Terapija Kroz Kur-An I Hadis PDF

-Mjerodavni vodi za razvoj linosti-
Dr. FnjadA. Husein
PREDGOVOR
Prije dvadeset godina dr. Muhammed Osman Ned.ati, Allah mu se smi

lovao, napisao je dvije knjige, asni Kuran i psihologija i Poslanikov hadis i
psihologija. U ovim knjigama autor je jednostavno naveo ajete iz Kur'ana i
hadisa koji su tretirali razliite teme ope psihologije. Imao sam ast da mi
tokom osamdesetih godina dr. Nedati bude kolega na Univerzitetu imama
Muhammeda bin Sauda. Prije nego to se penzionisao, rekao mi je da ima
obiaj da proita nekoliko stranica Kur'ana i hadisa naeg Poslanika, a. s., kad
god bi mu se uinilo da ti dijelovi izraavaju neke aspekte moderne psiholo
gije kao to je motivacija, izgradnja linosti ili percepcija i obiljeio ih kao
takve. Dr. Nedati je bio pionir islamske psihologije i njegove dvije knjige
su prvi napor te vrste. One su bile i jo uvijek jesu velika blagodat za studente
na arapskim univerzitetima kao i za ire itateljstvo.
Ova knjiga od Ferjade Husein je slina, ali, ipak,,puno specijaliwvanija

i doraenija referentna knjiga. Prema mom iskustvu, uvidio sam da evropski
psiholozi, koji ne simpatiu islam i muslimanske psihologe koji su roeni izvan
Evrope ili u SAD-u, ne pokazuju apologetski 'stav kojeg, openito, nalazimo
kod arapskih i azijskih psihologa kada kritikuju sekularnu zapadnu psihologiju.
Kada se pomenuta grupa posvetiislamu, njihov "psiholoki pogled na svijet"
se dijametralno promijeni. Oni znaju da je njihova zapadna kultura poprilino
svjesna svojih duboko ukorijenjenih sekularnih i antireligijskih aspekata. Oni
ne gaje nikakve svjesne ili nesvjesne osjeaje inferiornosti prema tvrdnjama
zapadnih drutvenih nauka i ne plae se pojavljivati kao "nenauni", to
mnogi lokalni psiholozi rade, jer tako bolje mogu razlikovati ta je to zapravo
nauno, a ta izgleda kao nauno, a u stvari je pseudonauno, podrano od
strane materijalistikih psihologa. Njihovo rano obrawvanje daje im dobru
vjebu za kritiko razmiljanje.
5
TERAPIJA KROZ KUR'AN I HADIS
Na primjer, moj dragi ameriki prijatelj, dr. John Sullivan, koji je primio
islam prije vie od etrdeset godina, informirao me je da kad god bi neki
klijent musliman doao kod njega na savjetovanje, on bi ga pitao da li obavlja
namaz ili ne. Ako bi njegov odgovor bio potvrdan, on bi traio od klijenta
da uzme abdest te bi zajedno klanjali dva rek'ata. Nakon namaza John bi
skrueno, naglas uinio dovu Uzvienom Allahu da mu omogui da pomogne
klijentu znanjem koje je njemu darovao. Ako klijent ne bi klanjao, on bi sam
klanjao i uinio dovu. Informirao me je da su klijenti muslimani obino
duhovno dirnuti njegovim pristupom i da ga je Uzvieni Allah privilegovao
time da pomogne mnogim nesretnim osobama da prevazidu probleme i, u
nekim sluajevima, da izgrade prisniju vezu sa Stvoriteljem. Naglasio je da
ako muslimanski terapeuti u muslimanskom okruenju ele stvarno da
pomognu svojim pacijentima, treba da budu prijateljski nastrojeni, da hrabro
odbace neracionalne pristupe i da bezuslovno prihvate klijenta onako kako
to naglaava terapija u kojoj je osoba u sreditu panje. Pacijent nije poput
kupca koji je uvijek u pravu!"
Dr. Ferjad je oigledno jedna mlada ena iz ove islamske generacije.

Rodena je, odgojena i obrazovana u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stekla je dok
torat iz oblasti klinike psihologije i radi kao kliniki psiholog dugi niz godina.
Radei na klinici usvojila je eklektian pristup lijeenju, ukljuujui i kogni
tivnu bihevioristiku terapiju, humanistiku terapiju, psihodinamiku tera
piju i terapiju koja naglaava traenje rjeenja i ima talenta za davanje islamske
orijentacije ovim metodama lijeenja. Njeno posljednje radno mjesto je bilo
mjesto asistenta profesora klinike psihologije na Meunarodnom univerzi
tetu u Maleziji. Nedati je u svom radu pokrio sve aspekte zapadne psiholo
gije, a njegove knjige naslanjaju se na kur'anske ajete i hadise koji tretiraju
razliite teme ope psihologije. Ovaj je rad, u drugu ruku, u sutini, islamski
pristup terapiji, gdje su i ajeti iz Kur'ana i hadisi Poslanika, a.s., povezani i
kombinirani unutar vie od osamdeset i pet terapeutskih tema. Ove teme
obuhvataju kognitivne (spoznajne) i psiholoke dileme/percepcije kao to su
"prihY.atanje savjeta'', "bijes i agresivnost", "postavljanje pitanja", "loe stvari
se ne deavaju dobrim ljudima'', "biti realan", "smrt", "razvod i brani pro
blemi", "imati osjeaj da nema izlaza'', "homoseksualnost", "strpljenje", "sa
mokontrola" i "mo molitve". Ove terapeutske teme paljivo su odabrane da
6
Dr. FnjadA. Husein
obuhvate najee spoznaje koje trebaju pacijentima tokom terapije. Ajeti

asnog Kur'ana i hadisi mogu posluiti kao analogija za olakavanje dubljeg
razumijevanja problema pacijenata i, konzekventno tome, utjeu na uinko
vitost lijeenja. Dakle, za razliku od brojnih knjiga napisanih o psiholokim
tumaenjima Kur'ana i hadisa, ovaj tekst je vie praktini prirunik koji te
rapeutima pomae da sagledaju i postave se prema problemima pacijenata
na duhovno smislen nain. Imajui ovo u vidu, autorica vjeruje da prirunik
moe biti od pomoi muslimanima koji nisu praktini vjernici, jednako kao
i nemuslimanima, jr analogni problemi "dobra" i "zla'' su "urezani" u nae
ljudske due.
Knjiga je pisana jednim lijepim stilom, lahkim za itanje, nema poglavlja,

moe se itati na jedan neprekinuti nain prelazei s jedne kratke terapeutske
teme na drugu, a da se i ne osjeti protok vremena, za vrijeme kojeg osoba
neosjetno usvaja korisno znanje iz asnog Kur'ana i hadisa Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Poput Nedatijevih knjiga ovo je djelo koje nikad nee
zastarjeti. Neka Uzvieni Allah nagradi nau mladu autoricu i neka ovo bude
samo poetak i drugih korisnih radova iz islamske psihologije.
Malik Bedri, Meunarodni islamski univerzitet, Malezija, 2010.
"Allah dobro zna ta je u srcima njihovim, zato se ti ne obaziri na

rijei njihove i posavjetuj ih, i reci im o njima ono to e ih dirnuti."
(Nisa': 63).
7
Dr. Fnjad A Husein
UVOD
Povezanost izmedu islama i psihologije je na lijep nain ustanovljena.

Kur'an se esto opisuje kao knjiga o ljudskoj prirodi, pouavanju kako da se
stvaraju ivotni ciljevi uz konstantne opomene da se oslanjamo na njene rijei
i da uimo iz njihovih znaenja. Kur'an govori o ljudskoj psihi kroz svoja
kazivanja, analogije i direktne upute i kao primjere navodi izazove koji su doveli
do promjena ponaanja i razvoja linosti.
Terapeutski proces je u osnovi zasnovan upravo na ovim principima i,

iako Kur'an sam sebe ne opisuje kao knjigu o psihologiji, ipak je on izvrstan
izvor za one koji rade s ljudima koji imaju psiholoke probleme. Kako nam
sam Uzvieni Allah kae: "Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje,
uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali." (Bekare: 2).
Svrha naeg ivota je da oboavamo Stvoritelja i to nam je reeno u suri

Zarijat, 56. ajet. Sam Kur'an je knjiga (Knjiga) koja nam daje upute ka uspjehu,
aktualizacijifim- nepokvarene, iste ljudske prirode. Kur' anska uenja, zatim,
usklauju stvaranje i slobodu da se ivi prema boanskoj istini i tako razvija
svoju linost, jer e svako ponaosob 6dgovarati za sebe, nee biti prihvaena
opravdanja zasnovana na kulturi ili prihvatanju od strane drutva (elja da se
osoba "uklopi" u drutvo). Ovo jaa elju kod osobe da bude slobodna da
donosi vlastite izbore i da joj omogui potpuno samooslobodenje.
Uzvieni Allah je poslao velik broj prekrasnih moralnih uzora u likovima

poslanika, a.s.v.s., i kae nam: ''Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor
za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji
esto Allaha spominje." (Ahzab: 21). Izvanredna kur'anska generacija, ashabi
su nam postavili fine primjere kao obini (a ipak izuzetni) stanovnici islamskog
svijeta. Oni su primijenili Uputu i uspjeno je koristili da se nose s psiholokim
9
i drutvenim izazovima u svom ivotu, kako je to zabiljeeno u Kur'anu,

hadiskoj literaturi i djelima iz njihovog vremena koja govore o njihovim
ivotnim postignuima. Uistinu, ta njihova postignua su danas kameni
temeljci mnogih drutava irom svijta.
Muslimanski radovi u oblasti savremene klinike psihologije, kako u

muslimanskim tako i nemuslimanskim zemljama, se, Allahovom voljom, s
puno entuzijazma vraaju upotrebi Kur'ana i sunnetalhadisa kako bi se
obradili izazovi s kojima se ovjeanstvo danas suoava. Razvijanje uzora ini
"islamsku psihologiju" dokazom za ovu injenicu. Meutim, to ne znai da
nije bilo kontroverzi ili potekoa u pogledu prihvatanja tmeljnih koncepata
ovih novih postignua od strane predsavnika islamskog prava (erijata).
Odravale su se debate, pristupi su se stalno mijenjali i primjenjivali u
najrazliitijim formama.
EMU SLUI OVA KNJIGA?
Za muslimane, klinike psihologe, glavna dilema je bila ona u pogledu

implementacije, tj. kako primijeniti terapeutske koncepte, jer ne postoji jasna
metodologija uprkos narastajuoj koliini teoretskog znanja. Veina
muslimanskih psihologa u nemuslimanskim zemljama nije mogla da raspolae
informacijama u pogledu ovih terapeutskih koncepata, jer nisu nuno bili
dobri ponavaoci arapskog jezika (ili ga nisu znali nikako) ili uope nisu
poznavali kur'anske nauke. Kada su se javili pokuaji da se oni integriu (u
zapadni sistem), postojala je opravdana sumnja u pogledu nivoa kvalifikacija
psihologa da primijene islamske informacije unutar pravog islamskog okvira
i da to bude prihvadjivo sa stanovita tefsirske i hadiske metodologije. Ovaj
problem je bio popraen nedostatkom ostvarivanja veza s islamskim uenjacima
u svijetu terapije to je povealo potrebu za ostvarivanjem jednog inkluzivnijeg
(interdisciplinarnog) pristupa u kojem e i psiholozi i komentatori Kur'ana
(mufesiri) i poznavaoci hadisa raditi zajedno. Pored toga potreba za ovim se
opetovano javljala i pozivala ka kontinuiranoj upotrebi Kur'ana i hadisa u
terapiji.
10
Dr. Ftrjad A. Husein
Postoji jedan jednostavan pristup u nastojanju da se uspjeno savlada

izazov praktine primjene islamske psihologije, a to je navoenje izvornih
tekstova koji tretiraju psiholoke teme, tj. ajete i/ili hadise koji su zabiljeeni
i protumaeni u skladu s tefsirskom/hadiskom metodologijom. Nasuna
potreba i nedostatak dostupnih tekstova ove vrste u engleskom jeziku je
rezultirao ovakvim pristupom- kvalitetnim miljenjem u vezi s bolesti. Ja
sam za_prihvatanje ovakvog zadatka. Kao kliniki lijenik, ne i islamski
uenjak, moj cilj mora biti skroman (umjeren), tj. elim olakati pronalaenje
referenci/kur' anskih i hadiskih/koje u ukljuiti u terapeutske intervencije
za klinike lijenike.
Ovaj tekst je jednostavno to! Identificiranje tih kur'anskih ajeta i hadisa

koji se mogu koristiti u terapeutske svrhe, putem analogije, kako bi se
poboljalo razumijevanje problema s mentalnim zdravljem i utjecalo na
,
uinkovitost lijeenja.
itaocu treba bitijasno da tekst ni na koji nain nijepsiholoka interpretacija

(tumaenje) Kur'ana i hadisa. Kako bismo se zadrali u prihvatijivom okviru,
gledano s metodoloke strane, koristili smo sveprijanje i {nove)prihvaene vjerske
tekstove.
KOME JE NAMIJENJENA OVA KNJIGA?
Cilj ovog teksta je da se koristi kao terapijski prirunik za psihologe/te

rapeute/savjetnike koji rade na polju mentalnog zdravlja, kao i svakom onom
koji nastoji da ispravno odrava mentalno zdravlje ili razvoj linosti.
Islam je objavljen svim stvorenjima i Uzvieni Allah se opetovano obraa/

poziva sve ijude1 u Kur'anu, a ne samo muslimane. Dakle, primjena Kur'ana
(tih ajeta) je univerzalna. Iako odredeni aspekti vjere ne mogu biti neto ne
muslimansko ili neto s im su muslimani zaista upoznati, ipak, koncept
l Aludira se na odreene sintagme iz Kur'ana koje stoje na poetku ajeta kao to su Ja ejjuhe-n-Nas- O
ljudi, Ja ejjuhe-1-Insan- O ovjee, Ja beniAdeme- O sinovi/potomci Ademovi, kojima Uzvieni Allah
poziva/proziva sve ljude, bez obzira na vjeru, kulturu, tradiciju, boju koe, jezik... - op. prev.
ll
ostaje uinkovit, kao i bilo koja alternativna ideja kojom se pojanjava ili
kroz primjer obrazlae neki problem/situacija. Simboli dobra i zla se, bili oni
muslimanski ili ne, i dalje primjenjuju i ne mogu zamijeniti stvarnost Uzvi
enog Allaha (koji je simbol dobra) i prokletog ejtana (koji je simbol zla).
Ako se spominju dennet i dehennem, nagrada i kazna na ovom i buduem
svijetu, a pacijent sve to ne zna povezati, to ipak ne negira zadovoljstvo koje
osoba osjea kada uradi "pravu stvar" (dobro djelo), to je jednostavno uroeno
ovjeku (tako smatraju i sekularisti i drugi). Pored toga, ljepota metode ana
logije znai da se moe uzeti bilo koji scenario da se povea razumijeVanje ili
potakne motivacija za promjenom, jer se principi i dalje mogu primjenjivati.
Otuda, ovaj rad moe biti koristan za sve osobe bez obzira na njihova vjerska
uvjerenja i veoma je jednostavno okoristiti se njime za sveukupnu psiholoku
dobrobit.
MODEL ANALOGIJE
Model islamske psihologije na kojem se temelji ovaj tekst je jednostavno

tekst analogije. Napomena: u ovom modelu analogija se specifino odnosi na
paralelne sluajeve, identine ili sline ideje i tako iskljuuje bilo koji oblik
simbolinog (metaforikog) tumaenja koji se, obino, koristi u alternativnim
tehnikama lijeenja. Slinost u znaenju proizilazi iz vanjskog, oiglednog
znaenja Kur'ana i samo onih tumaenja koja su prihvatma u islamu. Gdje se
tumaenja odnose na munajike (licemjere) ili nevjernike- veza/opis se odnosi
na osobine, ne na osobu, to je utemeljeno na tumaenju koje je dao Ibn Kesir.
Takoer, tekst koristi svaku vrstu direktnog upuivanja ljudi u pogledu

ponaanja, kao to su upute u vezi s ishranom ili svakodnevnim aktivnostima,
sve to doprinosi zdravom nainu ivota i, za utjehu nemuslimanima, zapravo
je potvreno posljednjim naunim istraivanjima.
Kao to. terapeuti koriste analogiju da unaprijede razumijevanje svojih

problema/sluaJeva (s pacijentima), ajeti/hadisi i njihove okolnosti (objave
ili izricanja) se mogu upotrebljavati, jer rijei Stvoritelja prikladno sumiraju
iskustvo stvaranja. Kako bi uila iz analogije, od osobe se ne oekuje da
uestvuje (u nastanku) ili ivi ideje koje uzima u obzir (razmatranje), a tako
12
Dr. Fnjad A. Husin
nauene lekcije dozvoljavaju razliita znaenja, kao u bilo kojem terapeut

skom pristupu. Sami pacijenti su bolji od terapeuta u ostvarivanju pove
zanosti s vlastitim ivotom. Koritenje analogije na ovaj nain moe se
inkorporirati u bilo koji model terapije. Upotreba odabranih ajetalhadisa
takoder moe doprinijeti intenzivnijoj primjeni razliitih modela islamske
psihologije, budui da principi aplikacije obavezno ukljuuju ovu infor
maciju kako bi potpomogli i potvrdili intervenciju. Ajeti/hadisi prikazuju
analogiju u kojoj i pacijent i psiholog mogu koristiti informaciju da objasne,
naglase, saosjeaju i shvate pacijentovo iskustvo. Takoder, oni mogu ponu
diti praktine savjete koji se mogu ukljuiti u intervenciju zajedno s ostalim
prijedlozima.
IZBOR: KLINIKE DIJAGNOZE ILI

KLINIKE SPOZNAJE
Pozivanje i oslanjanje na psiholoke izjave i albe vezane za tumaenja u

cijelosti se temelji na klinikom iskustvu rada s osobama koje imaju mentalne
probleme (vidjeti odjeljak pod naslovom Mandat ovog teksta).
Odluka da se iskljui DSM dijagnostiki kriterij bila je namjerna, jer se

on podudara s ajetima/hadisima koji sadre DSM klasifikacije to bi ograniilo
upotrebu informacije o ovim patolokim pojavama, a to nije cilj ove knjige.
Zato, da bi ira javnost imala koristi, naglasak je stavljen na spoznajno/
terapeutske teme veine pacijenata. Takve spoznaje mogu biti nepodudarne
s dijagnozama, ali se, isto tako, mogu i slagati. Dalje, neke reference se mogu
odnositi na razliite psiholoke probleme, kao to su depresija ili ovisnost, te
reference jednostavno imaju za cilj da kontekstualiziraju zakljuke do kojih
se dolo, a ne da ukau na linearnu povezanost izmedu interpretacije i
specifinih bolesti. (Ponovo, razlog je onakav kakav je i spomenut, spoznaje
se mogu podudarati). Pored toga, brojne spoznaje se, u openitom smislu,
mogu primjenjivati na ljudsku prirodu, a ne specifio samo na klinike uvjete,
jer, naravno, osoba zadrava svoju ljudsku stranu bez obzira na psiholoke
probleme kojima je bila izlQena.
13
POZIV KA ISLAMU ILI POZIV KA TERAPIJI?
Dok svi muslimani imaju obavezu da pozivaju druge u vjeru, vano je,
naravno, da informacija koja se prezentira pacijentu bude sfokusom na terapiju,
jer terapija moe postati da'vetska sesija, tj. pozivanje ljudi u islam. Ove se dvije
stvari trebaju odvajati, jer terapeuti nisu duebrinici koji ele da provjeravaju
pacijente pod maskom terapije, to se moe dogoditi u situacijama kada su
ranjive osobe prinuene da potrae rjeenje u alternativnim sistemima vjerovanja.
Kao formalna metodologija da'va je posebna vjetina i terapija se ne moe
smatrati najprikladnijim vremenom i mjestom za irenje takvih informacija.
Zaista je bitan tajming predstavljanja takvih informacija to je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., demonstrirao u svom sunnetu, u hadisu kojeg prenosi Ibn Mes'ud, r.a.:
"Poslanik, a.s., imao je obiaj upuivati nas tako to je birao prikladno vrijeme,
kako nam ne bi dosadio (sustezao se da nam prenosi znanje i dri vjerska
predavanja cijelo vrijeme). (Buhari). Oigledno je da je ovakav pristup u skladu
s osjeajem i uzimanjem u obzir okolnosti. Prirodno, u ovom sluaju naglasak
treba staviti na rjeavanje potekoa. Ovo ni na koji nain ne promovira ideju
da je neiji vjerski nain ivota (din) odvojen i izolovan od svakodnevnog ivota,
jer naa djela ovdje (na ovom svijetu) odreuju nae mjesto na buduem svijetu.
Meutim, ispunjavanjem svojih obaveza na najbolji nain i olakavanje tuih
briga su, takoer, srni principi vjere/dina i zato se ne mogu posmatrati kao
sekularno vjersko uvjerenje, posebno ondje gdje ukljuuju uenja iz te vjere
kao dio upute. Poenta je staviti fokus na potrebe pacijenta prilikom tretiranja
trenutnog problema. Uzimajui u obzir obavezu pozivanja u vjeru za sve
muslimane, posebno prilikom terapije, moemo se pozvati na neki savjet koji
nam je dat u Kur'anu: "U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti - pravi put
se jasno razlikuje od zablude! Onaj Ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u
Allaha- dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti- a Allah sve uje
i zna." (Bekare: 256).
Muslimanski terapeuti prirodno mogu tretirati takve probleme na direktan

nain kada se radi o pacijentima muslimanima, jer oni imaju zajedniko
shvatanje povezanosti izmeu ponaanja i primjenjivanjalprakticiranja vjere.
Za nemuslimane, koritenje referenci iz kur' anske i hadiske literature moe
biti adekvatno; neiji pristup islamu moe biti s bilo kojeg aspekta.
14
Dr. FerjadA. Husein
KORITENJE TEKSTUALNIH REFERENCI
Redoslijed informacija predstavljen je na takav nain da se postigne

ravnotea zahtjeva tefsirske i terapeutske metodologije, kako slijedi:

Informacija se prezentuje tako da bude u skladu sa spoznajama terape
utskih tema, suprotno patologiji, naprosto zbog toga to spoznaje paci
jenta nisu specifine ni za jednu dijagnozu.

Tema se saeto i jasno predstavlja i prezentuju se relevantni kur'anski
ajeti i tumaenja. Ajeti se navode prema nazivu sure i rednom broju
ajeta u njoj - npr.: Bekare: l. Napomena: da bi se izbjeglo pogreno
navoenje i shvatio kontekst, navodi se cijeli ajet. Meutim, najva
niji dio ajeta ili hadisa za terapeuta se oznai bold slovima unutar
samog teksta.

Tumaenje ajeta se daje saeto, opet, kako bi se naglasila informa
cija unutar originalnog konteksta.

Naglaavanje zakljuka se navodi i povezuje s klinikim problemima.

Kada je to potrebno, navode se i hadisi. Oni se navode prema knjizi
i autoru (tj. osoba se moe sluiti razliitim knjigama u jednom tek
stu), zatim se navodi poglavlje i broj hadisa. (Hadisi iz radova Imama
Muslima nisu prezentovani u knjigama zato su reference u vezi s nje
govim hadisima oznaene samo poglavljem i brojem hadisa).

Svi hadisi su navedeni hronolokim redoslijedom onako kako su
izreeni u originalnom tekstu. Poto je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
bio narator i, kao takav, on je praksom potvrivao hadis, a ujedno
je bio i prvi njegov tuma. Shodno tome, sami autori hadiskih dje
la/tekstova nude nam saet opis u obliku tema/poglavlja koje imaju
za cilj samo da sumiraju ili ukau na relevantan kontekst.

Kao to je sluaj s kur' anskim ajetima, i kod hadisa se naglaava
povezanost s psiholokim potekoama (tj. dijelovi hadisa koji se
odnose na neki psiholoki problem se naglaavaju stavljanjem u
bold formu).
Naravno, ne moe se tvrditi da je ovo sveobuhvatna lista svih ajetalhadisa

koji tretiraju psihologiju ovjeka budui da kliniko iskustvo varira od terapeuta
15
do terapeuta (osobe do osobe) kao i populacije pacijenata. Iskusniji terapeuti

e uvijek biti svjesni razliitosti konteksta u kojima se navodi neki primjer (kao
i podudarnosti istih), i oni e, prirodno, imati puno vie svojih primjera (iz
ivota, lijenike prakse). Zato, grupiranje ajetalhadisa u skladu s datim
spoznajama ne mora biti poznato ili prihvatljivo za sve terapeute. Takoer je
vano znati da ima velik broja ajetalhadisa koji tretiraju ljudsku prirodu u
openitom smislu, a ne samo psiholoku patologiju, jer se naglasak stavlja na
terapeutske postavke, a ne na ljudsku prirodu openito. Ovi ajeti/hadisi se
mogu koristiti na inter i intrapersonalnom nivou, a poto se neki od ovih
problema vraaju, moe doi i do ponavljanja, i tako se moe pruati njega,
kako bi se to (vraanje zdravstvenih problema) izbjeglo. Dakle, kada se ovo
desi, moda je to zbog drugaijeg naina gledanja na informaciju kojom
raspolaemo (tj. njenog shvatanja).
Ajeti/hadisi koji se specifino odnose na Sudnji dan, naela vjere, vjerske

obaveze i islamske propise se iskljuuju, jer namjena ove knjige nije da nudi
ove propise/sudove bez predstavljanja ispravnog konteksta, posebno onda
kada se navode u vezi s ljudskim situacijama i kur' anskim ajetima. Ovakvo
neto bi bilo u domenu rada islamskih pravnika/uenjaka. Otuda, da bi se
izbjegle mo&l:e nepravilne primjene, ponavljamo, to smo namjerno izbjegli.
TUMAENJE KUR'ANA
Svi ajeti su uzeti iz osnovnog engleskog prijevoda ajeta iz Tumaenja

znatrija asnog Kur'ana od Hilalija i Khana (u naem sluaju iz prijevoda
Kur'ana od Besima Korkuta). Sva tumaenja ajeta su preuzeta jedino iz Tpir
Ibn Kesira. Ovo moe ograniiti tumaenje i itatelji koji dobro poznaju
tumaenje ajeta (tefsir) mogu preispitivati Ibn Kesirov komentar. Ipak, budui
da ovaj tekst nije psiholoki tefiir (komentar Kur'ana) smatramo da je upotreba
ovog priznatog komentara odgovarajua.
Napomena: postoje odreene instance kod Ibn Kesira oznaene kao "bez
komentara'' bez objanjenja zato je to tako. U takvim sluajevima, kako
bismo potovali komentar, autorica nije sainjavala daljnju razradu.
16
Dr. F".jadA. Husin
erijat donosi propise u pogledu znanja-proirivanja koja se tiu primjene/

prihvatanja. Otuda, ne mogu se primjenjivati sekularni modeli znanja
proirivanja. Psihologija kao nauka potie razvoj simbolizma u razumijevanju
problema, ali je po vjerovanje osobe (iman) i kredibilitet rada. u oblasti
kur'anskih nauka veoma opasno metaforiki i proizvoljno tumaiti kur'anske
aj ete i to treba svakom muslimanu biti jasno. Postoji oigledna razlika izmeu
dozvoljene kreativne primjene ajeta i simboline primjene, gdje se doslovno
znaenje umanjuje ili otklanja zbog uvoenja pogodnijeg znaenja. Sa
erijatskog stanovita dozvoljava se samo ovo prvo.
Vano je napomenuti da bilo koja ocrtana terapeutska paralela nije

pokuaj niti tvrdnja da bi se nainio nvi i dalekoseni komentar, niti se time
ele ignorisati postojei klasini komentari. Komentar ajeta je saet, jer bi
detaljna interpretacija bila neto puno vie od ciljeva ove knjige. Nije nam
ciljprepriavati klasine komentare (tefiire} nego primijeniti odgovarajueprincipe
u procesu terapije.
Napomena: reference koje se odnose. na odreene probleme izmeu

pojedinih grupa u vrijeme objave je naprosto sluajnost i odslikavaju dogaaje
iz tog vremena. Nije nam namjera da omalovaimo sljedbenike bilo koje
religije ve da navedemo historijske injenice onako kako su zabiljeene u
validnim i priznatim tumaenjima. Ovo je sluaj sa svim vjerskim tekstovima.
TUMAENJE HADISA
Svi hadisi su preuzeti jedino iz izvornih hadiskih tekstova Sahihu-1-

Buharije i Sahihu Muslima. Poznato je da hadiska literatura podrava, ojaava
i pojanjava otklanjanje bilo kakvih dvosmislenosti (u pogledu termina,
dozvoljenih znaenja i odgovarajue prakse) u skladu s kur'anskim ajetima.
Sunnet je (tj. izjave, praksa i preutna odobrenja Poslanika, a.s.) potpuni, ivi
primjer manifestacija kur'anskih i islamskih uenja koje bi ljudi trebali slijediti.
Vano je napomenuti da vanost sunneta nije samo slijediti odabranog
poslanika na nain da druge (poslanike) smatramo manje vrijednim, takvo
neto nije dozvoljeno u islamu, jer su svi poslanici prenosili poruku vjerovanja
17
u Jednog Boga (monoteizma). Ipak, kao posljednji Allahov poslanik, njegova

poruka i uputa je zavrna i potvruje ili daje uvid u prijanje objave i poslanike.
Slijeenje sunneta je na dobrobit ljudi u praktinom smislu, zato ga

islam ini dostupnim i dostinim svim ljudima. U suprotnom, kao u brojnim
drugim religijama, moe se pogreno razumjeti da je to naprosto skup
vjerovanja koji nemaju veze sa ivotom na ovom svijetu, tj. predstavljaju
teoretsku ivotnu opciju. Sunnet naglaava i ojaava vezu izmeu ivota na
ovom i buduem svijetu, te kako ovaj prvi odreuje kakav e ivot imati
osoba na buduem svijetu, to se esto ponavlja u Kur'anu. Zato se islam
opisuje kao "nain ivota'' (koncept ivota). Sunnet je aktualizacija pomenutog.
Oigledno je da je ukljuivanje sunneta ovdje zbog toga to je on perfektan
primjer uravnoteenog ivota- najzdraviji pristup za ovjeanstvo. Psiholoki
gledano, to je uvijek cilj, uravnoteen i obziran pristup ivljenju. Treba znati
da, iako postoje drugi primjeri kroz historiju, nijedan od njih nije vie
zabiljeen i istraen kroz vremena i okolnosti i tako primjenjiv za ovjeanstvo
kao to je ivot poslanika Muhammeda, s.a.v.s.
to se tie pojanjavanja hadisa, teme koje se navode su tumaenja

informacija onako kako ih je kategorizirao Iam Buhari i Imam Muslim. Zbog
toga nismo navodili nikakve razrade na tumaenja. Ipak, primjenjivanje hadisa
uzimajui u obzir okolnosti dozvoljen je proces u hadiskim naukama pa je
mogue da je jedan hadis koriten u razliitim odjeljcima ovog rada. Vano je
da itatelj bude svjestan da kada primjenjuje ove hadise, zna da sunnet
podrazumijeva i rijei i djela, jer nekada same rijei nisu direktno relevantne,
jer je odgovor/reakcija Poslanika, a.s., ono to se eli naglasiti, to, opet, moe
biti sumarij teme koja nosi naziv po tom hadisu. U drugom sluaju, tema moe
odslikavati koncepte koji govore vie od rijei i obrnuto. Potpuna i dozvoljena
upotreba je ostvarena u svim aspektima primjene. Kao i kod kur' anskih ajeta
nije navedeno/namjeravano nijedno davanje metaforikih objanjenja hadisa,
jer bi to bilo neprihvatljivo i sa stanovita tefsirske kao i erijatske metodologije.
Napomena: hadisi su navedeni tano onako kako stoje u tekstu, dakle,

standardni izrazi koji se koriste kroz tekst mogu biti izostavljeni ovdje zbog
doslovnog prenoenja i uvanja autentinosti izraza koji se prenose. Na primjer,
18
Dr. FerjadA. Husein
moe se desiti da autor koristi termin "molitva (salat)", a Poslanik, a.s., mislio
je na "mir i blagoslov", ili termin "Najuzvieniji/Najmoniji i Velianstven neka
je Allah'' umjesto: "Slavljen neka je On, Hvaljen neka je On''; vidjeti skraenice.
U sluajevima bilo kojih naprijed spomenutih termina kojima se izraava
potovanje Allahu, d.., ili Muhammedu, a.s., kada god je neki od njih
izostavljen, to je zato to su uvaeni autori to sami uinili, a time nismo eljeli
da odstupimo od ovog protokola.
Gdje se hadiske teme odnose na ''Allahove rijei" time se ukazuje na

kur'anske ajete, o emu slijede detalji (sura, broj ajeta). Izabrali smo samo
hadiske izvore Buhariju i Muslima jednostavno zbog toga to su meu
islamskim uenjacima njihovi radovi priznati kao dvije najbolje i
najprihvaenije zbirke hadisa koje postoje. Ovo nije tvrdnja da drugi radovi
nisu prihvadjivi, meutim, ove dvije zbirke se, bez iznimke, smatraju dvjema
najvalidnijima i najrelevantnijima u pogledu hadisa.
DJELOKRUG OVOG TEKSTA
Vano je da korisniku bude jasno koje su specifine funkcije ovog teksta,

budui da on ima ogranienu mogunost upotrebe. Djelokrug ovog teksta
je kako slijedi:
Informacija u vezi s implementacijom {primjenom)
Poto je ovo referentni tekst, najkorisniji je za iskusne terapeute ili osobe

koje rade na samorazvoju (linosti) ili svog karaktera i ele postii pozitivne
promjene. Metode u pogledu primjene i upotrebe analogije nisu ponuene,
jer je primjena ideja/terapeutskih principa osnovni kliniki zahtjev i vjetina.
Izbor analogije i ukazivanja koji se koristi, jasno, zavisi od klinikog
prosuivanja i ekspertize psihologa. Meutim, ponekad se navodi saetak
klinikog konteksta/relevantnosti neke informacije kako bi se kontekstualizirao
zakljuak do kojeg se dolo, gdje ovakvu upotrebu prilike dozvoljavaju i gdje
se to smatra prikladnim.
19
Ugradivanje (inkorporacija) postojeih modela ili ne?
Informacije koje se navode nisu prezentirane da bi se ponudile kao

alternativa, kao neki vjersko usmjereni/emotivni model terapije, to su
muslimanski terapeuti u mogunosti spremno primijeniti. Razlog zbog kojeg
je to tako u ovom tekstu nije islamska kritika teorija koje su podloga savremenim
terapeutskim pristupima koji se koriste u nemuslimanskom svijetu. Postoje
brojni vrijedni radovi dostupni na arapskom jeziku ili u prijevodima, posebno
oni klasinih autora kao to su Miskevejh, Imam el-Gazali, Ibn Tejmije itd., a
u novije vrijeme kritike Malika Bedrija (1979) i Zaraboza (2002) - vidjeti
reference. Pored toga, brojni objavljeni lanci/literatura navode citate i naglaavaju
probleme u primjeni nekih postojeih terapeutskih modela kod muslimanske
populacije u regionima gdje se vre razliita kulturna i vjerska istraivanja
(Hussain, 2009; Hussain and Cochrane, 2004; Hussain and Cochrane, 2003;
Hussain and Cochrane, 2002; Wilson, 2001; Greenwood, P., Hussain, F. A,
and Burns, T., 2000; Cochrane and Sashidharan, 1997; Wilson and MacCarthy,
. 1994). Svaki tretira probleme iz svoje vlastite perspektive, bilo to fikhske,
filowfske ili psiholoke.
Ono to oni naglaavaju nije uvijek linearna opozicija izmeu savremenih

modela terapije i islama, kao to se esto prezentuje kada se opravdavaju
kulturno i/ili vjerski orijentirane alternative. Na primjer, trenutni modeli
kognitivne terapije su, u sutini, zasnovani na modelima koje su razvili islamski
uenjaci prije mnogo stoljea; doprinos Gazalija i Balhija su veoma dobro
dokumentovani od strane muslimanskih akademika iz naune discipline
klinike psihologije. Takvi modeli su do sada nadograivani i modifikovani
od strane nemuslimana i ne moraju se nuno sukobljavati s islamskim
vjerovanjem u Jednog Boga- monoteizmom.
Ovim ne elimo negirati stvarnu injenicu da postoje odreeni terapeutski

modeli koji se suprotstavljaju osnovnim naelima vjerovanja muslimana i
kao takvi su neprikladni. Meutim, koritenje savremenih terapeutskih
modela ne moe biti prikazano kao borba izmeu zapadne i istone ideologije,
jer je to kontraproduktivna podjela. Postoji oigledno preklapanje ideja koje
su naslijedili jedni od drugih tako da se sam izvor vie ne moe sa sigurnou
20
Dr. FerjadA. Husein
utvrditi. Otuda, razlika nije tako jasno ocrtana kao to se esto prikazuje.
Umjesto toga valjalo bi jednostavno istaknuti ta je u svemu tome islamsko,
a ta neislamsko, a zanemariti kulturne i geografske kriterije. Dalje, kako smo
e napomenuli, neka informacija u ovom radu moe biti inkorporirana u
bilo koji model u kojem ne postoji konceptualni konflikt s islamom, jer je
to prilagodljivost analognog pristupa.
Utemeljena pitanja
Ne postoji konflikt izmeu islama i nauke. Debata u okviru profesije

klinike psihologije daje do znanja da odreene istraivake metode doputaju
izvjesne terapeutske pristupe (na primjer: CBT, bihevioralnu terapiju, terapiju
s fokusom na rjeenje), a druge metode ne dozvoljavaju mjerenje uinkovitosti
odreenih terapeutskih pristupa (na primjer: psihodinamina psihoterapija,
narativna terapija). Zbog toga, nesumnjivo, empirijsko istraivake metode,
onako kako su trenutno definirane, ne dozvoljavaju inkorporaciju svih pristupa.
To niti preventira upotrebu manje naunih korisnih pristupa niti ponitava
njihovu korist. To jednostavno znai da ne postoji dostupan istraivaki dokaz
da se opravdaju navedene tvrdnje. Ovdje je problem kako unaprijediti
metodologiju istraivanja, a nije uvijek problem sami pristup.
est je sluaj da metode lijeenja mentalnih bolesti variraju irom svijeta

i da se koriste bez propitivanja uz znatnu korist- to je nekad bio sluaj sa
svim savremenim terapeutskim pristupima koji se i danas koriste, a zasnivaju
se na samopreispitivanju pacijenta i tome to on vie nema potrebu da ide
lijeniku (za fizike bolesti) to se uzima kao dokaz njihove uinkovitosti.
Naglaavanje naune rigoroznosti je skoranji i, oigledno, vrijedan napredak.
Naravno, tu nema mjesta za nauna istraivanja u pogledu validnosti i
pouzdanosti Objave, budui da je Objava, po svojoj prirodi, esto iznad
ljudskog intelekta. Ipak, ovim se ne eli negirati d neko moe provesti
istraivanje u vezi s njenom primjenom na modele koje su osmislili ljudi,
kao i u bilo kojem drugom smislu. Kako smo ve spomenuli, tumaenje
(psiholoko ili neko drugo) nekog ajeta i hadisa se vri prema njihovoj
vlastitoj metodologiji i podlono je naunoj rigoroznosti. Metode koje se
koriste ovdje su ustanovljene i koritene jo za vrijeme Allahovog poslanika,
21
Muhammeda, s.a.v.s., i intenzivno su unapredivane tokom vremena, posebno

ako imamo na umu posljedice dozvoljavanja da se takve informacije ire i
uinak koji je to imalo na vjeru. Zatititi vjeru je prioritet za sve muslimane,
otuda nauna rigoroznost ne moe biti nadmaena niti ignorisana, ve ona
dolazi s vlastitim kriterijima mjerenja.
Zbog toga, korisnik treba znati da se informacija koja se ureduje i posmatra

kroz metodoloko istraivanje unapreuje, posebno kada se radi o kur'anskoj
ili hadiskoj literaturi, a nije povezana s empirijskim metodama kao primjenjivim
za znanje koje nije zasnovano na Objavi, jer se ove metodologije ne primjenjuju.
Razliitost u metodologiji ne umanjuje naunu rigoroznost i prihvatanje.
Ponavljamo, cilj ovog teksta je jednostavno donijeti jednu dodatnu perspektivu
za razumijevanje iskustva pacijenata i otklanjanje zdravstvenih problema.
Nadamo se da e uinkovitost njegove upotrebe biti istraena unutar
odgovarajue naune discipline.
Nema sumnje, Stvoritelj najbolje poznaje Svoja stvorenja. Neka On,

Plemeniti, Voljeni, Blagi, primi ovaj rad i pisanje kao dobro djelo, akobogda.
Svaka pogreka je na moju odgovornost i za to traim oprosta od itatelja.
Za bilo koju sugestiju u pogledu poboljanja itatelji se mole da kontaktiraju
izdavaa kako bi se uradile relevantne izmjene. Nadamo se, akobogda, da e
ovo biti pisana "trajna sadaka" (sadekatun darijetun) koja e se proiriti i
unaprijediti. Mole se itatelji da ine dovu za sebe same nakon svakog ajeta
kako bi se zatitili ili sebi pomogli rijeima u kojima se nalaze obeanja.
Budui da iza nas ostaje jedino ono to smo uradili u ime Uzvienog
Allaha neka On, Zatitinik, uvijek uva iskrene namjere onih koji budu
koristili ideje koje smo naveli i neka znanje iz ovog djela bude sredstvo
povezivanja naeg svakodnevnog ivota sa Vinjim Gospodarem kojem emo
se svi vratiti.
Ferjad Husein, dr. klinike psihologije

Islamabad, Pakistan, oktobar 201 0.
22
Dr. Ferjad A. Husein
TERMINOWGIJA
Termin pacijent se koristi kako bi se oznaili kliniki - specifini

(zdravstveni) problemi, a termin individua (pojedinac/osoba) se koristi kada
se zdravstveni problem openito odnosi na ljudske patnje (ono od ega osoba
pati), iako e se, neiwstavno, desiti podudaranja (u znaenju), jer pacijent u
terapiji nije depersonaliziran i on i dalje ostaje individua/pojedinac/osoba.
Tefiirlhadisi
Vjernici (muminun): ovaj termin se odnosi na one ljude koji su prihvatili

sve poslanike, s.a.v.s., i sve objave koje je poslao Uzvieni Allah. U vrijeme
poslanika Muhammeda, s.a.v.s., ovo se odnosi na one koji su primili islam.
Nevjernici (kajirun, kujfar): ljudi koji odbacuju (ne vjeruju u) poslanike

kao i posljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.v.s.
El-Hakk: prava, apsolutna istina (Bewley, 1998: 209), prema Allahu, a

ne prema stvorenjima.2 To je manifestacija propisa koji su nareeni u Kur'anu.
Takoer se tumai kao islamski monoteizam -vjerovanje u Jednog Boga, ili
kao Kur'an. (Buhari, 1994: 788).
Liumjerildvolinjaci (munajikun): tokom objavljivanja islama jedan broj

ljudi je tvrdio da je prihvatio islam kako bi od toga izvukao neku korist, ali
su to porekli kada su muslimani zapali u probleme i potekoe. Oni su bili
odgovorni za izazivanje brojnih problema, jer .u njihovoj prisegi za vjernost
islamu nije bilo iskrenosti i njihov cilj je bio da uzrokuju razdor i podjele
meu muslimanima te da unite kredibilitet islama. Termin se ne odnosi na
2 Hoe se rei istina onako kako je navodi Uzvieni Allah, a ne onako kako to misle ili tumae
ljudi- op. prev.
23
nek u posebn u vjersk u gr upacij u nego podrazumijeva svaku individ u u koja radi
pomen uta djela.
Allahov zakon (Hukm ullah): podrazumijevaju se naredbe koje nam je

dao Uzvieni Allah u Kur'anu i sunnetu, a koji se tiu svakodnevnog ivota
jednog muslimana, tj. to je erijat.
Sljedbenici Knjige (Ehl u-1-Kitab): termin se odnosi na one ljude ije je

vjerovanje utemeljeno na monoteizmu - vjerovanju u Jednog Boga, a to su
krani i jevreji.
PoslanikNjerovjesnik (Res u/): ovaj termin se u tekstu odnosi iskljuivo na

poslanika Muhammeda, s.a.v.s., izuzev ako je naglaeno da je drukije.3
Zavjet (Misak): sporazum/dogovor izmedu Allaha i Njegovih stvorenja

koji ih obavezuje na pokornost Njemu/Njegovim boanskim zakonima i
vjerovanje u Posljednjeg Poslanika - Muhammeda, s.a.v.s.
Nazivi kur'anskih sura
Za one itatelje koji su zainteresovani, kada se dublje istrauju kur'anske

reference, vano je znati da postoji izvjestan broj sura koje imaju dva razliita
naziva te se mogu spominjati po jednom ili oba, u zavisnosti od verzije koju
itatelj ima. Ne postoji neko proturjeje (kontradikcija) u znaenjima samih ajeta,
ali su nazivi sura relevantni.
Medu njima su:
Sura Tevbe poznata jo i kao Bera'e;

Sura Benu Isra' il poznata jo i kao Isra';
Sura Fatir poznata jo i kao Mela' ike;
Sura Mu'min poznata jo i kao Gafir;
3 Da bismo ukazali da se terminom vjerovjesnik/poslanik misli na Muhammeda, a.s., te termine

emo stavljati velikim poemim slovom (Poslanik/Vjerovjesnik). Ukoliko ove rijei stoje: napisane
malim slovom, to znai da se koriste kao zajednike imenice i da se mogu odnositi na bilo kojeg od
Allahovih poslanika - op. prev.
24
Dr. FnjadA. Husein
Sura Fussilet poznata jo i kao Ha-Mim Sedda;

Sura Muhammed poznata jo i kao Kital;
Sura Kalem poznata jo i kao Nun;
Sura lnsan poznata jo i kao Dehr;
Sura Ihlas poznata jo i kao Tevhid.
Skraenice:
Avd Azze ve delle

- - Slavljen i Uzvien neka je (Allah)( mi emo
koristiti: Uzvieni)
a.s. - alejhi-s-selam - neka je selam na njega {nekog od poslanika)
r.a. - radijallahu 'anhu - neka je Allah zadovoljan s njim {odnosi se na

ashabe Poslanika, a.s.)
s.a.v.s. - sallallahu 'alejhi ve sellem - neka je na njega (Poslanika/

poslanika/poslanike) spas i mir
s.v.t. - subhanehu ve te'ala - Slavljen i Uzvien neka je (Allah)
U ime Allaha, Milostivog. Samilomog
"Uputi nas na Pravi put, na Put onih kojima si milost Svoju darovao,
a ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih koji su zalutali!"
{Fatiha: 6-7).
25
PRIHVATANJE SAVJETA
Prihvatanje savjeta je jedan aktivan proces. On ukljuuje psiholoku

prisutnost, aktivno sluanje i predanost idejama o kojima se diskutuje. Ovo
obavezno podrazumijeva sposobnost da se zamisli i razmotri neija pozicija,
ako je to neophodno.
Ajet:
" Svi ljudi su sainjavali jednu zajednicu, i Allah je slao vjerovjesnike da

donose radosne vijesti i opomene, i po njima je slao Knjigu, samu istinu,
da se po njoj sudi ljudima u onome u emu se ne bi oni slagali. A povod
neslaganju bila je medusobna zavist, ba od onih kojima je data Knjiga, i
to kada su im ve bili doli jasni dokazi; i onda bi Allah, voljom Svojom,
uputio vjernike da shvate pravu istinu o onome u emu se nisu slagali. - A Allah
ukazuje na Pravi put onome kome On hoe." (Bekare: 2 1 3).
Tumaenje: odstupanje od Istine uzrokuje svae nakon to su doli jasni

dokazi koji potvruju Istinu.
U postavkama terapije, savjet je osnova (u obliku implementacije terapije).

