ivadinovi)
31
Dong Bingyi Bolezni in dejavniki ki povzroajo plazenje pel, prevod s francuskog,
Slovenski ebelar br. 1, Ljubljana 2001;
32
Mladenovi, dr Draginja i dr D., 2001.
33
Pela br. 9/85, str. 289.
34
Hruka,V. Laktoza u probavi pele, Pelar 1/85, u prevodu sa slovakog V.Hruke,
Pela 9/85.
35
Nazarov, 2000.
36
Nazarov, 2000.
37
Lavrehin i Pankova,1975.
38
Stanoji , 2001
39
Nai pelari treba da razlikuju lekovite uinke soje na ljude, od tetnih dejstava soje na
pele. U soji se nalaze izoflavoni. Soja sadri fitoestrogene. Otkriveno je da se kod ena u
predmenopauzi, koje imaju visoki nivo estrogena, izoflavoni iz soje veu za receptore
estrogena, tako spreavajui njegovo delovanje. Meutim, kad ene u postmenopauzi
izgube svoj estrogen, izoflavoni mogu dejstvovati kao njegova slabija verzija. To je
zapanjujue otkri, kae Rost Walker( 2003), uveni kardiolog.
Upotreba proizvoda od soje moe sniziti verovatnou za razvoj karcinoma povezanih sa
hormonima, kao to su karcinom dojke i prostate. Pokazalo se da redovno uzimanje soje
takoe sniava simptome u premenopauzi i smanjuje osteoporozu. Proizvodi od soje
takoe imaju blagotvorno dejstvo na ljude s nepravilnostima holesterola. Mnoga
istraivanja pokazala su smanjenje ukupnog nivoa holesterola kod onih osoba koje su
uzimale sojine belanevine. (Walker, 2003).
Inozitol iz soje ima ogroman znaaj za ovekovo zdravlje jer regulie metabolizam kalcijuma i
magnezijuma ..(Mladenovi, Draginja i D., 2001)..
40
Jugoslovensko pelarstvo br.5/86, str. 71.
41.
U termiki neobraenoj soji se nalaze belanevine koje u sutini vezuju za sebe enzim
proteazu i tako spreava da se aktivira tripsinogen. Blokadom proteaze u duodenumu
sisara (dvanaestopalanom crevu) prestaje mogunost varenja proteina, pa ivotinja
moe da ugine zbog nedostatka proteina, neophodnog gradivnog materijala za obnovu
ivotinjskog organizma (dakako i ljudskog, prim. J.K.) ... Blokatori (inhibitori) proteaze u
soji pod uticajem vlage (vode) i toplote (kuvanjem) se raspadaju, ali imaju osobinu da
ponovno vraaju svoju aktivnost kad se zrno ohladi. Nauno je dokazano da ova osobina
reverzibilnosti nestaje ako se sojino zrno pre kuvanja samelje nekoliko puta na mlin za
meso da bi estice (granule) bile to manje (Mladenovi, Draginja i D., 2001).
42
Dong Bingyi Bolezni in dejavniki ki povzroajo plazenje pel, prevod s francuskog,
Slovenski ebelar br. 1, Ljubljana 2001;
43
American Bee Journeal-u (Taber, prema ivadinoviu, 2000).
44
R. ivanovi, Savremeni principi pelarenja, itkovac, 2000.
45
American Bee Journal, 7/1998.
46
Proteini ili belanevine su visokokmolekulska organska jedinjenja koji se u organima za
varenje ivotinja razlau do aminokiselina i usvajaju. Imaju vanu i nezamenjivu gradivnu
ulogu. Jedan molekul proteina moe da sadri 20 do 30.000 pa i vie aminokiselina. U
prirodi je identifikovano oko 100 razliitih aminokiselina koje su podeljene na esencijalne i
neesencijalne, odnosno nezamenljive (koje se moraju uneti u organizam sa hranom) i
zamneljive, (koje se mogu sintetizovati u organizmu). Esencijalne aminokiseline za pele
su treonin, valin, metionin, leucin, izoleucin, fenilalanin, lizin, histidin, arginin, i triptofan
(De Groot, 1953, prema oreviu i sar., 2005). Najveu koliinu proteina pele
obezbeuju iz polena medonosnih i drugih biljaka. Na planeti Zemlji ivi oko 25.000 vrsta
pela (O`Toole i Rav, 1991) koje su zajedno sa biljkama cvetnicama koevoluirale, i razvile
uzajamne prilagoenosti u cilju efikasnog opraivanja (sa aspekta biljke) ali i obezbeenja
hrane za sebe i potomstvo (sa aspekta pela). Polen razliitog porekla sadri 4 do 42%
sirovih proteina, dok perga u elijama saa sadri oko 20% (Krivcov i sarad.1999,
tabelaY). U poelnu biljaka koje se oprauju vetrom uvek je manje proteina nego u polenu
biljnih vrstakoje oprauju pele (orevi i sar.2005).
47
Kvasac (pivarski i pekarski) ima visok sadraj belanevina (39-58%) i vitamina B-
kompleksa (Kompleks B vitamina sadri: B1 (tiamin), B2 (riboflovin), B3 (niacin,
niacinamid), B4, B5 (pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B7, B8, (adenilna kiselina), Bx ili
PABA (para-amino-benzoeva kiselina) B10, B11 (faktori rasta), B12 (kobalamin), B13
(orotika kiselina), Bc (folna kiselina), B15 (pangamska kiselina), holin , B17 (amigdalin),
Inozitol, Bt (karnitin). Svi su rastvorljivi u vodi , viak se izuluuje i zato ne mogu da se
gomilaju niti sa se skladite u organizmu. Najbolje deluju kada su svi zajedno prisutni u
organizmu. U prirodi ih stvaraju gljivice pekarskog ili pivarskog kvasca (Mladenovi,
Draginja i Duan, 2001). Riboflovin (vitamin B2), pantotenska kiselina B5), piridoksin
(vitamin B6), nikotinska kiselina (niacin ili vitamin B3) nuni su za ouvanje dobrog zdravlja
krava, svinja, pilia i drugih ivotinja (Pauling, 1989), pa je pretpostaviti slino delovanje i
na organizam pele.
48
American Bee Journeal-u (Taber, prema ivadinoviu, 2000).
49
Pelovodstvo br.5/90, str. 6-7.
50
Jevti, ivot i gajenje pela, 1950, str.64.
51
ivadinovi, 2004
52
Abadi 1982
53
Pelarbr.12/95
54
ivadinovi, 2004.
55
Roy J. Barker.
56
Beogradski pelar br. 40, april 2004. godine.
57
Pelar, 3/90.
58
Pelar br. 8 (avgust) 2006.
59
IBID
60
Taranov, 2001.
61
Tasi, 1996
62
Hilman, 1975.
63
(V. Petri, Pelar, 3/90).
64
Taranov, 2001
65
Beogradski pelar, br 134, 01-2012
66
Taranov, 2001
67
Beogradski pelar, br 134, 01-2012.
68
Bakterije su mikroorganizmi iroko rasprostranjeni u prirodi. Nalaze se u vodi, zemljitu i u
vazduhu, u pelinjoj hrani, na povrini biljaka i na telu drugih ivih bia. Najvei broj vrsta
nije patogen (ne izaziva oboljenja), neke su uslovno patogene ili saprofitne (mogu da
dovedu do oboljenja u uslovima pada otpornosti organizma, obino se nalaze kao redovni
stanovnici crevnog trakta), a mali broj je iskljuivo patogen. Neke vrste mogu dac obrazuju
spore, oblike koji su veoma otporni na nepovoljne uslove spoljne sredine (visoke
temperature, nedostatak vlage itd.) i koji mogu da preive vie dsetina godina u loim
uslovima, a nakon toga ponovo da preu u aktivnu formu i da nasatve da se
razmnoavaju (R.Reli, 2004)
69
Bergett, 1978, prema Renati Reli, 2004.
70
"Za normalan ivot i razmnoavanje pela potrebna je hrana koja sadri belanevine,
masti, ugljene hidrate, mineralne soli, vitamine i vodu.. Sve ove meterije su sloene,
visokomolekularne i poseduju veliku zalihu energije. U organizmu pele se razlau na
prosta jedinjenja, formirajui na kraju prostije niskomolekularne materije koje se disanjem i
sistemom za izluivanje odstranjuju iz organizma.
U crevima se prerada hrane ostvaruje pod dejstvom fermenata (biolokih katalizatora). Za
dejstvo fermenata neophpdna je optimalna temperatura i odgovarajua kiselost ili
alkalnost sredine. Kod pela su fermenti najaktivnioji pri temperaturi 34-350C; takvu
temperaturu pele odravaju u svom gnezdu u proleno-letnjem periodu, kada one
uzgajaju leglo i mnogo koriste polen (pergu). U zimsko vreme kada je temperatura gnezda
znatno nia, pele se hrane gotovim medom, a on sadri uglavnom eere, koji su u toku
leta ve razloeni fermentima pela.
Belanevine su materije, karakteristine po sadrini azota, zbog ega ih nazivaju jo i
azotnim materijama. One sadre 15-18% azota, 50-55% ugljendioksida, 6-7% vode, 0,3-
2,5% sumpora i u manjoj koliini fosgor, gvoe, magnezijum i neke druge materije.
Belanevine imaju veoma sloen hemijski sastav, ali u organizmu prilikom varenja, one se
razlau na konane proizvode aminokiseline. Postoji do 30 razliitih aminokiselina.
One se mogu smatrati "ciglama" od kojih se u raznim jedinjenjima "zidaju" belanevine.
Belanevine su veoma raznovrsne po svome sastavu: one se razlikuju jedna od druge
koliinom i kvalitetom kiselina koje sadre i njihovim rasporedom u belanevinama.
Fizioloki se aminokiseline dele na dve grupe: nezamenjive, koje ivotinje ne mogu
sintetizovati i obe moraju doi u organizam u gotovom obliku, i zamenljive, koje pri nudi
mogu da se sintetizuju u elijama tela iz prostijih materija. U nezamenljive aminokiseline
spadaju: lizin, triptofan, histidin, leucin, izoleucin, fanilalanin, treonin, metionin, valin,
arginin.
Pored belanevina u sastav hrane moraju ui azotna jedinjenja koja se nazivaju amidima, a
u kojima su aminokiseline sjedinjene s drugim materijama. Od belanevina i amida
izgraeni su glavni sastavni delovi elija. Pri razlaganju belanevina u elijama tela
obrazuju se ugljendioksid, voda i materije koje sadre azote (mokraa, mokrana
kiselina), a takoe organske i neorganske soli. Ove materije izbacuju se iz organizma
preko organa za luenje - kod viih ivotinja bubrega, a kod insekata (i pela)
malpigijevih sudova.
Od belanevina se sastoji osnovna masa elija tela. ivotni procesi su stalne promene u
sastavu belanevina. Ove promene (disimilacija i asimilacija) i ine razmenu materija
osnovno svojstvo ivog organizma. Pri ovom nastaje oslobaanje energije tj. hemijska
energija hranjivih materija pretvara se u toplotnu, u kretanje, u energiju elektromagnetskih
polja itd. Razorene estice belanevina ivotinje nadoknauju uzimanjem hrane. Naroito
je velika potreba za belanevinama kod organizama koji rastu. Belanevinaste materije
pele dobijaju iz polena raznih biljaka, koji one meaju u konici, ime dobijaju pun
komplet aminokiselina i amida. Naroito mnogo polena pele troe u periodu intenzivnog
uzgajanja legla.
Masti ulaze u sastav citoplazme i izuzetno su neophodne za razmenu materije unutar elija.
U crevnom kanalu masti se razlau na krajnje produkte: glicerin i masne kiseline, koje se
spajaju s molekulom metala i pretvaraju se u materije rastvorljive u vodi. Oni se krvlju
prenose u elije i tkiva tela, gde se ponovo sintetizuju. U fiziolokom popgledu masti su
najkoncetrovaniji izvori toplote. Spojene s kiseonikom iz vazduha, masti se razlau na
molekul kiseonika i ugljen-dioksida, proizvodei pri tome veliku koliinu toplote: i gram
masti = kalorija toplote. Masti se taloe u organizmu kao rezerva i troe se pri
nedovoljnom unosu hrane. Pele dobijaju masti iz polena (perge).
meda kojim je cvetni prah zalivan pretvara se u mlenu kiselinu, koja konzervie cvetni
prah. Tako, dok je sve cvetni prah, tek unet u konicu, sadravao: 18% eera, 3,33%
masti, 24,6% belanevina, 2,55% mineralnih soli i 0,55% mlene kiseline, u cvetnom
prahu konzerviranom u sau ima: 34,8% eera, 1,58% masti, 21,74% belanevina,
2,43% mineralnih materija i 3,06% mlene kiseline" (Jamak, 1980). Za formiranje jedne
porcije, kuglice cvetnog praha (u dvema korpicama) pela poseuje od 7 do 20 cvetova
(Lebedeva i sar. 2003)..
72
Abadi, 1982.
73
Beogradski pelar, br 134, 01-2012
74
Irene Keller i sarad., 2005
75
Primedba na podatke Keller i s. u tekstu u Pelaru br.9/2005, str.406).
76
Lebedev.
77
Bandov
78
Aranelovi, Danijela
79
Vraar N.
80
Aranelovi, Danijela.
81
R.ivadinovi, 2001
82
Mladenovi, Stevanovi, 2003
83
Miloradovi, D, 2003
84
Lavrehin, Pankova, 1975
85
Abadi, 1982
86
Cvetkovi, 2003.
87
Mladenov, S. Leenje pelinjim proizvodima apiterapija, prevod s bugarskog, IKOM
INTELEKT, 1997;
88
White i Subers, 1963., prema R.Reli, 2004
89
Nektar je sladak aromatini sok, koji se lui iz mednica cvetova. "Sadri odreeni procenat
eera i to od 3% do 76%. Nektar koji pele donose u konicu obino sadri od 20% do
66% eera. Ako nektar sadri manje od 4,2% eera, pele ga ne unose" (Lebedev,
2004). "Hemijska analiza, prema Orovskom, 1954), pokazuje sledee: voda 78,78%,
unvertni eer 5,57%, azotne materije i belanevine 0,21%, trsani eer 11,42%,
organske kiseline 0,10%, dekstrini 1,62%, mineralne soli 0,19%, neorganske
materije 0,11% i dr. " (Mladenov, 1997). "Za ispunjavanje nektarom mednog eluca
(voljke) pela ostvaruje 250 1.446 poseta cvetovima Kod pela opredeljenih za funkciju
sakupljanja nektara smanjuje se iva masa (proseno za 36%), poveava se specifini
znaaj miia i rasta `nosivosti, naglo se smanjuje zapremina srednjeg creva (proseno
za 63%) i pojavljuje se mesto neophodno za razmetanje mednog elucauveanog pri
punjanju naktarom". (Lebedeva i sar. 2003).
90
Pretena komponenta nektara je saharoza. To je sloeni eer , koji se ne upija kroz
zidove creva u krv oveka niti u hemolimfu pele.Ali za vreme varenja saharoza se
razlae na dva prosta eera: glukozu (groani eer) i fruktozu (voni eer).
Razlaganje saharoze u probavnom sistemu pele i oveka nastaje pod dejstvom fermenta
invertaze, a sam proces naziva se invertovanje eera (Taranov, 2001)..
91
Organske kiseline u nektaru biljke (do 0,43%): glikozna, mlena, vinska, oksalna, jabuna,
limunska, siretna, mravlja, glutaminska i asparaginska kiselina (poslednju smatraju
antikristalizatorom eera). Od neorganskih kiselina u medu se nalaze fosforna i sona
kiselina (Taranov, 2001).
92
Vitamina u medu nema mngo, ali se oni nalaze u kombinaciji s drugim, za organizam
vanim materijama i ovo poveava njihovu vrednost. U jednom gramu meda sadri se 30
g vitamina C (limunske kiseline), 10 vitamina E (tokoferola), 4 vitamina B3
(pantotenske kiseline), 3,8 biotina, 3,1 niacina, 3,0 g B2 (piridoksina i dr (Taranov,
2001). Prema Jojriu (1968), med sadri vitamine B2, B6, B1, B3, B5, Bg, E, K, C i karoten.
U jednom kg meda ima B2 (riboflovina) 1,5 mg, vitamina B1 (aneurina) do 0,1 ng, vitamina
B3 (pantonenske kiseline) do 2 mg, vitamina B5 ili PP (nikotinske kiseline) do 1 mg,
vitamina B6 (piridiksina) do 5 mg, vitamina C (askorbinske kiseline) do 30-54 mg.
93
Otkriveno je 37 elemenata: mnogo kalijuma, natrijuma, kalcijuma, magneziojuma, gvoa,
fosfora, mada ine samo 1,27% suve materije. Od osnovnih mikroelemenata jedan gram
meda sadri 9,7 g gvoa, 4,2 mangana, 0,8 bakra, 0,15 g, kobalta. Koliina ovih
materija jako se koleba u zavisnosti od vrste biljaka, s koji je nektar sakupljen.
Interesantno je da je mineralni sastav meda veoma blizak mineralnom sastavu oveje
krvi (Taranov, 2001).
94
Belanevinastih materija koje sadre azot u medu je malo, od 0,1 do 1,5%% (u proseku
0,4 0,6%), ali sve one spadaju u belanevine lako rastvorljive u vodi i lako se upijaju u
crevima. Njihov postanak je dvojak: deo dospeva iz nektara i spada u biljne belanevine,
drugi deo dospeva zajedno sa sekretom lezda prednjeg dela creva i spada u ivotinjske
belanevine. Pored toga med sadri i azotne nebelanevinaste materije (amide) i neke
aminokiseline (Taranov, 2001).
95
Med je bogat fermentima. Najaktivniji od njih su invertaza, diastaza, katalaza.Invertaza se
proizvodi u drelnim lezdama pele, koje se nalaze na prednjem delu glave . lezde
imaju dva izrazita otvora, koji se nalaze na drelnoj ploi - u upljini, kroz koju prolati
nektarkoji dolazi iz rilice. drelna lezda mlade pele posle njenog roenja brzo se razvija
i u prve dve nedelje ivota lui sekret, koji ini osnovnu masu mlea za ishranu larvi. U to
vreme invertaza se izluuje, ali u neznatnoj koliini. U drugoj polovini ivota, kada pela
prekida ishranu larvi i prelazi na izuletnike poslove, lezda se emnja i pojaava njeno
luenje invertaze. Najveu intenzivnost ona dostie od 20-og do 30-og dana ivota pele.
Zatim se aktivnost invertaze smanjuje, pa je stare pele ve uopte ne izluuju (Taranov,
2001).
U sastavu sekreta drelnih lezda stvara se ferment glikogenaza, koji deluje na glukozu,
pretvarajui je u glukoznu kiselinu i tako obezbeuje visoku kiselost meda. Aktivnost ovog
fermenta smanjuje se pri poveanju aktivne kiselosti sredine. Zbog toga se reakcija
stvaranja glukozne kiseline prekida kada nektar koji dozreva dostigne odreeni stepen
kiselosti. Poveanje kisele reakcije meda slui kao dopuna i vrlo efikasno sredstvo za
njegovu konzervaciju (Taranov, 2001)..
Diastaza razlae skrob. Njena aktivnost se odreuje po diastaznom broju, tj. po koliini
mililitara 1%-ograstvora skroba, razloenog za 1 sat (as )diastazom, koja se sadriu
jednom gramu meda. Veliina diastaznog broja zavisi od sastava i vrste biljke iz ijeg
nektara je dobijen med, zemljinih i klimatskih uslova, vremena, intenzivnosti luenja
ektara, snage pelinje zajednice i dr. (Taranov, 2001).
Katalaza neutralie peroksid vodonika (superoksid), koji je otrovan za pele. Nastaje kao
rezultat reakcije obrazovanja glukozna kiseline. Ferment katalaza naen je u sekretu
grudne lezde, koja ima izvodni kanal u osnovi jezika. Ovaj ferment uvek se nalazi u
menom elucu , napunjenom nektarom (Taranov, 2001).
96
Miris cvetova biljaka sa kojih se sakuplja nektar prenosi se u med. U sasdtavu raznih vrsta
meda otkriveno je do 120 materija koje stvaraju njegovu aromu (Taranov, 2001).
97
Bojene materije daju medu ovu ili onu boju: od zlatno-ilibarne do mrke ili tamne
(Taranov, 2001).
98
Mladenov, 1997
99
epurnoj, 1985
100
Jane, Bumba, emjakin, 1975.
101
Pelar11/97, str. 339.
102
Vreme radoznalosti na dan 02. septembra 1998. u 08,88 asova u radio-emisiji I
programa Radio-Beograda.
103
Lebedev, 2004
104
Peradin, 1979
105
) Na Gorkovskom dravnom univerzitetu eksperimentisali su sa tri vrste mlea, koje pele
hraniteljice lue iz tri para lezda koje se nalaze u glavama medonosnih pela radilica, a
to su: gornjoviline, drelne i donjousnene. Svoju funkcionalnu zrelost ove lezde dostiu
izmeu petog i etrnaestog dana starosti radilica. U tom periodu pele hraniteljice lue
mle i njime hrane trutovske i radilike larve do trodnevne starosti, a matinu larvu za sve
vreme larvenog stadijuma (5-5,5 dana), i maticu za sve vreme njenog reproduktivnog
ciklusa, koji moe trajati i nekoliko godina (Stanoji (2001).
Po emu se razlikuju pomenuta tri tipa mlea? Kod sisara majka lui mleko istog sastava bez
obzira na pol potomaka. Kod pela je to drugaije. Po jednoj hipotezi, u matinoj mlei
verovatno postoje neke supstance koje vre fagostimulativnu ulogu: podstiu ishranu,
ubrzavaju metabolizam i razvoj endokrinog sistema, to utie na potpuni razvoj polnih
lezda. Ako pak ovo nije tano, onda, verovatno, u radilikoj mlei postoje neke
inhibitorne supstance koje usporavaju ishranu radilikih larvi, pa se one ne mogu da
razviju u punovredne enke. Za ovu hipotezu postoji i neka potvrda: radilika larva prvog
dana starosti ima oko sebe 4-5 puta vie mlea nego to je sama teka, a pojede svega
oko 20%.
Laboratorijska ispitivanja su pokazala da se u matinom mleu nalaze gonadotropin hormon i
tokoferol (vitamin E), koji utiu na aktivnost polnih lezda. Dalje, pacovi hranjeni radilikim
mleom nisu donosili potomstvo (Jojri, 1968).
Da se radi o tri tipa mlea potvruju opiti na Gorkovskom dravnom univerzitetu koji su imali
cilj da se utvrdi uticaj matine mlei na promene polnih svojstava kod medonosnih pela.
U tu svrhu presaeno je u tri navrata 2.689 trutovskih larvi i jaja, 2.965 jaja od matica
trutua, 625 od pela lanih matica i 99 neoploenih jaja na ishranu matinim mleom.
Pele hraniteljice su odmah prepoznale prevaru, i veinu larvica su izbacile iz matinjaka,
ali su ipak primile na negovanje i ishranu 710 larvica od matica trutua, 191 od lanih
matica i dve larvice izleene iz neoploenih jaja, to iznosi ukupno 903 larvice ili 14,15%
od broja presaenih.
Na kraju ogleda dobijeno je 0,95% izleenih jedinki koje su promenile pol pod uticajem
drugaijeg mlea. Meu izleenim jedinkama bilo je matica i pela radilica razliite
veliine, od patuljastih do izuzetno krupnih, ali i teratogenih (nakaznih).
U drugom ogledu presaeno je u dva navrata 4.777 radilikih i 107 matinih larvi na ishranu
trutovskom mleu. Prijem je u ovom sluaju bio bolji. Od 4.777 radilikih larvi, stadijum
odraslog insekta doivelo je 768 jedinki, to iznosi 16,07% od broja presaenih radilikih
larvi, a od toga je bilo 439 trutova, to opet ini 9,18% od broja presaenih larvi. Od
ukupnog broja presaenih radilikih larvi 329 nije promenilo pol, to izraeno u
procentima, iznosi 6,88%.
Od 107 matinih larvi presaenih u trutovske elije, na trutovsku mle, izleene su 43
odrasle jedinke (40,18%). Meu izleenim jedinkama bilo je 26 pela radilica (24,29%) i
17 trutova, to znai da je promenilo pol njih 15,88% jedinki. Meu izleenim jedinkama
nije bilo ni jedne matice
Iz navedenog istraivanja i analitikih podataka se vidi, i to ubedljivo, da pele hraniteljice
lue tri tipa mlea koji se sutinski meu sobom razlikuju i da su u stanju da izmene
morfogenetske osobine koje idu sve do promene pola (Kantar, 2004)
106
Re propolis prema nekim autorima potie od dve grke rei : pro pred, i polis grad, tj
pred grad (postavljena odbrana za zatitu grada, tj konice). Ima i drugo tumaenje da je
re nastala od rei propoliso, koja na grkom ili na latinskom znai zamazivati, zaglaivati.
Propolis je smolasta materija ukastozelene do mrke ili tamnocrvene boje. Sadri do
30% pelinjeg voska, oko 20% mehanikih primesa, 40-60% smola i balzama, 5-10%
eterinih ulja, 5-15% tanina, polena i dr. Ustanovljeno je da su osnovne komponente
propolisa flavonoidi, niz organskih kiselina, terpena, aldehida, estera,alkohola, etera,
mineralnih materija, aminoliselina i dr. Pele ga sakupljaju sa pupoljaka biljaka. Svojim
usnim organima pela zahvata smolu sa pupoljaka i izvlai je u dugaku nit, dok se ne
otkine. Zatim odvojeno pare smole obrauju noicama i mee u korpicu u kojoj se
prenosi polen. Za vreme sakupljanja pela mea propolis sa sekrecijom mandibularnih
lezda, koja joj pomae u obraivanju lepljivih smola pupoljaka biljaka (topole i vrbe, ali ih
nema u polenu, Popravko, Lavi, izmarik i Matel, prema lenderovu i Ivanovu, 1986).
Sakupljanje propolisa traje due vreme, i pela ga esto prekida da bi se vratila u konicu.
i nahranila. Pela se ne oslobaa propolisa sama, nego obino eka na zidu konice
(ponekad od jednog asa do 2 dana), dok je druge pele, koje koriste propolis, ne
116
Reli, Renata, 2004
117
Glinski i Ratozs, 2001, prema R. Reli, 2004.
118
R.Reli, 2004.
119
Dustman, 1993.
120
Domackaja, Grobov.
121
Glinski i Jarosz, 1993, prema R.Reli, 2004.
122
Naneti, 2004
123
LOKUS mesto u hromozomu, odnosno u lancu DNK, koje odgovara poloaju odreenog
gena.
124
Higijensko ponaanje pela uslovljeno je sa dva genska lokusa, koji se nezavisno
nasleuju. Jedan od njih kontrolie otklapanje obolelog zatvorenog legla (U - uncapp).
Drugi lokus (R - remove) odstranjuje obolele larve i lutke.
Jedinke-pele koje su recesivni homozigoti (UURR) iste gnezdo, izbacjui iz njega larve i
lutke zaraene patogenim bakterijama. Jedinke-pele koje u svom genotipu sadre
dominantne alele U i R, bez obzira na tip kombinacija, nemaju izraeno higijensko
ponaanje (Stanimirovi i sar. 2003). Znai, nastavlja Stanimirovi, higijensko
ponaanje pele radilice kod evropske pele nasleuju kao recesivnu osobinu, dok je ovo
ponaanje kod Apis mellifera cerana postalo dominantna osobina. Otpornost na varrou
utvrena je genetikom uslovljenou etiri specifine karakteristike pela, od kojih zavisi
stepen zaraenosti drutva varroom. To su (1) supresija (usporavanje) reprodukcije
krpelja, (2) proporcija krpelja u elijama, (3) higijensko-negovateljsko ponaanje, (4)
trajanje zatvorenog perioda tokom razvoja legla. Identifikacija gena matice (nazvanog
SMR Suppression of Mite Reproduction, odnosno gen za spreavanje reprodukcije
krpelja) bilo je preduslov za kreiranje transgenih (genetiki modifikovanih) matica koje
nose izmenjeni gen i daju potomstvo koje u hemolimfi nosi izmenjeni protein (SMR), koji
uslovljava prekid reprodukcionog ciklusa enke varroe, to vodi ukupnom smanjenju
varroe u konici (Stanimirovi i sar. 2003).
125
Procenu jaine pelinjih drutava za testiranje na sposobnost higijenskog i
negovateljskog ponaanja, Graham i saradnici (1993, prema irkoviu, 2002) vrili su
metodom procene posednute povrine rama sa pelama neposredno posle glavne
pelinje pae. Jainu drutva procenjivali su rano ujutru ili kasno uvee, kada su pele
zbijene u konici, uz zakljuak da jako jednomatino drutvo treba da pokriva u proseku 9-
10 ramova sa leglom u DB, odnosno 10-12 ramova sa leglom u LR konici; srednje jako
jednomatino drutvo treba da pokriva u proseku 6-7 ramova sa leglom u DB, odnosno 7-
9 ramova u LR konici; slabo jednomatino drutvo pokriva u proseku 4-5 ramova sa
leglom (irkovi, 2002).
126
Na standardni ram LR ili DB sistema konice, tanim razmeravanjem i zatezanjem tanke
eline iane mree formirali su romboid dimenzija 55-6 cm, za odreivanje povrine na
ablonu rama iz konice u kojoj je obavljeno rtvovanje lutki. Iz svake konice u kojoj je
praeno higijensko ponaanje uziman je samo jedan ram sa zatvorenim radilikim leglom i
na njega centrirali definisani romboid ablon rama, pa su tankom iglom sa po jednim
ubodom ubijali lutke. Uzorkovani ramovi sa rtvovanim delom legla ponovo su vraeni na
svoje mesto u konici i posle 48 sati su snimili reagovanje pela. Po isteku vremena od 48
asova procenjivali su efekat efikasnosti eliminacije rtvovanog legla i donosili sud koja su
drutva sa pelama izbacila vie od 95%, koja imeu 95 i 90%, a koja ispod 90%
(irkovi, 2002).
127
Sredinji deo creva (ventil- proventrikulus) sastoji se od glavice, koji se nalazi unutar
mednog eluca i prodire u unutranjost prednjeg kraja srednjeg creva (Taranov, 2001). .
128
Glavica ventila to je miina uplja tvorevina, koja se sastoji od etiri lopatice. Sa
unutranje strane svake lopatice nalaze se hitinske bodljice s otrim krajevima, okrenutim
unutra (Taranov, 2001).
129
Taranov, 2001.
130
Morse i Cooper, 1985.
131
Taranov, 2001.
132
Stanimirovi, 2012.
133
Taranov, 2001.
134
Fransoa Huber (1750-1831), je vajcarski strunjak u pelarstvu. Makar i slep, uz pomo
svog saradnika i supruge, on je godinama, zajedno istraivao ivot i razvoj pelinjeg
drutva i kao razultat dobio niz interesantnih otkria. Dokazao je da pele, kad izgube
maticu, mogu da proizvedu novu i od mnogo mlaih larva, nego to je irah tvrdio, ak i
od onih samo nekliko sati starih (Dimitrijevi, 1936). Utvrdio je i niz do data nepoznatih
injenica: (1) pele radilice, pod odreenim uslovima, mogu da poloe jaja iz kojih se
izlegu trutovi. (2) jaja se oplouju u polnom sistemu matice, (3) matica se oplouje u
vazduhu, (4) neoploena od truta matica polae trutovska jaja. Mnoge druge podatke je
opisao u knjizi Najnovija posmatranja pela (Staleti, 2001).
Kada je konici koja je izgubila maticu i ostala bez jaja i legla, dodao maticu vanredne
plodnosti i kada je zalegla pedesetak jaja, i u konici je ostavio manje od tri dana, a potom
je odstranio, sutradan, tj. etvrtog dana Birnens134 je izbrojao pedeset malih larvi, od kojih
je najstarija imala jedva 24 sata. Ve od tog doba vie larvi je bilo "odreeno" da postanu
matice, a dokaz je u tome to su im pele dale mnogo veu koliinu mlea nego to daju
obinim pelinjim larvama. On je potvrdio da se matica sparuje sa trutovima u vazduhu, i
to samo jednom u ivotu (najnovijim otkriem je utvreno da se sparuje i po drugi put,
kada posle dugog leenja isprazni spermateku, prim. J.K., ). Iber je svojim opitima tano
ispitao sve osobine matica i sve sluajeve koji kod njih mogu da nastupe. Ispitao je tano
red kojim one polau pelija, a kojim trutovska jaja (on tano upotrebljava izraze: "pelija
jaja" i "trutovska jaja"). Tano je izneo prirodu mtica i njihove meusobne odnose.
Utvrdio je da i sparene matice iji je organizam kakvim sluajem pretrpeo kakvu izmenu, ili
one ije je osemenjavanje izvreno nepotpuno, ili je izvreno kasno, takoe polau samo
trutovska jaja. Znao je da i "device, nesparene matice polau jaja, ali iz kojih se izvode
samo trutovi. Da bi to i proverio, etiri nedelje je drao mlade matice zatvorene u svojoj
konici i kad ih je posle toga pustio na slobodu, konstatovao je da one nisu vie
pokazivale nagon za parenjem, da parenja posle toga uopte nije ni bilo, ali da su ipak
polagale jaja i u pelije i u trutovske elije; da su se sva ta jaja ispilila, ali da su se iz njih
uvek raali samo trutovi (Dimitrijevi, 1934)
Huber (prema Dimitrijeviu, 1934) je utvrdio da matica ve posle dvadest do dvadeset i etiri
sata nakon sparivanja polae jaja
Fransoa Huber sa svojim saradnikom Birnensom 8. septembra 1788. godine je utvrdio da u
konicama ponekad zaista ima plodnih pela radilica. "Rasekosmo je i naosmo da su
njeni jajnici manji, manje otporni i sa manje jajnih kanala, nego to su jajnici kod matica.
Tkiva u kojima su jaja, mnogo su manja i imala su malu nabubrenost na jednaka
odstojanja. Izbrojismo jedanaest jaja osetne veliine, od kojih su neka izgledala zrela da
budu snesena. Jajnici su bili dupli kao i kod matice.
Devetog septembra uhvatismo drugu pelu u trenutku kad je nosila. Njeni su jajnici bili manje
razvijeni nego u one prve, te kod nje naosmo samo etiri sazrela jaja. Jedno od tih jaja
Birnens odvoji iz jajnog kanala i uspeo je da ga jednim svojim vrhom dri na staklenom
tapiu, ime se, uzgred da kaem, pokazalo da se jaja u samom jajnom kanalu oblau
lepljivom tenou, a ne u prolazu iznad kesice, kao to je Svarmerdam mislio".
"Poslednjih dana tog meseca naosmo u istim konicama jo deset plodnih pela, koje smo
takoe, sekcirali. Kod veine njih smo takoe nali jajnike, ali je bilo i nekoliko kod kojih
nije bilo ni traga od toga. Jajni su kanali kod njih po svome izgledu bili vrlo nepravilno
razvijeni, da bi ih otkrili, trebalo je imati vie umenosti koju mi u sekciranju jo nismo
mogli stei.
Plodne radilice (lane matice, prim. J.K.) nikada ne nose radilika jaja, nego samo trutovska.
One nisu indiferentne u izboru elija u koje polau svoja jaja. Plodne radilice uvek radije
nosu u trutovske elije, a u radilike samo kad trutovskih vie nemaju. Sline su maticama
koje su kasno oploene u tome to i one ponekad nose jaja u matinjake. Radilice u
poetku ukazuju potpunu negu jajima i larvama koje su snele plodne pele, na vreme
poklapaju te elije, ali ih posle tri dana poto ih zatvore, uvek ponite.
Sva su me moja ispitivanja uverila, da se pele koje su sposobne da nose jaja, raaju samo
u konicama koje su izgubile maticu, pie Iber Boneu, i nastavlja : Kad pele izgube
svoju maticu, pripremaju veliku koliinu mlea da njome hrane one larve kojima e je da
zamene. I ako se pele koje su sposobne da polau jaja raaju samo u tom jednom
sluaju, oigledno je da se one raaju samo u konicama ije pele spravljaju matinu
mle.
Pele (hraniteljice matinih larvi, prim. J.K.) koje se gomilaju oko matinjaka, prelaze preko
obinih elija i zadravaju se na njima, pri emu im padaju delii mlea koji su namenjeni
larvama matinjaka... esto sam ponavljao opit koji vam opisah, motrei briljivo sve
okolnosti, pie dalje Iber, i pojanjava: uspevao sam da mi se u konici raaju plodne
pele uvek kad god sam to hteo. Sredstvo je za to prosto: oduzmem konici maticu i pele
odmah preduzimaju da je drugom zamene, proirivajui vie elija u kojima je pelinje
leglo i hranei matinom mleju larve koje su u njima. Ali tom prilikom isputaju neznatne
koliine mlei koji pada na mlade larve koje su u susednim elijama, i ta im hrana u
nekoliko razvija jajnike. Uvek se dakle, raaju plodne radilice u konicama u kojima se
pele bave zamenom nestale matice". Dakle, pele lane matice su izleene iz jaja ije
su se larve razvijale u neposrednoj blizini matinjaka, jer hraniteljice unosei mle na
matinu larvu, namerno ili sluajno prosipju manje koliine matiine hrane po
radilikim crviima u elijama blizu matinjaka.
Po izlasku iz matinjaka, mlada matica se svom estinom ustremljuje na zatvoreno leglo tih
pela-buduih lanih matica i svom snagom svojih eljusti ih otvara i ubija. Tako
hranenje sa malo vie mleom, ima uticaja na ratzvitak jajnika, zakljuuje profesor J.
ivanovi (1893).
Ali se one mnogo retko mogu pronai, jer se mlade matice koje se iz matinjaka izlegu
odmah bacaju na njih i ubijaju ih. Da bi im u svom eksperimentu sauvao ivot, Iber je
uklanjao njihove neprijatelje: iz konice je uklanjao matinjake pre nego to larve u
matinjacima dostignu svoj poslednji peobraaj. Plodne radilice ne nailazei u trenutku
svog roenja na rivale u konici, rado ih pele primaju, a ako se i vidno obelee, mogu se
posle nekoliko dana videti da nose trutovska jaja. U fusnoti pisma Boneu, Iber napominje:
esto sam viao da mlade matice, odmah im se rode, napadaju matinjake i da se
zatim bacaju na pelinje elije koje ih takoe uzbuuju. Kad sam to prvi put video, jo
nisam ispitivao plodne radilice, te nisam mogao razumeti iz kog se razloga matica
ustremljuje i na pelinje elije. Ali sada shvaam da one raspoznaju vrstu pela koje su u
tim elijama poklopljene i da prema njima imaju isti instinkt ljubomore, isti oseaj mrnje
kao i prema lutkama pravih matica.
Fransoa Huber ( 1935) je jo u 18. veku utvrdio da mlade matice koje se ne spare sa
trutovima u vremenu od 3 do 4 sedmice, izgube polni nagon, prestaju da izleu iz konice,
i posle 6-7 nedelja poinju da polau neoploena jaja iz kojih se raaju trutovi. Takvu
maticu nazivamo matica trutua.
Govorei o tim maticama koje nose samo trutovska jaja, Iber istie da je iznenaen negom i
panjom koju pele ukazuju ovima koje zaleu u matinjake, briljivou kojom hrane
larve koje se u njima nalegu, i poklopcem kojim ih zatvaraju kad za to dospeju. Poto
zatvore matinjake, ukraavaju ih vijugavim linijama i na njima le (greju ih) do
poslednjeg preobraaja trutova koji su u njima. Iber je primetio da trutue nikada ne
unitavaju zatvorene matinjake, I otuda sam zakljuio da prisustvo matinjaka u
njihovim konicama kod njih uopte ne izaziva onaj oseaj mrnje kao kod matica ije
parenje nije bilo odocnjelo. On je 4. septembra 1791. godine u jednu od svojih konica
kojoj je pre izvesnog vremena bila oduzeta njena prirodna matica, a pele nisu propustile
da izgrade vie matinjaka, dodao maticu ije je parenje odocnelo do dvadeset i osmog
dana i koja je nosila samo trutovska jaja. U isto vreme je oduzeo sve matinjake, sem
jednog, koji je zatvoren pre pet dana. Dovoljno mi je bilo da u konici ostavim samo taj
jedan, da bih video kakav e utisak on uiniti na dodatu maticu, koju pustih meu
pelama, pie Iber i, pojanjava: prvog dana i sutradan, ta matica pree vie puta preko
matinjaka, ne razlikujui ga, izgleda, od drugih elija. Sasvim je mirno polagala jaja u
elije koje ga okruuju i, mimo nege koju su pele ukazivale matinjaku, izgledalo mi je da
ni za trenutak nije predoseala opasnost koja joj je pretila od matiine nimfe koja je u
njemu. Pele su se prema njoj ponaale tako dobro kao to bi se ponaale i kao
prema svakoj drugoj matici: izdano su je hranile, ukazivale potovanje i oko nje
inile pravilne krugove, koje neki tumae kao izraz njihove potinjenosti... Odocnjelo
parenje ini da matica izgubi i izvesan deo svog instinkta. One vie ne oseaju nagon za
neprijateljstvo, prema maticama u stanju nimfe i ne tee da ih u njihovoj 'kolevci' unite,
nastavlja Iber i dodaje: Moje e itaoce iznenaditi, da su matice, ije je parenje odocnelo i
ija je plodnost tako nekorisna pelama, ipak tako dobro primljene i da su pelama isto
tako drage kao matice koje nose i pelinja i trutovska jaja. Isto tako video sam da
pele neguju svoju maticu i ako je bila jalova, a kad je umrla ponaale su se prema
njenom leu kao i dok je bila iva, i da im je ona mrtva za dugo bila milija i od
najplodnijih matica koje sam im davao. Iber je primetio da trutue nikada ne
unitavaju zatvorene matinjake, I otuda sam zakljuio da prisustvo matinjaka u
njihovim konicama kod njih uopte ne izaziva onaj oseaj mrnje, kao kod matica ije
parenje nije bilo odocnelo.
135
prema Dimitrijeviu, 1935.
136
Milo Opai, Pelar br. 2/90.
137
J: Kulinevi.Kako pele vre izbor prirodnog stanita?, Pelar br. 8/95.
138
Pelovodstvo br. 1/83.
139
V.P. Pelarbr. 10/92, str. 268.
140
Pelar br. 8/95, str.201-203.
141
Lebedev, 2001.
Kada svom detetu iz jelovnika odstranite meso, mleko, ribu, sir, jaja, voe i
povre, a u zamenu za to mu svakodnevno servirate tri puta komad belog hleba
premazanog belom mau i napraite debljim slojem belog eera, i kada to inite
stalno, dete e slabiti, pa e se razboleti i na kraju JAO!