Meutim, uobiajeno je da pacijenti prisustvUju sesijama, a da u tom trenutku
nemaju namjeru da naprave bilo kakvu promj enu. Njihovo prisustvovanje
moe biti jednostavno zbog toga da smire brigu drugih ljudi koji su zabrinuti
zbog njihovog problema. Naravno, ono to ovdje nedostaje je predanost
(pozitivnoj ) promjeni i takvo prisustvovanj e sesijama je prirodno
kontraproduktivno. Ajet daje primjer ovakvog procesa.
"Ima onih koji dolaze da te sluaju, a im se od tebe udalje, pitaju

one kojima je dato znanje: 'ta ono on maloprije ree?' To su oni ija je
srca Allah zapeatio i koji se za strastima svojim povode." (Muhammed: 1 6) .
Tumaenje: opis licemjera tog vremena, vremena objave u Medini, koji

su bili zalutali i ogranienog razumijevanja onoga to je dobro za njih, a to
je da se dre vjerovanja u Jednog Boga - monoteizam.
26
Dr. FerjadA. Husein
Hadis:
Prenosi se da je Ebu-Hurejre, r.a., kazao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Primjer mene i ljudi je poput primjera ovjeka koji zapali vatru pa
leptirovi i imekti ponu upadati u nju. On ih stalno odbija od nje, ali oni ga
nadvladaju i upadaju u nju. Zatim je rekao: "To je primjer mene i vas. ja vas
titim od vatre, ali vi me nadvladavate i upadate u nju." (Muslim).
Tema: Knjiga vrlina.
Pacijent e esto prisustvovati sesijama, sjediti, sluati, slagati se, zatim

doi na slijedeu sesiju, a da nije primijenio nita od onih prijedloga s kojima
se sloio, alei se na iste probleme. lako je to oigledno, vano je naglasiti
da osoba u terapiji treba biti prisutna i fiziki i psihiki. Takoder treba podvui
da ako osoba odlui da ne slua savjet(e), to je onda oigledno objanjenje
zato nije dolo do napretka/promjena. Iznenaujue je koliko pacijenata ne
povezuje ovo (fiziku i psihiku prisutnost) mislei kako je lijek samo u obinom
razgovoru, bez primjene u praksi. I ajet i hadis ukazuju na to.
Ajet:
"Kai ti Meni, hoe li ti biti uvar onome koji je strast svoju za boga
svoga uzeo? Misli li ti da veina njih hoe da uje ili da nastoji shvatiti? Kao
stoka su oni, ak su jo dalje s Pravog puta skrenuli." (Furkan: 43-44).
Tumaenje: nevjernici pokuavaju da pronadu greke unutar Objave

Muhammeda, a.s., i na taj nain svoju strast/ponaanje/nain miljenja
uzimaju za svoga boga, jer je to ono to kod njih ima najvei prioritet. Oni
su poput stoke, jer stoka ne radi nita drugo osim onoga za ta je stvo.rena:
pase i daje mlijeko/meso. Medutim, licemjeri odbijaju da rade ono zbog ega
su stvoreni, a to je da oboavaju Uzvienog Allaha.
"Reci ti Meni ko e uputiti onoga koji je strast svoju za boga svoga

uzeo, onoga koga je Allah, znajui ga, u zabludi 'ostavio i sluh njegov i
srce njegovo zapeatio, a pred oi njegove koprenu stavio? Ko e mu, ako
nee Allah, na Pravi put ukazati? Zato se ne urazumite?" (Dasije: 23).
27
Tumaenje: navodi se presuda da nevjernici ive svoje ivote prema svojim

instinktivnim potrebama (utemeljenim na primitivnim strastima) i da trpe
posljedice svog odbijanja Allahove poruke, a to je kazna da znanje bude uklonjeno
od te osobe ili da bude (duhovno/razumski) slijepa zbog svog odbijanja.
"Oni kojima je nareeno da prema Tevratu postupaju, pa ne postupaju,

slini su magarcu koji knjige nosi. O, kako su loi oni oji poriu Allahove
ajete! - A Allah nee ukazati na Pravi put narodu koji nee da vjeruje."
(Dumu'a: 5).
Tumaenje: ovo je sluaj jevreja kojima je poslan Tevrat, ali su oni odbili
da postupaju prema njemu.
Pacijenti mogu (razumljivo) prisustvovati sesijama uz izvjestan broj

predrasuda, kao to j e vjerovanje da je dovoljno samo doi na terapije,
unaprijed odlue da ne trebaju savjet, odrede koj i savjet im je potreban i, na
kraju, odbijaju svaki savjet koji im se ponudi. Gore navedeni ajet uspostavlja
analogiju medu razlozima zbog kojih individue odbijaju uputu/savjet.
Ajet:
"Zato ove ostavi, prijekor nee zasluiti, i nastavi savjetovati, savjet

e vjernicima, doista, koristiti." (Zarijat: 54-55).
Tumaenje: ovdje je utjeha koja se daje poslaniku Muhammeda, a.s.,

Uzvieni ga podsjea kako su se svi poslanici susretali s odbijanjem od strane
njihovih naroda i da oni (poslanici) nee snositi nikakvu krivicu ako se okrenu
od njih, jer e od njihovih savjeta koristi imati samo oni koji vjeruju.
Pacijenti se esto osjeaju frustrirano kada ih se ne slua u njihovim

pokuajima da savjetuju druge. Isto se moe kazati i za terapeute kada pacijent
ne slijedi njegov savjet/intervencije! Ovi ajeti nude savjet obojici, oni su
podsjetnik da je ve samo sluanje prijedloga drugih ljudi veoma vano i da je
iznenaujue kako, kada razmisli, pacijent moe shvatiti koliko malo osobe to
rade, koliko esto su misaono odsutni ili ljuti to ih spreava da sluaju ili shvate
28
Dr. FerjadA. Husein
savjet kao konstruktivan. Ponekad se oni jednostavno ponaaju odbrambeno

i nee da priznaju da zauzimaju bespomoan poloaj. U takvim sluajevima,
terapeut e zatraiti od pacijenta da preispita i ponovi kako je shvatio konverzaciju
kako bi znao da je ovaj pravilno shvatio proces. Ajet savjetuje svjesnost da oni
nisu odgovorni za reakcije drugih lj udi.
H adis:
"Poslanik, a.s., vodio je rauna da nam dri

Prenosi se od Mes'uda, r.a.:
predavanja u prikladno vrijeme, kako nam ne bi dosadilo (sustezao se da
prenosi znanje i dri vjerske govore sve vrijeme." (Buhari) .
Tema: Poslanik, a.s., vodio je rauna o ljudima na nain da je birao

vrijeme kada e im objanjavati vjeru kako se oni ne bi razbjeali ili kako im
ne bi dosadilo.
Poslanik, a.s., rekaoje: "taje to nekim

Prenosi Enes ibn Malik, r.a. :
ljudimapa za vrijeme namaza gledaju u nebof!" Nj egov glas je za vrijeme
izgovaranja ovih rijei postao strog, a zatim je rekao: "Neka prestanu
(gledati prema nebu za vrijeme namaza) ili e izgubiti vid. " Buhari
Tema: Gledanje u nebo za vrijeme namaza.
Aia, r.a. , prenosi: "Pitala sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o gledanju

tamo-amo u namazu. On je odgovorio: To je ono to ejtan uspije ukrasti od
namaza osobe. " (Buhari) .
Tema: Gledanje tamo-amo u namazu.
Ovi hadisi ukazuju na osnovnu tezu da je od temeljne vanosti za

prihvatanje savjeta otvorenost/spremnost da osoba slua, da bude psihiki
prisutna i da odabire pravo vrijeme (tajming) . Posljednji hadis jasno navodi
posljedice koje e se pojaviti ako tako ne budemo postupali.
29
DJELA, NE RIJEI
Kraj svakog terapijskog razgovora je, u konanici, djelo, tj . promjena u

ponaanju i postizanje terapijskih ciljeva.
Ajet:
"Licemjeri se zaklinju Allahom, najteom zakletvom, da e sigurno ii

'Ne zaklinjite se, zna se ta se od vas trai,
u boj ako im ti naredi. Reci:
Allah dobro zna ono to vi radite.'" (Nur: 53).
Tumaenje: licemjeri su obeali da e ii u borbu s Allahovim Poslanikom,

s.a.v.s., ali je njihov nivo pokornosti ve poznat kao pogrean - kao la.
Spoznajna promjena koju ne prati promjena u ponaanj u nee biti

dugotrajna niti uinkovita u rjeavanju problema pacijenta. Ajet je dobar
podsjetnik pacijentu da mu treba biti jasno da dolazak na sesiju kod terapeuta
nije puko dogovaranje s njim ve da treba rezultirati promjenama u ponaanju.
ALLAH JE NA 1VOJOJ STRANI
Kada sve drugo propadne i kada se osoba osjeti veoma izolovano, onda
trae neku pomo koja e im omoguiti da se nastave truditi/boriti. Treba biti
svjestan/sjeati se da je Uzvieni Allah Sveznajui, Sveprisutni i to e pacijentu
dati podrku u jednoj snanoj formi. Iako to ljudska priroda zahtijeva, individue
nee vie osjeati potrebu da se oslanjaju na podrku ili odobravanje drugih
ljudi. Ovo je iskustvo svakog onog ko vjeruje u Uzvienog Allaha. Ovim se ne
negira da ljudi trebaju jedni druge niti se tvrdi da osoba moe uspjeno ivjeti
u izolaciji, ve se ponavlja da je Uzvieni Allah el-Kadir - Svemoni.
Ajet:
"One kojima je, kada su im ljudi rekli: 'Neprijatelji se okupljaju zbog

vas, trebate ih se priuvati!' - to uvrstilo vjerovanje, pa su rekli: 'Dovoljan
30
Dr. FerjadA. Husein
je nama Allah i divan je On Gospodar!' I oni su se povratili obasuti Allahovim

blagodatima i obiljem, nikakvo ih zlo nije zadesilo i postigli su da Allah bude
njima zadovoljan - a Allah je neizmjerno dobar." (Ali 'Imran: 1 73- 1 74).
Tumaenje: ovo je sluaj bitke Hamru-1-Esed kada su idolopoklonici,

nakon to su porazili muslimane na bojnom polju, htjeli da ih ponovo
napadnu u Medini. Kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uo vijesti, zatraio je
od ashaba da se pridrue borbi i da pokau svoju hrabrost i odlunost da se
brane. Oni su to i uinili uprkos tome to su im u lice prosipata upozorenja
da je neprijatelj vei od njih. Ostali su nepokolebljivi u svom oslanjanju na
Uzvienog Allaha koji ih je hezhjedno vratio njihovim kuama.
"Nije trebalo da stanovnici Medine ni beduini u njenoj blizini iza

Allahova Poslanika izostanu i da svoj ivot njegovu ivotu pretpostave,
jer njih nee zadesiti ni ed, ni umor, ni glad na Allahovu putu, niti e
stupiti na neko mjesto koje e nevjernike naljutiti, niti e ikakvu nevolju
od neprijatelja pretrpjeti, a da im to sve nee kao dobro djelo upisano
biti - Allah zaista nee dopustiti da propadne nagrada onima koji ine
dobro - i nee dati nikakav prilog, ni mali ni veliki, niti e ikakvu dolinu
prevaliti, a da im to nee zapisano biti, da bi ih Allah nagradio za djela
njihova nagradom ljepom od one koju su zasluili. Svi vjernici ne trebaju
ii u hoj. Neka se po nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi da se
upuste u vjerske nauke i neka opominju narod svoj kad mu se vrate, da bi se
Allaha pobojali. O vjernici, borite se protiv nevjernika koji su u blizini vaoj
i neka oni osjete vau strogost! I znajte da je Allah na strani estitih." (Tevbe:
1 20-123).
Tumaenje: navode se nagrade za dihad {borbu na Allahovom pu tu) i

priznanje za patnje boraca. Citat se vezuje za vrijeme bitke za Tebuk, jedna
interpretacija ovih ajeta kae da su oni koji su uestvovali s Allahovim Poslanikom,
a.s., takoer dobili instrukciju i dalje upute u Objavi, kako bi mogli postii
dva cilja: dihad i poznavanje islama. {Ovo je postignuto tako to su se uz
Poslanika, a.s., smjenjivale grupe ashaba kako on nikad ne bi bio sam dok bi
svi ashabi bili na bojnom polju).
31
"I tako Mi Jusufu dadosmo vlast u zemlji, boravio je ondje gdje je htio:
milost svoju Mi dajemo onome kome hoemo i ne doputamo da propad
ne nagrada onima koji dobra djela ine." Gusuf: 56).
Tumaenje: kazivanje o poslaniku Jusufu, a.s., i njegovu ivotu non godina

patnji od strane svoje brae koji su ga prognali iz kue zbog njihovih runih djela
protiv njega i neopravdanog zapadanja u tamnicu zbog odbijanja nemoralne
ponude vladareve ene. Ajet posebno istie Jusufovo, a.s., upravljanje Egiptom i
kako je nagraen za svoje strpljenje u pogledu ve spomenutih potekoa.
U nastojanju da se uhvate u kotac sa svojim potekoama pacijenti

postanu utueni (potiteni) osjeajui da nemaju nikoga na svojoj strani i da
je problem prevelik da bi ga ogli rijeiti. Vano ih je napomenuti u tom
momentu da je Uzvieni Allah uz onu osobu koja ivi u s.kladu s Istinom i
za Istinu (Hakk). Ajeti ukazuju da oslanjanje na sveprisutnost Uzvienog
Allaha motivira individue da budu ustrajni u svojim nastojanjima i smanjuje
osjeaje izolovanosti u rjeavanju svojih problema te poveava osjeaj
upravljanja/osnaenja potrebnog za uspjeh. (Mo promjene je u uvjerenju
da osoba moe postii uspjeh uprkos (slabim) izgledima. Vani su realni
ciljevi, vjerovanje i nada iniciraj u pokuaj).
''ANALIZA - PARALIZN'
Ova dobro poznata fraza opisuje instance kada analize/propitivanja

ostavljaju pacijenta spoznajno i bihevioristiki "paralizovano". Konsekventno
tome pacijent bi bio ostavljen u stanju bespomonosti, ne bi mogao ostvariti
napredak, jer bi postao preplavljen svim tim novim informacijama i jedno
stavno ne bi mogao odluiti u kom pravcu da krene.
Ajet:
"Zar da traite od svoga Poslanika kao to su prije traili od Musaa?

A, ko vjerovanju pretpostavi nevjerovanje, s Pravoga puta zalutao je!"
(Bekare: 108).
32
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: ovdje se uoava zabrana postavljanja nepotrebnih pitanja.

Neki ljudi su postavljali pitanja poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., isto iz
prkosa i nevjerovanja. Tako su radili jevreji s poslanikom Musaom, a.s., budui
da su odabrali neznanje i zabludu.
"O vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priiniti neprijatnosti

ako vam se objasni; a ako budete pitali za to dok se Kur'an objavljuje,
objasnit e vam se, ono ranije Allah vam je ve oprostio. - A Allah prata i
blag je." (Ma' ide: l O 1):
Tumaenje: ovdje se vidi neodobravanje nepotrebnog zapitkivanja. Ashabi su

u svom entuzijazmu esto postavljali Poslaniku, a.s., ak i suvina pitanja, dok su
licemjeri i nevjernici pitali Alejhiselama da bi ga ismijavali. Muhammed, s.a.v.s.,
upozoravao je na opasnost injenja toga, jer odgovor moe imati ozbiljne implikacije.
"A i kako bi izdrao on o o emu nita ne zna?" (Kehf: 68).
Tumaenje: ovo je dio kazivanja o putovanju Hidra i Musaa, a.s., u kojem

Musa, a.s., trai znanje i smatrao je da niko od ljudi nema znanje poput njega,
sv dok ga Uzvieni Allah nije uputio na Hidra, a.s. Ajet govori o naredbi
Musau, a.s., da se sastane s Hidrom, a.s., i da putuj u zajedno. Hidr, a.s., ga
upozorava da on posjeduje znanje i odgovornost od Uzvienog Allaha u emu
Musa, a.s., nema udjela. Kako e se kasnije ispostaviti, Musa, a.s., uio je
lekciju strpljivosti.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "ejtan

dotle nekome od vas i pita: ''Ko je stvorio to i to?" Sve dok ne upita: ko je
stvorio valeg Gospodara?" Kad se to desi, neka zatrai utoite kod Allaha i neka
prestane. " (Buhari) .
Tema: Karakteristike Iblisa, La., i njegove vojske.
Prenosi Enes, r.a.: "Poslanik, a.s., drao je hutbu kakvu nikad prije nismo
uli. Rekao je: "Kad biste vi znali onq toja znam, malo biste se smijali, a puno
33
biste plakali. uvi to ashabi Poslanika, a.s., pokrili su lica rukama i uo se

zvuk njihovog jecanja. Jedan ovjek je upitao: "Ko je moj otac?" Poslanik,
a.s., odgovorio je: "Taj i taj." Zato je objavljen ovaj ajet: " ne zapitkujte

o onome to e vam priiniti neprijatnosti ako vam se objasni " (Ma'ide:
101) (Buhari). U drugoj verziji stoji: prenosi se od Ibn Abbasa, r.a.: "Neki
ljudi su pitali Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da bi ga ismijavali. ovjek bi
upitao: "Ko je moj otac?" Drugi, ija je deva (enka) bila izgubljena bi pitao:
"Gdje je moja deva?" Zato je Uzvieni Allah objavio ajet: "O vjernici, ne
zapitkujte o onome to e vam priiniti neprijatnosti ako vam se objasni "
(Ma' ide: l O l) - citirao je cijeli ajet. (Buhari).
Enes ibn Malik, r.a., prenosi: ''AJ.lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ljudi
e postavljati pitanja sve dok ne upitaju: "Ovo je Allah, Stvoritelj svega, pa ko
je stvorio Njega?' (Buhari).
Tema: Pokueno je postavljati previe pitanja i dovoditi sebe u neprilike

neim to nas se ne tie.
Prenosi se od Sa'd ibnVekkasa, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Najgore zlo koje musliman moe uiniti drugom muslimanu je da pita u vezi
s neegim to nije zabranjeno muslimanima pa to postane zabranjeno zbog
njegovog zapitkivanja." (Muslim).
Tema: Knjiga vrlina.
Prenosi se da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

kazao: "Ostavite ono to sam vam zabranio i radite kako najbolje moete ono
to sam vam naredio. Ljudiprije v'as su bili unitavanijer su pretjerano zapitkivali
i nisu se slagali sa svojim poslanicima." (Muslim).
Tema: Knjiga lijepih osobina i jaanja meuljudskih veza.
U nekim sluajevima, kada pacijenti postavljaju hipotetika pitanja "ta

ako?" ili neko analitiko pitanje u vezi s onim to im se desilo za vrijeme ili
prije poetka terapije, mogu troiti vrijeme u sesiji pokuavajui da teoretiziraju
34
Dr. FerjadA. Husein
i debatuju o psiholokoj teoriji to je nain da izbjegnu diskusiju o svojim

problemima. Ovo rezultira "analizom - paralizom'' i pacijent vie nije u stanju
da realno razmilja o stvarnosti svoje situacije. U ovakvom momentu posao
terapeuta je, naravno, da ogranii njihovu diskusiju i da potakne pacijente da
se koncentriu (na problem). Ajeti/hadisi nam nude primjer kako takvi stavovi
prema informacijama utiu na iskustvo uenja. Hadisi posebno pokazuju kako
pretjerano iroka (nepotrebna) pitanja mogu potkopati temelje neijeg vjerovanja,
to moe biti sluaj i u terpaiji, ako neka pitanja ne mogu biti odgovorena,
pacijent moe osjeati da nema koristi od dolazaka na takve sesije.
SRDBA/AGRESIJA
Kada se srdba kanalie na zdrav nain, iz pravih razloga, to se moe

pokazati kao veoma produktivno i kao metod lijeenja. Medutim, ako se
srdba zadrava u sebi ili izraava na sebi kao rezultat unutranjih frustracija
bez konstruktivnog/identifikovanog usmjeravanja (kanalisanja) to skoro
uvijek pravi tetu vezama (s drugim ljudima) i tetno djeluje na pozitivnu
interakciju (aktivan odnos s ljduima). (Ne kaemo da je izraavanje srdbe
problem, ve da je u svom umu treba usmjeravati/kanalisati) .
Ajet:
"Vi njih volite, a oni vas ne vole, a vi vjerujete u sve Knjige. Kad vas
sretnu, govore: 'Vjerujemo!' - a im se nadu nasamo, od srdbe prema
"':ama grizu vrhove prstiju svojih. Reci: 'Umrite od muke!' Allahu su,
-
zaista, dobro poznate misli svaije." (Ali 'Imran: 1 19).
Tumaenje: neki vjernici su voljeli licemjere, jer su vjerovali da su oni

vjernici. Vjerovanje muslimana potvrduje sve prijanje objave, a ipak Objava
u islap1u je odbaena i neeljena od strane nevjernika. Uzvieni Allah zna za
njihovu neiskrenost iako je vjernici nisu svjesni.
Ajet uspostavlja vezu izmedu licemjerstva i srdbe i daje nazanake

destruktivnosti linosti. Efekti mogu biti pokopani ispod pritiska, ali e se
35
manifestovati u nekoj kasnijoj taci zbog nedostatka rjeenja/iskrenosti prema

sebi i drugima.
Ajet:
"I nastojte zasluiti oprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao

nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad
su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu savladuju i ljudima
prataju a Allah voli one koji dobra djela ine: i za one koji se, kada grijeh
-
poine ili kad se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje
zamole - a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne
ustraju." (Ali 'lmran: 133-135).
Tumaenje: navodi se opis stanovnika denneta koji, bez obzira na

okolnosti, uvijek daju sve od sebe i ponaaju se prema volji UzVienog Allaha,
oprataju onima koji su ih povrijedili, kontroliu svoju srdbu i izbjegavaju
zapadanje u grijeh.
Hadisi:
Prenosi se od Sulejmana bin Surada, r.a.: "Sjedio sam u drutvu Poslanika,

a.s., a neka dvojica ljudi su inila nasilje jedan drugome. Lice jednog od njih
je pocrvenilo od srdbe i njegova vratna vena je nabrekla (tj. postao je bijesan).
Na to je Poslanik, a.s., rekao: 'Ja znam rije, ko je izgovori, smirit e se. Ako
kae: E> uzu bil/ahi mine--ejtan - Traim utiite kod Allaha od ejtana - sva
njegova srdba e nestati. Neko mu je (srditom ovjeku) rekao: Poslanik, a.s.,
rekao je: "Trai utoite kod Allaha od ejtana': Srditi ovjek je rekao: "Jesam
li ja poludio?" (Buhari).
Tema: Karakteristike Iblisa, La., i njegove vojske.
Prenosi Ebu Hurejre, r.a.: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Nije jak
onaj ko savladava lj ude svojom snagom, jak je onaj ko se moe savladati u srdbi.
"
(Buhari).
36
Dr. FerjadA. Husein
Tema: treba se uvati srdbe
Ehu Hurejre, r.a., prenosi da je neki ovjek rekao Poslaniku, a. s.: "Posavjetuj
me!" Poslanik, a.s., rekao je: "Ne srdi se" ovjek je to ponovio jo dva puta,
a Poslanik je, a.s., svaki put odgovarao: "Ne srdi se i ne ljuti ser' (Buhari).
Tema: treba se uvati srdbe
Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Koga vi smatrate rekubom? Rekub je onaj koji nema djece - odgovorie
ashabi. Ne - odgovori Poslanik - nije to rekub, ve je rekub onaj koji ne rtvuje
nijedno dijete na Allahovom putu. 'Zatim je upitao: '11 koga smatrate hrvaem
medu vama?" "Onoga koji se hrve s ljudima'' - odgovorismo mi. On ree:
''Ne, to nije on, ve onaj ko se kontrolie u srdbi. " {Muslim).
Tema: Knjiga vrlina i odravanja meuljudskih veza.
Hadisi predlau da se srdba zamijeni opratanjem, podstiu dareljivost

u karakteru to se moe provesti tako da se postigne unutranji mir, s
prateom motivacijom koju voli Uzvieni Stvoritelj. Ideja da je kontrolisanje
srdbe j edan vid samilosti prema drugima olakava osobi da se nosi s
problemom, jer psiholoki gledano, onaj ko oprata je u jaoj poziciji i on
time otklanja tenzije.
Ajet:
"Samo Allahovom milou ti si blag prema njima; a da si osoran i grub,

razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im prataj i moli da im bude oproteno
i dogovaraj se s njma. A kada se odlui, onda se pouzdaj u Allaha, jer Allah
zaista voli one koji se uzdaju u Njega." (Ali 'lmran: I 59).
.
Tumaenje: vrline poslanika Muhammeda, s.a.v.s., kao osobe koja

pokazuje milost i blagost je podsjetnik svima nama da su nam sve vrline date
od strane Uzvienog Allaha, Njegove milosti i blagosti. Poslanik Muhammed,
s.a.v.s., traio je od svojih ashaba da ispunjavaju vojne i drutvene zadatke
37
kako bi u njih usadio povjerenje (samopouzdanje). Time ih je takoer

podsjeao da se oslanjaju na Uzvienog Allaha kada odlue da neto urade i
krenu u akciju.
Openito je prihvaeno da agresivni govor moe biti puno manje snaan

i uinkovit u izazivanju neke promjene od blagog glasa.
Ajeti:
"Allah ne voli da se o nepravdi glasno govori, to moe samo onaj

kome je uinjena nepravda. A Allah sve uje i sve zna. Bilo da vi dobro
-
djelo javno uinite ili ga sakrijete ili nepravdu oprostite - pa, Allah mnogo
prata i sve moe." (Nisa': 1 48-1 49) .
Tumaenje: navodi se ta je dozvoljeno u sluaju da se nekom ini

nepravda, meutim sve to ima razumne granice. Opratati drugima ili priznati
dobroinstvo uinjeno prema tebi pribliava osobu Uzvienom Allahu.
Hadis:
Prenosi Ebu-Mes'ud el-Ensari, r.a.: "Jednom je neki ovjek rekao Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s.: 'O Allahov Poslanie, ja ne mogu prisustvovati namazu (u
dematu), jer taj i taj (imam) odulji namaz kada nam klanja.' (Prenosilac navodi:
Nikad nisam vidio Poslanika, a.s., srditijeg dok je davao savjet nego to je
bio tog dana). Poslanik, a.s., rekao je: 'O ljudi! Neki od vas ine da ljudi
zamrze dobra djela (namaz u dematu). Zato, kada neko od vas klanja ijudima
(kao imam), neka skrati, jn- meu njima ima bolesnih, nemonih i onih sapotrebama
(koji imaju neodlone stvari da obave)."' (Buhari).
Tema: Biti ljutit za vrijeme propovijedanja ili poduavanja, kada osoba

uoi neto to ne voli.
Postoje trenuci kada je srdba opravdana i kada ju je zdravo izraziti, jer

zadravanje srdbe u sebi esto moe voditi ka destruktivnim ponaanjima
kao to su suicidalne ideje (ideje o samoubistvU) ili fiziki zdravstveni problemi.
38
Dr. FnjadA. Husin
Ajeti i hadisi dozvoljavaju izraavanje ljutnje i ukazuju na injenicu da srdba

ne mora nuno biti usmjerena u vidu verbalnog napadanja drugih osoba, to
je esto sluaj . Drugi dio ajeta naglaava konstruktivniji pristup i pokazuje
kako treba opratati jer pratanje drugome moe omoguiti (alternativnu
rutu) da se postigne unutranji mir.
Ajet:
"I Zunnunu se, kada srdit ode i pomisli da ga neemo kazniti (tj. da
nee zapasti u nevolje}, - pa poslije u tminama zavapi: "Nema boga, osim
Tebe, hvaljen neka si! A ja sam se zaista ogrijeio prema sebi!" (Enbija': 87}.
Tumaenje: spominje se kazivanje o Junusu, a.s., i ribi te kako je Junus,

a.s., napustio svoj narod u srdbi nakon ega ga je progutala velika riba.
Kada se naao u problemu, on je molio Uzvienog Allaha da ga oslobodi
(spasi) i priznao svoj u pogreku. Srdba je takva da tei da se vrati ak i
nakon to osoba da oprotaj . Ajet ukazuj e da se srdba treba kontrolisati,
jer moe imati dalekosene posljedice. Takoer naglaava da onaj koji vie
kotira u drutvenim krugovima ima veu obavezu da kontrolie svoj u srdbu
i da prizna svoju pogreku.
Hadis:
Aia, r.a., ena Poslanika, a.s., prenosi

da joj je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: 1Znam kada siljna sa mnom, a kada si ljuta na mene. ''Upitah
ga: "Kako to zna?" On odgovori: 1Xtuln. si zadovoljna sa mnom, ti kae:
uTako mi GospodaraMuhammedoval' a kmJa si ljuta na mene, kae: 11Tako
mi Gospodara Ibrahimova!" Na to sam rekla: "Da (u pravu si), ali, tako mi
Allaha, Allahov Poslanie, ja izostavljam samo tvoje ime." (Buhari).
Tema: Ljubomora i srdba ene.
Ovaj hadis ukazuje na veoma korisnu tehniku identificiranja promjena

u jeziku osoba kada su srdite jedna na drugu i to se moe koristiti kao primjer
kada se eli pomoi parovima da to uoe. Hadis dalje predlae blau alternativu
39
TERAPIJA KRO KUR'AN I HADIS
da bi se iskazala ljutnja bez izazivanja uznemirenosti dok se u isto vrijeme

izraava doivljena emocija.
Hadis:
Prenosi Ebu-Bekr, r.a., da je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je

rekao: ffSuJija ne bi trebao donositipresudu izmedu dvije osobe kadaje
u srdbi. " (Buhari).
Tema: Moe li sudija donositi sud ili davati pravno miljenje dok je u
srdbi?
est je sluaj da pojedinci sebi stvaraju probleme donoei vane odluke

za vrijeme srdbe to vodi ka daljim komplikacijama. Hadis jasno podsjea
da se to treba izbjei.
IZGLED MOZE ZAVARATI
Varljiv izgled niti poinje niti zavrava s fizikim izgledom, ve se obavezno

protee na koncepte i ideje. Povjerenje je (iako moe biti pogreno) kljuno za
omoguavanje osobi da osjeti da je njeno ponaanje prihvaeno ak i onda
kada to, zapravo, moe biti kontraproduktivno.
Ajet:
"Neka te nikako ne obmanjuje to to oni koji ne vjeruju po raznim

zemljama putuju: kratko uivanje, a poslije - Dehennem e biti mjesto
gdje e boraviti, a uasno je to prebivalite!" (Ali 'Imran: 1 96- 1 97).
Tumaenje: spominje se upozorenje da osoba ne bude zavarana ovim

ivotom i da e dehennem biti boravite takvima. Ajet takoer spominje
kako e osobama koje obmanjuju druge biti dato vremena da nastave sa
svojim ivotima, ali e na buduem svijetu biti kanjeni.
40
Dr. FtrjadA. Husrin
Hadis:
'
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Na
Sudnjem danu, doi e jedan veoma debeo ovjek koji nee biti teak,
predAllahom on e biti poput krilca komarca. Poslanik, a.s., dodao je:
Ako elite prouite (ajet): 'To su oni koji u dokaze Gospodara svoga ne
budu vjerovali i koji budu poricali da e pred Njega izii; zbog toga e
trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem danu im nikakva znaaja (teine)
,
neemo dati. , , (Kehf: 1 05) (Buhari).
Tema: Izjava Uzvienog Allaha: "To su oni koji u dokaze Gospodara

svoga ne budu vjerovali i koji budu poricali da e pred Njega izii; zbog toga
e trud njihov uzaludan biti i na Sudnjem danu im nikakva znaaja (teine)
neemo dati." (Kehf: 1 05).
Ajet navodi da je definicija pravog povjerenja neraskidivo vezana za

oslobaanje, a uivanje na nt:iji tui raun, na raun neije sree nee biti
dugog daha niti neprekinuto, posebno ako se nekom oduzimaj u prava ili ini
nasilje. Meutim, pacijenti koji pate od niskog samopouzdanja mogu vjerovati
da je obino povjerenje dovoljno da bi se uspjno ivjelo, bez obzira na
vjerovanja na kojima je njihovo povjerenje utemeljeno. Konsekventno tome,
oni izraavaju nezdrava vjerovanja, a ipak su zadovoljni s rezultirajuim
ponaanjem. Slino tome, pacijenti takoer mogu, iz nekih razloga, osjeati
da su oni koji uzrokuju njihove probleme slobodniji od njih samih te se mogu
osjeati jo vie zatvorenim (u zamku) kada vide ponaanje drugih osoba.
Hadis potcrtava da ono emu stvorenja na ovom svijetu daju "teinu" nije
nuno prihvaeno od strane Stvoritelja. On nudi korisnu analogiju koja se
vezuje za lano povjerenje/varljiv izgled.
POSTAVLJANJE PITANJA
Normalna j e ljudska osobina da trai dokaz za obeanja/prijedloge koje

im daju drugi, ne zbog toga to ne vjeruju da e oni biti uspjeni, ve
jednostavno da umire svoju savjest i da postignu sigurnost. U terapiji se ovo
41
manifestuje kada terapeut i pacijent diskutuju o dokazu za neka mogua

uvjerenja i zakljuke iako oko toga ve postoji slaganje meu njima.
Ajet:
"A kada Ibrahim ree: 'Gospodaru moj, pokai mi kako mrtve oivljuje!'
- On ree: 'Zar ne vjeruje?' 'Vjerujem' - odgovori on - 'ali bih da mi se srce
-
smiri'. - 'Uzmi etiri ptice' - ree On - 'i isijeci ih, pa pojedine komade njihove
stavi na razne breuljke, zatim ih pozovi, brzo e ti doi. Znaj da je Allah Silan
i Mudar.'" (Bekare: 260}.
Tumaenje: spominje se sluaj poslanika Ibrahima, a.s., kada on ini dovu

Uzvienom Allahu da mu pokae kako oivljava mrtve. Razlog ove molbe je, pored
proirivanja znanja kod Ibrahima, a.s., u pogledu proivljavanja, i postizanje sigurnosti.
Ajet naglaava vrhovnu vlast Uzvienog Allaha po pitanju oivljavanja ptica.
Hadisi:
Enes ibn Malik, r.a., prenosi: "Dok smo sjedili jednom prilikom s
Vjerovjesnikom, s.a.v.s., u {njegovoj} damiji, doao je jedan ovjek na devi
pa ju je "nahnuo" (tj. rekao je devi "nah", a to je izraz s kojim se daje znak
devi da klekne na koljena, pa da s nje moe sjahati) u (dvoritu te) damije,
zatim ju je ukolinio (tj. savio joj nogu u koljenu, pa je tako savijenu nogu
svezao da deva ne moe pobjei). Zatim upitao: "Koji od vas je Muhammed?"
A Vjerovjesnik je, s.a.v.s., (bio) medu nama (ashabima) naslonjen na svoju
ruku. Mi smo rekli: "Ovaj bijeli ovjek naslonjen na svoju ruku." ovjek
se tad obratio njemu (Muhamedu, a.s.): "Sine Abdul-Mutalibov!" Pa mu
je rekao Vjerovjesnik, s.a.v.s.: "Ovtlje sam da ti odgovorim na tvojapitanja. "
Taj ovjek je rekao Vjerovjesniku, s.a.v.s.: "Ja u te pitati i bit u strog
prema tebi u pitanjima, pa ne ljuti se na me (ne zamjeri mi)." Pa je Poslanik,
a.s., rekao: "Pitaj ta hoe." ovjek je rekao: "Molim te tvojim Gospodarem
(zaklinjem te tvojim Gospodarem) i Gospodarem {svakog) ko je prije tebe
{postojao) je li tebe Allah poslao kao poslanika cijelom ovjeanstvu?" Poslanik,
a. s., odgovorio je: "Tako mi Allaha, dar ovjek je dalje rekao: "Zaklinjem te
Allahom, je li Allah zapovjedio tebi da klanja pet namaza u danu i noi?"
42
Dr. Fnjad A. Husein
Poslanik, a.s., odgovorio je: "Tako miAllaha, da. "ovjek je dalje rekao: "Zaklinjem
te Allahom, je li ti Allah naredio da posti ovaj mjesec u godini?" Poslanik, a.s.,
odgovorio je: "Tako miAllaha, da!" ovjek je dalje rekao: "Zaklinjem te Allahom,
je li ti Allah naredio da uzima zekat od naih imunih i dijeli naim siromanim?"
Poslanik, a.s., odgovorio je: "Tako mi Allaha, da!" Na to je ovjek rekao: "Ja
vjerujem u ono s im si poslan, mene su poslali ljudi iz mog naroda kao izaslanika,
ja sam Dimam bin Sa'lebe, iz Benu Sa'da bin Bekr." (Buhari).
Tema: Kako navoditi ili itati (neto) u prisustvu uenjaka?
Prenosi Ibn Ebi Mela'ika: "Kad god bi Aia', r.a., (ena Poslanika, a.s.)
ula neto to nije razumjela, ona bi pitala sve dok ne bi u potpunosti
razumjela. Aia, r.a., kae: Jednom je Poslanik, a.s., rekao: Ko god budepozvan
da poloi raun (za svoja djela, na Sudnjem danu) sigurno e biti kanjen.
Rekla sam: Zar (Uzvieni) Allah nije rekao: 'Onaj kome bude knjiga njegova
u desnu ruku njegovu data lahko e raun poloiti.' (Inikak: 8). Poslanik,
a.s., odgovorio je: "To nijepolaganje rauna,
nego pokazivanje i izlaganje djela.
Ko bude pitan o polaganju rauna na Sudnjem danu, bit e kanjen. "
Tema: Ko god uje neto (a nije to razumio) treba pitati ponovo sve dok
to u potpunosti ne razumije.
Aj et/hadis j asno navodi da traenje dokaza/postavlj anje pitanj a o

smjernicama ne mora nuno ukazivati na nevjerovanje osobe. Tu postoji
sloboda kod svake osobe da da odgovor, ako su namjere (onoga koji pita)
pozitivne/dobre. Pacijenti mogu imati veliki strah u pogledu postavljanja
pitanja kako bi opravdali svoja oekivanja/vjerovanja u vezi s interakcijom u
koju su uklj ueni. Slino tome, pacijenti mogu postati uznemireni i zauzeti
odbrambeni poloaj kada im drugi postavljaj u pitanja. Mogu se koncentrisati
na negativne namjere razgovora, zaboravljajui da su ova pitanja esto znak
brige i pokuaja da se razumije i shvati njihovo iskustvo. Ovdje su upitani
Uzvieni Stvoritelj i Njegov Poslanik, a.s. Potrebno je postavljati pitanja, ako
je dzvoljeno postavljati pitanja Uzvienom Stvoritelju, zato, onda, ne pitati
Njegova stvorenja?
43
IZBJEGAVANJE SUMNJE I
PROPITWANJE NEIJIH MOTIVA
Gajiti sumnje u pogledu namjera ili motiva ponaanja drugih ljudi je

rijetko produktivno, jer, naravno, ne samo da ometa ve moe i sprijeiti
osobu da pokua napraviti neku (pozitivnu) promjenu, a takoer utie na
proces donoenja odluka to, dalje, produbljuje problem.
Ajet:
"Ja vam ne kaem: 'U mene su Allahove riznice' - niti: 'Meni je poznata
budunost' - niti kaem: 'Ja sam melek' - a ne govorim ni o onima koje
vae oi s prezirom gledaju: ''Allah im nikakvo dobro nee dati" - ta Allah
dobro zna ta je u duama njihovim - jer bi se tada ogrijeio." (Hud: 31).
Tumaenje: govori se o poslaniku Nuhu, a.s., koji je pozivao svoj narod

ka Allahovom putu. Nevjernici njegovog vremena nisu eljeli da budu zajedno
s vjernicima jer su smatrali da su bolji od njih. Nuh, a.s., ih je u odgovoru
podsjetio na njegovu ulogu u dostavljanju Poruke.
"Od zla ejtana napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi." (Nas: 4-5).
Tumaenje: "onaj koji unosi" (doaptava) oznaava ejtana koji stalno

ovjeku neto doaptava, bez obzira na njegovo stanje ili okolnosti u kojima
se nalazi, a unosi zle misli onda kada mu se osoba pokori.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