Lakomislen o vrednostima jeftinog eera, a pohlepan na laku zaradu, pelar
bezduno pelama oduzima njihovu hranu-lek, med i cvetni prah. U zamenu im daje
saharozu u obliku eera u kristalu, eernog testa, eernih pogaa ili eernog
rastvora u vodi, a cvetni prah zamenjuje sojinim branom, pekarskim ili pivskim
kvascem, mlekom u prahu, kiselinama, usled ega pelinje zajednice fizioloki
slabe, i kao takve gube sposobnost samoodbrane od bolesti. Po nagonu
samoodranja, pele konzumiraju eerne preraevine i surogate, ali po visokoj ceni
zdravlja. U jelovniku nemaju vie hranu-lek ve hranu-razara organizma, koja nema
zatitna svojstva poput meda i polena, pa su stoga pelinje zajednice postale slabe i
neotporne na bolesti. U odnosu na pele uzgajane na medu, pele hranjene
saharozom utroe vie energije na varenje surogata, a iz legla koga uzgajaju, raaju
se pele za 14% lake, sa 17,6% manje masti (lipida) i 9,6% manje azotnih materija
u telu. estodnevna larva u drutvu koja za hranu ima saharozu u obliku eernog
sirupa, eerne pogae ili eernog testa laka je za 8% od svoje vrnjakinje
78 BESPLATAN PRIMERAK NIJE ZA PRODAJU
negovane u pelinjem drutvu koja ivi na medu1. Na novom jelovniku pele krae
ive 10-15 dana, kae Glen Sanley. Hajdak (1930) i Butler (1946), na osnovu
svestranih istraivanja utvrdili su da saharoza nije punovredna hrana, a Taranov
(1938) je ustanovio da su pele na saharozi s prolea ranije uginule i imale 30%
manje legla od pela koje su zimovale na medu. Istraivanja koja su vrena u
Nauno-istraivakom institutu za pelarstvo Ribnoje, pokazala su da su za 36 dana
pelinje zajednice koje su zimovale na eeru, odnegovale oko 23.800 legla (pela),
a drutva koja su zimovala na kvalitetnom medu odnegovala su 34.460 legla (pela),
odnosno za 44,7% vie.
I u kvalitetu matica dobijenih u drutvima koja su prihranjivana eernim
sirupom 1:1 i u drutvima koja nisu prihranjivana nije bilo razlike. Ogledna drutva
koja su prihranjivana dnevno sa po 1 litrom sirupa 1:1 primila su 10-40% manje larvi2
dok Morze kae da pele koje se ne hrane kvalitetnom hranom (medom), ne mogu ni
uzgojiti dobre matinjake3. Hastings kae da eerni sirup nikada nee uzgajiti
kvalitetne matice4. Jedno istraivanje u bivem SSSR o uticaju vrste hrane na kvalitet
matice u vreme bespanog perioda, kada su pelinje zajednice koje su negovale
matice podelili u etiri grupe: 1. grupi konica davali razblaeni med, 2. grupu hranili
medom koji su prethodno razblaili eernim sirupom, 3. grupu eernim sirupom i 4.
grupa konica koje su proizvodile isti broj matica kao i prethodne tri, ali u vreme
procesa uzgajanja matica nisu niim hranjene, pokazalo je da su najbolje matice
dobijene u konicama koje su hranjene medom i meavinom meda i eernog sirupa.
Odmah iza njih po kvalitetu bile su matice iz konica koje nisu niim hranjene.
Najslabijeg kvaliteta bile su matice iz konice u kojima su pele hranjene eernim
sirupom.
Pele su tokom duge evolucije stekle sposobnost da se racionalno ponaaju.
One intenzivno rade onoliko koliko im je potrebno, a potom, kada skupe dovoljne
zalihe hrane, ne vie od 50 kg, usporavaju sakupljaku aktivnost. Tada prelaze na
svojevrsne individualne fizioloke pripreme stvaranje individualnih rezervi hrane za
naredni nepovoljni vremenski period. Snabdevaju svoje vitalne organe, lezde,
jajnike i masno tkivo dragocenim bioloki aktivnim materijama.
Neadekvatnim postupcima oveka pele su prinuene da menjaju
dugotrajnom evolucijom steene navike i sposobnosti, pa moraju da rade
protivprirodno, mnogo vie nego to im je potrebno da odre vrstu. ovek im esto i
preko svake mere oduzima med, a u zamenu daje velike koliine eernog sirupa,
to ima za posledicu sve vee iscrpljivanje generacije pela koje neposredno
uestvuju u preradi vetake hrane. Budui da su ove generacije iscrpljene, one kao
takve uzgajaju sledee generacije sa smanjenim vitalnim organima, pa zato u kasnu
jesen drutva uu oslabljena, te u toku zime uginu, ne doekavi prolee. Istraivanja
provedena u Pelarskom institutu Ribnoje pokazala su da je pelinja zajednica koja
je u julu preradila i lagerovala u sae 54,1 kg hrane od eernog sirupa, a za vreme
glavne pae skupila 48,3 kg meda, uginula je 10. oktobra iako je tokom avgusta
imala 8 punih ulica pela i uzgajila dosta legla. Na osnovu objavljenih rezultata
istraivanja, u Institutu su izveli zakljuak da prerada velikih koliina eernog sirupa
negativno utie ne samo na pele koje uestvuju u njegovoj preradi, ve i na sledea
pokolenja pela, uz objanjenje, da preveliko angaovanje pela na preradi eernog
sirupa dovodi do smanjenja invertovanih eera u medu, smanjenja aktivnosti
invertaze drelnih lezda kod pela koje su uestvovale u preradi enormnih koliina
saharoze, ali i kod potonjih generacija pela. Zato se i deava, neglaavaju u
Institutu, da i najsnanije zajednice preko zime propadnu, a ponekad i ne doive
zimu 5 (6).
U svetu nauke o ishrani stanovnitva eer vai kao neprijatelj broj jedan
dananjeg, civilizovanog oveanstva, istie Kendel. Beli rafinisani eer je najbolja
hrana za kancerogene elije oveka. Sto grama belog eera unetog u organizam
oveka spreava rad odbrambenog sistema belih krvnih zrnaca narednih 5 asova
pie Rika Zarai u svojoj knjizi Tajna moje prirodne medicine. U vezi sa eerom
postoje dve neoborive injenice, pie engleski naunik Don Jutkin, i pojanjava:
Prva, nema nikakve fizioloke potrebe za eerom iz fabrika, i druga, kada bi samo
mali deo onoga to se zna o tetnosti eera na organizam oveka bio otkriven,
eer bi bio zabranjen. Zato, umesto eera, Dervis, trudnicama preporuuje po dve
kaiice meda uz svaki obrok, jer se eer preobratio u hranu koja nanosi tetu
ljudskom organizmu upozoravaju Stankovi i Konstantinovi u svojoj knjizi Med
ishrana zdravlje radna sposobnost. Beli eer koji se na nesreu obino troi
(piu Karabeg i ibali, a nastavlja Dimitrijevi) u kolaima, bombonama, keksu,
Poznati i uveni ameriki pelar Rut je izgovorio zlatne rei: Ako je med koji
se krajem leta nalazi u konici kvalitetan, bila bi prava ludost da pelar taj med
oduzme iz konice i proda ga, da bi potom za taj novac kupio eer i svoje pele
hranio eernim sirupom. Svako ko misli da bi tim nainom mogao da ostvari neku
korist, vara se i grei, pa makar med prodao i po najvioj, a eer kupio po najnioj
ceni (abarov). Svaki put kada bismo odstupili od naeg zdravog pristupa
pelarstvu i primenili plan o zameni prirodne hrane raznim zamenama, nismo nali da
ovakav postupak ima ekonomsko opravdanje (Glen Sanley, strunjak za pelarstvo u
dravi Ajova).
ak Mitler (2007) je u svojoj knizi Osnovne makrobiotike namirnice
zapisao ...u cilju bolje eksploatacije, pelama zimi daju eer, i tako dolazi do
degeneracije pela, jo jedne u nizu drugih...
prostor na toj strani predstavljao urbanu gradsku sredinu bez gotovo ikakvog
medonosnog rastinja. Komentariui ovaj fenomen Popara istie: ...Kao i svi ivi
organizmi tako su i medonosne pele izloene mnogobrojnim zraenjima i to iz
Zemlje, iz Kosmosa i iz mnogobrojnih savremenih tehnikih sredstava. Meutim nisu
sva zraenja tetna ni za ljude ni za ivotinje... U tehnika tetna zraenja spadaju
ona zraenja koja emituju dalekovodna i druga elektro postrojenja visokog napona
(35-400.000 volti), zatim emisione radio i TV antene, i antene mobilne telefonije. U
blizini tih objekata ne treba postavljati pelinjake jer njihova zraenja oigledno
smetaju pelama.
Potom su pomenuti rojevi vraeni na bazni pelinjak i za nepuna tri meseca
veoma solidno pripremljeni za predstojee zimovanje.
Uzgoj jakih drutava u ovakvom ambijentalnom okruenju ne treba ni
pokuavati.
Izai iz konforne zone, znai uloiti mnogo ivog rada po svakom drutvu, to
ima za rezultat dobro zdravlje pelinjih zajednica i isti pelinji proizvodi. To zahteva
postupak koji predlae Voronkov (1979) da se ranoproleno i kasnojesenje leglo
odstrani iz konice, a na mesto njega stave ramovi iz rezerve sa najmanje 2 kg
zatvorenog meda po okviru27. (2) korienje okvira graevnjaka i modifikovanih
okvira28, (3) termiki postupak u kontrolisanju Varroe; (4) formiranje vetakih
rojeva29; (5) tretiranje timolom po preporuci O.F. Grobova i saradnika, da se svaka
ulica u pelinjem drutvu zaprai sa po 0,25 grama leka30:ili drugi postupci sa
timolom, (6) tretiranje Apitolom31, (7) tretiranje mravljom kiselinom iziskuje due
pripreme paketia32 (8) tretiranje oksalnom kiselinom - nakapavanjem i mlenom
kiselinom, (9) sprovoenje tehnolokih i zoohigijenskih mera po predlogu dr A.
Draginia (1985),33 (10) zazimljavanje pelinjih drutava na nektarnom medu (ne
manje od 25 kg), uz puno perge (ne manje od 4 kg), sa mladim maticama iz rojenja i
jakim pelinjim zajednicama. Umesto fumagilina protiv nozemoze primeniti KAS-a-81
i jedan nastavak bagremovog meda, dok nistatin vratiti veterinarima za leenje pilia,
a pojavu krenog legla suzbijati gajenjem jakih pelinjih drutava, ostavljanjem u
konici pelama ne manje od 12 kg bagremovog meda plus 3-4 kg perge, lociranjem
pelinjaka na mesto bez vlage i bez vetra, dranjem u konici nagnjeenih enova
belog luka, zamenom matica...
Ovim putem ilo je relativno malo pelara, i to onih zaljubljenika u pele i
prirodu koji su eleli da medu sauvaju Boanska svojstva.
1
Mahmaaripov
2
Borodeva,Pelar, 8/80, str. 235.
3
Pelar, 4/94, str. 85.
4
Pelar, 3/80, str. 17.
5
Stanoji, ., Optimalne mogunosti pela u preradi ugljenovodonine hrane, Pelar,
Beograd, 11/88
6
Jakovljev, agun
7
dr Vlatko Petri., Pelar br. 3/9.
8
ri, 1989.
9
Bailey
10
Wedmore, prema Vujnoviu, 2003.
11
Kulinevi
12
Prof. dr M. irovi, Poseta Lebedeva pelarima Srbije, Pelar br. 11 za novembar 2007.
13
KulineviPelar br. 7,8,9/1993.
14
Pod ovim naslovom gospodin Zdravko Ilijev je posle saznanja steenih u eksperimentu o
uticaju zraenja na pelinje zajednice, odrao predavanje pelarima Nia 1994. u dva
navrata kao i pelarima Bele Palanke 1998. Eksperiment je trajao etiri godine (1990-
1994), a postavio ga je posle dvadesetgodinjeg istraivanja. Sa dozvolom gospodina
Ilijeva, prenosimo sie njegovih rezultata na tom polju, uz veliko hvala na ljubaznosti
cenjenog gospodina.
Geopatogena zona nastaje kao dinamian energetski poremeaj na odreenom mestu i
u odreeno vreme, a uzrokuje je podzemni tok vda, gasa, nafte, zatim prisustvo
minerala, radioaktivnih elemenata, tektonskih pukotina, te snano delovanje magme iz
utrobe Zemlje, imajui stalno u vidu njenu stalnu rotaciju i erupcije (lava). Tu su, isto tako
veoma tetni Hartmanovi i Kerijevi vorovi, kojih ima posvuda, te pretstavljaju snaan
energetski snop koji i te kako remeti energetski sistem elektromagnetskog polja ovejeg
tela. Tu su, dalje, i sve raznovrsnija, sve mnogobrojnija i pogubnija tehnika zraenja koja
ns i pele okruuju i negativno utiu na zdravlje i ljudi i pelinjih zajednica, nastala
razvojem civilizacije (trafo-stanice, radio-odailjai, TV odailjai, dalekovodi, antene
mobilne telefonije, radioaktivna zraenja) (Hasanpai, 1987).
ak La Maja (1987) u svojoj knjizi Medicina stanovanja (1987) pie: Doktor Rajnos Per
(1947) sa Instituta za radiesteziju, u svojoj knjizi Kosmo telurska zraenja, u podnaslvu
Pereovi zraci, njihova planetarna topografij, njihov mogui odnos prema bolestima ljudi i
ivotinja, biljaka, a naroito prema raku, pie da je zemljina kugla i u smislu sever jug i
u smislu istok - zapad opasana kosmo-telurskim zraenjima. I vajcarski, a onda i
nemaki radovi orkrili su ogromnu geomagnetnu mreu silnica koje uspravno izlaze iz tla,
a doktor Hartmanova mrea predstavlja napredak i poboljanje, te je preciznija od
Pereove. Oblika je pravougaonika sa osnovom 2 m sa 2,5 metra, i debljine 21 cm..
Pereovi prezraci u stvarnosti predstavljaju ne samo trodimenzionalnu reetku samo na tlu,
nego isto tako redovno predstavljaju trodimenzionalno pregraivanje atmosfere. A doktor
Anri Kvikvandon iz Centra za geobioligiju Pitove, kao veterinar, koristei otkria doktora
Hartmana, utvrdio je opasno dejstvo tetnih talasa na veliki broj ivotinja i biljaka (naroito
u stoarstvu i ratarstvu). U tom smislu ak La Maja (1987) navodi da tetna zraenja
dolaze od vodenih tokova (nadzemnih, a naroito podzemnih), suvih geolokih raselina,
nalazita minerala (naroito radioaktivnih), nekadanjih movara, od lokalnih magnetskih
poremeaji (perturbacija ili nestanak zemljinog magnetizma), od balvana stabala koji trunu
u zemlji (i koje obori oluja), suptilne telurske struje, iz prirodnih kaverni vie ili manje
zatrpanih izvora ive vode na vertikali njihovog izviranja, stena koje zrae, ila metalne
rude. Dakle, sve to se kree, a i sve to miruje (mirne vode). Dakle, i sve to ini upljine,
jame, razlike u potencijalu "materijalnog prisustva". Dakle, sve to potie od trenja (tok
podzemne vode), sve to stvara nejednakost, asimatriju, disjunkciju i zraenje ovog ili
onog tipa: zatrpane kanalizacije i septike jame (izvor snanih patogenih zraenja),
podzemnih prokopa, nekadanjih gljivita, pruge podzemne eleznice i kolektori
kanalizacije u upotrebi, nekadanji bunari (zatrpani i nezatrpani, panjevi poseenog
drvea koji trunu u zemlji, nekadanji dnevni kopovi pretvoreni u suterene, zemljita na
kojima su nekad bila groblja, pa su promenila namenu, neki bazeni za filtriranje,
aglomeracije otpadnih voda. Zatvorene upljine u kojima se ne kree vazduh stvaraju
snane izvore jonizacije. Treba navesti i sve tenosti koje se kreu (cevovodi za odvod
mokrae u modernim talama), kanalizacioni sistemi u stanu i u velikim blokovima,
rezervoari i vodovodna postrojenja, i sve to se kree i proizvodi trenje. Elektrine
eleznice, tramvaji i trolejbusi, elektrini provodnici pod lajsnama ili ispod plastike,
otvorene utikake kutije, defektna uzemljenja, elektrine instalacije automobila, aparati sa
rentgenskim zracima, deo elektrinih aparata u domainstvu (naroito penice sa
miktotalasima) elektrina pisaa maina, lutajua struja. Sve to stvara elektromagnetno
polje. Televizijski prijemnik. Motke televizijske antene, vojni radarski ureaji, registarske
kase, raunarski terminali; uopte uzev, svi aparati sa elektronskim kolima, alarmni
ureaiji, itd. Nuklearna postrojenja...
15
Raseline (geol.) su podzemne pukotine ispunjene vodom u obliku podzemnih jezera,
peine i bazeni sa naftom.
16
To su mree tetnog zraenja iz svemira (pogreno iz kosmosa, jer je Kosmos ifra,
naziv za Sovjetski program lansiranja vetakih satelita Zemlje, Krlea, 1974), koje
pokrivaju celu planetu Zemlju. Hartmanova mrea zraenja se prostire pravcem sever-
jug i istok-zapad, i na naem podruju pravi pravougaonike, ije strane sever-jug iznosi
250 cm, a istok-zapad 190 cm. irina svake stranice je 20-25 cm. Ukrtanja upravnih i
paralelnih stranica obrazuje vorove nazvane po Hartmanu Hartmanovi vorovi. Neki od
tih vorova su veoma tetni, i to oni koji se podudaraju s nekim drugim tetnim zraenjem.
Kerijeva mrea zraenja iz svemira prostire se u smeru severoistok-jugozapad i drugi
pravac je severozapad-jugoistok, i ini kvadrat stranica 350 cm. irina stranice Kerijeve
mree iznosi 50 cm. Ukrtanja stranica ini vorove, koji po Keriju nose njegovo ime
Kerijevi vorovi. Ovi vorovi u sadejstvu sa nekim drugim tetnim zraenjem postaju
veoma patogeni, ak tetniji od Hartmanovih vorova. I kod ove mree nije svaki vor
tetan.
Hartmanovi i Kerijevi vorovi su negativni po ljudski organizam na lokacijama vertikalno
iznad podzemnih vodotokova i raselina. Izvan vodenih tokova i raselina oni su pozitivni, u
njima se ovek prijatno osea. Podzemni vodeni tokovi uzrokuju zraenja iz zemlje koja
su tetna za ljudski organizam i pele. Prilikom proticanja vode dolazi do trenja izmeu
vode i korita kroz koji tee, te stvara tetan pritisak koji zrai vertikalno na povrinu
zemlje.
Neutralne zone su mesta na tlu gde nema tetnih zraenja, i pretstavljaju povrinu gde se ne
seku svemirski vorovi sa podzemnim vodotokovima i mesta gde se ne preklapaju
Hartmanovi i Kerijevi vorovi.
Za tetnost svemirskih i geopatolokih zraenja znali su jo stari Rimljani (a pedesetih
godina XX veka doktor Ernst Hartman obnovio je znanja o toj vrsti zraenja), i razmetaj
prostorija i nametaja u kuama pravili su tek nakon provere tog zraenja. Proveru su
vrili pomou pasa i maaka. Danima posmatrajui u prostorijama ponaanje psa,
oznaavali su kao zdrava mesta one lokalitete gde je pas spavao i gde se rado
odmarao. Na mestima gde je pas leao stavljali su krevete i stolice, jer pas je traio u
prostoriji zdravo mesto za leanje. Posle toga u prostoriju su unosili maku. Ali mesto na
kojem je maka leala nisu stavljali niti stolicu niti krevet, jer mesto koje pogoduje maki
tetno je za ljudski organizam. Pored make, i sova, zmija, osa i mrav prave svoja stanita
na mestima gde su pojaana zraenja.
Pozitivan i negativan uticaj zraenja, pored pasa i maaka, oseaju i pele (Hasanpai,
1987). Lutowsky (2002), osporava postojanje Hartmanove i Kerijeve mree. Kad je re o
radiestezijskom radu na problemu tetnih zraenja, Lutowsky ukazuje na injenicu da
postoje tekstovi u kojima stoje odavno prevaziene i neistinite teorije, kao to su na
primer hipoteza o postojanju Hartmanove i Kerijeve mree tetnih zraenja, iako se ve
decenijama gomilaju samo podaci koji negiraju te hipoteze... Teko je iznai bilo kakav
prihvatljiv argument, koji bi iao u prilog teoriji postojanja Hartmanove i Kerijeve mree, ali
je vrlo lako nai sijaset argumenata kojima se pobija ta teorija, pie Lutowsky i
pojanjava: Naime, utvreno je da tetna zraenja postoje i niko razuman i ne pokuava
da u to sumnja... Hartmanova i Kerijeva mrea, (kao to se na slici 15 vidi) imaju potpuno
pravilnu geometrijsku strukturu, to implicira da su zone tetnih zraenja potpuno
regularno rasporeene, po zemljinoj povrini... Ako su zone tetnih zraenja regularno
rasporeene, nastavlja Lutowsky, onda sledi da su tako rasporeeni i izvori tetnih
zraenja. Ali to nije tano, kategorian je Lutovsky, jer izvori tetnih zraenja su
praktino haotino rasporeeni, a i ta njihova raspodela se iz dana u dan menja... Naime,
poznato je da je u velikim gradovima najvea koncetracija tih izvora i stalno niu novi
(centrale, fabrike, dalekovodi i dr.). Kako onda prihvatiti da mnotvo neravnomerno,
praktino haotino rasporeenih izvora tetnih zraenja u Zemlji, na njenoj povrini i u
Svemiru, mogu stvoriti tako regularne mree tetnih zona, kao to su Hartmanova i
Kerijeva, sa uejem zakljuuje Lutovsky.
Prof. dr Lazar Milin (1995, u Apologetici I) na jednom mestu je nainio uporedni pregled
naunika svetskog formata od antike do danas, koji veruju da Bog postoji i onih koji u to
ne veruju. I svi imaju argumente za svoje uverenje. Dozvolimo da i dr Hartman i dr Keri
imaju argumente za svoje postavke.
ordano Bruno (1548-1600) izgoreo je na lomai u Rimu, na trgu Campo di Fiori 17.
februara 1600. godine, zbog odbacivanja Aristotelove nauke o kristalnim sferama, oko
nepomine zemlje i prihvatanja Kopernikove nauke o heliocentrinom sistemu, koja su
bila suprotna vladajuoj dogmi katolike crkve. Nikola Kopernik (1473-1543), koji je bio
svetenik (Milin, 1985) bio je bolje sree kada mu je ostala glava na ramenu zbog naune
misli, koja je presudila ordanu Brunu. I Galilej Galileo (1564-1642), koji je prvi u svetu
izumeo teleskop i usmerio ga ka Nebu, a 1610. godine objavio prva svoja astronomska
otkria, i. prihvatajui Kopernikov heliocentrini sistem kao jedini taan i istinit, doao je u
sukob sa crkvenim uenjem, pa mu je odlukom Inkvizicije 1616. bilo zabranjeno
propovedanje da se Zemlja okree oko Sunca i da je Ono sredite sveta. Ne mogavi
odustati od svog uenja, Inkvizicija ga je 1633, u sedamdesetoj godini ivota osudila kao
jeretika na progonstvo, ali i tamo pod prismotrom. Posle smrti 1642 crkvene vlasti nisu
dopustile da mu se podigne nadgrobni spomenik. Tek posle 125 godina, 1757. skinuta je
zabrana s Galilejevih dela.
Moda sve one zvezde, u kojima je ordano Bruno video sunca sa svojim planetama, i ovo
nae Sunce sa svojim planetarnim sistemom, koje je bilo u fokusu Kopernikovog i
Galilejevog istraivanja, ispoljavaju nadmono jaa zraenja od svih zraenja vetaki
stvorenih objekata na naoj planeti, to su Hartman i Keri spoznali daleko pre nas. Ako se
ovome dodaju savremana nauna saznanja da je Univerzum ogroman i da sadri
nebrojeno mnogo zvezda, od kojih su mnoge sasvim razliite od naeg Sunca, i da
samo naa galaksija ima verovatno 1011 zvezda, a postoji najmanje 10 galaksija i da oko
ovih zvezda verovatno krue planete (Krik, 2001), i da sve te Zvezde emituje zraenja
koja prekrivaju i nau planetu, govori u prilog teorije Hartmana i Kerija. Naa dananja
saznanja o osnovnim esticama materije i zraenja potvruju injenicu da kosmiko
pozadinsko zraenje koje danas proima celokupni svemir pretstavlja nerazgovetni apat
koji se moe jedva oslunuti radio-teleskopom. I prisustvo ogromne koliine
elektromagnetnog zraenja (fotona) u poreenju sa esticama materije (bariona) pri
odnosu 109 milijarda prema jedan (Krik, 2001), upuuje na zakljuak da se ne moe
tek-tako jednostavno odbaciti teorija Hartmana i Kerija.
17
Koristili su je starosedeoci severne i june Amerike, Eskimi, Kelti, Jevreji, zatim narodi
nastanjeni u Sibiru, Tibetu, Kini, Australiji, Africi, itd. Neki su radiesteziju okrivljivali i
optuivali kao neku vrstu crne magije, vraje rabote, jer je esto koriena za
komunikaciju sa onostranim silama, sa svetom mrtvih, za predvienje i spreavanje
nesrea. Tek zadnjih par decenija je poela da nalazi svoje pravo mesto, iako vrlo teko i
sporo. O njoj se danas raspravlja u renomiranim naunim krugovima, vre se i ozbiljna
istraivanja, koja su snano pospeena rezultatima istraivanja posveenih ispitivanju
uticaja spoljnih elektrinih i magnetnih zraenja na ljudski organizam (Lutowsky, 2002).
18
Radiestezisti su osobe koje imaju sposobnost da raljama ili slinim mehanikim spravama
pronlaze izvore zraenja pod zemljom (Krlea, 1969.).
Prema Lutowskom (2002), radiestezista za indikaciju detektovanog zraenja koristi ralje,
visak, radiestezijski tap... za razliku od obinog radiopate, kod koga su indikacioni znaci
odreene zdravstvene tegobe, neugodnost, uznemirenost i sl.
Lutowsky (2002), za radisteziju ima dve definicije: optu, za koju kae da je skup
postupoaka koji omoguavaju detekciju zraenja (energija) ivih i neivih sistema , koji su
zasnovani na delovanju tih zraenja na ljudski organizam i potpuniju definiciju da je
radiestezija radiopatski zasnovana metoda detekcije razliitih vrsta zraenja, dostupna
samo osobama sa specifino naglaenom radiopatskom osetljivou. Re radiestezije je
sloenica latinske rei radius, to znai zrak, i grke rei esthesia ije je znaenje
osetljivost.
19
Izraz negativan Hartmanov ili negativan Kerijev vor podrazumeva zraenje koje se
tetno ili negativno odraava na ljudski organizam, odnosno na pelinje drutvo. Suprotno
tetnom, negativnom zraenju (u Hartmanovom ili Kerijevom voru nad vodenim tokovima
ili raselinama), odomaio se izraz pozitivan Hartmanov ili pozitivan Kerijev vor, koji
podrazumeva da na tom mestu nema tetnih zraenja, te da je taj lokalitet podoban,
pozitivan, blagotvoran za prebivanje ljudi i pela, pa se u ematskom prikazu ispitivanog
lokaliteta sva tetna zraenja oznaavaju sa , a ona koja nisu tetna sa +.
20
Nae poznavanje elektriciteta zasniva se na postojanju naelektrisanja koje je prisutno na
povrni veine objekata i organskih i neorganskih, i to naroito onih koji su uraeni od
materijala koji su slabi provodnici. Postoje dve vrste naelektrisanja: pozitivno i negativno, i
ona se meusobno privlae. Prostor izmeu ta dva naelektrisanja nazvan je elektrino
polje. U cilju razumevanja naina na koji objekti postaju naelektrisani, podsetimo se
osnovnih osobina atoma. Atomi su sastavljeni od neutralnih estica (neutrona), i
naelektrisanih estica (protona i elektrona). Neutroni i protoni se nalaze u jezgru atoma,
oko koga krue elektroni, po priblino krunim orbitama razliitih poluprenika. Dakle,
svaki atom ima pozitivno naelektrisano jezgro (nukleus) oko koga krui negativno
naelektrisan elektron. Elektroni ne ostaju uvek na istim orbitama, nego mogu prelaziti i
prelaze sa jedne orbite na drugu. Kada prelaze sa vee na manju orbitu oni emituju
energiju, zraei elektromagnetne talase, a da bi preli sa manje na veu orbitu, moraju
apsorbovati energiju iz okoline. Znai, sve to postoji oko i pored nas, svi predmeti i svi
ivi i neivi sistemi, zrae elektromagnetne talase (Lutovsky, 2002). Pozitivno
naelektrisanje jezgra potie od protona, od kojih svaki ima masu koja je 1.840 puta vea
od mase elektrona. Atom se nalazi u stabilnom stanju kada je pozitivno naelektrisanje
jednako negativnom, i on tada nema naelektrisanje. Meutim, prilikom poremeaja
ravnotee izmeu pozitivnog i negativnog naelektrisanja u atomu, zbog gubljenja ili
primanja elektrona (koji su tada oznaeni kao joni) dolazi do poremeaja u naelektrisanju
tela. to je vei broj atoma sa poremeenom ravnoteom, to e naelektrisanje tela biti
vee. Na primer, ako protrljamo stakleni tapi komadom svile, on e postati pozitivno
naelektrisan. Trenjem e elektroni iz miliona atoma staklenog tapia prei na komad
svile, koji e postati negativan. Naravno direktni kontakt dva objekta, kao u navedenom
primeru, nisu jedini nain promene naelektrisanja. Ukoliko se neki objekat nalazi u
elektrinom polju drugog objekta, to takoe moe izazvati naelektrisanje. Kada je
naelektrisanje u kretanju dolazi do strujnog toka, koji se moe ostvariti u rastvoru, u
spoljnom okruenju ili u samoj peli.
Kvantitet protoka u elektrinom kolu odreen je koliinom naelektrisanja koje protekne u
jedinici vremena, to se meri amperima.
Hans Oersted je primetio jo 1820. godine uticaj magnetnog polja na iglu kompasa.
Ustanovljeno je da elektrino polje uzrokuje postojanje magnetnog polja. Linije
magnetne sile izazivaju odreenu orjentaciju magnetnih objekata unutar magnetnog polja
(Pickard, 1996).
21
Fluks tok, brzina prenoenja energije (na prim. svetlosti) ili materije (na prim. tenosti)
kroz odreenu povrinu (prenik) (Krlea, 1974).
22
Pelar br. 2/89, str. 44.
23
Pelar br.9/89.
24
Pelar br.8/88.
25
Pelar br. 9/96, str. 272).
26
Taranov, 1938.
27
Ibid
28
Pelar, br. 6/81, str.181; br. 5/82, str.137; br 7/84, str.216; br. 8/86, str.235.
29
Pelar br.9/79. ; br. 6/80.
30
Pelar br. 12/81, str. 371.
31
Pelar br. 8/90, str.246 i 247; Pela, Zagreb, br. 9/90, str. 254 i unutranja strana
zadnje korice; br. 6/91 spoljna strana korice.
32
Pelar br.5/83; br. 2,3,7/84, br. 1/86, br. 9,12/87; 3,6/88; br. 12/94; br. 7/95; 7,8/96:
Slovenski ebelar br 3,4,5/88; br. 5/89;
Pela, Zagreb, br. 6/85,; 9/87; 5/88
Pelovodstvo, Moskva, br.10/83; br. 2,9/84; br.8/86; br.4/88; br. 11/90.
33
Prirunik o bolestima i tetoinama pela i pelinjeg legla SPOS, Beograd, 1985.
PELARI I HEMIJA
Kada je prisustvo Varroe prvi put utvreno u Jugoslaviji (Lolin, 1977), shvatili
smo da jo ne znamo ta treba preduzeti za njeno suzbijanje, pie 11 godina posle dr
Sulimanovi.
Tih godina (1976-78), kada je veterinarska nauka lutala ne znajui ta treba
preduzeti, pelari okirani iznenadnim velikim gubicima pelinjih drutava (i do 90%),
prihvatali su sve ta su videli od drugog i za ta su uli da spasava pele. Meu
prvima na jugoslovenskom tritu se pojavio lek na bazi fenotijazina nazvan Varatin,
proizvod farmaceutske kue Krka iz Novog Mesta. U obliku tableta stavljan je u
dobro uarenu dimilicu i kroz leto unoen je dimom u konicu, pa bi se dimilo na sve
strane. Pele, pobelele od dima izletale su napolje, a mnoge su od suvine doze leka
ostajale u konici nepokretne. Preteranim dimljenjem, varroa je postajala sve
otpornija na lek, da bi poetkom osamdesetih godina (1982-83. godine) krpelj stekao
potpunu rezistenciju, tako da ko god ga je primenjivao ostao je bez pola pelinjih
drutava na pelinjaku, pisao je jedan od poznatih velepelara koji nije znao da su u
Japanu 1981. godine utvrdili rezistenciju krpelja na fenotijazin. Nije se znalo ni za
fenomen rezistencije varroe na hemijska sredstva akaricide, pa su poveavajui dozu
pelari imali velike gubitke matica i uginulih pela, a pune elije zatvorenog legla bile
bi ispunjene krpeljom. Nastala je prava trka u susedne zemlje, pa ak i u Japan, da
se nabavi pravi lek. Imamo tada sineaker i vaaroastan, a ve 1981.godine gospodin
Ratomir Ignjatovi prezentuje svih 18 do tada korienih preparata u leenju
Varrooze, i daje instrukcije i pojanjenje u 11 taaka kako koristi fenotijazin,
varroatin-tablete, naftalin-dim, varroatin-aerosol, keltan, tedion, efiri sulfat, folbex
(hlorbenzilat), bilbex (praak i listii), danikoroper, Varrostan-tablete, hlorfenol-listie,
sumpor u prahu, mentolkrupni prah, timol u prahu, K-79 (hlordimeform), mravlja
kiselina, malation-praak protiv vaiju i varitan.
Nasuprot trendu korienja lekova visoke ekoloke i kurativne vrednosti u
zemljama Evropske unije, bivem SSSR-u, Kini i Japanu, nai pelari, naalost
neinformisani, opredelili su se za prljavu hemiju, za lekove koji istina ubijaju krpelje,
ali i zagauju med, vosak, polen i propolis. To su u poetku hlorodimeform i naftalin,
a potom cela paleta preparata na bazi amitraza (mitaka), kao to su papirne trake
natopljene amitrazom, koje su nosile razne komercijalne nazive: Mitak, Taktik,
DAAM, Triatix, Triazid, Azaform, Verescens, Hemovar, Varamit, Varrocid-proleni,
Dikofol, Antivar, Varaostan.
98 BESPLATAN PRIMERAK NIJE ZA PRODAJU
I sintetiki piretroid (fluvalinat) u obliku klartana i mavrika, bez informacija ta
drugi o njima misle. Nai pelari odbacivali su svaki ekoloki ist i kurativno efikasan
lek, a koriste lekove zagaivae voska i meda, opasne po zdravlje ljudi. Najpre su
zbog visoke cene odbacili ekoloki ist folbeks VA, pa apitol i perizin, i ako su ovi
lekovi dobili upotrebnu dozvolu od Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i
Svetske organizacije za ishranu i poljoprivredu (FAO). Iz istog razloga, nai su se
pelari odrekli i apistan traka, za iji je nain upotrebe Ruttner rekao da metod
Apistan traka vai kao najistiji meu svim postupcima. A pod utiskom efikasnog
amitraza, iji su metaboliti, kancerogeni, mutageni i teratogeni, nai pelari, pod
uticajem autoriteta nedouenih predavaa koji su afirmativno o amitrazu pesme
pevali, odbacili su ispravne i kurativno efikasne lekove timol i mravlju kiselinu. Jer dr
med Kolarovi i drugi su govorili i pisali: Timol i mravlja kiselina u terapiji, sada su od
drugorazrednog znaaja, jer su manje efikasni (L. Kolarovi,. 1987).
Pelari su postali zavisni bolesnici u potrazi za novim lekom. Nastala je i
odrala se trka za spasonosnim dimom, ne vodei brigu o pobonom dejstvu tih
lekova na pele, pelare i na potroae pelinjih proizvoda. U borbi sa Varroom,
uspeh se merio brojem tretiranja u razmaku 3-4 dana. Najboljom se pokazao tretman
od pet uzastopnih tretiranja u razmaku od tri dana pisao je jedan od velikih pelara.
Da bi tretiranje bilo efikasnije i da bi celokupna doza dima ula u konicu,
dimilica je dobila produenu i spljotenu cevku koja je duboko prodirala kroz leto
konice i usmeravala dim sagorevajueg varitana, danikoropera i apiakaridima.
Varamit, varescens, mitak, DAAM, triazid, azaform, Varrocidproleni, antivar,
varroastan, takoe su oslobaali pele od krpelja, fumigacijom ali
Zdravko Milkovi, dipl. vet. spec. ovu kampanju je nazvao maltretiranjem
pela, a za dimljenje je utvreno da sigurno oteuje pelinje leglo, tvrde dr
Maksimovi i dr Petrievi.
U prolee 1989. godine zapaena je nedelotvornost preparata na bazi
amitraza, ali pelari ne znajui ili ne hajui za fenomen rezistencije varroe na lek,
udvostruuju, utrostruuju i na n"-ti stepen poveavaju dozu, i uveavaju nedeljni
broj tretmana, i naravno ostaju bez pela. Kada celi snopovi listia varamita nisu
obarali krpelja sa pela, pelari su prihvatili klartan i mavrik, (komercijalni nazivi za
fluvalinat). U njegov su rastvor stavljali drvene letvice, tapie i daice, odreeno
vreme natapali, suili i metodom tapa i kanapa odmeravali dozu leka i unosili u
konicu gde su letvice zadravane od 30 do 180 dana. Nestruna priprema i
upotreba tih sredstava je ubrzala pojavu rezistencije svuda u svetu1. Varroa je stekla
rezistenciju, a pelari na sva zvona ruili proizvoaa letvica, nabavljajui druge od
proverenog producenta i poveavali im broj u pelinjem gnezdu, uz produavanje
vremena njihovog zadravnja u konici. A, dokazano je da se efikasnost ne moe
uveavati ni sa poveavanjem doze niti sa poveanjem broja tretmana 2. I naravno
bukne amerika kuga, kreno leglo, nozemoza Trka za novim lekovima koji dobro
lee se nastavljala. I nove teme za savetovanja pelara se otvaraju. Sa govornice
sluaju da uveaju dozu fumagilina na duplo, i ako je dokazano, tvrde Maksimovi i
Petrievi da poveana doza fumagilina stimulie tazvoj krenog legla. Terapija
fumagilinom u stvari dovodi samo do kratkoronog poboljanja stanja pela obolelih
od nozemoze, a zatim dolazi do ponovnog napretka infektivnog procesa, moda ak i
brim tempom. Primenom fumagilina produava se ivot pela, ali i infektivni proces
napreduje ponovo nakon zavretka primene fumagilina uz nagli porast broja spora u
srednjem crevu3.
Protiv krenog legla uspenim se pokazao nistatin (PODVALA), za koji je
dokazano da umanjuje zdravlje matice, i krug se zatvorio. Antibiotici se namenski
Slika 12. Uneene hemijske materije u konice: sedmino 2-3 puta. Koliko je sedmica
sadrano u vremenu od 1981. do 1990. godine!? Taj se trend u nas nije smanjivao ni do
2004. godine, dok je u EU u upotrebi samo pet lekova
U sutini tretman lekovima kosi se sa prirodnim odbrambenim mehanizmom
pelinje zajednice, istie Bailey (1981) i nastavlja, osobito korienje antibiotika,
kojima odstranjuju infekciju, i koji dozvoljavaju patogenima da se ire neotkriveni,
vode u zavisnost od estih i iroko rasprostranjenih tretiranja (citat po Dustmanu sa
pelarskog instituta, Celle, Nemaka). Dustman nastavlja: Korienje antibiotika kod
amerike kuge je najbolji primer za konstantno maskiranje zaraenih pelinjih
zajednica. Korienjem lekova patoloki simptomi mogu da iseznu, opasnost od
pojave infekcije se smanjuje, ali milioni spora su jo uvek u pelinjoj zajednici, u
sau, u rezervama hrane, ekajui pogodan trenutak za razmnoavanje i to
MASOVNO. Ovakav trenutak e nastati recimo kada se lekovi ne koriste neprestano.
Stres, tetan uticaj ili nadraaj koji dejstvujui due vreme, uzrokuje u
napadnutom organizmu opti sindrom na oboljenje, kao to je hronino oslabljeno
pelinje drutvo.
esto dimljenje i zadimljavanje u cilju leenja Varrooze, i aplikacija lekova u
konici dovodi pelinju zajednicu u stresnu situaciju, koja otvara put bolestima u
konicu. Razume se da se ovde ne radi samo o fizikom uznemiravanju pelinje
zajednice, ve o stalno prisutnom hemijskom ataku i optereenju pelinjeg drutva 5.
Stres izazaiva i odsustvo pojila sa vodom na pelinjaku u periodu sunog vremena i
visokih temperatura koje dovode do pregrejanosti legla, pa do 90% pela nektarua i
polenarica diu uzbunu prekidaju sakupljaku aktivnost i daju se u potragu za
vodom u cilju spasavanja legla od uginua. Pravljenje slabia na pelinjaku, kao
posledica cepanja snanih zajednica na vetake i paketne rojeve, kada pelar
narui ravnoteu u pelinjem drutvu izmeu potrebe odgajanja legla i mogunosti
pruanja nege larvama zbog malobrojnosti pela negovateljica, izaziva stres u
pelinjem drutvu. Stres izaziva nedovoljno priticanje nektara i polena u konicu
usled nedovoljnog broja pela sakupljaica, kao posledica nestrunog formiranja
rojeva.
Oduzimanje celokupnih koliina meda i polena iz konice izaziva stres,
jednako kao i davanje pelama velikih porcija vetake hrane kasno u jesen. I
prehlaeno leglo s prolea, kao posledica zazimljavanja slabih pelinjih zajednica
dovodi do stresa. Stresnu situaciju izaziva zatvaranje leta konica i dranje
zatvorenih pela due vremena zbog seobe na pau, ili radi zatite od prskanja
insekticidima. Stresnu situaciju pele doivljavaju usled suom izazvanog nedostatka
cvetnog praha. Stres izazvan ovim, mogao je stvoriti povoljne uslove za razvoj bilo
koje bolesti: akaroze, amebioze, nozemoze, bakterijske i virusne infekcije, pie
Sanferd, SAD, tragajui za uzrocima visokih zimskih gubitaka 1986-87 godine u
junim delovima SAD. Napadom varroe, pelinja zajednica je u jednoj stresnoj
situaciji, a estom primenom lekova protiv Varrooze, ova se jo vie poveava 6.
I esto otvaranje konica dovodi pelinju zajednicu u stresnu situaciju, to se
manifestuje smanjenjem prinosa meda. Ovome u prilog idu rezultati istraivanja
gospodina Radomira Simia. U dvogodinjem ogledu sa dve, po svim relevantnim
pokazateljima, identine pelinje zajednice, Simi je utvrdio da je drutvo koje nije
otvarao u sezoni 1992-93.godine dalo 5,5 kg vie meda od konice koju je samo pet
puta otvarao i detaljno pregledao. Ova mu je dala 14 kg meda iz medita, a konica
koju je ostavio na miru imala je u meditu 19,5 kg meda. U sezoni 1993-94. godine
pravilo se potvrdilo: konica koju prethodne sezone nije otvarao, u ovom periodu je
pregledao pet puta i imao 5,9 kg meda manje nego u meditu zajednice koju nije
otvarao i uznemiravao. U zakljuku Simi konstatuje da je svako otvaranje konice
tetno, i da ga treba izbegavati kad god je to mogue.
I istraivanja Branka Relia, koja je izveo 1991. godine potvrdila su uverenja
istraivaa da ne treba slabiti snagu ni najjaih pelinjih zajednica. Njemu su najjaa
pelinja drutva posluila za formiranje paketnih rojeva, koja su po umanjenju za oko
jedan kilogram pela obolela od krenog legla. Uzrok bolesti je naao u zajednikom
dejstvu stresa pelinje zajednice i njenog slabljenja za paketni roj.