"Klonite
se sumnje, jerje sumnja najlaniji govor i ne istraujte tuJe mahane i ne
uhodite i ne zavidite jedni drugima i ne ostavljajte jedni druge {ne raskidajte
meusobne veze) i ne mrzite jedni druge, o Allahovi robovi! Budite braa
(onako kako vam je Allah naredio) ." (Buhari) .
44
Dr. FerjadA. Husein
Tema: Zavidnost i meusobno otuivanje je zabranjeno.
Ajet/hadis podsjea da sumnjienje u pogledu namjera drugih nije

produktivno niti donosi bilo kakav napredak, a osoba koja se sumnjii i dalje
je onakva kakva je bila {to ne uzrokuje pozitivnu promjenu kod nje), bez
obzira na situaciju. Za psihoterapijske pacijente je koritenje takvih mjera za
odreivanje prihvatljivih granica ponaanja {iako su one, naravno, odredene
kulturnim uticajem) jo vanije u odravanju mentalnog zdravlja to se
posebno vidi u zadnja dva ajeta {Nas: 4-5) koji spominju ljudsku tenju ka
sumnjienju {ejtan doaptava stvari o drugima) bez obzira na stanje u kojem
se osoba nalazi {bez obzira da li je to istina ili ne). Za pacijente je problem
posebno naglaen onda kada ne dijele svoj problem s drugima {ne govore
nikom) .
"Loe stvari se ne dogaaju dobrim ljudima.."
Kada pacijenti pate od neke vrste traume, logika im uvijek govori slijedee:
oduvijk sam dobra osoba i nikad nisam ni poku!ao d4 nekom naudim. Loe
stvari se ne deavaju/n bi trebale deavati dobrim osobama. Loa stvar mi se
dogodila, znai, mora d4 sam ja loa osoba, mora d4 sam kanjeni-a zbog neg.
Ove stvari posebno proganjaju osou koja je bila izloena seksualnom
zlostavljanju kada zlostavlja koristi ovu vrstu optube kao "opravdanje" {iako
nemoralno) za svoje zlodjelo nad rtvom.
Ajet:
"Zar vi mislite da ete ui u Dennet, a jo niste iskusili ono to su

iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimatine i bolest,
i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali
- uzviknuli: 'Kada e ve jednom Allahova pomo!?' Eto, Allahova pomo je
zaista blizu!" {Bekare: 214).
Tumaenje: pobjeda se moe postii jedino putem uspjeha u iskuenjima,

u bolesti, boli, nesreama i tekoama. Ajet takoder jasno alje poruku da
treba imati strpljenja u iekivanju pomoi koja treba doi.
45
Ve je dokazano da. potekoe jaaju i izgrauju karakter i, kada izazovi

prou, na kraju one poveavaju napredak u razumijevanju, to, zauzvrat, donosi
korist osobi i u nekim drugim aspektima ivota. Kada pacijenti pate zbog
traumatinih dogaaja i ne mogu nai prihvatljivo objanjenje, oni se obino
okreu ka vjerovanju da su izloeni patnji zato to su loe osobe. Meutim,
kada terapeut zatrai od pacijenta da identifikuju osobe koje smatraju kao
inspirativne ljude po svojoj snazi i sposobnosti da podnose tekoe, pacijenti iz
vjerskih grupa e navesti ime poslanika, .s.a.v.s., i mirotvoraca koji su se, svi
redom suoili s nevjerovatnim potekoama u irenju svojih poruka. Daleko
od toga da su oni loe osobe, naprotiv, oni su bili dovoljno snani da se suoe
s ovakvim situacijama i te su ih situacije uinile jo jaim. Ajet naglaava
zakljuak da biti snaan ne znai negirati svoja osjeanja ili tvrditi da smo
potpuno samodovoljni, jer vidimo da poslanik i vjernici trae pomo.
Znati ta je to "runo/loe ponaanje"
Iako je psiholoki korisno imati dobre pretposta'ike o drugima, jednako

je vano da pacijenti prepoznaju i identifikuju negativna ponaanja, posebno
u sluajevima kada se radi o nemoralnim i neetikim ponaanjima, jer e
time sebe zatititi od povrijeenosti.
Ajet:
"Licemjeri i licemjerke slini su jedni drugima: trae da se ine nevaljala

djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute; zaboravljaju Allaha, pa
je i On njih zaboravio. Licemjeri su zaista pravi nevj ernici." (Tevba: 67).
Tumaenje: navode se karakteristike licemjera i njihova kazna.
"A to se tie onih ija su srca bolesna, ona im je nevjerovanje dodala

na nevjerovanje koje ve imaju, i oni kao nevjernici umiru. Zar oni ne vide
da svake godine jedanput ili dva puta u iskuenje padaju, pa opet, nit' se kaju
nit' se opameuju. A kad bude objavljena koja sura, samo se zgledaju: Da li
vas ko vidi? - i onda se udaljuju. Neka Allah srca njihova bez podrke ostavi,
zato to su od onih ljudi koji nee da razumiju." (Tevba: 126-127).
46
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: tuga koja mui licemjere je rezultat njhovog odbacivanja

Istine. Razlog za ovo njihovo stanje je ispitano, objanjava se time da oni niti
mogu niti ele niti pokuavaju da razumiju Allahovu Rije, jednostavno se
odluuju za zabludu umjesto Istine.
"A odgovarat e oni koji ljude dae i bez ikakva osnova red na Zemlji
remete; njih eka bolna patnja." (ura: 42).
Tumaenje: postoji kazna za one koji uzrokuju tetu i ine nepravdu

drugima.
"I kada koji dode pred Nas, rei e: 'Kamo sree da je izmedu mene
i tebe bila tolika razdaljina kolika je izmedu istoka i zapada! Kako si ti
bio zao drug!'" (Zuhruf: 38).
Tumaenje: sluaj ovih ljudi je da su oni izabrali ejtana za prijatelje i

time su sebe udaljili od Allahove milosti.
Hadis: Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, r.a.: Allahov Poslanik je

poslao Halida ibn Velida plemenu Benu Duzejme. Halid ih je pozvao
u islam, ali oni nisu znali da kau eslemna (prihvatili smo islam) ve su
poeli govoriti: odmetnuli smo se od vjere (tj. odmetnuli smo se od irka,
od jedne vjere (idolopoklonstva} ka drugoj (islamu)). Halid ih poe
ubijati i zarobljavati. Halid je svakom ovjeku dao zarobljenika i naredio
da ga ubije. Rekao sam: "Tako mi Allaha, ja neu ubiti svog zarobljenika
i niko od mojih prijatelja nee ubiti svog zarobljenika" Kada smo doli
Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., ispriali smo mu cijelu priu. Na to je
Poslanik, a.s., podigao svoje ruke i dva puta rekao: "O Allahu, ja se
odriem onoga Jto je urdio Ha/id!'' (Buhari).
47
Tema: Poslanik, a.s., poslao je Halida ibn Velida, r.a., plemenu Benu
Duzejme.
Ajet i hadis ukazuju na efekat loeg ponaanja na karakter ovjeka. U

postavkama terapije "loe/runo ponaje" bilo kojeg pojedinca moe se
patoloki ocijeniti kao bolest. Medutim, vano je prepoznati razliku izmedu
loeg i bolesnog ponaanja, jer gdje postoji bolest tu se osoba ne moe pozivati
na odgovornost za razliku od sluajeva kada se radi samo o loem ponaanju
(a osoba je m}:ntalno i fiziki zdrava) . Obino se deava roacima ovisnika o
drogama, na primjer, da grekom mijenjaju opratanje s podrkom i tako
zavre opratajui "loe" ponaanje, a ne razumiju da ga u stvari podravaju.
Prava podrka mora biti realna u odnosu na dogaaje i nain njihovog
tretiranja, a ne ponovno tumaenje istih do te mjere da se opasnost iz dogaaja
prikriva ili prebacuje na tetu tog pojedinca i njegove porodice/prijatelja.
Ovaj oblik podrke takoder normalizira (navodi pacijenta da smatra normalnim)
neka beskorisna ponaanja i time dodatno oteava lijeenje. Posljednji ajet
(Zuhruf: 38) jaso ukazuje da, kada se jasno odredi kakvo je ponaanje (dobro
ili loe), veina osoba e pokuati da se distancira od njega.
H adisi:
Prenosi se od Ebu-Hurejre, r.a., koji kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

proao pored hrpe hrane (koja je bila na prodaju), te zavukao ruku u nju i
osjetio na prstima vlagu. Upitao je: ta je ovo, vlasnie hrane? On je odogovorio:
"Pokisla je, Allahov Poslanie." Rekao mu je: Pa zato je nisi stavio na vrh da
to ljudi vide!? Onaj ko vara nije moj." (Muslim) .
Tem_a: Knjiga prodaje.
Prenosi se od Navvasa ibn im' ana da je rekao: "Upitao sam Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., o vrlini i grijehu. On je rekao: "Vrlina j lijpa prirod4, a
grijehj ono to te pee u gr udima i to ne elida saznaju drugi ljudi. " (Muslim) .
48
Dr. Fnj(UiA. Huuin
Tema: Knjiga vrlina i jaanja meuljudskih veza.
Uobiajena je pojava da kada se poini loe djelo, osoba nastoji da to

sakrije to je izrazit pokazatelj da se radi o runom/loem ponaanju. Primjer
koji se daje u navedenom hadisu pokazuje kako individua moe lagati samoj
sebi u pogledu svog ponaanja.
Ajet:
"A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova." (Mutaffifun: 14).
Tumaenje : navodi se da e ovakve osobe biti zabiljeene u knjizi

grijenika (Siddinu) te kako e njihova srca biti prekrivena pa na Sudnjem
danu nee moi vidjeti Uzvienog Allaha. Ajet pokazuje na pojavu da
kada pacijent usvoji odreena destruktivna ponaanja, veoma mu je teko
da shvati zato su takva ponaanja problem drugim ljudima to uzrokuje
jo veu izolaciju i tako se umanjuje mogunost da osoba poslua/primi
savjet u pogledu toga.
Ajet:
"I od zla mrkle noi kada razastre tmine, i od zla smudjivca kad smutnje
sije, i od zla zavidljivca kad zavist ne krije!" (Felek: 3-5).
Tumaenje: spominje se uzimanje pogrenog autoriteta meu stvorenjima,

to ukljuuje ejtana, njegove sljedbenike i dehennem. Za "zlo mrkle noi"
kae se da se to odnosi na pomraenje nebeskog tijela Plejada, jer ovo pomraenje
poveava bolest i smanjuje se kada se pojavi roza boja. Druga tvrdnja je da se
"zlo mrkle noi" odnosi na Mjesec. Spominju se ene koje puu u vor(ove) i
time se aludira na crnu magiju. Tuna je injenica da postoje osobe koje namjerno
nanose tetu drugim ljudima. Terapeut moe imati mnotvo objanjenja, ali
ne postoji nijedno opravdanje za odreene probleme koji se prezentiraju u
terapiji, posebno u sluajevima fizikih napada/nasilja. Naravno, objanjenje
ne iskljuuje/negira odgovornost niti ukazuje da je takvo ponaanje prihvatljivo,
ali je neophodno da se ovakvo realno stanje primi k znanju.
49
BITI ZAHVALAN NA ONOME TA SE IMA
Zahvalnost za postojee blagodati je vano u pruanju pomoi pacijentu

da se:
a} identificiraju resursi koji su nam trenutno na raspolaganju za pru

anje podrke bilo da se radi o inter ili intrapersonalnim, fizikim,
finansijskim, socijalnim...
b) da se uvidi da nije sve u ivotu loe, problem moe imati svoj udio
u naem ivotu, ali ne moe imati potpunu kontrolu nad njim.
Ajet:
"Zar vam je udno to vam pouka od Gospodara vaeg dolazi po ovjeku,

jednom od vas, da vas opominje? Sjetite se da vas je On nasljednicima
Nuhova naroda uinio; to to ste krupna rasta - Njegovo je djelo. I neka
su.vam zato uvijek na umu Allahove blagodati, a biste postigli ono
to budete eljeli." (E'araf: 69) .
Tumaenje: govori se o poslaniku Hudu, a.s., i narodu Ad kojem je on poslan.

Fiziki gledano oni su bili iznimno snani, meutim, bili su izrazito bezosjeajni
(tvrdog srca} i odbacili su Poruku svog poslanika. On je poslan da ih opomene
Allahovom kaznom. Oni nisu pokazivali nikakvu zahvalnost na blagodati to su
bili potomci poslanika Nuha, a.s., to znai da su imali plemenito rodoslovlje.
"Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne moe

otkloniti, a ako ti zaeli dobro - pa, niko ne moe blagodat Njegovu
sprijeiti; On njome nagrauje onoga koga hoe od robova svojih; On
prata i milostiv je." Qunus: 1 07}.
Tumaenje: spominje se da dobro i zlo, korist i teta dolaze jedino od

Uzvienog Allaha i da samo On ima mo nad svim. Ajet podsjea pojedinca
da treba biti zahvalan za postojee blagodati i vrline kao to su opratanje i
milost, jer, kada se osoba suoi s nevoljama, to su kvalitete koje su nam
potrebne, ali najrjee ih ispoljavamo ili uzimamo u obzir.
50
Ajet:
''A ja u ti ga donijeti" - ree onaj koji je uio iz Knjige - "prije nego to

okom trepne." I kad Sulejman vidje da je prijesto ve pored njega postavljen,
uzviknu: "Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskuava da li u
zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan - u svoju je korist zahvalan,
a ko je nezahvalan - pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit." (Neml: 40).
Tumaenje: spominje se sluaj s kraljicom Sabe i njeno prihvatanje poziva

da primi islam od strane Sulejmana, a.s., opisuje se kako je dopremljen
Belkisin tron od strane jednog dinna (bia koje je stvoreno od plamena,
vatre bez dima) doslovno za treptaj oka prije njenog dolaska u palatu poslanika.
Hadis:
Prenosi se od Ebu-Hurejre, r.a., koji je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

da kae: ':Allah je htio iskuati trojicu ijudi iz Benu Israila: gubavca, elavca i
slijepca, pa im je poslaojednog meleka. Melekje doao gubavcu i rekao: 'ta bi ti
najviJe elio?' Gubavac ree: 'Lijepu boju i lijepu kou, i da se otkloni od mene ono
to kod ijudi izaziva odvratnost kada me pogledaju. ' Melek prede rukom preko
njegovog tijela i njegova bolest nesttuk, i bi mu data lijepa boja koe. Zatim'ga
melek upita: 'Koji tije imetak najdrai?'Ree: 'Deve'(ilije rekao krave -prenosi/ac
se tano ne sjea). 'Data mu je steona deva i rekao mu je: 'Neka ti Allah dadne u
njoj blagoslov. 'Zatimje melek doao elavcu i rekao: 'ta bi ti najviJe volio?' elavac
ree: 'Lijepu kosu i da se oslobodim ovoga zbog ega kod ijudi izazivam odvratnost. '
Melek ga pomilova po glavi, te bolest prode i dobi lijepu kosu. Zatim ga melek
upita: 'Koji tije imetak najdrai?' Ree: 'Krave. 'Data mu je steona krava, pa mu
melek ree: 'Neka ti Allah u njoj da blagoslov. 'Zatimje melek doao slijepcu i rekao:
'ta bi ti najviJe volio?'Slijepac ree: 'Da mi Allah vrati vid kako bih mogao gledati
ijude. 'Melek prede rukama preko njegovih oiju, pa mu Allah vrati vid. Potom ga
melek upita: 'Koji tije imetak najdrai?' Ree: 'Ovce. 'Data mu je rasplodna ovca:
Usve trojice se mal mnoio ipoveavao, paje tako bivi gubavac imao punu dolinu
deva, bivi elavac punu dolinu krava, a bivi slijepac punu dolinu ovaca. Potom
je melek doao gubavcu u njegovom bivem liku i stasu i rekao: Ja sam ovjek
nevoijnik, ostao sam bez opskrbe na svom putovanju i niko mi, poslije Allaha,
51
danas ne moepomoi osim tebe, zato te molim, tako ti Onoga koji ti je dao lijepu
boj u koe i bogatstvo, da mi da jednu tkvu kako bih mogao nastaviti put. ' On
mu na to ree: 1mam velike izdatke. 'Melek ree: 'Kao da te ja odnekud znam, da
ti nisi onaj gubavac kojeg su ljudi smatrali odvratnim i siromah pa ti je Allah
podario (imetak)?' On mu odgovori: 'Ovaj imetak sam naslijedio od svojihpredaka. '
Melek ree: ko si slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio. 'Zatim
je melek dofao elavcu u njegovom prija!njem liku i obliku i rekao m u ono !to je
rekao i gubavcu, a ovaj m u je odgovorio kao i prvi, a zatim melek i njemu ree:
ko si slagao, neka te Allah povrati u ono stanje u kojem si bio. 'Potom je melek
dofao slijepcu u njegovom liku i oblik u, pa je rekao: Ja sam siromani ovjek, putnik
koji je na putovanju ostao bez opskrbe, i niko mi, poslije Allaha, danas ne moe
pomoi osim tebe, zato te molim, tako ti Onoga koji ti je povratio vid, da mi da
jednu ovcu kako bih se sa njom pomogao na p utu. ' On m u odgovori: Ja sam bio
slijep, pa mi je Allah povratio vid Uzmi koliko hoe, a ostavi koliko hoe. Tako
mi Allaha, Ito god danas uzme, neu te optereivati da mi to vrati, radi Allaha,
azze ve delle. 'Melek m u tada ree: 'Zadri svoj imetak, vi ste samo isku!ani. Allah
je zadovoljan tobom, a rasrdio se na tvoja dva prijatelja. "' (Buhari) .
Tema; Kazivanje o Benu Isra'ilu (kazivanje o gubavcu, elavcu i slijepcu) .
Ajet i hadis uspostavljaju vezu izmedu uspjeha, zahvalnosti i pozitivnog

miljenja i njihovog efekta na unutranji mir/smiraj.
BITI REALAN
Pacijenti se redovno upowravaju da budu realni u pogledu svojih ciljeva

kako bi se izbjeglo zapadanje u rawarenje. Ovo se ne kosi sa stavom da treba
gajiti nadu (da se ne smije gubiti nada), ali se ele potaknuti pacijenti da ive
i sa dobrim i sa zlim, a ne jednostavno da prihvataju ono to je dobro i da se
hvataju u kotac s onim to je zlo. Ovo je uobiajena pojava kad se radi o
fizikim bolesnicima ije se psihiko stanje otprilike moe staviti u ravan
(proporcionalno je) njihovom fizikom zdravlju. Imajui u vidu da njihovo
stanje moe biti hronino, to ukazuje na problem u vodenju brige oko njihovog
stanja, jer se ono stalno naruava promjenama u psihikom stanju.
52
Dr. FnjadA. Husein
Ajet:
"I ne gubite hrabrost i ne alostite se; vi ete pobijediti ako budete pravi
vjernici. Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju, a u ovim danima
mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na
one koji vjeruju i odabrao neke od vas kao ehide - a Allah ne voli
nevjernike." (Ali 'lmran: 1 39-140}.
Tumaenje: govori se o mudrosti koja stoji iza poraza u bici na Uhudu. Ajet
podsjea da je konana pobjeda uvijek na strani muslimana, oni e biti pobjednici
bez obzira na to to izgube ivot i imovinu na ovom svijetu, jer je to ionako
prolazno, a budui svijet je vjean.
Hadisi:
Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao kamilu po imenu

el-Adba koja je bila nepobjediva u utrkama. Jedne prilike je doao neki beduin
koji je jahao kamilu koja je imala manje od est godina (bila mlada) i ona je
pretekla (el-Adbu) u utrci. Muslimanima je to toliko teko palo da je Poslanik,
a.s., primijetio njihovu potitenost. Na to Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree:
"Doista, kad god se Jto na Junjaluku uzdigne, Allahovo je pravo Ja ga
On spusti. "' (Buhari).
Tema: Kamila Poslanika, a.s.
Abdullah prenosi: 'ov Poslanik, s.a. v.s., namje nacrtao kvadrat,

potomjepovukaojednu liniju izvan njega, a zatimje nacrtao male ijoJ
manje linije u sreJiJtu tog kvadrata. Potomje rekao: 'Ovoje ovjek, a to
je njegov ivotni vijek kojt ga okruuje; to izvan kvadrata (tj. ta linija)
je njegova nada; te male linije ijoJ manje linije oJ tih su nesree i iznenadne
nedae. Ako gajedna oJ njih mimoitle, druga egapogoditi. Ako izbjegne
sve njih, starost e ga pogoditi. '"' (Buhari) .
53
Tema: Nada i preveliko nadanje (da e osoba imati dug ivot i ovosvjetska
uivanja)
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

"Dehennem
je okruen strastima (prijatnostima), a dennetje okruen neugodnostima
(neprijatnostima). " (Buhari) .
Tema: Dehennem je okruen strastima i prohtjevima.
Kada je osoba istraumatizirana, esto sebi postavlja pitanje: Zato? A

najee osoba nema odgovora na to pitanje. Ajet i hadisi jasno pokazuju da
je ivot i lijep i ruan (ima dobrih i loih dana) za sve ljude, bez obzira na to
ko su i da se valja truditi i naporno raditi kako bi se postigao uspjeh. Medutim,
vano je Zapamtiti da osoba ne smije postati demoralizirana time to nije u
stanju uspostaviti kontrolu nad realnou i irim ivotnim okolnostima.
Ovakvo distanciranje od ivotnih deavanja, od napada na linost i usvajanja
svakodnevnog ivotnog iskustva pomae pacijentima da spremnije prihvate
svoja iskustva i da se nose s njima.
Ajet:
"I da se imetku siroeta ne pribliavate, osim na najljepi nain, sve dok

punoljetno ne postane, i da krivo na litru i na kantaru ne mjerite - Mi nikoga
preko njegove mogunosti ne zaduujemo i kad govorite, da krivo ne
-
govorite, pa makar se ticalo i srodnika, i da obaveze prema Allahu ne

krite - eto, to vam On nareuje da biste to na umu imali." (En' am: 1 52) .
Tumaenje: navode se naredbe u pogledu upravljanja imetkom siroeta i

propisi koji se odnose na to. Ajet podsjea da tenja za zadovoljstvom Uzvienog
Allaha ne zahtijeva savreno ponaanje ve stalnu elju da se potuju Njegovi zakoni.
Ajet ukazuje kako "prava istina'' mora imati prioritet ak i kada ju je

teko prihvatiti. Ipak, zakljuak je da se mora nauiti nositi s posljedicama
realnosti, a ne izbjegavati ih, jer je uspjeh u ovom prvom, a problemi/
komplikacije u ovom potonjem.
54
Dr. FnjadA. Hustin
Ajet:
"Onima koji e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji nee znati itati ni

pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i Indilu, zapisana nalaze, koji e od
njih traiti da ine dobra djela, a od odvratnih ih odvraati, koji e im lijepa
jela dozvoliti, a runa im zabraniti, koji e ih tereta i tekoa koje su oni imali
osloboditi. Zato e oni koj i budu u njega vjerovali, koji ga budu podravali
i pomagali i svjedo po njemu poslano slijedili - postii ono to budu
eljeli. " (Ea'raf: 1 5 7) .
rumaenje: ovdje se spominju opisi poslanika Muhammeda, s.a.v.s., u

prijanjim objavama, njegove vrline i ponaanje. Slijedi opis kako e Uzvieni
Allah dati olakice/olakanja u pogledu stvari koje su ljudi sami sebi zabranili,
tj . da e sve to je dobro uiniti dozvoljenim, a ono to nije zabranjenim.
Allahovi zakoni su objavljeni kako bi donijeli korist ovjeanstvu. Meutim,

mnogi se pacijenti (ovo se posebno odnosi na pacijente muslimane) hvataju u
kotac sa ivotnim okolnostima i posmatraju takvu vrstu ponaanja kao vjerom
dozvoljeno, jer to unapreuje njihovo lino i kulturno iskustvo ivota. Zbog
toga se osoba moe osjeati posebno istraumatizirana kad utvrdi slabost svoje
vjere i teko prihvatati/drati se ili ak dopustiti drugima da se dre Allahovih
propisa uzrokujui tako sebi nepotreban stres. Naravno, kako stoji u navedenom
ajetu, nijedna se reakcija na propis kojeg je propisao Uzvieni Allah ne moe
oznaiti kao "traumatina'' kada se sagledaju njegovi uinci. Budui da trauma
openito podrazumijeva neki sluaj koji je nepravedan/nepoten/lo/tetan,
nemogue je, dakle, opisati bilo ta to je dozvoljeno u islamu kao traumatino,
jer bi time pogreno okarakterisali zakone Uzvienog Allaha.
AWST
Gubitak i alost uvijek su iskuenje jer su to posebne situacije kada osoba

nije u stanj u da promijeni ili popravi stanje, npr. da vrati u ivot umrlog.
Ovo je prirodni dogaaj u ivotu koji je komplikovan kada su okolnosti koje
su dovele do smrti nejasne, bilo da je to neka nesrea, da je osoba rtva nekog
55
napada ili samoubistva, jer to alje poruku porodici umrlog/ubijenog da je

smrt njihovog blinjeg neizbjena.
Ajet:
"Sve to je ivo umire Allahovom voljom u asu sudenom. Daemo
onome koji eli nagradu na ovome svijetu, a daemo i onome koji eli nagradu
na onome svijetu i sigurno emo zahvalne nagraditi." (Ali 'Imran: 145).
Tumaenje: dogaaji oko bitke na Uhudu su rezultirali pojavom glasina

da je Muhammed, s.a.v.s., ubijen. Ovo je oslabilo odlunost nekih od ashaba
da se nastave boriti s istim stepenom predanosti. Bliski prijatelj Muhammeda,
s.a.v.s., Ebu-Bekr, r.a., podsjetio ih je da su upravo zboga Poslanika, a.s., u
borbi i da ne smiju odustati od borbe. Kukaviluk u borbi nee promijeniti,
ve odreeno vrijeme neije smrti. Ajet takoer naglaava vanost namjere
u djelovanju, je li to samo zbog ovog svijeta ili zbog oba, kao i nagradu koja
ovisi o namjeri.
"Zar oni ne znaju da je Allah, Stvoritelj nebesa i Zemlje, kadar stvoriti

sline njima i da im je ve odredio as oivljenja u koji nema sumnje? A

nevjernici samo poriu." (Isra': 99).
Tumaenje: ovdje se odgovara na pitanje o proivljenju. Ovo je referenca

kojom se naglaava zavretak potpunog ivotnog ciklusa (kruga) od stvaranja,
preko smrti i proivljenja. Sve ovo je jedino u rukama Uzvienog Allaha, ajet
podsjea one koji pitaju da jedino Uzvieni Allah moe dati (stvoriti) ivot,
zatim, On ga moe povratiti (spojiti duu i tijelo nakon smrti, proivjeti
ovjeka) bez i najmanje potekoe.
Ajet odbacuje ideju da se veoma esto neki pojedinci/okolnosti, posebno

kada su u pitanju nesree, mogu kriviti za neiju smrt, to podrazumijeva da
u osobama postoje neke nadljudske moi da upravljaju ivotom i smrti. U
takvim sluajevima rodbina (razumljivo) zaboravlja da ljudi nemaju kontrolu
nad slijedom dogaaja koji dovode do njihovog tekog gubitka. Ajet potvruje
56
Dr. F".jadA. Husein
da mo nad ivotom/smrti irna jedino Uzvieni Allah, el-Muhji - Onaj koji

daje ivot. Pored toga, ljudi treba da budu svjesni injenice da se od smrti ne
moe pobjei tako da je neophodno svakog pojedinca bodriti da se priprema
za stvarnost nad kojom (osoba) nema kontrole i ije vrijeme nastupanja nam
nije poznato; dakle, ne treba predviati kada e se desiti smrt, ve ekati i
vidjeti. Ovo takoer navodi osobu da sauva nadu u veoma tekim vremenima,
jer jedino Uzvieni Allah zna konani ishod.
Ajet:
''A ako vi na Allahovom putu poginete ili umrete, oprost i milost Allahova
su zaista bolji od onoga to oni gomilaju. Bilo da umrete ili poginete,
sigurno ete se pred Allahom sakupiti." (Ali ' Irnran: 1 57- 1 58).
Tumaenje: ovim se odbacuju ideje nevjernika o smrti i predestinaciji.

Ajet govori o milosti, oprostu i zadovoljstvu Uzvienog Allaha u pogledu
ehidske (muenike) smrti, a i svako stvorenje e se vratiti svome Stvoritelju
koji e mu presuditi shodno njegovim djelima. Ajet donosi snanu poruku
smrtno oboljelim pacijentima, jednako je vano uzeti u obzir kako je neko
ivio kao i "umrijeti s dignitetom" , jer sve ovo utie i na ivot na ovom i na
ivot na onom svijetu. Ovo omoguava pacijentu da realizira stavove i djela
koje treba upotpuniti u preostalom dijelu ivota. Uputa se moe primijeniti
na one osobe koje razmiljaju o sarnoubistvu kao i one osobe koje ne ele
ivjeti, jer se boje umiranja (ele brzu smrt) .
Ajet:
"Onima koji se nisu borili, a o brai svojoj govorili: 'Da su nas

posluali, ne bi izginuli', reci: 'Pa vi smrt izbjegnite, ako istinu govorite!'"
(Ali 'Imran: 1 68).
Tumaenje: ajet govori o borbi na Uhudu i opisuje kako ljudi misle da,
ako ostanu u svojim kuama, da tako mogu izbjei smrt, a zatim im Uzvieni
Allah daje izazov da izbjegnu smrt, ako vJeruju da je ono to govore tano.
57
''Allah uzima due u asu njihove smrti, a i onih koji spavaju, pa zadrava
one kojima je odredio da umru, a ostavlja one druge do roka odredenog.
To su, zaista, dokazi za one koji razmiljaju. (Zumer: 42).
Tumaenje: jedino je Uzvieni Allah taj koji moe dati ivot ili smrt. Ajet
potcrtava da stvorenja nemaju kontrolu nad smru, bez obzira koliko jako
se ljudi trudili da je sprijee i podstie pacijenta da prihvati ovu injenicu.
Hadisi:
Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da su ene traile od Poslanika, a.s., da im

odredi jedan dan kada e im objanjavati vjeru, drati predavanje, jer je uvijek u
drutvu mukaraca (ashaba). On im je obeao da e im drati predavanje jedan
dan (u sedmici) o vjerskim temama i propisima. Za vrijeme predavanja Poslanik,
a.s., im je rekao: "Kojoj eni umre troje djece to e joj biti tit od dehennemske
vatre. "Na to je jedna ena upitala: ''A ako joj umre samo dvoje?" Alejhiselam je
odgovorio: '1 dvoje': (Buhari).
Tema: Treba li se odrediti poseban dan za ene kako bi ih se poduavala

vjeri (odvojeno od mukaraca)?
Prenosi Enes ibn Malik, r.a.: "Poslanik, a.s., proao je pored ene koja
je plakala pored mezara. Rekao joj je da se boji Allaha i da bude strpljiva.
Ona mu je rekla: "Odlazi, ti nisi pogoden nevoljom kao to je moja."
Ona ga nije prepoznala. On ju je obavijestio da je on Allahov Poslanik,
s.a.v.s. Ona je otila do Poslanikove, a.s., kue i nije zatekla nikakve
uvare. Zatim je rekla: "Nisam te prepoznala." On j oj je odgovorio:
"Zaista se strpljenje oituje kodprvog udara. " (Buhari).
Tema: Posjeivanje mezara.
Prenosi Enes (ibn Malik), r.a.: Razbolio se, a zatim umro sin Ebu-Talhe,
r.a., u vremenu kada je Ebu-Talha bio odsutan (kodVjerovjes s.a.v.s.).
Kada je njegova ena vidjela da je umro, pripremila je neto i sklonila ga
u jednom dijelu kue. Kada je Ebu-Talha doao, upitao je: "Kako je
58
Dr. F")adA. Husein
djeak?"- "Smirila mu se dua'', odgovorila je, "i nadam se da se odmorio."

Ebu-Talha pomisli da ena govori istinu (da je dijete ozdravilo). Tek kada
je svanulo i on se okupao i htio izai, ena mu ree da je djeak umro.
Potom je s Vjerovjesnikom, s.a.v.s., klanjao sabah, a zatim i obavijestio
Vjerovjesnika, s.a.v.s., o onome sto se zbilo izmedu njih (kao suprunika).
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaza: "Neka vam Allah, subhanehu ve te'ala da
blagoslov u vaoj noi." Jedan od ensarija je rekao: ''Vidio sam da su kasnije
imali devetero djece i svi su nauili Kur'an napamet." (Buhari, 3/169).
Tema: Pokazivanje znakova tuge ili alosti u nevolji.
Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi: "Sa'd ibn Ubade se razbolio i Poslanik,
a.s., mu je otiao u posjetu s Abdu-r-Rahmanom ibn Avfom, Sa'd ibn Ebi
Vekkasom i Abdullahom ibn Mes'udom, r.a., da vidi kakvo mu je zdravlje.
Kada je doao kod njega, vidio je da je okruen svojom kunom eljadi pa
je upitao: "je li umro?" Oni su odgvorili: "Nije, Allahov Poslanie." Poslanik,
a.s., zaplakao je, a kada su ljudi vidjeli kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., plae,
svi su zaplakali. On j e rekao:
"Hoete li poslulati? Allah ne kanjava za
prolijevanje suza niti za tugu srca, ali kanjava za ovo ili daje Svoju
milost. " Pokazao je na svoj jezik i dodao: "Umrli se kanjava zbog
naricanja njegove rodbine nad njim. " (Buhari) .
Tema: Plakanje pored oboljele osobe.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Alla

je rekao: Dennetjejedina nagrada za Mog roba, koji iskreno vjeruje u
Jednog Boga, koji kada Mu ja usmrtim prijatelja (ili rodaka), bude
strpljiv. " (Buhari) .
Tema: Djelo koje se ini u ime Allaha, d..
Hadisi podsjeaju da, iako se radi o gubitku na ovom svijetu, postoji dobitak
na onom svijetu, a poto je ivot na onom svijetu vjean, porodice e ponovo biti
zajedno. Na ovom svijetu sve je prolazno, porodice su esto ionako razdvojene i
time se oaloene porodice tjee. Naravno, sve ovo valja kazati u prikladno
59
vrijeme, a ovo ne treba biti prvi odgovor/reakcija na smrt. Vano je napomenuti

da tuga zbog smrti nije suprotstavljena strpljenju. Kao i kod bilo koje druge
patoloke reakcije uestalost, trajanje i intenzitet reakcije je ono to se rauna, jer
u ovakvim situacijama pacijenti odbacuju strpljivost zbog realnog stanja situacije.
Hadis:
Prenosi Enes (ibn Malik) , r.a.: "Proli su sa denazom pa su o njoj rekli

lijepe rijei, pohvalili je, a Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: 'Obavezan je.' Nakon
toga, proli su s drugom denazom, pa su o njoj rekli loe rijei, pokudili je,
a Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao je: 'Obavezan je.' Omer ibn Hattab, r.a., upitao
je: 'ta je obaveza?' Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: 'Ovog ste spomenuli po
dobru, pohvalili ste ga i njemu je Dennet obavezan, a drugog ste
spomenuli po zlu, pokudili ste ga i njemu je Vatra obavezna. Vi ste Allahovi
svjedoci na Zemlji."' (Buhari) .
Posljednji hadis uinkovito podsjea roake da njeguju lijepe uspomene

na osobu koju su izgubili, jer se esto deava kod sluaja samoubistva, !lbistva,
nesretna smrt, roaci (razumljivo) mogu postati opsjednuti negativnim
okolnostima smrt dugo nakon to je osoba ve ukopana i tako se ne uspijevaju
fokusirati na njenu osobnost kao pojedinca nego samo vide nekog ko je umro
u traginim okolnostima.
KRIVICA NASUPROT PRIHVATANJA ODGOVORNOSTI
Pojedinci mogu lahko pobrkati razliku izmedu krivice i odgovornosti,

gdje je krivica pasivna, poveava problem i povezuje se sa stavom "ja sam
rtvi', a prihvatanje odgovornosti je aktivno, rjeava problem i povezuje se
s opstankom/onima koji opstaju.
Ajet:
"Zar kad vas je snala nevolja koju ste vi njima dvostruko nanijeli,
-
moete rei: "Otkud sad ovo?!" Reci: "To je od vas samih!" Allah, zaista,
sve moe." (Ali 'Imran: 1 65).
60
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: govori se o porazu u borbi na Uhudu. Muslimani su kanjeni

za uzimanje otkupnine od nevjernika nakon bitke na Bedru, a zauzvrat su
dobili osloboenje zarobljenih munafika u borbi. Krajnji rezultat bilo je
sedamdeset poginulih, a neki ashabi su napustili Poslanika, a.s.
"Ima ljudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha" - a kad neki Allaha radi bude
na muke stavljen, on dri da je ljudsko muenje iso to i Allahova kazna
A ako pobjeda doe od Gospodara tvoga, sigurno e oni rei: "Bili smo uz vas!"
A zar Allah ne zna dobro ono to je u grudima ijim?" (Ankebut: l O).
Tumaenje: osvrt na stavove munafika.
Ajet navodi kako pojedinci mogu dodatno oteati situaciju tako to e

okrivljavati okolnosti, druge, sebe same pa ak i Uzvienog Allaha, i nastoje da
izbjegnu odgovornost kako bi rijeili problem.
IZABRAT/KAKO SE PONAATI
Svako je ponaanje aktivni izbor, bilo da je dobro ili zlo. Meutim,

svjesnost procesa pravljenja izbora je ograniena. Kada bi svi misaoni procesi
koji doprinose donoenju odluke bili onemogueni i restrukturirani prema
tehnici osnovne kognitivne (spoznajne) terapije (npr. odbacivanje negativnih
pretpostavki), onda bi se mogli identifikovati koraci i pod - odluke koje vode
ka djelovanju (ponaanju) i vjerovanju pojedinca.
Ajet:
"Zar se onaj koji je Allahovu naklonost zasluio moe porediti s onim

koji je Allahovu srdbu navukao i ije e prebivalite biti Dehennem?
- A uasno je to boravite! Oni su u Allaha - po stepenima. A Allah dobro
vidi ono to oni rade." (Ali 'lmran: 1 62-1 63).
61
Tumaenje: Poslanik, a.s., osloboen je svih vrsta runog ponaanja, kao

odgovor na lanu optubu ovjeka koji je rekao da je on, a.s., neopravdano
uzeo dio ratnog plijena.
"Ne povodi se za onim to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve to e

se, zaista, odgovarati." (Isra': 36).
Tumaenje: ne smije se lano Svjedoiti niti govoriti neto o emu nemamo

pouzdano znanje.
Hadis:
Navvas ibn im'an je rekao: "Pitao sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

o dobroinstvu i grijehu. On je odgovorio: Dobroinstvo je lijep narav,
a grijehje ono to tepee u grudima i to ne eli da saznaju drugi ljudi."
(Muslim).
Tema: Knjiga o dobroinstvu i jaanju meuljudskih veza.
Ajet jasno odslikava kako se dobra i loa djela bitno razlikuju, ak i kada
osobe ovo ne priznaju samima sebi te kako "slijepo slijeenje" nije izgovor
za runo ponaanje. Hadis nudi jasne kriterije prema kojima se ovo mjeri.
Ajet:
"Umjesto Pravim, oni su krenuli krivim putem; njihova trgovina im

nije donijela nikakvu dobit, .i oni ne znaju ta rade." (Bekare: 1 6).
Tumaenje: spominju se ljudi koji radije ne vjeruju ili oni koji vjeruju
pa postanu nevjernici.
"I one koji troe imanja svoja da se pred svijetom pokau, a ni Allaha ni
u onaj svijet ne vjeruju. A kome je ejtan drug, zao mu je drug! A ta bi
-
im bilo da u Allaha i u onaj svijet vjeruju i da od onoga to im Allah daje

udjeljuju, kad Allah o njima sve zna?" (Nisa: 38-39).
62
Dr. F"iadA. Husein
Tumaenje: Uzvieni Allah nam govori da e medu prvim ljudima koji

e biti baeni u vatru biti oni koji daju sadaku samo zato da bi to drugi vidjeli.
Uzvieni Allah ih pita kako bi im nakodilo (ta bi im falilo) da svoju
razmetlj ivost zamijene iskrenou. Uzvieni Allah ima savreno znanje, zna
njihove namjere i zna ko zasluuje propast i udaljavanje od Njegove milosti.
Terapija esto naglaava individualno pravo osobe da donosi vlastiti izbor

i da identifikuje momente kada biraju da ne biraju. Navedeni ajet ukazuje
da zamjenjivanje ignorisanja i prihvatanja savjeta i zamjenjivanje pozitivnog
s negativnim ponaanjem vjerovatno nee biti produktivno.
Ajet:
"Ima ih koji dolaze da te sluaju. A moe li ti uiniti da te uju gluhi,

koji ni pameti nemaju? A ima ih koji te posmatraju. A moe li ti uputiti
na Pravi put slijepe, koji ni razuma nemaju? Allah zaista nee nikakvu
nepravdu ljudima uiniti, ljudi je sami sebi ine." Ounus: 42-44) .
Tumaenje: navodi se naredba da se vjernici oslobode i udalje od

idolopoklonika. Ajet pojanjava kako mnogoboci ostaj u takvi uprkos tome
to znaj u za istinitost Poruke i odabiru da odbiju Uputu i tako sami sebi ine
nepravdu svojim namjerama.
''A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne vjere uinio.
Medutim, oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti. Osim onih kojima se
Gospodar tvoj smiluje. A zato ih je i stvorio. I ispunie se rije Gospodara tvoga:
'Napuniu, zaista, Dehennem dinima i ljudima - zajedno!'" (Hud: 1 1 9-120):
Tumaenje: ljudi e se uvijek razlikovati po svom vjerovanju, izuzev onih

kojima se Uzvieni Allah smiluje. To su ljudi koji. se dre Poruke i Poslanika,
,
a.s., oni su jedini koji e biti spaeni.
"I njima je svejedno opominjao ih ti ili ne opominjao, oni nee vjerovati. Troja
opomena e koristiti samo onome koji Kor'an slijedi i Milostivoga se boji,
iako ga ne vidi; njega braduj oprostom i nagradom lijepom!" Qasin: 10- 1 1).
63
Tumaenje: ovo je stanje onih ljudi koji odbijaju da prime Uputu,

opominjati ih nema nikakvog uinka. Samo oni koji vjeruju su ti kojima e
uistinu koristiti svaka opomena.
Ajet naglaava raskorak izmeu pacijenata kojima je jasan savjet ali ipak
biraju da ga ne prihvate na vlastitu tetu. Pacijenti nekada mogu pokazivati
znake bespomonosti u svom ponaanju, jer je to uzorak kojeg su ustanovili
u svom ivotu (pozicija rtve) i smatraju da nemaju nikakvu ulogu u rjeavanju
svoje situacije. ak mogu problemu pripisivati odgovornost za promjenu u

ponaanju i oekivati da se sam od sebe rijei.
Ajet:
"Gospodaru moj," - ree - "zato to si me u zabludu doveo, ja u

njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudiu se da ih sve
zavedem, osim medu njima Tvojih robova iskrenih." "Ove u se istine
Ja drati" - ree On: "Ti nee imati nikakve vlasti nad robovima Mojim,
osim nad onima koji te budu slijedili, od onih zalutalih." (Hidr: 39-42).
Tumaenje: ejtan ima namjeni da zavede ljude i dat mu je rok do Sudnjeg

dana. Ajet takoder navodi da e zavedeni biti samo oni koji odaberu da slijede
ejtana.
Navedeni ajet jasno nas opominje da je namjerno loe ponaanje (svjesno)

pravljenje aktivnog izbora ak se moe desiti da pacijenti misle da nemaju kontrolu
nad svojim ponaanjem, jer im se ini a problem kontrolie njih, a ne obrnuto.
Poredenje Stvoritelja sa stvorenjima
Uobiajen je fenomen (pojava) da kada pacijenti pokuaju da razumiju

razloge za ivot, oni povlae paralele izmedu vlastite logike i one Stvoriteljeve.
Ajet:
"I niko Mu ravan nije!" (Ihlas: 4).
64
Dr. FnjadA. Husein
Tumaenje: jedna interpretacija ovih rijei glasi da Uzvieni Allah nema

druicu. On nema vrnjaka koji bi Mu bio ravan niti roaka koji bi se mogao
vezati za Njega (liiti na njega) .
Razmiljanje samo o ovoj izjavi omoguava pacijentu da uvidi da je

poreenje s Njim beskorisno i besmisleno. To ima za rezultat da ga vraa u
poziciju blizine, a ne udaljenosti od Tvorca, jer on shvata da Njegovi atributi
pripadaju samo Njemu i time im doputa da prue novu perspektivu njihovim
problemima.
POVJERENJE NA DJELU
Vano je napomenuti pacijente da povjerenje dolazi kao rezultat, ne kao

preduvjet pokuaja (truda) . Bez obzira na to kako mali napor bio osoba
jednostavno ne smije ekati dok se ne osjeti da je skupila dovoljno povjerenja
u sebe (samopouzdanja) da djeluje, jer aktualizacija akcije ili poduzimanje
koraka ka postignuu je no to donosi samopouzdanje.
Ajet:
A kada je Musa rekao narodu svome: ''Allah vam nareduje da zakoIjete

kravu'', - oni upitae: "Zbija li ti to s nama alu?" - "Ne dao mi Allah da
budem neznalica!" - ree on. "Zamoli Gospodara svoga, u nae ime", -
rekoe - "da nam objasni kojih godina ona treba biti." - "On kae" - odgovori
on - "da ta krava ne smije biti ni stara ni mlada, nego izmedu toga, srednje
dobi, pa izvrite to to se od vas trai!" "Zamoli Gospodara svoga, u nae
ime", - rekoe - "da nam objasni kakve boje treba biti." - "On poruuje"
- odgovori on - "da ta krava treba biti jarkorumene boje, da se svidi onima
koji je vide." "Zamoli Gospodara svoga, u nae ime," - rekoe - "da nam
objasni kakva jo treba biti jer, nama krave izgledaju sline, a mi emo nju,
ako Allah htjedne, sigurno pronai." "On poruuje" - ree on - "da ta krava
ne smije biti istroena oranjem zemlje i natapanjem usjeva; treba biti bez
mahane i bez ikakva biljega." "E sad si je opisao kako treba!" - rekoe,
-
pa je zaklae, i jedva to uinie." (Bekare: 67-71).
65
Tumaenje: ajet spominje tvrdoglavost jevreja u pogledu naredbe da

zakolju kravu, a da su izvrili prvobitnu naredbu i zali kravu, bilo koja
krava bi bila prihvaena. Medutim, zbog svog nepotrebnog zapitkivanja
Uzvieni Allah im je tu stvar oteao.
Spomenuti ajet navodi primjer kako poduzimanje previe mjera

predostronosti nad jednostavnim propisom moe rezultirati neizvravanjem
ili nepotrebnim odgaanjem djelovanja. Pacijenti esto pokazuju ovaj tip
neodlunosti kada u poetku pokuavaju da se promijene i to esto moe
rezultirati time to se nee postii nikakva promjena ili e rezultirati nemogunou
da se ostvari jednostavan cilj.
Ajet:
"Samo Allahovom milou ti si blag prema njima; a da si osoran i grub,

razbjegli bi se iz tvoje blizine. Zato im prataj i moli da im bude oproteno
i dogovaraj se s njma. A kada se odlui, onda se pouzdaj u Allaha, jer
Allah zaista voli one koji se uzdaju u Njega." (Ali 'Imran: 1 59) .
Tumaenje: navode se kvalitete poslanika Muhammeda, s.a.v.s., u pogledu

milosti i blagosti, te kako ovi oblici ponaanja utiu na ljude i podstiu ih
da sluaju Poruku. Ajet takoder spominje oslanjanje na Uzvienog Allaha
kada se donese neka odluka, a uz to treba traiti savjet od drugih.
Hadis i:
Aia, r.a., prenosi: "Neki ljudi su rekli: 1\l.lahov Poslanie, neki ljudi su
nam donijeli meso, nismo sgurni da li je spomenuto Allahovo ime
(prilikom klanja) ili nije'. Allahov Poslanik, s. a.v.s., rekao je: spomenite
AllAhovo ime ijedite'. " (Buhari).
Prenosi Dabir ibn Abdullah, r.a: Na dan bitke na Uhudu neki ovjek
je doao Poslaniku, a.s., i upitao: "Moe li mi rei gdje u biti ako poginem
kao ehid?" Poslanik, a.s., odgovorio je: nu dennetu. " ovjek je bacio
datule koje je drao (nosio) u ruci i borio se dok nije poginuo. (Buhari).
66
Dr. Fnjad A. Husein
Tema: Bitka na Uhudu.
"Nismo imali nikakvih alkoholnih pia

Enes ibn Malik, r.a., prenosi:
osim jednog koji se spravljao od datula i koji se zove Fadik. Dok sam ja
stajao i nudio pie Ehu-Talhi, r.a.., tome i tome, tome i tome, doao mi je
jedan ovjek i rekao: 'Je li do tebe doprla vijest?' Oni upitae: 'Koja to?'
On ree: oholna pia su zabranjena..' Oni rekoe: 'Prospi ove vreve
(posude} Enese!' Niko od njih vie nije pitao o tome niti se vratio njima
(alkoholnim piima} nakon vijesti od tog ovjeka.." (Buhari) .
Tema: izjava Uzvienog Allaha: "O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice
za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste
postigli to elite." (Ma'ide: 90).
Kada pacijenti donesu odluku da naprave promjenu, oni mogu spremno

promijeniti svoje psihiko stanje i osloboditi se od straha od neuspjeha. Ajet/
hadisi odbacuj u oklijevanje kroz primjere, napominjui da oslanjanje na
Uzvienog Allaha ne ostavlja prostora za ovakvu misao (oklijevanje) i podstie
osobu da jednostavno odlui i djeluje, carpe diem4, posebno ako se potencijalni
problem ve razmatrao tokom terapije, a potencijalni rizici identificirani i
tretirani. Ajet/hadisi takoder pokazuj u kako moe doi do neposredne
promjene kada se shvate korisne implikacije savjeta.
Hadis:
Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je rekao: "uo sam Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., kako sa rninbere govori o sadaki, izbjegavanju da se od nekog
trai novac i izbjegavanju prosjaenja pa je rekao: ''Ruka koja dijeli (daje} je
bolja od one koja prima (uzima). Ruka koja dajeje gornja, a ruka koja primaje
donja. " (Muslim) .
4 Izraz aludira na latinsku izreku koja u punoj veniji glasi: " to moe uiniti danas, ne ostavljaj
za sutra" - op.prev.
67
Tema: Knjiga zekata.
Hadis jasno potcrtava vanost aktivnog djelovanja kao i to i da se ne

smije biti pasivan.
POSLJEDICE (KONSEKVENCE) POSTOJE
Pojedinci esto ne uzimaju u obzir posljedice svog ponaanja unutar

trenutnih veza, procenat veza kojima se daje prioritet nije srazmjeran irini
poinjene tete. Ovo moe biti funkcionalno na jednom nivou, medutim,
uinci i posljedice ostaju, bilo da su dobri ili loi, oni utiu na nas same ili na
druge, kako na ovom tako i na buduem svijetu.
Ajet:
"Gospodaru na, Ti e sakupiti sve ljude na Dan u koji nema nikakve

sumnje." - Allah e, zaista, odrati obeanje." (Ali 'lmran: 9).
Tumaenje: ovo je jedna od istina vezana za Sudnji dan.
"Reci: "Zar da za Gospodara traim nekog drugog osim Allaha, kad je

On Gospodar svega? to god ko uradi, sebi uradi, i svaki grenik e samo
svoje breme nositi. Na kraju Gospodaru svome ete se vratiti i On e vas o
onome u emu ste se razilazili obavijestiti." (En' am: 1 64):
Tumaenje: naglaavaju se propisi te da se treba predati Uzvienom

Allahu. Takoder se spominje kako e svaka osoba nositi breme vlastitih oblika
ponaanja na Sudnjem danu.
"Oni misle da se dogoditi nee, a Mi znamo da sigurno hoe."