Napred izloeni inioci, kao i drugi neracionalni postupci pelara, ine
organizam pelinje zajednice (kao jedeinstvene bioloke celine) veoma osetljivim na
svaku neprirodnu delatnost. Stoga bi pelar i nauka o pelarstvu trebalo da istrauju
tehniku upravljanja pelinjim zajednicama koja e iskljuiti, ili na namanju moguu
meru smanjiti aktivnosti koje e izazvati stresnu situaciju u pelinjim drutvima. U
suprotnom, pele reaguju prekidom razvoja legla i fiziolokim slabljenjem pelinje
zajednice, to ima za posledicu slabu medoproduktivnost.
POLEN. Naime, nauno su identifikovana dva genska lokusa koji utiu na traenje i
donoenje polena. Nivo rezervi polena u leglu je karakteristian, i odreen je upravo
lokusima pln 1 i pln 27.
Upravo leto i jesen 2000. godine bili su izrazito suni i bez polena. Jedino uz
obale reka i du kanala pelinja drutva su mogla nai neto vie polena, pa su stoga
mogla i pripremiti i uzgojiti zimske pele, koje su spremno doekale prolee. To su
mogla i ona retka, koja su posedovala genske alele pln 1 i pln 2.
U sezoni 2002/2003 u Nemakoj je izgubljena ak treina pelinjih drutava,
verovatno zahvaljujui visokoj inficiranosti virusom akutne paralize pela i kamirskim
virusom, to je prvi nalaz ovog virusa u Evropi. I tokom sezone 2003/2004. g. takoe
je u Nemakoj stradao velik broj pelinjih drutava.8
Slian pomor pela bio je karakteristian u jednom mestu u blizini
Aleksandrova (kod Zrenjanina) kada je od 2.000 zazimljenih pelinjih drutava
prezimelo samo njih 80,9 ili primer pelinjaka u Vukievici kod Obrenovca, kada je od
70 pelinjih drutava samo jedno drutvo doekalo jesen 2003. godine i ulo u zimu i
prolee 2004. godine.
U rano prolee 2004. godine na komercijalnom pelinjaku u Frejzer dolini u
Britanskoj Kolumbiji prijavljeno je propadanje drutava i to u velikim razmerama, koje
je rezultiralo gubicima od 80% do 90%. Utvreno je da je razlog za ovo uginue
kamirski virus. Istraivai u Evropi i SAD su utvrdili da je kamirski virus visoko
zarazan patogeni mikroorganizam medonosnih pela u prisustvu Varroe destructor.
larvi radilica i trutovskih larvi, nastao zaraenou Varroom, jer je nauno potvreno
da varroa, sisanjem hemolimfe, odnosno belanevina iz hemolimfe larvi radilica i
trutovskih larvi podstie masovna uginua pelinjih zajednica. Pored toga dr
Sotnjikov kae da se sadraj ukupnih belanevina u hemolimfi bolesnih pela
sniava, pod uticajem Varroe, za 39,257,1%, a koliina preostalog azota poraste
3,23,5 puta u odnosu na neobolele insekte18, dok telesna masa obolelih,
estodnevnih larvi radilica i sedmodnevnih larvi trutova je za 3 i 7 mg manja od mase
tela larvi iste starosti bez Varroe. Belanevine namenjene larvama, dostavljaju pele
hraniteljice. Pri odsustvu belanevinaste hrane u drutvu, pele koriste rezerve iz
svog organizma. U tom sluaju koliina azota za odgajanje jedne pele iznosi
3,1mg19. Ishrana larvi na raun telesnih rezervi pele dovodi do gubitka njihove
sposobnosti da kasnije neguju leglo. Pri deficitu belanevina, odneguje se malo pela
i za kratko vreme ograniava se razvitak drutva; leglo se gaji na raun troenja
rezervi belanevina iz tela pela hraniteljica, to dovodi do smanjenja mase i
sadraja azota u njihovom organizmu za 19%, a znatno im se skrauje duina
ivota20 Takva pojava primeuje se u prolee, sve do pojave sveeg polena, pri
odsustvu rezervi perge u gnezdu. Raaju se pele sa nakaznim krilima ili bez njih.
Zimske pele brzo odumiru, a mlade esto ne uspevaju da se pojave. Drutvo slabi i
ugiba. Poslednjih godina, u vezi sa globalnim zagrevanjem, sve vie se osea
nedostatak belanevinaste hrane u pelinjim drutvima. U suno vreme ona ne mogu
da sakupe dovoljnu koliinu hrane. U njima se zaustavlja razvoj. Pokuaji
stimulisanja leenja matice putem prihrane ugljenohidratnom hranom, ne daju
eljene rezultate. Pele prekidaju negu legla ranije, ve krajem jula ili poetkom
avgusta. U takvim drutvima pele su nedovoljno pripremljene za dug ivot tokom 7
8 meseci i esto ugibaju u decembru ili januaru.
Doktor Sotnjikov nastavlja: Naruava se mehanizam biosinteze niza
belanevina21. Smanjuje se koliina lizocima, belanevine odgovorne za stanje
otpornosti pela prema infekcijskim agensima22. Obolele pele, koje izlaze iz elija,
znatno su manjih dimenzija. Gubici u masi (teini) kreu se od 6,3 do 25%. Tako, pri
prisustvu jednog krpelja ona se smanjuje za 6,5%; pri dva za 10,6; pri tri za 11 do
14,5%; pri sedam osam za 23,9 do 25,423. Deficit belanevina u organizmu bolesnih
pela utie na razvitak ivotno vanih organa. Hipofaringealne lezde, koje su
odgovorne za invertovanje tranog eera i stvaranje komponenata matinog
mlea, pri oboljenju odrasle pele smanjuju se za 14,6%, a u stadijumu lutke za
13,531,5%24. Masno telo smanjuje se kod obolelih pela za 1,22,2 puta25.
Produkcija sperme truta napadnutog od tri Varroe smanjuje se za 50% 26. Na taj nain
Varroa, hranei se hemolimfom pela, dovodi do deficita belanevina u njihovom
organizmu i pri tome skrauje njihov ivot.
Prema podacima A. V. Sadova (1976, 1978), pri oboljenju u prolee i jesen
jedne pele starosti do 12 dana sa tri Varroe, duina njenog ivota smanjuje se dva
puta. Pri istom broju parazita, pele stare od 13-20 dana ivele su krae u prolee
1,4, leti 1,6 i u jesen 1,8 puta nego zdrave. Parazitiranje Varroe u leglu dovodi do
pojave nakaznih pela i trutova. Pri zaraenosti manjoj od 1%, defekti se ne
primeuju; pri 5% nalazi se 0,8%; pri 20% 2,2%; pri 30% 10,3% nakaznih insekata 27.
Broj pela u drutvu primetno se smanjuje, a sastav stari. Pri niskoj temperaturi pele
ugibaju i ostaju u konici. U normalnim uslovima, za razvitak jedne pele od larve do
imaga potrebno je 25 27 mg proteina, ili 46 mg azota28. U jako zaraenim
zajednicama, u kojima se primeuje deficit belanevina, ak i odstranjivanje Varroe
ne omoguava ouvanje drutva tokom zime, jer su pele nekvalitetne. Prihranjivanje
pela eernim sirupom radi dopunjavanja zimskih rezervi hrane, kae Sotnjikov,
godina, med (ast izuzecima) i vosak bez izuzetka, izneverili su narodno verovanje.
Med i vosak vie ne poseduju boanska svojstva prirodne istote i zdravstveno
hranidbene vrednosti, ve u sebi sadre ostatke opasne hemije, a med i prekomerne
doze vetaki unesenih antibiotika.
Saznanje da med nije ispravan i da je postao opasan, izaziva stres
potroaa, koji kao i u pelinjoj zajednici neprekidno traje. Jer, saznanje da:
1. naftalin izaziva raznovrsne mutagane, embriotoksine i kancerogene
efekte, koje imaju za posledicu patoloke pojave i anomalije razvia ploda, mrtvo-
roenje i spontani pobaaj. A naftalin se koristio i jo se moe nai u praksi nekih
pelara kao lek protiv varroe. U SAD i SSSR-u njegova je upotreba zabranjena jo
1987.godine.
2. AMITRAZ zagauje med i vosak, i ispoljava kancerogeno dejstvo,
saopteno je na III meunarodnom sinpozijumu o Varroozi odranom 1984.godine u
Splitu. Dve godine kasnije (1986), na internacionalnom savetovanju o zdravstvenoj
zatiti pele odranom u Zagrebu, dr Taplay, direktor Instituta za pelarski razvoj i
izuavanje meda u Bremenu (Nemaka), potvrdio je sumnje iz Splita i referisao o
mutagenim i teratogenim svojstvima amitraza. Kao supstanca, amitraz nije
kancerogen, ali metaboliti amitraza foramidin, 2,4-dimethylanilin i ksilidin su
kancerogeni, mutageni i teratogeni.
Teratogeno dejstvo metabolita 2,4-dimethylaniline.
Uraena je jedna ozbiljna studija 2001. godine tako to je prouavan uticaj
amitraza i njegovog metabolita (2,4-dimethylaniline) na preivljavanje, rast, razvoj i
teratogeni efekat kod abe Xenopus laevis kojoj je prirodno stanite jezero Viktorija31.
Ovaj projekat je rezultat saradnje naunika iz Holandije, Kenije i Zimbabvea. Edem
zaetog ploda je najea posledica amitraza. Kod 100% preivelih embriona dolazi
do edema pri koncentraciji od 5 mg/l. Teratogeni indeks amitraza je 2,7, a njegovog
metabolita (2,4-dimethylaniline) vei od 5. Kod svih embriona pri koncentraciji od 25
mg/l je zapaen gubitak pigmentacije (boje) i encefalomegalija (nenormalno uveanje
mozga). Tako je prema svim naunim pokazateljima, metabolit amitraza 2,4-
dimethylaniline okarakterisan kao teratogen.
U istraivanju koje je uraeno na mievima da bi se utvrdio uticaj amitraza na
reproduktivnu funkciju, a koje je nadzirala Dr Fiona Young, 200332, utvreno je da su
enke mieva kojima je tokom 5 dana davan amitraz kroz hranu (50 mg/kg) pre
parenja, gubile veliki broj fetusa (plodova) prevremenim koenjem, za razliku od
enki kojima nije davan amitraz. Kada je ista doza davana tokom 5 dana pre parenja
mievima mujacima, plodovi u uterusu enki su bili statistiki znaajno manji nego
kod mieva koji nisu dobijali amitraz. Isti efekat amitraza na plodnost je utvren i kod
pacova i zeeva, ali se ne raspolae podacima za ljude.
Palermo-Neto J, Sakate M i Florio JC. (1997)33 utvrdili su da je izlaganje
enki pacova (dojilja) odmah nakon koenja hrani koja je sadrala dnevnu dozu od
10 mg/kg amitraza, dovelo do tranzitornih promena u razvoju i ponaanju mladunaca
(kasniji razvoj dlake, kasnije otvaranje oiju, kasnije sputanje testisa).
Zbog naina primene amitraza, oni (foramidin i ksilidin) nalaze se svuda u
konici, pa i u medu i u vosku.
Tom prilikom dr Talpay je upozorio da je problematina strana voska
zagaenog amitrazom u njegovoj primeni u medicini, a posebno u kozmetici, budui
da je amitraz liposolubilan i, kao takav, nalazi se i stalno ostaje u strukturi voska.
Koeniger i Fu izrazili su sumnju u ispravnost amitraza i ukazali na njegovo
kancerogeno delovanje. A Ruttner je upozorio da med iz konica tretiranih amitrazom
nije za upotrebu u ishrani ljudi zbog rezidua. Jurij Seneganik, pelar i biohemiar po
3.7. FUMAGILIN
U toj grupi uzoraka, ostataka antibiotika nisu bile vrste meda iz Grke,
vedske, Austrije, Finske i Belgije42.
Da se tamo ne ale sa zdravljem ljudi, pokazuje primer suspenzije uvoza
kineskog meda. Veterinarski komitet EU 25. januara 2002. g,. izglasao je suspenziju
uvoza proizvoda ivotinjskog porekla iz Kine u EU. To se odnosi kako na proizvode
namenjene humanoj upotrebi tako i one za ishranu ivotinja, a jedan od glavnih
proizvoda na koje se suspenzija odnosi je med. Proizvodi koji su ve upueni u
Evropu bie primljeni, ali i podvrgnuti detaljnom ispitivanju. Na osnovu te odluke,
Evropska agencija za standarde hrane naruila je tokom februara dodatne testove
kineskog i meanog meda koji se prodaju u Velikoj Britaniji. Od 16 uzoraka, u 10 su
otkriveni ostaci antibiotika hloramfenikola, a u est ostaci streptomicina. Ista agencije
je javila o povlaenju kineskog meda iz prodaje43.
pesticidima. I smo kvalitetno i bioloki isto sae moe odgovoriti funkciji koju mu je
Priroda odredila.
Iako pele marljivo i pedantno, gonjene instiktom ienja, pripremaju elije45
saa za zaleganje, one nisu u mogunosti da ih potpuno oiste od delova kouljice i
ostataka otrovnih i drugih materija koje su pelar i nimfa ostavili u elijama saa. Na
taj se nain normalne elije vremenom degradiraju, postaju manjeg obima, pa se iz
nijh izvode sitne pele46, a iz zatrovanih elija izlaze oteene pele i zatrovan med.
Na pojavu degradacije saa, jo daleke 1937. godine, na 11. Meunarodnom
kongresu pelara u Parizu ukazao je Descont (1938)47 u svom referatu, kada je,
pored ostalog, rekao: Jedan od uzroka degradacije pela nalazi se u samoj eliji. To
je kouljica (kokon) nimfe koju pele, raajui se, ostavljaju u svojoj kolevci.
Tabela 10. Uticaj kvaliteta saa na telesnu masu pela (preuzeto od Lebedeva)
Izleeno generacija Prosena masa pela, Umanjenje mase tela,
Boja saa
pela mg mg
svetla 0 123 0
mrka 12 120 2,4
tamna 1012 118 3,7
crna 2526 106 13,1
Tabela 11. Promene na sau (DB mere) (prema podacima Taranova, PELAR 3-4/93)
Jedinica Novo Izvedeno generacija pela
Pokazatelji
mere sae 1 5 10 15 20
Poveanje 150+(131,3) 150+(528,4) 150+(1016,2) 150+(1511,6) 150+(208,6)=
gram 150
teine sata =181 =292 =312 =324 322
na 1
pokolenje % 100 120 194,6 208 216 214,6
Fararova teza da je aktuelni pelar najvei neprijatelj pela ima uporite staro
vie od sto godina koja je na svetlost dana doneo na asopis kada je ovek-pelar
opljakao pelama med. to se dalje dogaalo opisao je urini u tekstu Pelarska
zima u Pelaru br. 2 za februar 1898. godine (da ne bi bilo zabune, to je kraj
devetnaeatog veka).
I poslednju kap meda pele podele izmeu sebe dodavajui je jedna drugoj
sisalicom. One koje su najblie matici, dobijaju ponajvie sa zadatkom da i poslednju
kap upotrebe na ishranu matice. Krajnji redovi zatim prvi umiru od gladi s nekim
tihim, sveanim, pravim stoikim spokojstvom. I tako redom umiru sve, do one
sredinice gde se matica nalazi. Tada u rojevima vlada tiina koja je svojstvena samo
organizmima koji umiru od gladi. Pele hraniteljice, ili one koje su se desile blizu
matice i koje su kao amanet od drutva dobile najvie meda za ishranu matice,
njihove majke, i poslednje napore svoje snage upotrebljavaju i iz usta svojih
odvajaju da ishrane svoju majku. Prema fizikoj svojoj snazi redom do poslednje
umiru, a matica ostaje da ivi jo dva dana po smrti celog drutva, a zatim i ona
umire.
Matica moe gladovati samo 2 sata, inae umire, tvrdi gospoa Atchiey u
svom asopisu The Southland Queen. Zimi moe i due bez hrane izdravati, jer
onda ne lee jaja77.
biloloki prirodno snanog drutva. U istoj meri bilo je optereenje zadnjeg creva, pa
su u prolee tako formirane nazovi jake zajednice bile najvie zagaene izmetom, i
sa najvie sa plesni zahvaenog saa. Od nozeme je obolelo 28,1% vie jakih nego
prirodno bioloki snanih drutava. Eksperimentalno je utvreno da spajanje vie
drutava u jednu konicu kod pela izaziva, i dosta dugo odrava stanje
razdraljivosti, to se negativno odrava na sadraj rezervnih hranjivih materija u
njihovom organizmu. I ferment katalaza, zaduen da spreava truljenje izmeta u
konici i da titi pele od uginua, kod ovakvih drutava je manje aktivan u proseku
za 12,1%.
Rezultati zimovanja su se negativno odrazili na proleni razvoj i produktivnost
pelinjih drutava. Pelinje zajednice formirane od slabia sa jeseni imale su 21,6%
manje legla i isto toliko manje meda istie Lebedov i istie da ova, kao i s jeseni
formirana drutva od po dve slabije zajednice od iste koliine pela, u toku sezone do
24. juna nisu bila u stanju da se razvijaju kao prirodno bioloki snana drutva. Ona
ni do kraja ogleda nisu dostigla razvoj jakih pelinjih zajednica. Zato jako drutvo lako
prezimljava. Ali i u jaini pelinje zajednice koja se priprema za zimu, ne sme se
preterati sa vetakim pojaavanjem drutva. U tom sluaju pojavljuje se viak
toplote, usloava se ishrana pela i zimovanje protie loije, upozorava Taranov i
savetuje da zazimljena pelinja zajednica treba da pokriva 9-11 ulica u DB konici,
poto su i ogledi Jakovljeva (1971) pokazali da se optimalna snaga zazimljenog
drutva nalazi u tim granicama.
Optimum od 9 do 11 ulica pela u DB konici obezbeuje balans izmeu
ukupne koliine vode nastale respiratornim putem (ukljuujui i primljenu slobodnu
vodu) i gubitka vode koji nastaje isparavanjem, tako da ne dolazi ni do pojave ei, ni
do pojave akumuliranja vode u organizmu pele. Pelinje zajednice manje od
optimalnih imaju problema sa vikom vode pa ih treba utopljavati tokom zimovanja
(na taj nain se smanjuje potronja hrane i stvaranje metabolike vode). Snanije od
optimalnih zajednica koje pate od ei treba pokriti folijom (mala potronja meda po
jedinici pele).
Jako pelinje drutvo koje je rezultat dara prirode je poeljno drutvo za
zazimljavanje. Ono nazovi jako drutvo koje smo montirali spajanjem dva osrednja
drutva, nije i poeljno drutvo, i ne treba ga tako stvarati. Gospodin dr ivadinovi, u
Pelaru 11/97 str. 336 je to plastino elaborirao i u zakljuku nam dobronamerno
savetovao: Krajnje je vreme da se otreznimo i da shvatimo da se prirodom ne moe
upravljati, ve da joj se moe pomagati ili odmagati.
Zato Milan Mati, iz apca, tokom septembra sve slabo razvijene zajednice
rasformira i pripaja drutvima srednje jaine, ime postie dva cilja: prvo, vri
masovnu pozitivnu selekciju na pelinjaku i, drugo, pojaavanjem osrednjih drutava
pelama i hranom iz rasformiranih konica dobija snane pelinje zajednice i
optimalne zalihe hrane, to je preduslov broj jedan za uspeno zimovanje i
izimljavnje, a time i prevenciju protiv nozemoze.
1
Bekei, 2005.
2
Ibid.
3
Mlaen i sar., prema citatu Stevanovieve i sar., 2000.
4
Citat iz lanka u "American Bee Journal"-u za 1993. godinu koji je sadran u knjizi
"Savremeni principi pelarenja, dr med R. ivadinovia
5
Maksimovi, Petrievi.
6
Maksimovi, Petrievi, 1994.
7
Stanimirovi i sarad.. 2000.
8
Kad se nae u odrasloj peli (injiciranjem ili utrljavanjem u telo), ovaj virus se brzo
razmnoava i ubija je za tri dana. Larve mogu da preive unoenje virusa, ali neke od njih
postaju latentno inficirane odrasle pele (ivadinovi, 2005).
9
Momo Konar, dipling. poljopr. iz Aleksandrova, Izvetaj na Novosadskom savetovanju
2003. godine.
10
Pelar br.8, avgust, 2009.
11
D. Kreculj, 2007
12
S. Rai, Sindrom nestajanja pela, Pelar br 11 za novembar 2007.
13
Biro za tehniku pomo i razmenu informacija Evropske Unije.
14
Pelar 1/ 2012.
15
J. N. Kantar, Sa zdravim pelama u XXI vek, SRPSKI GUTENBERG, Beograd, 2001.
16
Harman, 2005.
17
Pelovodstvo za septembar 2009.
18
T. F. Domackaja, 1982., prema Sotnjikovu, 2009
19
Hajdak,1961.
20
Hajdak, 1937, 1954
21
Glinski, Jaro,1984, 1985.
22
Glinski, Jaro, 1988.
23
De Jong et al., 1982
24
T. F. Domackaja, 1982; Schneider et al., 1987.
25
T. F. Domackaja, 1982.
26
Pechaker, 1987.
27
Gaponova, Meljnik, 1977.
28
Alfonsus 1933; Hajdak, 1949.
29
Pukadija i sarad., 2004.
30
Od pojave uverenja u efikasnost pojedinih antibiotika na Bacilus larve, nastala je praksa
koja se iroko rasprostranila u Severnoj Americi, da se preventivno tretiraju sve zajednice
na pelinjaku. Tako, u Severnoj Americi itavih 70 godina antibioticima je davana glavna
prednost u kontrolisanju amerike kuge (an-Pjer aplo, L`ABEILLE DE FRANCE ET
L`APIKULTEUR - 849, jun 1999. Ta se praksa, naalost prenela i kod nas, pa na
pelarskim tribinama sluamo profesore doktore i uspene pelare koji nauno dokazuju
tu jalovu praksu).
31
O. Osano, odipo@africaonline.co.ke; A. A. Oladimeji; M. H. S. Kraak; Nj. Admiraal
32
Flinders University, Adelaide, Australia, School of medicine, Department of medical
biotechnology, fiona.young@flinders.edu.au
33
Departamento de Patologia, Faculdade de Medicina Veterinaria e Zootecnia, Universidade
de Sao Paulo, Brasil
34
Apiacta, 2003.
35
Pela, Zagreb, 6/86, str.l68
36
"Pelar" 1/2002, str.4
37
Stanoji, 2001.
38
"Beogradski pelar" br.15 za mart 2002. godine
39
kenderov, S., Ivanov, C., Pelinji proizvodi i njihovo korienje, NOLIT, Beograd, 1986
40
Politika (dnevni list) broj 34 od 1. i 2. maja 2009. godine str 1 i 11,
41
Mladenov, 1997.
42
Cvetkovi, 10/2002.
43
Cvetkovi, 11/2002.
44
Spivak, prema Dugali i sarad. 2005.
45
elija (latinski cellula = mala sobica) je kao to se zna kolevka koju sama pela gradi da
se u njoj rodi njeno potomstvo, ili da joj slui kao magacin za med i cvetni praak.
Napravljena je od materije koju pela u sopstvenom telu spravlja, elija je od najistijeg
voska koga uopte moe biti. Sagraena je dakle od "due cvea, jer kao to je
ispitivanjima utvreno vosak postaje od meda...(i polena, prim. J.K..) Zato je elija
estougaona, a ne okrugla kao pelinje telo? Zbog ekonomije, jer od svih elija iste
zapremine koje se mogu sloiti jedna uz drugu bez praznina izmeu njih, estougaonici su
geometrijski oblici za koje je potrebno najmanje materijala. To je jo u IV veku utvrdio
matematiar Pappus iz Aleksandrije, on koji je u pelama video "velike geometre". Kada
bi kakav um izvan zemaljske kugle pitao ta je na zemlji najsavrenije stvorila ivotna
logika, tada bi mu trebalo pokazati medno sae, rekao je mudri i velianstveni Meterlnik.
A kako je prave? Sevdi, zavravajui svoja matematika izlaganja, kae: Pela-arhitekta
stvorila je plan. Na praznom prostoru odredila je mesto prve elije, dok e se ostale reati
po matematikoj tanosti u zavisnosti od prve. Tako se gradi prvi st, a dok je on jo u
izgradnji, ve se zapoinje u izvesnoj udaljenosti i drugi i trei A Huber, koji je sve
video, video je kako je jedna mlada i jo nedovoljno iskusna pelica, gradei elije saa
u redu svojih starijih sestara, pogreno postavila jednu esticu voska. Uklonie je odmah
u stranu i jedna od starijih zauze njeno mesto, skide pogreno postavljenu esticu, preradi
je i opet pusti mladu pelicu da se ui i, dalje rdi! ta na to da kaemo? (Dimitrijevi,
Jugoslovensko pelarstvo 7/1934).
46
Taranov, 1993.
47
Descont, G., Problem pelinjih elija, Jugoslovensko pelarstvo br 5 i 6, Beograd,
1938.
48
Protivna miljenja: Root je posle ogleda sa okvirima starim 25 godina, izjavio da zidovi
elija imaju uvek skoro istu debljinu, jer pele uklanjaju kokone ukoliko pokriju zidove.
Ipak, ako na dnu ostane 8 do 10 naslaganih slojeva, one produe elije da bi imale istu
dubinu na starom sau debljine 2 do 3 mm gde se leglo uvek dobro razvija ne smanjujui
svoj rast. Baldensperger, posle iskustva od 56 godina na svojim pelinjacima, nikada nije
naiao na kakav okvir koji bi morao izbaciti zato to su mu kouljice suzile elije.. Iz
godine u godinu su se u mojim okvirima izvodile 7 do 8 generacija pela iako su mnogi bili
u upotrebi i u primitivnim konicama na Alpima, u Aliru, ili Palestini, i video da su se
preko 200 generacija izvodile u njihovim elijama, ne primeujui nikakve tetne
zadebljine ... to se popravka saa tie, roj, kao mlad organizam, vie voli novo sae, i
istei konicu otkida itave komade starog saa. Isto je to i u primitivnim konicama, gde
se svake druge ili tree godine obnavlja sae, a to je vreme kada bi mogle nastupiti tetne
posledice". I American Bee Journal (jun 1935) sa potpisom g. Miller-a uporujui elije
starih okvira koji su u upotrebi vie od 24 godine, a jedan jo od 1885. g., sa novima, ne
nalazi da ima kakve razlike u dimenzijama, "niti da ima razlike u krupnoi pela koje su se
u tim okvirima izlegle". Ako bi iz ovog pitanja trebalo izvesti kakav zakljuak, mogli bi rei
da pele u datoj prilici znaju da izvre podmalaivanje saa (Derscont, 1938).
49
Grobov, Lihotin, 1989. prema Lebedevu.
50
Aleksimicer, Bodnaruk, Kubajuk, 1997, prema Lebedevu.
51
Cvetkovi, 2003.
52
U aprilskom broju asopisa American Bee Journal 2006. godine, u radu pod naslovom
Preivljavanje u funkciji uzgoja matice u pelinjem vosku koji sadri kumafos, objavili su
rezultate svojih dvogodunjih istraivanja o uticaju kumafosom kontaminiranog voska na
uzgoj i preivljavanje matica.
53
Ppm = delovi u milionu
54
Walner, 1999.
55
Nosr&Walner, 2003
56
E.H. Frost, D. Shutler i K. Hillier, Uticaj lekova protiv varoe na memoriju pela. (Rezultati
istraivanja koji su predstavljeni na Amerikoj konferenciji o istraivanjima u oblasti
pelarstva, (Pelar 12/10, str. 589)..
57
Madren, 1995, prema ivadinoviu, 2000.
58
ivadinovi, 2002.
59
Pregled lekova koji se koriste u svetu u suzbijanju pelinjih bolesti u svetlu rezolucije 34.
kongresa Apimondije 1995, Kantar, 1998):
60
Meunarodni struni seminar Pelarenje za budunost, Ni, 14.-15 XII 2002. godine
61
prema ivadinoviu (2004)
62
Slovenski ebelar 4/88
63
Slovenski ebelar 3/88).
64
Svake jeseni gospodin aplo zazimljuje 900 drutava u Kvebeku (Kanada), inspektor je
pelarstva.Beogradski pelar br.35, za novembar 2003. godine.
65
Peterson, prema Lebedevu.
66
Dedenski, 1998. prema Lebedovu.
67
Taranov, 1993.
68
Walner, 2002
69
Gubin i Halifman su hteli da utvrde stepen tog uticaja. Oni su u gnezdo drutva
srednjoruske pele stavili prazan st u kojeg je matica uskoro zalegla jaja. Pre nego to
su se iz jaja izvele larve, st su premestili u drutvo kavkaskih pela, iz koga su prethodno
odstranili sve ramove s otvorenim leglom. Kavkaske pele bile su prinuene da neguju
tue larve. Kad je leglo bilo zatvoreno izvadili su ramove iz konice i stavili ih u inkubator
gde je temperatura bila ista kao i u konici. U tim uslovima pele su se normalno izvele i
uskoro, hranei se medom i polenom, postale su radno sposobne. Od njih su formirali
drutvo i dali mu mogunost da poklapa med. To je bio odluujui momenat
eksperimenta. Istraivai su znali da kavkaske i srednjoruske pele ne poklapaju med na
isti nain. Kavkaske pele, kad sazri med u elijama, votane poklopce priljubljuju uz med
tako da st s medom odaje utisak kao da je mokar. Srednjoruske pele, pak, izmeu
meda i votanog poklopca ostavljaju sloj vazduha pa st izgleda beo (suvo poklapanje).
Kad su eksperimentalna drutva zavrila svoj rad ispostavilo se da su kavkaske pele
odstupile od gena svojih predaka; deo elija sa zrelim medom one su poklapale po ruski,
dok su srednjoruske pele, kada su njihove larve uzgajile kavkaske pele, stekle manir da
med poklapaju na mokri nain, kao to ine kavkaske (Miloradovi, 1998/1)
70
Lebedev.
71
Tomain, 1991.
72
Avetisjan.
73
Pelar 9/90, str. 272.
74
Bila, Pelar 2/81, str. 38
75
Termoreim pelinjih drutava, Pelar 2/81, str.38
76
Revija SELO 12/96, br. 45, str. 33.
77
M.Marinkovi, 2003.
78
Pelar, 2/99.
Tabela 12. Uticaj koliine morske soli na duinu ivota pela (prema podacima
Smirnova)
Koliina morske soli na 1 litar sirupa
bez soli 0,1-0,2% 0,5% 1% 5% 10%
1-2 g/l 5 g/l 10 g/l 50 g/l 100 g/l
odjednom navale na vodonou, i u urbi sisaju iz nje istisnutu kap vode. Vodu
unesenu u konicu pele distribuiraju u elije u malim kapljicama. Park (1929.) je
utvrdio da pele smetaju kapljice vode u deformisane elije na krajevima saa, ili u
elije u kojima se ve nalaze jaja i najmlae larve. Lepezanjem krila pele e
regulisati njeno isparavanje. Ukoliko je potrebno, unetu kapljicu vode e pokretom
glave razmazati u vidu tankog filma po gornjem zidu elije. Ovim postupkom ubrzae
proces isparavanja i poveati efekat hlaenja legla6.
U zavisnosti od tempereture spoljnjeg vazduha, pele vodonoe donose vee
ili manje koliine vode, ee ili ree poleu na pojilo, due ili krae se zadravaju u
konici, vei ili manji broj pela nektarua preuzima ulogu vodonoa, veom ili
manjom brzinom pune medni mehur vodom.
Iz tabele 13 vidi se aktivnost pela vodonoa, zasnovana na istraivanjima
Jeskova.
Leti kada nema pae i bez vode na pelinjaku, pele su ljute, napadaju i ne
moe im se prii bez zatitne opreme. Kao ilustraciju ovakvog raspoloenja pela,
asopis PELAR je u dvobroju za oktobar i novembar 1949. godine, na strani 210,
objavio iskustvo jednog vajcarskog pelara, koje u obradi prenosimo: Mirne i
blagorodne pele kojima je pelar bez bojazni prilazio, odjednom su postale jako
ljute i napadale su dalje od konice. Uzrok je otkrio, kada je 1911. godine proitao u
jednom asopisu da su pele jatimice pojurile na vodu u postavljenom pojilu. edan
ovek obino je zle volje, pa i kod pela moe biti slino. Kada je obezbeivao
redovno vodu na pelinjaku, primetio je da se njihovo raspoloenje jasno promenilo,
postale su mirne i prestale sa napadanjem.
Pojilo na pelinjaku lti je odlian indikator stanja pae dotinog dana. Ako
na pojilu nema pela, ili ih je veoma malo, paa je obilna, a ukoliko su pele prekrile
pojilicu i utroile veu koliinu vode, znak je da cvetnice ne mede i da je temperatura
spoljnjeg vazduha uzrok nemedenju. U prolee, pojilica puna pela znak je da je na
delu ekspanzija razvoja pelinjih zajednica na vrhuncu.
Pojilice napunjene oplemenjenim eernim sirupom odlino slue kao
putokaz pelama za brzo pronalaenje mesta pojila na pelinjaku prilikom prvih
proisnih letova pela u februaru, kao i odvraanja pela sa nehigijenskih napajalita
koja su poseivale do aktiviranja pojilita.
Za stvaranje i odravanje visokoproduktivnih, prirodno bioloki snanih i
zdravih pelinjih zajednica neophodna je higijenski ispravna voda na pelinjaku, koja
ima ne manji znaaj od konice naseljene pelama. Neodgovornost pelara za
obezbeenje pelama higijenski ispravne vode naplauje se izgubljenim medom i
obolevanjem pelinjih drutava.
do oplodnje u bliskom srodstvu. Ovo ima vie negativnih posledica, od kojih je jedna
tzv. areno leglo, na to pelari malo obraaju panju, ali zato imaju malo legla i
slabana pelinja drutva.
ta je areno leglo?
Zabluda!
To je ahovska tabla na kojoj su posednuta samo crna polja, a bela polja
neposednuta, prazna. Pelar, naviknut da jednim pogledom vidi besprekorno,
votanim poklopiima, poklopljene sve elije saa sa obe strane sta, iznenadi se
kada uoi ratrkane poklopljene elije, a izmeu njih prazninu - elije bez legla.
Matica sparena u bliskom srodstvu polae i do jedne polovine letalna jaja,
odnosno jaja iz kojih bi se poeli razvijati tzv. diploidni trutovi, koje pele, gonjene
prirodnim nagonom, prepoznaju, i nakon izvoenja iz jajeta, u roku od nekoliko sati
sve takve larvice isiu, pa pelar vidi prazne elije saa u emu prepoznaje areno
leglo.
Meutim, najnovija istraivanja nemakih naunika (Kleinhenz i sarad. 2003),
o kojima je informisao prof dr Jovo Kulinevi8 menjaju do sada uvreeno verovanje,
da prazne elije koje se mogu lako zapaziti unutar kompaktnog poklopljenog legla, i
koje smo nazivali areno leglo, nisu uvek posledica loe matice, nastale usled
starosti, niti sparivanja u bliskom krvnom srodstvu. Nego...
...Prazne elije unutar kompletno zaleenog legla, prema najnovijim
istraivanjima nemakih istraivaa, slue pelama za termoregulaciju unutar
pelinjeg gnezda. Na takvom se poslu pojedine pele u pojedinim elijama, bez
pokretanja mogu zadrati i do 45 minuta.
Bojom obeleene, pele na povrini poklopljenog legla odravaju
temperaturu grudi u pojasu od 32,2C do 38,1C. Veina posmatranih pela u
praenom periodu, napravilo je po nekoliko ulaenja u prazne elije u podruju
poklopljenog legla i zadravanja u njima, due od dva minuta. Tamperatura grudi
pela u momentu ulaska u eliju izmerena je izmeu 34,1C i 42,5C. U 83%
sluajeva ta temperature je bila via (maksimum 5,9C, proseno 2,5C) nego
temperature pela na povrini legla. U praznim elijama izmeu legla, pele koje su
proizvodile toplotu imale su srednju temperature od 40,6C. Pele koje su se samo
odmarale u elijama imale su temperaturu od 32,7C i nisu obavljale nikakvu vidljivu
aktivnost.
Pele koje su proizvodile toplotu razlikovale su se od onih koje su se
odmarale po neprekidnim disajnim pokretima abdomena (trbuha). Prenos toplote sa
povrine legla od strane pojedinanih pela i onih unutar praznih elija simuliran je
pod kontrolisanim uslovima. Zagrevanje na leglu izaziva jako povrinsko zagrevanje
poklopia i do 3C u toku 30 minuta. Prenoenje toplote je 1,9 do 2,6 puta efikasnije
kada su grudi pele u direktnom dodiru sa poklopljenim leglom, nego kad to nije.
Zagrevanje unutar prazne elije podie temperature susednih elija sa leglom do
2,5C u toku 30 minuta. Rasprostiranje tako proizvedene toplote moglo se
registrovati na razdaljini do 3 elije sa leglom od mesta gde se nalazi vrua pela.
Ovo najnovije otkrie nemakih naunika, o termoregulaciji unutar pelinjeg
gnezda i ulozi praznih elija u podruju poklopljenog legla iz osnova menja
dosadanju teoriju o arenom leglu. areno leglo je bilo zabluda.
Do ovog istraivanja uglavnom se smatralo da dobra matica treba da zalee
svaku eliju sa to je manje mogue preskoenih elija. Ako je takvih elija podosta,
smatralo se da je to posledica starosti matice ili sparivanja u bliskom krvnom
srodstvu, to ponekad moe biti i tano.
1
abarov.
2
Kulinevi.
3
Jeskov.
4
Smirnov.
5
Lindauer.
6
Lindauer, 1954.
7
Lindauer
8
Vrue pele u praznim elijama unutar legla, Pelar br.6 za jun 2006.
9
Iz predavanja abakim pelarima Miljka ljivia, predsednika SPOS-a, 20. marta 2005.
godine.
10
Spasi, Potresno saoptenje za javnost regionalne asocijacije, Pelar br, 3/2005).
11
Stimulativna prihrana u periodu avgust/oktobar ima za posledicu raanje kratkovenih
pela. Pelinje zajednice stimulativno prihranjivane krajem leta imale su u proseku oko
40% vie pela nego kontrolna drutva bez prihrane, ali je krajem zime situacija bila
sasvim drugaija. Kontrolna drutva bez stimulativnohg prihranjivanja imala su 10% vie
pela nego pelinja drutva ija je jaina uveana stimulativnim prihranjivanjem u avgustu
prethodne godine (Kulinevi, 1993., Pelar 7,8 i 9/1993).
Alen Kaja (1956)6, lan francuske Akademije nauka, pelar iz ljubavi prema
pelama, uzgojio je matinjake u gnezdu pelinje zajednice bez izolovanja matice
reetkom, bez njenog privremenog zatvaranja ili uklanjanja. On pritom polazi od
aksiome da se u normalnom pelinjem drutvu matica spontano zamenjuje samo u
dva sasvim odreena sluaja: (1) kad je konica obezmatiena smru matice, kad je
ova prestarela, kad je nekim sluajem nestala, ili kad su je ubile radilice zbog slabog
polaganja jaja, i (2) kad se drutvo sprema za rojenje... Vetake metode izvoenja
matice i proizvodnje matine mlei, kae cenjeni naunik, sve su skoro zasnovane
na obezmatienju.
Za uspeh svoje metode Kaja navodi sledee uslove:
- treba raditi samo sa vrlo jakim drutvima, iji broj pela iznosi najmanje
40.000, uz neprekidno prihranjivanje, koje stimulie maticu na neprekidno polaganje
jaja. Matica ne sme biti starije od dve godine;
- spoljna temperatura treba da bude povoljna (maj-jun), da ima obilje pae,
a drutvo s kojim se radi treba zatititi od none hladnoe.
Ovako ispunjeni zahtevi dovode pelinje drutvo u takve okolnosti da se u
njemu u kraem ili duem roku raa nagon za rojenje. Tada poraste unutranja
toplota u konici i nastane veliki broj pela koje se oseaju stenjene. Tu je i veliki
broj mladih pela hraniteljica, neophodnih za ishranu matinih larvi. Upravo ovome je
Kaja i teio da drutvo doe u stanje nepostojane ravnotee. U tom momentu
pelar treba da se umea, tako ta jedan okvir sa leglom izvadi iz konice i na
njegovo mesto stavi okvir sa tek presaenim larvicama (ili okvir sa samo jajima ili
larvicama pripremljenim po metodi ri-ja , Aleja, Hopkinsa..., prim J.K.).
Mlade pele u ogromnom broju prihvataju dodati uzgojni materijal i gonjene
nagonom luenja mlenih lezda, hrane dodate larvice, a one ije su votane lezde
u punom naponu brzo dograuju matinjake. Matinjaci dobijeni na ovakav nain,
sadre relativno veliku koliinu matinog mlea, koja ve drugog dana dostie 350-
400 mg dok matinjaci dobijeni drugim postupcima nikad nemaju vie od polovine te
koliine, istie Kaja i nastavlja: Na ovaj nain povezuju se povoljni uslovi za pojavu
rojenja, uslovi koji se mogu odrati (u jednoj konici) nekoliko nedelja, a da ipak ne
doe do izletanja roja. Do rojenja nee doi ni kada povremeno dodajemo drutvu
izvestan broj vetakih matinjaka sa presaenim larvicama, ne dozvoljavajui da se
sluajno u njemu izvede mlada matica.
Rajko Pejanovi (2003), iako selei pelar koji pelari sa preko 100 LR
konica, koristi matice iz rojnih matinjaka koje proizvodi po vlastitoj metodi koju je
nazvao Metoda kontrolisanog rojenja.
Kada se posle tridesetgogodinje prakse Pejanovi razoarao u nerojivost
sopstvenih matica koje je uzgojio Dulittlovim postupkom, jer su se u toku dve sezone
i u ponovljenom postupku sve konice izrojile, setio se saveta deda ivana 7 i njegove
pouke: Takav nain uzgoja je veoma skup, to sam iskusio, trokovi se mogu smanjiti
samo davanjem veeg broja larvi uzgajivakom drutvu, ali tada neminovno opada
kvalitet matica.
Metoda kontrolisanog rojenja sastoji se u injenici, da se dozvoli
razmnoavanje samo onim maticama koje imaju najbolje osobine, ba onako, kako
se deava u prirodi, a ostalima ne dozvoljava. U vezi s tim:
- Vri selekciju pelinjih zajednica na osnovu uvida u ostvarene prinose u
poslednjih nekoliko godina i izdvaja najelitnije;
- u zavisnosti od potrebe za brojem matinjaka, najboljoj zajednici
dozvoljava da povue matinjake, a ako ona okleva tada je podstie na rojenje, i njoj
preputa da odlui kada e povui matinjake;
- kad povuku rojne matinjake, zajednice deli na oplodnjake dimenzije
Alpske konice u kojima e se matice izlei i iz kojih e poleteti na sparivanje. U
njima e se mlade matice razviti, uveati drutva i pokazati svoju pravu vrednost, te u
njima uspeno prezimljavati;
- kao i Kerle, i on u martu naredne godine rezervne matice koristi za
saniranje bezmataka i zamenu starijih matica.
U njegovom modelu oplodnjka vri odabir najboljih drutava iz reda onih
matica koje je u proizvodnim drutvima zamenio sa mladim. Od najboljih matica i
drutava u oplodnjacima isprovocira potreban broj da u planiranom vremenu uu u
rojno stanje. On to radi spajanjem oplodnjaka iju je mladu maticu iskoristio, sa onim
koje je odabrao za rojenje, ili pak dodavanjem legla i pela iz ostalih konica onim
oplodnjacima koje je odredio da se izroje. Na taj nain su odabrani oplodnjaci
dvostruko jai, ali je najbitnija injenica da se pele nalaze u rojnom orgazmu, pa e
i matinjaci utoliko biti krupniji, a izleene rojne matice bie bez konkurencije.
pelinje zajednice. U sezoni prolee-leto pela radilica ivi est nedelja (prema nekim
autorima 4-6 nedelja), a nakon dvadesetog dana svog ivota postaje pela izletnica
sabiraica nektara i polena. Naravno da je ova starosna granica relativna, jer moe
da varira u zavisnosti od spoljne sredine i potrebe samog pelinjeg drutva.
U bivem SSSR-u strunjaci su22 ogledima utvrdili da su pele izvedene u
drutvu teine 2,2 kg ivele i radile due u proseku 4,8 dana od pela izvedenih u
drutvu teine 0,9 kg, to se najdirektnije odrazilo na medoproduktivnost. Uzmimo
kao primer da na poetku pae dva pelinja drutva imajuj istu jainu od oko 40.000
pela, ali prvo, koje se samostalno razvijalo pod najpovoljnijim biolokim uslovima, a
drugo koje smo formirali od dva, tehnikom dvomatinog pelarenja ili razvili zrelim
leglom iz slabijih zajednica, dakle leglom koje je oskudevalo u hrani, da paa
traje 25 dana, da je dnevni unos u oba drutva jednak i da iznosi 2 kg nektara. Prosta
raunica kae da je drugo drutvo na toj pai proizvelo 50 kg meda, a prvo - 59,6 kg
ili 9,6 kg vie od drugog, iz razloga to njegove pele izletnice u proseku ive 4,8
dana due nego pele radilice drugog drutva.
U svetlu navedenih injenica proizilazi zakljuak da je naslee i ishrana
radilikih larvi presudan bioloki faktor za jainu pelinjeg drutva i za radnu duine
ivota pela u njemu, da se snano drutvo neguje cele godine, i objanjava razliitu
produktivnost pelinjih zajednica, odnosno visoku produktivnost po jedinici ive mase
u jakom, a nisku u slabom pelinjem drutvu.
Tabela 19. Pregled rada kvalitetne matice (Izvor, Lev Plunikov, 1994).
Ukupno
Dnevni Leglo Starosna dob pela u danima
Dan pela
kapacitet staro1-12
pregleda
matice dana,broj od1-12 od13-24 od25-36
Kada bismo imali matice koje proseno polau 2.000 jaja u toku 24 sata, ne
bi bilo potrebe za maltretiranjem pela, niti za enormnim fizikim naporom sa
dvomatinim pelarenjem. Matici klase 2.000 potrebno je 24,6 dana
(49.280:2.000) da zalee sve elije jednog nastavka konice sistema LR (77 elija u
horizontalnom redu 32 elije u vertikalnom redu table saa iznosi 2.464 na jednoj
strani sata; toliko imamo i na drugoj, ukupno 4.928 elija na obe strane; 4.92810
okvira to iznosi 49.280 elija koliko ima prostora u ploditu) i da razvije leglo teko
oko 49.000 pela. Tako kvalitetna matica u snanom drutvu na optimalnim
rezervama hrane (vie od 12 kilograma meda i 4,4 kg perge), poloie jaja iz kojih e
se izlei dugovene zimske pele, kojih e 4. novembra u drutvu biti oko 30.000
jedinki (tabela 21) i iji e broj od oko 15.000 poetkom marta predstavljati izimljene
pele hraniteljice ranog legla-larvi koje e biti kvalitetno i obilno hranjene. Na njih
pada ceo teret nastavljanja ivota pelinje zajednice.
Tabela 20. Pregled stanja pelinje zajednice za period od 12. aprila do 04. novembra
sa maticama iz ireg rejona Stala-ievac (Izvor mr L. Plunikov, Pelar 5/94, str.
102)
Leglo Uveanje
Dnevni Umrlo (-) i za Kumulativno
staro 1- Starosna dob pela u drutva
Stanje kapacitet UKUPNO zimu roeno uveanje
12 dana, danima,broj pelama za
na dan matice pela (+)** zimskih pela
broj zimu
Broj 1-12 1-12 13-24 25-36 Broj % Broj Broj Broj
12.04, 442 5.310
24.04. 1.002 12.030 5.310 5.310
06.05. 1.301 15.620 12.030 5.310 17.340
19.05. 953 11.440 15.620 12.030 5.310 32.960
31.05. 731 8.780 11.440 15.620 12.030 39.090 100 -5.310
12.06. 1.319 15.830 8.780 11.440 15.620 35.840 100 -12.030
25.06. 1.545 18.550 15.830 8.780 11.440 36.050 100 -15.620
06.07. 1.440 17.280 18.550 15.830 8.780 43.160 100 -11.440
18.07 1.258 15.100 17.280 18.550 15.830 51.660 100 -8.780
30.07. 887* 10.650 15.100 17.280 18.550 50.930 100 -15.830
11.08. 1.157 13.890 10.650 15.100 17.280 43.030 100 -18.550
23.08 778 9.340 13.890 10.650 15.100 39.640 100 -17.280
05.09. 245 2.950 9.340 13.890 10.650 33.880 100 10.650 33.880
17.09. 2,5 30 2.950 9.340 13.890 26.180 82,5 +8.786 8.786 34.966
29.09. - - 30 2.950 9.340 12.320 82,5 +11.459 20.245 23.777
11.10. - - 30 2.950 2.980 88,4 +8.256 28.501 31.481
23.10. 30 30 70 +2.065 30.566 30.596
04.11 0 70 +21 30.586 30.586
*
Naglo smanjenje temperature i zahlaenje koje se odralo u periodu od 12. juna do 18. jula 1991. nije
se negativno odrazilo na kapacitet polaganja jaja Rasinske matice
**Rezultati istraivanja Pelarske istraivake stanice u Harkovu, gde je utvreno da pelinja
zajednica tokom zime izgubi izmeu 11,6 i 60 procenata zazimljenih pela, to je iskazano u sledeem
pregledu (Tabela 21)
Dakle od pla:
(a) izleenih do 27. jula, tokom zime opstane 40% jedinki;
(b) izleenih izmeu 28. jula i 26. avgusta prezimi u procentu od 82,5%,
(c) izleenih izmeu 27. avgusta i 7. septembra tokom zime preivi i prolee
doeka njih ak 88,4%, a one
(d) izleene u periodu od 8. septembra do 13 oktobra prezime i uu u prolee
njih 70% pela. (I. Boro, 1982).24)
Autor ovih redova je koristio gornje pokazatelje u iskazivanju snage pelinje
zajednice za prezimljavanje, i ako rezultati dr Wile sa Instituta u Erlangenu (Odeljenje
za pelarstvo) u Nemakoj odreenije ukazuju na ivot zimskih pela i posledice od
angaovanja letnjih pela u periodu jul-avgust.
Naime, rezultati istraivanja Willa-e (1981)25 (Tabela 22 )pokazuju da pele:
(a) izleene do 1. avgusta, kao letnje pele neguju leglo i obavljaju sve
poslove u konici i vre funkciju sabiraica (nektarua, polenarica i vodonoa), do
kraja leta i nestaju u periodu septembar-oktobar;
(b) izleene do 6. avgusta letnje pele neguju leglo i vre sve funkcije kunih
pela i pela sabiraica. Njih oko 98% isezava iz koice do petka novembra, a oko
2% prezimi i doekaju poetak marta;
Tabela 22. Pregled preivljavanja zimskih pela, (Izvor: Wila, prema Stanojeviu,
Pelar 1/99, str. 10 i Pelar 5/94)
Stanje po mesecima: doeka, ue, nestaje
septembar-
novembar
Pele
oktobar
Aktivnosti pela
izleene februar mart april maj
Obavljaju sve
poslove u konici i 100%
do 01.08. sve funkcije kao Nestaju
izletnice
Letnje pele vre
98% 2%
do 06.08. sve poslove u
doeka doeka
konici i van nje.
Programirane kao
80%
kratkorone, s
jaje 07- isezne 15%
mogunou da Nestaju
08.09. do kraja doeka
postganu
oktobra
dugovene
45%do 2%
10-15.09. 20.
20%
Nestaju
Izmeu Pele jo u jajetu 30% do
70% do 15% ue i
16. i bile programiarne kraja
polovine nestane
22.09. na dugovenost marta
Izmeu Programirane u
23.09. i jajetu na 60% 15. II 53% 10% Nestaje
10.10. dugovenost
(d) oko 45% pela izleenih od 10 do 15. septembra preivi do tree dekada
februara, 20% ih ue u mart i neguju leglo, ali njih oko 2% isezne u aprilu;
(e) pele izleene izmeu 16 i 22. septembra: njih oko 70% doivi prvu
polovinu februara. Krajem marta drutvo broji oko 30% pela koje su jo, u jajetu bile
programirane na dugovenost, pa njih oko 15% isprati april, a u maju nestaju;
(f) pele izleene izmeu 23. septembra i 10. oktobra, a jo u jajetu
programirane za dugovenost, njih oko 60% doivi polovinu februara, u mart ih
ue oko 53%, u april oko 10% i u maju isezavaju26.
Izimljenih 15.000 pela e s lakoom uzgojiti mlade i nastaviti ivot pelinje
zajednice u novoj sezoni. Dinamika smena starih pela s novim, prema rezultatima
Tulske ogledne stanice koju navode erbina i Bliznjuk, obavlja se u sledeim
rokovima (tabela 24)
Sa ovako kvalitetnom maticom u snanom drutvu koje je poetkom
novembra imalo oko 27 kg meda i 4,4 kg perge (Rjamova, 1979), a blagovremeno je
oieno od varroe, s prolea se kao vulkan burno razvija, pa nema bojazni da nee
maksimalno iskoristi bagremovu pau bez meanja pelara u njihovu prirodu. Jer
pele su najsrenije kada ih pelar ostavi na miru.
Ali matica klase 2.000 je misaona imenica, i ona je, prema Pere Mezonevu
izvanredna samo ako takvo polaganje jaja ustali za izvesno vreme. Najelitnijom
maticom smatra se, u naim prilikama, ona koja proseno polae 1.500 jaja za 24
sata u periodu od 40 dana u najpovoljnijoj sezoni razvoja pelinjeg drutva (.Simin,
1983).
erbina i Bliznjuk, u knjizi Pelarstvo (1946, str. 47), navode da matice
pod uslovima srednjeg pojasa Ruske Federacije dnevno polau najvie 1.500 jaja.
Prema Jevtiu (1961), Nolan je 1920. godine utvrdio da je matica dnevno polagala
najvie 1.528 jaja, a 1921. godine 1.587 jaja, to korespondira sa nalazima Difura iz
1900. godine, kada je ovaj utvrdio najveu dnevnu nosivost od 1.538 jaja (za period
od 24. maja do 14. juna).
Halifman u knjizi Pele pie da matica snese proseno oko 2.000 jaja, a
rekordne plodne matice mogu da snesu i preko 3.000 jaja Posmatranjem istraivaa
utvreno je da se matica kree po praznim elijama saa proseno jedan centimetar
pta radi polaganja jednog jajeta, a polaganje jajeta traje proseno pola minuta.
Nakon snesenih 30 jaja, matica se odmara i prima hranu od pela pratilja. Utroak
vremena za odmor u obraunu za jedno jaje, iznosi oko 6 sekundi. Ukupno za
zimu i obaveze koje ih oekuju u martu i aprilu i (2) ram sa maticom u izolatoru slui
kao zamka za Varrou jer e enke krpelja sa pela pohitati u otvoreno leglo i nai
smrt u sanitarnom sanduku ili u vreloj vodi kazana.
Prosena dnevna
nosivost za 168
950 782 737 808 369
dana (12.04.-
17.09. 1991)
*
Nagli pad temperature za vreme ogleda 10. maja, u mnogome je umanjio (38-50%) kapacitet
rasploda svih matica.
**
Velika razlika u klimatskim uslovima i sklonost rojljivosti, makedonske pele pokazale su nisku
plodnost matica.
Tabela 26. Pregled line pripreme pelinjeg drutva za zimovanje od dana roenja
pela, preko dana promocije u sabiraice do dan umiranja pela u periodu 14.
jun-22. septembar
Radni sta
Matica Razvoj pela "Stairanje Dan
Dan roenja kao Pele umiru, Zimski gubici
poloila jaja, u eliji 21 u konici 20 promocije u %
pela sabiraice 17 dana *
dana dan dana sabiraice
dana
14. jun (+16)+(-21) 5.jul +20 25.jul (+6)+(-17) 11.avg.
26. jun (+4)+(-21) 17.jul (+14)+(-20) 6.avg. +17 23.avg. 60
5. jul +21 26.jul (+5)+(-20) 15.avg. (+16)+(-17) 1.sept.
6.jul +21 27. jul (+4)+(-20) 16.avg. (+15)+(-17) 2. sept.
17.jul (+4)+(-21) 17.avg. (+14)+(+20) 6.sept. +17 23. sept.
28.jul (+3)+(-21) 18.avg. (+13)+(-20) 7.sept. +17 24.sept. 17,5
5.avg. +21 26.avg. (+5)+(-20) 15.sept. (+15)+(-17) 2. okt.
6. avg. +21 27.avg. (+4)+(-20) 16.sept. (+14)+(-17) 3. okt. 11,6
17. avg- (+14)+(-21) 7.sept. +20 27.sept. (+3)+(-17) 14.okt.
18. avg. (+13)+(-21) 8. sept. +20 28.sep. (+2)+(-17) 15.okt.
31. avg. +21 21.sep (+9)+(-20) 11.okt. (+20)+(-17) 3.nov.
7.sept. +21 28.sep. (+2)+(-20) 18. okt. (+13)+(-17) 4. nov. 30
22. sept. (+8)+(-21) 13.okt. +17 2.nov. +17 19.nov.
*Rezultati istraivanja na Eksperimentalnoj stanici za pelarstvo u Harkovu (I. Boro, 1982)
Kada otpoeti sa pripremom zimskih pela kad znamo da duga i surova
zima bez milosti ubija sve to je nezatieno. Kada je snaga drutva najjaa, tada je
Priroda odredila poetak pripremanja zajednice za zimu. Matici je naredila da
umanji tempo polaganja jaja i, ona to bez pogovora izvrava (tabela 26). Sa
umanjenjem broja poloenih jaja, poveava se njihova teina i, teina pele koja e
se iz takvog jajeta roditi, a te pele e kvalitetnije hraniti sledea poklolenja larvi,
odnosno pela. Pripreme koje u tom cilju pele vre, obavezuje pelara da im svojom
I prolene optimalne rezerve hrane moraju biti vee od 10-12 kg meda (ne
eera) i 2-3 rama perge (ne sojino-mlene pogae). Prema Boren-u (1961), u
nedostatku belanevinaste hrane broj elija sa leglom opada i do 15 puta 35. Te
rezerve treba odravati na tom optimalnom nivou za sve vreme do pred bagremovu
pau, kada se na dan poetka ili dan pre poetka bagremove pae konica oslobaa
celokupnih dotadanjih zaliha meda, kako bi se pelama pobudio instinkt
samoodranja i nagon za traenje hrane. Pri takvim neprikosnovenim rezervama
meda i perge, u odsustvu stimulativne pae, i za vrema loeg vremena (1) nosivost
matice je 77% vea nego kod drutava sa slabim zalihama hrane, (2) raaju se
najkvalitetnije pele i trutovi, (ije su na primer trodnevne radilike larve teke 18,2
mg, to je za 68,13% vie od teine larve iste starosti, ali iz pelinje zajednice ije su
prolene rezerve iznosile 3-5 kg meda), a svaki dan prekida ili znaajnijeg snienja
nivoa polaganja jaja matice sa takvim nivoom rezervi hrane dovodi do umanjenja
broja roenih pela koji moe dostii i do 0,25 kg pela za jedan dan36.
Ubedljivo je dokazano da velike zalihe hrane refleksno pozitivno deluju na
pele: one obilnije hrane larve, iz njih se raaju visokokvalitetne pele, koje uzgajaju
vie legla i obezbeuju poveanje produktivnosti drutva proseno za 20,7% po 1 kg
ive mase pela37.
Odravanje rezervi meda i perge na nivou optimalnom za brzi proleni razvoj
podrazumeva da je pelinje drutvo jo s jeseni prethodne godine zazimljeno na ve
pomenutim zalihama (27 kg meda i 4,4 kg perge). Zato Dragan Anti, poznati
vranjanski pelar zazimljuje pele sa jednim LR nastavkom punim kvalitetnog
bagremovog meda. On nema brige oko zimovanja niti petljanja sa prihranjivanjem, a
poto se u sastavu ovog meda nalazi alkaloid robicin koji spreava razvoj nozemoze,
nema potrebe za preventivnim unoenja fumagilina, opasnog antibiotika. I Vladimir
Hunjadi, poznati novosadski pelar posle suncokretove pae ne vrca med (koji je
jako bogat polenom) iz plodita A konica, tako da drutvima ostaje preko 25 kg
meda, te stoga ne praktikuje nikakvo jesenje prihranjivanje, ali zato na tri nedelje pre
bagremove pae u drutvima ima po 8 okvira legla 38 i za bagremovu pau u
konicama oko 60.000 pela koje e se iskljuivo brinuti o unosu nektara.
Viak meda i polena u konici nije rasipnitvo, istie Farar i podsea da
pelinja drutva koja u toku zime i u rano prolee utroe vie meda i polena za razvoj
legla, daju i najvie prinose u narednoj godini. Meutim, dodaje cenjeni naunik:
pelinja drutva mogu prezimeti i na manjim zalihama, ali pri tome i najjae zajednice
ne mogu dati maksimalne prinose. A ime ih mi zazimljujemo!? Na eernim
pogaama ili na gustom eernom sirupu koji pele ne uspeju pravovremeno da
prerede, pa na njima prerano uginu. A onda se pitamo zato su nam toliki zimski
gubici?
Proleno forsiranje matice da to intenzivnije polae jaja pomou eerne
prihrane, ne dovodi do eljenog cilja, jer se raaju kratkovene pele od kojih ima
malo koristi. Naime, postoji korelacija u reproduktivnoj snazi i veliini legla sa jainom
pelinjeg drutva do trenutka kada ono dostigne 2,5 kg ive mase, i tek takvo drutvo
moe da omogui matici maksimalno polaganje jaja, odnosno moe da ishrani sve
larve nastale iz poloenih jaja39. Matica polae onoliko jaja u elije koliki ih broj
mladih pela moe prekriti, odnosno prema Taranovu, matica polae onoliko jaja
koliko je pele iz svite dugo hrane. Pele iz svite koje su na zaelju pratnje, odvajaju
se iz svite, a na pravcu kretanja matice prikljkuuju se nove. Kada na putu kretanja
matice nema mladih pela i svita nestaje, tada matica prestaje sa polaganjem. Kada
u gnezdu pelinjeg drutva nema dovoljno mladih pela da hrane maticu i da izvre
pripreme praznih elija za zaleganje, matica se vraa u leglo, istie Hajdak i,
zakljuuje: Aktivnost matice u polaganju jaja zavisi od mladih pela hraniteljica, poto
ona moe da polae samo onoliko jaja koliko su mlade pele hraniteljice ienjem
pripremile elija. Toplije gnezdo dae vei broj mladih pela koje se rasporeuju na
ramove do legla, i ienjem elija pripremaju matici teren za zaleganje. A toplije
gnezdo nalazimo kod pelinjih zajednica koje su, kao snane i na optimalnim
koliinama kvalitetne hrane, ule u zimu.
Zato pele izleene u jakim pelinjim zajednicama imaju odlinu konstituciju:
bogato masno tkivo, dobro razvijene lezde, due rilice, vei medni mehur i imaju
visoka produktivna svojstva, otpornost na bolesti i sa lakoom prezimljavaju i najljue
zime.
Jako drutvo sposobno je poput onog od pre mnogo miliona godina da se
odupre bolesti. Jo ako je putem prirodne selekcije i uz pomo oveka-pelara
meda nego da taj posao nismo ni radili i pelinja drutva ostavili da rade po snazi
bioloke moi.
Ako je drutvo 8,8 kg pela sakupilo 26,4 kg meda, tj. 3 kg po kilogramu
pela (26,4:8,8), tada e jedno pelinje drutvo od 4,4 kg sakupiti po kilogramu pela
4,86 kg meda, to je u rezultatu vie za 62% na jedinicu ive mase pela, odnosno
sakupilo je 21,384 kg meda. Dva takva drutva, pojedinano razmetena svako na
svojoj podnjai i pod vlastitim krovom, donee pelaru 42,768 kg meda, to je vie za
62% negoli kada ih je spojio i zajedno stavio na jednu podnjau i pod jedan krov.
Ili isti primer: dnevni unos je 3 kg nektara, ali figurativno izraen raun
pokazuje da e spajanjem dve zajednice od po 4,4 kg pela imati unos 26,4 kg
(3kgx8.8), to je 62% manje od unosa dva drutva snage od po 4,4 kg pela
Neverovatno, ali to je u ogledu sa Srednjeruskom rasom pela, koji je izveden pod
rukovodstvom Taranova, potvreno kao injenica.
Matematika dokazuje ono to je nauka utvrdila, a priroda pokazala A nauka i
priroda su nepogreivi. Pelarima je dozvoljeno da gree.
U svom fiziolokom razvoju pelinja drutva srednjoruske rase pela
nastavljaju sa poveanjem unosa naktara uporedo sa poveanjem svoje mase koja
ne prelazi 6 kg, odnosno 60.000 pela. Ako se ta masa i dalje poveava, tada se
smanjuje unos nektara u konicu priblino za 2/3. Za nau Carnicu takva istraivanja
nisu vrena (bar ne kod nas), ali to ne znai da i njena drutva kada preu plafon
45.000 pela nee pokazivati slinu tendenciju. Pri tome je Taranov otkrio veoma
vaan zakljuak za praktino pelarstvo: tokom pae optimalna koliina pela u
drutvu treba da bude izmeu pet i est kilograma.
Profesor Taranov je jo davne 1976. godine u Pelovodatvu br. 4/1976.
godine u rubrici Otveajem na voprosi, odgovarajui na pitanje italaca, pored
ostalog istakao: Medobranje pelinjeg drutva raste s poveanjem broja pela u
zajednici. Istovremeno raste i koliina sabranog meda na jedincu ive mase pela.
No, to poveanje nije neogranieno. Eksperimenti formiranja ekstra jakih drutava
(pomou objedinjavanja vie drutava), na primer od 8-9 kg pela, pokazala su da
ona skupljaju na jedinicu ive mase (a esto i po drutvu) znatno manje meda nego
jaka drutva koja su dosatigla prirodnu jainu od 6-7 kg pela. U vetaki formiranim
ekstra jakim drutvima naruava se prirodna ravnotea. Zbog obilja pela izletnica,
pele prihvatiteljice ne mogu brzo da prime prineeni nektar, pa su prinuene da ga
odnose u gnezdo na znatna odstojanja itd. Sve to sniava intenzitet sakupljanja
nektara i njegovu preradu, to u rezultatu daje manje meda. Prema tome postoji
optimalna snaga pelinjih drutava, pri kojoj na jedinicu ive mase, a i po celom
drutvu, pele sakupe najveu koliinu meda.
Koja je to optimalna snaga drutva? U odgovoru na ovo pitanja profesor dr
Lebedev, ak profesora Taranova, na predavanju Nikim pelarima 1999. godine
kae da je Farar u eksperimentima sa pelinjim drutvima snage 1, 2, 3 i 4 kg pela
dokazao produkcionu dominaciju jaeg drutva, pa su pelari teili da dostignu i
prestignu ovaj maksimum. Nastavljajui istraivaki put do optimalno snanog
drutva, profesor Taranov je ispitivao produkcionu superiornost drutava snage 5, 6,
7, 8, 9 i 10 kg pela, ali vetakim stvaranjem, odnosno putem spajanja pelinjih
drutava. On je dokazao da pelinja drutva sa brojanim rastom do est kg pela
nastavljaju poveanje unosa meda u ukupnoj koliini po jedinici mase pela. Vie od
est kg pela u konici smanjuje koliinu skupljenog meda po jedimici ive mase
pela. Zato tokom pae optimalna koliina pela u konici treba da bude izmeu 5 i 6
Tabela 27. Odnos izmeu jaine drutva i unosa, prema dr Lunder-u (Preuzeto iz
Pelara br. 3/2004)
Jaina drutva Unos (kg) Unos na 1.000 pela
90.000 29,0 3,22
60.000 26,9 4,48
30.000 16,2 5,39
15.000 7,1 4,71
profesor Taranov, te mnogi koji slede demantuju zagovornike spajanja vie pelinjih
drutava u super snane zajednice.
Vie od desetak godina unazad u opticaju je tabela 29 preuzeta iz
predavanja profesora dr Lebedeva, koje je odrao 1989. god. Kragujevakim
pelarima41 koju su i nai predavai maksimalno eksploatisali dokazujui da u jakom
drutvu snage 50.000 do 60.000 pela, glavni teret medobranja pada na pele
izletnice (t.j. da one ine 60-65% ukupnog broja pelinje zajednice)
na njihovoj preradi u med. Na preradu nektara one troe oko 20 minuta. Ovo znai
da u toku jednog sata (60 minuta) jedna preuzimaica moe da preuzme nektar od
samo tri izletnice.
U naoj praksi, pojaavanjem drutva samo izletnicama iz jednog ili dva i
vie pomonih drutava ili nukleusa, uvek smo stvarali nesrazmeru: veliki broj
sakupljaica i deficit prihvatiteljica, to je imalo za posledicu koju su opisali Sili i Tovi
(Seeley i Tovey)44. Kada sakupljaice dou u konicu, i u potrazi za preuzimaicama
da im predaju doneeni nektar izgube oko 50 sekundi, postaju destimulisane pa
izvode drhravi ples i prizivaju druge izletnice-sakupljaice nektara da se prihvate
uloge preuzimaica, jer mali broj kunih pela ne moe odgovoriti nametnutom
zadatku.
U prilog ovome idu i rezultati dobijeni u Pelarskom institutu Ribnoje, koje
nam je prezentovao profesor dr Lebedev da u kampanji pae pri dnevnom unosu
manjem od 1 kg nektara, izletnica usisa u mednu voljku 7,1 mg nektara, i sama
smeta tovar u eliju saa. Kada je dnevni unos vei od 1 kg, a ne prelazi dva,
izletnica napuni mednu voljku sa 15,5 mg slatke tenosti, tada teret preuzimaju dve
preuzimaice. Kada je paa izdanija i dnevni unos iznosi 4 kg nektara, sakupljaica
usisa u svoj medni mehur 28 mg nektara, rastovaraju je 4 preuzimaice. Pri najjaoj
pai kada dnevni unos iznosi 8-12 kg nektara, sakupljaice pune medni eludac sa
60 mg nektara45, odnosno po A.N. Jefremovu (1966) i do 65-70 mg nektara, tovar joj
preuzimaju 10-12 preuzimaica.
Iz navedenih podataka da se zakljuiti da u proseku jedna preuzimaica u
svoju mednu voljku preuzme 6-7 mg nektara koju koliinu sa uspehom moe i
preraditi. Kako?
Sili i Tovi opisuju tu tehniku. Kada se sakupljaice sa unosom vrate u
konicu one ne odlaze do elija za deponovanje nektara, ve ga predaju pelama
preuzimaicama jezik na jezik. Posle prihvatanja nektara preuzimaica se pomera iz
rejona prijema koji je blizu ulaza u konicu i odlazi do mesta uskladitenja gde
deponuje nektar u elije. A ta se dalje dogaa u konici, prvi je opisao Colin G.
Butler u svojoj knjizi The World of Honey Bee, (1974). god. i Neum Petrovi Jojri u
knjizi Pele i medicina (1977). Preuzimaica odabira miran ugao gde nastavlja da
prerauje nektar. Ona otvara svoje eljusti i iz mednog eluca vrti deo nektara
pokreui jezik napred-nazad. Onda vrh jezika sporo podie i ubrzano sputa. Ciklus
pokreta se ponavlja, s tim to se vrh jezika podie sve vie i vie, a svaki put se
izbaci jo jedan mali deo nektara, sve dok se ne pojavi prilino velika kap ispod
njenog delimino savijenog jezika. Kap ponovo proguta i ceo proces ponavlja 80-90
puta u toku 20 minuta. Tako se odstranjuje voda i vri dodatna prerada nektara kojeg
onda smeta u eliju. Ako je paa ekstremno izdana sa visokim dnevnim unosom u
najpovoljnijem delu dana te nema dovoljno prostora, nektar privremeno ostavljaju i u
elijama saa sa jajima ili u elije sa mladim larvama, ak ponekad i bez ikakve
prerade, u najveoj urbi, to je ekstreman sluaj. Odatle potie prskanje nektara sa
rama legla koji stresemo, i to pokazuje da je paa u jakom usponu46.
U knjizi Pele i medicina Naum Petrovi Jojri (1977) je napisao: pela
preuzimaica rastavlja gornju eljust i malo istura napred i nanie svoje rilce na kome
se pojavljuje kapljica nektara. Zatim pela ponovo guta ovu kaplju, a rilce se uvlai.
Ova procedura periodino isputanje kapljice nektara na malo uzdignutom rilcu i
ponovno uvlaenje u mednu voljku ponavlja se 120 do 140 puta. Tek posle toga
pela pronalazi slobodnu votanu eliju u koju ostavlja kapljicu nektara. Meutim, iz
ove kapljice nije se dobila kapljica meda: druge pele nastavljaju sloeni rad na
pretvaranju nektara u med. Ako pele preuzimaice budu pretrpane poslom, tada
Tabela 30. Pregled zavisnosti unosa meda od stanja zaliha zimnice (%) (Preuzeto od
Lebedeva, Pelar br.5/2004)
Odnosi donoenja meda u% Ukupna
Zimske zalihe Snaga drutva u prolee u ulicama pela produktivnost kg
hrane
>10 7-8 <6 meda
Tabela 33. Razvoj legla pelinjeg drutva 1998/1999 (na osnovu podataka Liebiga,
prema Stanojeviu, 2001)
Utvren broj Utvren broj elija legla
Dan procene Pojanjenje
pela Otvoreno Zatvoreno
Pri proceni broja pela
15.10.1998.utvren je broj pela 10.500
koje ulaze u zimu od
1. procena 26.03.1999.:
Za vreme zime izgubilo je vie Izleeno samo
4.250 6.200 2.400
od polovine zimskih pela. malo pela
Izbrojano
Izbrojanokrajem maja 42.800 elija legla
Maksimalan broj pela nastao je
poetkom jula. Potom se 42.000
smanjivalo kontinuirano
Do sredine septembra 1999.
10.000
ovaj broj se sveo na
Kod procene broja pela u
400
oktobru 1999., drutvo je imalo
Do novembra zadrala se jaina drutva od oko 10.000 pela.
Na primeru duine ivota pele do tri, odnosno do est nedelja ivota, Liebig
daje podatke o populaciji jednog najjaeg drutva iji je razvoj pratio sjeseni 1998. i
tokom 1999.godine. Pelinje drutvo S5 sa ostalih 15, prezimelo je na oko 800 m
nadmorske visine (u mestu vabiuen Alb). Za vreme zime izgubilo je vie od
polovine zimskih pela. Pri proceni broja pela 15. oktobra 1998. utvren je broj od
10.500 jedinki. Pri prvoj prolenoj proceni 26. marta 1999. drutvo je brojalo samo
4.250 pela. Leglo se tada sastojalo od 6.200 otvorenih i 2.400 zatvorenih elija. U
martu je bilo samo malo izleenih mladih pela
a) Pod prtpostavkom da
letnje pele ive tri nedelje
Krajem maja leglo je
dostiglo maksimum od 42.800
elija. Potom se ono smanjivalo
koninuirano. Kod procene broja
pela u oktobru, drutvo je
imalo 400 elija zatvorenog
legla. Krajem oktobra drutvo je
preseljeno na toplo mesto
(Neckartal), to je uticalo da
matica poinje ponovo da
polae jaja.
Maksimum broja pela
nastao je poetkom jula kada je Slika 15. Krva razvoja pelinje zajednice
drutvo imalo 42.000 jedinki,
to se vidi na dijagramu slike 23 . Do sredine septembra ovaj broj se sveo na 10.000.
Ova jaina se odravala do novembra.
drugima svake druge ili tree godine. Za neke i nema nikakve periodinosti - oni
zamenjuju samo defektne ili slabe matice. Ima ih koji dodaju matice samo
bezmatcima. Nalazimo da su ove metode vrlo radikalne ili sasvim nedovoljne; to se
nas tie usvojili smo jedan srednji rok, vodei rauna o sledeim obzirima:
Zna se da matica ivi otprilike pet godina, ali njeno noenje, koje je u
poetku intenzivno, i poto dostigne svoj vrhunac pone da opada, dok se potpuno
ne iscrpi. Kad bi se moglo znati vreme njenog opadanja, znalo bi se i vreme njene
zamene. Naalost, tu nema nieg odreenog, jer su mnogi uzroci koji na to utiu.
Mnoge su matice i u treoj godini jo mlade i snane, dok su druge u svojoj drugoj
godini ve stare. Rasa pela, nasleenost, vitalnost truta koji je maticu osemenio,
uslovi pod kojima je parenje izvreno, veliina konice, broj i raspored praznih okvira
u koje matica polae svoja jaja, ograniavanje tog noenja obilnom paom kojom se
popunjavaju elije, manja ili vea toplota, geografski poloaj predela, podsticajno
prihranjivanje, itd, inioci su koji utiu na matiino noenje. Ako je na primer matica
prinuena da se zbog nedovoljnog prostora u svojoj konici odmara, njena e se
plodnost produiti, dok e se u izvesnim prilikama zbog preteranog zamora brzo
iscrpsti, pie Pere-Mezonev, i nastavlja: Mada su brojevi o dnevnoj nosivosti jaja
matice ogromni, njihovo pominjanje u prethodnom tekstu omoguava da se shvati od
kolikog je ogromnog uticaja na trajnost plodnosti jedne matice njena manja ili vea
intenzivnost noenja. Iz toga moemo doi do logikog zakljuka, da posle
trogodinjeg obilnog noenja jaja, takorei forsiranog u velikoj okvirnoj konici,
matica sigurno nije vie sposobna da i tree godine d pelinje drutvo, dovoljno
jako, da moe dati lep prinos.
I Avetisjan (1983), 50 godina posle Pere-Mezonova, ne iznosi nita naroito
novo, ve kao razloge za zamenu matica istie prirodne uslove, duinu aktivnog
perioda pelinjeg drutva i njegovu snagu, intenzitet polaganja jaja, rasnih odlika
matica i dr. Ako je aktivni period drutva i polaganje jaja od strane matice kratak,
ako drutvo nije jako i matica polae u toku godine oko 75-100 hiljada jaja, onda e
njena fizioloka starost nastupiti kasnije. Suprotno, pri produenom aktivnom periodu
u snanom drutvu matica moe da poloi u sezoni 150-200 hiljada jaja. U takvom
sluaju organizam matice se troi bre i fiziooka starost nastupa ranije.
Po podacima Bugarske Ogledne stanice u Sofiji51, u drutvima sa
jednogodinjim maticama bilo je za 37% vie legla i 18% vie pela i sakupile su za
42% vie meda nego u zajednicama sa trogodinjim maticama52. Dakle, rezultati
nedvosmisleno pokazuju da su najveu produkciju imala drutva sa jednogodinjim
maticama, u odnosu na drutva sa trogodinjim maticama, to se vidi iz tabele 34.
Takve matice, koje su kod nas naalost pravilo, obavezno treba menjati svake
godine, a najee ih same pele zamene tihom smenom ve u prvoj godini.
A matice koje se uzgoje po svim pravilima koje je programirala Priroda, i uz
pelarevu selekciju i obezbeenje ostalih optimalnih pravila i postupaka, svoju pravu
vrednost pokau u drugoj godini ivota, pa bi prava teta bila menjati ih svake
godine. Zato svaki pelar treba da oceni, prema svojoj tehnici pelarenja i uslovima
pae, hoe li matice drati jednu ili vie godina, pri emu je najpresudnije i najvanije
tehnika uzgajanja i kvalitet osemenjavanja matica. Koliko pelar odstupi od prirodnih
zakona, toliko je otiao na krivi put, kae veliki pelar-praktiar Josip Beli, i
poruuje ne lov na novac, ve borba za kvalitet.
Prema arlsu Martinu Simonu (2001), Ormando (Ormand) je priznati veliki
pelar tree generacije, autor dve velike knjige, nosilac svetskog rekorda u Ginisovoj
knjizi rekorda za najvei prinos meda dobijen iz jedne konice u jednoj sezoni sa
jednom maticom, 404 funte (oko 202 kg), rekord koji je trajao od 1957 do 1963, kada
je oboren jedino korienjem vie matica; usled Varrooze je odustao od pelarenja i
vie ne menja matice!
Zakljuak se namee kao imperativ: da industrjski pelari treba da menjaju
matice (vetaki proizvedene po bilo kojoj metodi) svake godine, poto su one slabog
kvaliteta i koriste se samo za jednokratnu upotrebu. Ostale matice (iz tihe smene,
rojne i dobijene po metodi petog dana), kod stacionarnog pelarenja, mogu da se
koriste dve godine. Meutim, ako ove pelinje zajednice (s ovim maticama) selimo
dva puta, odnosno kada su bile na etiri intenzivne pae, moraju se menjati svake
godine kao i matice dobijene vetakim putem55.
1
Pejovi, 2001
2
LOKUS mesto u hromozomu, odnosno u lancu DNK, koje odgovara poloaju odreenog
gena.
3
Higijensko ponaanje pela uslovljeno je sa dva genska lokusa, koji se nezavisno
nasleuju. Jedan od njih kontrolie otklapanje obolelog zatvorenog legla (U - uncapp).
Drugi lokus (R - remove) odstranjuje obolele larve i lutke.
Jedinke-pele koje su recesivni homozigoti (UURR) iste gnezdo, izbacjui iz njega larve i
lutke zaraene patogenim bakterijama. Jedinke-pele koje u svom genotipu sadre
dominantne alele U i R, bez obzira na tip kombinacija, nemaju izraeno higijensko
ponaanje (Stanimirovi i sar. 2003). Znai, nastavlja Stanimirovi, higijensko
ponaanje pele radilice kod evropske pele nasleuju kao recesivnu osobinu, dok je ovo
ponaanje kod Apis mellifera cerana postalo dominantna osobina. Otpornost na varrou
utvrena je genetikom uslovljenou etiri specifine karakteristike pela, od kojih zavisi
stepen zaraenosti drutva varroom. To su (1) supresija (usporavanje) reprodukcije
krpelja, (2) proporcija krpelja u elijama, (3) higijensko-negovateljsko ponaanje, (4)
trajanje zatvorenog perioda tokom razvoja legla. Identifikacija gena matice (nazvanog
SMR Suppression of Mite Reproduction, odnosno gen za spreavanje reprodukcije
krpelja) bilo je preduslov za kreiranje transgenih (genetiki modifikovanih) matica koje
nose izmenjeni gen i daju potomstvo koje u hemolimfi nosi izmenjeni protein (SMR), koji
uslovljava prekid reprodukcionog ciklusa enke varroe, to vodi ukupnom smanjenju
varroe u konici (Stanimirovi i sar. 2003).
4
U ambijentu dugog, sunog i arkog leta 2000. godine ve julska generacija radilikih larvi
je oskudevala u polenu, to je imalo za posledicu da je generacija pela izleenih iz tih
larvi bila telesno oteena. I kao takva negovala je avgustovske larve takoe bez polena,
pa su tokom avgusta i septembra roene generacije zimskih pela kratkog veka.
Produenim leglom u oktobru i novembru ve oteena generacija zimskih pela, negujui
ksno leglo, jo vie se iscrpela i, tako iznurene, pelinje zajednice ule su u zimu. Iako
zima 2000/2001 godine nije bila surova, oteena generacija zimskih pela nije mogla
preiveti, to je potvrdila analiza uzorkovanih uginulih pela na Fakultetu veterinarske
medicine u Beogradu, da u uzorcima nije bilo nozeme niti varroe.
Malobrojna prezimela drutva (2 od 16 uginulih) najverovatnije pripadaju soju pela, koje su,
zhahvaljujui posedovanju genskih alela pnl 1 i pnl 2, imala sposobnost da pronau
POLEN. Naime, nauno su identifikovana dva genska lokusa koji utiu na traenje i
donoenje polena. Pronalaenje i izbor izvora hrane, unos polena i nektara u konicu, u
zavisnosti od potreba i zaliha u konici, ima genetsku determinisanost. Dva genska lokusa
koji utiu na odnos zaliha hrane u drutvu, i na traenje i unos polena i nektara poseduju
ona pelinja drutva koja obezbeuju velike rezerve hrane za zimu. Koliina polena i
nektara u konici odreena je genskim lokusima pnl 1 i pnl 2, LOD 3.1 i LOD 3.2 (Hunt i
sar. 1995, prema Stanimiroviu i sar, 2003). Genski lokus pnl 2 je povezan genima koji
utiu na sposobnost pela da odrede koncetraciju eera u nektaru (Stanimirovi i sar.,
2003).
I ispitivanja Damia i Kulinevia (1994) potvruju razlike u sposobnosti pela da sakupljaju
polen. Oni su izveli ispitivanja na varijabilnost drutava krajinske medonosne pele (Apis
mellifera var. carnica) na kolinu sakupljenog polena na dva razliita lokaliteta: sedam
dana u Banatskom Karaorevu, a potom za isti vremenski period u Kruevcu. Tokom
ogleda svakodnevno je meren prikupljeni polen u skidaima za svako ogledno drutvo.
Razlike u kolinama prikupljenog cvetnog praha izmeu najproduktivnijeg i najmanje
produktivnog drutva bile su velike i kretale su se od 218,84 do 0,95 grama u Banatskom
Karaorevu, to se sto ponovilo u Kruevcu i iznosilo kod najproduktivnijeg drutva
337,07 g, a najmanje produktivno je sakupilo 16,99 g.Dakle, pelinje zajednice koje su
sakupile velike koliine polena u jednom lokalitetu slino su se ponaale i u drugom.
Meutim, varijabilnost najbolje pokazuje koeficijent varijacije. U Banatskom Karaorevu
koeficijent varijacije oglednog pelinjaka za ovu osobinu iznosi 79,65%, a u Kruevcu
50,17% (Dami i Kulinevi, 1994).
5
Na standardni ram LR ili DB sistema konice, tanim razmeravanjem i zatezanjem tanke
eline iane mree formirali su romboid dimenzija 55-6 cm, za odreivanje povrine na
ablonu rama iz konice u kojoj je obavljeno rtvovanje lutki. Iz svake konice u kojoj je
praeno higijensko ponaanje uziman je samo jedan ram sa zatvorenim radilikim leglom i
na njega centrirali definisani romboid ablon rama, pa su tankom iglom sa po jednim
ubodom ubijali lutke. Uzorkovani ramovi sa rtvovanim delom legla ponovo su vraeni na
svoje mesto u konici i posle 48 sati su snimili reagovanje pela. Po isteku vremena od 48
asova procenjivali su efekat efikasnosti eliminacije rtvovanog legla i donosili sud koja su
drutva sa pelama izbacila vie od 95%, koja imeu 95 i 90%, a koja ispod 90%
(irkovi, 2002).