(Me'arid: 6-7).
Tumaenje: neki ovjek je traio da se ubrza (da nastupi) Sudnji dan i

da kazna zadesi nevjernike. Spominje se posebno da nevjernici misle da je
68
Dr. F"iadA. Husdn
Sudnji dan daleko (tj. la, da je nemogue da e se on dogoditi) , dok vjernici

znaju da je on blizu (da je istina i da e se sigurno dogoditi) .
Hadisi:
Prenosi Ehu-Seid el-Hudri, r.a., da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Na Sudnjem

danu bit e dovedena smrt u liku rogatog ovna, pa e glasnik dozivati: 'O
stanovnici denneta, znate li ta je ovo?' Oni e odgovoriti: 'Znamo, to je
smrt!' Zatim e dozvati stanovnike dehennema i rei: 'O stanovnici
dehennema, znate li ta je ovo?' Dehennemlije e odgovoriti: 'Znamo, to
je smrt!' Nakon toga e je zaklati i rei: 'O stanovnici denneta, vjenost bez
umiranja! O stanovnici dehennema, vjenost bez umiranja!' Nakon toga je
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prouio ajet: 'I opomeni ih na Dan tuge
kada e biti s polaganjem rauna zavreno, a oni su ravnoduni bili i nisu
vjerovali'." (Merjem: 39) (Buhari) .
Tema: Izjava Uzvienog Allaha: "I opomeni ih na Dan tuge kada e biti
s polaganjem rauna zavreno, a oni su ravnoduni bili i nisu vjerovali."
(Merjem: 39)
Prenosi se da je Dabir, r.a., rekao: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

da je rekao:Svaki rob (ovjek) e biti proivljen i bie mu presutkno za njegova
dje/4." (Muslim) .
Tema: Knjiga opisa Sudnjeg dana.
Ajeti/hadisi jasno upozoravaju na to da e uvijek postojati posljedice

naeg ponaanja i da postoji dan kada e se ispostaviti raun za naa dje/4 i
iznijeti koje su posljedice uinjenog u naem i ivotu drugih. Sudnji dan je
ozbiljan podsjetnik na posljedice naih djela te kako one mogu biti nepoznate
(ljudima) na ovom sviJetu one su savreno dobro poznate Stvoritelju. Ovdje
je kljuni savjet da se preispita i izmijeni svoje ponaanje prije nego bude
prekasno i ne priini se nepotrebna teta sebi ili drugima.
69
Ajet:
"Sve to inite - inite sebi, dobro i zlo. A kad doe vrijeme druge
-
prijetnje, poslaemo ih da na licima vaim tugu i jad ostave i da u Hram kao

i prvi put, ponovo provale i da sve to osvoje do temelja porue." (Isra': 7):
Tumaenje: u Tevratu je dolo upozorenje da e jevreji uzrokovati probleme

te da e zbog toga pretrpjeti kaznu (ovo se odnosi na periode u prolosti u
kojima su jevreji irili tiraniju i zvjerstva, posebno na razaranja koja su inili
za vrijeme vladavine Nabukodonosora i okupacij e Bejtu-1-Makdisa
Oerusalema)) , za ta ih je Uzvieni Allah kaznio.
"A onaj ko se bori - bori se samo za sebe, jer Allah sigurno moe bez
svih svjetova biti." (Ankebut: 6). .
Tumaenje: Uzvieni Allah e ispuniti nade dobroinitelja, a samom

Allahu nisu potrebna naa dobra djela, svako dobro djelo je samo za nas (u
nau korist) .
"Svaki ovjek je odgovoran za ono to je radio, osim sretnika."

(Mudessir: 38-39).
Tumaenje: svaka dua e biti privezana za svoja djela na Sudnjem danu.
"Svako e saznati ta je pripremio, a ta je propustio." (Infitar: S).
Tumaenje: navode se dogaaji na Sudnjem danu u pogledu djela ovjeka

te kako osoba ne bi trebala zaboraviti Uzvienog Allaha.
Svi navedeni ajeti jasno naglaavaj u injenicu da, na kraju krajeva, sama
osoba je ta koja e imati najvie koristi/tete od svojih djela, bilo da je to na
ovom ili buduem svijetu.
70
Dr. FnjadA. Husein
Ajet:
"I svakom ovjeku emo ono to uradi o vrat privezati, a na Sudnjem

danu emo mu knjigu otvorenu pokazati: 'itaj knjigu svoju, dosta ti je
danas to e svoj raun polagati!' Onaj koji ide Pravim putem, od toga e
samo on koristi imati, a onaj ko luta - na svoju tetu luta, i nijedan grenik
nee tude grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok poslanika
nismo poslali!" (Isra': 1 3- 1 5) .
Tumaenje: na Sudnjem danu svako e nositi svoju knjigu djela i niko

nee odgovarati za ponaanje nekog drugog, ve samo za svoje.
Ideja voenja knj ige samoobrauna se openito savjetuje pacijentima

(kako stoji u gore navedenom ajetu), time oni primjeuju odreene stvari i
prate probleme u svom ponaanju, i to je veoma snano terapeutsko sredstvo
koje omoguava pacijentima da razmisle (sagledaju) o svom ponaanju i da

paljivije razmotre svoje reakcije.
Ajet:
"Bogatstvo i sinovi su ukras u ivotu na ovome svijetu, a dobra djela,

koja vjeno ostaju, bie od Gospodara tvoga bolje nagraena i ono u to
se ovjek moe pouzdati." (Kehf: 46).
Tumaenje: ovjekovo oboavanje Uzvienog Allaha ometa njegova tenja

za bogatstvom kojim e porodicu uiniti zadovoljnom. Od ovoga je bolje initi
dobra djela, koja se ovdje opisuju kao pet dnevnih namaza/sjeanje na Uzvienog
Allaha/razvijanje i uvrivanje odanosti naelima vjere.
Ajet je jedan jednostavan podsjetnik da je dobro(instvo) ono to ovjeka

djelotvornije dri ivim u sjeanju od njegovih pogreaka/grijeha. Ovim se
ne ele negirati dugotrajni efekti traume, ali, ak i u takvim okolnostima,
dobro(instvo) "rtvama" omoguava najbolji mogui oporavak.
. 71
TERAPIJA KROZ R'AN I HADIS
DOSLJEDNOST U PONAANJU
Jasno, vano je uskladiti ponaanje s razliitim okolnostima. Ipak, kada

neko nije dosljedan u jednakim situacijama/kod istih problema ili kada se
suoava s dostupnim dokazima, to uzrokuje brojne nesporazume i rezultira
tenzijama koje su se mogle izbjei.
Ajeti:
"O sljedbenici Knjige, zato istinu neistinom zamraujete i svjesno

istinu krijete? Neki sljedbenici Knjige govore: 'Pokaite da i vi vjerujete
u ono to se objavljuje vjernicima, i to na poetku dana, a pri kraju dana
to porecite ne bi li i oni svoju vjeru napustili'." (Ali 'Imran: 71 -72) .
Tumaenje: jevreji su u svoje vrijeme skrivali opis poslanika Muhammeda,

s.a.v.s., u svojim knjigama, preko dana su se pretvarali da su vjernici, a naveer
bi se vraali svojoj vjeri. Ovo su radili kako bi zavarali slabe vjernike koji su
onda vjerovali da su se oni vratili svojoj vjeri zato to su skoro primili islam,
to je ajetom otkriveno.
"Allah nee ukazati na Pravi put onim ljudima koji su postali

nevjernici, nakon to su bili vjernici i tvrdili da je Poslanik istina, a
prueni su im i jasni dokazi! Nee Allah ukazati na Pravi put narodu koji
-
sam sebi nepravdu ini." (Ali 'Imran: 86).
Tumaenje: Uzvieni Allah nee uputiti one koji uznevjeruju nakon to

su bili vjernici, ako se ne pokaju za svoja djela i vrate Istini.
"A ako ga blagodatima obaspemo, poslije nevolje koja ga zadesila,

on e, sigurno, rei: 'Nevolje su me napustile!' On je doista umiljen i
razmedjiv, a samo strpljive i oni koji dobra djela ine eka oprost i nagrada
velika." (Hud: 1 0-1 1).
Tumaenje: stav stvorenja se mijenja promjenom okolnosti. Ajet takoer

govori da su ljudi kojima e biti oproteno oni koji ine dobra djela u svakom
vremenu, kad su zdravi i sretni, a strpljivi su u tekim vremenima.
72
Dr. FnjadA. Husein
Nedosljednost u ponaanju vue ka tome da osba napusti korisne oblike

ponaanja i oigledno ometa/onemoguava potpuni oporavak. Navedeni ajeti
daju nagovjetaj u pogledu nedostatka vjerovanja u ideju da je pojedinano
ponaanje/vjerovanje korisno i da ima rezultat. Samo fiziko uestvovanje u
nekom inu jednostavno nije dovoljno.
Ajeti:
"ovjeku ne dosadi da bogatstvo trai, a kada ga neimatina zadesi,

onda zdvaja i nadu gubi. Kad ga obaspemo milou Naom, poslije
nesree koja ga zadesi, on govori: 'Ovo sam i zasluio i ja ne mislim da
e as oivljenja doi. A ako budem Gospodaru svome vraen, kod
Njega me eka Dennet'. A Mi emo one koji nisu vjerovali, sigurno, o
onom to su radili obavijestiti i da iskuse patnju teku - doista emo im
dati ." (Fussilet: 49-50).
Tumaenje: navodi se da ovjek lahko izgubi nadu u dobru sreu, a ne

pri'mjeuje kada stvari idu dobro.
, "Govorie ti beduini koji su izostali: 'Zadrala su nas stada naa i porodice

nae, pa zamoli za nas oprost!' Oni govore jezicima svojim ono to nije u
srcima njihovim. Reci: 'Pa ko moe promijeniti Allahovu odluku, ako vam
On hoe nauditi, ili ako vam hoe kakvo dobro uiniti?' Allah zna ono to
radite." (Feth: l l).
Tumaenje: spominju se izgovori koje su davali oni koji nisu uestvovali

na Hudejbiji te kako ih Uzvieni Allah upozorava da je On ve donio odluku
u vezi s njima.
"O vjernici, zato jedno govorite a drugo radite? O, kako je Allahu

mrsko kada govorite rijei koje djela ne prate!" (Saff: 2-3).
Tumaenje: pobijaju se rijei onih koji ne ispunjavaju svoja obeanja.
73
"Zarda od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe

zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?" (Bekare: 44).
Tumaenje: ovo se odnosi na Sljedbenike Knjige koji drugima nareuju

da obavljaju olitvu i da poste, a sami ne ine ono to drugima savjetuju.
Hadisi: Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitan je:

"Koje je djelo najbolje?" Odgovorio je: "Vjerovanje u Allaha i Njegovog
Poslanika. ''Zatim su upitali: ''A koje zatim?" Rekao je: ''Borba na Allahovom
putu. "A onda su upitali: ''A koje potom?" Rekao je: "Propisno obavljm i
primljm hadd. " (Buhari) .
Tema: O onima koji govore da je vjera djelo (jednaka onome to osoba radi).
Abdullah ibn Mes'ud, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
'Nije doputeno zavidjeti osim u dva sluaja: ovjeku kojem je Allah dao
imetak pa ga on troi na Boijem putu, i ovjeku kojem je dato znanje
pa on po tom znanju sudi i postupa, i druge tome poduava'." (Buhari).
Tema: treba eljeti da se bude poput onoga kome je dato znanje, mudrost
hikmet. Omer, r.a., rekao je: "Svako treba stei ispravno znanje o vjeri prije
nego postane starjeina .." Ehu-Abdullah je rekao: ''Ashabi Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., bavili su se naukom uprkos tome to su bili veoma stari."
Ehu-Musa, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Primjer

upute i znanja, s kojima mejeAllahposlao, jeste kaoprimjer (obilne) kie
koja padne na zemlju (razliite kvalitete). Dobra (plodna) vrsta zemlje
primi vodu, te iz nje izraste bujna trava i bilje. Neplodna zemljaprimi i
zadri vodu, pa Allah od nje da korist ljudima, teje onipiju, poje (stoku)
i (zalijevaju) biljke. (Trea vrsta) jesu doline i ponori koji, niti vodu
zadravaju, niti na njima trava raste. Tojeprimjer onoga kojijepodum
i upuen u spoznaju vjere Allahove i koji se okoristio onim s ime meje
Allah poslao, pa gaje spoznao i (druge) poduavao, kao i primer onoga
koji zbog toga nije niglavupodigao i. nijeprihvatio Allahovu uputu s kojom
sam poslat." (Buhari).
74
Dr. FerjadA. Husein
Tema: Superiornost osobe koja stekne znanje (o islamu) , a zatim druge

poduava.
Malik ibn Huvejris, r.a., rekao je: "Klanjau pred vama, nije mi cilj da
vas predvodim u namazu, ve da klanjam na nain kako je Poslanik, a.s.,
klanjao." (Buhari).
Tema: Obavljanje namaza pred ljudima jedino s namjerom da ih se

podui namazu Poslanika, a.s., i njegovom sunnetu.
Alija, r.a., prenosi: "Prenosim predaje od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i

radije bih da padnem s neba nego da mu neto pogreno pripiem. Meutim,
kada ti kaem neto izmeu mene i tebe, onda, nema sumnje, rat je varka. uo
sam Allahovog Poslanika, s.a.. s., da kae: Pred kraj svijeta e sepojaviti ljudi
koji e biti mladi i nezrelog razmiljanja, ali e govoriti (na takav nain)
kao da su njihove rijei najbolje od svih stvorenja. Uit e Kur'an, ali on
nee izlaziti iz njihovih grla, i izlazit e iz vjere kao to strijela prolazi kroz
plijen. Zato, kada ih vidite, ubijajte ih, jer ete za njihovo ubijanje dobiti nagradu
odAlla.ha na Sudnjem danu. " (Buhari).
Tema: Znakovi poslanstva u islamu.
Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi: uo samAllahovog Poslanika, s.a.v.s.,

kako kae: ''U mom ummetu e se pojaviti ljudi koji e obavljati namaz i
vi ete njihov namaz smatrati znaajnijim od va.Jeg, postite i njihov post
ete smatrati znaajnijim od vaeg, njihova dobra djela ete smatrati
znaajnijim od va.Jih, uie Kur'an, ali on neeprelaziti njihova grla (nee
se vladati po njemu), oni e izlaziti iz islama kao Jto strijela proleti kroz
plijen, pa strijelac ispituje uljeznu glavu strijele (da vidi krv) i ne nade
nita (nikakav znak), zatim pogleda u ravni dio prema njenom kraju, ali
ne vidi nikakav trag (krvi). Zatim e pogledati na njenu drJku, ali nee
nai nita zabodeno za nju. " (Buhari).
75
Tema: Spominje se grijeh osobe koja ui Kur'an kako bi se pokazivala

svijetu ili kako bi zadoila neku ovosvjetsku korist (kako bi se oholila).
Ehu-Musa, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 11Primjer

vjernika koji ui Kur'anje kao primjer utruddeta (vrsta voa nepoznata
na naim prostorima, po nekimaje to mango), njen mirisje lijep, a i okus
joj je lijep. Primjer vjernika koji ne ui Kur'an je kao primjer datule,
ona nema mirisa, a okusjojje sladak. Primjer munafika koji ui Kur'an
je kao primjer rejhana (bosiljka), njen mirisje lijep, a okusjojje gorak,
a primjer munafika koji ne ui Kur'an je kao primjer hanzale (gorke
divlje tikvice ijaje stabljika runog izgleda), ona nema mirisa, a okus
jojje gorak. (Buhari).
" '
Tema: Spominje se grijeh osobe koja ui Kur'an kako bi se pokazivala

svijetu ili kako bi zadobila neku ovosvjetsku korist (kako bi se oholila).
Prenosi se da je Abdullah ibn Omr, r.a., rekao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

kazao: 1Primjer onoga ko usadi Kur'an u svoje srcejepoputprimjera ovjeka
koji ima zavezanu devu. Akoje drizavezanu, moeje kontrolisati " (Muslim).
Tema: Knjiga vrijednosti Kur'ana.
Ajeti/hadisi naglaavaju vanost/posljedice u pogledu nepodudaranja

rijei i djela. Potcrtava se ideja da se vjerovanje oituje kroz djela, nagovjetavajui
da nedosljednost izaziva kod ljudi nepovjerenje, razoarenje i, ak, srdbu,
kada doe do oduzimanja/uskraivanja neijih prava.
76
Dr. FadA. Husin
KONTROLA NAD PONAANjEM DRUGIH LJUDI
Uobiajena je prepreka, koja se mora uzeti u obzir kada se pokuava

rijeiti problem tekog uspostavljanja veza {s ljudima) , realizacija koja ima
ogranienja kontrole nad ponaanjem drugih ljudi. Svaki pojedinac moe
izabrati da bude dio problema ili rjeenja, i to je izbor kojeg samo oni mogu
donijeti.
Ajeti:
"U vjeri nema prisiljavanja - Pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko
ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha - dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti.
- A Allah sve uje i zna." {Bekare: 256).
Tumaenje: ne treba nikog silom nagoniti da postane musliman jer je

Istina oigledna. Samo oni koje Uzvieni Allah uputi, prihvatit e islam,
predano i iskreno.
"Ti nisi duan da ih na Pravi put izvede, Allah izvodi na Pravi put
onoga koga On hoe. Imetak koji udijelite drugima u vau je korist, ono
to udijelite drugima neka bude samo Allahu za ljubav - a ono to od imetka
udijelite drugima nadoknadie vam se potpuno, nee vam biti uinjeno
krivo." (Bekre: 272).
Tumaenje: ovo je odgovor onim muslimanima koji ne vole dijeliti sadaku

roacima mnogobocima. Kada im je kasnije to dozvoljeno, oni su pitali
zato, a ajet im je otkrio odgovor.
"Oni su i prije smutnju prieljkivali i smicalice ti smiljali sve dok nije,

uprkos njima, Istina pobijedila i Allahova vjera zavladala." (Tevba: 48).
Tumaenje: munafici su kovali spletke/zavjere protiv muslimana

pokuavajui da ih iskuaju i izvedu iz vjere islama, ali, nakon svih njihovih
planova, islam je prevladao.
77
"Bilo da ti pokaemo dio onoga ime im prijetimo bilo da ti ivot

oduzmemo, tvoje je da objavljuje, a Nae da traimo polaganje rauna."
(Ra'd: 40).
Tumaenje: iznosi se objanjenje Muhammedu, s.a.v.s., da je kazna u

rukama Uzvienog Allaha i da je zadaa Poslanika, a.s., samo da prenese
poruku.
"I svakom ovjeku emo ono to uradi o vrat privezati, a na Sudnjem

danu emo mu knjigu otvorenu pokazati: ' itaj knjigu svoju, dosta ti je
danas to e svoj raun polagati!' Onaj koji ide Pravim putem, od toga
e samo on koristi imati, a onaj ko luta - na svoju tetu luta, i nijedan
grenik nee tude grijehe nositi. A Mi nijedan narod nismo kaznili dok
poslanika nismo poslali!" (Isra': 1 3- 1 5).
Tumaenje: ko god uradi neko dobro djelo snosie posljedice za to ponaanje

i niko nee morati nositi (odgovarati) grijehe drugog.
"Da bi na Sudnjem danu nosili itavo breme svoje i dio bremena

onih koje su, a da oni nisu bili svjesni, u zabludu doveli. A grozno je to
to e oni nositi!" (Nahl: 25).
Tumaenje: ajet se tumai kao propast nevjernika, a jo vie se pojaava

kazna za one koji odbacuju Objavu, kao i zbog onih koje odvedu u zabludu.
"Onoga koji je bogat, ti njega savjetuje, a ti nisi kriv ako on nee

da vjeruje." (Abese: 5-7).
Tumaenje: doao je ashab Allahovog Poslanika, s.a.v.s., Ibn Ummi Mektum,

r.a., da ga pita neto hitno, a Poslanik, a.s., razgovarao je s jednim od lidera
plemena Kurej nadajui se da e on prihvatiti islam. Poslanik, a.s., zbog toga
nije odmah obratio panju na njega (Ibn Ummi Mektuma). Ajet je objavio
pojanjenje da, uprkos tome to je svu svoju panju poklonio kurejijskom
lideru on moda nee biti upuen, jer Poslanik, a.s., nije odgovoran za njegovo
vjerovanje, dok je Ibn Ummi Mektum doao da bude upuen.
78
Dr. hrjad A. Husein
"TI pouavaj - tvoje je da pouava, ti vlastnad njimanema!" (Gaije: 21-22).
Tumaenje: poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., reeno je da je njegova

jedina obaveza da dostavi poruku i on ne moe usaditi vjeru u neije srce.
Ajeti ukazuju na injenicu da ak ni poslanik Muhammed, s.a.v.s., nema

kontrolu nad razumom i srcem drugih ljudi, osim ako to Uzvieni Allah hoe.
Oni navode da drugi ljudi nee postati uvjereni samo zato to se to od njih
trai ve Uzvieni Allah u njihova srca usauje vjeru kada oni sami pokau
volju (elju, htijenje) da razumiju i svidi im se Boija Rije. Istina neizostavno
govori sama za sebe i ne treba odbranu (ne treba je niko braniti). Jedina opcija
je odluiti kako tretirati neiju reakciju. Opominjanje je korisno, jer pacijenti
postanu frustrirani kada im se pokuava objanjavati da oni ne razumiju svoju
poziciju, pogotovo je ovo sluaj u raspravama kada obje strane smatraju da su
u pravu. Jasno da je produktivnije koncentrisati se na osobu koja je otvorena
i eli razmotriti svoju situaciju nego se baviti osobom koja uope nije prilagodljiva
(fleksibilna) (ovim se ne eli kazati da takva osoba treba biti izolovana i ignorisana,
samo da ju je puno tee uvjeriti) .
Ajet:
"Zato se podvajate kada su u pitanju licemjeri koje je Allah vratio u

nevjernike zbog postupaka njihovih! Zar elite da na Pravi put uputite one
koje je Allah u zabludi ostavio? A onoga koga Allah u zabludi ostavi - ti
nikada nee na Pravi put uputiti." (Nisa': 88).
Tumaenje: Uzvieni Allah odvraa vjernike od uzajamnog podvajanja

u pogledu munafika, jer neki vjernici podravaju (finansijski) idolopoklonike
(roake) , a drugi ne. Poslanik, a.s., nijednoj grupi nije negirao njihove
argumente.
Pacijenti se mogu osjeati bespomono kada ne mogu navesti porodicu

ili prijatelje da im pomognu da razumiju svoje osjeaje i misli. Ajet naglaava
da je uputa jedino u rukama Uzvienog Allaha i osoba je prima kada On to
eli. Takoer se osobi ukazuje da svako ima svoj nain gledanja (razumijevanja),
79
bio on dobar ili lo, i da predvieni lo ishod ne mora znaiti da osobe ne

trebaju iznijeti svoj stav, sa svoje take gledita.
Ajet:
"Gospodaru moj," - ree Musa - "ja osim sebe imam mo samo nad
bratom svojim; zato presudi nama i ljudima grenim!" (Ma'ide: 25).
Tumaenje: poslanik Musa, a.s., inio je dovu protiv jevreja kada su oni
odbili da se bore protiv neprijatelja u Jerusalemu i naglaava da e se on i
njegov brat Harun, a.s., pokoriti naredbi Uzvienog Allaha.
Ajet upozorava na granice kontrole i savjetuje da je pametna opcija

odvojiti se ili jednostavno odravati zdravu udaljenost od drutva takvih ljudi
ije prijateljstvo moe uzrokovati probleme.
HVATANJE U KOTAC
Hvatanje u kotac sa svakodnevnim aktivnostima, kao to su karijera,

porodica, kua itd. kada osoba ima problema s mentalnim zdravljem stvara
oigledne dodatne napore. Gdje prevlada pritisak da se stvari uravnotee,
pacijent moe poeti razmiljati da odustane ili od terapije, ho nain rjeenja
problema, ili da se uhvati u kotac sa svojim obavezama.
Ajet:
"Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu

korist je dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi. Gospodaru
na, ne kazni nas ako zaboravimo ili to nehotice uinimo! Gospodaru
na, ne tovari na nas breme kao to si ga tovario na one prije nas! Gospodaru
na, ne stavljaj nam u dunost ono to ne moemo podnijeti, pobrii
grijehe nae i oprosti nam, i smiluj se na nas. Ti si Gospodar na pa nam
pomozi protiv naroda koji ne vjeruje!" (Bekare: 286) .
80
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: Uzvieni Allah ne stavlja na iskuenje osobu vie od onoga

to ona realno moe podnijeti. Podsjea se na dovu koju vjernici ine traei
da im se ne natovari teret kao to je bio natovaren jevrejima i kranima,
vjernici trae da im se oprosti i da im se pokriju/oproste budui grijesi prema
drugim stvorenjima. Takoer se trai pobjeda nad nevjernicima od Uzvienog
Allaha, el-Mani' a - Zatitnika, o kojem su sva stvorenja potpuno ovisna.
Kada se osjeti preoptereenim i nesposobnim da se uhvati u kotac s

obavezama, pacijent moe pripisivati svoju odgovornost svojoj bolesti. Ajet
spominje da su pacijenti dovoljno snani da se uhvate u kotac s odgovornou/
obavezama (uprkos tome to osjeaju da ne mogu) inae im takvo iskuenje
ne bi bilo ni dato, a takoer i to da oni mogu da izaberu da li e svoj ivot
uiniti prijatnim ili neprijatnim, bilo da to bude od njih samih ili, na kraju
krajeva, od strane Uzvienog Allaha. Ovim se ukazuje na to da osoba treba da
se hvata u kotac s obavezama/ odgovornou, jer je na taj nain mogue u
odreenoj mjeri postii kontrolu nad situacijama u ivotu.
" ... Mi nikoga preko njegove mogunosti ne zaduujemo . . " (En'am:

.
1 52, Ea'raf: 42, Mu'minun: 62).
Tumaenje: ova fraza se opetovano navodi u Kur'anu i slui kao pokreta

(motivator) ljudima kada ponu osjeati da nemaju snage da se uhvate u
kotac s odgovornou/obavezama. est je sluaj da pacijenti mogu ii puno
dalje nego to misle, ak i kada dostignu ovu taku. Takoer se ukazuje na
to da Uzvieni Allah nee nikad preopteretiti osobu tako da svako iskuenje,
zapravo, predstavlja neto to osoba moe podnijeti. Zauzvrat, ovo moe
ohrabriti osobu da rijei problem.
Ajet:
"Ono to u ivotu na ovome svijetu udijele slino je usjevu onih koji

su se prema sebi ogrijeili, koji vjetar pun leda pogodi i uniti ga. Ne ini
njima Allah nepravdu, oni je sami sebi ine." (Ali 'Imran: 1 1 7).
81
Tumaenje: navodi se poredenje u pogledu onoga to nevjernici potroe

na ovom svijetu. Hladni vjetar je vrsta vjetra koji je tako hladan da ima isti
uinak kao i vatra (unitava) i poput je nevjerstva u tekoama, unitava
usjeve onda kada su najpotrebniji.
Pacijenti esto usvajaju kontraproduktivne strategije hvatanja u kotac

s problemima. Mogu se drati ponaanja i vjerovanja koja su samodestruktivna,
ali, elei proai neku alternativu, oni nee da odustanu od njih. Ajet nudi
analogiju u pogledu propasti koja se na ovaj nain deava i odgovornosti za
takve oblike ponaanja koja se mora preuzeti od strane samih pojedinaca.
SMRT
Smrt je, zajedno sa roenjem, jedino zajedniko iskustvo svih stvorenja.

Strah od smrti, jasno, nee umanjiti njenu nizbjenost. Zbog toga, ovdje se
treba koncentrisati na njeno prihvatanje i pobrinuti se da se postignu ivotni
ciljevi. Opet, ovo se moe primijeniti na sve smrtno oboljele pacijente, kao
i na one koji pate od fobija ili straha od smrti (ovim se ne eli negirati strah
od smrti koji, openito, veina ljudi osjea, nego se misli na patoloki strah
da uiva i ivi svoj ivot) .
Ajeti:
"Svako ivo bie e smrt okusiti! I samo na Sudnjem danu dobiete u

potpunosti plae vae, i ko bude od vatre udaljen i u Dennet uveden - taj
je postigao ta je elio; a ivot na ovome svijetu je samo varljivo nasladivanje."
(Ali 'Imran: 1 85) .
Tumaenje: ovo je tvrdnja u pogledu realnosti koja e zadesiti sva stvorenja,

bez izuzetka, jedino je Uzvieni Allah, Vjeni, ivi. U ovom smislu, ovo je
jedna vrsta utjehe, budui da e sva stvorenja/ljudi ovo iskusiti, a ne samo
neki pojedinci. Ajet takoder spominje kratkou ivota na ovom svijetu
uporedujui ga sa ivotom na buduem svijetu.
82
Dr. F".jadA. Husein
"Nijedan ovjek prije tebe nije bio besmrtan; ako ti umre, zar e oni
dovijeka ivjeti? Svako ivo bie smrt e okusiti! Mi vas stavljamo na kunju
i u zlu i u dobru i Nama ete se vratiti." (Enbija': 34-35).
Tumaenje: nikome nije data besmrtnost. Svako e biti iskuan, a zatim

vraen Uzvienom Allahu.
"Svako mo bie e smrt okusiti, i Nama ete se poslije vratiti." (Ankebut 57).
Tumaenje: bolje je povinovati se Allahovim, d.., zakonima jer e te

stii smrt ma gdje se nalazio.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: Poslanik, a.s., rekao je: "Najistinitiji stih

kojijepjesnik kazaoje stih Lebida: Sve mimo Allahaje nitavno!" (Buhari).
Tema: Dani predislamskog neznanja (dahilijjeta).
Aia, r.a., prenosi: "Neki beduini su doli da posjete Poslanika, a.s., i

pitali su ga: 'Kada e nastupiti as?' On je pogledao u najmlaeg medu
njima i rekao: 'Ako ovaj doivi svoju duboku starost, va as e nastupiti. "
Hiam je rekao da je on, a.s., za 'as' mislio na njihovu smrt." (Buhari) .
Tema: Neizbjenost smrti.
Ajeti/hadisi jasno naglaavaju neizbjenost smrti koja se tako esto

zanemaruje i zaobilazi u ivotu, sve dok ne doemo do njegovog kraja. Oni
uspostavljaju trajnu vezu izmeu smrti i svpenja rauna za djela/ponaanje,
napominju da, ako se povezanost izmeu ovo dvoje razumije na pravi nain,
to e dovesti do znaajnih promjena u ponaanju osobe.
"Ma gdje bili, stii e vas smrt, pa kad bi bili i u visokim kulama.
Ako ih stigne kakvo dobro, oni vele: 'Ovo je od Allaha!', a snae li ih kakyo
zlo, govore: 'Ovo je zbog tebe! ' Reci: 'Sve je od Allaha!' Pa ta je tim ljudima?!
- oni kao da ne razumiju ono to im se govori!" (Nisa': 78).
83
Tumaenje: nema bijega od smrti, bez obzira na to gdje, kome i ta je

uradila osoba u svom ivotu. Ajet se takoder odnosi na optube munafika da
je poslanik Muhammed, s.a.v.s., lo predznak (za budue dogaaje).
"Kada ste vi bili u dolini blioj, oni u daljini daljoj, a karavana nie vas.
O vremenu borbe ne biste se dogovorili i da ste se dogovarali, ali se ona
dogodila da bi Allah dao da se ispuni ono to se moralo dogoditi, da nevjernik
ostane nevjernik poslije oigledna dokaza, i da vjernik ostane vjernik
poslije oigledna dokaza - a Allah doista sve uje i sve zna." (Enfal: 42).
Tumaenje: ovo su detalji vezani za bitku na Bedru kada je Uzvieni Allah

odredio da e islam pobijediti i da e idolopoklonici i mnogoboci biti poraeni.
"Reci: 'Smrt od koje bjeite zaista e vas stii. Zatim ete Onome koji
poznaje i nevidljivi i vidljivi svijet vraeni biti i On e vas o onome to ste
radili obavijestiti'." (Dumu'a: 8).
Tumaenje: ovo treba razumjeti isto kao navedeni 78. ajet sure Nisa'.
"Allah, sigurno, nee ostaviti u ivotu nikoga kome smrtni as njegov

dode; a Allah dobro zna ono to vi radite." (Munafikun: l l).
Tumaenje: kada doe momenat smrti nikom nee biti data odgoda.
Ajeti opetovano naglaavaju neizbjenost smrti, podstiu da se ona

prihvati, jer je to jedini nain da se s njom nosimo.
Ajet:
"O vjernici, kada vam se priblii smrt, prilikom davanja oporuke neka vam
posvjedoe dvojica pravednih roaka vaih ili neka druga dvojica, koji nisu vai
- ako ste na putu, a pojave se znaci smrti. A ako posumnjate, zadrite ih poslije
obavljenog namaza i neka se Allahom zakunu: 'Mi zakletvu ni za kakvu djenu
neemo prodati makar se radilo i o kakvu roaku i svjedoenje koje je Allah
propisao neemo uskratiti, jer bismo tada bili, doista, grenici'." (Ma'ide: 106).
84
Dr. FnjadA. Husein
Tumaenje: ovo su pravila u pogledu ostavljanja oporuke i uzimanja

svjedoka za vrijeme njenog sastavljanja.
Nekada pacijenti mogu osjeati da ne mogu plakati kada su tuni, smatraju

da je to (tuni dogaaj) samo dio ivota i, shodno tome, smatraju da je
neprihvatljivo plakati. Ovo je posebno sluaj s pacijentima muslimanima
koji na to gledaju kao na znak pobonosti, iako je i sami Allahov Poslanik,
s.a:v.s., izraavao alost i tugu u nedaama koje su ga zadesile u ivotu.
Meutim, upotreba rijei "zadesiti" sugerira kontekst jednog oblika potekoe
i tako naglaava prirodnu reakciju (oigledno unutar prirodnih razmjera i
iskljuuje naricanje/histeriju) jer time se tog efekta ne spaavaju drugi roaci.
Hadis:
Prenosi se da je Dabir, r.a. , rekao: "Tri dana prije njegove smrti uo

sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Svako od vas treba eljeti da
ga smrt zadesi kada se iskreno nada Allahvoj milosti." (Muslim) .
Tema: Knjiga o denazi.
Hadis govori o ispravnom stavu (i ak o momentu smrti) budui da

strah od smrti moe obuzeti osobu to moe biti vid kazne za neije grijehe.
Takoer, naglaava vanost nade u milost, jer ak i u ovakvom konanom
stanju to je vano.
ODBRAMBENI MEHANIZMI MOGU ZNAITI

GUBITAK, A NE POSTIZANJE CILJA
Nesvjesna odbrana od emotivne ranjivosti kroz kognitivne/emotivne/

bihevioralne strategije je (tj . odbrambene mehanizme) svakako funkcionalno
u odravanju stabilnosti i razvijanju osjeaja kontrole nad kriznim situacijama.
U nekim sluajevima, meutim, to moe postati trajniji, osobni stil interakcije,
to, naravno, ovisi o stepenu ukljuene svijesti. Postoji, naravno, i :z:atitna,
vie nego zlonamjerna funkcija. Ipak, problem se javlja kada se odbacuju
85
okolnosti iz ivotne sredine, posebno kada se odbrana sukobljava s

emocionalnim potrebama drugih. U takvim sluajevima odbrana vie pravi
problem nego to donosi rjeenje.
Ajet:
"Koji kre ve vrsto prihvaenu obavezu prema Allahu i prekidaju

ono to je Allah naredio da se odrava, i prave nered na Zemlji; oni e
nastradati." (Bekare: 27).
Tumaenje: ovdje se opisuju posljedice ponaanja munafika.
Ovaj ajet upozorava pojedince na zaarani krug koji se stvara kroz neije
odbrambene mehanizme. Pacijenti mogu biti nesvjesni uzaludnosti svoje
odbrane, jer misle da im to pomae da preive svakodnevni ivot i da istovremeno
mogu dugorono rijeiti probleme. Meutim, esto nisu svjesni injenice da
to moe nanijeti tetu jedino njima. lanovi porodice obino nastavljaju sa
svojim ivotima i vezama i naprosto mogu biti potpuno nesvjesni stepena patnji
i oekivanja pacijenta.
Ajet:
"I povode se za onim to su ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali.

A Sulejman nije bio nevjernik - ejtani su nevjernici: uili su ljude vradbini
i onome to je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu.
A njih dvojica nisu nikoga uili dok mu ne bi rekli: "Mi samo iskuavamo,
i ti ne budi nevjernik! I ljudi su od njih dvojice uili kako e mua od
ene rastaviti, ali nisu mogli time nikome bez Allahove volje nauditi. Uili
su ono to e im nauditi i od ega nikakve koristi nee imati iako su
znali da onaj koji tom vjetinom vlada nee nikakve sree na onome
svijetu imati. A doista je jadno ono za to su se prodali, kada bi samo
znali!'' (Bekare: 1 02).
Tumaenje: magija je postojala i prije pojave poslanika Sulejmana, a.s.

Kur'an spominje kazivanje o dvojici meleka Harutu i Marutu koji su poslani
86
Dr. FnjadA. Husein
da iskuaj u ljude time to e im ponuditi da ih podue arobnjatvu i tome

kako je samo arobnjatvo nevjernitvo. Jedan od razloga za koritenje arolije
je elja da se razdvoje suprunici, ali ak i tad, ovo se moe desiti samo uz
dozvolu Uzvienog Allaha.
Ajet pomae da se osoba opomene u vezi s vanosti razmiljanja o razlozima

koji stoje iza odluka. Pacijenti mogu eljeti da se dre sistema vjerovanja koji
je tetan i psiholoki i socijalno. esto, oni "kupuju svoju sreu" znajui da
e to biti privremeno, da e kasnije uslijediti gubitak i da e sebi govoriti:
trebao sam znati... znao sam to, ali..., sad je to oigledno, zato to nisam onda
vidio? ... Ovo ukazuje na nedostatak razumijevanja implikacija usvaj anja
vjerovanja/ponaanja koji uzrokuju ove probleme.
Ajet:
"Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju

neim to malo vrijedi - na onome svijetu nikakva dobra nee imati,
Allah ih nee ni osloviti, niti e na njih, na Sudnjem danu, panju obratiti,
niti e ih oistiti - njih bolna patnja eka. Neki od njih uvijaju jezike svoje
itajui Knjigu da biste vi pomislili da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i
govore: 'To je od Allaha!' - a to nije od Allaha; i o Allahu svjesno govore
lai." (Ali 'lmran: 77-78).
Tumaenje: za one koji svoj zavjet prema Uzvienom Allahu kre nema
udjela na buduem svijetu, jer oni daj u prednost ivotu na ovom svijetu u
odnosu na onaj . Jevrej i su u ono vrijeme mijenjali znaenje kur'anskih rijei
kako bi prevarili neuke ljude i svoje vlastite rijei ubacili u Kur'an.
"Djela nevjernika u Gospodara njihova nalik su na pepeo koji vihor

u olujnom danu raznese; nee moi oekivati nikakvu nagradu za djela
koja su uinili, to e teka propast biti!" (Ibrahim: 1 8).
87
Tumaenje: za djela nevjernika koji odbacuju Uputu Uzvienog Allaha

i Njegovog poslanika, a.s., kae se da imaju nitavne temelje. Oni nee dobiti
nikakvu nagradu za svoja djela/ponaanje isto kao to od pepela baenog u
vjetar nita ne ostane. Ovako se oznaava njihova zabluda.
"I ne budite kao ona koja bi svoju predu rasprela kad bi je ve bila
vrsto oprela, i ne sluite se zakletvama svojim da biste jedni druge
prevarili samo zato to je jedno pleme mnogobrojnije od drugog. Allah
vas time samo iskuava, a na Sudnjem danu e vam, doista, objasniti ono
oko ega ste se razilazili." (Nahl: 92).
Tumaenje: neka ena je ivjela u Mekki koja je prela preu, zatezala je i

zatim raspredala. Ashab Zejd, r.a., njen je postupak opisivao kao "postupak onog
ko prekri obeanje (dato Allahu) nakon to ga je dao". "Raspredanje" se u ovom
ajetu oznaava kao izdaja.
"One koji su od vjere svoje otpali, poto im je bio jasan Pravi put,
ejtan je na grijeh navodio i lanu im nadu ulivao." (Muhammed: 25).
Tumaenje: osuuje se apostazija (otpadnitvo od vjere) kada ejtan
prikazuje nevjerovanje kao neto dobro.
Hadis:
Ebu-Bekr, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., tri puta je ponovio: Hoete li da

vas obavijestim o najveim grijesima? Oni odgovorie: "Hoemo, Allahov
Poslanie." On ree: Pripisivati Allahu druga i biti neposluJan roditeljima.
Poslanik, a. s., onda se uspravio, a bio j e naslonjen (na jastuk) i rekao:
' Upozoravam vas na laan govor (lano svjedoenje)'. To je ponavljao
tako dugo da smo poeljeli da prestane." (Buhari) .
Tema: ta se govori lanom svjedoenju?
Ajeti/hadisi nagovjetavaj u uzaludnost odabiranja beskorisne strategije

umjesto uinkovite samo da bi se odravao odbrambeni mehanizam, a ne
uzimaj u se u obzir negativni efekti koje to moe imati. Ovo moe uzrokovati
88
Dr. PojatiA. Husin
da pacijent izgubi smjer ili da mu to, naprosto, bude teko za odravanje jer
je temelj toga veoma slab.
Ajet:
"I neka vam zakletva Allahom ne bude prepreka u ispravnom ivotu,

na putu estitosti i u nastojanju da pomirite ljude. A Allah sve uje i
-
sve zna." (Bekare: 224).
Tumaenje: navodi se zabrana naputanja injenja dobrih djela. Uzvieni

Allah je o svemu obavijeten uprkos opravdanjima koja se daju drugima.
Ajet opisuje proces i tetu koju karakteru pravi iskoritavanje informacija

za svoje svrhe, osoba moe biti ubijedena da je njena pozicija ispravna ili da ne
eli da se suoi s posljedicama koje ukljuuje promjena njenog stava. est je
sluaj da pacijenti naginju ka onom dokazu koji podupire njihovu tvrdnju, ak
i ako on ne moe podnijeti kritiku. Kad u tome doive neuspjeh, kako stoji u
navedenom ajetu, pacijenti mogu citirati neki snaniji izvor i praviti neke nejasne
asocijacije u pogledu izvora i njihovih argumenata, ak i kada injenice ne
podupiru njihovu poziciju.
Ajet:
"Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas uhvatio,
a drugi su se brinuli samo o sebi, mislei o Allahu ono to nije istina, kao
to pagani misle govorei: 'Gdje je pobjeda koja nam je obeana?' Reci: 'O
svemu odluuje samo Allah!' Oni u sebi kriju ono to tebi ne pokazuj u. 'Da
smo za bilo ta pitali', govore oni, 'ne bismo ovdje izginuli'. Reci: 'I da ste u
kuama svojim bili, opet bi oni kojima je sueno da poginu na mjesta pogibije
svoje izili, da bi Allah ispitao ono to je u vaim grudima i da bi istraio ono
to je u vaim srcima - a Allah zna svaije misli. '" (Ali 'Imran: 1 54).
Tumaenje: vjernici su pali u miran san nakon to su bili uznemireni za

vrijeme bitke na Uhudu. Drugi - ovim se misli na munafike koji se nisu slagali
s Istinom. Uzvieni Allah je otkrio tajne koje su skrivene u njihovim srcima
kao i misli koje su skrivali od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
. 89
est je sluaj da su pacijenti uznemireni i da okrivljuju Uzvienog Allaha

za svoju situaciju, a ne razmiljaju kako njihove vlastite strategije mogu rezultirati
negativnim uinkom na njihovu vjeru i njihovu vezu sa Stvoriteljem.
Ajet:
"Oni koji, mimo Allaha, zatitnike uzimaju slini su pauku koji sebi
isplete kuu, a najslabija je kua, uistinu, paukova kua, neka znaju!"
(Ankebut: 4 1).
Tumaenje: ciljevi idolopoklonika se uporeuju s paukovom kuom/

mreom koja je zbog svoje njenosti/krhkosti daleko od toga da je korisna.
Kada bi oni bili svjesni ovoga; ne bi uzimali nijednog boga pored Uzvienog
Allaha.
"Reci: 'Dola je istina, a lai je nestalo!'" (Sebe': 49).
Tumaenje: Istina i Allahov zakon su doli, a la je iezla.
Ajet ukazuje na krhkost nekih odbrambenih mehanizama, koji, uprkos

njihovoj kreativnosti i originalnosti, doivljavaju slom kada se testiraju, jer oni
sutinski negiraju realnost (bez obzira na korist koju prividno donose) . Ovo se
esto deava na terapeutskim sesijama.
BOIJA ODREDBA
Sudbina igra snanu ulogu u terapiji kada se pokuavaju razumjeti

nasumini, traumatini ivotni dogaaji kao to su prirodne katastrofe,
nesree, n,apadi i sl. i ona je nekada jedino mogue objanjenje. Vjerovanje
u sudbinu olakava prihvatanje iskustva i omoguava pacijentu filowfsko i
emocionalno distancir pogled na iskustvo.
90
Dr. FrjadA. Husin
Ajet:
"I povode se za onim to su ejtani o Sulejmanovoj vladavini kazivali. A

Sulejman nije bio nevjernik - ejtani su nevjernici: uili su ljude vradbini i onome
to je bilo nadahnuto dvojici meleka, Harutu i Marutu, u Babilonu. A njih dvojica
nisu nikoga uili dok mu ne bi rekli: 'Mi samo iskuavamo, i ti ne budi nevjernik!'
l- ljudi su od njih dvojice uili kako e mua od ene rastaviti, ali nisu mogli
time nikome bez Allahove volje nauditi. Uili su ono to e im nauditi i od
ega nikakve koristi nee imati iako su znali da onaj koji tom vjetinom vlada
nee nikakve sree na onome svijetu imati. A doista je jadno ono za to su se
prodali, kada bi samo znali!" (Bekare: 102).
Tumaenje: arobnjatvo je postojalo jo prije vremena Sulejmana, a.s.

Ajet navodi kazivanje o dvojici meleka Harutu i Marutu koji su poslani ljudima
kako bi ih pouavali aroliji kao i da je samo bavljenje arobnjatvom nevjernitvo.
Jedan od razloga zbog kojeg se ljudi bave arobnjatvom je razdvajanje suprunika,
ali, ak i tad takvo neto se moe desiti jedino ako to Uzvieni Allah hoe. (za
dodatnu diskusij u oko razliitih tumaenja ovih ajeta preporuuje se itatelju
da pogleda originalni tekst od Ibn Kesira) .
''Allah j e - nema boga osim Njega - ivi i Vjeni! Ne obuzima Ga ni

drijeme ni san! Njegovo je ono to je na nebesima i on to je na Zemlji!
Ko se moe pred Njim zauzimati za nekoga bez doputenja Njegova?! On
zna ta je bilo i prije njih i ta e biti poslije njih, a od onoga to On zna -
drugi znaju samo onoliko koliko On eli. Mo Njegova obuhvaa i nebesa
i Zemlju i Njemu ne dojadi odravanje njihovo; On je Svevinji, Velianstveni!"
(Bekare: 255).
Tumaenje: ovaj ajet se opisuje kao najuzvieniji ajet u Allahovoj Knj izi.
On spominje Allahovo najuzvienije ime el-Hajj - ivi. Takoer, ajet govori
da je On Jedan i jedini Gospodar svih stvorenja, da je ivi i da su sva stvorenja
ovisna o Njemu, dok Njemu nije nita potrebno. On nema nikakvih
nedostataka i Njegova svojstva su potpuna i savrena. Ajet jo ukazuje kako
su stvorenja potinjena odredbi Uzvienog Allaha i da nema nikakvog
posrednika izmeu njih, jer Uzvieni Allah ima savreno znanje. Niko ne
91
moe postii znanje, ako to On ne eli. Opisuje se jo prijestolje Uzvienog

Allaha ime se naglaava Njegova vrhovna vlast.
"I kad su ti nevjernici zamke razapinjaH da bi te u tamnicu bacili ili da

bi te ubili ili da bi te prognali; oni su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer
Allah to najbolje umije." (Enfal: 30) .
Tumaenje: ajet naglaava planove munafika i nevj ernika protiv
Muhammeda, s.a.v.s. Njihov sastanak je zavrio postizanjem dogovora da se
ubije Alejhiselam. Medutim, Uzvieni Allah je objavio taj plan Poslaniku,
a.s., i data mu je dozvola da napusti Mekku i iseli se u Medinu.
Hadis i:
Ibn Mes'ud, r.a., prenosi: Priao nam je Allahov Poslanik, a.s., a on je

istinoljubiv i istinu govori: "ovjek se stvara u utrobi majke etrdeset dana kao
sjeme (nufte). Zatim bude isto toliko vremena zakvaak, pa bude isto toliko kao
komad mesa. Zatim Allah poalje meleka da mu udahne duu i naredi da mu
zapie etri stvari: nafoku, duinu ivota, njegova djela i da li e na ahiretu biti
nesretan ili sretan. Tako mijedinogAllaha, desi se da ovjek radi posao koji
vodi u dennet sve dok ne bude izmedu njega i denneta koliko lakat, pa
ga pretekne ono to mu je zapisano i uini djelo koje vodi u vatru, pa u
nju bude baen! A drugi ovjek radi posao koji vodi u vatru sve dok ne
bude izmedu njega i vatre koliko lakat, pa ga pretekne ono to mu je
zapisano i uini djelo koje vodi u dennet, pa u dennet uJe. (Buhari) .
"
Tema: Meleci.
Imran ibn Husejn, r.a., prenosi: "Neki ovjek je upitao: lahov Poslanie,
mogu li se stanovnici denneta raspoznati (razlikovati) od stanovnika
dehennema?' Poslanik, a.s., odgovorio je: 'Mogu'. Covjek je dalje pitao:
'Zato ljudi ine dobro?' Poslanik, a.s., odgovorio je: 'Svako e raditi djela za
kojaje stvoren da ih ini ili e raditi ona djela koja su mu olakana (tj. svakome
je Uzvieni dao neki talenat, da mu neto ide od ruke) '."
92
Dr. F"iadA. Husein
Tema: Pera su osuena (tj. zapisala su) Allahovo znanje.
Ajeti/hadisi potcrtavaju vanost toga kako se vjerovanje u Boiju odredbu

ne smije potcjenjivati u pogledu uticaja koji ono ima na smanjenje nervoze
(tjeskobe) koja slijedi nakon dogaaja u ivotu. Ovdje vjerovanje omoguava da
pacijent postane koncentrisan na postizanje vie moguih rjeenja, a ne na
problem, jer se ovdje navodi da e se dogoditi ono to je ve zapisano. Zbog
toga, ne postoji druga opcija osim da se osoba uhvati u kotac sa situacijom, a
ne da prieljkuje da se takvo neto nije dogodilo, jer je Allahova vlast vrhovna,
a ne ljudska, s tim da je ljudima data sloboda volje. Naravno, uvijek postoji
reakcija poraza, pasivnosti i beznaa kada pacijenti razmiljaju o ovome, ipak,
ovo ne treba ugasiti nadu pa da se osoba prestane truditi, jer samo Uzvieni
Stvoritelj zna, ta, kako i kad e se zavriti za nekog. Dakle, treba zadrati nadu.
Ajeti:
"Ako te od Allaha neka nevolja pogodi - pa, niko je osim Njega ne

moe otkloniti; a ako ti kakvo dobro podari - pa, samo je On Svemoni."
(En'am: 17) .
Tumaenje: samo Uzvieni Allah moe dati neku korist i zatititi stvorenje
od tete.
"Reci: 'Dogodie nam se samo ono to nam Allah odredi, On je

Gospodar na.' I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju!" (Tevba: 5 1).
Tumaenje: ajet je odgovor kojeg je Uzvieni Allah dao Muhammedu,

s.a.v.s., u pogledu neprijateljstva munafika kojeg su ispoljavali prema njeu.
Ajeti odgovaraj u na zato ja/zato meni pitanja koja se nameu osobi

nakon svakog traumatinog dogaaja u ivotu kao to su nesree i tuni
dogaaji. U sutini, odgovor je zato ne. Pacijenti esto pretpostavljaj u da se
problemi deavaju drugim ljudima, zaboravljajui da, zapravo, za sve ostale
ljude, oni su drugi ljudi, i da se ivotni problemi/tekoe deavaju svakome,
a ne samo drugim ljudima.
93
RAZVOD/BRANI PROBLEMI
Razvod se esto ini jo gorim naprosto zbog nejasnih namjera/razloga

za njega, to rezultira da strane kanjavaju jedna drugu tokom procesa.
Ajeti:
"Kada pustite ene, onda ih, prije nego to ispune njima propisano
I
vrijeme za ekanje, ili na lijep nain zadrite ili ih velikoduno otpremite.
ne zadravajte ih da biste im uinili nasilje; a onaj ko tako postupi -
ogrijeio se prema sebi. Ne igrajte se Allahovim propisima i neka vam je
.
na umu blagodat koju vam Allah daje, i Knjiga, i mudrost koju vam
objavljuje, kojom vas savjetuje. Allaha se bojte i da Allah sve zna - na umu
imajte!" (Bekare: 23 1).
Tumaenje: pravila se odnose na to da razvod treba biti takav da se

naglasak stavi na blagost, bez obzira da li se ponitava brak ili se deava razvod.
Pravila se posebno odnose na:
a) davanje odgovora mukarcu koji da razvod eni, a zatim je eli vra

titi, treba saekati period ekanja (iddet),
b) one mukarce koji tvrde da su eni izjavili razvod braka u ali.
"O Vjerovjesnie, kada htjednete ene pustiti, vi ih u vrijeme kada su

iste pustite, a onda vrijeme koje treba proi b rojte i Allaha, Gospodara svoga,
bojte se. Ne tjerajte ih iz stanova njihovih, a ni one neka ne izlaze, osim ako
oito sramno djelo uine. To su Allahovi propisi. Onaj koji Allahove propise
kri - sam sebi nepravdu ini. Ti ne zna, Allah moe poslije toga priliku
pruiti. I dok traje vrijeme odreeno za ekanje, vi ih ili na lijep nain
zadrite ili se velikoduno od njih konano rastavite i kao svjedoke dvojicu
vaih pravednih ljudi uzmite, i svjedoenje Allaha radi obavite! To je savjet
za onoga koji u Allaha i u onaj svijet vjeruje - a onome koji se Allaha boji,
On e izlaz nai." (Talak: 1-2) .
94
Tumaenje: propisi se odnose_ na praktino provodenje procesa razvoda, u

zavisnosti od razloga, uzimajui u obzir granice neijeg ponaanja. Ajet specificira
period kojeg ena treba provesti u kui tokom kojeg odgovornost za izdravanje
pada na mua. Takoder, naglaava mudrost propisa da ena period ekanja
provede u kui mua, jer se time poveava mogunost pomirenja.
"Njih ostavite da stanuj u tamo gdje i vi stanujete, prema svoj im

mogunostima, i ne inite im tekoe zato da biste ih stijesnili. Ako su
trudne, dajte im izdravanje sve dok se ne porode, a ako vam djecu doje,
onda im dajte zasluenu nagradu sporazumjevi se medusobno na lijep
nain. A ako nastanu razmirice, neka mu onda druga doj i dijete." (Talak: 6).
Tumaenje: navode se detalji u pogledu razvoda kada je ena trudna

naglaavajui da ena ima pravo da udobno ivi, u skladu s imovinskim
mogunostima, da ih se ne smije tretirati kao bolesne, da ima pravo na izdravanje
sve dok se ne porodi (ako je razvod neopoziv). eni se daje mogunost da uzme
nadoknadu za dojenje djeteta.
Pravda u ovim ajetima je podsjetnik da nekada igramo igre s ozbiljnim

problemima. Takoder, navode upozorenje onim ljudima koji istrauj u i
pokuavaju da potaknu razvod zbog svojih interesa, a ne zbog koristi za tu
vezu. Ukazivanje na tetu je vano, jer kad se sve sabere, ova ponaanja su,
generalno, izvor nerijeenog aljenja i krivice. est je sluaj da parovima nije
jasno koja je svrha njihovog razvoda, nekad se koristi kao prijetnja ili oblik
drutvene kontrole gdje, zapravo, i ne postoji namjera da se kroz taj in ide
do kraja (u konanici se ne eli razvod) . Destruktivnost i uzaludnost ovakvog
pristupa u postizanj u eljenog cilja se obino previdi.
Ajet:
"Majke neka doje djecu voju pune dvije godine onima koji ele_ da
dojenje potpuno bude. Otac djeteta ih je duan prema svojoj mogunosti
hraniti i odijevati. Niko neka se ne zaduuje iznad mogunosti svojih: majka
ne smije trpiti tetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I
nasljednik je duan sve to. A ako njih dvoje na lijep nain i sporazumno
95
odlue dijete odbiti, to nije grijeh. A ako zaelite da djeci svojoj dojilje naete
- pa, nije grijeh kada od srca ono to ste naumili dadete. Allaha se bojte
i znajte da Allah dobro vidi ono to radite." (Bekare: 233).
Tumaenje: ovo su dodatni propisi u vezi s razvodom kada je ena trudna.

Period dojenja su samo dvije godine i dozvoljena je materijalna nadoknada
prema finansijskim mogunostima. Takoer, daje se uputa kako izbjei
nanoenje tete ili postizanje osvete za ovo vrijeme. Odvikavanje djeteta treba
biti u skladu s obostranim sporazumom.
Ajet znaajno potcrtava sluajeve kada se djeca koriste kao oblik kontrole
ili kanjavanja za vrijeme razvoda, ime se prisiljava jedan roditelj da bude
bez djeteta, dok je ovako s oba, ili se, zapravo, dijete koristi kao instrument
komunikacije izmeu roditelja. Ajet stavlja na znanje injenicu da je otac
jednako izloen ovom iskustvu kao i majka. Ovo je vano zato to se obino
pretpostavlja da su jedino ene te koje pate tokom razvoda.
Ajeti:
"O vjernici, zabranjuje vam se da ene kao stvari nasljeujete, preko volje
njihove, i da im tekoe priinjavate, s namjerom da neto od onoga to ste
im darovali prisvojite, osim ako budu oito zgrijeile. S njima lijepo ivite!
A ako prema njima odvratnost osjetite, mogue je da je ba u onome
prema emu odvratnost osjeate Allah veliko dobro dao. Ako hoete da
jednu enu pustite, a drugom se oenite, i jednoj od njih ste dali mnogo
blaga, ne oduzimajte nita od toga. Zar da joj to nasilno oduzmete, inei
oigledan grijeh? Kako biste mogli i oduzeti to kada ste jedno s drugim
ivjeli i kada su one od vas vrstu obavezu uzele." (Nisa': 1 9-21).
Tumaenje: prije pojave islama, kada muka osoba umre, njegova supruga
se pridodaje njegovoj porodici kao nasljedstvo, oni su s njom mogli raditi
ta im je volja, imali su vie prava nad njom od njene vlastite porodice.
Objavljeni ajeti su objavljeni da nedvosmisleno isprave ponaanje prema
obudovjelim i razvedenim enama. Ovo podrazumijeva da se prema eni
treba ponaati blago, uljudno, bez obzira na obiaje koje imaju. Takoer,
96
Dr. FerjadA. Husein
navodi se zabrana uzimanja nazad vjenanog dara (mehra), ako se uzme u

obzir razvod, jer je to vjenani (brani) dar eni.
Period u kojem se razvod smatra oigledno najstresnijim, posebno kada

postoji gorina, vrijeme je kada je svaki partner spreman da optuuje i kanjava
drugu stranu. Ajeti upozoravaju suprunike u ovim situacijama da je nekada
srea u vezi bila dovoljna da doe do sklapanja braka. Dalje sugeriraju da se
oni vrate ovakvom stilu komunikacije, ak i ako je rastava/razvod neizbjean.
Zaista, ovo je jedna tehnika koja se esto predlae za vrijeme terapije u okviru
branog savjetovanja - da se vrate onom ponaanju koje je zdruilo par na
poetku/u lijepim trenucima njihove veze. Ajeti naglaavju da neprijatne
situacije nuno ne iziskuju neprijatno ponaanje.
Ajet:
''A ako se bojite razdora izmedu njih dvoje, onda poaljite jednog
pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njene porodice. Ako oni
ele izmirenje, Allah e ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je
obavijeten!" (Nisa': 35).
Tumaenje: predlae se sastanak dvaju pomiritdja, ako postoji bojazan od

mogueg otuenja, jer Uzvieni Allah najvie voli pomirenje.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Allahjeprimio moju dovu
da oprosti ono to sejavi u srcima mojih sijedbenika, ako to ne urade. " (Buhari).
Tema: ta se govori o osloboenju roba ili razvodu iz pogreke ili zaborav?
Pacijenti esto oklijevaju da ukljue druge ljude u svoje brane nesporazume,

iako, kako to ajet navodi, to moe biti ue spasa. Bez obzira na to kakav ishod
bude, brani par makar moe biti siguran da je donio opravdanu odluku.
Pored toga, kada je izjava o razvodu izreena u srdbi, kako hadis naglaava,
a to podrava i navedeni ajet, pomirenje je uvijek mogue.
97 .
Hadis:
Od Ummu Kulsum bint 'Ukbe ibn Ebi Mu'ajt, koja je bila jedna od
prvih muhadirki koja je dala prisegu vjernosti Poslaniku, a.s., prenosi se da
je ula Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koj i je rekao: Nije laac onaj koji nastoji
izmiriti ijude, pa prenese dobro ili kae dobro (lijepu rije) od sebe, u ciiju njihova
izmirenja. Ibn ihah je rekao: "Nisam uo da je ljudima dozvoljeno lagati
osim u tri sluaja: u ratu, radi izmirenja ljudi i u razgovoru izmedu ene i
njenog mua." Takoder se prenosi da je ona rekla: "Nisam ga ula da dozvoljava
la u bilo emu izuzev ovo troje." (Muslim).
Tema: Knjiga dobroinstva i jaanja meuljudskih veza.
Posljednji hadis upowrava da gdje je pomirenje ulog, dozvoljeno je ak

slagati kako bi se ono postiglo, uz Allahovu pomo. Ovim se takoder naglaava
prioritet postizanja pomirenj a u odnosu na rastavu ili razvod.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko vjeruje u

Allaha i Sudnji dan neka ne uznemirava svoga komJiju. Aja vam naredujem
da vodite brigu o enama, jer su one stvorene od krivog rebra, a najkrivlji
dio rebraje njegov gornji dio, ako gapokuJaJ ispraviti, slomiega, a ako ga
ostavi ostae kriv, zato vam naredujem da vodite brigu o enama. (Buhari).
Tema: podsticanje na vodenje brige o enama.
Hadis jasno naglaava vanost dozvoljavanja osobama (u ovom sluaju

enama) da odravaju (enstvene) osobine koje su im priroene i da se od njih
ne oekuje da rade neto to je suprotno njihovoj prirodi. Vanost ovog savjeta
lei u injenici da oekivanja u pogledu spolnih uloga (mukih - enskih
poslova) esto izazivaj u brane probleme i ajet upowrava parove na ovo.
98
Dr. FerjadA. Husein
Ajeti:
''A ako se njih dvoje ipak rastave, Allah e ih, iz obllja Svoga, neovisnim
uiniti - Allah je neizmjerno dobar i mudar." (Nisa: 1 30).
Tumaenje: gubitak kojeg neko pretrpi zbog razvoda Uzvieni Allah e

nadomjestiti boljom vezom.

"O Vjerovjesnie, reci sunjima koji se nalaze u rukama vaim: "Ako

Allah zna da u srcima vaim ima bilo ta dobro, dae vam bolje od onoga
to vam je uzeto i oprostie vam." - A Allah prata i milostiv je." (Enfal: 70).
Tumaenje: zarobljenicima sa Bedra obeano je neto bolje nego ono

to su izgubili, ako postanu pravovjerni. Ajet se takoer odnosi na ashabe
Poslanika, a.s., koji su rtvovali svoj imetak da e im biti dato vie nego to
su izgubili.
Parovi esto ostaju zajedno jednostavno zbog udobnosti (navike), plaei

se da su prestari da rade na novoj vezi, a ne elei da ostanu sami. Ajeti ukazuju
da razlozi za razvod moraju biti jasni nakon to osoba donese odluku te da
osoba treba biti uvjerena da e Uzvieni Allah svakoj osobi obezbijediti neto
bolje. To ohrabruje osobu da bude samouvjerena u pogledu svojih odluka
koje se ine veoma tekim i da se ne rtvuje samo zbog straha od gubitka (da
se ne boji da e ostati sama):
Hadis:
Ebu-Bekr, r.a., prenosi: uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao:

''Kada se dvoje muslimana susretnu sa svojim maevima, ubica i ubijeni
e biti u *ztri". Rekoe: O, Boijiposlanie, slaemo se sa statusom ubice,
"
medutim, ta je tu kriv ubijeni?" Odgovori: "1 on je nastojao da ubije
svog druga. " (Buhari).
99
. . TERAPIJA KROZ KUR'AN I HADIS
Tema: govori se o izjavi Uzvienog Allaha: 'o se dvije skupine vjernika

sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih ipak uini nasilje drugoj, onda se
borite protiv one koja je uinila nasilje sve dok se Allahovim propisima ne
prikloni. Pa a,ko se prikloni, onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni;
Allah, zaista pravedne voli." (Hudurat: 9).
Hadis veoma otro naglaava kako se dvije osobe mogu takmiiti u

neemu to je kazna za obje strane.
Pijenje alkohola i kockanje
Opasnost pijenja i kockanja u pogledu neije fizike i psihike dobrobiti

je oigledna, to moe ii ak dotle da postane ovisnost.
Ajeti:
"Pitaju te o vinu i kocki. Reci: 'Oni donose veliku tetu, a i neku

korist ljudima, samo je teta od njih vea od koristi."' I pitaju te koliko
da udjeljuju. Reci: 'Viak!' Eto, tako vam Allah objanjava propise da biste
razmislili." (Bekare: 2 1 9).
Tumaenje: alkohol i kockanje imaju efekte koji su suprotni vjeri i

razumu. Iako u njima moe biti neka korist, ona je iskljuivo materijalna.
Alkohol moe uticati na probavljanje hrane, na racionalno razmiljanje i
uivanje u okusu. Zaraivanje putem kockanja se moe troiti na porodicu.
Meutim, ove koristi nadmauje teta koju ove stvari donose.
"O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne

stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite.
ejtan eli da pomou vina i kocke unese medu vas neprijateljstvo i
mrnju i da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa
hoete li se okaniti?" (Ma'ide: 90-9 1).
Tumaenje: Uzvieni Allah zabranjuje muslimanima da piju alkohol i

da kockaju. Predislamski Arapi su imali obiaj da kockaju, da koriste
1 00
Dr. Ftrjad A. Hustin
kocku pri donoenj u odluka i da piju alkohol. Objavom islama obje ove
vrste ponaanja su zabranjene. Posljednji ajet zavrava prijetnj o m i
upozorenjem da se ova ponaanj a moraju promijeniti i da osoba treba
razumj eti efekte ovih poroka na neij u vjeru i razum. Pacij enti esto vode
rasprave da njihovo beskorisno ponaanje "ini da se opuste" ili "da
pobjegnu" {od problema) . Medutim, ajet iz sure (Bekare: 2 1 9) podsjea
da, iako u ovim stvarima moe biti neka korist, oigledno je da su i pijenje
i kockanje u cjelini destruktivni i za fiziko i za psihiko zdravlje kao i za
imovinu, ak i na nivou kada osoba nije ovsna o tome. Ali, na patolokom
nivou pacijenti obino pretrpe trajnu tetu po zdravlje, doive raspad
(gubitak) porodice, prijatelja i postanu ovisnici.
Uinkoviti stilovi drutvene interakcije/komunikacije
Identificiranje neijeg stila komunikacije je klju za primjenu strategije

ponaanja kao i za postiZanje trenutnog uspjeha. Medutim, iz straha od neuspjeha
pacijenti esto ispoljavaju stil agresije i kontrole kada pogreno mislei da e
on biti djdotvorniji, na primjer, ne razlikujui povjerenje/stabilnost i arogantnost/
agresiju. Ljepota primjera u slijedeim hadisima je u tome to otkriva da je
ljudska priroda takva da, kada god se neki o_d njih citira, osoba provjerava (u
sebi) koliko oblika tih ponaanja ima kod sebe. Jasno je da ovo moe biti od
koristi kada osoba razmilja o svom ponaanju, a ujedno joj daje i ciljeve kojima
treba teiti. Napomena: postizanje ovih ciljeva nije nimalo lahko gdje su okolnosti
teke, ali, ak i u takvim okolnostima pacijenti/osobe se ohrabruju da budu
"na visini zadatka''.
Ajet:
"I kada smo od sinova Israilovih zavj et uzeli da ete se jedino Allahu
klanjati, i roditeljima, i blinjima, i siroadi, i siromasima dobroinstvo
initi, a ljudima lijepe rijei govoriti i molitvu obavljati i zekat davati, vi
ste se poslije, izuzev vas malo, izopaiti i zavjet iznevjerili." (Bekare: 83).
Tumaenje: ovdje se govori o zavjetu kojeg je Uzvieni Allah uzeo od

sinova Isra'ilovih u pogledu izvravanja naredbi te kak<_> su se oni, svjesno,
101
okrenuli protiv Uzvienog Allaha i upute u pogledu vjerovanja u Jednog Boga

(monoteizma) . Nakon obaveza prema Uzvienom Allahu dolaze obaveze
prema stvorenjima, na prvom mjestu prema roditeljima i rodbini, kao i prema

ranjivim lanovima drutva.
Hadis:
Ebu-Zerr, r.a., prenosi: Upitao sam Poslanika, a.s.: "Koje je djelo najbolje?"
On je odgovorio: "Vjerovanje u Allaha i borba u Njegovo ime. " Zatim sam
pitao: "Koje je najbolje oslobaanje roba?" On je odgovorio: "Oslobadanje
roba koji je najskupiji i najdrai njegovom gospodaru. " Rekao sam: ''A ako
sebi to ne mogu priutiti?" Ree: "Pomozi onome koji moe ili oslobodi
drugog (jeftinijeg)!" Rekoh: ''A ako nisam u stanju?" Ree: "Potedi ljude
zla, jerje to sadaka za tebe!" (Buhari) .
Tema: Koje je najbolje oslobaanje roba?
U odreenim okolnostima pacijentima se savjetuje da kanaliu svoju

agresiju ili energiju u neto to je praktini korisno, ako to je humanitarni rad
ili pomaganje nemonim ljudima, starijim osobama ili djeci itd. Navedeni ajet/
hadis daje ovaj savjet kao direktnu instrukciju, jer je poznato da takva iskustva
mogu kontekstualizirati potekoe koje drugi vide kao nepremostive. Dalje se
savjetuje da "govori istinu" i to je standard prema kojem. pacijent moe mjeriti
govor drugih. Kada su pacijenti pod uticajem svojih negativnih pretpostavki
o drugima, to vodi ka neistinitom govoru i vjerovanju te osobe. Ovaj savjet Je
dobar primjer alternativnog samopreispitivanja osobe u vezi s govorom koji se
moe koristiti kako bi se osiguralo da pacijenti ne izbjegavaju ovaj problem.
Ajeti:
''A ako ih pustite prije nego to ste u odnos s njima stupili, a ve ste im
vjenani dar odredili, one e zadrati polovinu od onoga to ste odredili, osim
ako se ne odreknu ili ako se ne odrekne onaj koji odluuje o sklapanju braka;
a ako se odreknete, to je blie estitosti. I ne zaboravite da jedni prema
drugima velikoduni budete, ta Allah zaista vidi ta radite." (Bekare: 237):
1 02
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: ena ima pravo na svoj vjenani dar, ako je razvedena, prije
konzumacije braka, osim ako ona to odbije i oslobodi mua od bilo kakve daljnje
finansijske obaveze. Mu je taj koji odrava branu vezu, jer je mukarac zatitnik/
predstavnik ene. Ipak, on se ne moe mijeati u njena prava bez njene dozvole,
na kraju on odluuje o pomirenju ili razvodu u praksi. Jo jednom se savjetuje
blagost u ponaanju.
Ajeti:
"Lijepa rije i izvinjenje vrjedniji su od milostinje koju prati vrijeanje.

,,
- A Allah nije .ni o kome ovisan i blag je. (Bekare: 263) .
Tumaenje: pohvaljuju se osobe koj e dijele sadaku, ali se ne prigovara

onima kojima je data sadaka (ne podsjea ih se da im je data sadaka) . Iz toga
e proistei teta da e se ponititi data sadaka.
"O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a odvraaj
od hrdavih i strpljivo podnosi ono to te zadesi - dunost je tako postupiti.
I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno, jer
Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog. U hodu budi odmjeren, a u govoru
ne budi grlat; ta najneprijatniji glas je revanje magarca!" (Lukman: 1 7-1 9).
Tumaenje: navodi se savjet kojeg je mudri Lukman dao svome sinu: da

obavlja namaz na ispravan nain (kako treba) i u njegovo vrijeme, da ini
dobro i da izbjegava zlo, koliko god je to mogue, da bude strpljiv kada se
nae u nekoj nevolji, jer, ko god ini dobro i izbjegava zlo, neizbjeno e biti
iskuan. Takoer, treba izbjegavati oholost, ne treba na druge gledati kao na
manje vrijedne, treba biti skroman u hodu i ne smije se govoriti povienim
glasom.
"O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su

oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih.
I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge runim nadimcima! O,
kako je runo da se vjernici spominju. podrugljivim nadimcima! A oni
koji se ne pokaju - sami sebi ine nepravdu. O vjernici, klonite se mnogih
1 03
sumnjienja, neka sumnjienja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge

i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede
meso umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato se bojte Allaha,
Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan je." (Hudurat: 1 1 - 1 2).
Tumaenje: spominje se zabrana ismijavanja i podrugivanja drugima,

njihovog vrijeanja i klevetanja, ne smiju ljudi jedni druge nazivati runim
nadimcima, to jest, imenima iz predislamskog perioda. Oteena strana moe
biti draa Uzvienom Allahu. Takoder se navodi zabrana neosnovanog
sumnjienja, uhoenja i ogovaranja koje se poredi s jedenjem mesa te osobe.
Ovo poredenje se koristi da bi se oznailo da je to neprirodno (jesti neije
meso), dakle, za dobro vjere osoba ne smije ogovarati.
"Zato se Allaha bojte koliko god moete, i sluajte i pokoravajte se i

milostinju udjeljujte - za svoje dobro. A oni koji budu sauvani gramzivosti,
bie ti koji e uspjeti." (Tegabun: 1 6).
Tumaenje: ovo je naredba da osoba bude svjesna Uzvienog Allaha

koliko god je to mogue, da ne donosi odluke bez Uzvienog Allaha i Njegovog
Poslanika, s.a.v.s., jer su oni dali izjave ili odluke o stvarima, a ne smije se ni
ignorisati ono to je zabranjeno. Takoder se spominje naredba da se sadaka
daje onima kojima je to potrebno, kao to Uzvieni Allah to ini prema
Svojim stvorenjima.
"I haljine svoje oisti! I kumira se kloni! I ne prigovaraj drei da je

mnogo! I radi Gospodara svoga trpi!" (Muddessir: 4-7).
Tumaenje: navodi se naredba da se oisti odjea to znai: nosi odjeu

koju si kupio dozvoljenom (halal) zaradom, nosi odjeu koja je ista (jer se
idolopoklonici nisu istili), oisti svoje srce i namjere (nijjete). Takoder se
navodi naredba da se ne daju pokloni u nadi da e se dobiti neto zauzvrat.
Biti human i iskren u namjerama Je jednostavan, a ipak snaan stil

interakcije/ponaanja i moe imati impresivan upliv u rjeavanju problema.
Ovo takoder naglaava pravednost u ponaanju, a odvraa od pretjerivanja.
1 04
Dr. FerjadA. Huuin
Kako ajeti sugeriraju, kada su pacijenti tjeskobni, a njihovi roaci uznemireni,

moe se javiti tendencija da postanu agresivni ili da se okrenu ka nekim
pakosnijim oblicima ponaanja, to moe dodatno raspaliti situaciju. S druge
strane, osobe mogu j edne druge podsjeati na usluge/lijepe postupke koje su
jedni drugima inili to e ponititi dobra djela, jer je namjera postala upitna
{proizilazi da je osoba to inila da bi se hvalila time) . Naglasak se stavlja na
lijepe rijei i na korist koja se time stie u pogledu poboljavanja meusobnih
veza, to se uvijek desi, a est je sluaj da ton, a ne nuno sadraj, razgovora
bude uinkovitiji u realiziranju promjene.
Ajeti:
"I Allah im je dao nagradu na ovome svijetu, a na onom svijetu dae im

nagradu veu nego to su zasluili - a All ah voli one koji dobra djela ine."
(Ali 'Imran: 148).
Tumaenje: njima Uzvieni Allah daje pobjedu i lijep zavretak kao i dobro
na ovom svijetu, jer Allah voli one koji ine dobra djela.
"TI lijepim zlo uzvrati, Mi dobro znamo ta oni iznose." (Mu'minun: 96).
Tumaenje: treba se lijepo odnositi prema onima koji ispoljavaju runo

ponaanje, tako e se omekati njihova srca i njihovo neprijateljstvo pretvoriti
u prijateljstvo.
"Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim uzvrati, pa e ti dumanin tvoj

odjednom prisni prijatelj postati. To mogu postii samo strpljivi; to mogu
postii samo vrlo sretni." (Fussilet: 34-35).
Tumaenje: spominje se naredba da se prema osobi koja nam ini zlo

lijepo ophodimo, jer e lijep postupak rezultirati pomirenjem .i ostvarenjem
bliskosti izmeu dvije osobe koje su "neprijatelji", Ajeti, takoer, naglaavaju
da je ovo teko uiniti i da to iziskuje strpljenje, zbog ega slijedi nagrada:
osoba e biti sauvana od ejtana i umanji t e se neprijateljstvo meu ljudima.
1 05
Hadisi:
Derir ibn Abdullah, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Ko nije milostiv
prema drugima niprema njemu se nee imati milosti. " (Buhari) .
Tema: ta je reeno u pogledu iskazivanja milosti prema ljudima i

ivotinjama
(ovaj hadis jasno pojanjava da se korist od milosti kao kvalitete vraa

samoj osobi) .
A' ia; r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Budi smirena,
Aia!Allah voli kadje osoba uljudna i bga u svim stvarima. " (Buhari) .
Tema: biti uljudan i blag u svemu.
Enes ibn Malik, r.a., prenosi: "Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije vrijedao, nije
bio bestidnik i nije proklinjao. Za nekog od nas, koga je za neto htio
ukoriti, samo bi rekao: ta mu je, elo mu se uprailo! (Buhari) .
Tema: Poslanik, a.s., nije bio onaj koji vrijeda nit je bio bestidan.
Ajeti/hadisi podstiu da se to ljepe ponaamo (u svim opisanim oblicima),

to e donijeti mir takvoj osobi budui da ona zna da Uzvieni Allah voli njihova
dobra djela, jer ih je On sam uputio da tako postupaju. Osobe mogu jednostavno
biti zadvoljne time da znaju da su postupile ispravno ili da su uzvratile boljim.
Takva djela esto mogu biti dovoljna da razoruaj u "neprijatelja" .
Hadisi:
Ebu- urejh, r.a., prenosi: "Zaista je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ' Tako
mi Allaha, on ne vjeruje! Tako mi Allaha, on ne vjeruje! Tako mi Allaha,
on ne vjeruje! ' Tada je neko upitao: - Ko to, Allahov Poslanief - On je
odgovorio: 'Onaj iji komJija nije siguran od njegova zla.' " (Buhari) .
106
Dr. Ftrjad A. Husein
Tema: Grijeh osobe od ijeg zla se komija ne osjea sigurnim.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: ''Ko vjeruje
u Allaha i u Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komiju; ko vjeruje u
Allaha i u Sudnji dan, neka velikoduno ugosti svoga gosta; ko vjeruje u
Allaha i u Sudnji dan, neka govori ono toje dobro ili neka uti. (Buhari) .
"
Tema: Ko vjeruje u Allaha i u Sudnji dan ne smije uznemiravati svoga

komij u.
Upozorenje koje nalazimo u ovim hadisima je vano, jer mnogi paijenti

pate od jakog emocionalnog stresa uzrokovanog upravo neslaganjem s
komijama, problemi postaju jo gori kada se ispolje gore navedena ponaanja.
Hadisi upozoravaju da treba biti obazriv u pogledu uticaja koje neije ponaanje
moe imati na druge kao i nae obaveze na ire drutvo.
Ajeti:
"Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni

povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite. Uistinu je divan
Allahov savjet! - A Allah doista sve uje i vidi." (Nisa': 58).
Tumaenje: navodi se naredba da se trai odgovornost od onih kojima

se dalo povjerenje da implementiraju/vode brigu o drutvenim stvarima,
ukljuujui obaveze prema Uzvienom Allahu i one prema ljudima. Ovo se
odnosi na sve povjerene obaveze bilo da su one dokumentovane ili ne. Ako
se ove povjerene stvari/obaveze ne ispune na ovom svijetu, svi dugovi bit e
podmireni na buduem svijetu. Takoder se navodi obaveza pravinosti u
suenju bilo da se radi o nekom laiku ili sudiji.
"Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od

njih ipak uini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je uinila
nasilje sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni,
onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista pravedne
voli." (Hudurat: 9) .
107
Tumaenje: spominje se uspostavljanje mira/izmirenja izmeu dvije

sukobljene strane muslimana. Meutim, ako jedna od te dvije grupe prelazi
svaku granicu koju je Uzvieni Allah odredio onda se treba boriti protiv njih.
Ajeti upowravaju da se Haq - Apslutna Boija Istina mora koristiti kao
krajnj i kriterij. Kada se tretiraju suprotstavljene grupe, naalost, esta je
ljudska pogreka da se odluke donose na temelju veza s ljudima koji su
ukljueni ili obeanja datih na temelju prijateljstva, a ne nuno na temelju
ispravnog postupanja.
Ajet:
"I pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu, i ne prepirite se da ne

biste klonuli i bez borbenog duha ostali; i budite izdrljivi, jer Allah je,
zaista, na strani izdrljivih." (Enfal: 46).
Tumaenje: ovdje se nareuje izdrljivost i strpljenje kada se suoava s

neprijateljem u borbi, zabranjuje se da bilo ko bjei s bojnog polja. Narastajua
negativnost moe stvoriti dodatne probleme, kako . na inter tako i na
intrapersonalnom nivou. Kako ajeti navode, to su obino oni ljudi koji ne
uzvrate agresijom u ovakvim situacijama, a koji ele da budu u,spjene u
rjeavanju svojih problema, s tim da te osobe postiu unutranji mir (jedino
u sluaju da je njihovo strpljenje rezltat aktivne reakcije, a ne samo pasivnog
prihvatanja) .
Ajeti:
"I Allahu ibadet inite i nita Mu ne pridruujte, a roditeljima inite

dobro, i rodacima, i siroadima, i siromasima, i komiji blinjem, i komiji
daljnjem, i drugu pored sebe, i putniku, i onome koji je u vaem posjedu!
Allah doista ne voli one koji se ohole i hvaliu! (To su) oni koji krtare i
zapovijedaju drugima da budu krti, i koji kriju ono to im je Allah iz
obilja Svoga darovao, a Mi smo nevjernicima pripremili kaznu sramnu!
I oni koji troe imanja svoja pretvarajui se pred ljudima, a u Allaha i onaj
svijet ne vjeruju! A kome je ejtan drug, to mu je zao drug!" (Nisa: 36-38).
1 08
Dr. FnjadA. Husin
Tumaenje: ovdje se nalaze naredbe da se oboava jedino Uzvieni Allah,

da se lijepo ophodi prema roditeljima, da se ispunjavaj u obaveze prema
komijama, takoer da se bude human prema slabim i nemonim ljudima.
Stvoritelj ne voli aroganciju (oholost) , jer se time iskazuje nezahvalnost
Uzvienom Allahu na Njegovim blagodatima.
"Zar ne vidi kako All ah navodi primjer - lijepa je rije kao lijepo
drvo: korijen mu je vrsto u zemlji a grane prema nebu. Ono plod svoj
daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi - a All ah ljudima navodi
primjere da bi pouku primili, a runa je rije kao runo drvo: iupanom
drvetu s povrine zemlje nema opstanka." (Ibrahim: 24-26).
Tumaenje: spominje se poreenje rijei islama i rijei nevjerovanja.