6
Kaja, A., O izgraivanju matinjaka u drutvu sa maticama, prevod sa francuskog,
Nepredno pelarstvo, Beograd, 3/1956
7
Re je o poznatom abakom velepelaru, ivanu Veselinoviu, roenom 1918. g., koji
samostalno pelarei od 1935. godine nastavlja porodinu tradiciju staru vie od 100
godina. Zapelario je, jo kao decu, svoja tri sina i erku, koji zajedno sa ika ivanom
imaju preko 1.000 konica. Zajedniki obavljaju sve poslove oko pela na pelinjacima, ali
zasebno prihranjuju i zasebno vrcaju, naravno, pri tome se meusobno ispomau.
8
Iz recenzije nepublikovane knjige Jove Kantara Lekovi i hrana uzrok bolesti ljudi (pelara) i
pela, 2010.
9
Pelar, , 9/90, Beograd. Ove koliine hrane primerene su italijanskoj utoj rasi pela.
10
Pelar 5/79
11
Pelovodstvo 6/94
12
Beleke sa predavanja prof dr. V.I. Lebedeva, odranog 20. marta 2004. godine pelarima
drutva pelara Beograd, Beogradski pelar br. 40, april, 2004. godine.
13
citat po Siminu, 1983.
14
citat prema Jevrosimi Stevanovi, 2002
15
Stanojevi, 2004.
16
prema Lonareviu, 1955.
17
Moskva, 1982.
18
MEUNARODNI ASOPISI U KOJIM A SU RADOVI CITIRANU U PERIODU OD 1969.
DO 1995. GODINE: APIDOLOGIE 32 puta, ANALES OF ENTOMOLOGY SA 16,
JOURNAL OF ECONOMICAL ENTOMOLOGY 16, JOURNAL OF APICURTURAL
RESEARCH 5, JOURNAL OF INVERTEBRATE PATHOLOGY 7, JOURNAL
OFCHEMICAL ECOLOGIY 6, ENVIRONMENTAL ENTOMOLOGY 5, ANIMAL
BEHAVIOUR 5, ADVANCES VIRUS RES. 4, JOURNAL OF HEREDITY 4, AMERICAN
NATURALIST 3, REV. BRASILIAN GENETICS 2, COMPARATIVE BIOCHEMISTRY 1,
PHIL. THEORY ROY. 1, THEORY OF GENETICS 1, CANADIAN ENTOMONOLOGIST 1,
JOURNAL OF KANSAS ENTOMOLOGY 1, AUSTRALIAN JOUR. OF AGRICULTURE 1,
INSECTES SOCIAUX-SOCIAL INSECTS 1, GENERAL AND COMPARATIVE
ENDOCRINOLOGY 1, PARAZITOLOGIY TODAY 3, MOSQUITO NEUROBIOL 1, ATLAS
INSETCTSAND PLANTS VIR. 1, GENETICS 1, BEHAV. ECOL. AND SOCIOBIOLOGY 4,
BEE WORLD 6, EXOERIENTIA 1.
Ovaj pregled nije obuhvatio citiranje u knjigama kao i u asopisima koje ne registruje
Kongresna bibilioteka USA u Citation INDEX odakle su ovi podaci izvaeni.
19
Taranov, 2001.
20
S. Lonarevi,1955.
21
meljeva, 1980.
22
prema Lonareviu (1975)
23
Rihar,1981.
24
Boro, I. Prezimljavanje pela, Dobro jutro br.131/oktobar/1982);
25
prema M. Stanojeviu (1999)
26
Stanojevi,
M. Uzimljavanje i zimovanje pelinjih drutava, "Pelar" 1/99
27
Beogradski pelar br.57 9/2005
28
Halifman, prema Grbiu, 2005.
29
Vreme poetka leenja jaja, u pelinjoj zajednici, po navodima Marinkovia, je izmeu 20. i
23. decembra. Pregledom konice zapaeno je da ve 2. januara ima zatvorenog legla. U
drugoj polovini januara, iz rama gde su se prve pele izlegle, matica je ponovno zalegla.
Istraivai koji zastupaju gledite da matica poinje da nosi jaja poetkom januara,
smatraju da je upravo to pravo vreme, kada dani postaju dui, to je za pele dovoljan
znak da dolazi prolee. Prema Nojanu, matica aktivno poinje da nosi jaja sredinom
februara, stalno poveavajui nosivost od 1.500 jaja na dan, to obino bude do poetka
maja meseca (M. Marinkovi, 2003)
30
Reli, 2002.
31
Beogradski pelar br.57 9/2005
32
Halifman, prema Grbiu, 2005.
33
citat Pejovia, 2001, prema Queller, 1994; Stanimirovi i sar.1997a; 2000a.
34
Re, 1925, Perepelova, 1928, Lindauer, 1952
35
ivadinovi, 2004.
36
Krivcov-Lebedev, 2000
37
Taranov, 2001, V.P.Lebedeva, N.V.Irenkova,V.I.Lebedev,2003.
38
Veliina okvira je 40 x 31 cm; jedan takav okvir ima 2 x 400 elija po dm2 (grubo raunato),
to daje 9.600 elija po okviru. Ako to raunamo na 8 okvira, dobijemo 76.800 elija. Ako
se uzme da je okvir 80% zaleen, dobije se 61.440 zaleenih elija, to daleko
zadovoljava i najproduktivniju maticu (Hunjadi, 2003).
39
Stanimirovi i sar.2002.
40
Kompleksno savremeno pelarstvo, Ni, 1999, str.46-47).
41
Pelar 4/90, str. 109,
42
American Bee Journal 1/1973.
43
ivadinovi, 2000.
44
u American Bee Journal-u br.7/94.
45
Lebedeva i sarad., 1985
46
ivadinovi, 2000.
47
Predavanje na Meunarodnom strunom seminaru Nauka i praksa savremenog
pelarenja, 22. marta 2004. godine u Niu.
48
Pelar 7/86, str.208.
49
Prevod s nemakog, Marko Stanojevi, Pelar5/2001
50
(1) Pele retko miruju na sau. Korienjem dima pri otvaranju konice, pele naputaju
svoj boravak i odlaze na zidove konice, hvataju se kao grozd na donje ivice ramova,
odlaze na pau, to sve oteava utvrivanje njihovog broja.
(2) Najprostije je, ini se broj pela utvrditi preko broja posednutih ulica. Meutim, nije svaka
ulica posednuta sa istim brojem pela, jer svako pomeranje rama ili potres izaziva
promenu mesta boravka pele na ramu. Dr Breko je odreivao broj pela tako to je
raunao da na jednoj strani Canderovog rama (unutranjih dimenzija 40 x 20 cm) gusto
posednutoj pelama ima 1.000 jedinki, to znai da ulica ima 2.000 a nastavak sa 10
ramova ima 20.000 jedinki.. Kad ramovi nisu gusto ve umereno posednuti, nastavak ima
15.000 pela. Po njegovim ispitivanjima prosean broj pela u konici sa tri Canderova
nastavka iznosi 55.000. etvrti nastgavak se dodaje samo u sluaju jake pae. Autor ne
uzima u obzir pri prethodnoj proceni da je donji nastavak sa leglom gue posednut od
gornjih nastavaka.Broj pela na podnjai ponekad iznosi 10.000. Takoe, u medinom
nastavku gustina pela je mala i iznosi oko 1.000 jedinki po ulici, a posebno mali broj
pela je na ramovima sa zatvorenim medom. U dobro napunjenom nastavku sa medom
ne nalazi se viek od 2.000 pela nakon zavrene pae.
(3) U najveem broju udbenika sreemo se sa miljenjem da letnje pele ive 4-6 nedelja.
Zimske pele mogu dostii starost od 6-8 meseci. Zimske pele se stvaraju u avgustu i
septembru i moraju najmanje do marta kada poinje rano proleno leglo pa i due da se
zadre u konici. Ipak, ne bi se smelo prihvatiti pretpodtavka dr Breka (1985) koju dele
mnogi autori strunih knjiga, da poslednje zimske pele nestaju iz konice krajem maja jer
ne odgovara stvarnosti.
(4) erzon je bio u uverenju da u maju ili junu proizvedene pele, ako su pri povoljnom
vremenu stalno zaposlene, mogu preiveti manje od dva meseca i ovo eksperimentalno
ispitao.
On je u prolee i leti jednom jakom drutvu dodao italijansku maticu, i za est nedelja je bilo
sasvim malo, a posle dva meseca nikako nije bilo crnih pela, tj, pela koje su izleene od
stare matice.Naalost iz njegovog opisa nije jasno da li je pomenuto drutvo pri zameni
matica bilo osloboeno legla ili je leglo stare matice izvoeno u prisustvu nove. U drugom
sluaju morali bi se vremenski podaci duine ivota pela skratiti dve do tri nedelje
(Liebig, 2001).
51
B. Mitev
52
Radojev, 1984
53
Mladenovi, Stevanovi, 2003.
54
1977, prema Stanojiu.
55
Ilijev, 2002.
56
Taber, 1944.
57
eair 1897, Fri 1921, Vodmore 1947.
58
Tomain 1991.
59
Lindauer
60
Taranov, 1983.
61
American Bee Journal 11/2003, str. 876-879.
62
Stanojevi, 3/2004.
63
Stanoji
64
erimagi, Rihar, Sulimanovi, BOLESTI TETTNICI TROVANJE PELA, Lubljana, 1981,
str.50.
65
Varroa destructor (Anderson i Trueman, 2000), je doskora poistveivana sa Varoom
jacobsoni (Oudemans, 1904) pronaenoj na na azijskoj peli (Apis cerana) na ostrvu Javi.
Iako su varoe iz razliitih populacija na izgled jednake, njihov parazitizam na evropskoj
peli (Apis mellifera) se znaajno razlikuje. Parazit opisan 1904. godine kao V. jacobsoni
jo uvek je ogranien na azijsku pelu (Apis cerana) kao jedinog domaina. Samo su dva
od 18 razliitih haplotipova u grupi parazita na azijskoj peli preli na evropsku i proirili se
po celom svetu. Oba pripadaju vrsti Varrooa destructor, a ne vrsti Varroa jacobsoni. Ove
se vrste meusobno znaajno razlikuju u veliini, reproduktivnim svojstvima te u strukturi
mitohondrijalne DNK (mtDNK) sekvebce gena citokrom oksidaze I (CO-I). Varroa
destructor je vea od Varroa jacobsoni, te je samo Varroa destrucror sposobna da nanosi
tetu pelama. Sva prethodna istraivanja koja su navodila da se odnose na Varroa
jacobsoni, zapravo su za parazita Varroa destrucror. Poznata su jop dve vrste Varroa
koje parazitiraju na pelama: Varroa underwoodi i Varroa rindereri. Varroa underwoodi i
njeni razvojni oblici utvreni su u trutovskom leglu u zajednicima Apis cerana na
Indonezijskim ostrvima. Odrasle enke Varroa underwoodi pronaene su i u elijama
trutovskog legla evropske pele (Apis mellifera) u Papua na Novoj Gvineji, no nisu
utvreni znaci razmnoavanja. Varroa rindereri je otkrivena na spiljskoj peli Apis
koschevnikovi na ostrvu Borneu u Indoneziji. Parazit Varroa destructor je prvi put unesena
u Evropu (prostor biveg SSSR-a) 1965, a u Hrvatsku je prvi put utvren 1978. godine.
Danas se veoma proirila u celom cvetu, s izuzetkom Havaja i Austraalije (Drai, Maja,
2004). U prolee 1976. u Srbiji, na teritoriji optine Knjaevac je ustanovljena varroa,
odnosno kod Dimitrovgrada, a ve 1977. godine u Srbiji je varooza bila registrovana u 6
optina, da bi 1978. bila otkrivena u 11 optina (Kantar, 2002).
VARROA DESTRUKTOR.
6.2. VARROOZA
to vreme broj pela, odnosno legla poev od juna poinje polako da opada, da bi u
septembru broj Varroa u konici bio vei od broja pela. Brojni se odnos pela i
Varroe u periodu jul-avgust naglo menja na tetu pela. Stepen napada Varroe se
naglo poveava, pa nastaje kritino razdoblje za pelinje zajednice. To se dogaa
zato to je u pelinjem leglu nizak nivo juvenilnog hormona, hormona mladih larvi.
Zato je to kritini period koga pelar ne bi smeo da dozvoli, ali ako do tada nije
tretirao pelinje zajednice, ovo je vreme kada se to neizostavno mora provesti.
Zato Ritter (1997) sugerie: sve to uradimo na suzbijanju varroe u konici
pre jula, pomaemo zimske pele. Kasnijim leenjem pomaemo prolenom razvoju
pela u sledeoj godini. Dve godine kasnije (1999), Ritter naglaava da je najvanije
od svega da ponemo unitavati varrou toliko rano koliko je to mogue u pelarskoj
sezoni. Kada je to? To su meseci intenzivnog razvoja pelinje zajednice april, maj i
jun. U ovom periodu ako se ne preduzimaju mere leenja, oko 90% enki varroe
nalazi se u zatvorenom leglu, pa se krajem juna i ne nasluuje katastrofa koja je na
pomolu. Tek u julu i avgustu kada se smanjuje pelinje leglo, veliki broj krpelja
naseljava sve manji broj elija radilikog legla, to ima za posledicu oteenje larvi iz
kojih se formiraju zimske pele. ivot takvih pelinjih drutava se smanjuje, jer se u
elijama zatvorenog legla esto nae i do desetak krpelja na lutki 22, a konice pune
hrane ostaju bez pela. Zbog toga je u avgustu i septembru potrebno proveriti
uspenost primenjivane metode
Kod napadnutih pela radilica, primeeno je ubrzano starenje elija a takoe
je mogue pojavljivanje velikog broja nezrelih hemocita23. Prvi znaci promene
hemocita kod lutaka su otkriveni tek na poetku tamnjenja hitinskog pokrivaa.
Ishrana krpelja hemolimfom pele dovodi do osiromaenja njenih belanevinastih
komponenti. Kako samo deo belanevina ima hranidbeni karakter, to se mnoge
belanevine javljaju kao razliiti hormoni i fermenti, pa e kao jedna od posledica
Varrootozne invazije biti naruavanje hormonalnog balansa, to se naroito ispoljava
u ve poznatim naruavanjima metamorfoze i obrazovanju nakaznih lutaka i imaga,
kao i na pojavu neplodnih trutova nesposobnih za sparivanje (Gaponova, Grobov) 24.
Jedno istraivanje 2001. i 2002. godine nemakog Instituta za pelarstvo
(Oberursel) otkrilo je da Varroe koje se nalaze na odraslim pelama mogu da utiu
na njihovo ponaanje, tj. zbog slabije orjentacije one se teko vraaju u konicu, a na
pai ostaju skoro dva puta due nego nezaraene pele. Kada su pele testirali
postavljanjem lanog lta, zaraene pele izletnice su udarale u njega dva puta
ee od nezaraenih, to znai da imaju lou orjentaciju, ulo se na 38. kongresu
Apimondije u Ljubljani, 2003. godine (Mihajlovski, 2004).
Negativan uticaj parazitiranja enke Varroe na larvi i lutki pele u eliji
manifestuje su u znatno skraenom ivotu odrasle pele, u higijenskom ponaanju
zajednice, preradi razerve hrane, u obavljanju straarske slube. Iz legla u kojem je
enka Varroa parazitirala izlaze pele koje nisu potpuno integrisane u sistem podele
rada u pelinjoj zajednici kao ravnopravne radilice. Takve pele imaju slabo razvijene
mlene lezde to spreava pelu da se due bavi brigom oko legla i u znatno
ranijem vremenu postaje izuletnica. Iz legla u kojem je parazitiralo vie enki ne
moe se izlei potpuno razvijena pela. Kada se na pelama ponu raspoznavati
oteenja, ivotni vek pela traje svega nekoliko dana. Ove pele esto pokazuju
deformacije krila i zadka. Nije retka pojava da u uslovima visoke zaraenosti smrt
pele nastupi ve u samoj eliji saa. Tada se na leglu uoavaju kliniki znaci koji
odgovaraju evropskoj trulei pelinjeg legla.
uzimanje hrane, i tu se hrani njenom hemolimfom (krvlju). Prvo hranjenje traje oko 2
sata, dok je na predlutki trajalo oko 2,7 minuta, posle ega se vraa na ubrite koje
je jedino mesto sastajanja i obitavanja cele porodice. Tu svi odlau izmet i budui da
dolazi do estih susreta enki i mujaka, u zoni ubrita vri se i sparivanje polno
zrelih enki-erki sa bratom mujakom. Tu porodica provodi oko 90% vremena, a
naputa ga samo kada imaju potrebu za hranom. U zoni ubrita obavi se i oko 90%
(od 287) sparivanja. Tu majka-varroa, posle 60-70 sati od trenutka poklapanja elije
polae jaja. Prvo jaje kao najznaajnije polae nasuprot ubritu u jednom od tri ugla
estrostrane elije, neposredno ispod poklopca, dovoljno udaljeno od lutke-imaga i
malo ili nimalo poseeno od majke varroe da ga sluajno ne bi nagazila i pomerila.
Ta velika briga oko bezbednosti prvog jajeta proistie iz nunosti da se rodi mujak
koji e oploditi enke. Posle prvog, u intervalima od 30 sati varroa-majka polae jo
4-5 jaja, iz kojih se u istom intervalu da raaju mlade enke-varroe. Mujak e se
ispiliti za 30 sati, a svoju polnu zrelost postie posle 132 sata od roenja, odnosno
222 sata od trenutka poklapanja elije, a prva enka-varroa posle 19 sati.
Nakon to je na leima pele izala iz elije, mlada enka posle 4-13 dana
naseljava novu eliju otvorenog lega u kojoj polae jaja i krug se zatvara. Razvojni
ciklus mujaka traje 6,5, a enke Varroe traje 5-5,5 dana, to vidimo iz pregleda Maje
Drai (2004)29 (tabela 38).
Neposredno pred poklapanje elije legla - oko 20 sati pre poklapanja radilike elije ili
trutovske pre 40 sati, majka-Varroa ulazi u eliju, spusti se niz zid i podvlai se pod
larvu u meavinu meda i mlea gde ostaje nepokretna i neprimetna. Varroa rae
naseljava trutovske nego radilike elije, pa je stoga 8 do 10 puta vea verovatnoa da
e naseliti elije truta (Drai, Maja, 2004),
Posle polklapanja elije, enka-majka treba da rei najmane etiri problema.
izbor ubrita. Ona e na gornjem zidu elije blie analnoj zoni predlutke odabrati
mesto na kome e ona i porodica da vre nudu. Tu e, u neposrednoj blizini ubrita,
da budu svi na okupu i tu e se sparivati brat 30 sa sestrama. Od 278 sparivanja, 90%
se obavi u rejonu ubrita. Na njemu e cela porodica biti okrenuta glavom prema
izmetu koncetrisanom u jednoj taki ubrita31
pronai izvor hrane;
gde poloiti prvo jaje i
Koji po redu dani
Limitirajui faktori:
kasno raanje i polno sazrevanje mujaka - 144 sata32
kasno polno sazrevanje enki (prema Koenigeru):
prve posle 244 sata (10 dana i 4 sata)33,
druge posle 280 sati (11 dana 16 sati) i
tree posle 288 sati (dvanaest dana).
Tako je mujaku ogranieno vreme da oplodi novoroene enke. Ima toliko vremena
da se sa prvom sestrom pari 8 puta i osemeni je sa 24-40 spermatozoida, sa drugom 4
Dani zatvorenog
18
1. - Poinje intenzivna pokretna faza u kojoj se larva isprua i trai poslednje rezerve
00 hrane.
- Poinje ispredanje kokona.
- enka-majka Varroa oslobaa se mlea, penje se na larvu i na njoj se vrsto pripija,
vrsto se drei, kako ne bi pala na zid elije gde bi bila zarobljena.
6 U narednih 33 sata (48 sati kod trutovske larve),
12 Larva pele ispreda kokon, a majka-Varroa je vrsto prilepljena na njoj.
B) nakon ispredanja kokona:
18
2. - larva pele se ispravlja i zauzima vertikalne elije;
00 - gornjeg dela elije enka majka Varroe koristi za svoje potrebe";
- enka majka se vraa u rejon ubrita i odmara na zidu elije, gde provodi oko 90%
svog vremena;
3. 6 C) po isteku 60-70 asova (3 dana i 12 minuta) od poklapanja elje sa larvom pele
12 radilice:
- enka-majka naputa ubrite i premeta se u prednji kraj gornjeg dela elije
18
neposredno pod sami poklopac.Tu e (u jednom od tri ugla estouglog prostora) da
00 poloi prvo jaje (neoploeno) iz koga e se izlei mujak. Izbor mesta odreuje s
takvom preciznou da noge budueg mujaka budu upravljene prema zidu elije, tako
da se po roenju vrsto prilepi za unutranju povrinu elije, tik u samom uglu.
-Posle 20-30-minutnog odmora, majka-Varroa premeta se u rejon ubrita.
D) nakon 30 sati iz jajeta se izlee protonimfa mujaka, kada majka- Varroa polae
prvo oploeno i sledea 3-4 oploena jaja u intervalu od 30 sati.
"Razvoj parazita u jajetu pri temperaturi od oko 34C vremenski je veoma brz: ve
posle 24 sata nakon plaganja jajeta, unutar njega se vidi larva sa est nogu; u daljnja
24 asa preobrazi se u protonimfu sa osam nogu, izlazi iz jajeta i sie krv (hemolimfu)
lutki. Muka protonimfa nakon tri dana, a enska posle pet dana preobraavaju se u
deodonimfu i ve se meusobno razlikuju. U nekolko narednih dana postaju odrasli
krpelji. Potpuni razvoj od jajeta do odraslog parazita traje 8 11 dana (u laboratorijskim
uslovima), a u paksi 170 sati (7,1 dan) anka i 120 sati (pet dana) mujak
(Sulimanovi, 1985).
E) prelaz iz predlutke u lutku ple odvija se u vremenu od 30 do 40 minuta.
To vreme i ono jo neposredno posle prelaza u stadijum predlutke, majka-Varroa
koristi:
- za proirenje prostora ubrite i
- na stranjem delu kutikule predlutke napravi otvor za uzimanje hrane.34.
Za vreme stadijuma lutke i predlutke pele ili truta, enka-majka uzima hranu u trajanju
od 2 minuta i 42 sekunde. U stadijumu lutke prvo hranjenje traje dva sata.
Suprotno od navike hranjenja u kratkim razmacima od oko tri minuta, dok je pela bila
u stadijumu larve, prvi obrok na lutki traje otprilike dva sata (Drai, 2004).
6 F) Po isteku 30 sati iz neoploenog jajeta se izlee protonimfa mujaka. U isto vreme
majka-Varroa polae prvo oploeno jaje i u intervalu od 30 sati sledea tri do etiri, iz
kojih e da se izlegu enke-erke Varroe.
12
4.
18 - oko 18 asova majka-Varroa polae 1. oploeno jaje. Toga dana rodio se mujak, za
ije je polno sazrevanje potrebno da proe 132 sata (5 i dana)
- oko 23,59 asova majka-Varroa polae 2. oploeno jaje, kada se izlegla enka iz
00
prvog oploenog jajeta.
6 Tek roena enka iz prvog oploenog jajeta, poinje da stie polnu zrelost.
12
5.
18
00
6 protie u inkubaciji drugog oploenog jajeta.
12 Jue roena enka staira polnu zrelost .
6.
18
00
leglo
6 u 6 asova enka majka polae 3. oploeno jaje, kada se je izlegla mlada Varroa
enka iz 2. oploenog jajeta.
12
7. Jue i prekjue roene enke stairaju polnu zrelost
18
00
8. 6
12 u 12 sati enka majka polae 4. oploeno jaje. U to vreme se izlegla enka iz treeg
oploenog jajeta.
18
Jue, prekjue i nadjue roene enke stairaju polnu zrelost
00
6
12
9. u 18 sati majka-Varroa polae 5. oploeno jaje, kada se u isto vreme iz 4. raa
18
nova mlada enka.
00
6 oko 6 asova mujak napunio kesu spermatozoidima i spreman je za parenje, pa polno
zreo brat zaskoio najmlau sestru, izleenu pre est asova i ispunjava joj
12
10. zadovoljstvo da postane majka. Na nju e skakati najmanje osam puta, jer je voli to je
18 najmlaa.
00
6 oko 00,00 asova i 3 minuta izlegla se enka iz 5. oploenog jajeta. Brat je prihvata, i
poklanja joj ljubav, uz istovremeno odbacivanje starije. Njoj e moi pokloniti samo 24
12 minuta i obleati je etiri puta.
11.
18
00
6 Brat e nastaviti svadbeno veselje sa starijim sestrama i tetkama, ali e usreiti moda
jo samo jednu od njih, jer za duu ljubavnu igru nema vremena, poto se zavrava
12. 12
dvanaestodnevni ciklus zatvorenog legla pela radilca. Ona e moda imati sreu pa
18 da na sebi dva puta oseti slast ljubavnika.
Mlada enka Varroa nakon to je izala na leima tek roene pele, ona
posle 4 do 13 dana trai eliju u koju e polagati jaja i tako nastaviti ciklus. Varroa
izbegava mlade, tek izleene pele, pa najee bira kune pele uzrasta od 5 do 12
dana (Maja Drai, 2004)
Zakljuak: Nastavljajui ciklus, Varroa unitava pelinja drutva!!!
Varroa je ivo bie i po prirodi mora da ugine. Tada mrtva pada na podnjau.
U ovu svrhu moramo da posedujemo mreastu podnjau i fioku ispod mree. Ako je
podnjaa drvena, pele e Varrou izbaciti napolje, a ako je mreasta pae u fijoku, i
vi moete izbrojati Varroe. Spreite pristup mravima, jer nose Varrou. U fioci tokom
sezone legla moete nai tamne (zrele) i svetle (one koje nisu dovrile razvoj u
leglu). Ako leti nema svetlih Varroa, vrlo je verovatno da drutvo nema leglo, i treba
ga sanirati. Broj prirodno opalih Varroa u jednom danu (proseno, tokom recimo
mesec dana) se mnoi sa izvesnim brojem i dobije se broj Varroa u drutvu. to je
vei prirodni osip Varroe taj broj je manji. Ako od maja do septembra pada samo po
jedna Varroa dnevno, u zajednici ih ima pre 300, nego 200 ili 100 Varroa, to ne znai
da ih ima 30.000, ve od 8.000 do 15.000. Kod zajednica koje su pred uginuem od
Mikitjuk (1979) je zabeleio da je 52 enke varroe snelo 451 jaje, a broj jaja
po enki iznosio je od 2 do 29, to u proseku iznosi 9 enskih potomaka po jednoj
odrasloj enki. Od 52 enke koje su bile u fokusu posmatranja, njih 78,9% je
polagalo samo jednom, 5,8% dva puta, 4,8% tri puta, a samo 1,5% njih polagalo je
jaja etiri puta41. Tokom leta (jun-septembar) u Naunoistraivakom savezu
pelarstva u Tbilisiju, utvrdili su da su na 100 elija zatvorenog legla enke varroe
zalegle 200-500 jaja, u proseku 2-5 jaja po eliji. A bilo je i po 9 jaja u pojedinim
elijama. Jaja varroe zaleena u ovom periodu pokazala su jednaku vitalnost na
ramovima uginulih pela, kao da su u ivom pelinjem drutvu, bez vidljivih promena
na sebi42. Nikoljskij i Evdokimova (1975) utvrdili su da je kod invazije od 20 parazita
na 100 pela, pelinja zajednica u takvom stanju da sistematski slabi i na kraju ugine,
a Smirnov istie da je nemogue spasiti pelinje drutvo koje ima 50 krpelja na 100
pela i da zimu ne mogu doekati pelinje zajednice koje na kraju leta imaju u
proseku 2 varroe na svakoj lutki pelinjeg legla43.
U septembru druge godine Varroozom zaraena, a neleena drutva naglo
su poela da slabe, i do novembra su sve pele uginule. Ovo je pokazao ogled to je
izveden na Poljoprivrednom institutu u Odesi. Prve godine krpelje su nali samo na
mrtvim lutkama kod pojedinih pelinjih zajednica (njih 11 su bile ogledne). Nita nisu
preduzimali. Druge godine u prolee bilo je 4,39-11,67 mrtvih lutaka zaraenih
grinjama. I druge godine 11 probnih zajednica ostavili su da se slobodno bez leenja
razvijaju, dok su ostale (njih 44) dimili fenotijazinom i ostvarili su normalnu koliinu
meda, a probna oko 10 kg manje. Prilikom treeg vaenja kod kontrolne grupe
izvrcali su 3 puta veu koliinu meda u poreenju sa oglednim drutvima. Ovaj
eksperimenat pokazuje da u jesen propadaju drutva u kojima je s prolea naeno 3-
11% mrtvih lutaka zaraenih grinjom44.
Ako se unitavanjem ne suzbija, varroa nanosi pusto u konici i na
pelinjaku, a pelaru priinjava nenadoknadivu tetu.
prvog insekticida, a potom mnogo bre stiu rezistenciju protiv drugih hemikalija60, na
ta je Kulinevi upozorio jo 1982. godine61.
Godine 1990. Popeskovi u Peli br.7 (str. 204) iznosi informaciju o 149 u
svetu registrovanih preparata protiv Varrooe, to je u saglasnosti sa Hadi-
Veljkoviem62. Devet godina kasnije u svom predavanju pelarima Beograda, 6.
februara 1999. godine profesor informie auditorijum o 200 lekova protiv krpelja
Varroe, ali se onaj pravi jo nije naao i nee se nai, kategorian je u svetu nauke
cenjeni profesor. Kao biolog svetskog formata on vidi zatitu pelinjih drutava u
primeni alternativnih sredstava promovisanih na 34. kongresu Apimondije, 1995.
godine, ali i u korienju preparata na bazi bakra.
Petnaest godine posle prof.
Popeskovia, Mr sc Zlatko Pukadija (2004)
istie da su sintetiki akaricidi namenjeni
kontroli Varrooze stvorili nove probleme
pelarima, koji su izraeni kroz rezidue u
pelinjim proizvodima i kasnije kroz razistenciju
parazita na primenjivani akaricid... Veliki broj Slika 21. enka varroe na lutki sie
istraivanja, nastavlja Zlatko Pukadija, je krv. Prenosi ameriku kugu, Eeri
koli i evropsku trule (modifikovano
pokazao kako nekoliko organskih kiselina, koje
prema ADIZ-a, 1/98)
se i inae u manjim koliinama nalaze u konici
(mlena, mravlja i oksalna kiselina), moe biti uspeno upotrebljeno za kontrolu
populacije parazita Varroa Destructor u pelinjoj zajednici. Istraivanja obavljena
poslednjih nekoliko godina pruaju sve vre dokaze kako i neka eterina ulja, kao i
neki dobro poznati dodaci hrani mogu biti efikasno primenjeni za kontrolu Varrooze.
Kada itave populacije tetoina postanu rezistentne na njih ne deluje ak ni
5.000 puta vea doza hemijskih sredstava od poetne doze koja ih je unitavala 63,64.
Rezistenciji su naroito podloni piretroidi (klartan, mavrik, apistan, bayVarrol) prema
kojima krpelj stvara otpornost pri ponovljenom davanju ili pogrenom doziranju. U
vajcarskoj je zabeleena u drugoj godini upotrebe fluvalinata prva pojava delimine
rezistencije, a od tree godine potpuna neosetljivost pojedinih vrsta tetoina na ove
pesticide (Gerig, prema Todoroviu)65. Doktor Nonberto Milani iz Torina ispitivao je
fenomen rezistencije varroe na apistan spravljen na bazi sintetikog piretroida
fluvalidina. Utvrdio je da enke varroe koje su razvile rezistenciju na ovaj preparat,
bez ikakvih smetnji podnose i 100 puta veu dozu ovog leka. Istu otpornost varroa je
stekla i prema bayVarrolu, akaricidu razvijenom na bazi flumitrina, sintetikog
piretroida66.
Otpornost varroe na fluvalinat utvrdili su Loglio i Plebanio 1992. godine, a ve
poetkom 1994. u junom Tirolu i na Siciliji dolazi do masovnog pomora pela67.
Bojazan da zaostajanje manjih koliina fluvalinata, koje ne mogu da unite
varrou mogu da utiu na nastanak rezistencije na fluvalinat, Moosbeckhofer i Kohlich
su izrazili jo 1990. godine68.
Varroa je kao i drugi ektoparaziti tako genetski ustrojena da je sposobna da
brzo razvije otpornost na razliite hemikalije, pri emu im dobro slui njihov nain
razmnoavanja u kome se grinja sparuje u bliskom srodstvu. Krpelji koji uspeno
preive upotrebljeno hemijsko sredstvo prenose tu sposobnost u genetsku bazu
potomaka, koji dolaskom na svet donose sa sobom rezistenciju na lekove hemijskog
porekla. Pri genetski uslovljenoj neosetljivosti, u toku vremena potomstvo neosetljivih
grinja zameni potomstvo osetljivih individua. Takvim procesom vri se prirodna
selekcija varroa otpornih na akaricide. Ovaj proces traje bre, ukoliko pelari esto
ponavljaju tretiranje ili poveavaju duinu tretmana dranjem letvica klartana u
Upravo stoga to grinja varroe relativno brzo stie otpornost na lek, utoliko je
traganje nauke za onim pravim sloenije nego to se mislilo. Ali i onih 149 (pop
Popeskoviu), odnosno 200 (po Mussenu) preparata, taj broj se danas sveo na
svega njih nekoliko, koji su se svojom efikasnou izdiferencirali, i ine okosnicu u
suzbijanju grinje varroe. U toj grupi su dve podgrupe: jedna je prljava hemija iz koje
su izvedeni brojni preparati sa amitzrazom kao osnovnom supstancom, i piretroidi sa
fluvalinatom, odnosno klartanom, mavrikom i piretrinom, i druga podgrupa humana
hemija koja je zastupljena sa perizinom (kumafos), apitolom (cimiazolhlorid) i
folbeksom VA (brom propilat) koji imaju odobrenje i upotrebnu dozvolu Svetske
1
Slovenski ebelar 4/89, str.117.
2
Pelar 8/90, str. 247.
3
Magazin SELO, 11/96.
4
Pela 2/87, str.45-46.
5
Pelar br, 9 za septembar 2008. g. , str. 435.
6
Yang Xy, Cox-Foster D.K., 1995.
7
(Pelar br. 9, 2008.
8
Pela 2/98, str.108.
9
ivadinovi, 2004.
10
Pukadija i sarad., 2004.
11
nauka o insektima
12
nauka o paucima
13
Dr Antonio Naneti, ef Instituta za pelarstvo u Bolonji (Italija), lan grupe strunjaka
Evropske Unije za zdravstvenu zatitu pela. Iz predavanja na temu Savremene metode
suzbijanja varoe u Evropskoj Uniji, odranog u Aleksincu 29. jula 2006.
14
Pela 2/87, str.45-46.
15
Slovenaki ebelar 2/80.
16
. Sulimanovi, VAROOZA, Zagreb,1985., str. 42.
17
Grobov, l977
18
. Sulimanovi,Ibid
19
Slovenski ebelar 4/89, str.117.
20
. Sulimanovi, Ibid, str.42.
21
. Sulimanovi, Ibid, str.38.
22
Neumann, 1999.
23
Domackaja, Grobov, l980
24
Pelar9/86, str.278.
25
Pukadija i sarad. 2004.
26
Pukadija i sarad., 2004
27
Izvor: Otkria grupe vajcarskih naunika "ta se deava u poklopljenoj eliji pelinjeg
legla u kojoj se nalazi enka Varrao jacobsoni" publikovano u Die Biene/ADIZ, januar i
februar 1998., prevod s nemakog, Pelar br. 3,4/98)
28
Skripnjik, V.V., Krupske, N.K., Kako krpelj varroa odabira larvu, Pelovodstvo,
Moskva, 6/88
29
Pukadija, Bubalo, Drai, Kezi, Varooza konrola alternativnim pristupom, Osijek,
2004.
30
Treba napomenuti da parenje u srodstvu ne izaziva tetne posledice za potomstvo kod
svih vrsta. Krpelj medonosne pele varooe Jacobsoni seu destructor pari se u svim
generacijama u najuem srodstvu, iskljuivo izmeu brata i sestara, pa se, i pored toga ,
normalno odrava i svaka generacija se pojavljuje u sve savrenijoj formi. Posledice
slobodnog parenja u srodstvu naroito je katastrofalna u populaciji medonosne pele na
teritoriji koja je izolovana (usamljena ostrva). Posledice ukrtanja u bliskom srodstvu su:
smanjenje veliine legla, poveanje smrtnosti larvi u embrionalnom razvoju, izleganje
odraslih jedinki s nedostacima u grai i funkciji njihovog organizma, kao to su: sterilni
trutovi i slepi trutovi s belim oima, smanjenje vitalnosti odreslih jedinki, neotpornost
prema bolestima, neotpornost prema niskim temperaturama i dr. (M.Marinkovi, 2003)
31
Rezultat praenja vajcarskih naunika (Die Biene/ADIZ, februar 1998, prevod s
nemakog, Pelar br. 4/98, str.198).
32
Prema Stanimiroviu i s. (2004/5) "Do formiranja polno zrelog haploidnog mujaka proe
svega 5-6 dana".
33
Prema Stanimiroviu i s. (2004/5) "Od momenta oploenja jajne elije pa do razvoja polno
zrele enke proe oko 15 dana".
34
Varoa se nikad ne hrani na prednjem delu tela pele (glava, grudi), nego iskljuiva na
zadku. Takvim ponaanjem, verovatno spreava oteenja na lutki (usni aparat, krila,
antene, noge). Kada bi lutka umrla ili bila oteena, varoa ne bi mogla napustiti eliju, ve
bi u njoj i sama uginula. Suprotno od navike hranjenja u kratkim razmacima od oko tri
minuta, dok je pela bila u stadijumu larve prvi obrok na lutki traje otprilike dva sata
(Drai, 2004).
35
J. Kulinevi, R.Gai, PELARSTVO, Beograd, 1984., astr.95
36
Bandov, 2001
37
Luka,1996.
38
Melzer, 1985.
39
Pelar 9/97, str. 278.
40
Rihar, 1999.
41
. Sulimanovi, VAROOZA, Zagreb, 1985., str.19.
42
Pelar 6/81, str. 180.
43
. Sulimanovi, Ibid, str.48.
44
Pelar 5/82, str. 140.
45
Pelar 5/82, str. 140.
46
"Kalendarski pelarski prirunik, NOLIT, Beograd, 1984, str.28)
47
. Sulimanovi,VAROOZA, Zagreb, 1985, str.22.
48
Pela, Zagreb, 12/86, str. 363.
49
Pelar 1/87, str. 14-15.
50
Pelar 11/81.
51
. Sulimanovi, VAROOZA, Zagreb, 1985, STR.25.
52
Prof dr. D. Popeskovi, predavanje, Beogradskim pelarima 6. februara 1999.godine..
53
8/81, str. 242.
54
Pelar 9/89, str.261.
55
Pela 11-12/88.
56
Pelar 12/88, str. 361.
57
Pela 11/84, str.324.
58
Pelar 6/90. str.161.
59
Slovenski ebelar 7-8/89.
60
Ibid, str.228-229.
61
Pelar 3/82, str. 75.
62
Pela 8/90, str. 361
63
Heraksim, prema Todoroviu.
64
Pelar 11/88, str.335.
65
Pelar 11/88, str.336.
66
Pelar 7/96, str. 204.
67
Pelar 1/96, str. 22.
68
Pelar 12/90, str. 358.
69
Slovenski ebelar 7-8/89, str.229-231.
70
Savetovanje pelara u Beogradu 16. decembra 1995. godine.
71
Pela 11/86, str.335 i 3/87, str. 74
72
Pela 6/90.
73
Slovenski ebelar 10/90.
74
ADI vrednost (accetable daily intake) je koliina supstance,koju ovek bez rizika
svakodnevno troi celog ivota.
75
Pelar 1/98, str. 46.
76
Revija SELO, maj/1996, str.70.
77
Pelar 1/98, str.46
78
Slovenski ebelar 12/88, str. 373.
79
Prirunik o bolestima i tetoinama pela i pelinjeg legla, SPOS, Beograd, 1985, str.16-
22.
80
Ibid
81
Pelar 1/98, str. 36.
82
J. Beli, PELARENJE DANAS, Peterinec, 1981, str. 35
83
Interesantna je tvrdnja dr Wolfanga Rittera da u borbi sa varoom postoje tri etape. U prvoj
etapi pronaeni su i primenjivani samo hemijski lekovi. U drugoj izgrauju se strategije,
gde se pored lekova uvode i bioloke metode. Meutim, varooa e biti savadana tek u
treoj etapi kada budu stvirene takve sorte pela, koje e same savladati varrou, kao to
su Apis carena-prvi domain krpelju, ili kao to su afrike i afrikanizirane pele u junoj
Africi, odnosno u junoj Americi u kojih je zatvorno radiliko leglo toliko kratko da enke
varroe ne mogu ostvariti svoj reproduktivni ciklus (Luka,1996)
84
iz sledeih gradova:Berlin, Potsdam, Hohen Neuendorf, Bantin, Bad Segeberg, Bremen,
Celle, Kirchhain, Munster, Mayen, Stittgart, Aulendorf, Erlangen, Graz, Wien, Lunz am
see. (R. ivadinovi, Pelarenje za budunost, 2002).
Tabela 39. Pregled rasploda varroe u vremenu od 28. jula do 26. Septembra,
(Rezultati do kojih je doao prof. dr J. Kulinevi, 1990).
Broj Klase potomaka
Broj
Datum plodnih Nedovoljno Potencijalno
pregledanih Varroe
pregeda enki Mujaci razvijeni Jaja potomstvo
elija legla erke
Varroe stadijumi
Nauka je, utvrdivi biologiju razvoja krpelja Varroe Destructor, dala na znanje
pelarima da parazit najradije pohaa trutovsko leglo, u njemu polae jaja, u njemu
se razmnoava i invazijom iz njega, napada odrasle pele i ponovo naseljava leglo
trutova. Upravo to saznanje upuuje pelara da odstranjivanjem trutovskog legla iz
konice, unitava i Varrou. U tome znaajnu ulogu ima ram-graevnjak i ram-zamka,
tzv. TIT-3. Odstranjivanjem trutovskog legla ramom graevnjakom moe se smanjiti
broj krpelja u pelinjoj zajednici ak i do 50% (Kulinevi, 1982)8, to je u saglasnosti
Ramovi koji imaju trutovske elije, bilo da su naeni u meditu ili ploditu, kartiraju
se i pretapaju, a umesto njih se dodaju novi da bi se varroa naterala u trutovsko
leglo koje planski dirigujemo. Ako se paljivo izvri selekcija ramova za plodite,
eliminie se 70-90% varroe (Horr, 1998).
Budui da trutovsko leglo pele-voskarice pripremaju u praznom prostoru, to
ram-graevnjak, ram-lovac i TIT-3 ram (ram-zamka) slui u biotehnikoj borbi protiv
varroe kao efikasno sredstvo u sistemu ostalih biotehnikih mera.
Ako zbog slabosti pelinjeg drutva nema dovoljno trutovskog legla u konici
ili ako je zaraza pelinje zajednice velika, varroe nemaju drugog izbora osim da
nasele radiliko leglo. Matinjaci su poteeni, jer je vreme od 16 dana nedovoljno za
reprodukciju varroe.
Kako stavljati ram-graevnjak?