Dobra djela vjernika se redovno uzdiu dajui plodove i tako im donose
korist, za razliku od djela nevjernika.
''Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima

udjeljuje, a razvrat i sve to je odvratno i nastlje zabranjuje; da pouku

primite, On vas savjetuje." (Nahl: 90).
Tumaenje: spominju se naredbe da se bude pravedan i blag, da se

odravaju rodbinske veze, zabranjuju se nemoralnost i tiranija, podstie se
nareivanje dobra i zabranjivanje zla.
"Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj, i s njima

na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koj i su zalutali s puta
Njegova, i On zna one koji su na Pravom putu." (Nahl: 125).
Tumaenje: navodi se naredba da se ljudi u islam pozivaju mudro i na

lijep nain, jer Uzvieni Allah ve zna ko e biti spaen, a ko nee.
Hadisi:
A'ia, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Najmra osoba Allahu je
svadljiva osoba. (Buhari).
109
Tema: rijei Uzvienog Allaha: "Ima ljudi ije te rijei o ivotu na ovome
svijetu oduevljavaju i koji se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono to je u
srcima njihovim, a najljui su protivnici." (Bekare: 204).
Ummu Kulsum bint 'Ukbe, r.a., prenosi da je ula Allahovog Poslanika,

s.a.v. s., da kae: "Nije laac onaj koji nastoji izmiriti ljude, paprenese dobro
ili kae dobro (lijepu rije) od sebe, u cilju njihova izmirenja'' (Buhari).
Tema: Nije laac onaj koji (pomou lai) izmiri ljude.
Prenosi Abdullah ibn Amr: "Poslanik, a. s., rekao je: "Muslimanje onaj
od ijeg sujezika i ruku sigurni drugi muslimani, a muhadirje onaj ko
ostavi ono toje Allah zabranio. " (Buhari) .
Tema: Musliman je onaj od ijeg su jezika i ruku sigurni drugi muslimani.
Ebu-Musa, r.a., prenosi: Neki ljudi su pitali Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "iji
je islam najbolji?" (tj. ko je dobar musliman?). On je odgovorio: Onaj odijegjezika
i ruku su sigurni drugi muslimani. (Buhari).
Tema: iji islam je najbolji (ko je najbolji musliman) ?
Abdullah ibn Amr, r.a., prenosi: ''Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije vrijedao,

nije bio bestidnik i imao je obiaj rei: Najbolji metlu vama su oni koji
su najljepe udi. " (Buhari) .
Tema: Opis Poslanika, ;1.s.
A'ia, r.a., prenosi: "Kad god bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., mogao da bira
izmeu dvije stvari, on bi odabrao onu laku, sve dok to nije grijeh, a ako bi
to bilo grijeh, on to ne bi inio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., nikad se nije
svetio radi sebe, to je inio jedino radi Allaha kada bi se krili Allahovi
propisi." (Buhari) .
1 10
Tema: Opis Poslanika, a.s.
''Allahov Poslanik s.a.v.s. nije govorio brzo kao to

A' ia, r.a., prenosi:
vi govorite, nego mu je govor bio jasan i razgovjetan, zapamtio bi ga
svako ko sjedi s njim." (Buhari).
Tema: Opis Poslanika, a.s.
A'ia, r.a., prenosi: "Neki beduin je doao Poslaniku, a.s., i rekao: Ni ljubite
svoje sinove (djecu)! Mi ih ne ljubimo', Poslanik, a.s., rekao je: 'ta ti ja mogu kad
ti je Allah iupao tpilost iz srca'." (Buhari).
Tema: Biti milostiv prema djeci, ljubiti ih, grliti (Enes, r.a., pripovijeda
da je Poslanik, a.s., ljubio i mirisao svoga sina Ibrahima, koji je umro za
vrijeme djetinjstva).
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Ko vjeruje
u Allaha i u Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komiju; ko vjeruje u
Allaha i u Sudnji dan, neka velikoduno ugosti svoga gosta; ko vjeruje u
Allaha i u Sudnji dan, neka govori ono to je dobro ili neka uti.'" (Buhari).
Tema: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan ne smije uznemiravah komiju.
Enes ibn Malik, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: 'Nemojte
mrzitijedni druge; nemojte zavidjetijedni drugima; nemojte okretati leda
jedni drugima, nego budite braa, o Aliahovi robovi! Nije dozvoljeno
muslimanu da ne govori sa svojim bratom vie od tri dana."' (Buhari) .
Tema: Zavidnost i uzajamno otuenje je zabranjeno.
Prenosi Ebu-Ejjub el-Ensari, r.a.: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

'Nije dozvoljeno muslimanu da ne govori sa svojim bratom due od tri
noi. Nije dozvoljeno da kada se sretnu, da jedan od njih okrene svoje
lice od drugoga, a da i ovaj drugi okrene svoje lice odprvoga, bolji medu
njimaje onaj kojiprvi pozdravi (nazove selam)." ' (Buhari).
111
Tema: Naputanje znai prekinuti veze s nekim muslimanom i ne govoriti

s njim kad se susretne. Poslanik, a.s., rekao je: "Nije dozvoijeno muslimanu da
ne govori sa svojim bratom due od tri dana. "
Ebu-Mes'ud, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: "Ono to su ljudi

shvatili od govora ranog vjerovjemitva jest: Ako se ne stidi radi ta
hoe. (Buhari) .
"
Tema: Ako se ne stidi, moe raditi ta hoe.
Sehl ibn Sa'd, r.a., prenosi: Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko mi
garantuje istou jezika i spolnog mjesta, ja mu garantujem dennet. (Buhari) .
Tema: Treba uvati jezik (od lanog govora, uznemiravanja drugih, nedozvoljenog
govora, ogovaranja itd.). Poslanik, a.s., rekao je: " ...ko vjeruje u Allaha i u Sudnji
dan, neka govori ono to je dobro ili neka uti." Uzvieni Allah je rekao: "On ne
izusti ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije." (Kaf. 18).
Prenosi se da je Ebu-Musa, r.a., rekao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

poslao njega i Mu' aza ib Debela, r.a., u Jemen i rekao im: "Budite blagi
prema ijudima, govorite im lijepe vijesti, nemojte ih odbijati, slu!ajte jedan
drugoga i nemojte se razilaziti. " (Muslim) .
Tema: Knjiga ekspedicija.
Prenosi se da je Ebu-Hurejre, r.a., rekao: "El-Akre'a ibn Habis je vidio

Poslanika, a.s., kako ljubi Hasana. On je rekao: "Ja imam desetero djece,
ali nijedno nisam poljubio," Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Onaj ko
nema milostprema svojoj djeci, milost mu nee biti ukazana." (Muslim).
Tema: Knjiga zasluga.
Od Mugire ibn u'be, r.a., prenosi se da je Poslanik, a.s., rekao: "Bog vam
zabranjuje da budete neposlu!ni svojim majkama, da zakopavale ivu ensku djecu,
112 .
Dr. FerjadA. Hustin
da ne dajete drugima njihova prava. Allah ne voli da traite od ljudi (prosite), da

govorite besposlice, da stalno govorite ili da seponaate oholo." (Muslim).
Prenosi se da je Derir, r.a., rekao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko

bude uskraen od blagosti, uskraen je od svakog dobra." (Muslim).
Prenosi se od A' ie, r.a., supruge Poslanika, a.s., da je Alejhiselam rekao:

"Blagost nije nala ni u emu, a da to nije uljepala, a iz ega godje odstranjena,
toje unakaeno." (Muslim) .
,Lijepo ponaanje ide ka tome da donosi korist, a loe/beskorisno ponaanje

je kontraprodutkivno i na intra i na interpersonalnom nivou. Ajeti i hadisi
takoder naglaavaju specifine karakteristike koje su i psiholoki i socioloki
zdrave, kao i neke nezdrave u irem sociolokom kontekstu. Vanost ovih
smjernica lei u injenici da se ova osnovna osobina ljudskog ponaanja prva
rtvuje kada je neko uznemiren i, razumljivo, to esto postaje novi stil
interakcije, koji, dalje, izoluje osobu koja ne eli potraiti pomo (takoder,
to je izvor aljenja/kajanja budui da se esto izgubi osobnost u ovim
fundamentalnim promjenama individualnog stila komunikacije).
Hadis:
Ebu-Va'il, r.a., prenosi: "Ammar je odrao govor u kojem je bio jezgrovit

i rjeit, a kada je siao, upitali smo ga: 'O Ebu-Jaqzan, bio si tako rjeit i
precizan, zato nisi oduljio svoj govor?' On je odgovorio: 'uo sam Allahova
Poslanika, s.a.v.s., kako kae: Duljina namaza (kiraeta imama) i kratkoa
govora (na hutbi) je znak znanja, zato oduljite namaz, a skratite govor, jer
jezgrovit govor utie na srca." (Muslim).
1 13
Tema: Duma namaz.
Ovaj hadis spominje koristan zakljuak u pogledu jasnoe u odgovoru/

davanju argumenta. est je sluaj da pacijenti (zbog svoje nesigurnosti)
preiroko objanjavaju svoje gledite gdje se pravi zakljuak izgubi u gomili
informacija. Hadis daje smjernice (kako to izbjei) i upozorava pacijenta da
se koncentrie na glavni zakljuak.
Ajet:
"Gospodar tvoj zapovijeda da samo Njemu robujete i da roditeljima

dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost
doive, ne reci im ni: 'Uh!' - i ne zabranjuj im (ono to ne voli da ine),
i obraaj im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i
ponizan i reci: 'Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio
dijete, njegovali!"' (Isra': 23-24).
Tumaenje: navodi se naredba da se oboava jedino Uzvieni Allah i

da se roditeljima ini dobroinstvo.
Ajet nedvosmisleno navodi savjet budui da ustarijoj ivotnoj dobi ljudi

ne samo da postanu nemoni u pogledu fizike snage ve su podloni bolestima
i hendikepima. Ovo je veoma teka situacija za njihovu djecu koja su tad ve
odrasla i neka od njih smatraju da nisu odgovorni za svoje roditelje. U ajetu se
podsjea na krug ivota u kojem jedno vrijeme osoba pone brinuti za karijeru,
nekada snani postane nejak, sve se to deava protokom vremena. Jo vei problemi
se javljaju u uspostavljanju veze izmeu roditelja i djece ukoliko se od strane
roditelja javljaju destruktivna ponaanja uperena protiv djece. Meutim,
opratanje omoguuje pojedincima da prevaziu osjeaj neprijateljstva i, u
mnogim sluajevima (iako ne u svim, posebno ako se radi o seksualnom/
fizikom nasilju) moe dovesti do prihvatanja zla od strane roditelja.
1 14
Ajeti:
"Idite Faraonu, on se, doista, osilio, pa mu blagim rijeima govorite,

ne bi li razmislio ili se pobojao." (Taha: 43-44).
Tumaenje: poslanik Musa, a.s., i njegov brat Harun, a.s., odabrani su

da idu faraonu i pozovu ga u Allahovu vjeru, jer je on postao krajnje ohol i
arogantan prema svome Stvoritelju. Uprkos tome, njima se dvojici savjetuje
da ga blagim rijeima powvu kako bi poruka imala pozitivan efekat na njega.
Savjet upuen u navedenom ajetu je veoma zahtjevan, jer je puno tei

zadatak initi dobro i biti human prema onima koji su te povrijedili nego
prema onima koje voli. Ipak, prvi sluaj ima daleko snaniju psiholoku
poziciju.
Ajeti:
"Oni e dobiti dvostruku nagradu za to to trpe i to lijepim zlo uzvraaju

i to od onoga to im dajemo udjeljuju; A kad uju besmislicu kakvu, od
nje se okrenu i reknu: 'Nama naa djela, a vama vaa djela, mir vama! Mi
ne elimo drutvo neukih."' (Kasas: 54-55).
Tumaenje: vjernici iz redova Sljedbenika Knjige (jevreji i krani) koji su

prihvatili islam e imati dvostruku nagradu od Uzvienog Allaha za
upotpunjavanje svoje vjere putem obiju knjiga (Evanelja i Kur'ana). Oni se
ne drue s onima koji govore besmislice i dostojanstveno se udaljavaju od njih.
"I otrpi ono to oni govore i izbjegavaj ih na prikladan nain."

(Muzzemmil: 1 0) .
Tumaenje: navodi se naredba da se bude strpljiv u pogledu uvreda od

strane nevjernika, jer e se njima pozabaviti Uzvieni Allah umjesto vjernika.
Najuinkovitiji nain izbjegavanja bilo kojeg razgovora je jednostavno

udaljiti se i ne ukljuivati se i to na najuljudniji mogui nain. Fiziko
1 15
udaljavanje alje snanu poruku drugima, a ujedno je to i oblik samozatite.

Snaga koju osoba ovim pokazuje je veoma lijepo opisana u navedenom ajetu.
Ajeti:
"Pa zato on nije savladao tekou? A ta ti misli: ta je to tekoa?

Roba ropstva osloboditi ili, u vrijeme gladi, nahraniti siroe bliska roda,
ili ubogoga nevoljnika, a usto da je od onih koji vjeruju, koji jedni
drugima strpljivost preporuuj u i koji jedni drugima milosrde
preporuuju." (Beled: 1 1 - 1 7).
Tumaenje: u ajetima se nalazi podsticaj da se istraje na stazi dobroinstva.

Stvorenja se pitaju hoe li pokuati da istraju u injenju dobra tako to e
oslobaati robove, u vrijeme gladi nahraniti gladnu siroad, roake ili siromane
osobe. Ovo su karakteristike vjernika, kao i sve ostale karakteristike koje su
u posljednjim ajetima spomenute.
"Onaj koji bude dio imetka svoga udjeljivao, da bi se oistio, ne

oekujui da mu se zahvalnou uzvrati, ve jedino udei za licem
Gospodara svoga Svevinjeg." (Lejl: 1 8- 1 9) .
Tumaenje: t o s u ljudi koji troe svoje imetke samo u pokornosti

Uzvienom Allahu, a ne radi toga da bi dobili neto zauzvrat.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Propaoje rob dinara,
rob dirhema i onaj koji robuje odjei. Ako mu se neto da zadovoljan je, a ako
mu se ne dadne negoduje. Zato neka propadne i neka bolesti dopadne, pa i kad
ga trn ubode, nek nemadne nikoga ko e mu ga izvaditi. A blago onom robu koji
uzme uzde svoga konja na Boijem putu, pa mu se zbog toga raupa kosa i
zaprae pete. U njega sepouzdati moe i kadje na strai i kadje u pratnji. Ako
neko od njega dozvolu za neto trai, on nee dozvoliti, a ako se od njega trai
da u neemu posreduje, on nee posredovati. " (Buhari) .
1 16
Dr. FerjadA. Husein
Tema: oprez za vrijeme vodenja borbi u ime Uzvienog Allaha. Spomenute

karakteristike se odnose na osobe koje nisu preokupirane statusom ili
ovozemaljskim prestiem ve su koncentrisane na postizanje zadovoljstva
Uzvienog Allaha i Njegovog denneta.
Dabir ibn Abdullah, r.a., prenosi: "Kada se Poslanik s.a.v.s., vraao sa

' Hajbera, neki ovjek mu prie, a Poslanik s.a.v.s., na svojoj odjei imade
neto od srebra, kojeg je inae uzimao {kao ratni plijen) i dijelio ga drugima.
Ovaj ovjek viknu: 'O Muhammede, budi pravedan!' Poslanik, s.a.v.s., ree:
'Teko tebi, pa ko je pravedan ako ja nisam!? Ako ne budem pravedan -
propau!"' (Muslim).
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "I znajte da od svega to u borbi

zaplijenite jedna petina pripada Allahu i Poslaniku, i rodbini njegovoj,
i siroadi, i siromasima, i putnicima namjernicima, ako vjerujete u Allaha
i u ono to smo objavili robu Naem na dan pobjede, na dan kada su se
sukobile dvije vojske, - a Allah sve moe." (Enfal: 4 1 ) .
Ajeti/hadisi upozoravaju na slobodu (tj. istinsku sreu) koju osoba

osjea kada dijeli (u bilo kojem obliku) samo radi dijeljenja (bez interesa)
iroj zajednici ili onima koji su manje imuni kada i oni tee ka zajednikom
Cilju. Ova sugestija se esto navodi kako bi se osnailo pozitivno kanalisanje
bolesnih osjeaja, kreiraj ui tako osjeaj vlastite i vrijednosti drugih, pri
emu se neki pojedinci mogu osjeati iskljueno od ostatka drutva ili
osjeati da su izgubili smjer u ivotu. Hadis govori o pravednoj raspodjeli
ratnog plijena, ali, takoder, upozorava da je pravednost stanje uma koje
doprinosi odravanju psiholoke dobrobiti.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: "l-Jera se sastoji od

ezdeset i nekoliko ogranaka (dijelova} i stidje dio imana - vjerovanja. " (Buhari).
1 17
Tema: (ta je reeno) o djelima u ime vjere?
Ibn Omer, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom je proao

pored nekog ensarije koji je upozoravao svoga brata u pogledu stida. Na o
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Pusti ga, stidjt dio vjere. (Buhari).
Tema: Stid.
Hadisi naglaavaju mo stida (ovaj termin obuhvata: samopotovanje,

s kromnost, umjerenost, potovanje) te kako on esto moe razoruati i
najagresivnijeg protivnika, to se vidi iz opisa osobina Muhammeda, s.a.v.s., i
kako stid moe doprinijeti postizanju neijih ciljeva.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: UzvieniAllAhje

stvorio stvorenja, a kada je zavrio, ustalA je rodbinska veza i reklA:
'UstalA sam traei od Tebe zatitu od kidanja rodbinskih veza. ' Uzvieni
Allah joj ree: 'Hoe li biti zadovoljna ako budem uvao i pazio onoga
ko tebe bude uvao ipazio, a odbacim onoga ko tebe nepazi i ne odrava?'
ReklAje: 'Da, bit u zadovoljna, Gospodaru moj'. Ree: 'To tebipripada!"'
. (Buhari). Ebu-Hurejre, r.a., rekao je: "Ko eli moe dodati: "Zar i vi ne biste,
kada bi se vlasti doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze kidali!"
(Muhammed: 22).
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Zar i vi ne biste, kada bi se vlasti

doepali, nered na Zemlji inili i rodbinske veze kidali!" (Muhammed: 22).
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Rije rahim

(materica, porodine i rodbinske veze) izvedena je iz rijei Rahman
(Milostivi -jedno odAllAhovih lijepih imena) i Allahje rekao: ja pazim
onoga koji pazi rodbinu, a raskidam veze sa onima koji raskinu veze sa
rodbinom." (Buhari).
1 18
Tema: Uzvieni Allah e odravati lijep odnos s onima koji odravaju

lijep odnos sa svojim poznanicima i rodbinom (ovo precizno podrazumijeva
da se oni posjeuju, da se finansijski pomau i da im se obraa lijepim rijeima}
(vidjeti: Buhari, 1 994. god., str. 710} .
Amr ibn el-'As, r.a., prenosi: "uo sam kada je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
jasno i neskriveno rekao: Rod tog i tog nisu moji zatitnici. Uistinu, moj
zatitnikjeAllah i estiti vjernici. Ali, oni su moja rodbina ija njih dobro
pazim odravajui s njima dobre rodbinske veze!" (Buhari).
Tema: Rodbinske veze ostaju svjee i plodonosne ako ih osoba stalno

odrava.
Hadisi upozoravaju da se ne kidaju rodbinske veze, jer su lijepe veze

unutar porodice blagodat, a njihovo kidanje je esto izvor dugoronog kajanja.
Hadis:
Abdullah ibn Amr, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: El-Vasil nije
onaj koji nagratiuje za dobroinstvo uinjeno njemu od njegovih roaka, el-Vasil
je od onih ko odrava dobre veze sa onim rot/acima koji su raskinuli
rodbinske veze s njim." (Buhari).
Tema: Vasil (onaj koji odrava veze sa svojim: prijateljima i rodbinom}

nije onaj ko nagrauje dobro djelo uinjeno prema njemu od strane njegovih
roaka.
Hadis govori o odravanju rodbinskih veza u sluaju kada su roaci

nasilni i nepravedni. Meutim, opet, prava snaga u odnosu s agresivnom
osobom su strpljenje i pravda, a Stvoritelj je uz onoga koji se dri Istine. Ovo
je nain da se zadobije samopotovanje i potovanje drugih.
1 19
OEKIVANJE TRENU1NIH REZULTATA
ekati da se vide plodovi svoga tekog rada moe biti napeto, nekad ak
i zbog samog ekanja. Pacijenti se esto upozoravaju da nee primijetiti
trenutne rezultate i da e trebati ekati sedmicama, mjesecima ili, ak,
godinama, jer, iako se oni trude da promijene svoje ponaanje, drugi nee
uvijek koordinirati svoje ponaanje prema njima ili biti od pomoi.
Ajet:
"One koji vjernike ogovaraju zato to zekat daju, a rugaju se i onima

koji ih s mukom daju - Allah e kazniti za izrugivanje njihovo, i njih
eka patnja nesnosna." (Tevba: 79).
Tumaenje: munafici su se izrugivali vjernicima zbog njihovog dijeljenja:

ako bi dali malo, oni bi ih ismijavali i govorili da Uzvieni Allah ne treba
takvu milostinj u, a ako daju puno, onda bi ih optuivali za rastronost.
Uzvieni Allah ih prekorava, jer je nagrada jednaka djelu, a oni e biti kanjeni
za svoje ponaanje.
Ajet govori o vanosti plodova uloenog truda ak i onda kada se ne vide

rezultati dugo nakon uloenog truda, to ne treba odvratiti osobu od
pokuavanja. Ovo je jo tee postii kada su emocionalni resursi ogranieni.
Ajeti:
"Sve to je ivo umire Allahovom voljom u asu sudenom. Daemo onome

koji eli nagradu na ovome svijetu, a daemo i onome koji eli nagradu na
onom svijetu i sigurno emo zahvalne nagraditi." (Ali 'Imran: 145) .
.Tumaenje: svako umire samo onda kada je to volja Uzvienog Allaha.

Ko se trudi da postigne dobra samo ovog svijeta, dae mu se, ali nee imati
nita na buduem svijetu.
1 20
Dr. Fnjad A. Husein
"I Gospodar njihov im se odaziva: 'Nijednom trudbeniku izmedu vas

trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni eni - vi ste jedni od drugih.
Onima koji se isele i koji budu iz zaviaja svoga prognani i koji budu na putu
Mome mueni i koji se budu borili i poginuli, sigurno u preko ravih djela
njihovih prei i sigurno u ih u dennetske bae, kroz koje e rijeke tei,
uvesti; nagrada e to od Allaha biti. - A u Allaha je nagrada najljepa."' (Ali
'Iman: 195).
Tumaenje: Uzvieni Allah se odaziva dovama ljudi i napominje ih da

nijedno djelo nee biti uzaludno i da e se za sva dobra djela dobiti nagrada
od Uzvienog Allaha. Ajet se odnosi na one ljude koji podnose nasilje zbog
svojeg vjerovanja i koji su prisiljeni da napuste svoje domove zbog torture
koju trpe od ruku nevjernika. Nagrada za ovo u dennetu e biti izvanredna,
takva da je stvoenja na ovom svijetu ne mogu ni zamisliti.
H adisi:
Hurnejd prenosi: "Enes, r.a., rekao je: 'Htjelo je pleme Benu Seleme .
(medinsko pleme) da se preseli u blizinu mesdida, pa je to uo Poslanik, s.a.v.s.,
i rekao im: Obavijeften sam da se elitepreseliti u blizinu mesdida. Rekoe: 'Da,
Poslanie, htjeli smo to', pa on ree: 'Benu Se/eme, ostanite u vaim kuama,
za valepjeJaenje Jo damijepisat e vam se nagraJa'." U drugom predanju
stoji: "Za svaki korak (do mesdida) bit ete odlikovani." (Buhari) .
Tema: Svaki korak uinjen radi nekog dobrog djela e biti nagraen.
Adijj ibn Hatim, r.a., prenosi: "Bio sam kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
kada su mu dola dva ovjeka: jedan se tuio na neimatinu, a drugi na
pljakae po putevima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: Pljakanja na putu fto
se tie, nee proi puno vremena do asa kad e iz Mekke kretati karavana bez
uvara. Neimaftine to se tie, Sudnji dan nee nastati prije nego fto dode doba
kada e neko od vas obilaziti sa sadakom, na nalazei ko bije primio. Zatim e
svako stati predAllaha, bez zastora i tumaa, pa e mu On rei: 'Nisam li ti dao
imetak?' Jesi. ' 'Nisam li ti poslao Poslanika?' Jesi. ' Tada e pogledati na svoju
desnu stranu i vidjeti samo vatru, pa e pogledati na lijevu stranu i tamo nee
121
vidjeti nita osim vatre. Neka se zato svako od vas uva i titi od vatre, pa
makar sa pola burme (koju e udijeliti), a ako ne nade ni toliko, onda
lijepom rijeju. " (Buhari) .
Tema: Davati milostinju (to prije je mogue), prije nego doe vrijeme
kada je niko nee prihvatiti.
Od el-Berra'a, r.a., prenosi se da je rekao: "Doao jeVjerovjesniku, s.a.v.s.,

neki ovjek, naoruan, u pancirnom odijelu i rekao: 'O Allahov Poslanie,
da li da se borim ili da primim islam?' On mu ree: 'Primi islam, a zatim
se bori!' On je primio islam, borio se, a zatim poginuo, na to je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Uradioje malo, a nagratlenjepunof" (Buhari).
Tema: Vrenje dobrih djela prije ukljuivanja u borbu na Allahovom putu.
Osobe esto oekuju da treba odmah da dobiju nagradu za svoja djela i

frustrirani su kada so te ne dogodi. Meutim, ne moe se forsirati zahvalnost
drugih bez obzira na to koliko je opravdano to oekivati. Ali, kada se pacijenti
upozore ovim ajetom, esto se osjeaju poprilino sretno i zaborave na
zahvalnost na ovom svijetu, jer e ih Uzvieni Allah nagraditi na buduem
svijetu. Hadisi takoer napominju da se svaki korak rauna, da se nijedno
dobro djelo nee odbaciti, da na njega treba gledati kao na dio uspjenog
postizanja svojih ciljeva, jer osoba nikada ne zna kuda e ga neko djelo odvesti.
Pacijenti esto mogu zanemarivati manja postignua, jer se, obino,
preokupiraju najveim problemima i ne primijete/ne pridaju potrebnu panju
osnovama svojih napora. Posljednji hadis takoer pokazuje kako rezultati
mogu biti i trenutni, ali niko od nas ne zna ta e se desiti u budunosti!
1 22
Dr. FerjadA. Husein
OEKIVATI UDA
Kada se osjeaju zarobljeno u nekim okolnostima i kada pokuavaju da

to razumiju iz vjerske/Boije perspektive, pacijenti esto oekuju uda da
njima, posebno, dokau da se za njihovu potrebu zna i da je njihovom traenju
udovoljeno.
Ajet:
"Da! Svaki ovjek bi od njih htio da mu se daju listovi raireni (koji

dolaze od Uzvienog Allaha na kojima stoji da su uenja islama jedina ispravna
vjera, da je Muhammed, s.a.v.s., doao sa Istinom od Uzvienog Allaha,
Gospodara nebesa i Zemlje)." (Muddessir: 52).
Tumaenje: svaki idolopoklonik oekuje da se objavi Knjiga koja e njega

posebno uvjeriti (koja je ispravna vjera).
Ajet spominje oekivanja osobnih uda.
Post: dokazano je da povezanost stanja uma i tijela ima znaajan uticaj

na odravanje psihofizikog zdravlja.
Ajeti:
"O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije

vas, da biste se grijaha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji
bude bolestan ili na putu - isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose
- otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da vie, za njega
je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite." (Bekare: 1 83- 1 84).
Tumaenje: objavljena je naredba da se posti, koristi posta obuhvataju

proiavanje tijela i due, smanjuje uticaj ejtana na misli i ponaanje. Post
je ogranien na odreden broj dana kako ne bi doveo do nemoi, a kako bi
poveao izdrljivost. Navedene su kategorije ljudi koje ovaj Boiji propis
obuhvata, on takoder ukljuuje starije osobe, trudnice i dojilje kojima se
1 23
dozvoljava da ne poste ako im je preteko da poste. Meutim, svima njima

se nareuje da to na neki nain nadoknade.
Hadis:
(Prenosi Alkame, r.a.: "Dok sam iao s Abdullahom (ibn Mes'udom),

r.a., on je rekao: O skupino mladia! Onaj ko je od vas u mogunosti neka se
oeni. Doista, to muje bolje radi obaranja pogleda i uvanja spolnog organa. A
onaj ko nije u mogunosti, neka posti, jer e mu to umanjiti (dokinuti)
strasti." (Buhari) .
Tema: Post (se preporuuje) za one koji se boje da e zapasti u vanbrane

seksualne odnose, tj. za one koji su jo neoenjeni/neudate.
Tek sad nauka naglaava openite praktine/fizike koristi posta na um

i tijelo, kako stoji u ajetu i hadisu koje smo naveli.
OSJEATI DA NEMA IZLAZA
Pacijenti koji se osjeaju emocionalno zarobljeni mogu zaboraviti koristiti

fiziki prostor da ponovo razmotre/sagledaj u svoj problem. esta korist od
prostora za terapiju je to to se u njemu pacijent osjea odvojeno od
svakodnevnog ivota i rako mu omoguava da se slobodno izrazi, jer, na
nekom nivou, kada se problem otkrije i rijei, on se moe ostaviti iza sebe
bez ikakvih negativnih konotacija vezanih za fiziki prostor.
Ajet:
''A i onoj trojici koja su bila izostala, i to tek onda kad im je zemlja,
koliko god da je bila prostrana, postala tijesna, i kad im se bilo stisnulo
u duama njihovim i kada su uvidjeli da nema utoita od Allaha nego
samo u Njega. On je poslije i njima oprostio da bi se i u budue kajali, jer
Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je." (Tevba: 1 1 8).
1 24
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: spominje se sluaj trojice ashaba koji su izostali iz pohoda

na Tebuk. Kada su se vratili (Poslanik, a.s., i ashabi), ljudi su nudili razliite
izgovore (to nisu ili), ali ova tri ashaba nisu htjeli lagati. Njihove porodice
su ih ak izbjegavale, sve dok Uzvieni Allah njihov sluaj nije okonao
objavljivanjem ovog ajeta, kada im je oproteno.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ovaj

svijetje zatvor za vjernika, a dennet za nevjernika. (Muslim}.
Tema: Knjiga isposnitva (asketizma) i omekavanja srca.
Ajet i hadis naglaavaju da se u svakoj situaciji mora gajiti nada. Kada

pacijenti osjete da su izolovani od drutva i da su zarobljeni u nekim
okolnostima, na kraju mogu izgubiti nadu, jer osjeaju da nemaju kuda da
se okrenu.
FILTRIRANJE RAZGOVORA (KAKO BI SE

DOLO DO RELEVANTNIH INFORMACIJA)
Stres moe biti stalno vezan za pacijente ako se (ako su aktivno odabrali
da se) dre beskorisnih informacija u razgovoru. Ovo je posebno sluaj s
pacijentima s problemom (kontroliRanja} ljutnje ili u situacijama kada se
pacijentima saope loe vijsti. Na primjer, pacijenti kojima je dijagnosticirana
neka bolest esto uju da imaju bolest (i istrauju internet/asopise itd. kako
bi nali podatke o potencijalnim patnjama koje donosi ta bolest}, ali ne i to
da postoji lijek na raspolaganju.
Ajet:
"Vi ste kao i oni prije vas! Oni su jai od vas bili i vie su blaga i djece
imali i slatkim ivotom suivjeli, a i vi slatkim ivotom ivite isto onako
.
kao to su oni prije vas ivjeli; i vi se uputate u nevaljatine kao to su
125
se i oni uputali. To su oni ija e djela biti ponitena i na ovom i na

onom svijetu; njima propast predstoji." (Tevba: 69).
Tumaenje: Uzvieni Allah kae da je te ljude zadesila kazna na ovom

kao to e ih zadesiti i na buduem svijetu, isto kao to se desilo i Benu Isra'ilu
(jevrejima) prije, kojima su oni slini. I oni su se bavili beskorisnim priama
pa su njihova djela ponitena i izgubili su svaku ansu da dobiju nagradu od
Uzvienog Allaha.
Osobe se obino ukljuuju koje ne donose nikakvu korist niti idu u

nekom posebnom pravcu, jednostavno da bi razgovarali. Ajet naglaava
uzaludnost takve vrste konverzacije, jer ona ostavlja osobu vie neispunjenom
i frustriranom nego pozitivno raspoloenom i smirenom.
Ajet:
"On sputa kiu s neba, pa rijeke teku koritima s mjerom, i bujica nosi
.
otpatke koji plivaju po povrini. I ono to ljudi tope na vatri u elji da dobiju
nakit ili orue ima takoe otpatke, sline onima. - Tako Allah navodi
primjer za istinu i neistinu; otpaci se odbacuju, dok ono to koristi
ljudima ostaje na zemlji. Tako, eto, Allah objanjava primjere." (Ra'd: 17).
Tumaenje: spominju se dva poreenja koja ukazuju na osobine Istine

i lai. Sposobnost ljudsog srca da usvaja znanje je poput sposobnosti doline
da zadri kinicu. Drugi primjer se odnosi na metal i njegove ostatke (trosku)
- koji su zajedno (u rudi), la (otpaci/troska) nestaje i ono to ostane je Istina
(metal i zlato) koja donosi korist ljudima. Uzvieni Allah podsjea da postoje
pouke koje se mogu izvui iz ovih primjera, ako ih ljudi paljivo razmotre.
Pacijentima se opetovano naglaava da odbacuju irelevantne/nebitne

informacije, posebno one koje doprinose razvoju negativnog miljenja. Ajet
navodi analogiju koja se moe koristiti kao tehnika za hipnotiko stvaranje
slika, kada se primjenjuje ova sugestija.
126
TO SE DRATI PRAVDE
PREMA SEBI I DRUGIMA
Biti pravedan prema samom sebi je jedan dio postizanja samopotovanja,

jer tako osoba razvija osjeaj vlastite vrijednosti kao i to da je vrijedna odbrane
(da se brani od svega negativnog, da ne izgubi nadu u ivot) .
Ajeti:
"Ako hoete da na nepravdu uzvratite, onda uinite to samo u onolikoj

mjeri koliko vam je uinjeno; a ako otrpite, to je, doista, bolje za strpljive."
(Nahl: 1 26).
Tumaenje: nareuje se pravednost prilikom kanjavanja. Naredba u

pogledu strpljivosti se takoder savjetuje kao alternativna reakcija.
"O vjernici, ne omalovaavajte Allahove odredbe hadda, ni sveti

q1jesec, ni kurbane, naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su
krenuli ka asnom hramu elei nagradu i nal4onost Gospodara svoga. A
kad obrede hadda obavite, onda loviti moete. I neka vas mrnja koju
prema nekim ljudima nosite, zato to su vam sprijeili pristup asnom
hramu, nikako ne navede da ih napadnete! Jedni drugima pomaite u
dobroinstvu i estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte
se Allaha, jer Allah strano kanjava." (Ma'ide: 2) .
Tumaenje: navodi se potreba za pravednou. Ajet nareuje pravednost

bez obzira na situaciju.
Hadisi:
Ebu-Duhaj fe, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pobratio

Selmana i Ebu-Derdaa, r.a., pa je Selman posjetio Ebu-Derdaa i vidio njegovu
enu neurednu (slabo odjevenu i nesreenu te joj rekao: "to si takva?" Ona
mu odgovori: "Tvoj brat Ebu-Derda nema nikakve elje za dunjalukom!"
Zatim doe Ebu-Derda, nosei mu hranu i ree: "Ti jedi, a ja postim." On
127
mu na to odgovori: "Ja neu jesti sve dok i ti ne bude jeo sa mnom", pa

su obojica jeli. Kada je dola no, Ebu-Derda je htio klanjati (nafilu), pa
mu je Selman rekao: "Spavaj", te je on legao spavati, zatim nakon kraeg
vremena ustao je, a Selman mu ponovo ree: "Spavaj." Kada je dola zadnja
treina noi, Selman mu ree: "Sada ustani na namaz", pa su zajedno klanjali,
a nakon toga mu Selman ree: "Ti, uistinu, ima obaveze prema svome
Gospodaru, prema samome sebi i prema svojoj eni i djeci. Zato prema
svakome od njih izvravaj svoje obaveze, nikoga ne zapostavljajui." Ebu
Derda sutradan je otiao Allahovom Poslaniku, s.a.v.s. ; i to mu ispriao, a
Alejhiselam mu kaza: "Istinu je rekao Selman." (Buhari}.
Tema: Ako neko zakletvom prisiljava brata muslimana da prekine svoj

(dobrovoljni, nafila) post.
"
'Ukbe ibn Amir, r.a., prenosi: "Rekli smo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s.:
'Poslao si nas i mi moramo boraviti kod ljudi koji nas ne ugouj u. ta misli
o tome?' Alejhiselam je odgovorio: .!4ko se nadete kod nekih ljudi, pa vam
seprui ono to treba pruiti gostu, to prihvatite, a ako vam to ne prue,
vi uzmite od njih pravo gosta. (Buhari).
'"
Tema: Odmazda osobe kojoj se ini nepravda, ukoliko ona doe do neke
imovine osobe koja ini nepravdu.
Ajeti/hadisi ukazuju na to da osoba mora biti pravedna prema sebi i

drugima. est je sluaj da pacijenti postanu uznemireni i depresivni to je
reakcija na odreene situacije ili tipove ponaanja usmjerenih protiv njih.
Meutim, njima esto nedostaje povjerenja da se upuste u razgovor o tome,
jer misle da nemaju pravo da brane sebe.
PRILAGODLJIVOST (FLEKSIBILNOST)
Prilagodljivost osobe veoma je vana jer ona smanjuje napetost (tenzije}

u svakodnevnom ivotu, a jo je znaajnija za pacijente sa zdravstvenim
problemima u pogledu mentalnog zdravlja ija je uznemirenost povezana s
128
Dr. FerjadA. Husein
pritiskom kojim se oni optereivaju zbog svojih oekivanja u vezi s ponaanjem.

Oni esto ne prataju nijednu pogreku bilo da je njihova ili neija druga.
Ajeti:
"U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje Kur'ana, koji putokaz

ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanje dobra od zla. Ko od vas u
tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede, a ko se razboli ili se
na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, Allah eli da vam olaka, a ne
-
da potekoe imate -, da odreeni broj dana ispunite, i da Allaha veliate

zato to vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete." (Bekare: 1 85).
Tumaenje: spominju se vrline Kur'ana - on je uputa za one koji odlue da

ga slijede, razdvaja istinu od neistine, ono to je dozvoljeno od zabranjenog.
"Za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu
savlauju i ljudima prataju - a Allah voli one koji dobra djela ine i za one
koji se, kada grijeh poine ili kad se prema sebi ogrijee, Allaha sjete i oprost
za grijehe svoje zamole - a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji
svjesno u grijehu ne ustraju." (Ali 'Imran: 1 34-1 35).
Tumaenje: spominje se dennetska nagrada kao podsticaj za injenje dobra.