U Rusiji gde imaju najvie iskustva u borbi sa Varroom, preporuuju
stavljanje graevnjaka u konicu pored legla, i to u jesen kada se formira zimsko
klube, drugi put ga stavljaju kada je matica zalegla prvi graevnjak, stavljajui ga
pored legla. Trei put trutovsko sae stavljaju kada je trutovsko leglo na prvom ramu
stavljenom u jesen pokriveno. Na njegovo mesto stavljaju graevnjak sa praznim
trutovskim elijama. Graevnjak sa zatvorenim elijama isecaju pri emu elije ne
unitavaju, ve ih uvaju za narednu upotrebu. Da bi se pri isecanju zatvorenog legla
izbegla deformacija elija u sau, moe se primeniti rashlaivanje saa i legla,
stavljanjem rama-graevnjaka u rashladni
ureaj na temperaturu izmeu -18 i -30C. Tu
treba da odstoji vie od 72 sata, jer prema
Smirnovu, varroa na temperaturi od -10 do -
30C ivi od 48 do 72 sata, pa bi krae
zadravanje zatvorenog legla u zamrzivau bilo
necelishodno.
Graevnjak daje dobre rezultate samo
u godinama sa vrlo povoljnim panim i
klimatskim prilikama kada pele dobro i rado Slika 23. Graevnjak
grade sae. Pa ak i u takvim godinama on se
moe upotrebiti samo nekoliko puta, jer takvom
graevnjaku kao zamci za varrou odgovaraju
samo srednjo jake pae, a kod jakih paa
izgraeno trutovsko sae brzo biva iskorieno
za smetaj nektara i matica u njega ne stigne
da poloi neoploena jaja. Ako je pak godina
kiovita i prohladna, pele tee grade trutovsko
sae pa ovakvi okviri nee moi biti korieni
kao zamka za varrou.
Da bi se ovakav okvir mogao koristiti
ve od samog prolea i u razliitim klimatskim Slika 24. Ram TIT-3 Preuzeto od
uslovima, kao i kod slabijih unosa, ne treba Govanni Boca, 1994
isecati sae. Tada treba isei samo poklopce
sa trutovskih elija, trutove istresti, sae isprati vodom i vratiti u konicu. Takav okvir
moe posluiti za odgajanje vie generacija trutova, pa i u vreme kada pele nerado
grade sae. Ovakvi okviri mogu se uspeno upotrebiti ve poetkom prolea naredne
godine. To znai da pored rezervnog radilikog saa, pelari traba da imaju u rezervi
i izgraeno trutovsko sae.
Za ovaj tretman u periodu jun-jul treba podeliti pelinju zajednicu na dva dela.
Sve sae s leglom ostaje u staroj konici-starki, a matica sa svim pelama strese se
na prazno sae u novu konicu ili u nukleus, udaljenu oko 20 m od osnovnog
drutva. Posle kraeg vremena sve e se izletnice vratiti u osnovno drutvo (starku).
Tako dobijeni roj odmah se tretira oksalnom ili mlenom kiselinom. Starim pelama i
leglu u starki se doda mlada matica u izolatoru, pa se lei istim lekovima u vremenu
kada je poslednje leglo od odstranjene matice nestalo, a novo nije formirano.
Putanjem mlade matice iz izolatora, leglo u sau se unitava ili se stavlja u
sanitarnu konicu gde se podvrgava dejstvu mravlje kiseline 17. Umesto mlade
matice, starkama se moe dodati po zreo matinjak. U razmacima od tri dana od
momenta obezmatienja poeljno je izvaditi mle iz svih konica. Prilikom drugog
vaenja mlea, starkama se dodaju zreli matinjaci (Miloradovi 1999)18. Bitno je da
pele ne povuku divlje matinjake.
Ako planiramo suzbijanje Varrooze na primer 20. juna, tada vrimo
razrojavanje i titimo rojeve oksalnom ili mlenom kiselinom. U obezmatienim
starkama kroz 30-60 minuta nastaje uzbuna pela i urba da to pre izvedu maticu,
zbog ega na larvama poinju izvlaiti prisilne matinjake i filuju ih sa mleom. Da bi
matinjaci koje dodajemo bili sigurno primljeni, petog dana od trenutka
obezmatinjenja, tj. 25. juna, detaljno pregledamo starke i poruimo sve zapoete
matinjake, a zatm dodamo po dva zrela matinjaka. Posle 21 dana od momenta
obezmatienja, kada i poslednje leglo nestane, a mlade matice pronesu, 10. jula
obavimo prvo tretiranje pela u svim starkama. Ovim nainom oslobodili smo pele
Kod sve tri grupe drutava su tokom 1975. i 1976. godine u isto vreme
sprovedene i jednake mere opsluivanja i nadzora.
Pelinja drutva iz prve dve grupe su se brzo razvijala i u maju 1976. godine
od njih je formirano 50% pomonih drutava. Do poetka glavne pae sa lipe,
polovina prezimelih drutava prve i druge grupe zauzimala su po tri dela Dadanove
konice, a obrazovana od njih pomona drutva veim delom su se proirila u dva
tela konice. Pred glavnu pau ta su drutva po snazi znatno nadmaila drutva iz
kontrolne grupe. Pelinja drutva sve tri grupe su se tokom jula i avgusta 1976.
godine nalazila u jednakim panim uslovima, ali znatne razlike u snazi su odredile i
razlike u sakupljenom medu. Izraeno u uloenim sredstvima i utroenom vremenu,
dobit od drutava formiranih od vetakih rojeva bez legla je iznosila od 74 do 92%,
pri emu je kontrolna grupa drutava iskazala gubitke.
U rano prolee, kada u pelinjim zajednicama ima 1-3 rama legla naprave se
vetaki rojevi. U grupi od tri konice, iz dva drutva oduzima se sve poklopljeno
leglo, i bez pela se dodaje treoj konici. Po sreivanju, rojeve bez zatvorenog legla
tretirati oksalnom ili mlenom kiselinom, a drutvima sa zatvorenim leglom dodati
mravlju kiselinu. Pod dejstvom kiselina svi paraziti na pelama e uginuti, a rojevi e
biti oieni od krpelja i razvie se kao zdrava drutva. Konice sa prenetim
zatvorenim leglom i svojim sadrajem pela i legla pod dejstvom para mravlje kiseline
u trajanju od 14 dana bie oien od parazita, a drutva e se brzo razviti u snane
zajednice. Takvim postupkom krajem juna ili poetkom jula pelinje zajednice se
pelinjih zajednica. Po miljenju Jordana, beki pelari (sa preko 10.000 konica) bi
ve davno prestali da gaje pele da konice nisu selili 23.
Ako se pak mere i tretmani za kontrolu populacije Varroe izvedu jako kasno u jesen,
mnoge zimske pele bie sigurno oteene, a zimski gubici pelinjih zajednica e se
da poveaju. Zato svaka mera izvedena s ciljem unitavanja parazita Varroa
destructor u pelinjoj zajednici pre jula i avgusta dobro e doi pelinjoj zajednici, a
kasniji tretmani e dobro posluiti letnjim pelama za sledeu godinu.
2) istrajnim unitavanjem parazita. ime? U prvom redu lekovima koji
isparavaju: timolom i mravljom kiselinom (Grobov). Veliki broj istraivanja je pokazao
kako timol (Apigard) i mravlja kiselina u periodu jul - septembar, a oksalna i mlena
kiselina u periodu kada u pelinjoj zajednici nema legla (novembar i prva polovina
decembra) uspeno unitavaju populacije Varroa destructor. I istraivanja obavljena
poslednjih godina pruaju sve ee dokaze kako i neka eterina ulja (timol) kao i
neki dobro poznati dodaci hrani (KAS 81) mogu biti efikasno primenjeni za kontrolu
varro.
Timol je bezbojni kristal ili beli kristalni prah koji se dobija iz biljaka timijana i
majine duice ili se dobija vetakim putem (sintetiki). Taka ovravanja mu je
oko 49,3C, a topljivost mu je 1 deo u 1000 delova vode, 1 u 0,3 etra, 1 u 200
glicerina. Prelazi u teno stanje sa kamforom, mentolom, fenolom i slinim
supstancama (Klinar). Mora se uvati u dobro zatvorenoj tamnoj staklenoj ambalai.
zatienoj od svetla.
Timijan i majina duica su biljke otrog, a ugodnog mirisa, poznate kao lek
ne samo u narodnoj, nego i u naunoj medicini (Tucakov). Jo od antike se znalo da
ove biljke imaju vrlo jako antiseptino dejstvo i da unitavaju viruse i bakterije. Obe
biljke sadre timol, antiseptik jai od fenola, za koga se dugo verovalo da je najbolji
baktericid. Timol je, u stvari, kamforasta esencija majine duice i uveliko se koristi u
farmaciji za pravljenje sirupa, kremova, balzama, losiona i dr. Njime su ak vdali i
rane nakon amputiranja udova.
Kao organsko fenolno jedinjenje, formule C10H14O, tzv. izopropil-ortokrezol,
timol se primenjuje u medicini i stomatologiji kao antiseptino, dezodorantno i antihel-
mintiko sredstvo (ubija gliste), ali i Varrou destructor, tako to paralie njen nervni
sistem. Nema tetno dejstvo na ljudsko zdravlje niti za okolinu. Timol se, kao
prirodna supstanca, nalazi u malim koliinama u nekim vrstama meda (npr. u lipovom
medu).
Tabela 44
Matematiki model umnoavanja varroe kada u konici nema Varrocida
Na dan D = 960
D+1 (960-80)+112=992
9921/12=82
D+2 (992-82)+112=1.024
1.0241/12=85
D+3 (1024-85)+112=1.051
1.0511/12=87
D+4 (1051-87)+112=1.076
1.0761/12=89
D+5 (1076-89)+112=1.099
1.0991/12=91
D+6 (1099-91)+112=1.120
1.1201/12=93
D+7 (1120-93)+112=1.139
1.1391/12=95
D+8 (1139-95)+112=1.156
1.1561/12=96
D+9 (1156-96)+112 =1.172
1.1721/12=97
D+10 (1.172-97)+112=1.187
1.1871/12=99
D+11 (1.187-99)+112=1.200
1.2001/12=100
D+12 (1.200-100) +112= 1.212
1.2121/12= 101
1.212+(11151,4)=1212+1561=2773
Slika 35. Dinamika razvoja varo (Modifikovano
Napomena: prema Koenigeru i Fuu)
Duina ivota enki varroe:
Sakao i sar.: 43 dana leti, 3-5 meseci zimi
Smirnov: 713 dana pri T 13-25C i vlanosti 65-75%
4872 sata pri T od-10 do -30C
milevski: zimi na mrtvim pelama 16 dana
leti na mrtvim pelama 12 dana
najdue ive na T od 32C i
vlanosti 95%
Mikitjuk, 1979. je na 52 enke varroe utvrdio:
da su njih 78,9% polagale jaja jednom
5,8% polagale jaja dva puta
4,8% polagale jaja tri puta
1,9% polagale jaja etiri puta
Ovo dovoljno pokazuje da sa Varroom nema
ale
Slika 36. Sa varoom nema ele.
Uas! (Foto Brndui, 2004)
Tabela 45. Rezidue timola u medu posle raznih postupaka tretmana (Preuzeto od
Imdorfa i Bogdanova, Pelar 2/2004).
Tip timol tretmana Prosek mg/kg meda Minimum/maksimum
Timol ram
Celogodinja upotreba u vajcarskoj, 1997. 0,33 0,02-0,83
(broj drutava 22)
Timol ram
Celogodinja upotreba u vajcarskoj, 1998. 0,40 0,11-1,06
(broj drutava 38)
Timol ram
Upotreba izvan pae u vajcardkoj, 1998. 0,17 0,02-0,32
broj drutava 10).
Timol ram
Celogodinja upotreba u Nemakoj, Walner, 0,63 0,07-2,0
1997. (broj drutava 19)
Api Life Var:
osmonedeljna primena u jesen, 1-5 upotreba 0,16 0,02-0,48
(broj drutava 28)
Lipov med (Guyot et al. 1998) 0.08 0,02-016
Koncetracija timola koja utie na ukus meda 1,1-1,3
Maksimalna granica rezidua timola u
0,8
vajcarskoj
Tabela 46. Pregled efikasnosti timola zimi i s prolea*, (prema podacima Stanojia)
Novembar Februar Poetak aprila
Timol u Konica Timol u Konica bez Timol u Konica bez
konici bez Timola konici Timola konici Timola
Broj otpalih
277 62 163 57 352 57
varroa
Odnos 4,7 : 1 2,85 : 1 6,0 : 1
*Rezultati istraivanja odelenja Saveznog instituta eksperimentalne veterine u Belogrodu. Deset grama
timola sipali su u kutiju od ibica, zamotali u gazu i kroz leto stavili na podnjau (Pelar 6/81, str.184).
...u 1 2 3 4 5 6 7 svega
drutvima:
palo 71 91 105 31 201 141 115 755
varroe:
Timol redukuje varrou do nivoa da se u drutvu ne moe pojaviti jaka zaraza.
Zato je broj varroa koje padaju relativno mali u poreenju sa hemijskim metodama.
Za pet godina neprekidnog tretiranja pelinjih drutava timolom i kontrolom padanja
varroe tokom letnjih meseci utvrdio je da skoro u drutvima nema prisutnih parazita,
a ako ih je i bilo, to su bili bledi i pegavi primerci, odnosno blede mleno-vodene bile
su mlade varroe, a svetle sa tamnim pegama su stari krpelji.
Tabela 49
Vreme tretiranja
grama
Nosa
Doza,
10 i vie
Poetak
opadne
septem
vrcanja
avgust
varroa
Posle
Autori
Mart-
Kada
april
Jul-
Frakno
Knobelspies Timol- 2 12 Da Da
ram
15-20 2u 2u
Sarier-
grama u intervalu intervalu
Imdorf- Suner Odmah
toploj 2-3 2-3
Bogdanov
vodi sedmice sedmice
0,25/ulica ili 10
g usporeno
delovanje
Grobov i
saradnici
Preko zime
10
vedska,
grama u
Finska,
satono
Norveka
u
2 50
Oblika grama u
Trouiller 50
limene intervalu
(2003) grama
patete od 2
nedelje
Primena:
1) U toku aktivne sezone: kod tee zaraenih zajednica (vie od 20%) 3-4
tretmana u razmaku od 4 dana, a kod slabije zaraenih drutava u intervalu od 7
dana (Grobov i sarad. 1984).
2) U toku sezone mirovanja i sezone aktivnosti pela u polju, kada dnevne
temperature spoljnog vazduha, za due vremena ne prelaze 26C, 10 do 12 g timola
Kao to se vidi iz tabele, pele na etiri pelinjaka nisu bile previe zaraene
Varroom.
Efekat timola praen je paralelno sa mravljom kiselinom kojom su bila
tretirana 26 drutava. Ogled je obavljen ponavljanjem etiri puta tretmana u razmaku
od 3-4 dana dozom od 60 ml 60% rashlaene mravlje kiseline
Ako se uporede drutva tretirana mravljom kiselinom i zimskim
nakapavanjem oksalnom kiselinom sa onima tretiranim sa timolom (timovar-trakama)
7.4.5. APIGARD
Amerika firma Dadant&Sons u asopisu American Bee Journal vol 146.
4, april 2006. dala je odgovor na 17 najee postavljenih pitanja pelara o Apigardu,
preparatu protiv Varroe.
1. ta je apigard?
Apigard je timol u sporootputajuem gelu, koji se koristi kao sredstvo za
kontrolu Varroe destruktor kod pelinjih drutava.
2. Kako se primenjuje apigard?
Ako se apigard koristi u tacni, odstrani se poklopac sa nje i postavi se sa
strane na vrh okvira sa leglom.
Treba proveriti da li je ostavljeno dovoljno prostora da pele pristupe tacni,
koristei slobodan prostor iznad plodita. Potom zatvoriti konicu. Posle dve nedelje
ponoviti tretman sa drugom tacnom i ostaviti 2-4 nedelje.
Ako pak, koristite pakovanje od 3 kg, onda treba izdvojiti kaiicom 50 g
apigarda. Tretman ponoviti posle dve nedelje i ostaviti ga u konici naredne 2-4
nedelje.
3. U koje doba godine se moe koristiti Apigard?
Apigard je najbolje koristiti na leto ili jesen, osim u panom periodu. Spoljna
temperatura trebalo bi da bude oko 15C, podrazumevajui da je drutvo aktivno.
Raznoenje apigard-gela zavisi od toga kako ga pele transportuju kroz proces
ienja konice, a uveava se poveanjem spoljne temperature. Apigard ne treba
koristiti pri temperaturama viim od 38C. Primenu treba izbegavati u vreme pae, jer
bi dolo do zagaenja meda.
4. Zato ne treba apigard primenjivatu u prolee?
Apigard se moe primenjivati u prolee ako je neophodno, pod uslovom da je
dnevna temperatura dovoljno visoka. Meutim, to nije najbolje vreme za primenu
preparata. Timol koji je aktivni sastojak u apigardu moe ponekad u kratkom periodu
da stopira maticu u polaganju jaja, a to nije poeljno u rano prolee, kada drutvo
treba da se uveava. Ako je veliko leglo u prolee, tada je bezopasnije koristiti
apigard, nego leglo prepustiti daljoj reprpdukciji, ali je u svakom sluaju bolje tretman
odloiti do leta.
5. Mogu li se hraniti pele dok se koristi apigard?
Da i ne. Preporuuje se da se ne primenjuje apigard dok traje prihranaje, jer
pele tada troe sve svoje vreme uzimajui hranu i ne zanimaju se ienjem
apigard-gela. Nema velikog rizika ali e postojati razlike izmeu razliitih drutava
Vlaknasta plastina 2:
ploa 2591 cm PELAR
Kolarovi 250 85 7 1 u leto 7/96
na satonoama 1 u jesen
Kartonske ploe
20300,5 cm 3:
Ministarstvo 1-2 otvora 1,5 cm 1 u prolee
150- 86,5- 21-25 PELAR
poljoprivrede ili flaica pljoska 250 11/81
200 99,7 21-25 1 u leto
SSSR ml 10-12 1 u jesen
na satonoama
Kartonske ploe
10100,5 cm 2: PELO-
150- 86,5- 1 u prolee
Smirnov 1-2 otvora 1,5 cm 21-25 VODSTVO
200 99,7 6/83
1 u jesen
na satonoama
Kartonske ploe
Stepanivili, 15200,3 cm
Gruzijska 2: PELO-
86,5- podnjaa:
naunoistraiva 150 21-25 1 u prolee VODSTVO
99,7 2 otvora 1,5-2 cm
ka proizvodna 1 u leto 10/83
stanica satonoe:
2 otvora 1-1,3 cm
Flaica pljoska 250
100 ml* 1 u jesen
dok ne PELAR
Plunikov 98-100 ili poklopac tegle u 3. dekadi 7/84
ispari
25 septembra
na satonoama
Kartonske ploe 2 u prolee
Smirnov i sar. 10100,5 cm u PELO-
iz Instituta 96,5- razmaku12
veterinarskog
30-50
99,7 2 otvora 1,5 cm 3-5 VODSTVO
dana 9/84
saniteta na satonoama 1x u jesen
Kartonske ploe 3:
15250,3 cm 1 u prolee PELAR
Sokolovi 100 85 10-15 12/87
1 u leto
na satonoama 1 u jesen
Kartonske ploe
10100,5 cm 3:1 u
Redakcija PELO-
86,5- 2-3 otvora 1,5 cm prolee
asopisa 30-50 3-5 VODSTVO
99,7 1 u leto
Pelovodstvo na 12/85
1 u jesen
satonoama
Kartonske ploe 2:
23320,5 cm PELA
Rihar 25 60 24 asa 1 u prolee 7/84
na satonoama 1 u leto
Poklopac tegle 3:
Intervju sa
dok ne 1 u prolee
Pejanovi 10 98-100 autorom
ispari 1 u leto
na satonoama 1 u jesen
9.10.1999.
3:
1 u prolee PELAR
Pavli 25 65 Kartonske ploe 48 sati 6/88
1 u leto
1 u jesen
Kartonske ploe
23320,5 cm
2:1 u leto
Jovo Kantar 25 60 na satonoama ili 24 asa
poklopac tegle 1 u jesen
na satonoama
Doktrina 2 i to:
unitavanja Prema Ispariva BS 05 za 1 kraj jula- SL
varroe u uputstvu A konice Dugo- poetak avgusta EBELAR
85
Slovenskom proizvo- Ispariva MS ili LS ili trajno 1 u prvoj polovini
pelarstvu aa BS 05 za LR konice septembra, posle 5/2003.
2003. godine prihranjivanja
2 ml po
1
Zander
ovom
ramu:
(na 3-4 puta
Sunerasta krpa
satono 60 1 dan tokom 4-7
e) 20200,5 cm
dana.
3 ml po
ramu
petnaest (na
nemakih i tri podnja Pelarenje
austrijska u) za
nauna instituta S kraja jula do budunost,
koji se bave kraja septembra. Ni, 2002.
varroom48 25-30/1 Dovoljna 2
nastavak Medicinska boica Dok ne tretmana: prvi
50-60/2
85%
bez tanjira ispari pre, a drugi posle
nastavka prihranjivanja u
avgustu
septembru
80 ml Dva puta
po Dok ne godinje. Posle
60 U isparivau vrcanja i nakon
nastav- ispari
ku prihranjivanja
*
Isparavanje pojaava fitilj, najbolje od staklene vune(Huttinger, 1981.), koji se prema potrebi, manje
ili vie, izvue iz flaice, a cela koliina treba da ispari za desetak dana (Sulimanovi).
**
Za pelinju zajednicu u jednom nastavku:
-Kada je podnjaa visoka 10 cm, plou natapati sa 40-45 ml mravlje kiseline
-Kada je podnjaa manje visine, plou natapati sa 30-40 ml mravlje kiseline
Za pelinju zajednicu u dva nastavka:
-Kada je podnjaa visoka 10 cm, plou natapati sa 50 ml mravlje kiseline
-Kada je podnjaa manje visine, plou natapati sa 30-40 ml mravlje kiseline
***
Ako je prirodno palo 30 krpelja dnevno, tretiranje vriti nezavisno od sezone
1)Ako je prirodno opadanje 3 krpelja dnevno, tretiranje treba izvesti ODMAH posle vrcanja meda,
krajem maja
2)Kada je prirodno padanje krpelja krajem maja vee od 3 tretiranje treba obaviti ODMAH (ako
nema unosa ili se ne oekuje za dve sedmice)
3)Ako je dnevno prirodno opadanje 10 krpelja tretiranje treba obaviti (1) posle letnjeg medobranja, i
(2) sredinom septembra
Zato?
Dnevni uinak isparavanja
moe biti procenjen bez puno
troka i moe se oitati na skali.
Moe se staviti u svaku konicu.
Kada?
Dva puta godinje: prvi
tokom jula meseca, pre polaganja
jaja iz kojih e se izvesti zimske Slika 41. Ispariva (Foto Konar, 2004)
pele. Drugi tretman se izvodi
posle prihranjivanja (kod pelara koji oduzmu pelama med), krajem septembra.
Izuzetno se mora primeniti bilo kada u toku godine, kad pojedina pelinja
drutva imaju na podnjai, odnosno u fioci ispod podnjae prirodno pale 30 i vie
Varroa (IMDORF-SARIER-BOGDANOV, 1995, Rihar, 1999)
Tretman metodom isparivaa moe uspeti i kod dnevnih temperatura do
30C, a none temperature ne smeju biti manje od 5C.
ime?
60% mravlja kiselina.
Ispariva se privrsti na ram.
Kako?
Punjenje ispariva obaviti prema uputstvu proizvoaa. Svako drutvo dobije
80 ml mravlje kiseline po zaposednutom nastavku.
Posle vrcanja treba obezbediti dnevnu koliinu isparavanja od 15 do 20 ml
otprilike tokom pet dana.
Nakon prihranjivanja treba obezbediti dnevnu koliinu isparavanja od 6 do 10
ml tokom 10-ak dana.
Jedan ispariva po dodatnom nastavku. Kod drutva u jednom nastavku
ispariva postaviti dalje od leta, a kod drutva na dva nastavka po mogunosti
postaviti dva isparivaa dijagonalno.
Isparavanje u konicama gde su ramovi na toplo je uravnoteenije, a uinak
vei.
kiselinu, dok za mravlju kiselinu redosled sipanja nije bitan, kae mr hemije in.
Jovan Markovi (Predavanje januar 2012.).
Za vreme tretiranja, prema Luganskom (2003), obavezno je prihranjivanje
pelinjih drutava!
Tabela 62. Efikasnost zimskih tretmana (preuzeto od Charriere, Imdorf, Kuhn, 2004)
Preparat i nain primene Efikasnost Izvor
Alonso (1990)
Perizin (kumafos)
89-98% Barbatini (1989)
nakapavanjem
Ritter (1986)
Oksalna kiselina Imdorf (1997)
95-98%
prskanjem Radetzki (1994)
Charriere (2001)
Oksalna kiselina
95-98% Liebig (1998)
nakapavanjem
Nanetti (2003)
Oksalna kiselina Radetzki (2001)
95-98%
isparavanjem Imdorf (2002)
Assmann (1990)
Oksalna kiselina
94-99% Imdorf (1990
dvostrukim prskanjem
Kraus (1994)
novembar
II. Jurkovi 5-6 po ulici Nakapavanje
decembar
novembar
E.Haupt 5-6 po ulici Nakapavanje 1***
decembar
1.Bez legla.
Od sredine
Doktrina novembra do 3,5%
unitavanja sredine otopine u Nakapavanje
1 zimsko
varroe u januara. zaslaenoj izmeu
nakapa-
Slovenskom 2. U vreme vodi ili 35 g satonoa, ali
vanje
pelarstvu rojenja i u 1.000 ml po pelama
2003.godine formiranja vode
rojeva bez
legla.
3 nedelje
35 g na litar Nakapavanje
posle prvog
(1.000 ml) izmeu
Jovo jesenjeg Pri T izmeu
0-7C zaslaene satonoa, ali po
Kantar mraza, 0C i 7C
tople vode pelama u dozi
kada nema
1:1 od 5 ml po ulici.
legla.
petnaest
nemakih i
tri Kad je
Jednokratna
austrijska spoljnja 35 g na litar
Kada su Nakapavanje primena Ne
nauna T iznad (1.000 ml)
drutva bez izmeu satonoa poveavati
instituta take zaslaene
legla. po pelama dozi niti broj
koji se mrnje- vode
tretmana
bave nja
varroom
2002.
* Ako posle tretiranja u julu opada jedna, a u septembru vie od 5 krpelja tretman treba ponoviti
** Sa leglom
*** E.Haupt (DB/10/2000) tvrdi da je mogue samo sa jednokratnim zimskim tretmanom oksalnom
kiselinom i bez opasnih materija dovesti varrou na tolerantnu meru
**** Kod dvokratnog tretiranja u jesen, posle popunjavanja zimske hrane eernim sirupom, u
prolee je u zalihama meda ovih drutava bilo 100-120 mg/kg oksalne kiseline. Pelinja drutva iz
zime su izala jako slaba i nesposobna za ivot (Luganski, S.N.)
Rastvr kiseline mora biti mlak i svee pripremljen (Jean-Paul Faucon, 2004)
i pre upotrebe zagrejan na temperaturi oko 37C.
Rastvor treba nakapati samo po pelama u ulicama, izbegavajui kapanje po
satonoama i vosku.
Pri korienju oksalne kiseline nije dozvoljeno poveavati dozu niti broj
tretmana, jer to dovodi do slabljenja i propadanja drutva, a proleni razvoj drutva
moe biti usporen. Medonosne pele u zidovima creva imaju grupu enzima pod
nazivom - glutation S-transferaza (GST) aktivnost. Ova vana grupa enzima deluje
kao detoksifikacioni sistem protiv potencijalnih tetnih supstanci sa kojima pele
mogu doi u dodir. Smanjenje GST aktivnosti moe uiniti pele mnogo ranjivijim na
toksine supstance iz okruenja (Naneti, 2004).
U eksperimentu izvedenom na dejstvo rastvora oksalne kiseline i eernog
sirupa na GST aktivnost, nije otkriveno da rastvor, korienjem normalnih doza,
smanjuje GST aktivnost kod pela.
Eksperiment je bio postavljen tako to su lutke i odrasle pele bile tretirane
nakapavanjem oksalnom kiselinom. Posle petnaest dana tretman je ponovo izveden.
Odrasle pele i lutke su uzete iz istih drutava. Statistiki test izveden na nizovima
podataka i za lutke i za odrasle pele nije pokazivao bilo kakvu razliku u GST
aktivnosti koja se moe pripisati tretmanu (uporeenja izmeu grupa i, unutar svake
grupe). Srednja GST aktivnost u ovim uzorcima je iskazana u tabeli 65.
Posle nestanka
Novenbar
legla
Ako u bilo
Dugotrajni ili 3
kom delu 30 i vie
kratkotrajna*
sezone
*Mravlja kiselina naliva se direktno na suner i tretira 3-4 puta u seriji po 30 ml 65% na satonoe,
odnosno 85% na podnjau, u toku jedne sedmice. Efikasnost od tri kratkotrajna tretmana mravljom
kiselinmom jednaka je jednom dugotrajnom tretmanu.
1
ivadinovi R "Kako da izvuete profit iz pelarstva ekonominost i marketing u
pelarstvu, itkovac, 2002
2
Smirnov,Kombinirovanij sposob termoobrabotki, Pelovodstvo, Moskva, br.5/85.
3
Slovenski ebelar 4/88, str.129.
4
Pelar 6/89, str. 174.
5
Slovenski ebelar 7-8/89, str.229-231.
6
Pelar 5/97, str. 146.
7
Pelar 6/81, str. 180.
8
Pelar 3/82, str.74.
9
Slovenski ebelar 4/89, str.117.
10
Slovenski ebelar 4/88, str.129.
11
Pelar 3/84, str.82
12
Pelar 5/82, str.39.
13
Pelar10/80.
14
Pelar 5/89, Pela3/88.
15
Pelar 5/82, str.137
16
Pelar 5/82, str. 137.
17
Pela, Zagreb, 6/91, STR. 129-130.
18
Matica 6/99, str.11.
19
Pelar 2/84
20
. Sulimanovi, VAROOZA, Zagreb, 1985, str. 57.
21
Slovenski ebelar 2/80.
22
erimagi, Rihar, Sulimanovi, Ibid, str.117
23
Ibid.
24
Ibid,str.108; Pelar 6/84.
25
Pelar 10/98, str.385.
26
Pelar 5/90, str. 151.
27
M. Meterlnig,IVOT PELA, Matica srpska, Novi Sad, 1949, str.8.
28
Godina 2004. je poznata kao godina izuzetne rojivosti. Pele pripremljene za bagremovu
pau bile su uskraene kiom celog perioda cvetanja bagrema, pa su konice zbog
prenatrpanosti "ivom silom" padale u rojni nagon i putale rojeve. Gospodin Jankovi .
Slobodan bavi se istraivakim radom u oblasti uticaja konice na bioloki razvoj pelinje
zajednice i komparativne prednosti konica u ekonomici pelarenja. Pored svih poznatih
tipova konica, razvio je i sopstvenu "sunanku, "alpsku, i "up-konicu". Razvio je svoj
sistem ventilacije konice, svoju podnjau i svoj ram sa modificiranom satonoom i saem
koji obezbeuje siguran prelaz pelama zimi iz donjeg nastavka u gornji nastavak sa
hranom.
29
...ili mleni put svetli pojas od gusto zbijenih zvezda na nebeskom svodu; potie od
galaksije kojoj pripada sunev sistem (Krlea, 1974). "Londonske novine The Daily
Telegraph izvetavaju: "Astronomi su izraunali da se (pomou teleskopa) sa Zemlje
moe videti 70 hiljada triliona zvezda to je broj 7 (sedmica) sa 22 nule". Astroniomi iz
Amerike, Australije i kotske "izbrojali su sve galaksije u jednom malom delu svemira
nedaleko od Zemlje" i procenili broj zvezda u svakoj od njih. Zatim su na osnovu tog broja
procenili broj zvezda u preostalom delu neba. "To nije ukupan broj zvezda u svemiru, ve
broj zvezda koje se nalaze u dometu naih teleskopa, izjavio je dr Sajmonj Drajver iz
Australije, koji je predvodio tim. Sa najmranijih mesta na Zemlji golim okom se moe
videti samo nekoliko hiljada, a iz nekog velikog grada samo 100 zvezda" (Probudite se!
22. april 2004., str. 28)
30
Velika Kola i Mala Kola, dva cirkumpolarna sazvea na severu hemisfere sa zvezdom
severnjaom, koja oznaava stranu sveta SEVER-
31
Zodijak, na grkom znai ivotinjski pojas ili ivotinjski krug na nebeskom svodu kroz koji
prividno prolaze putanje, staze (ekliptike) velikih planeta i staza Meseca. Obeleen je sa
12 sazvea, koja su u veini nazvana imenima ivotinja Ovan, Bik, Lav, Rak, Jarac,
Ribe, korpion, zatim Blizanci, Strelac, Vaga, Devica, Vodolija...Ispoljava svetlo, nazvano
NAIN PRIMENE:
- Plastinu foliju otvoriti odsecanjem makazama sa dve strane.
- Paljenje izvriti otvorenim plamenom .
- Ubaciti briket tabletu u dimilicu. Jedan briket-tableta gori i dimi 15-20 minuta
i daje oko 600 mlazeva. Ubaeni dim u konicu kroz leto, ispunjava itavu zapreminu
i zahvata sve prisutne pele (tretira ih) i vri dezinfekciju konice.
- Postupak tretiranja se obavlja u veernjim asovima sa u toku 3 dana
zaredom.
- Posle pauze od 5, 6 do 10 dana, dimljenje se obavlja dok Varroa pada, u
toku itave godine.
- Zdravstveno je ispitan, hemijski i bakterioloki odobren za primenu u
pelarstvu.
c) TABLETE ZA EKOLOKU IMUNOSTIMULATIVNU HRANU ZA PELE
SA AROMATINIM I LEKOVITIM MEDONOSNIM BILJEM, odnosno upakovana
pomenuta IMUNOSTIMULATIVNA HRANA ija je PRIMENA VEOMA
JEDNOSTAVNA, A EFIKASNOST OIGLEDNA. Jednostavno se naini po receptu:
- 50 grama mlevenih aromatinih i lekovitih medonosnih biljaka (sitno kao
brano tipa 400,
+ 300 grama meda,
+ 700 grama eera u prahu.
= ekoloka pogaa.
NAMENJENA JE:
- Dohrana i prihrana pela.
- Pojaan imunitet pela.
- Produen ivotni vek i radni vek pela.
- Jaa pelinja drutva.
- Pele sigurnije prezimljavaju.
- Zamena za eerni sirup pri obezbeenju zimske hrane za period
prezimljavanja.
PRIMENA:
Tokom itave godine.
Kod slabijih drutava.
Kod Varroze i drugih bolesti pela i legla.
Stavlja se na satonoe ili u hranilicu.
Najsigurnija je prevencija i alternativna terapija protiv Varroe i drugih bolesti
pela.
D )EKOLOKI SAN ekoloko eterino sredstvo za pelarstvo i u kui.
Predstavlja novu pogodnost primene u pelarstvu u borbi protiv Varroe i votanih
moljaca, ali i kunih moljaca i sitnih insekata.
Preparati su medicinski ispitani na teke metale (pesticide) i niza bakterija.
Briketi su i veterinarski ispitani.
To potvruju posmatranja Ignjata Gligoria, pelara, koji pelari sa 150
drutava na pelinjaku u rejonu nacionalnog parka erdap kraj Golupca. On je
utvrdio da je primenom ekolokih briketa Eko-Varro-san i Thimo-Varro-san
dimljenjem oistio pele u konicama od Varroe, a tabletama za ekoloku
imunostimulativnu hranu pojaao elan pelama da ubrzano grade, dograuju i
proiruju postojee sae. Kada se skine satna osnova ili se delimino skrati, pele e
izgraditi novo sae, a da uopte ne izlaze van konice, tj. ne kontaktiraju sa
prirodom. To se deava tokom zime ili duih vremenskih nepogoda bezpanih
perioda.
8.5. KOMBIAM
Tabela 69. Model efekta dejstva peninog brana (85%) na varrou (u konici je
1.920 varroa)
BROJ TRETIRANJA
Dani I-1 II - 7 III - 13 IV - 19 V - 25 VI - 31 VII - 37 VIII -43 IX - 49
pele
/leglo
P L P L P L P L P L P L P L P L P L
100% 960 112 655 112 620 18 342 14 289 11 167 6 123 3 61 3 50 2
85% 816 95 556 95 527 15 290 12 245 9 142 5 104 2 52 2 42 2
15% 144 17 99 17 93 3 52 2 44 2 25 1 21 1 9 1 8 0
u PD 161 116 96 54 46 26 22 10 8
1/12 u
13 10 8 4 4 2 2 1 -
leglu
na
148 106 88 50 42 24 20 9 8
pelama
% 8,38 6,04 5,00 2,81 2,39 1,35 1,14 0,52 0,41
ciljem da svaka pela bude prekrivena eerom u prahu. Nakon toga teglu odloe na
nekoliko minuta, za koje vreme se pele lepranjem krila oslobode praha i parazita.
Potom okrenu teglu pa je protresu iznad tabaka belog papira. Kroz ianu mreicu
proi e na belu podlogu eer u prahu i sa njim paraziti, koje je lako prebrojati
Tanost zaraenosti pelinje zajednice se procenjuje na 70% u jednom postupku.
Kada se postupak ponovi u trajanju od 3 minute, tanost prisutnosti Varroe u
pelinjeoj zajednici se poveava na 79,8%. Ako eerni prah maskira krpelja,
celokupnu istresenu masu iz tegle prosejati kroz fino sito koje proputa eer, a
zadrava Varrou.
Na ovom principu razraena je i metoda dodavanja matice obezmatienim
drutvima. Naime, obezmatieno drutvo se naprai branom ili mirisnim puderom,
pa se matica, prethodno napraena, puta direktno na satonoe meu pele.
Stavljaji u pogon svoj prirodni nagon samoienja i uzajamnog ienja, pele i ne
obraaju panju na prisustvo dodate tue matice.
Dr Jevrosioma Stevanovi (2007), sa Katedre za biologiju Fakulteta
veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu, u svojoj doktorskoj disertaciji na
temu Ekoloko-etoloki odbranbeni mehanizmi Apis melifera Carnica prema
ektoparazitu Varroa destructor na podruju Srbije, nauno je utvrdila pozitivne efekte
rasprivanje eernog praha po satonoama na stepen oteenja tela krpelja i puni
uinak eernog praha na stepen negovateljskog2 i higijenskog3 ponaanje pela
posle tretmana. Primenom eernog praha (prosene veliine zrnaca estica 25-40
m) u tri doze (20, 30 i 40 grama po tretmanu) i tri dinamike tretmana (svakog treeg
dana, svakog sedmog dana i svakog etrnaestog dana), utvrdila je delotvorno
dejstvo eernog praha na zdravlje pelinjih drutava.
Tabela 71. Brzina otkrivanja i odstranjivanja varroe kod azijske i evropske pele
Pokazatelji Azijska pela Apis cerana Evropska pela Apis mellifera L
izalo iz
Vreme
ostalo u legla i ostalo u
otkrivanja 5 sek. 2 min. 75 min.
leglu naselilo leglu
varroe
pele
Izbaeno
60 37 3 2 28 72
grinja,%
Tabela 74.
Preparat Aktivna supstanca Koliina aktivne supstance u medu
Pod ovim naslovom autor ove publikacije je, na osnovu lako itljivog i
popularno izloenog taksta profesora i pelara Joe Rihara sa Ljubljanskog
univerziteta, nainio pregled aktivnosti po mesecima pelara na suzbijanju vatroe uz
ouvasnje istote meda i zdravlja pelinjih zajednica. Kad se dosledno ispotuje
Riharova shema, pelinje zajednice su obezbeene od gubitaka koje nanosi
Varrooza. Pri upotrebi 5-postotne vodene otopine oksalne kiseline, jednim
nakapavanjem sa 30-50 ml po drutvu, u zavisnosti od povrine legla, efekat
oborenih Varroa je iznosio 99%. to je u drutvu vie legla to je i uinak nii (Rihar,
1999).
Tabela 78. (sa Veterinarskog zavoda Slovenije u Kranju) (Izvor: Slovenski ebelar
br.9 /2001).
Rred. Naziv sredstva Uslovi primene
broj
APILAIFE VAR na bazi timola**
nona temperatura ne sme biti nia od 10C
1 dnevna temperatura ne sme prelaziti 25C
nain upotrebe stavlja se na satonoe iznad gnezda
postupak ponoviti kroz 8-10 dana
MRAVLJA KISELINA
DUGOTRAJNO ISPARAVANJE
Dnevno isparavanje ne sme biti vee od 15 ml
Pri temperaturi nou vioj od 10C
danju manjoj od 30C
Trajanje isparavanja 7 dana
Doza na podnjau 100-120 ml 85% MK ili
na satonou 100-120 ml 60% MK
2
KRATKOTRAJNO DEJSTVO
Po potrebi 3-4 puta u intervalu 4-7 dana
Pri dnevnoj temperaturi veoj od 20C Tretirati izjutra ili pred vee
Nosa Sunerasta kuhinjska krpa15204 cm
Doza 60% MK koja se stavlja na A-knica sa:
medine ramove satonoe 10 ramova 15 ml
MK 85% dozira se identino kao i ona 9 ramova 10 ml
od 60%, ali se nosa sa MK stavlja na 7 ramova 7 ml
podnjau LR-knica. za jedan korpus 15 ml
* Izdala je za septembar 2001. godine insrtrkcije za pelare, koja upuuje kako osloboditi pelinja
drutva od varroe primenom alternativnih sredstava. Tabelarno predsravljena, alternativna sredstva
se koriste po gornjoj emi.
**Sastav: timol 74,8%; eukaliptol 16%; menthol 3,7%; kamfor 3,7%; vermikulit Q.S. 1,8%.
Tabela 79. (Izvor: tekst dr Janeza Poklukara, Slovenski ebelar br. 4/2001)
Broj pelinih
drutava u 76
eksperimentu
Koncem Sredinom Sredinom oktobra
Varroa otkrivena U julu U avgustu
aprila septembra kad nema legla
Broj zaraenh
1 3 2
p.d. i leeno
Redovan
tretman svih
76 76
pelinjih
drutava-
Oksalna kiseline 5
Nain leenja 2 x 70 ml 85% MK u intervalu od 16 dana ml/ulica*
nakapavanjem
35 grama oksalne kiseline se rastvori u 1 litru (1.000 ml) eernog sirupa 1:1
Tabela 80. (Izvor: tekst dr Janeza Poklukara, Slovenski ebelar br. 4/2001. gdine)
Perid kontrole varroa
Ako je broj varroa Jul: kad je broj Avgust: kad je broj
Februar do Sredinom Maj-jun: period
na popdnjai vei varroa na podnai varroa na podnjai
maja aprila rojenja
od 4 vei od 2 vei od 5
Pele sme Kontrla U narednim Varroa naizgled Dnevno opale Ako je pri kontroli
smanjuju otpalih mesecima pomoi ugine. Pele joj varroe su pouzdan opalo 5 i vie
zaraenost enki zaraenim PD. sa ogranie merilo stepena varroa, nastavili
ako se pelar varroe na po 270 ml 85% razmnoavanje zaraenosti PD. su sa tretmanom
ne mea u papiru MK u intervalu od ali je ne unite. Ako je broj palih istim postupkom
njihov ivot ispod 16 dana. To samo u Broj opalih varroa veo od 2, SAMO zaraenih
(ne proiruje mree. PD u kojima je varroa nije tretiranje su izvrili PD
gnezdo i ne utvrena varroa. pouzdano merilo sa 70 ml MK u dva
remeti miran za stepen navrata u intervalu
prirodni razvoj zaraenosti od 16 dana. Nisu
PD). zaboravili zameniti
matice.
naunih ustanova Nemake i Austrije koji se bave suzbijanjem varroe 27. Kao
najznaajnije, u predgovoru prevoda u hrvatskom izdanju ove broure Prof. dr uro
Sulimanovi istie misao dr Wolfanga Rittera predsednika Stalnog svetskog odbora
za bolesti pela, koji kae da u suzbijanju Varroe uspeh donosi koncept, a ne lek.