Nagradu e dobiti vjernici koji budu ovako radili u ime Uzvienog Allaha i budu
se uvali da se na uinjenu tetu naljute, koji budu opratali i kajali se za grijehe
prije smrti. Ovakvo ponaanje se oznaava terminom Ihsan- dobroinstvo, postizanje

izvrsnosti u vjeri.
"O vjernici, kad hoete molitvu da obavite, lica svoja i ruke svoje do iza
lakata operite - a dio glava svojih potarite - i noge svoje do iza lanaka, a ako
ste dunubi, onda se okupajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili
prirodnu potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete vode, onda
rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima preko lica svojih i ruku svojih
preite. Allah ne eli da vam priini potekoe, ve eli da vas uini istim
i da vam blagodat Svoju upotpuni, da biste bili zahvalni." (Ma'ide: 6).
129
Tumaenje: navodi se naredba da se uzima abdest prije obavljanja namaza

i nekih drugih ibadeta. Uzvieni Allah daje olakicu u obliku uzimanja
tejemmuma, kada j teko pronai vodu.
"A kada ti dou oni koji u rijei Nae vjeruju, ti reci: "Mir vama! Gospodar
va je sam Sebi propisao da bude milostiv: ako neko od vas kakvo runo
djelo iz lahkomislenosti uini, pa se poslije pokaje i popravi, - pa, Allah
e doista oprostiti i samilostan biti." (En'am: 54).
Tumaenje: treba iriti selam meu muslimanima i donositi im radosne

vijesti o milosti Uzvienog Allaha. Kada se poini grijeh iz neznanja, vjernicima
se nareuje da se pokaju i da donesu odluku da vie nee to ponavljati, ve
da e, umjesto toga, initi dobra djela.
"Zovite ih po oevima njihovim, to je kod Allah ispravnije. A ako ne

znate imena oeva njihovih, pa, braa su vaa po vjeri i tienici su vai. Nije
grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh je ako to namjerno uinite; a Allah
prata i samilostan je." (Ahzab: 5).
Tumaenje:- govori se o propisima u vezi s usvajanjem djece. Grijeh koji

se ovdje spominje je imenovanje djeteta po osobi koja joj nije otac, nije grijeh
ukoliko bi se takvo neto uradilo nenamjerno.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: uVjera

(Islam) je vjera jednostavnosti (olakice). U ovoj vjeri nee se niko
prenapregnuti, a da nee biti i savladan. Budite umjereni i nepretjerivajte!
Obveseljavajte i traite pomo (Boiju)jutrom, veerom i neto poetkom
noi." (Buhari).
Tema: Vjera je veoma lahka (jednostavna).
Prenosi se (od Amra): Dabir ibn Abdullah, r.a., rekao je: "Mu'az ibn
Debel, r.a., imao je obiaj klanjati namaz s Poslanikom, a.s., a zatim bi otiao
1 30
Dr. FerjadA. Husein
i predvodio svoj narod u namazu. Jednom je predvodio jaciju namaz i uio

suru Bekare. Neko je napustio namaz, a Mu'az ga je iskritikovao. Vijest je
doprla do Poslanika, a.s., pa je on rekao: "Zar da ti, Mu'aze, ljuJe stavljaJ
u iskuenje? Taj ukor je ponovio tri puta. Zatim mu je naredio da ui dvije
"
srednje mufessal sure (bilo koja sura izmedu rednog broja 50 i 1 14). (Buhari).
Tema: Kada imam odulji namaz, a neko ima neodloan posao ili potrebu
pa napusti demat i klanja pojedinano.
A'ia, r.a., prenosi: "Kad god bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., mogao da

bira izmedu dvije stvari on bi odabrao onu laku, sve dok to nije grijeh,
a ako bi to bilo grijeh on to ne bi inio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., se nikad
nije svetio radi sebe, to je inio jedino radi Allaha kada bi se krli Allahovi
propisi." (Buhari) .
Tema: Opis Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Ebu-Musa, r.a., prenosi: "Mi, jedna skupina E'arija, doli smo

Vjerovjesniku, s.a.v.s., i zatraili da nam dadne jahalice (za pohod na Tebuk).
On nam ih je odbio dati, ali smo (ih) mi opet traili, pa se on zakleo da nam
(ih) nee dati. Nedugo potom njemu su dovedene zaplijenjene deve, i on
naredi da se nama dadne pet. Kada smo ih preuzeli, rekosmo: 'Naveli smo
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da nesvjesno prekri zakletvu! Neemo nakon ovoga
nikada imati uspjeha!' Onda sam ja otiao do njega i rekao: 'Allahov Poslanie,
zakleo si se da nam nee dati jahalice, a dao si nam!> Jesam, alija, kada
se zakunem na neto, a onda vidim daje neto drugo bolje od toga, uradim
ono toje bolje!', ree Poslanik, a.s. U drugoj verziji stoji da je Poslanik, a.s.,
postio za tu zakletvu. (Buhari).
Tema: Dolazak E'arijuna i ljudi iz Jemena.
Dabir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"uvajte se nepravde, jer e na Sudnjem danu nepravda biti tmina.
uvajte se krtosti, jerje ona unitila one prije vas: navela ihje da svoju
krv pro/jevaju i da ohalale svoje svetinje (zabranjene stvari)." (Buhari).
131
Tema: Knjiga o nepravdi.
Ajeti/hadisi naglaavaju da stvoritelj ne eli da nam stvara potekoe,

Njegovo .j e pravo kao el-Kahhara - Onoga koj i upravlja/dominira nad svim
da izrekne ono ta eli, a stvorenja su ta koja se trebaju upitati zato se tako
snano vezuju jedni za druge posebno u stresnim vremenima. Uznemirenost
moe onemoguiti pacijente da razmiljaju dalje od trenutnog rjeenja kriznih
situacija i grozniave "potrebe" da neto u/rade bilo da je to uspjeno ili ne.
Oni takoder naglaavaju prilagodljivost kroz opratanje u sluajevima kada
se situacija ne moe uspjeno kontrolisati/tretirati. Slino tome hadisi ukazuju
da se zbog nedostatka prilagodljivosti nekada javljaj u ekstremne manifestacije
ponaanja te kako se to moe uiniti uinkovitim rjeenjem. Biti blizu
perfekcije znai biti prilagodljiv i stalno imati ciljeve, medutim, mnogi
pacijenti to brkaju sa stvarnom ( l OO%) perfekcijom, to nije mogue postii
zbog ljudskih slabosti.
H adis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: "Vjernika ne ujeda

zmija iz iste rupe dvaput. (Buhari) .
,,
Tema: Vjernika ne ujeda dva puta zmija iz iste rupe.
est je sluaj da pacijenti ne primjeuju/ne uoe da data sugestija ne

pomae te postaju jo vie frustrirani nedostatkom napretka. Hadis uinkovito
podsjea da treba biti prilagodljiv u svom pristupu rjeavanja problema, da
treba uiti iz svojih pogreaka i stavljati najvei naglasak na maksimu koja se
koristi u terapiji s naglaskom na pronalaenje rjeenja: ako ne uspije prvi put,
probaj neto drugo. Iako se ovime naglaava da treba pokuati nai drugo
rjeenje, ipak treba uiti iz svojih prolih pogreaka i ne ponavljati ih.
132
Dr. FnjadA. Husin
OPRATANJE
Opratanje u terapiji najvie je u vezi s opratanjem samom sebi i drugima

kako bi se ostvario napredak u oporavku.
Ajet:
"Ali srca vaa su poslije toga postala tvrda, kao kamen su ili jo tvrda,
a ima i kamenja iz kojeg rijeke izbijaju, a ima, zaista, kamenja koje puca
i iz kojeg voda izlazi, a ima ga doista, i koje se od straha pred Allahom rui.
- A Allah motri na ono to radite." (Bekare: 74).
Tumaenje: Uzvieni Allah kritikuje sinove Isra' ilove (Benu Isra'il, jevreje)
koji su odbacili svaki oblik upowrenja, uprkos svim mu'dizama.i znakovima
od Uzvienog Allaha.
U mnogim situacijama ljutnja spreava pacijenta da oprosti i time stvara jo

gori pogled na svijet i postaju "tvrdog/kamenog srca". Navedeni se ajet moe
koristiti kao analogija da se razmisli o ovoj reakciji.
Ajeti:
"O narode moj," - govorio im je on - "zato traite da vas stigne

kazna prije nego to se pokajete/ Zato od Allah ne traite oprosta, da bi
vam se ukazala milost?" (Neml: 46).
Tumaenje: spominje se narod Semud, kako su odbili da se odawvu

pozivu poslanika, Saliha, a.s., da oboavaju Uzvienog Allaha. Ljudima se
postavlja pitanje zato ele da im doe kazna umjesto da trae milost?!
'o Allahu drage volje zajam date, On e vam ga mnogostruko vratiti

i oprostie vam, jer Allah je blgodaran i blag." (Tegabun: 17).
Tumaenje: pohvaljuje se davanje milostinje, ukazivanje milosti prema

Allahovim stvorenjima, kao to On ukazuje milost prema nama. Davanje
133
milostinje se smatra davanjem zajma Uzvienom Allahu i ta god osoba potroi

na Allahovom putu, On e mu vratiti.
Hadisi:
Prenosi se od Usame ibn Zejda, r.a., da je Poslanikova ki poslala po

njega jer joj je sin bio na samrti i zamolila ga da bude tu prisutan. On, s.a.v.s.,
uzvratio je selam i rekao: Allah posjed uje ono to e uzeti i ono to je On dao i
odredio je rok za sve, pa budi strpljiva i moli Allaha za nagrad u. Stoga, ona je
opet poslala po njega i zamolila ga da doe, te joj je on otiao sa Sa'dom ibn
Ubadom, Muazom ibn Debelom, Ubejjom ibn K'abom, Zejdom ibn Sabitom
i jo nekim drugim ashabima, r.a. Dijete je dato Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., koji ga je stavio u krilo. Teko je disalo i treslo se, a njegove oi
su zasuzile, te je Sa'd, r.a., rekao: "0, Allahov Poslanie, ta je to?" Allahov
Poslan, s.a.v. s., rekao je: "Toje milost kojujeAllah usadio u srca Njegovih
robova. "U drugoj predaji navodi se: 'm/ahje to usadio u srca onih robova
kojeje On odabrao. Zaista, Allahje milostivprema milostivima. " (Buhari).
Tema: Rijei Poslanika, a.s.: Umr{i se kanjava zbog naricanja nekog od

njegove rodbine, ako je naricanje bilo obiaj te umrle osobe.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kada je

Allah stvorio stvorenja, zapisao je u Svojoj Knjizi (Levhi Mah.fuzu), a ona je kod
Njega postavljena iznadAra: Moja je milost nadvladala Moju srdbu. " (Buhari).
Tema: ta se spominje u vezi s rijei Uzvienog Allaha: "On je taj koji

iz niega stvara i On e to ponovo uiniti, to je Njemu lahko; On je
uzvien i na nebesima i na Zemlji; On je silan i mudar." (Rum: 27) .
Prenosi se od (Abdullaha) Ibn Zubejra, r.a., u pogledu 199-og ajet sure

Ea'raf: "Ti sa svakim - lijepo! i trai da se ine dobra djela, a neznalica se
kloni!" - Uzvieni Allah je naredio Svome poslaniku da oprosti ljudima
njihovo runo ponaanje (prema njemu). (Buhari).
1 34
Dr. FerjadA. Husein
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Ti sa svakim - lijepo! i trai da se ine

dobra djela, a neznalica se kloni!" (Ea'raf: 199).
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Allahjeprimio moju

dovu da oprosti ono to se javi u srcima mojih sljedbenika, ako to ne
urade." (Buhari) .
Tema: ta je reeno o osloboenju roba i razvodu iz pogreke ili zaborava?
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Allah oprata mojim
sljedbenicima ono to im ejtan priaptava u srca njihova i ono na to
budu primorani, dok god to ne izvre ili ne izgovore." (Buhari).
Tema: Ako neko iz zaborava uradi neto suprotno njegovoj zakletvi (treba
li iskup?) i rijei Uzvienog Allaha: ... Nije grijeh ako u tome pogrijeite, grijeh
"
je ako to namjerno uinite; a Allah prata i samilostan je." (Ahzab: 5).
Ajeti i hadisi uspostavljaju vezu izmeu opratanja i milosti te ukazuju

kako opratanje sebi ili drugima i iskazivanje milosti kroz akt opratanja
osnauje osobu. Posljednji hadis takoer napominje kako ljudske emocije
mogu doprinijeti da osoba napravi pogreku, kada emocije, a ne namjere,
dominiraju situacijom.
Ajeti:
"Strpljivo podnostiti i pratati - tako treba svaki pametan postupiti.

Onaj koga Allah bez podrke ostavi nee poslije Njega imati nikoga da ga
podri. I ti e vidjeti kako e nasilnici, kad doive patnju, povikati: "Postoji
li ikakav nain da se povratimo?" ( ura: 43-44) .
Tumaenje: slijedi velika nagrada za one ljude koji strpljivo podnose

uvrede. Opisuju se izjave idolopoklonika na Sudnjem danu, zbog njihovog
bewbrazluka prema Uzvienom Allahu. Poeljet e da se vrate na ovaj svijet.
Ajeti upowravaju da tamo gdje nema opratanja poveana je mogunost

poniavanja i patnji to uzrokuje naglu pojavu beskorisnih oblika ponaanja.
135
SLOBODA DA SE ODE (UDALJI)
Pacijenti mogu nepotrebno poveati svoj stres tako to re se dovesti u situacije

koje tetno djeluju na njihovo mentalno zdravlje, posebno kada je njihov problem
reakcija na podraaje iz okoline kao to je zastraivanje/svaanje/zlostavljanje na
poslu ili od strane agresivnih komija itd. U ovakvim sluajevima moe biti
korisno da osoba jednostavno napusti takvu situaciju, jer je upravo situacija ta
koja uzrokuje problem, radije nego da se osoba natjera da ostane unutar situacije
i produi svoju patnju to uzrokuje da se njeno zdravlje jo vie pogora. Ovo je
surova stvarnost, ali je u nekim sluajevima jedino rjeenje i treba je posmatrati
kao praktino rjeenje (kad je to mogue).
Ajet:
"Kad budu uzimali due onima koji su se prema sebi ogrijeili, meleki
e upitati: "ta je bilo s vama?" - "Bili smo podaeni na Zemlji" -
odgovorie. "Zar Allahova Zemlja nije prostrana i zar se niste mogli
-
nekud iseliti?" - rei e meleki, i zato e njihovo prebivalite biti dehennem,

a uasno je on boravite. Samo nemonim mukarcima, i enama, i djeci,
koji nisu bili dovoljno snalaljivi i nisu znali puta, Allah e, ima nade, oprostiti
jer Allah brie grijehe i prata." {Nisa': 97-99).
Tumaenje: navodi se zabrana muslimanima da ive meu nevjernicima

ako ne mogu prakticirati svoju vjeru, a mogue im je da se isele. Ajet spominje
izgovor koji e ti ljudi davati te kako e oni biti kanjeni, osim onih nejakih
kjima e Uzvieni Allah oprostiti.
Ajet naglaava da ovjek slobodno moe da se odseli negdje daleko od

problema {ove vrste) te kako neinjenje istog Uzrokuje patnje.
DAVATI EJTANU NJEGOV UDIO
Razumjeti ejtana od najvee je vanosti. Njegovo ime se, naalost,

redovno spominje, esto kao "onaj koji zavodi ljude". Meutim, ako se
1 36
razumije njegova prava priroda, njegov stepen destrukcije i zavoenja koji se

vide u svijetu oko nas, drastino e se poveati znaaj koji se daje njegovom
imenu i asocijacijama u vezi s njim.
Ajeti:
"O vjernici, ivite svi u miru i ne idite stopama ejtanovim; on vam

je, zaista, neprijatelj otvoreni." (Bekare: 208).
Tumaenje: spominje se naredba da se osoba posveti Uzvienom Allahu

i Njegovoj uputi. Stoji i savjet da se ne slijedi ejtan i da se ne suprotstavljamo
Allahovim naredbama.
"On ree: "O sinko moj, ne kazuj svoga sna brai svojoj, da ti ne uine
kakvu pakost, ejtan je doista ovjeku otvoreni neprijatdj." Ousuf. 5).
Tumaenje: spominje se san poslanika Jusufa, a.s., o viziji koju je vidio

(u snu) koja ukazuje da e jednog dana njegova braa biti pod njegovoom
vlau. Njegov otac, poslanikJa'kub, a.s., daje mu savjet da informaciju zadri
za sebe, kako bi se spasio bilo kakve opasnosti ili zavidnih osoba.
"I on roditelje svoje postavi na prijesto i oni mu se svi poklonie, pa on

ree: "O oe moj, ovo je tumaenje moga sna nekadanjeg. Gospodar moj
ga je ispunio. Allah je bio dobar prema meni kad me je iz tamnice izbavio
i vas iz pustinje doveo, nakon to je ejtan izmedu mene i brae moje bio
razdor posijao. Gospodar moj je zaista milostiv onome kome On hoe, i
On, zaista, sve zna i mudar je!" Qusuf: 1 00).
Tumaenje: navodi se krajnji ishod dogaaja pokazanih u snu Jusufa,

a.s., da e se njegovi roditelji i braa pokloniti pred njim - to je bila dozvoljena
stvar u to xrijeme. Uzvieni Allah je dao da se san ispuni, obezbijedivi
okolnosti koje e to omoguiti. Uzvieni Allah ini samo ono to je korisno
za Njegove roboe.
1 37
"Vidio sam da se i ona i narod njezin Suncu klanjaju, a ne Allahu, -
ejtan im je prikazao lijepim postupke njihove i od pravog puta ih odvratio,

te oni ne umiju da nadu pravi put." (Neml: 24).
Tumaenje: spominje se Belkisa, kraljica Sabe, njen narod i njihov nain

oboavanja. Oni se opisuju kao narod koji se udaljio od Istine, zavedeni od
strane ejtana i puta Istine, oni su svoje ponaanje smatrali prihvatljivim.
I reci: 'Tebi se ja, Gospodaru moj, obraam za zatitu od privienja

"
ejtanskih, i Tebi se, Gospodaru moj, obraam da me od njihova prisustva

zatiti!'" (Mu'm:inun: 97-98).
Tumaenje: spominje se naredba da se obratimo Uzvienom Stvoritelju

u tekim vremenima, jer ljudski planovi ne moraju djelovati protiv ejtana,
a biti blag prema njima (ejtanima) nije od pomoi. "Njihovo prisustvo" se
odnosi na bilo koji problemu u ivotu ovjeka. Muslimanu je nareeno da
trai utoite pri svakom inu.
Ajeti upozoravaju da ejtana treba shvatiti ozbiljno, da se s njim ne treba

uputati u sukob pomou svog znanja, jer je njegovo znanje netaknuto i bez
nedostataka, ve ga treba odbijati svojim djelima. U tome lei njegov poraz.
Posljednji ajet nas takoer motivira da budemo aktivni u unapreivanju
karaktera, budui da su dobra djela jedino to ini Uzvienog Allaha
zadovoljnim, a od Njegove milosti i nagrade stie pomo da se porazi ejtan,
uprkos namjerama ovjeka.
Ajeti:
"E zato si odredio pa sam u zabludu pao". - ree - "kunem se da u

ih na Tvom pravom putu presretati, pa u im sprijeda, i straga, i zdasna
i slijeva prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina njih nee zahvalna biti!"
(Ea'raf: 16- 1 7).
Tumaenje: kada je ejtan odbio da se pokloni poslaniku Ademu, a.s.,

on je zatraio roka do Sudnjega dana. Uzvieni Allah mu je dao ono to je
1 38
Dr. FerjadA. Husin
zatraio iz Svoje mudrosti i odredbe. Kada je ejtanu (Iblisu, La.) ispunjena

njegova elja, on je poeo svoju nepokornost Stvoritelju i ustvrdio da e sa
Pravog puta zavesti to god vie stvorenja mogne; on e ih okruiti iskuenjima
i veina stvorenja e podlei tome.
Ajeti naglaavaju uticaj ejtana na nae ponaanje te kako njegova ekspertiza

ili vjetina ne smije biti potcijenjena. Takoer nam se daje do znanja da njegov
uticaj na ponaanje ljudi moe biti sveobuhvatan.
Ajeti:
"O oe moj, na klanjaj se ejtanu, ejtan je Milostivome uvijek

neposluan; o oe moj, bojim se da te od Milostivog ne stigne kazna, pa
da bude ejtanu drug." (Merjem: 44-45).
Tumaenje: spominje se razgovor izmeu poslanika Ibrahima, a.s., i

njegovog oca, on ga savj etuje da ne oboava ej tana preko oboavanja tih
idola, jer e u tom sluaju ejtan biti njegov jedini savjetnik, to ga nee spasiti
pred Stvoriteljem.
"O vjernici, ne idite ejtanovim stopama! Onoga ko bude iao

ejtanovim stopama on e na razvrat i odvratna djela navoditi. A da nije
Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, nijedan se od vas ne bi nikad
od grijeha oistio; ali Allah isti onoga koga On hoe. Allah sve uje i sve
zna." (Nur: 21).
Tumaenje: navodi se upowrenje da se ne slijedi ejtan bilo u djelima ili

Zakletvama da e se uraditi neto loe. Ajet takoer podsjea da sami Uzvieni
Allah eli da se Njegova stvorenja pokaj u i oiste (od grijeha) , a samo On
zna ko je zasluio da ostane u zabludi.
''A kad im se govori: "Slijedite ono to vam Allah objavljuje!" -

odgovaraju: "Ne, mi slijedimo ono to smo zapamtili od predaka naih."
Zar i onda kad ih ejtan poziva na patnju u ognju?!" (Lukman: 2 1 ) .
139
Tumaenje: podsjeaju se na blagodati oni ljudi koj i odbijaju priznati

Jednou Uzvienog Allaha i koji slijede svoje zabludjele pretke mislei da su
upueni. ejtan poziva jedino u vatru.
"O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahuj te od Dana kod roditelj djetetu
svome nee moi nimalo pomoi, niti e dijete moi svome roditelju malo
pomoi! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako ivot na ovom svijetu
ne zavara i neka vas u Allaha ejtan ne pokoleba." (Lukman: 33).
Tumaenje: spominje se naredba da se vjernici boje Uzvienog Allaha i

da se sjeaju sudnjeg dana, kada niko nee moi rtvovati sebe za nekog
drugog, bez obzira na srodstvo. Savjetuje se vjerniku da ne dopusti da ga
zadovoljstvo u ivotu na ovom svijetu ne navede da zaboravi na budui svijet.
ejtan je taj koji zavodi ljude i daje lana obeanja bez ikakvog osnova.
Ajeti podsjeaju da je svako nezdravo i loe ponaanje od ejtana i da on

ne mora biti oboavan da bi ljude odveo sa Pravog puta, jer oboavanje njega
ima mnogo snanije i suptilnije forme kroz miljenje o drugima i Uzvienom
Allahu. Takoer upozoravaju kako ejtanova zavoenje vodi jedino ka unitenju
svog ivota/due, bez obzira o kako se velikom iskuenju radilo.
ODUSTAJANJE NA PRVOJ PREPRECI
Najvea posveenost terapiji dolazi kod prvog udarca, bilo da je to u

toku sesije ili na prvom testu ponaanja. Ovo je taka u kojoj su mnogi
pacijenti spremni odustati.
Ajet:
"Munja samo to ih ne zaslijepi; kada god im ona bljesne, oni produ, a

im utonu u mraku stanu. A da Allah hoe, mogao bi im oduzeti i sluh i vid,
jer Allah, zais sve moe." (Bekare: 20).
140
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: spominje se poredenje u vezi s munaficima. Kad god ostvare

neku korist od islama, oni uzimaju uee u uspjehu, a kada muslimani
zapadnu u potekoe, oni su spremni da se vrate u nevjernitvo. Oni su poput
ljudi koji hodaju prema munji, oni prepoznaju Istinu i idu pravo, a im se
vrate u nevjerstvo, ne mogu ii dalje. Na Sudnjem danu vjernicima e biti
dato svjedo da prijeu preko Sirat uprije, a snaga svjeda e biti jednaka snazi
njihovog vjerovanja. Neki ljudi uope nee imati svjeda, to e biti munafici.
Ajet nudi korisnu analogiju za vremena kada pacijent odustaje im se

suoi s prvom preprekom.
KRMCA
Krivica ide ka tome da slui dvjema svrhama, ili pogorava problem, jer
je to destruktivni osjeaj, ako se pravilno ne reagira na njega, ili moe motivirati
osobu da rijei problem - ako nita onda makar da ublai njegove uinke.
Ovo je povezano s opratanjem i djelovanjem na planu rjeavanja problema
veze/situacij ili osoba moe biti realna u pogledu svoje uloge u nekom
dogaaju, razmatrajui ta se moglo izbjei, a ta nije.
Ajet:
"Allah vas nee kazniti ako se nenamjerno zakunete, ali e vas kazniti
ako pod zakletvom neto namjerno uinite. A Allah prata i blag je."
-
(Bekare: 225).
Tumaenje: Uzvieni Allah ne dri stvorenja odgovornim za nenamjerne

zakletve koje donesu (rijei koje izgovore iz navike, a to nisu stvarno mislili
ili kau neto u ljutnji), ali ih smatra odgovornim za one zakletve koje osoba
izrekne, a zna da lae.
''Allah prima pokajanje samo od onih koji uine kakvo ravo djelo
samo iz lakosmislenosti, i koji se ubrzo pokaju; njima e Allah oprostiti.
- A Allah sve zna i mudar je." (Nisa': 1 7)
141
Tumaenje: pokajanje se prima sve dok osobi ne doe smrt.
Hadisi:
Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

Davno prije vas, bio je jedan ovjek kojije ubio 99 osoba, pa je upitao
za najuenijeg ovjeka na svijetu, te su ga uputili na jednog rahiba
(isposnika). On ode do spomenutog rahiba i kae mu daje ubio 99 osoba,
pa ga onda upita, ima li za njega oprosta kodAllaha, deOe anuhu. Na
to mu rahib ree da za njega nema oprosta. ovjek se na to podie i ubi
i rahiba i napuni stotinu ubijenih. Zatimjeponovo upitao za najuenijeg
ovjeka na svijetu, pa ga uputie na jednog uenjaka, komeje on ispriao
da je ubio l OO osoba, a zatim ga upitao ima li za njega takvog tevber
Uenjak mu na to ree: Svakako! Ko te spreava da uini tevbur Idi u tu
i tu 'zemlju, u njoj stanuju ljudi koji iskreno Allahu robuju, pa im se i ti
pridrui u njihovom robovanju, i nipoto se ne vraaj u svoju sredinu,
jerje ona pokvarena. ovjek se uputi ka toj zemlji, aliga negdje na pola
puta zadesi smrt. Oko njega nastade spor izmedu meleka milosti i meleka
kazne. Meleci milosti rekoe: 'Onje doao kao pokajnik odgrijeha i srcem
svojim okrenut prema Allahu! ' Meleki kazne rekoe: 'On nikada nije
uinio nijedno dobro djelo!' Tada melecima stiejedan drugi melek, u
ljudskom liku, koga oni uzee za sudiju da im presudi. Melek-sudija im
ree: 'Izmjerite rastojanje izmedu jednog i drugog mjesta, pa kojem od
njih bude blii, njemu ipripada. 'Meleki izmjerie rastojanje i ustanovie
daje blii zemlji kojojje bio krenuo, te ga uzee meleki milosti." (Buhari).
Tema: ta je reeno o Benu lsra'ilu?
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da

kae: 'Doista neki rob poini grijeh pa kae: Boe, oprosti mi moj grijeh
jer samo Ti grijeheprata'; nakon toga on opetpoini grijeh i kae: 'Boe,
oprosti mi moj grijehjer samo Tigrijeheprata'; nakon toga on opetpoini
grijeh i kae: 'Boe, oprosti mi moj grijehjer samo Tigrijeheprata. Onda
Allah Svemilosni rekne: 'Moj rob zna da ima Gospodara, Koji kanjava
zbog grijeha, i Koji grijeheprata, pa neka ini to eli." (Buhari).
142
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "(...) da bi izmijenili Allahove rijei..."

(Feth: 1 5).
Pacijenti esto mogu imati pretjerano snaan osjeaj krivice u vezi s nekom
pogrekom koja je uinjena nenamjerno; stvari reenih ili djela uradenih u
srdbi ili stresu. Njihov najvei problem moe biti nemogunost da oproste
sebi samima za te pogreke uprkos tome to su bili nepaljivi. Ovo moe usporiti
terapijski proces. Ajeti naglaavaju Stvoriteljevu milost prema stvorenjima,
budui da im On moe oprostiti njihove pogreke, tako e i oni biti ohrabreni
da oproste samima sebi i da nastave sa svojim ivotom. Hadisi potcrtavaju da
osoba mora imati nadu u oprost od Uzvienog Allaha, nakon to se osoba
pokaje i zatrai oprost te naglaava da ako Stvoritelj oprata velike grijehe i
stvorenja bi trebala slijediti taj primjer i opratati sebi i drugima. Ovo oslobaa
osobu od svake vrste krivice i omoguava joj da postane aktivnija u prevazilaenju
(krivice). Ovo, naravno, ne umanjuje tetu koja je poinjena niti negira potrebu
za njenom nadoknadom, ali naglaava opratanje pomou kojeg se ublaava
psiholoka stagnacija u odnosu na aktivno rjeavanje problema.
Ajet:
"Onima koji vjeruju i dobra djela ine nama nikakva grijeha u onome
to oni pojedu i popiju kad se klone onoga to im je zabranjeno i kad vjeruju
i dobra djela ine, zatim se Allaha boje i vjeruju i onda se grijeha klone i
dobro ine. A Allah voli one koji drugima dobro ine." (Ma'ide: 93).
Tumaenje: ovaj ajet je objavljen zbog pitanja upuenog Poslaniku, a.s.,

nakon propisa o zabrani pijenja alkoholnih pia i kockanja, jer su neki
muslimani umrli prije objavljivanja ovog propisa. Odgovor je da nema grijeha
za ono to su oni pojeli u prolosti.
Pored podsticanja na opratanje i oslobadanja od krivice za grijehe iz

prolosti ajet naglaava dosljednost u promjeni ponaanja.
1 43
GAJITI NADU
Oigledna je povezanost izmeu gubljenja nade i poraza bilo da je ona

reciprona ili konsekventna. Meutim, ovo se esto predvia na osnovu
negativnih pretpostavki u vezi sa situacijom, a ne na stvarnom stanju ili
ak izuzetku iz nekog pravila (izuzetak potvruje pravilo} - gdje nekad zna
leati nada.
Ajet:
"I kad Talut vojsku izvede ree: 'Allah e vas staviti na iskuenje kraj jedne
rijeke; onaj ko se napije iz nje - nije moj , a onaj ko se ne napije, jedino ako
akom zahvati, moj je.' I oni se, osim malo njih, napie iz nje. I kada je preoe,
on i oni koji su s njim vjerovali - povikae: 'Mi danas ne moemo izii na kraj
sa Dalutom i vojskom njegovom!' Ali oni koji su tvrdo vjerovali da e pred
Allah izii rekoe: 'Koliko su puta malobrojne ete, nadjaale mnogobrojne
ete! - A Allah je na strani izdrljivih." (Bekare: 249).
Tumaenje: vojska Taluta, kralja Benu Isra'ila (jevreja}, marirala je sa

svoj im vojnicima te su Izraeliani bili iskuani kada su stigli do rijeke koja
tee izmeu Jordana i Palestine. Data im je naredba u vezi s pijenjem vode
iz rijeke. Oni koji su posluali naredbu su postali jo snaniji u svojoj odlunosti
da posluaju uenjake meu sobom koji su im govorili da je obeanje Uzvienog
Allaha istina i da uspjeh i pobjeda dolaze od Njega.
Kada se osoba nalazi usred neke potekoe, razumljivo je da se moe

osjeati poraeno. Meutim, vano je imati na umu sluajeve i brojne primjere
u kojima su oni naizgled slabi porazili one snane. Navedeni ajet vraa nadu
tako to nas podsjea na ovo i motivira svaku osobu da nastavi pokuavati
da prevazie problem bez obzira na trenutne izglede.
Ajet:
''Ako ga vi ne pomognete, pa - pomogao ga je Allah onda kad su ga oni

koji ne vjeruju prislili da ode, kad je s njim bio samo drug njegov, kada su
144
Dr. F"iad A. Husein
njih dvojica bila u peini i kada je on rekao drugu svome: "Ne brini se, Allah
je s nama!" pa je Allah spustio pouzdanje Svoje na njega, i pomogao ga
vojskom koju vi niste vidjeli i uinio da rije nevjernika bude donja, a
Allahova rije, ona je - gornja. Allah je silan i mudar." (Tevba: 40).
Tumaenje: u godini iseljenja u Medinu (hidre) idolopoklonici su pokuali

da zatvore {uhapse) i protjeraj u Poslanika, a.s., i njegovog ashaba Ebu-Bekra,
r.a. Njih dvojica su im umakli i sakrili se u peinu Sevr u kojoj su ostali tri dana
ime su zavarali svoje progonitelje. Medutim, dok su bili u peini Ebu-Bekr,
r.a., nije se plaio da bi mogli biti otkriveni, on se nije brinuo zbog sebe, njegova
jedina briga je bila da se neto ne desi Muhammedu, s.a.v.s. Poslanik, a.s., ga
je umirio. Pomo i podrka esto dodu iz najneoekivanijih izvora/mjesta.
Ovim se pojaava nada da e se problem rijeiti.
Hadisi:

kae: Po pitanju dvije stvari, srce starca zauvijek ostaje mlado: ljubavi
prema ovom svijetu i (ljubavi prema) dugoj nadi (tj. Jugom ivotu) '. "
(Buhari).
Tema: Ako neko doivi ezdeset godina, nema pravo traiti od Uzvienog
Allaha jo neto vie ivota.

kae: 'Kada bi nevjernik znao kolika je Allahova milost, niko ne bi izgubio
nadu u Njegovu milost! Kada bi vjernik znao kolika je Allahova kazna,
niko se ne bi nadao Njegovom Dennetu."' {Buhari) .
145
Tema: Nada (da e Uzvieni Allah oprostiti grijehe i primiti dobra djela)
uz strah (od Uzvienog Allaha).
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je rekao:

"Dova roba seprima, dok god on ne trai neto toje haram, iliprekidanje
rodbinskih veza, i sve dok nepostane nestrpljiv. "Pa je neko pitao: "Kako
neko bude nestrpljiv, o Allahov Poslanie?" Kad kae: fa sam dovio i
dovio, i nije mi odgovoreno, pa prestane doviti." (Muslim).
Tema: Knjiga o dovi.
Hadisi naglaavaju injenicu da je nada dio ovjekovog postojanja i da

je jedan esencijalni dio ivljenja. Uistinu, ovo je svjedoanstvo injenici da
su pacijenti koji su najskloniji samoubistvu oni koji koji izgube nadu. Posljednji
hadis ovo jasno naglaava uprkos problemima koje uzrokuju okolnosti.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Uzvieni

Allahje rekao: Ja samprema Svome robu onakav kakvo on ima miljenje
o Meni. Ja sam sa njim kada Me spomene. Ako Me spomene u sebi, ifa
njega spomenem u Sebi. Ako Me spomene naglas u drutvu, fa !'jega
spomenem u drutvu kojeje bolje od njegovog drutva. Ako Mi se priblii
za pedalj, fa se njemu pribliim za lakat, a ako Mi se priblii za lakat,
fa se njemupribliim za duinu rairenih ruku. Ako Mi on hodei dolazi,
Ja njemu dolazim trei. (Buhari).
'"'
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: " Allah vas podsjea na Sebe i Allahu
..
se vraa sve!" Ali 'Imra: 28 " Ti zna ta ja znam, a ja ne znam ta Ti

zna; Samo Ti jedini sve to je skriveno zna." (Ma'ide: 1 1 6).
Hadis upozorava da treba imati pozitivan stav u pogledu prevazilaenja

potekoa. Poto je Uzvieni Allah Gospodar svjetova on daje najveu nadu
u Svoju milost i ima potpunu kontrolu nad svim dogaajima. Ovo je izazov
za oslanjanje osobe na Uzvinog Allaha (tevekkul) .
1 46
Dr. FnjadA. Husein
ZDRAVI (ISPRAVNI) IZBORI U

POGLEDU STILA NOTA
Povezanost izmeu ishrane i raspoloenja je spoznaja koju sve vie ire

zdravstveni radnici i ona se ve dugo vremena iroko upotrebljava kao
alternativna terapija. U bilo kojem stresnom periodu je veoma vano da
pacijent odrava svoju ishranu i stil ivota zdravima, jer svaka manjkavost
moe uzrokovati komplikacije i smanjenje energije i na fizikom i na
emocionalnom polju. Uticaj ishrane na raspoloenje (i obratno) ne smije se
potcjenjivati.
Ajeti:
"O ljudi, jedite od onoga to ima na zemlji, ali samo ono to je doputeno
i to je prijatno, i ne slijedite ejtanove stope, jer vam je on neprijatelj oevidni!"
(Bekare: 168).
Tumaenje: Uzvieni Allah je stvorio sve to postoji i odredio je ta je

dozvoljeno jesti. On je, takoer, zabranio stvorenjima da slijede ejtanove
stope koji i u ovome (u ishrani) zavodi ljude.
"O vjernici, jedite ukusna djela koja smo vam podarili i budite Allahu
zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate! On vam jedino zabranjuje: strv i
krv i svinjsko meso, i ono to je zaklano u neije drugo ime, a ne u Allahovo.
A onome ko bude primoran, ali ne iz elje, tek toliko da glad utoli, njemu
grijeh nije. - Allah zaista prata i milostiv je." (Bekare: 1 72-1 73).
Tumaenje: Uzvieni Allah nareuje vjernicima da jedu samo istu hranu

i da Mu budu zahvalni na ovoj blagodati. Jesti ono to je dozvoljeno je razlog
primanja dova i poboni in (ibadet), a suprotno tome je ako osoba jede
neistu (nedozvoljenu) hranu.
"O poslanici, dozvoljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela

inite, jer Ja dobro znam to vi radite!" (Mu'minun: 5 1) .
147
Tumaenje: navodi se naredba da se jede dozvoljena hrana i njeni uinci

na injenje dobrih djela. Zdravstveni centri stalno upozorvaju pacijente na
zdravu ishranu i propagiraju organsku hranu koja nije genetski modificirana.
est je sluaj da promjene u reimu ishrane dovedu do promjene raspoloenja
i okolnosti, a sam ajet uspostavlja direktnu vezu izmeu ovoga i podstie da
se osobe vrate zdravoj, uravnoteenoj ishrani.
Ajeti:
"Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se

jela onih kojima je data Knjiga, i vaa jela su njima dozvoljena; i estite
vjernice su vam dozvoljene, i estite keri onih kojima je data Knjiga prije
vas, kad im vjenane darove njihove dadete s namjerom da se njima oenite,
a ne da s njima blud inite i da ih za prilenice uzimate. A onaj ko otpadne
od prave vjere - uzalud e mu biti djela njegova i on e, na onom svijetu,
nastradati." (Ma'ide: 5) .
Tumaenje: dozvoljeno je meso ivotinja koje su zaklali Sljedbenici

Knjige, jer oni takoer vjeruju da je zabranjeno klati u neije drugo mimo
Boijeg imena. Naravno, ovo se moe primijeniti i na mulimane koji mogu
nahraniti Sljedbenike Knjige mesom ivotinja koje su sami zaklali. Muslimanima
je takoer dozvoljeno eniti estite Sljdbenice Knjige. Kako god se od ena
oekuje da budu estite i asne isto se oekuje i od mukaraca, svima im je
zabranjeno da se ponaaju razvratniki (da se odaju preljubi), kako neke osobe
,
rade zbog seksualne dozvoljenosti.
Vi imate pouku i u stoci: "Mi vam dajemo da iz utroba njenih mlijeko

isto pijete, koje nastaje od grizina u buragu i od krvi - ukusno onima koji
ga piju. A od plodova palmi loze pripremate pie i hranu prijatnu. To je,
doista, dokaz onima koji pameti imaju. Gospodar tvoj je pelu nadahnuo:
"Pravi sebi kue u brdima i u dubovima i u onome to naprave ljudi, zatim,
hrani se svakovrsnim plodovima, pa onda idi stazama Gospodara svoga,
posluno!" Iz utroba njihovih izlazi pie razliitih boja koje je lijek ljudima.
To je, uistinu, dokaz za ljude koji razmiljaju. {Nahl: 66-69).
148
Dr. Fad A. Husein .
Tumaenje: ovo su lekcije o blagodatima hrane koja se dobija od stoke, a

spominju se i plodovi datule - palme i groe. Takoer se spominje pouka o
stvaranju pele i nastanku njenog meda koji se koristi u zdravstvene svrhe, jer
je konzumiranje meda lijek za mnoge bolesti.
Depresija je esto povezana s promjenama u tjelesnoj teini, ije

poveavanje ili smanjivanje rezultira psiholokim promjenama, slino kao i
kod stava o ishrani (ovisno o emocionalnom stanju) . U takvim periodima
pacijenti tee ka uzimanju jela (nekontrolisano jedu), to nije nuno dobro
za njihov organizam (tijelo) i oni postaju uvjereni da, psiholoki gledano,
hrana (bilo da jedu vie ili manje) ini da se oni osjeaju bolje.
Ajet:
"I jedan od dokaza Njegovih je san va nou i po danu, i nastojanje

vae da steknete neto iz obilja Njegova; to su, zaista, pouke za ljude koji
uju." (Rum: 23).
Tumaenje: jedan od Allahovih znakova je ciklus spavanja kada se stvorenja

mogu odmoriti i zaustaviti aktivnost kako bi mogli biti aktivni tokom dana.
Ajet naglaava kako sva ponaanja iziskuj u uravnoteen nain ivota
(stil ivota) kako bi se ouvalo dobro psihiko i fiziko zdravlj e. Potcrtava

se vanost toga da se ne remeti svakodnevna rutina, jer to, samo po sebi,
poveava sposobnot da se osoba nosi s emocionalnim stresom, kada pacijenti
mogu ostati budni cijelu no, a spavati po danu. est je sluaj daje osnovna
rutina prvo ponaanje koje se mijenja, a efekti toga zapravo najavljuju
problem koji dolazi.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: 'lahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Allah nije
dao nijednu bolest, a da za nju nije dao lijek. (Buhari) .
149
Tema: Nema nijedne bolesti koju je Uzvieni Allah dao, a da za nju nije
dao i lijek.
Nauka danas izraava potovanje i uzima znanje iz poslanike medicine

Muhammeda, s.a.v.s., iako takvi naini lijeenja ve stoljeima postoje u
muslimanskim dravama i jo uvijek su korisna u upotrebi. Hadis je odgovor
brojnim muslimanskim pacijentima koji vjeruju da je bolest i lijek od
Uzvienog Allaha te da ne trebaju traiti lijek. Ovim se podstiu pacijenti ne
samo da ne gube nadu (posebno kada se bolest smatra "neizljeivom"), ali
takoer i da se potpuno ukljue u svaki oblik lijeenja koji se smatra ispravnim,
jer je to obaveza prema svome tijelu.
Napomena: islam ne negira koristi od moderne medicine. Islam, naprosto,

podstiepojedince da trae lijek za svoje bolesti, kako se spominje u gornjem hadisu.
Hadisi:
Ibn Abas, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Dvije su
blagodati koje obmanu iprevare veinu ljudi: zdravlje i slobodno vrijeme."
(Buhari) .
Tema: Zdravlje i sloboda (slobodno vrijeme za vrenje dobrih djela).

Nijedan ivot nije vrijedan ivljenja osim onog na buduem svijetu.
Prenosi se (od Mudahida): "Ibn Omer, r.a., rekao je: " Allahov Poslanik,
s.a.v.s., me uzeo za rame i rekao: Budi na ovom svijetu kao da si stranac ili
putnik. Ibn Omer, r.a., imao je obiaj rei: Kada omrkne, ne oekuj da e
osvanuti, a kada osvane, ne oekuj da e omrknuti. Od svog zdravlja
ostavi (utedi ) za svoju bolest, a od svog ivota za svoju smrt." (Buhari).
Tema: Rijei Poslanika, a.s.: Budi na ovom svijetu kao da si stranac iliputnik.
Navedeni hadis naglaava mjesto zdravlja u ivotu ovjeka. Takoer,

podstie na uspostavljanje ravnotee izmeu psiholokih, sociolokih, fizikih
i duhovnih potreba, to .je neophodno za odravanje zdravog naina ivota.
1 50
Dr. FerjadA. Husein
KORISNI UWRI
Pacijenti esto mogu vidjeti primjere dobrog rjeavanja problema oko

sebe, ali ne uspiju da uzmu pouku. Oigledna opcija u identificiranju rjeenja
je identificirati model ponaanja.
Ajet:
"Ali, nisu svi oni isti. Ima ispravnih sljedbenika Knjige koji po svu
no Allahove ajete itaju i mole se. Oni u Allaha i u onaj svijet vjeruju i
trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju i jedva ekaju da
uine dobroinstvo; oni su estiti." (Ali 'Imran: 1 1 3- 1 14) .
Tumaenje: spominju se vrline klera Sljedbenika Knjige koji su prihvatili

islam, nijedno dobro djelo ne promie sveznanju Uzvienog Allaha.
esto puta pojedinci ne usvajaju primjere ponaanja od ljudi koje ne

poznaju ili s kojima nisu na neki nain povezani, zbog razliitosti u vjerskoj
pripadnosti, kulturi ili zato to im je teko da odvoje neije ponaanje od
osobe. Ajet napominje kroz direktan savjet, kao i kroz analogiju, na ovu
opciju usvajanja modela neijeg ponaanja, bez obzira ko je ta osoba, i,
takoder, predlae usvajanje osnovnih principa lijepog ponaanja.
Ajeti:
''A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije nje
objavljene i da nad njima bdi. I ti im sudi prema onome to Allah objavljuje
i ne povodi se za prohtjevima njihovim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi;
svima vama smo zakon i pravac propisali. A da je Allah htio, On bi vas
sljedbenicima jedne vjere uinio, ali, On hoe da vas iskua u onome to vam
propisuje, zato se natjeite ko e vie dobra uiniti; Allahu ete se svi vratiti,
pa e vas On o onome u emu ste se razilazili obavijestiti." (Ma'ide: 8).
Tumaenje: navodi se naredba da se vjernik obraa na Kur'an kada mu

treba sud u vezi s neim, pohvaljuj u se Tevrat, Indil i Kur'an. Ajet nareuje
da se svim ljudima sudi prema Kur'anu.
151
"Svako se okree prema svojo Kibli, a vi se potrudite da druge, inei

dobra djela, preteknete! Ma gdje bili, Allah e vas sve sabrati, - Allah, zaista
sve moe." (Bekare: 1 48).
Tumaenje: svaka vjera ima svoju kiblu (pravac okretanja prilikom

obavljanja molitve) . Allahova kibla je ona prema kojoj se okreu vjernici. On
e sakupiti sva stvorenja da im sudi, ak i ako su tijela zakopana i istruhnula.
Kada pacijenta upitate o nekom uspjenom pokuaju rjeavanja problema,

on se obino obraa na situacije za koje je on vidio nekoga drugog da je to
uspjeno rijeio i eli da i on sam pokua isto. Ajeti motiviraju vjernike da
iniciraju promjene u ivotu, da slijede one koji su najljepeg ponaanja i da se
u tome netjeu, jer je natjecanje prirodna ljudska osobina i, iako natjecanje
ponekad moe biti nezdravo, ajet propagira njegovu zdravu formu. Takvo
pozitivno podsticanje i propagiranje zdravog natjecanja je uobiajena tehnika
koja se posebno koristi u terapijama da bi se podstaklo na lijepo ponaanje kod
djece koja imaju problema s ponaanjem. Roditeljima se esto savjetuje da
primjeuju kada su njihova djeca dobra, a savjetuje im se i ideja zdravog natjecanja
u injenju dobrih djela to je posebno kreativno kod djece. Naravno, ova ideja
se moe primjenjivati i kod odraslih kada nedostatak opratanja ili neprijatdjstvo
oteavaju napredak lijeenja.
Ajet:
''Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada

Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje."
(Ahzab: 21).
Tumaenje: vjernicima se savjetuje da uzimaju Muhammeda, s.a.v.s., za

uzora, kao to je bio sluaj na dan Ahzaba, kada se govori o strpljivosti, zatiti
(ivota i islamskih vrijednosti), ulaganju truda i ekanju da Uzvieni Allah
poalje olakanje i rjeenje.
Sunnet je (tj. izjave, djela i preutna odobrenja Muhammeda, s.a.v.s.)

saet prikaz najljepeg i najboljeg ponaanja. Ovo nije samo zbog toga to je
1 52
Dr. FerjatlA. Huuin
Alejhiselam bio Poslanik islama, ve zbog toga to je, stvarno, njegov stil
ivota model lijepog naina ivljenja. Uistinu, savremena nauka omakom
naglaava ivotni stil Muhammeda, s.a.v.s., kao standard za zdravo odravanje
stanja uma u tijela, jer je to umjeren stil ivota u svakom svom aspektu.
POMOI SEBI
Sutina svake terapije je da pojedinac bude aktivan u pomaganju samome

sebi i sve dok pacijenti ne naue da sluaj u i uestvuju u svojim ivotima, nee
biti napretka.
Ajeti:
"To je zato to Allah nee liiti blagostanja narod kome ga je podario

- sve dok se on sam ne promijeni, - a Allah sve uje i sve zna." {Enfal: 5 3).
Tumaenje: Uzvieni Allah nee promijeniti blagodati koje daje sve dok
ljudi ne ponu initi zlo, kada On odluuje da reaguje na ovakav nain, budui
da je On uvijek savren i pravedan u svemu.
"Uz svakog od vas su meleki, ispred njega i iza njega, - po Allahovu nareenju
nad njim bdiju. Allah nee izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne
izmijeni. A kad Allah hoe da jedan narod kazni, niko to ne moe sprijeiti;
osim Njega nema mu zatitinika." (Ra'd: l l)
Tumaenje: svakom vjerniku su dodijeljena dva meleka pisara {Kiramen

katibin - Plemeniti pisari) koji ga tite od nesree i povreda. Pored toga, ova
dva meleka biljee naa dobra i loa djela.
"Samo se Njemu moete moliti! A oni kojima se pored Njega mole- nee
im se odazvati, kao to ni voda nee stii u usta onome koji prema njoj samo
dlanove svoje prui; molitva nevjernika je stvar izgubljena" (Ra'd: 14).
1 53
Tumaenje: navodi se poreenje kako bi se potcrtala uzaludnost oboavanja

lanih bogova od strane mnogoboaca
Hadisi:
Od Vakida el-Lejsija, r.a., prenosi se: Dok je Boiji Poslan, a.s., u

damiji sjedio s ljudima, dola su trojica ljudi. Dvojica od njih su se
uputila prema Boijem Poslaniku, a.s., a trei se je okrenuo i otiao. Od
te dvojice jedan je ugledao prazno mjesto u halki i tu sjeo, dok je drugi
sjeo iza njih. Kad je Boiji Poslanik, a.s., zavrio, upitao je: "Hoete li
da vam kaem o ovoj trojici? Jedan je traio utoite kodAllaha pa mu
jeAllah nalao mjesto, drugi se zastidiopa se iAllah njega zastidio, a trei
se okrenuo pa se i Allah okrenuo od njega!" (Buhari) .
Tema: itati ili recitovati neto u prisustvu uenjaka.