U Nemakoj, naime, postoji ne samo nacionalni nego i programi za odreena
podruja, poto se smatra da je samo zajednikim usaglaenim delovanjem mogue
postii potrebne rezultate u suzbijanju varroe.
Kod nas, samo u Bakom Monotru istovremeno tretiraju pelinja drutva
istim lekom svima pelarima bez obzira da li su lanovi Udruenja pelara ili nisu.
Rad na suzbijanju Varroe u pelinjim zajednicama mora biti kontinuiran ili
one brzo propadaju. Neophodno je pritom kombinovati odgovarajue postupke
suzbijanja varroe.
Dakle, koncept suzbijanja se mora prilagoditi mestu i nainu pelarenja, i
mora se protezati kroz celu pelarsku godinu. Pelari bi trebali da se kod nadlenih
savetodavnih slubi iformie o posebnim podrunim programima suzbijanja varroe
(ovo vai za nemake pelare, a provodi se u ekoj, Slovakoj, Izraelu, Sloveniji..., i
kod nas - u Bakom Monotru, prim. J.K.).
Globalno gledano, u Nemakoj su se opredelili za unitavanje Varroe u tri
perioda: 1) za vreme pae, 2) nakon vrcanja, u pelinjim drutvima sa leglom, 3) zimi,
u drutvima bez legla.
1) Za vreme pae, primena hemijskih sredstava kod proizvodnih drutava
nije dozvoljena! Znaajno umanjenje broja varroa moe se postii biotehnikim
postupkom, kao to su uklanjanje trutovskog saa, postavljanje okvira za uzgajanje
trutova (graevnjak) i stvaranje novih drutava. To je naroito vano u podrujima
gde paa poinje kasno, jer se hemijski tretman moe izvesti tek krajem sezone, a do
tada bi pelinje zajednice mogle da budu znaajno oteene.
2) Nakon vrcanja u drutvima sa leglom treba upotrebljavati sredstva koja
deluju i na Varrou u leglu. Trenutno je u te svrhe mogue preporuiti samo izvesne
postupke sa mravljom kiselinom.
3) Zimi, u drutvima bez legla se vrlo efikasno primenjuju prskanje mlenom
kiselinom i nakapavanje oksalnom kiselinom ili perizinom
Napomena:
Za pelara je vano da utvrdi broj Varroa, kako bi mogao stei predstavu o
moguoj teti koju e imati. Dijagnoza se postavlja brojanjem otpalih varroa na
podnjai tokom sedam dana, odnosno pregledom podnih uloaka (koji se stave ispod
mree na patos podnjae).
Uloak je zatien mreom od kontakta sa pelama.
U otpadu se svakodnevno prebroje otpale varroe, sedam dana posle
postavljanja istog uloka. Prerauna se koliko je varroe padalo dnevno.
Procena stepena zaraenosti zavisi od godinjeg doba i stanja drutva:
ako ve u julu pada 5-10 Varroa dnevno, zajednicu odmah treba tretirati da bi
se omoguilo uzgajanje zdravih zimskih pela.
U oktobru-novembru dnevno teba da pada manje od 0,5 varroa. Meutim,
nezavisno od toga, sugerie se zimska obrada pelinjih zajednice oksalnom
kiselinom ili perizinom.
8.25.1.BIOLOKI POSTUPCI
8.25.2.HEMIJSKI POSTUPCI
Tabela 82. Pravila primene prema Imdorfu, arieru i Bogdanov (Izvor Rihar, 1999)
Aktivna Mravlja kiselina
Oksalna kiselina Timol
supstanca Dugorono Kratkorono
Nain Pasivno
Pasivno isparavanje Nakapavanje
korienja isparavanje
1) 20-25C tretira se navee
Pri dnevnoj 2) 12-20C tratira se danju
Via od 5C Via od 12C
temperaturi 3) ako su vrlo visoke temperature, tretira se rano
ujutru
12-20 g
1) 85% na podnjau 2) u 75 g/l eernog
Rastvor 85% rastvorenog u
65% na satonoe sirupa 1:1
toploj vodi
250 ml+broj otvora 1,5 LR SISTEM
cm za 1 korpus 20-30 ml
LR SISTEM za 2 korpusa 40-50 ml
sa 1-2 korpusa: DB SISTEM 5 ml za svaku
Doza 1. tretiranje 4-7 otvora 20-30 ml ulicu posednutu 215-20 g
2. tretiranje 13-18 otvora pelama
DB SISTEM
1. Tretiranje 5 otvora
2. tretiranje 12-14 otvora
Suner ili truleks krpa 10151 cm zapakovana u polietilensku kesu
Materijal
pric za injekcije
*
Mravlja kiselina naliva se direktno na suner i tretira 3-4 puta u seriji, po 30 ml 65% MK na
satonoe, odnosno 85% MK na podnjau, u toku jedne sedmice. Efikasnost od 3 kratkotrajna
tretiranja jednaka je jednom dugotrajnom (Imdorf i sarad. 2000).
te se stoga matica mora menjati. Himna o nistatinu ispevana u Peli br. 7 1991 i
Pelaru br. 4 1994. godine, autora dr sci. A. Maksimovia je himnu zabluda
pelarima o nistatinu, ijom primenom nisu imali uspeha u leenju krenog legla, ve
se zaraza proirila na sve pelinjake, zahvativi pelinje zajednice irom bive
Jugoslavije. Stoga su pelinja drutva, zbog unitene mikroflore u crevnom sistemu
pela fungicidom Nistatinom, postala neotporna i na sve invazione pelinje bolesti.
Efikasnom merom protiv bolesti krenog legla pokazala se zamena matic
maticama iz selekcije, to potvruju pelari Crne Gore, kada su zamenili 1.000
matica, selekcionisanih u Apicentru Jajinci35 i izbacili nistatin iz upotrebe, kao
neprimeren lek u pelarstvu.
KAS 81 je biljni preparat koji u sebi sadri sirovine iz prirode i koji ne ostavlja
tragove u pelinjim proizvodima, a ni varroa ne stie otpornost na njega. Sa 9%,
gorkog pelina iz perioda cvetanja (osuenog), plus 0,5%, pelina iz vegetacije
(osuenog) i plus 0,5%, osuenih pupoljaka bora, kuvanjem u poklopljenoj
kreno leglo i nozemoza, a za Varrou, od kada koristi arobni aj, uveni uzgajiva
matica i rojeva kae neki napisi to povruju. Ja se teim da je to istina, jer ve
godinama Varroe je mali broj u periodu kada je ona trebala da napravi masovnu
invaziju. Pelin uzgaja u svojoj bati, a po borove pupoljke putuje 50 kilomtara dalje58.
Njegovo stimulativno dejstvo na uveanje legla posebno dobija na znaaju za
pripremanje zimskih i ranoprolenih pela. Veliina avgustovskog legla je odluujua
u odreivanju kvaliteta produktivnosti matice, a veliina povrine legla, u matru i
poetkom aprila odreuje i kvalitet pelinje zajednice i matice. Jer nije svejedno da li
pelinja zajednica u zimu ulazi sa jednim, dva ili tri kilograma pela. Brojnost i kvalitet
pela koje zazimljujemo odreuje i proleni razvoj sledee godine. Zato prihrana i
dohrana pela sirupom sa dodatkom KAS-a tokom jula i avgusta ima veliki znaaj za
uveanje pelinjeg drutva i njegove sposobnosti da uspeno prezimi i brzo se s
prolea razvije. Rezultati istraivanja Aleksenoka i Sutova, saradnika Veterinarskog
institiuta u Moskvi, prezentovani u tabeli 83, pokazuju svu delotvornost KAS-a u
poveanju legla, u poveanju produktivnosti pelinjih drutava i u suzbijanju
Varrooze.
U Danskoj, kada u medu utvrde spore amerike trulei legla, daju pelaru
uputstvo o prevenciji, kojim ga obavezuju na sledee mere: (1) uvoenje novog saa
u konice, (2) dezinfekciju upotrebljavanog pribora, (3) prihranu pelinjih zajednica
proteinskom hranom u bezpanom peridu, (4) zamenu matica, (5) dranje jakih
pelinjih zajednica tokom cele pelarske godine, (6) pele ne izlagati stresu i (7)
brinuti da pelinje zajednice imaju to prirodnije uslove za ivot.
U Danskoj strategija kontrole trulei iskljuuje upotrebu antbiotika, ali se
koristi nekoliko varijanti metode stresanja pela (Brodsgraard i Hansen, 2004)67.
Odrasle pele koje potiu iz drutava koja pokazuju klinike simptome bolesti se
stresaju na ramove bez voska. Posle tri do etiri dana pele se ponovo stresaju, ali
ovog puta na nove satne osnove.
Ispitivano je 15 drutava u trajanju dve pelarske sezone tako to su
hranjene medom koji je imao povean broj spora trulei od jedan do deset puta
(homeopatski i homeopatija princip, prim. J. K.)68. Posle 43 dana takvog hranjenja,
kod 12 drutava su se javili kliniki simpotmi trulei. Ovih 12 drutava bilo je tretirano
samo metodom stresanja. Posle stresanja primeena je znatna redukcija. Broj spora
bio je sveden na jedan nivo koji nije prouzrokovao klinike simptome. Kod 20%
drutava nisu se vie pojavili kliniki simptomi Za manje od jedne sezone ova drutva
su bila sposobna da svedu broj spora u medu na nivo drutava koja su bila tretirana.
Prednosti metode stresanja su sledei: drutvo je sauvano, nema rezidua lekova i
ne produava potomstvo uzronika otpornog na antibiotike.
2. Blagovremeno otkriti
Podrazumeva umeti prepoznati ameriku kugu, to podrazumeva
permanentno struno obrazovanje pelara.
- Vri redovnu i sistematsku kontrolu pelinjaka na kugu. Sistematsku
kontrolu generalno praktikuje jednom u prolee, kada drutva nisu brojno popunjena.
Problem je u tome da se bolest pojavi tek kasnije u punoj sezoni, pa to radi prilikom
vrcanja meda, pri emu koristi bealicu koja mu obezbeuje da proceni prinos pre
neo to definitvno podigne nastavak s medom. To mu prua mogunost da lako
ispita sumnjivo drutvo, pre nego to vrati nastavak na bealicu. .
- Praktikuje ciljanu i stalnu kontrolu. Smatra da kontrola mora biti stalna i sa
ciljem. Poto smo nauili da identifikujemo kugu moramo stalno biti u budnom stanju.
Ne razbuca celu konicu da bi utvrdio bolest, ve kao obrazovan pelar skree
svoju panju na slabo drutvo, nekompaktno leglo, neprijatan miris, uginula ili slaba
drutva na kraju zime, nova drutva koja se sporije razvijaju od drugih, drutva koja
manje proizvode od drugih, drutva koja slabo uzimaju sirup.
- identifikuje kritine take u voenju pelinjaka i materijala koji upotrebljava
u svom radu. U kritine kljune take ukljuio je: kontrolni pregled u prolee,
pripremu nukleusa i medobranje.
Kontrolnim pregledom u prolee, kao kljunim, utvruje uzrok bolesti uginulih
drutava, slaba drutva spaja ili rasformira (ne pojaava!!!), konice uginulih drutava
odnosi na skladite, a ako su uginua od kuge odnosi ih na dezinfekciju i iskljuuje iz
daljnje upotrebe.
Priprema nukleusa je kljuni momenat gde se ne sme preneti ram i leglo iz
sumnjivih drutava.
Trenutak medobranja koristi kao najpogodniji momenat za otkrivanje
drutava obolelih od kuge. Svako drutvo koje proizvodi mnogo manje od ostalih je
sumnjivo i kratko ga ispituje i spreava rasturanje okvira.
3. Razborito intervenisati
znai da treba spreiti svako daljnje prostiranje zaraze bez upotrebe
antibiotika. Jednu meru preduzima prema pelama (znai sve napred izloeno,
prim. J.K.) a drugu na dezinfekciju materijala.
U svom zakljuku gospodin an-Pjer aplo je kategorian u stavu da je
mogue ouvati jedan komercijalni pelinjak osloboen amerike kuge bez primene
antibiotika... Ovo je mogue ak i u kontekstu kada postoje dodirne take sa
susednim sumnjivim pelinjacima koji mogu biti izvor zaraze. Tu situaciju ivimo. Sve
se sastoji u preventivi koja se primenjuje, kao i ranom otkrivanju. Sa preventivom
mogu se dogoditi samo neki sluajevi, ali e oni biti brzo otkriveni i omeeni
postupcima adekvatnog otkrivanja... Potrebno je shvatiti da mere zatite i elementi
strategije otkrivanja ine jedno povezano SVE koje mora rezultirati iz dobrog
poznavanja bolesti i realnog shvatanja ptraktine situacije na pelinjaku.
zahvatila Maarsku nije karakteristina samo za tu zemlju nego za sve zemlje Evrope
i Amerike.
Pogreno leenje Varrooe dovodi do ekspanzije amerike kuge naroito
krajem leta, kada je usled panih prilika leglo puno Varroe, a i broj pela se inae
smanjuje, pa i ako se pojavi Evropska trule ili meinasto leglo, koje smanjeni broj
pela ne moe da poisti, onda je tu i APV virus, te drutvo krajem leta za tri nedelje
propadne.
Savet strunjaka je bio, da pelari moraju odlino poznavati biologiju pele i
Varroe. Da obavezno koriste biotehnike metode borbe. Da je nedoputena primena
hemijskih sredstava u periodu pred medobranje i u medobranju. Da su od hemijskih
postupaka mravlja kiselina i timol sredstva kojima se vri kontrola Varroe u periodu
posle medobranja, a oksalna i mlena kiselina nalaze primenu u vremenu kad u
pelinjim drutvima nema zatvorenog legla (novembar/decembar).
Varroa destructor podstie pre svega APV virusa, evropsku trule legla i
meinasto leglo. Tvrdi se da meinasto leglo (napada i leglo i odrasle pele)
prouzrokuje mnogo vie tete nego to se misli.
Kada sam 2000. godine uao u redakciju asopisa Pelar, pristigao nam je
ovaj tekst, koga ni prethodni ni tadanji urednik nisu hteli da objave (R. ivadinovi,
GLAVNI UREDNIK). Po stupanju na dunost urednika, gospodin Kantar mi je ponovo
dostavio isti tekst rekavi mi: Nemoj nikada da ga objavi, ako ti to moe
predstavljati bilo kakav problem!. Meutim, to nije bio razlog zato je objavljen tek
danas. Proteklih godina pokuavali smo da doemo do informacija koje bi dodatno
osvetlile problem zvani amitraz, ali ih i pored svih napora nismo nali u eljenom
obimu, ako ne raunamo podatke o tome da je u nekim zemljama dokazana izvesna
otpornost varoe, to smo i objavili (Pelar 10/2005, strana 441; Pelar 9/2006, strana
407). Tek ovih dana, uspeli smo da uz velike napore i utroak neverovatno mnogo
vremena, doemo do validnih podataka. U meuvremenu, amitraz se ponovo
afirmisao meu naim pelarima svojom zadovoljavajuom efikasnou. Meutim,
time nam se nije hvaliti. Jer, danas efikasnost nije dovoljna, sve su bitniji ostaci
preparata u pelinjim proizvodima. Zato smo odluili da objavimo ovaj tekst, a pred
pelarima je i dalje teak zadatak: Odabrati pravo sredstvo za suzbijanje varoe!
Ovom prilikom moram da se zahvalim i predsedniku SPOS-a koji je podrao
objavljivanje ovog napisa.
AMITRAZ ZA I PROTIV
1
L`ABEILLE DE FRANCE ET L`APIKULTEUR - 903/ 2004.)
2
Negovateljsko ponaanje je kompleksna osobina, iji je cilj uklanjanje i ubijanje parazitskog
krpelja, Varroe destructor, a sastoji se od samoienja od krpelja (autoienja,
samonega, lina nega), tzv. istakog plesa, ienje otvorenih infestiranih elija legla i
grupnog ienja uzajamno ienje infestiranih odraslih pela. Higijensko i
negovateljsko ponaanje pela, kao i kod ostalih organizama vieg stupnja filogenetskog
razvoja, prevashodno doprinosi odravanju higijene tela, higijene potomstva i higijene
prostora u konici, krae ili due vreme po dolasku na svet to je svakako neodvojivo i od
njihove otpornosti na odreene bolesti (Pejovi, 2001).
3
Izraajnost higijenskog ponaanja podrazumeva odstranjivanje uzronika bolesti, pre nego
to on dostigne infektivni stadijum. Zato se higijensko ponaanje moe shvatiti i kao
rezistencija prema odreenim bolestima legla i odraslih pela (Pejovi, 2001)
4
Pere-Mezonev (1935) preporuuje dim koji treba da je gust i beo, i, ukoliko je vie mogue
hladan, jer dim plav, prozraan i suvie vreo, uzbuuje pele umesto da ih ukroti. Treba
kao neispravne odbaciti dimilice koje izbacuju lavu dima, koje esto bacaju varnice pa ak
i plamen, jer oni pre i drae pele. Kao korisno gorivo mogu se upotrebiti suvo trulo drvo,
suva kravlja balega i suve peurke, a da bi dim bio to hladniji, cev na dimilici treba da je
dua. Gorivu treba dodati malo duvana i ostruganog propolisa sa okvira, jer dim od toga
jako umiruje pele. Dim iz lule i cigarete koji se u ustima rashladi odlian je. Novija
veliine, ali podjednaka po broju pelinjaka. Za svaki od njih zaduen je jedan pelarski
inspektor, koji je vladin slubenik s ogranienim mandatom. Pelari su toliko disciplinovani
da ne ostavljaju letvice u konici due od naloga inspektora. Drava je u pelarskom
pogledu podeljena na tri inspektorata. Svaki inspektor ima velika ovlaenja od
ministarstva pelarstva za regulisanje celokupnog rada pelara: (1) zatitu pela od
bolesti, (2) odreivanje lokacije za opraivanje citrusa i nedozvoljavanje prekomernog
nagomilavanja konica i (3) odreivanje osnovnih i 2-3 pomone lokacije za eksploataciju
glavne pae.
30
Pela, Zagreb, 9/88,str.265
31
Iz referata dr Gore Rozental, nauog direktora u Ministrastvu poljporivrede, Agronomsku
institut Vulkani-Bet Dagan, "Pela" br. 11, Zagreb 1989.
32
(1) na najveem pelinjaku u Yad Mardekaj - 20.000 sparenih i 15.000 nesparenih matica i
matinjaka; (2) u Pelarsko Institutu Zrifin - oko 1.000 sparenih i 9.000 matinjaka; (3) u
desetak najveih pelinjaka proizvede se oko 10.000 matica za vlastite potrebe (Magistar
Josip Markovi, dipl. veterinar, dve godine specijalizirao pelarstvo u Izraelu na najveim
pelinjacima, "Pela" br.1, Zagreb, 1991, str.10-11)
33
U svom napisu Jesenje prihranjivanje sa fumagilinom u Pelaru br.8/96 dr Mlaan, u
objanjenju potreba poveavanja doze fumagilina kao preventive protiv nozemoze pela,
posluio se metodom tautologije. Kad govori o poveanju doze fumagilina u pelarstvu u
svetu, naglaava da su doze znatno vee u odnosu na one koje se upotrebljavaju kod
nas, i iznose od 5 grama na 3,75 litara eernog sirupa pa do 10 grama na 7,5 l sirupa.
Zastanimo za trenutak, i pogledajmo ubedljivuigru brojeva :
5 grama na 3,75 l surupa
10 grama na 7,50 l sirupa
Prosta raunuca kae (a i bez raunice je oigledno) da je to isto! Tautologija! 3,75 : 5
= 7,5 : 10. Bilo kako bilo raun pokazuje da 1 (jedan) gram fumagilina dolazi na 0,75 l
sirupa, ili 1,33 grama na 1 l sirupa.
Da bi bio to ubedljiviji o potrebi vee doze leka, Mlaan nastavlja: ak i maarski
proizvoa fumagilina navodi u svom uputstvu dozu po konici od 3 do 5 g.Ovo ve nije
tautologija, ve sraunata tendencija da se igrom brojeva i grama pelari ubede da to
vie troe fumagilina i stvore pogodnu klimu za kreno leglo u pelinjem drutvu. A prema
preporuci strunjaka jedan drugi antibiotik nistatin lei krenim leglom obolelu
pelinju zajednicu. Meutim, dobronamerni znalci kau da nistatin pomae dok terapija
traje, odnosno nee spreiti pojavu recidiva.
Ako se u dosadanjoj praksi kod nas primenjivala doza fumagilina od 1 do 2 g na litar
eernog sirupa po pelinjem drutvu, kako shvatiti preporuku dr Mlaana da u naim
uslovima prilikom jesennjeg prihranivanja adekvatna doza treba biti 4-5 grama fumagilina
na 3,75 do 4 litra sirupa po pelinjem drutvu(citat po Mlaanu), nego kao tautologiju,
kada su to veoma priblino iste doze. Naime, 4-5 g na 3,75 pokazuje da je to 1,07-1,33 g
fumagilina na jedan litar sirupa. A 4-5 g na 4 litra sirupa jeste to i 1 do1,25 g fumagilina
na 1 litar sirupa.Dakle, dr Mlaan ne preporuuje nita novo.
Poznato je da su i nedovoljne doze antibiotika jednako opasne kao i prekomerne.
Dodavanjem umanjenih doza najee se javlja rezistencija na antibiotike. Ovaj problem
utoliko je ozbiljniji to on pogaa ne samo konice pelara koji koristi antibiotike, ve isto
tako i sva pelinja drutva u jednom rejonu, ije e zagaenje klicama antibiorezistenata
uiniti teom borbu protiv bolesti (ambonaud).
Postavlja se pitanje koju dozu koristiti, ako uopte treba koristiti fumagilin? Informisani
pelari koriste fumagilin i onako u uveanim dozama pa nesvesno i zdrava pelinja
drutva ine pogodnim tlom za razvoj krenog legla i postaju potroai jednog drugog
antibiotika, nistatina. Jer, kako drugaije shvatiti sugestije strunjaka nego kao
tendenciju da proizvoai antibiotika plasiraju namenski svoju robu na sigurno trite.
Stavljajui pod znak pitanja opravdanost upotrebe fumagilina u pelarstvum protiv
nozemoze, Jevrosima Stevanovi i saradnici (2000) suprotstavili su dr Mlaana,
zagovornika upotrebe uveanih doza fumagilina u pelarstvu, protiv dr Vladimira Mlaana
koji pie o nedelotvornosti tog leka u terapiji nozemoze, te konsultujui i citirajui obilje
svetske strune literature, izneli na svetlost dana (mnogo im hvala) argumantaciju protiv
primene fumagilina u pelarstvu. I gospodin ore Stanoji u magazinu DOBRO
JUTRO (mart, 2001) snagom argumenata upozorio je na stravine posledice koje ostaci
fumagilina u medu ostavljaju na zdravlje ljudi, u prvom redu na zdravlje trudnica i dece.
Doktor Vladimir Mlaan, kao uvaeni strunjak nalazi se na spisku predavaa SPOS-a
za edukaciju pelara ve vie od 15 godina, ali za obuku pelara u prevenciji bolesti pela
i u prepoznavanju bolesti, ali ne i u leenju obolelih pelinjih drutava, Jer, leenje obolelih
pelinjih zajednica vre kvalifikovana-struna lica, diplomirani veterinari. Kao uvaenog
strunjaka, sva pelarska drutva na teritoriji SR Srbije i R. Srpske pozivali su dr Mlaana
da im odri predavanje, i bili ponosni to im je on doktor nauka bio predava, a pelari
zahvalni i bogatiji u saznanju odgajanja pelinjih drutava bez nozemoze uz preventivnu
upotrebu fumagilina !!!? I autor ovih redova bio je prisutan predavanjima, kada je dr
Mlaan ubedljivom retorikom uveavao za duplodoze fumagilina u jesenjoj prihrani pela
kao preventivnu meru protiv nozemoze.
A jo davne 1977. godine dr Neka Snoj, redovni profesor Veterinarskog fakulteta
Univerziteta u Ljubljani protivila se preventivnoj upotrebi antibiotika u pelarstvu. Ni doktori
humane medicine ne daju antibiotike zdravim pacijentima preventivno, pa zato bi to mi
inili pelama, logino je pitanje jednog laika.
Koliko smo mi pelari po sugestiji predavaa, sa spiska SPOS-a, doprineli
nekontrolisanoj primeni ne samo antibiotika fumagilina, ve i drugih ina i hemijskih
akaricida i insekticida (amitraza) u leenju pelinjih zajednica, pa time vosak i med uinili
opasnim za ljudsko zdravlje i za zdravlje pela. A takav med su najee konzumirale
trudnice umesto belog eera, kako bi edo doneseno na svet bilo zdravo i napredno. A
koliko smo doprineli ceni koju za to plaaju trudnice i porodilje donosei na svet decu koja
zavravaju u Tirovoj i na Onkolokoj klinici ?
Dananji svet je drutvo prevaranata, naalost. Prevareni veliaju preverante, a mali
prevaranti veliaju velike prevarante (S. Miloradovi).
34
"Pelar" br.4/ 2002, str.167
35
PELAR, 11/95
36
PELAR, 9/97, str.279. Nisam uspeo da dobijem nagradu od 100 nemakih maraka, koju
je gospodin Mati obeao svakom ko na poletaljci pelinje zajednice primeti obolele lutke
od krenog legla.
37
PELAR, 9/91, 3/96
38
PELAR, 12/89
39
Pelar8/96; predavanje 1996, 1997, 2005.
40
PELAR, 8/91
41
PELA, 1/90
42
Tasi,V. Pele i pelari, Podgorica, 1996, str. 40;
43
"Pelar"5/2002;
44
Kantar, N. J. Sa zdravim pelama u XXI vek, Beograd, 2001, str. 87;
45
Beli luk ima irok spektar lekovitih dejstava pa nalazi iroku primenu u narodnoj i u
zvaninoj medicini. Vulinovi-Zlatan (1997). ...Iz glavice belog luka izolovano je 33
jedinjenja: aminokiselina, bogata sumporom alin, enzim alinaza pretvara alin u alicin.
Izomeri VINILDITIN i AJOEN (ajoen pokazuje antimikocidnu i lipoksigenaziku inhibitornu
aktivnost).
U jednom enu sadrano je: ugljeni hidrati, 1 g, proteini 0,2 g, masti 0,01 g, vitamini A1,
B1, B2, B3, C, E, alitiamin (vit.B1+alicin), sumpora (500-3.720 mg/kg, minerali u tragovima u
visokom nivou, ukljuujui bakar, gvoe, cink, kalaj, kalcijum, mangan, aluminijum,
germanijum, selen, fosfor, kalijum, 10 razliitih vrsta eera ( fruktoza, klikoza, arabinoza,
inulin). Ukupan sadraj eera iznosi oko svih supstanci; sadri i esencijalna ulja,
fitoncide, adenozin, dimetil-trisulfid...
Akademik Jovan Tucakov (1971) ...Beli luk kao lek priznaje i nauna medicina nekih
drava. U narodnoj medicini upotreba belog luka protiv kolere i tifusa, srdobolje i proliva,
preventivno protiv malarije, barske groznice i drugih bolesti koje se javljaju kao posledica
poplava i nezdrave vode. Za leenje organa za disanje, za leenje obolelog srca i krvnih
sudova. U mnogim naim gradovima beli luk upotrebljavaju protiv arterioskleroze,
nesvestice, nervoze srca, lupanja srca itd. I neke ivane bolesti lee belim lukom. Protiv
glavobolje, nesvestice, muke, gaenja (trudnih ena) i sipnje. Kao preventivno sredstvo za
jaanje trbunih organa, protiv neuredne stolice. Protiv crevnih parazita. Za klistiranje
dece mlekom u kome je prokuvano nekoliko enjeva belog luka. To radi i kolska
medicina i smatra da je to najefikasniji i najmanje opasan nain istarivanja dejih glista.
Dr Radul Markovi, (2001)."...Beli luk sadri i selen, pa su Kinezi zbog ovog njegovog
svojstva utvrdili i nauno dokazali da se rak ree javlja u onim krajevima gde ga ljudi esto
upotrebljavaju u ishrani... Beli luk sadri i znatne koliine joda koje uslovljavaju ovekovu
krepkost... Vitamini pomau pravilno funkcionisanje jetre... Po fiziologiji kineske medicine
slezina je glavni organ za stvaranje energije iz hrane, pa se s pravom kae `jaka slezina
jak pankreas`, a to uslovljava `bolju regulaciju dijabetesa i ispoljavanje antidijabetskog
efekta` " Beli (i crni) luk se sa uspehom upotrebljava i kod ovih oboljenja:
Artritis, Atereskleroza, Atletsko stopalo, Boginje (male, ovje, velike), Crevni gasovi,
elavost, Bronhitis, Dijabetes, Dispersija, Dizenterija, Epilepsija, Gangrena, Grip,
Hidropsija, Katar, Oboljenje usta i nosa, Trovanje (duvanom, olovom), Perut, Prehlada
(obina), Rak i Reumatizam. Sepsa, Skorbut, uljevi, Tifusna groznica, Tuberkuloza, Ujed
(psa, korpije) i Visoki krvni pritisak. Zatvor (opstipacija), utica, Akne, Alergije, ir,
furunkul, karbunkul, Bronhitis, Deje bolesti (ovje boginje (veriele), rubeole, zauke
(parotitis), veliki kaalj ili rikavac (pertusis), Prehlade, kaalj i bolesti grla, Cistitis i uretitis
(infekcija urinarnog trakta), Proliv (dijareja), Poremeaj probave: zapaljenje eluca
(gastritis), goruica i teka probava, otitis (zapaljenje uha): zapaljenje spoljnjeg slunog
hodnika i zapaljenje srednjeg uha.Emfizem (naduvenost),Groznoca, Bolesti srca:
arterioskleroza, ateroskleroza, pektoralna angina, koronarno oboljenje srca. Hipertenzija
(povieni krvni pritisak u krvi). Bolesti bubrega: pijelitis (zapaljenje bubrene karlice),
pijelonefritis (istovremeno zapaljenje bubrega i bubrene karlice), glomerunefritis
(zapaljenje bubrega koje je koje je preteno zahvatilo glomerule), nefritis (zapaljenje
bubrega). Bubreni kamenac. Menstrualni poremaaji. Flebitis (zapaljenje vena) i
tromfoblebitis ( tromboza prouzrokovana zaaljenjem zida vene). Prostata: benigna
hipertrofija prostate i prostatitis (zapaljenje prostate). Sinuzitis (zapaljenje paranazalnih
sinusa). Infekcija izazvana stafilokokama: impetigo ( oboljenje koe izazvano piogenim
mikrobima). Poremeaj totaste lezde (tiroida) gua, hipotiredizam. Bradavice (veruke).
Gliste. Gljivina infekcija. Vaginitis (zapaljenje vagine izazvano raznim klicama):
kandidijaza trihomonijaza.
Beli luk takoe: Pospeuje luenje ui. Spreava arteriosklerozu i visoki krvni pritisak.
Aktivan je protiv stzreptokoka, stafilokoka i bakterija koje prouzrokuju izvesne vrste tifusne
groznice i dizenteriju. Upotrebljava se za leenje eludanih bolesti bolesti creva zbog
svog antibakterijskog delovanja. Otvara apetit i pomae varenju hrane, jer eterina ulja
koja se nalaze u njemu, izazivaju pojaano luenje sokova lezda organa za varenje.
Zbog toga ga treba koristiti u malim koliinama. Ako se upoptrebljava u veim koliinama,
onda teti obo0lelim od ira ba elucu, dvanaestopalanom crevu, gaastritisa i slinih
bolesti stomaka. titi od eludanih poremeaja, naroito kad promene klime, vode i
hrane mogu biti naugodne. Preventivan je lek protiv virusa gripa, prehlada i dr. Uklanja
infekcije izazvane glistama. Lei razliite poremeaje koe. Poveava otpornost
organizma i spreava prevremene simptome starenja i ateroskleroza. Povoljno deluje kod
prehlade, a daje se i kod crevnih parazita. Beli luk se takoe koristi u kozmetici, posebno
za jaanje korena kose i za ienje koe" Prema
Genadij Petrovi Malahov (2003) "Njegova priroda je vrua i suva u etvrtom stepenu.
Odstranjuje tamne krugove oko oiju. ini prijatnim polni snoaj oveka koji ne doivljava
orgazam. Vraa glas. Pomae kod kalja za izbacivanje sluzi. Isteruje sitne i krupne gliste
iz organizma.ini obilnom menstruaciju i mokrau. Izbacuje posteljicu iz materice.
Pojaava polnu potenciju. Poboljava boju lica i daje mu rumenilo. Koristan je za slezinu.
Meutim, enjak prouzrokuje stvaranje gnojnih rana (ireva), slepilo i glavobolju. Njegovo
tetno dejstvo otklanjaju sire (ocat) i maslo (ulje) ".
Rika Zarai (1990), "Beli luk je mono antiseptiko sredstvo, veoma korisno u vreme
epidemiej gripa ili bronhitisa. Veoma je lak za varenje, preiava krv, omekava krvne
sudove, smanjuje krvni pritisak. Izuzetno je efikasan lek protiv crevnih parazita. Vano je
napomenuti da je zapaen manji procenat obolelih od raka kod stanovnika onih zemalja
koji troe vee koliine belog luka. Sok belog lukarazblaen u vodi odlino je
dezinfekciono sredatvo i pomae zarastanju rana, opekotina i apcesa. Pomeajte sitno
seckan beli luk sa maslinovim uljem i maite ga na hleb od integralnog brana. To je divan
dodatak uz salate od sveeg povra. Jedite, kao i ja, eanj belog luka sa hlebom
namazanim puterom, ili s hlebom i maslinkama, hlebom i orasima". Rika Zarai skree
panju da beli luk kome je preraivanjem otklonjen miris (onaj u prahu ili pilulama) gubi
svoja lekovita svojstva.
Vasa Pelagi (1893, prema Jevtoviu, 1983) "... Jedui ga, on jaa eludac,
predohranjava od greva i vodene bolesti, goni mokrau, uva od groznice i drugo. Protiv
kalja i neuredne stolice dobro ga je utui i jesti s medom. Da se odgoni mokrani kamen,
treba piti svaki dan po au bijela vina u kome je malo enjaka svareno. Trulo meso oko
zuba i mala zububoljalei se kad se ispee enjak u vruem pepelu, i onmako vreo na
bolni zub metne i podri... "
"Beli luk je sredstvo protiv raka, rezultat je otkria istraivaa iz Pensilvanije, pie S.K.
Vanjkevi (2002), i nastavlja "o tome svedoe podaci epidemiolokih istraivanja: u
zemljama gde je Beli luk tradicionalna komponenta nacionalne kuhinje, stepen obolevanja
od raka je nii u poreenju sa zemljama gde beli luk ne ulazi u favorite. U 100 grama
hranjivih materija u Belom luku S.K. Venjkevi nas informie da ima:
Belanevina. 6,5 g;
Ugljenih hidrata 5,2 g
U 100 grama Belog luka sadrano je makroelemenata:
Gvoa 1,5 mg
Kalijuma 260 mg
Kalcijuma 60 mg
Magnezijuma 30 mg
Natrijuma 80 mg
Hlora 30 mg
Sadraj mikroelemenata na 100 grama
Jod 9 mkm
Kobalt 9 mkm
Mangan 810 mkm
Bakar 130 mkm
Cink 1.052 mkm
Posle nekoliko godina istraivanja otkrivene su dodatne komponente. Pokazalo se da
se u belom luku sadri germanijum elemenat koji spreava razvoj tumora u organizmu.
Jedna glavica belog luka sadri jedan milijariti deo germanijuma.
Osim germanijuma, u belom luku se nalazi i selen, magnezijum i razliite
aminokiseline. Svi ti elementi mogu da daju veliki broj razliitih jedinjenja.
Jedna od prvih materija koja je otkrivena u belom luku je adenozin. Adenozin se bori sa
trombocitima u krvi, odnosno sa njihovim vikom. Slilan efekat je ranioje zabeleen
upotrebom en-ena i crnog luka (u mnogo manjoj meri). Znaajno je istai da se
adenozin ne gubi termikom obradom.
"Beli luk iz naeg organizma odstranjuje otrove, poboljava krvotok i rad srca. Ukoliko
patite od tromboflebitisa, ili jednostavno ne elite da se od njega razbolite, jedite Beli luk,
poruuje S.K.Vanjkevi.
"Verovatno ste u ovom popisu prepoznali neke elemente koje nalazite u itajui o
sastavima vitaminskih preparata, pie S.K.Vanjkevi i nastavlja "Ukoliko patite od slabog
srca ili imate problema sa krvnim sudovima, tada e vam lekar verovatno propisati
preparate koji sadre kalijum (sintetike preparate farmaceutske industrije, prim. J.K)..
Kod alergije i prehlade propisae vam kalcijum; kod niskog hemoglobina propisae vam
gvoe. I svi ti elementi se nalaze u jednom enu Belog luka!"
U knjizi Leenje belim lukom S.K.Vanjkevi (2002) nalazimo na znaajne novine
lekovitog dejstva Belog luka na suzbijanju i leenju opakih bolesti. Godine 1991. grupa
naunika je izdvojila iz Belog luka jedinjenje aliksin. Aliksin se u Belom luku prerauje,
prilikom seckanja, mlevenja ili gnjeenja enova.. Izbacivanje aliksina je odgovor belog
luka na traumatian uticaj. Slinu reakciju su naunici primetili i kod paradajza, graka i
krompira. Aliksin odlino deluje na ljudski organizam injenicom:
- 1. da otklanja stres, tanije pospeuje poveanje otpornosti organizma.
- 2. preventivno utie na zloudne tumore.
Ameriki i Venecuelski istraivai su krajem osamdesetih godina XX veka otkrili
jedinjenje u Belom luku koje su nazvali ejhojen. Ekseperimenti su pokazali da ejhojen
spreava stvaranje tromba. Ovo jedinjenje je poelo da se proizvodi kao preparat i koristi
kod tromboflebitisa i tromboza. Ejhojen uspeno otklanja gljivine bolesti i zloedne
izraslune. Iako nije lek protiv raka, ejhojen se preporuuje u preventivi i leenju raka
debelog creva, raka koe i raka eluca.
46
Od 300 grama zelene mase (perje i stablo) belog luka moe se iscediti 117-120 ml soka
(irovi, 2002/4).
47
Pelovodstvo br. 2, 2001. godine.
48
PELAR, 2/97, str. 53-54
49
Pelovodstvo br. 2, 2001. godine.
50
Pelovodstvo br. 4, 1997. godine.
51
Nozema se razvija u crevima pela pri temperaturi u klubetu od 22 do 34C. Pri
temperaturi nioj od 22C i vioj od 34C nozema prekida svoj razvoj (Poltev, 1984). Iz
prednjeg se namee zajkljuak da se nozema ne javlja kada u zajednici nema legla, jer je
u to vreme temperatura u klubetu od 14 do 22C. Tada se nozema javja samo kod
uznemiravanih drutava, jer ono usled uznemiravanja podie temperaturu u oblasti
nozeme iznad 22C. Ali zato im krene leglo stvorie se temperaturni uslovi za razvie
nozeme 34-35C. Temperaturu iznad 34C zimi lako odravaju samo jake pelinje
zajednice, dok one slabe kod kojih temperatura pada i do 32C pruaju optimalne uslove
za razvoj nozeme (Ilijev, 11/1986).
Nozema moe biti uzrokovana jo jednom vrstom mikrosporiduja pod nazivom Nosema
cerena, koja je otkrivena na pelinjacima u paniji, Francuskoj, Austriji, Nemakoj i Italiji.
Otkria Nanet-ja i sar., 2006.) ukazuju na prisustvo ovog uzronika nozemoze pela i na
pelinjacima junomoravskog podruja Srbije koja sprovodi dr prof Zoran Stanimirovi i dr
Jevrosima Stevanovi. Nozema cerana izaziva do sada nezabeleene i neopisane
simptome u pelinjim zajednicama, koji se razlikuju od onih kod klasine nozemoze.
Najugroeniji deo pelinje zajednice su radilice i to u vreme intenzivne aktivnosti. Obolele
pele stradaju napolj , daleko od konice. To dovodi do progresivnog pustoenja konica,
a da se i ne primete uginule pele, to bi uzrokovalo ma nji prinos nektara i polena i za
posledicu imalo potpuno nestajanje drutava zbog nesatnka radilica i nedostatka hrane.
Kao i kod obine nozemeze, spore Noseme cerane imaju sposobnost opstanka u duem
vremenskom periodu u spoljnoj sredini , to doprinosi brzom irenju zaraze. Utvreno je
da su u najvie pogoenim regijama ponovne infekcije vrlo uestale i javljaju se u
vremenskom intervalu izmeu dva i etiri meseca. Utvreno je da je uzronik osetljiv na
fumagilin, meutim, primena fumagilina u pelarstvu u Evropskoj Uniji zabranjen (propis
CE 2377/90).(Stanimirovi,sarad. 2008).
52
Gvozden Stevanovi. Pelar br. 5/2011.
53
Okara je kuvana zrnasta masa koja je ostala u cedilu prilikom dobijanja sojinog mleka
toplom metodom (Mladenovi, Draginja i D., 2001)..
54
Tofu je sir dobijen od sojinog mleka sa dodatkom taloga iz morskih solana. Pravi se u
zemljama Dalekog istoka (Mladenovi, Draginja i D., 2001)..
55
"NAE PELARSTVO, Kolarev narodni univerzitet, Beograd, 1947.
56
Ovaj preparat predloila je grupa strunjaka Saveznog veterinarskog instituta u Moskvi:
Kostjuhin, Aleksejenko, Smirnov, Popov i Jegorov; po poetnim slovima prezimena prve
trojice, preparat je verovatno dobio ime. Patentiran je u Rusiji 1986. godine (irovi,
2002).
57
Hemijsko jedinjenje koje se javlja u obliku bezbojne tenosti ija je gustina na 20oC 0.913 i
kljua na 200oC. Ispoljava akaricidno dejstvo.
58
Pelar br. 10/2011
59
"Slovenski ebelar" 9/88.
60
Pelovodstvo br. 2, 1990. godine
61
Pelovodstvo br. 5, 2000. godine.
62
Beiley, nauni saradnik Instituta za pelarstvo u Rotemsdemu (Engleska)
63
Bejlijeva reetka je u stvari obina matina reetka oiviena sa bonih i zadnje strane
letvicama irine 22 mm i debljine 9 mm.
64
Pelar 3/95, str. 54.
65
Pelar 11, 12 /2000.
66
an Lamark (1744-1829) zastupao je evolucionu teoriju, koja je davno odbaena po kojoj
se "dokazuje" kako teina matice ili razvijenost jajnika naprimer, raste sa kvalitetom
uzgajivakog drutva, pa poistoveuju "jaje" sa "genima". "Time se produava jedna
iluzija, koju brojni uzgajivai matica promoviu, da matica i pele mogu po elji i vetini
pelara da promene svoje nasledne osobine, stavljanjem u ovakve ili onakve uslove.
Evoluciona teorija ana Lamarka davno je odbaena. Svaka matica, dakle ima odreeni
nasledni materijal, gene ili genotip, koji u odnosu na uslove postaje karakterna osobina ili
fenotip. Tako matica odgojena u boljem drutvu postaje tea za koji miligram. Ista ta
matica odgojena u loijim uslovima bie laka, ali to je bitno i nosie iste gene kao i
ona "tea". To je sa genetskog aspekta jedna te ista matica. Sa aspekta drutva te dve
razvojne varijante iste matice dala bi dva razliita drutva. Naime, matice koje su u
srodstvu nosie razliite kombinacije gena iz skupa gena svojih predaka. Zaista novi geni
mogu nastati samo mutacijama. Koji e se roditeljski geni preneti na decu nekoliko puta a
koji uopte nee to je stvar sluaja i samo sluaja (kod oveka sa troje potomaka 12,5%
gena se nee preneti na jedno dete. Ako pelinje drutvo pomognemo sa nekoliko okvira
legla, ubrzaemo rast drutva, ali to "jako" drutvo koje dobijemo na taj nain nije
karakteristika naslea prisutne matice (moe biti ali i ne mora). Ta povoljna situacija u
drutvu se nee naslediti ni na koji nain... Odgajivai matica pripremaju roditeljska i
odgajivaka drutva kao i ostala drutva. Dodaje se ili se oduzima leglo, drutva se
prihranjuju (i to intenzivno), tretiraju se hemikalijama protiv nozeme i varoe (intenzivno)
ali svi ti sredinski uslovi ili uticaji maskiraju genotip korienih matica. Tako poboljana
drutva postiu zaista bolje rezultate, bolje prinose, ali ta praksa nema nikakve veze sa
selekcijom... Deca elitne matice dobie kombinaciju gena njenih nesavrenih predaka.
Odgajiva matice ne sme zapoeti selekciju sa najboljim maticama jer su one "srene"
kombinacije gena koje se verovatno nee ponoviti imajui u vidu ivotni vek matica i obim
proizvodnje" (Pangari,2002).
67
L abeielle de France et l apiculteur 901 januar 2004.
68
Homeopatija je celovit sistem leenja zasnovan na principima (1) zakona slinosti, (2)
vitalne sile i (3) holistikog pristupa. Prvim principom bolest tretiramo supstamcijom koja
moe proizvesti simptome sline onima od kojih pacijent pati. Drugi princip vitalne sile
odgovara pojmu prane u Indijaca ili chija u Kineza, i deo je tradicije oveanstva koja je
daleko starija od homeopatije. Holistiki pristup prilazi oveku njegovom telu i psihi
kao celini. Svrha leenja homeoterapijom je jaanje vitalne sile, a time i celokupnog
odbranbenog sistema
Homeopatiju je osnovao Samuel Haneman, lekar s kraja 18. veka. U vreme niskih higijenskih
standarda, on je savetovao redovno pranje i kupanje, kao i znaaj umerene i zdrave
ishrane, telesnog vebanja i boravka na istom vazduhu (Ledenko, Ana, 1999).
69
Biro za tehniku pomo i razmenu informacija Evropske Unije.
70
Pelar 1/ 2012.
71
Antibiotike oksitetraciklin koristi samo za oplodnjake. Kada se radi o drutvima
namenjenim za proizvodnju meda i nukleuse naa sanitarna strategija moe se rezimirati
u sledea tri principa: spreiti, blagovremeno otkriti i razborito intervenisati (an-Pjer
aplo (1999),
72
Higijensko ponaanja podrazumeva odstranjivanje uzronika bolesti, pre nego to on
dostigne infektivni stadijum. Zato se higijensko ponaanje moe shvatiti i kao rezistencija
prema odreenim bolestima legla i odraslih pela. U uem smislu predstavlja sposobnost
nekih rasta kunih pela da prepoznaju, otvore i eliminiu iz zatvorenog legla lutke
inficirane mikroorganizmima i infestirane parazitima. Ovaj vid ponaanja medonosne
pele je higijensko ponaanje, koje kao i kod ostalih organizama vieg stupnja
filogenetskog razvoja, prevashodno doprinosi odravanju higijene tela, higijene potomstva
i higijne prostora u konici, krae ili due vreme po dolasku na svet to je svakako
neodvojivo i od njihove otpornosti na odreene bolesti. Ispoljenost higijenskog ponaanja
znai eliminaciju etiolokog inioca bolesti, pre nego to uzrtonik dostigne infektivni
stadijum. Stoga higijensko ponaanje znai i rezistenciju prema bolestima legla i odraslih
pela, a u kolonijama u kojima nije ispoljeno kao osobina, znai podlonost infekciji za
najmanje tri uzronika bolesti (Paenibacillus larvae, Ascosphere i Varoa destructor).
U praktinom smislu, ispoljenost higijenskog ponaanja kod medonosne pele znai
izostanak upotrebe hemikalija za leenje oboljenja, izostanak neupotrebljvog saa,
proizvodnju meda bez toksinih materija i uteda novca koji bi bio utroen za zamenu
matica ili neophodne pelarske opreme.
Higijenskim kolonijama pela smatraju se one koje oiste uzorak saa sa uginulim
zatvorenim leglom dimenzija 55-6 cm za manje od 48 sat sa 95% efikasnosti. Kolonije
kojima je potrebno vie od 48 sati za ienje saa od ugimulog zatvorenog legla ne
ispoljavaju higijensko ponaanje, ali se smatra da mogu posedovati odreene gene koji
kontroliu ovu osobinu (uurr) (Pejovi, 2001).
73
L` abeielle de France et l` apiculteur 901 juin 2004.
74
Pelar11/97, str. 339
75
Gospodin ljivi (kao predsednik SPOS-a u to vreme) se svojevremeno (2002.) zalagao da
se taj lanak objavi u Pelaru, "iako su mi neki koji su to itali rekli da sadri puno
`bisera gluposti`". Nakon toga lanak je objavio list Beogradski pelar u broju 23 za
novembar 2002. godine, a potom dat je na znanje Ministarstvu ekologije vlade SR Srbije.
76
Miti, N. Pesticidi u poljpprivredi i umarstvu Jugoslavije, Beograd,1998;
77
E. ifertajn, "Suzbijanje varooze, "Imkerfrojnd, br.11/84, prevod sa slovenakog,
"Pelar" 5/85, str.142-144
78
Maarska, Poljska, i ehoslovaka.(dr Gnedinger, savetnik za bolesti pela, iz izvetaja za
FAO-od 1.4. 1984).
79
E. ifertajn, "Suzbijanje varooze, prevod sa slovenakog, "Pelar"5/85;
80
"Pelar"11/84, str. 324).
81
Pela"11/9.).
82
"Pela"6/90, str.161.
83
"Pela"2/89, str. 44
84
"Pelar, 5/89
85
"Pela" 4/87, str.117
86
"Slovenski ebelar" 4/88
87
"Slovenski ebelar" 3/88).
88
"Pelar" 9/89
89
"Pelar" 8/88
90
"Pelar" 1/2002, str.4
91
Zato je gospodin dr erenji morao ii ak u Novi Zeland, kada mu je blia Srbija, jer
odgovorni u pelarskom Savezu Srbije tvrde da m imamo ist vosak, verujui da se istina
o kvalitetu i biomedicinskim vrednostima naem medu moe sakriti.
92
"Pelar" 11/92
93
Saoptenje predavaa iz SAD na Savetovanju pelara na Poljoprivrednom fakultetu u
Zemunu 7. i 8. 02.04.
94
RTV Studio B-92, 04.08. 08. u 10:19 asova)
95
vedska je jo 1986. godine na listu kancerogenih pesticida stavila amitraz (N-
2,4(dimethylphenyl)-N-((2,4-dimethylphenyl)-imino)methyl-N-methanimidamide)
(ivadinovi, 2006)..
96
Na predavanju u Aleksibcu 29. jula 2006.
97
Prva informacija vezana je za primenu vodene emulzije amitraza nakapavanjem po
pelama:
Ne preporuuje se primena preparata u letnjem periodu, kada u zajednicama ima legla, jer
e efikasnost protiv varoe biti niska (ne vea od 40%), a moe da doe i do uginua
mladih pela i matica.
Poto se ve primena amitraza nakapavanjem preporuuje samo za zimski period, jer tek
tada postie dovoljnu efikasnost, postavlja se pitanje zato ga uopte koristiti i zimi, kada
se ve pokazalo da oksalna kiselina postie i veu efikasnost od amitraza u periodu bez
legla, a primenjuje se na potpuno isti nain, uz mnogo manji rizik po pelara. Uz to,
seamo se vremena kada je preporuivano prskanje pela rastvorom amitraza, pa je
dolazilo do uginjavanja velikog broja pela.
Druga vana informacija odnosi se na primenu aerosola amitraza tokom zime:
Primenjuje se za suzbijanje varoe u jesen kada nema legla, pri temperaturama veim od
10C, jer pri temperaturama niim od 10C pele poinju da formiraju klube, i aerosol ne
moe da dospe do njegovog centra. (ivadinovi, 2006) (Verovatno su ruski istraivai
dejstva amitraza na platnom spisku farmaceutskih firmi koje fabrikuju opasnog ubicu, a
iskljuili su oksalnu kiselinu koju je dr Luganski proglasio za ubicu pelara, prim J.K.).
Ovaj podatak je veoma logian, naroito kada se zna da pele raspolau sposobnou da
unutar klubeta reguliu koncentraciju razliitih gasova shodno svojim potrebama
(poveavaju koncentraciju ugljendioksida oko 100 puta u odnosu na obian vazduh, a
smanjuju koncentraciju kiseonika oko 35%), to znai da nema ni teoretskih mogunosti
da aerosol koji se relativno kratko nalazi u konici dospe do svih pela u centru klubeta.
Nedokazani dokaz da se aerosol u konici zadrava i do 7 dana (!?!?) takoe nije
logian, naroito kada se zna da se pri jakom vetru (8 m/s) za 23 sata izmeni celokupna
zapremina vazduha u konici pri normalnoj veliini leta (V.I. Lebedev). Ipak, danas mnogi
pelari smatraju da zadaju odluujui udarac varoi ubacivanjem aerosola u konicu, ak
pri mnogo niim temperaturama od 10C (ivadinovi, 2006).
Meutim, Dong-Ho Shin i Hsu W.H. (Ionja State university, USA, Department of veterinary
physiology pharmacology), utvrdili su 1994. godine da amitraz i njegovi metaboliti
ispoljavaju uticaj na kontraktilnost svinjskog miometrijuma (srednji sloj zida materice)
tokom lutealne faze menstrualnog ciklusa. Amitraz i njegov aktivni metabolit koji se stvara
kod sisara BTS27271 (10-8 10-5 M) izazivaju dozno zavisno poveanje kontraktilnosti
miometrijuma, i to pomenuti metabolit ini mnogo efikasnije od samog amitraza. Ostali
metaboliti amitraza (10-4 M) ne ispoljavaju ovaj efekat. Inae, amitraz se razgrauje bre
ako je izloen vioj temperaturi, ako je sredina kiselija ili ako je emulgovan u vodi (Van
Eeden CM, Liebenberg W, Du Preez JL, De Villiers MM, 2004, Research Institute for
Industrial Pharmacy, School of Pharmacy, Potchefstroom University for CHE,
Potchefstroom, South Africa).
Palermo-Neto J, Sakate M i Florio JC. (1997, Departamento de Patologia, Faculdade de
Medicina Veterinaria e Zootecnia, Universidade de Sao Paulo, Brasil) utvrdili su da je
izlaganje enki pacova (dojilja) odmah nakon koenja hrani koja je sadrala dnevnu dozu
od 10 mg/kg amitraza, dovelo do tranzitornih promena u razvoju i ponaanju mladunaca
(kasniji razvoj dlake, kasnije otvaranje oiju, kasnije sputanje testisa).
Iako se pelarima stalno napominje da prilikom tretiranja amitrazom moraju dobro da se
zatite (disajne organe i kou, pre svega), oni to ne ine. Prilikom tretmana se velike
koliine dima ire pelinjakom, a pelari su obino razgolieni, naroito tokom avgusta i
septembra, kada se obino tretiraju pele, pa se dim i amitraz u njemu lako lepe za vlanu
kou. Rizik se moe samo pretpostaviti. Pored toga, pelari esto nakapaju preparat na
ruku i tome ne pridaju vanost. Postoji jedno istraivanje (K W. McDougall, 1979), u kome
je utvreno da se u tkivima junadi zaklanih 24 i 48 sati nakon kupanja u preparatu Taktic
R koji se razreen koristi za kupanje goveda, mlene stoke i svinja radi ubijanja krpelja i
vaiju (razreen u vodi na samo 0,025% amitraza, dok Hemovar ili MitacR sadre ak
20%, to je 800 puta vie) nalazi manje od 0,02 mg/kg amitraza. Ostaci u mleku i buteru
dobijenim od krava okupanih u istom preparatu dostiu maksimum od 0,01 mg/kg (mleko)
i 0,17 mg/kg (puter) amitraza 6 sati nakon tretmana, a tek kod mleka i putera uzetih 2
dana nakon tretmana svode se na 0,01 mg/kg. Neka stada se redovno tretiraju
pomenutim preparatom. Danas se zabranjuje primena ovog preparata u periodu od 3
dana pre klanja.
Ljubo Maver i Janez Poklukar iz Slovenije (Apiacta, 2003) utvrivali su ostatke amitraza u
slovenakom medu, uz to napominjui da je upotreba ovog preparata ilegalna u Sloveniji
od kraja 2002. godine. Napominju da je amitraz nestabilan u medu i da se potpuno
raspadne na nekoliko svojih metabolita nakon 3 do 4 nedelje. U svim uzorcima meda,
amitraz nije prelazio granicu od 0,02 mg/kg. To je mnogo ispod granice od 0,2 mg/kg,
koliko je dozvoljeno Uredbom EU broj 2393/99. Citiran je i Klaus Wallner (1999) koji tvrdi
da viegodinja upotreba amitraza ne dovodi do gomilanja amitraza u vosku.
Petzold (1977) navodi sledee metabolite amitraza: N-(2,4-dimethylphenyl)-N'-
methylformamidine (U-40,481); 2,4-dimethylformanilide (U-36,893); 2,4-dimethylaniline
(U-54,915A); 4-amino-3-methylbenoxic acid (U-54,914) (ivadinovi, 2006).
98
Za prvih osam meseci prole godine (2006. prim J.K.) broj stanovnika smanjen je za oko
600 hiljada nestala je itava jedna gubernija. Rusija ih ima 89, kae Natalija Rimaevska
i nastavlja, strunjak za demografska kretanja, i nastavlja: Rusija se danas nalazi na
takozvanoj taki sa koje nema povratka. Prema prognozama, 2025. godine, umesto 143,7
miliona ljudi koliko ih ima sada, u Rusiji e iveti samo 125 miliona. A 2050 samo 100...(
Ljubinka Milievi, Vladimir Putin moja bitka za Kosovo SOFOS, Beograd, 2007., str.
163..
99
1 mah je brzina zvuka od 333,333 m/sec
100
vedska je jo 1986. godine na listu kancerogenih pesticida stavila amitraz (N-
2,4(dimethylphenyl)-N-((2,4-dimethylphenyl)-imino)methyl-N-methanimidamide)
(ivadinovi, 2006)..
101
Maarska, Poljska, i ehoslovaka.(dr Gnedinger, savetnik za bolesti pela, iz izvetaja
za FAO-od 1.4. 1984).
102
E. ifertajn, "Suzbijanje varooze", prevod sa slovenakog, "Pelar"5/85;
103
Ljubinka Milievi, Vladimir Putin moja bitka za Kosovo SOFOS, Beograd, 2007., str.
163.
1
Oliver Wendel Holmes, prema Dervisu
2
Stankovi, D. Konstatinovi, ivani, J., 1978
3
Malahov, G.P, 2002;
4
Dervis, D.C., 1983;
5
Va lekar 1/03
6
H. I Merilin Dajmond, Zdravi i vitki zdravo ivljenje II tom, 2003. Beograd.
7
Alal vera Jovo, na energiji koju poseduje za ovako, po meni, teek i mukotrpan rad na
pretraivanju svetske literature. Iskreno govorei, retki su ljudi kao Jovo Kantar. Ovo
kaem, jer znam iz linog iskustva, bavei se naunim istraivanjima, pie mi iz
Zrenjanina u uvodu pisma iz recenzije, Prim dr sci med Milan Radakovi, 16.06. 2009.
godine.
B) DOKTORSKE DISERTACIJE:
Stevanovi B. J. Ekoloko-etoloki odbranbeni mehanizmi Apis mellifera Carnica prema
ektoparazitu Varroa destructor na podruju Srbije, Bioloki fakultet, Univerzitet u
Beogradu, 2007.
C) MAGISTARSKE TEZE:
irkovi, M.D., Reproduktivno-produktivna i higijensko-negovateljska karakterizacija
Sjeniko-Peterskog ekogenotipa medonosne pele, Fakultet veterinarske medicine,
Univerzitet u Beogradu, 2002
Pejovi, R.D., Ispitivanje higijenskog i negovateljskog ponaanja pela podvrste Apis
mellifera carnica u funkciji njihove otpornosti prema bolestima, Fakultet veterinarske
medicine, Univerzitet u Beogradu, 2001
Stevanovi, B. Jevrosima, Istraivanja morfometrijske i hromozomske varijabilnosti u
funkciji ouvanja diverziteta kranjske medonosne pele (Apis mellifera carnica Pollmann,
1979) na teritoriji Srbije, Bioloki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2002
D) ZBORNICI RADOVA
Avram, Z. Utjecaj produktivnosti na ekonominost pelarske proizvodnje, Zbornik radova,
Meunarodni znanstveno-struni skup, DANI MEDA U HRVATSKOJ, Osijek, 2004.;
Bekei, L. Borba protiv Varroe, ogledi, rezultati, XXIII savetovanje pelara 2005, zbornik
radova, Novi Sad, 2005.;
Buchler, R. Varrooza - klinika slika, dijagnostika i terapija, bioloke i hemijske mere
suzbijanja, Zbornik plernarnih radova, Pelarenje za budunost, Meunarodni struni
seminar, Ni, 14.-15. XII 2002; uredio ivadinovi, R.Fuchs, E. Uzgoj pela, Zbornik
radova, Meunarodni znanstveno-struni skup, DANI MEDA U HRVATSKOJ, Osijek,
2004.;
Dragini, A. Varrooza, Prirunik o bolestima i tetnicima pela, Savez pelarskih
organizacija Srbije, Beograd, 1985.
Dugali-Vrndi, Nada, Mladenovi, M.; Nedi, N. Rezidue antibiotika u medu sa
beogradskog trita, Zbornik plemnarnih i naunih radova XIII naunog savetovanja sa
meunarodnim ueem, KVALITET I PROMET MEDA I PELA, Univerzitet u Beogradu
Poljoprivredni fakultet, Bioloki fakultet i Fakultet veterinarske medicine, Beograd,-Zemun,
12-13 febrauar 2005.;-
Gudelj, M. Jelena, Nutrativna vrednost meda i ostalih pelinjih proizvoda, Zbornik
plemnarnih i naunih radova XII naunog savetovanja sa meunarodnim ueem,
Ignjatovi, R., Jo borbi protiv Varrooze (prikaz iz Slovenskog ebelara 2/80 ) Pelar,
Beograd, 2/89
Ignjatovi, R., Okvir graevnjak i borba protiv varroe, Pelar, Beograd, 10/80
Ignjatovi, R., Planiranje leenja Varrooze kombinovanjem lekova, Pelar, Beograd,
8/81
Ilijev, Z., Novom podnjaom protiv krpelja ali i vie od toga, Pelar, Beograd, 1/86
Ilijev, Z., Pelinja zajednica i njeno ponaanje u periodu zima-prolee, Pelar, Beograd,
2/88
Ilijev, Z., Utopljavanje pelinjeg klubeta je bitan uslov za uspeno zimovanje pelinje
zajednice, Pelar, Beograd, 11/86
Imdorf, .A& Eva Rademacher, Projekat odreivanja vrednosti maksimalno dozvoljenih
koliina ostataka oksalne kiseline u medu (MDK), Pelar br. 9; Beograd, 2004.;
Imdorf, A. i Bogdanov, S. Upotreba esencijalnih ulja za kontrolu Varroe, Pelar br.2,
Beograd, 2004;
Imdorf, F.A., arier, .D., Bogdanov, V.S., Alternativna borba sa Varroozom,(Bern,
1995)
Internet: Letnji tretman protiv krpelja (Varroa jacobsoni) uobiajen u Evropi,.Matica, Ni
5/2000
Jakovljev i agun, Optimalne mogunosti pela u preradi ugljenovodonine hrane,
Pelar, Beograd, 11/88
Jeff S. Pettis, Anita M. Collins, Reg Wilbanks, Mark Fildaufer, Preivljavanje i funkcija
uzgoja matica u pelinjem vosku koji sadri kumafos, American Bee Journal, april 2006,
prevod sa engleskog na srpski, Beogradski pelar br. 93, godina VIII, septembar, 2008.
Jegenhrad, H. Nove metode borbe protiv amerike trulei, L abeielle de France et l
apiculteur 901 jun 2004.
Jelenc, J., Da li su pogae pomalo i kodljive?, Slovenski ebelar, Ljubljana, 4/95
Jeskov, E.K., Mikroklimat pelinjeg ilia, Moskva, 1983.
Jeskov, E.K., Ponaanje pela-vodonoa, u prevodu S.Miloradovia, Pelar, Beograd,
3/86
Jeskov, E.K., Uticaj temperature na embrionalni razvoj pele radilice, Pelar, Beograd,
3/97
Johanson, T.S.K., Johanson M.P., Hranjenje pela eerom-kada i kako, Bee world
1/77, prevod s engleskog, Pelar, Beograd, 9/90
Jovanovi, K., Dizenterija i trovanje pela eerom, Pelar, Beograd, 4/96
Jovanovi, V., Plava, N., Znaaj preventivnih mera u savremenom pelarstvu, Pelar,
Beograd, 11/96
Jubilarni 35. kongres Apimondije, Pelar, Beograd, 1/98
Jurkovi, I., Varroa po dveh desetletjih med naj ostane zdravilo, Slovenski ebelar,
Ljubljana, 2/2001.
Kamatnij, K.I., I pri varroatoze visokie medosbori, Pelovodstvo, Moskva, 4/86.
Kantar N.J. Amitraz za i protiv, Beogradski pelar br. 23 za novembar 2002;
Kantar N.J. Amitraz za i protiv, Pelar 11/06, Beograd, 2006.
Kantar N.J. Trideset godina sa Varroom, Pelar br. 7., 8., 9./2008., Beograd, 2008
Kantar, J Prirodna otpornost pela na bolesti, Beogradski pelar br. 32. Beograd, 2003;
Kantar, N. J Na pelinjaku Vladimira Hunjadija, Pelar br. 12, Beograd, 2003;
Kantar, N. J Protiv nozemoze bez opasnog fumagilina, Beogradski pelar"br.17 za maj
2002;
Kantar, N. J. Panja pela prema larvi truta,"Beogradski pelar br. 15 za mart 2002;
Kantar, N. J.Ugroen kvalitet medu, Beogradski pelar br.14 za februar 2002;
Kantar, N. J.Otvoreno pismo Izvrnom odboru i Predsedniku SPOS-a od 4. marta 2003.
(nepublikiovano), Beograd, 2003;
Kantar, N.J Dvadesetpet godina sa Varroom, nepublikovani tekst, 2002.
Kantar, N.J. ovek glavni uzronik stresa kod pela, Pelar11/2000
Kantar, N.J. Letnja polenska glad-kratkovene pele, Pelar10/2001;
Kantar, N.J. Oksalna kiselina, Beogradaski plelar9/2001;
Koeniger, G., Koliko je stvarno jako pelinje drutvo, prevod sa nemakog, Pelar,
Beograd, 5/2001
Koeniger, G., Novo nauno razvrstavanje razliitih tipova varroe, prevod sa nemakog,
Pelar, Beograd, 12/2000
Koeniger, N., Fu., S., Jedanaest godina s Varroom, Pela, 6/90, Zagreb
Kolari, D., Osnovna naela amerikog zazimljavanja, Pelar, Beograd, 2/79
Kolarovi, L., Hladno ili toplo zazimljavanje pela, Pelar, Beograd, 2/85
Kolarovi, L., Alternativne metode suzbijanja varroe, Pelar, Beograd, 7, 8/96
Kolarovi, L., Dananje mogunosti suzbijanja i leenja Varrooze, Pelar, Beograd,
5/87
Kolarovi, L., Dananje mogunosti suzbijanja, leenja Varrooze, Pelar, Beograd 5/87
Kolarovi, L., III meunarodni simpozijum o Varroozi, Pelar, Beograd, 11/84
Kolarovi, L., Kratak prikaz rada strunog dela III internacionalnog simpozijuma o Varroozi
pela u Splitu 1984. godine, Pelar, Beograd, 12/84
Kolarovi, L., Meunarodno savetovanje o Varroozi marta 1983. godine u tutgartu,
Pelar, Beograd, 12/83
Kolarovi, L., Pelarenje na krajnjem severu u predelu polarnog kruga, Pelar,
Beograd, 8/95
Kolarovi, L., Primena naftalina u pelarstvu, korist ili teta, Pelar, Beograd, 9/84
Kolarovi, L., Uzimljavanje pelinjih drutava, Pelar, Beograd, 11/96
Kolarovi, L.,Alternativne metode suzbijanja Varroe, Perlar 7/96, Beograd, 1996;
Kolenc, F., Kako bomo letos zatorali Varroo, Slovenski ebelar, Ljubljana, 3/88
Komissar, A.D., Sovremenije termokameri, Pelovodstvo, Moskva, 11/84
Koner, B. Moja iskustva u primeni mravlje kiseline protiv Varroe, Pelar br. 7, Beograd,
2004.;
Kosti, T., Varroa nije nepobediva,intervju sa prof. Dr J. Kulineviem, Pelar,
Beograd, 3/82
Kovaevi, A., Bolesne pele sakupljaju manje peluda i nektara, Pela, Zagreb, 1/88
Kovaevi, A., Nova sredstva protiv Varrooze, Pela, Zagreb, 11-12/88
Kreculj, D. Fumagilin iz pandorine kutije Pelar4/20001;
Krein, E1., Konice, pele, pelari, Pelar, Beograd, 8/81
Krilov,V.S. Murovinaja kislota v ulje, Pelovodstvo, Moskva, 9/8
Kruni, M.Nikodinovi, R. Brajkovi, M. Terzi, Lj. Medonosna pela (Apis mellifera I)
indikator zagaenosti ivotne sredine, Jugoslovenski nauni skup sa meunarodnim
ueem, Sremski karlovci, jul, 1994. godine.
Kruni, Tatjana, Oksalna kiselina, primena, ispitivanja u vajcarskoj, Pelar br. 9;
Beograd, 2004.;
Kulinevi, J., Vrue pele u praznim elijama unutar legla, Pelar br.6 za jun 2006.
Kulinevi, J., Neke injenice iz biologije pela u novom svetlu, Pelar, Beograd, 9/95
Kulinevi, J., Burzanske umske pele i Varrooza, Pelar, Beograd, 5/90
Kulinevi, J., Dostignua u selekciji i genetici pela, Pelar, Beograd, 5/82
Kulinevi, J., Evropska ekonomska zajednica i varroa, Pelar, Beograd, 8/89
Kulinevi, J., Kako se vri selekcija i repropdukcija matica u institutu PKB
Agroekonomik, Pelar, Beograd, 1990
Kulinevi, J., Kako stvoriti visokoproduktivno pelinje drutvo, Pelar, Beograd, 2/91
Kulinevi, J., Kvalitet pelinjih proizvoda i rezidue akaricida, Pelar, Beograd, 1/98
Kulinevi, J., Med je ipak najbolja hrana za pele, Pelar, Beograd,5/94
Kulinevi, J., Ostaci (rezidue) fluvalinata u medu i pelinjem vosku, Pelar, Beograd,
10/94
Kulinevi, J., Ostaci (rezidue) fluvalinata u pelinjem vosku i medu, Pelar, Beograd,
5/94
Kulinevi, J., Osvrt na prevedeni rad o naknadnom dejstvu saa tretiranog apistanom i
bajVarrolom na varrou, Pelar, Beograd, 9/91
Kulinevi, J., Patologija medonosnih pela na 30. svetskom pelarskom kongresu u
Nagoji, Japan, Pelar, Beograd, 2/86
Southwick, E.E., Pele u ilibaru, American bee journal, januar 1995, u prevodu
D.Aranelovi, Pelar br. 4/96
Spasi, V. Potresno saoptenje za javnost regionalne asocijacije, Pelar br, 3/2005)
Spasi, V., Mravlja kiselina (CHOOH), Matica, Ni, oktobar 1999.
Spitzer, M., Koliko sami pelari doprinose irenju pojedinih bolesti u pelinjim
zajednicama, Pela, Zagreb, 1/90
Spitzer, M., Sulimanovi, ., Otpornost azijske pele (Apic cerana) prema Varroa
jacobsoni, Pela, Zagreb, 3/88
Staleti, M., Ameriki naunici koriguju metode borbe sa Varroom, Pelar 5/96
Staleti, M., Preventiva protiv trulenih legla, Pelar 5/97
Stanimirovi, Z, Stanimirovi Marijana, , Todorovi Dajana: Savremena strategija
suzbijanja varroe sa osvrtom na molekularno-genetike aspekte selekcije pela u funkciji
rezistencije. Pelar br 1, Beograd, 2003;
Stanimirovi, Z. ; Stevanovi, J. Nosema ceranae kao mogui uzrok CCD-a Kadedra za
biologiju, Fakultet veterinarske medicine, Univerzitet u Beogradu, 2011.
Stanimirovi, Z. i Mladenovi, M. tetne posledice po zdravlje ljudi pri suzbijanju Varrooze
pela, Pelar br. 1, Beograd, 2001;
Stanimirovi, Z., irkovi, D., Stevanovi, Jevrosima: Metode za utvrivanje stepena
zaraenosti Varroom, Pelar br. 7, Beograd, 2004.;
Stanimirovi, Z., i Stevanovi, Jevrosima: Biologija pelinjeg krpelja Varroa destructor,
Pelar br.5,
Stanimirovi, Z., Stevanovi Jevrosima, IRKOVI, D. Preveniranje i kontrola amerike
kuge, nozemoze, Varroze i nekih virusnih infekcija pelinjih zajednica ZBORNIK
RADOVA,XXVI Savetovanja pelara 2008. Novi Sad.
Stanoji, ., Biljni preparat protiv varroe, Pelar, Beograd 5/87
Stanoji, ., Deficitarnost trutova, Pelar, Beograd, 3/89
Stanoji, ., Iskustva o primeni KAS-81, Pelar, Beograd, 6/96
Stanoji, ., Kombinovane mere protiv varroe, Pelar6/81, Beograd
Stanoji, ., Kvalitet zimske hrane i produktivnost pela, Pelar, Beograd, 2/79
Stanoji, ., Mineralne materije u jesenjem prihranjivanju pela, Pelar, Beograd,
9/83
Stanoji, ., Mineralne materije u jesenjem privreivanju pela, Pelar 10/88 i 9/83
Stanoji, ., Nedovoljna ishrana larvi i fenotip radilica, Pelar, Beograd, 8/81
Stanoji, ., O arenom leglu, Pelar, 6/89, Beograd, 1989.
Stanoji, ., Oprezno s fumagilinom, Dobro jutro, br. 347, Novi Sad, mart, 2001.
Stanoji, ., Oprezno s naftalinom, Pelar 11/81, Beograd
Stanoji, ., Optimalne mogunosti pela u preradi ugljenovodonine hrane, Pelar,
Beograd, 11/88
Stanoji, ., Poveanje efikasnosti okvira graevnjaka, Pelar 8/86, Beograd
Stanoji, ., Rezultati zimovanja, Pelar, Beograd, 6/85
Stanoji, ., ire se sredstva protiv varroe, Pelar, Beograd, 11/81
Stanoji, ., Uslovi normalnog zimovanja pela, Pelar, Beograd, 12/80
Stanoji, ., Uticaj mlea na polni dimorfizam kod pela, Pelar, Beograd, 4/85
Stanoji, ., Zimovanje na punom gnezdu uz pojaanu ventilaciju, Pelar, Beograd,
2/80
Stanoji, ., Zimska lokacija i mir na pelinjaku, Pelar 11/97
Stanoji, ., Zraak nade, Pelar, Beograd, 2/88
Stanojevi, M. Proleni razvoj pelinjih zajednica, Pelar br. 3, Beograd 2004.;
Stanojevi, M. Uzimljavanje i zimovanje pelinjih drutava, Pelar 1/99
Stanojevi, M., Da li je podnjaa sa ianom mreom pravi izbor? 1/2000,
BeogradStanje, problemi i mere za unapreenje pelarstva Jugoslavije, referati za
savetovanje, Beograd, 1972.
Stefanovi, S. Bata, Kad od dobrog postoji jo bolje, Pelar br. 4, Beograd, 2005.;
Stepanivili, V.G., Iz praktiki borbi s Varroozom v Gruzii, Pelovodstvo, Moskva, 10/83
1
dr Eva Krein je poasni lan Apimondije, Engleska
Jovo Nikolin Kantar roen 18. maja1 1933.godine, u Crnoj Vlasti, optina
Otoac, u Lici, Republika Hrvatska. kolovao se u rodnom mestu, Otocu,
Kragujevcu, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu. Vojne nauke studira na Vojnoj akademiji,
Komandno-tabnoj akademiji i na koli nacionajne odbrane, a politike - na
Vojnopolitikoj koli.
Slubovao je u Gospiu, Bjelovaru, Puli, Vipavi, Beloj Crkvi (Banat),
Sarajevu, Beogradu, Zagrebu i drugim mestima SFRJ. Penzionisan je u Zagrebu
1988. godine, posle 14 godina noenja ina pukovnika. U tim i, u drugim mestima
gde je u funkciji komandira, komandanta, nastavnika u vojnoj koli, naelnika vojne
kole, edukovao vojnike, studente i sluaoce-oficire, a iz funkcije vojnog inspektora
kontrolisao aktivnosti vojnih jedinica i tabova na terenu, kontaktirao je mnoge
pelare svih uzrasta i opredeljenja i posetio mnoge pelinjake irom SFR Jugoslavije
i, doao do saznanja da velike pelinjake imaju pelari ije porodice gaje ljubav
prema pelama, te rade za pele i za sebe. A male pelinjake gaji samo usamljeni
pelar iz hobija, bez volje supruge i ostalih ukuana.
Pelarei iz hobija od 1977, stekao je ne malo iskustvo, i u tom vremenskom
periodu od 30 godina, kontinuiranim pranjem i isitavanjem brojne pelarske
literature i periodike, koja odslikava savremena nauna saznanja i praksu u
pelarskom svetu (est domaih i stranih asopisa Pelovodstvo, Moskva;
Slovenski ebelar Ljubljana; Pela, Zagreb; Pelar, Beograd; Beogradski pelar,
Beograd; Dobro jutro Novi Sad; Matica Ni, Melitagora, Skoplje), sagledao
kompleksnu problematiku zatite pela od Varroze i drugih pelinjih bolesti, a kao
posledicu toga - zagaenje meda i voska hemijom.
Preputeni sami sebi, bez uticaja veterinarske struke i nauke, nebrige
dravne administracije i nemara pelarske asocijacije, pelari su se na razne naine
snalazili, pa zbog nekontrolisanog unoenja u konicu opasne hemije i neprirodne
hrane, oslabili su prirodne odbranbene mehanizme pela na bolesti, i zagadili
hemijom med, tako da ovaj, od prirode darovan, proizvod vie nema Boanska
svojstva lekovitosti, u ta smo od iskona verovali.
Pele, svojim prirodnim odbranbenim mehanizmima, su kroz dugu evoluciju
pokazale sposobnost da preive sve surovosti Prirode, preovladavi 160 miliona
surovih zma, i isto toliko arkih i sunih leta, kao i sve kataklizme, i da se
suprotstave svim bolestima, zahvaljujui prevashodno matici, ali su se pokazale
nesposobnim da preovladaju tri (1) glad, (2) pelara i (3) Varrou destruktor.
Pelarstvom se iz hobija poeo baviti stotinu godina kasnije od svoga dede
Milana koji je kao kroja, uz ivanje kao zanimanjem, u XIX veku u Austro-Ugarskoj,
pelario sa sanduarama (u obliku otseene piramide) napunjenih i, belim lukom
kao lekom. Od 1977. g. i ceo periood do sada uporan je zagovornik, propagator i
bezkompromisni borac gvozdene preventivne protiv bolesti pela uz ouvanje
prirodnih odbranbenih mehanizama pelinjih zajednica, te kurative na pelinjacima
primenom EKO-lekova protiv bolesti pela. Izbacivanjem iz pelarske prakse
zablude da su eer, sojino brano, mleko u prahu i drugi za pele neprirodni
proizvodi dobra zemena za med i cvetni prah i izbacivanjem iz konica starog saa i
384 BESPLATAN PRIMERAK NIJE ZA PRODAJU
dodavanje satnih osnova nainjenih od prirodnog voska, nije imao nikakvih bolesti
pela osim Varroze, koju je suzbijao primenom timola, mravlje kiseline, oksalne
kiseline, apitola, perizina, KAS-81, prakastih materija.., (ne hemijske letvica niti
daica tipa Matisan i Evrotom), to je detaljno obradio u svojoj prvoj knjizi Sa
zdravim pelama u XXI vek2001.u kojoj je uneo novi pojam obolevanja pela pod
nazivom Bolest praznih sanduka. Stavio je znak STOP unoenju hemije u konicu
i znak PROTIVLJENJA uzgoju matica neprirodnim postupcima, emu je posvetio
svoje dve knjige i sva predavanja, u cilju ouvanja zdravlja pela i istote pelinjih
proizvoda od hemijskih zagaenja, a u cilju ouvanja zdravlja Nacije. U uvodu svojih
predavanja voli u li da kae i knjige pokae, da je Prvu knjigu napisao protiv
pelara, za zatitu pela, meda i potroaa meda, dok je II napisao protiv nesavesnih
uzgajivaa matica za odbranu imuniteta pelinjih zajednica i nas pelara.
Sarauje sa pelarskim listovima Pelar, Beogradski pelar, Obrenovaki
pelar, Melitagora, revijom Dobro jutro i asopisom Matica". lan je Drutva
palara Obrenovac u Obrenovcu i Drutva pelara Beograd u Beogradu.
Autor je knjige Sa zdravim pelama u XXI vek, 2001, Matica misaona
imenica, 2004. i koautor knjige Zdravstvena zatita pela, Beograd, 1998; XX
savetovanje pelara, Novi Sad, 2002. i II kongres pelara Srbije"-Zbornik radova,
28. i 29. septembar, Aleksinac, 2002. godine, i brojnih predavanja. Napisao je i knjigu
pod naslovom Pozivnica na stoti roendan, 2007., kojom pokazuje uti karton,
skree panju na zdrav ivot osobama u srednjim i poznim godinama.
Bio je biran za predsednika komisije za struno obrazovanje pelara Srbije,
2002. godine, u kom svojstvu je napisao Program strunog obrazovanja pelara
Srbije za XXI vek, koji je na II kongresu pelara Srbije 2002. g. usvojen kao zvanini
kongresni dokument. Godine 2005. ustupljen je pelarima Crne Gore.
Ponovo je, marta 2008. g. biran za lana odbora za struno obrazovanje
pelara Srbije, a jula 2011. za lana komisije za zdravstvenu zatitu pela.
Bio je aktivni uesnik II kongresa pelara Srbije 2002. godine sa referatom na
temu Program strunog obrazovanja pelara Srbije.
Rajko Pejanovi, abac, jula. 2011.
1
U pasou, linoj karti, zdravstvenoj knjiici i dokumentima izdatim 1984. i kasnije stoji 18.
maj 1933. g. Moj otac Nikola, koji je bio posluitelj u koli i kod seoskog paroha popa Ilije
Vurdelje, objanjava tu razliku, tako da je j pop Ilija Vurdelja zaboravio upisati pravi datum
roenja, pa je pogreno, pet meseci kasnije, uneo novi. Radi se o neodgovornom
sveteniku, koji je suprotno moralnim i duhovnim vrednostima, iz pohlepe, odloio knjigu
roenih, zaboravio na pero i mastilo i dao prednost sveenju vodice uoi Svetog Jovana,
pa se pijan i opijen i nadran nije ni setio da upie moje ime u knjigu roenja na Krstovdan
18. januara. Dakle, pop Ilija Vurdelja, koji je iz nemarnosti, mene roenog u znaku
JARCA na Krstovdan uoi Svetog Jovana, po emu mi je kum Branko Grbi i odredio
ime, upisao u knjige pet meseci kasnije i odredio mi mesto u Biku.
Pod uticajem Saturna Jarac je znak zemljani i, sa ostalim planetama sa kojima stoji u
zavisnosti, daje dobre osobine: nepokollebljivost, izdrljivost, podstie na ambicije,
potovanje svega to svojim postojanjem to zasluuje.
Pod uticajem Venere Bik daje pozitivne snage odlunost, smisao za praktino i
dobrodunost, ali mu samosaaljivost i materijalni interas umanjuju pozitivne vrednosti.
Zato u personalnim dokumentima (svedoanstvima, diplomama i dr.) do 1984. godine stoji
18. januar? Zato to odmah posle Drugog svetskog rata nije bilo knjige roenih, koja je
kao dokument Pravoslavne crkve bila unitena, pa je umesto nje matiar Mesnog odbora
koristio usluge moga oca Nikole kao svedoka, koji je kao posluitelj u koli pamtio imena i
dan roenja svih aka. Tako svi mladii i devojke kojima je 1945, 46, 47, 48 godine
trebao izvod iz knjige roenih dobijali dokument na osnovu upisa u Novu knjigu roenih po
svedoenju moga oca Nikole. Tek kada je pravna drava stasala i kada su sauvani
duplikati Matinih knjiga roenih vraeni u optinu, nastale su promene u mojim
dokumentima. I ne samo po tom problemu, ve i po drugim pitanjima. Dovoljna je
ilustracija da su mi roditelji roeni u Austro-Ugarskoj, a ja sam roen u Kraljevini Srba,
Hrvata i Slovenaca, da sam prva dva razreda osnovne kole uio u Banovini Hrvatskoj
Kraljevine Jugoslavije, da me je u treem razredu zadesila propast Kraljevine i nastanak
Nezavisne drave Hrvatske i Italijanska okupacija koja nas je sauvala od smrti
novoformirane ustake drave u kojoj sam vrlo esto menjao mesto boravka u zavisnosti
gde sam bio izvesno siguran da ne budem preklan, zatim Demokratska Federativna
Jugoslavija (07. marta 1945, Ivan Boi, Sima irkovi, Milorad Ekmei, Vladimir Dedijer,
Istorija Jugoslavije. Prosveta, 1972, str. 540), potom Federativna republika Jugoslavija,
pa Federativna narodna republika Jugoslavija, zatim Socijalistika Federativna republika
Jugoslavija, pa Savezna republika Jugoslavija, Rapublika Srbija i Crna Gora i sada
Republika Srbija. Kao Jarac sve sam te promene dobro podneo.
KANTAR
(1) Jovo, roen 18. januara 1933. godine, a u zvaninom izvodu iz knjiga roenih stoji mesec
maj, datum 18. maj.
(2)Izvor u oltaru neohrianske bazilike,
(3)vaga
(4) Nekadanja turska mera od 44 oke
(5) CANTHARUS LINEATUS riba kotunjaa, jedna od kvalitetnijih riba (Leksikon JLZ,
1974, str.447). U IV dopunjenom i redigovanom izdanju LEKSIKONA STRANIH REI I
IZRAZA Milana Vujaklije , 1991. godine nema rei KANTAR.