l
Dabir ibn Abdullah, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Primjer mene i ostalih poslanikaprije menejeste kao primjer ovjeka koji
sagradi zgradu i uljepaje i dotjera, osim mjestajedne cigle kojaje u oku.
Ljudi su obilazili oko nje i divilijoj se, te rekoe: Jo samo da ima ova
cigla. ' Paja sam ta cigla, ja sam peat svim vjerovjesnicima." (Buhari).
Tema: Posljednji od svih poslanika - Muhammed, s.a.v.s.
Ajeti/hadisi navode analogij u koja se moe koristiti kod pacijenata koji

se uope ne trude. est je sluaj da pacijenti prisustvuju terapiji samo zato
to ga je zdravstveni radnik ili lan porodice natjerao na to, to je oigledan
problem za provodenje lijeenja. Osnovni je terapeutski zahtjev da sama
osoba eli da se promijeni, ako te namjere/elje nema, trud e biti uzaludan,
bez obzira na to koliko se jako trudio, rjeenje e biti nekompletno.
Hadis:
A' ia, r.a., prenosi jo jednu predaju da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., njoj
rekao u pogledu obavljanja umre da je nagrada za umru u skladu s trokovima
i naporima (koje osoba podnese za vrijeme njenog obavljanja)."
1 54
Dr. FnjadA. Husein
Tema: Nagrada za umru je srazmjerna naporima koje osoba podnese za

vrijeme njenog obavljanja.
Ovaj hadis donosi jednostavan, ali oigledan zakljuak da postignue

zavisi od uloenog truda.
Hadisi:
Ebu-Zerr, r.a., prenosi: Upitao sam Poslanika, a.s.: "Koje je djelo najbolje?"
On je odgovorio: "Vjerovanje u Allaha i borba u Njegovo ime. " Zatim sam
pitao: "Koje je najbolje oslobaanje roba?" On je odgovorio: "Oslobadanje
roba kojije najskuplji i najdrai njegovom gospodaru. "Rekao sam: ''A ako sebi
to ne mogu priutiti?" Ree: "Pomozi onome koji moe ili oslobodi drugog
(jeftinijeg)!" Rekoh: ''A ako nisam u stanj u?" Ree: "Potedi ljude zla, jerje
to sadaka za tebe!" (Muslim) .
Tema: Vjera i njena definicija.
Prenosi se od Hudajfe i Ebu-ejbe da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Svako dobro tijeloje sadaka. (Muslim) .
Hadisi naglaavaju kako je pomaganje sebi povezano s pomaganjem

drugima i tako podstiu pojedince da poveaju svoj osjeaj samopotovanj a
i na tome temelje svoja djela.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Bogatstvo

ne doazi od mnotva imetka, veje bogatstvo u bogatstvu due. (Muslim).
1 55
TERAPIJA KROZ KUR'AN I HAD IS
Hadis stavlja snaan naglasak na to da je najbolji nain da se sebi pomogne

to da se osoba zatiti ne samo fiziki ve i duhovno. Smirena dua je pravo
bogatstvo, jer je ona u stanj u da podnosi rtve za svoje dobro. Ovo je jedan
od aspekata karaktera kojem se esto daje sporedna (periferna) vanost, a ona
je jedan od sutinskih elemenata potrebnih da se nekome/sebi pomogne.
HOMOSEKSUALNOST
Stavovi nekih svjetskih religija koje odbacuju homoseksualnost kao nain

ivota, prema njihovim svetim tekstovima, dobro su poznati. Islam
nedvosmisleno odbacuje ovakav oblik veze, jer je to suprotno prirodnom
poretku kojeg je Stvoritelj uspostavio za Svoja stvorenja.
Ajeti:
"Zato vi, mimo sav svijet, sa mukarcima opite, a ene svoje, koje
je za vas Gospodar va stvorio, ostavljate? Vi ste ljudi koji svaku granicu
zla prelazite." (u)ara: 1 65- 1 66).
Tumaenje: spominje se kazivanje o poslaniku Lutu, a.s., roaku Ibrahima,

a.s., i narodu Sodome u el-Guru u Jordanu. Uzvieni Allah je unitio njegov
narod zbog homoseksualnosti, grijeha kojeg su oni izmislili i koji nije bio
poznat prije njih.
"'hu zbilja sa strau opite sa mukarcima umjesto a enama? Vi

ste, uistinu, bezumnici." (Neml: 55).
Tumaenje: Postavlja se pitanje, zna li ta je prirodno ili ta je propisao

Uzvieni Allah?
"I Luta. Kada narodu svome ree: 'Vi inite takav razvrat kakav prije
vas niko na svijetu nije inio: s mukarcima opite, po drumovima
156
Dr. Ferjad A. Husdn
presreete i na skupovima svojim najodvratnije stvari inite', odgovor -
naroda njegova bijae: 'Uini da nas Allahova kazna stigne, ako istinu govori!'"
(Ankebut: 28-29).
Tumaenje: narod Sodome je pitan u pogledu njihovog ponaanja, onoga

to su govorii i radili, a od ega nisu imali koristi, pljakali su po putevima
(razbojnitva), ubijali su i otimali, praktikovali su hooseksualizam u javnosti,
organizirali borbe ivotinja itd.
Ajeti naglaavaju prirodni poredak u seksualnoj vezi izmeu mukarca i

ene, prema zakonu Uzvienog Stvoritelja.
LJUDSKE SLABOSTI
Pacijenti nekada oekuju da bez obzira kakvu traumu imali oni bi trebali
biti u stanj u da se nose sa tekoama te se mogu osjeati malo tjeskobno zato
to imaju probleme s koj ima se moraju uhvatiti u kotac. Vano ih je u tom
momentu podsjetiti da su oni samo ljudi i da je stres u tekim okolnostima
ljudska reakcija.
Ajet:
"Allah eli da vam olaka. - a ovjek je stvoren kao nejako bie (ne
moe da se suzdri i da ostavi vanbrane odnose sa enama) ." (Nisa': 28) .
Tumaenje: Uzvieni Allah je odredio ta je dozvoljeno, a ta ne, dakle,

nema tereta na stvorenjima
Hadis:
Enes ibn Malik, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., inio je dovu
Allahu: Allahu utjeem Ti se od nemoi, lijenosti, starosti, od kaburskog azaba,
isku!enja Deddala i ivotnih i smrtnih iskuenja." (Buhari) .
1 57
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Allah vas stvara i poslije vam due
uzima; ima vas koji duboku starost doivite, pa brzo zaboravite ono to
saznate. Allah je, zaista, Sveznajui i Svemoni." (Nahl: 70).
Ajet spom.inje da ovjek nije nesavladiv, da ga mogu savladati odreene

situacije, da je to dio ljudskog ivota i da je svaki ovjek stvoren kao podloan
tome. Hadis naglaava da ve samo starenje oslablj uje ovjeka. Zbog toga je
to nekada i objanjenje za pojavljivanje' nesporazuma u nekim sluajevima,
a spominje se jo i dova koja potcrtava jednu prirodnu ljudsku slabost.
Ajet:
"Ako se neka ena plai da e joj mu poeti joguniti ili da e je zanemariti,

onda se oni nee ogrijeiti ako se nagode, - a nagodba je najbolji nain -, ta
ljudi su stvoreni lakomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bojali

- pa, Allah dobro zna ono to radite." (Nisa' : 1 28).
Tumaenje: navode se propisi u pogledu zapostavljanja od strane mua,

ena se moe odrei nekih svojih prava, muu j e dozvoljeno da to prihvati,
ako to njega usmjerava prema njoj. Ova strategija postoji zbog uskogrudnosti
stvorenja koja su podlona takvim stvarima.
Kako se navodi, ajet govori kako za vrijeme tekih vremena osobama

moe biti teko da oproste, da se ne sjete da je i druga osoba samo ovjek i
da su i one takoer podlone injenju pogreaka.
Ajet:
"Ja ne pravdam sebe, ta dua je sklona zlu, osim one kojoj se Gospodar
tvoj smiluje. Gospodar moj zaista prata i samilostan je." Qusuf: 53).
Tumaenje: ovo je ivanje o Jusufu, a.s. Ovaj ajet spominje sluaj kada
je vladar istraivao ta se desilo izmeu ministrove ene, graanke, i Jusufa,
a.s. Njegova nevinost je dokazana. Ajet je odgovor vladareve ene i njeno
opravdavanje njenih djela.
1 58
Hadisi:
Enes, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: Iz

Dehennema e izai
svako ko je izgovorio La ilahe illallah i u ijem srcu bude dobra koliko
jemeno zrno. Zatim e iz Dehennema izai svako ko je izgovorio La
ilahe illallah i u ijem srcu bude dobra koliko penino zrno. Potom e iz
Dehennema izai svako koje izgovorio La ilahf! il/allah i u ijem srcu
bude dobra koliko jedan trun." (Buhari) .
Tema: Vjerovanje se smanjuje i poveava.
Alija ibn Ehi Talih, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., nou pokucao na
njegova vrata, gdje su bili on i Fatima, r.a., ki Poslanikova, s.a.v.s., i upitao ih:
"Zar vas dvoje ne klanjate!" Odgovorio muje: "Boiji Poslanie, nae su
due u.Allahovoj ruci, pa kada hoe On nasprobudi. " On se tadapovukao
ne rekavi mi niJta, ali sam ga kasnije uo kako se udara po koljenu i
ponavlja: "ovjek o mnogim stvarima hoe da raspravlja." (Buhari) .
Tema: Poslanik, a.s., bodrio je ljude da obavljaj u noni namaz i druge

dobrovoljne namaze (nafile) , ne inei ih obaveznim.
Abdullah ibn Abbas, r. a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Svaki ovjek e biti nagratlen prema svome trudu, zatim e osobe traiti
ivot i imetak ljudi, a od optuenih se trai da daju zakletvu. " (Muslim) .
Tema: Knjiga donoenja pranih presuda.
Aj et naglaava realnost da je ovjek sklon zlu i da j e taj fenomen

najprimjerniji kad je osoba ljuta, jer tada ispoljava svoje primitivne instinkte.
Ajet takoer ukazuje na greke koje se mogu napraviti u ljutnji, sugerirajui
da se treba iskazati oprost u takvim sluajevima, jer niko nije nesavladiv
(imun na pogreku) . Hadisi takoer podsjeaj u da vjerovanje varira i da osoba
moe pogrijeiti, bilo da je to zbog pretjeranog vjerovanja u svoj trud ili
jednostavno zbog loeg ponaanj a, to je jedan aspekt ljudske prirode, zato
treba dati oprotaj u odreenim ivotnim takama.
1 59
Ajeti:
"ovjek je stvoren od urbe. Pokazau Ja vama, doista, dokaze Svoje,

zato Me ne pourujte!" (Enbija': 37).
Tumaenje: kada god su munafici ismijavali Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

uslijedila bi brza kazna o strane Uzvienog Allaha koji bi zatitio Alejhiselama.
Uzvieni Allah ili ubrza ili odgodi kaznu.
"Uinio ti je, doista, krivo! -: ree Davud - "time to je traio da tvoju

ovcu doda ovcama svojim; mnogi ortaci ine nepravdu jedni drugima,
ne ine jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a takvih je malo." I
Davud se uvjeri da smo Mi ba njega na kunju stavili, pa oprost od
Gospodara svoga zamoli, pade licem na de i pokaja se. (Sad: 24).
Tumaenje: spominje se iskuenje Davuda, a.s., u vezi s presuivanjem

u jednom sporu izmeu dvojice ljudi. Ovaj akt je filter za nezdrave veze.
Navedeni ajeti naglaavaju injenicu da ljudi nekad neuspjeno daju

savjete (daju pogrene savjete) prije nego prikupe sve raspoloive informacije,
iako uz najbolje namjere, to ilustruje kako, i uz dobru namjeru, kada osoba
ima neuravnoteen stav, to moe imati negativne uinke.
Ajeti:
"ovjek je, uistinu, stvoren maloduan: kada ga nevolja snae -

brian je, a kada mu je dobro - nepristupaan je." (Me'arid: 19-21).
Tumaenje: ovjek je stvoren kao nestrpljivo bie, kada ga zadesi neka

nesrea, pomisli kako nikakvo dobro vie nee doekati i lahko zapadne u
oaj, a kada ga zadesi neko dobro, ne eli to dijeliti s drugima.
"Mi ovjeka stvaramo da se trudi." (Beled: 4).
160
Dr. F":jadA. Husein
Tumaenje: navodi se kako su ljudi stvoreni u tekoama, misli se na

proces embrionskog razvoja, majine trudnoe, razvoju u djetinjstvu i rada
za izdravanje.
Nestrpljenje u ekanju rezultata/ishoda naih djela je psiholoki

najizazovnija situacija za pojedinca. Naravno, kada je neko u u nekoj muci,
ona postaje jo tea i u tom momentu stvara oaj koji ponitava pozitivni
stav. Medutim, kada stvari idu dobro za osobu, tada se zanemaruje srea ili
uzima zdravo za gotovo. Ovo se javlja kada se od pacijenata trai da identificiraju
uspjene strategije u vezi s rjeenjem, a oni nisu esto sposobni da to urade.
.
Takoder, mnogi napori se jednostavno vezuju za proces ivljenja (instinktivni
su), kako to posljednji ajet naglaava.
Ajet:
"Tako Mi vremena, zaista je ovjek na gubitku." (Asr: 1 -2).
Tumaenje: spominje se vrijeme u kojem ovjek postoji (ivi), u kojem

je na gubitku i ide ka unitenju. Ajet saima esto viden problem da osoba
nema smjer u svom ivotu to rezultira unitenjem osjeaja vlastite vrijednosti
i samopotovanja.
Svi navedeni ajeti naglaavaju da je ovjek ranjiv i podloan grekama iz

svih navedenih razloga. Vano je uvidjeti ovo kako bi osoba bila u stanju da
"pusti da problem ode/proe" kako bi im to omoguilo da se uhvate u kotac
sa svakodnevnim nesporazumima.
161
"DA I ALI" - TRAENJE OPRAVDANJA
Pacijenti obino izbjegavaj u da pristupe mijenjanju ponaanja tako to

daju opravdanja zato ne mogu pokuati neto takvo.
Ajeti:
"O vjernici, ne budite kao nevjernici koji govore o brai svojoj kada
odu na daleke pute ili kada boj biju: "Da su s nama ostali, ne bi umrli i
ne bi poginuli" - da, Allah uini to jednom u srcima njihovim; i ivot i
smrt Allahovo su djelo, On dobro vidi ono to radite." (Ali 'Imran: 1 56).
Tumaenje: zabranjuje se vjernicima da gaj e ideje u pogledu smrti i

sudbine onako kako to nevjernici ine. Uzvieni Allah je dao patnje kako bi
njihova alost i tuga bila jo vea. Uzvieni Allah upowrava vjernike da On
daje i ivot i smrt.
"Da se radilo o plijenu na dohvat ruke i ne toliko dalakom pohodu,

licemjeri bi te slijedili, ali im je put izgledao dalek. I oni e se zaklinjati
Allahom: 'Da smo mogli, doista bismo s vama poli", i tako upropastili
sami sebe, a Allah zna da su oni laljivci."' (Tevba: 42).
Tumaenje: spominju se razlozi zbog kojih munafici nisu ili u dihad.

Uzvieni Allah opominje one ljude koji nisu poli u pohod na Tebuk, a koj i
daju lane izgovore.
H adis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: <Jak

vjernik je bolji i Uzvienom Allahu drai od nejakog vjernika, a dobro je i u
jednom i u drugom. udi za onim to e ti koristi, traipomo odAllaha i nemoj
klonuti. Ako ti se Ita dogodi, ne govori da sam uradio tako i tako bilo bi
tako i tako - ve reci: -Allahje dosudio i uinio Ito je htio -jer ono 'da
sam' lejtanu otvara mogunost djelovanja. " (Muslim).
162
Dr. FerjadA. Husein
Tema: Knjiga o sudbini.
aljenje izraeno rijeima "da sam'' je traumatska reakcija, ona moe biti
destruktivnija od samog problema, daje pacijentu utisak da mogu izbjei svaku
nesreu ako budu nastojali da pokriju svaki aspekt svakog dogaaja. Jasno je
da ovo nije realno. Ajet ajet/hadis upowrava na razliku izmeu ne mogu i neu
izvriti neto, jo jednom se osnauje ideja aktivnog uzimanja uea.
UVOENJE PROMJENA U PONAANJU
Mijenjanje ponaanja nije jednostavna stvar, ne znai samo raditi neto

na drukiji nain ve podrazumijeva kontekstualiziranje pogreaka iz
prethodnih ponaanja kako bi osoba bila sigurna da e promjene vjerovatno
biti trajne.
Ajet:
"A onome ko se poslije nedjela svoga pokaje i popravi se - Allah e

sigurno oprostiti. Allah doista prata i samilostan je." (Ma' ide: 39) .
Tumaenje: pokajanje lopova se prima, nakon to se primijeni odgovarajua

kazna za krau (odsijecanje ruke).
Ajet naglaava osnovne komponente provoenja promjena u ponaanju:

izraavanje kajanja zbog prijanjeg ponaanja i mijenjanje ponaanja. Ako
nedostaju ove komponente, do promjena u ponaanju obino ne doe.
Ajet:
"O sinovi Ademovi, kad vam izmedu vas samih budu dolazili poslanici
koji e vam propise Moje objanjavati, - onda se oni koji se budu Allaha
bojali i dobra djela initi nee niega bojati niti e bilo za im tugovati."
(Ea'raf: 35).
1 63
Tumaenje: estitost podrazumijeva da se izbjegavaju zabranjeni oblici

ponaanja, a da se izraava pokornost Uzvienom Allahu.
Kada se ine ispravne stvari, tj. kada se ispoljavaju najzdraviji i najkorektniji

oblici pnaanja, tada osoba automatski stie osjeaj sigurnosti i samopouzdanja
u pogledu svojih postupaka i tako su dosljedniji i samouvjereniji u odravanju
takvog naina ponaanja.
Ajet:
"I upitaj ih o gradu koji se nalazio pored mora kad su propise o suboti
krili: kada su im ribe, na oi njihove, dolazile dok su subotu svetkovali, a
kad nisu svetkovali, one im nisu dolazile. Eto, tako smo ih u iskuenje
dovodili zato to su stalno grijeili." {Ea'raf: 1 63).
Tumaenje: navodi se kako su jevreji krili propise vezane za Sabat

{svetkovanje subote), za to ih je Uzvieni Allah kaznio. Oni su pokuali da
prevare Uzvienog Allah. Bacali su mree {ribarske) u vodu prije Sahata,
odmarali bi taj dan {subotu) i vadili bi ribu u nedjelju i tako bi ono to je
zabranjeno njima izgledalo prihvatljivo. Zato ih je On, Slavljen i Uzvien
neka je, kaznio.
Ajet uspostavlja vezu izmeu prelaenja granica (morala) u ponaanju i

poveane vjerovatnoe zapadanja u iskuenje injenja beskorisnih/nezdravih
strategija. Uobiajena je pojava za pacijente da upadnu u zamku kruga
unitenja, kada uvjerenje o jednom obliku nezdravog ponaanja vodi ka
slijedeem.
Ajet:
"I znajte da je medu vama Allahov Poslanik; kad bi vas u mnogo

emu posluao, doista biste nastradali; ali Allah je nekima od vas pravo
vjerovanje omilio, i u srcima vaim ga lijepim prikazao, a nezahvalnost
i neposlunost vam omrazio. Takvi su na pravom putu." (Hudurat: 7).
1 64
Dr. F".jadA. Husein
Tumaenje: Uzvieni Allah nared uje lj udima da slijede odluke Poslanika,

a.s., jer on bolje zna i vie se brine za svoj e sljedbenike od njih samih.
Uzvieni Allah je vjeru uinio dragom srcima sljedbenika Poslanika, a.s., i
omrazio im sve oblike grij eha. Oni koji imaju te osobine su pravi vjernici.
Ovaj ajet upowrava da promjena dolazi iznutra i naglaava vezu izmedu

onoga to je prirodni red za ljude (Fitra) i onoga to je dobro.
Hadis:
Tarik ibn ihab je rekao: "Mervan je bio prvi koji je prouio hutbu za
bajram prije namaza. Jedan ovjek je reagovao: 'Namaz je prije hutbe!' - a on
je odgovorio: 'Ve je ostavljeno to je tamo!' Ebu-Se'id je rekao: 'to se toga
tie, on je uradio to mu je bila dunost, jer sam uo Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., kako govori: 'Ko vidi kakvu negativnost nekaje rukom otkloni.
Ako to ne moe, onda neka je otklonijezikom. Ako ni to ne moe, onda
neka to osudi srcem, ali toje naslabiji iman." ' (Muslim).
Tema: Vjera i njena definicija.
Hadis nudi tri prepoznatljiva oblika intervencije za pacijenta koji se

mogu koristiti kao osnova kada se nastoji postii promjena u ponaanj u. Oni
omoguavaju da se na individualnom nivou postigne povjerenje.
INDMDUALNI KAPACITET U PRAKSI
Pojedinci esto mogu nepotrebno patiti zbog toga to sami na sebe vre
pritisak da ive ispod svojih finansijskih, drutvenih i psiholokih kapaciteta.
Ajeti:
"Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da dojenje
potpuno bude. Otac djeteta je duan da ih prema svojoj mogunosti hrani i
odijeva. Niko neka se ne zaduuje iznad mogunosti svojih: majka ne smije
165
da trpi tetu zbog djeteta svoga, a ni otac zbog svoga djeteta. I nasljednik
je duan sve to. A ako njih dvoje na lijep nain i sporazumno odlue da dijete
odbiju, to nije grijeh. A ako zaelite da djeci svojoj dojilje naete - pa, nije
grijeh kada od srca ono to ste naumili daete. Allaha se bojte i znajte da Allah
dobro vidi ono to radite." (Bekare: 233).
Tumaenje: navode se detalji u pogledu procesa razvoda kada je ena

trudna. Period dojenja je svega dvije godine i dozvoljena je materijalna
nadoknada (eni) u granicama mogunosti (mua). Takoder se navodi direktiva
da se izbjegava nanoenje povreda (bilo koje vrste) ili osveivanje za ovo
vrijeme. Informacija ukazuje da odvikavanje (djeteta od dojenja) treba da
bude uz obostrani dogovor.
"O vjernici, ne prijateljujte ni sa oevima vaim ni sa braom vaom ako

vie vole nevjerovanje od vjerovanja. Onaj od vas ko bude s njima prijateljevao,
taj se doista prema sebi ogrijeio. Reci: Ako su vam oevi vai, i sinovi vai,
i braa vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka
roba za koju strahujete da prode nee imati, i kue vae u kojima se prijatno
osjeate - miliji od Allaha i Njegova Posalnika i od borbe na jegovom
putu, onda priekajte dokAllah Svoju odluku ne donese. A Allah grenicima
nee ukazati na pravi put'." (Tevba: 23-24).
Tumaenje: spominje se naredba da se idolopoklonici ne uzimaju za

prijatelje, ak i ako su dio rodbine, ako izaberu nevjerovanje umjesto vjerovanja.
"Njih ostavite da stanuju tamo gdje i vi stanujete, prema svojim

mogunostima, i ne inite im tekoe zato da biste ih stijesnili. Ako su trudne,
dajte im izdravanje sve dok se ne porode, a ako vam djecu doje, onda im
dajte zasluenu nagradu sporazumjevi se meusobno na lijep nain. A ako
nastanu razmirice, neka mu onda druga doji dijete. Neka imuan prema
bogatstvu svome troi, a onaj koji je u oskudici - prema tome koliko mu
je Allah dao, jer Allah nikoga ne zaduuje vie nego to mu je dao; Allah e,
sigurno, poslije tegobe, slast dati." (Talak: 6-7).
1 66
Dr. hrjadA. Husein
Tumaenje: poj anj avaj u se detalji u vezi s razvodom kada je ena trudna
naglaavaj ui da ena ima pravo da udobno ivi, prema imovinskim
mogunostima mua, ne smije se loe tretirati i ima pravo na izdravanje sve
do momenta poroda (ako je razvod neizbjean) . eni se taker daje opcija
da uzme naknadu za dojenje djeteta, ukoliko hoe. Ajeti naglaavaju da osoba
treba da troi prema svojim mogunostima.
Hadisi:
Ebu-Zerr, r.a., prenosi: "Grdio sam jednog ovjeka nazivajui mu majku

runim imenima. Poslanik, a.s., rekao je: O Ebu-Zerr, ti si ovjek u kom ima
dahilijeta! Oni su vaa braa, va imetak kojije Allah uinio vaim vlasnitvom.
Pa u koga bude brat u njegovom vlasnitvu, neka ga hrani onim to i on jede,
neka ga oblai od onoga to on oblai. Nemojte im nareivati ono to ne
mogu, a ako im naredite, pomozite im!" (Buhari) .
Tema: injenje grijeha iz neznanja i grenik nije nevjernik osim ako

oboava nekog drugog pored Uzvienog Allaha.
Enes, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., imao je obiaj klanjati kratki namaz
(skratio bi namaz kada je predvodio demat) i obavljao ga je na potpun
nain." (Buhari) .
Tema: Kratki namaz, na potpun nain.
Ebu-Katade, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je: ja,doista, pristupim

namazu i elim da ga oduljim kada zaujempla djeteta pa skratim svoj namaz,
jer znam kolika je ljubav majke naspram djeteta kada plae. (Buhari) .
Tema: Svako treba skratiti namaz (kada predvodi demat) kada zauje
pla djeteta.
Prenosi se da je Ibn Omer, r.a. , rekao: "Davali smo prisegu vjernosti

Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., da emo sluati i pokoravati se, a on bi rekao :
Onoliko koliko ste u mogunosti. " (Muslim) .
1 67
Tema: Knjiga upravljanja.
Abdullah ibnu--ihir, r.a., rekao je: "Doao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s.,
dok je uio (elhakumu-t-tekasur - Zaokuplja vas nastojanje da to imuniji
budete). Onda je rekao: "ovjek govori: 'Moj imetak, moj imetak!' 'O ovjee,
zarti ima od svog imetka ita osim ono to si pojeo, pa unitio, i to si obukao, pa
potkrao, ili to si kao sadaku dao, pa e za nju imati nagradu'." (Muslim) .
Tema: Knjiga Poslanikovog, a.s., komentarisanja Kur'ana. Tumaenje

ajeta iz sure Nur: 2 1 : "Medu vama je bilo onih koji su iznosili potvoru. Vi
ne smatrajte to nekim zlom po vas; ne, to je dobro po _vas. Svaki od njih
bie kanjen prema grijehu koji je zasluio, a ono od njih koji je to
najvie inio eka patnja velika."
Praktini je kapacitet, bio on finansijski ili neki drugi, esto izvor problema
s mentalnim zdravljem, kada su oekivanja iznad onoga to je dostupno. Ajeti/
hadisi upororavaj u da je u svim okolnostima vano raditi na realnoj osnovi i
odravati neki oblik fer igre (fair-play) . Hadisi posebno pozivaju pojedince
da zauzmu snaniju pozicij u i da paljivo razmotre odgovornost, omoguavajui
drugima da uine onoliko koliko mogu, a ovo podrazumijeva da su njihove
veze nadiskustvene, jednako kao to ovako sve osobe gledaj u na sebe.
INDMDUALNE RAZLIKE
Razmatranje pojedinanih razlika u ponaanj u vano je kako bi se

pacijentima omoguilo da razmiljaju o tretiranju razlika dok odravaju
uspjene veze (jer pod stresom oni mogu djelovati na temelj u toga to svaka
osoba dijeli svoja gledita i kada se jave razlike - ne moe se nositi s razlikama).
Ajet:
"Kad ovjeku kakvu blagodat darujemo, on se okree i oholo udaljava,

a kad ga zadesi zlo, onda oajava. Reci: Svako postupa po svom nahodenju,
a samo Gospodar va zna ko je na pravom putu." (Isra': 83-84).
1 68
. Dr. F"iadA. Husein
Tumaenje: pominje se okretanje od Uzvienog Allah u vremenu blagodati

i gubljenje nade u tekim vremenima. Svako ima svoje individualne namjere
u skladu sa svojom prirodom.
Hadis:
Prenosi se da je Tavus rekao: "Zapamtio sam neke ashabe Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., koji su govorili da je sve po odreenju, a uo sam Ibn
Omera, r.a., da kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Sve je po
odretlenjupa ak i nesposobnost i sposobnost, ili mo i nemo. " (Muslim)
Tema: Knjiga sudbine.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Ko vjeruje u

AU.aha i Sudnji tiAn neka ne uznemirava svoga komiju. Aja vam naredujem
tla vodite brigu o enama, jer su one stvorene od krivog rebra, a najkrivlji
dio rebraje njegov gornji dio, ako ga pokua ispraviti slomiega, a ako ga
ostavi ostae kriv, zato vam naredujem tla vodite brigu o enama. " (Buhari).
Tema: Podsticanje da se vodi briga o enama.
Ajet i hadisi su vana upowrenja na injenicu da je svaka osoba kao

pojedinac posebna u pogledu psiholokih procesa i da su individualne razlike
vaan sastavni dio svakodnevnih interakcija. Posljednji hadis stavlja naglasak
na vanost toga da se drugima dozvoli da odravaju svoju individualne/line
karakteristike i da ne "forsiraju" promjenu.
Ajet:
"I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepi nain, - ne i sa

onima medu njima koji su nepravedni -, i recite: 'Mi vjerujemo u ono
to se objavljuje nama, a na Bog i va Bog jeste - jedan, i mi se Njemu
pokoravamo'." (Ankebut: 46).
Tumaenje: kada se razgovara s ljudima koji ele da saznaju neto o vjeri

od vjernika oni s njima trebaju diskutovati na najljepi mogui nain
1 69
Hadisi:
Abdullah ibn Mes'ud, r.a., prenosi: "uo sam jednog ovjeka kako ui
ajet( iz Kur'ana) , a ja sam uo Poslanika, a.s., da ga ui drugaije. Zato sam
ga uzeo za ruku i odveo Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., koji je rekao:
"Obojica
ste u pravu. Nemojte se razilaziti, jer su se oni prije vas razili pa su
uniteni. (Buhari) .
"
Tema: ono to je reeno u pogledu ljudi ) rasprava izmeu jevreja i

muslimana
Esma bint Ehi Bekr, r.a., prenosi: "Dola mi je moja majka za vrijeme
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., neto traei, a jo nije bila primila islam,
pa sam upitalaAlejhiselama da li da je primim. Alejhiselam mi je odgovorio:
Da, svakako, primi svoju majku i usluije." (Buhari) .
Tema: Davanj e poklona mnogobocima (paganima, politeistima,

viebocima, idolopoklonicima i nevjernici, koji ne vjeruju u Jednou
Uzvienog Allaha i Njegovog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.).
Ajet i hadisi upozoravaju da je u odreenim situacijama bolje sloiti se

s nekim razlikama nego se raspravljati, jer forsiranje promjene nee promijeniti
stvarno stanje. Posljednji hadis je dobar primjer kako se veze mogu odravati
kroz promjene u karakteru i ponaanju.
NAMJERE
Vanost "namjere" u terapiji je fundamentalna. Ako postoji namjera za

promjenom neeg drugog pored rjeenja problema zbog koristi neijeg
zdravlja/veze onda e implementacij a biti ne samo teka ve neuspjena i
kratkog vijeka.
1 70
Dr. &rjadA. Husein
Ajeti:
"I ispriaj im o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su

njih dvojica rtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog
nije, ovaj je rekao: 'Sigurno u te ubiti!' - 'Allah prima samo od onih koji su
dobri' - ree onaj. I kad bi ti pruio ruku svoju prema meni da me ubije,
ja ne bih pruio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha,
Gospodara svjetova." (Ma'ide: 27-28).
Tumaenje: ovo je kazivanje o Habilu i Kabilu. Uzvieni Allah spominje

posljedice zavidnosti i nepravde u kazivanju o dvojici Ademovih, a.s., sinova.
Svako dijete koje se rodilo Ademu, a.s., bilo je jedno od blizanaca. Zbog same
potrebe poslanik Adem, a.s., dozvolio je brak izmeu svoje djece (jer, naravno,
jedino su on i Hava bili roditelji). Jednu od kerki bi davao nekom od sinova
za enu. Kabilova sestra (koja je roena zajedno s njim) je bila prelijepa, dok
Habilova nije, pa je Kabil htio da zadri svoju sestru za sebe.5 Poslanik Adem,
a.s., to je odbio i rekao da svaki od njih treba da prinese kurban. Habil je prinio
ovcu i njegov kurban je bio primljen, a Kabil je prinio neke svoje proizvode.
Njegov kurban nije bio primljen pa je on ubio svoga brata.
''Allah vas nee kazniti ako se zakunete nenamjerno, ali e vas kazniti
ako se zakunete namjerno. Otkup za prekrenu zakletvu je: da deset siromaha
obinom hranom kojom hranite eljad svoju rtahranite, ili da ih odjenete, ili
da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao - neka tri dana posti.
Tako se za zakletve vae otkupljujete kada se zakunete; a o zakletvama svojim
brinite se! Eto, tako vam Allah objanjava propise Svoje da biste bili zahvalni."
(Ma'ide: 89).
Tumaenje: spominju se detalj i o iskupu za namjerno krenje zakletve i

potcrtava da je ispunjavanje zakletvi obavezno. Odijevanje podrazumijeva
da se da odjea u kojoj se moe klanjati - to, naravno, ne moe biti loeg
kvaliteta.
5 U brak su se uzimali dvoje Ademove, a.s., djece koja nisu bila zajedno u majinom stomaku.
Autor ovdje kae Habilova ili Kabilova sestra mislei da su bile zajedno s njima u stomaku, jer su
sve one setre svojoj brai - op. prev.
171
da im meleki dodu, ili kazna Gospodara tvoga, ili neki

"Zar oni ekaju
predznaci od Gospodara tvoga? Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara
tvoga dodu, ni jednom ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati,
ako prije nije vjerovao ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro uradio. Reci:
Samo vi ekajte, i mi emo, doista, ekati!" (En' am: 158).
Tumaenje: nevjernici ekaju poetak ivota na buduem svijetu ili neke

znakove toga.
"Zatim smo, poslije njega, poslanike narodima njihovim slali i oni su

im jasne dokaze donosili, ali oni nisu htjeli da vjeruju u ono to prije nisu .
priznavali. Tako Mi peatimo srca onih koji u zlu prelaze svaku mjeru."
Ounus: 74).
Tumaenje: navode se jasni dokazi nevjernicima koji odbijaju uputu,

jer su je oni ve prije odbacili. Posljedica toga je da im je Uzvieni Allah
zapeatio srca.
"Reci: "Hoete li da vam kaem ija djela nee nikako priznata biti,
iji e trud u ivotu na ovom svijetu uzaludan biti, a koji e misliti da je
dobro ono to rade? To su oni koji u dokaze Gospodara svoga ne budu vjerovali
i koji budu poricali da e pred Njega izii; zbog toga e trud njihov uzaludan
biti i na Sudnjem danu im nikakva znaaja neemo dati." (Kehf: l 03- 1 05)
Tumaenje: najvei gubitnici u ovom ivotu su svi oni ljudi koji ne

oboavaju Uzvienog Allaha, iako u svoje vrijeme, svako od njih misli da je
ono to radi ispravno.
"Na Dan kada nee nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo
e onaj koji Allahu srca ista dode spasen biti." (u>ara>: 88-89) .
Tumaenje: neije bogatstvo ili djeca ne mogu spasiti osobu od Uzvienog

Allaha (Njegove kazne) , bez obzira koga ona eli dati kao otkup ili kako velik
iznos je spreman platiti.
1 72
Dr. F"iadA. Husein
Hadisi:
Omer ibnu-1-Hattab, r.a., prenosi: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

da je rekao: Zaista se djela vrednuju prema namjerama i zaista e svaki
ovjek dobiti ono to je naumio svojim djelom, pa ko bude hidru uinio u
ime Allaha i Njegova poslanika, njegova hidraje Allahu i Poslaniku, a ko bude
hidru uinio zbog matmjalne dobiti (dunjaluka) ili zbog ene da bi se njotrU
oenio, njegova hidra je zbog onoga to je naumio. (Buhari).
"
Tema: ovo je izreeno za vrijeme razgovora s jednim ovjekom koji je

htio da uini hidru iz Mekke u Medinu kako bi se oenio. Princip koji se
ovdje naglaava je to da je namjera iza djela, a ne stavrno djelo ono to se
nagrauje.
Nu'man ibn Beir, r.a., prenosi: "uo sam Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koji
je rekao: toje dozvoljeno (halal)jasnoje, a toje zabranjeno (haram) jasnoje,
a medu njima ima nejasnih stvari koje mnogi ne poznaju. Ko ih se uuva, taj
je sauvao svoju vjeru i ast, a ko se upusti u njih, zapast e u ono toje zabranjeno.
Isto tako kao pastir koji uva stado oleo zabranjene zemlje, moe asom da mu
umakne stado i pase na njoj. Svaki vladar ima svoju, drugima zabranjenu,
zemlju (ispalu), a Boija, zabranjena, zemlja jesu Njegove zabrane. U tijelu
ima jedan organ. koji kada je dobar, bude dobro cijelo tijelo, a kada je
pokvaren, bude pokvareno cijelo tijelo, taj organje srce." (Buhari).
Tema: Superiornost osobe koja ostavi sve sumnjive (nejasne) stvari za

dobro svoje vjere.
Ebu-Mes'ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada

ovjek utroi novac za izdravanje svoje obitelji, elei njime postii
Allahovo zadovoljstvo (znajui da mu je to dunost od Allaha, te je izvrava
nadajui se Njegovoj nagradi), pie mu se kao da je podijelio sadaku."
(Buhari).
1 73
Tema: ta je reeno u vezi s rijeima: Djela se cijene prema namjeri.
Enes, r.a., prenosi: da je jedan beduin upitao Allahovog Poslanika,

s.a.v.s.: "Kada e biti mak svijeta? "A Jta sipripremio za njega?", upita
ga. "Ljubav prema Allahu i Allahovom Poslaniku'', ree ovjek. "Ti eJ
biti sa onima koje volil" - odgovori mu." Drugo predanje glasi: "Nisam
pripremio mnogo dobrovoljnog posta, ni namaza, ni sadake, ali volim
Allaha i Njegovog Poslanika!" (Buhari) .
Tema: Vrline Omer ibnu-1-Hattaba.
Semure ibn Dundub, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
Sino su mi (u snu) dola dvojica i vodili me dok nismo doli do grada sa zidovima
od zlata i srebra. Prili smo gradskim vratima i zatraili da se otvore, pa su nam
otvorena. Uli smo u grad i susreli ljuJe ijajejedna strana bila lijepa toliko
da nikad nisam vidio, a druga strana je bila runa u toj mjeri da tako
neJto nikad nije vit/eno. Kazaoje Poslanik, s. a. v.s. : Moji su im sapumici kazali
da zarone u rijeku, a rijeka je tekla ispred njih. vodajojje bila potpuno bijela kao
najbjelje mlijeko. Zaronili su u nju pa se vratili, i vidjeli smo daje nestalo njihove
runoe, i izgledali su kao najljepa bia: Poslanik, s.a.v.s., rekaoje: Kazali su mi:
Ovoje dennetu adn i ovakvaje tvoja kua. 'Zatim su dodali: "Oni koji su imali
pola lijepo, apola runo tijelo to su oni ija su djela bila pomijeJanapa su
,,
imali i dobrih i loJih djela, ali imje Allah oprostio (Buhari).
.
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "A ima i drugih koji su grijehe svoje
priznali i koji su dobra djela s drugim koja su rdava izmijeali, njima e,
moe biti, Allah oprostiti jer Allah prata i samilostan je." (Tevba: 1 02) .
Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

kako kae: U mom ummetu e sepojaviti yuJi koji e obavijati namaz i
vi ete njihov namaz smatrati znaajnijim od vaJeg, postie i njihov post
ete smatrati znaajnijim od vaJeg, njihova dobra djela ete smatrati
,
znaajnijim od vaJih, uie Kur an, ali on nee prelaziti njihova grla
(nee se vladatipo njemu), oni e izlaziti iz islama kao Jto strijela proleti
kroz plijen, pa strijelac ispituje eljeznu glavu strijele (da vidi krv) i ne
1 74
nade nita (nikakav znak), zatim pogleda u ravni dio prema njenom
kraju, ali ne vidi nikakav trag (krvi). Zatim epogledati na njenu drku,
ali nee nai nita zabodeno za nju. ,, (Buhari).
Tema: Grijeh osobe koja ui Kur'an kako bi se pokazivala svijetu (radi

slave, popularnosti) ili kako bi ostvarila neku materijalnu korist.
Dundeb, r.a. , prenosi: "Poslanik, a.s., rekao je:Ko namjerno uini

da ljudi uju za njegova dobra djela, kako bi dobio slavu kod njih, Allah
e njima otkriti njegovu pravu namjeru (na Sudnjem danu), a onaj ko
javno ini dobra djela kako bi se pokazivao ljudima i dobio slavu Allah
e otkriti njegove prave namjere (i poniziti ga)." (Buhari) .
Tema: Vrenje ibadeta u javnosti samo radi pokazivanja ljudima, prianje

ili davanje nagovjetaja o svojim dobroinstvima, uiniti da ljudi uj u za
neija dobra djela kako bi se dobila slava.
Ebu-Hurej re, r.a., prenosi: da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Zakletve se raunaju prema namjeri zbog koje su uinjene." (Muslim) .
Tema: Knjiga zakletve.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zaista,

Allah ne gleda u vae izglede, niti u vae imetke, nego gleda u vaa srca i
vaa djela." (Muslim).
Tema: Knjiga vrlina i odravanja meuljudskih veza.
Svi ajeti/hadisi ukazuju da treba imati jasne namjere iza svog ponaanja,
jer namjere mijenjaju (odreuj u) djelo. Ponavljamo, ako postoji problem
(neprikladnost) u pogledu namjere postojat e problem i u pogledu ishoda/
satisfakcije tim djelom. Hadisi takoer naglaavaju da ak i kad djela nisu
uspjena, ostaje vanost dobrih namjera. Posljednji hadis se odnosi na korisne
zakljuke koji se mogu koristiti za proiavanje motiva.
175
Ibn Abbas, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., govorio je o svom

Gospodaru i rekao: Zaistaje Uzvieni Allah odredio dobra i loa djela, a
zatim je to objasnio, pa ko naumi da uradi dobro djelo pa ga ne uradi,
Allah mu to upiJe kod Sebe kao potpuno dobro djelo; a ko naumi da uradi
dobro djelo i uradiga, Allah mu upiJe kod Sebe nagradu od deset do sedam
stotina puta, ilijo mnogo veu. Ko naumi da uradi loe djelo pa ga ne
uradi, Allah mu to upiJe kod Sebe kao potpuno dobro djelo; a ko naumi
da uradi loe djelo i uradiga, Allah mu upiJe samojedno loe djelo." (Buhari).
Tema: Ko naumi da uradi dobro ili loe djelo.
Hadis stavlja snaan naglasak na injenicu da je Uzvieni Allah uinio

ljudima tekim da ine zlo, a lahkim da ine dobro. Pacijentima se esto
savjetuje da je potreban velik napor da osoba odrava i primjenjuje destruktivna
ponaanja, a u takvim sluajevima mnoge osobe misle da je teko (ili ak
sramotno) da rade neto bolje. Ovaj paradoks objanjava sam sebe.
Ajet:
"I kad htjede da epa zajednikog im neprijatelja, ree mu onaj: 'O

Musa, zar e da ubije i mene kao to si jue ubio ovjeka? To hoe da
na zemlji silu provodi, a ne eli da miri.'" (Kasas: 1 9)
Tumaenje: spominje se kako je informacija da je Musa, a.s., ubio ovjeka

dospjela u javnost. Izraelianin i Kopt su se svaali, Izraelianin je zatraio
pomo od Musaa, a.s., Musa, a.s., intervenirao je i udario ovjeka koji je
umro od posljedica povrede. Slijedeeg dana, isti Izraelianin se svaao s
nekim drugim pvjekom1 a poslanik je htio ponovo da mu pomogne, ali je
Izraelianin pomislio da e ga ovaj napasti te je izrekao ovu optubu. Niko
osim poslanika Musaa, a. s., i ovog Izraelianina nije znao za jueranji sluaj,
ali kada je ovaj to spomenuo pred Koptom (s kojim se svaao), on je odnio
informaciju faraonu, koji je zbog toga naredio da se poslanik, a.s., ubije.
est je sluaj da pojedinci daju optube, u njih umetnu loe namjere

drugih (kau kako su to uradili iz loe namjere, a ne znaju je li tako) kako bi
176
pokazali da su oni bolji ljudi u toj vezi i kako bi odvratili panju do vlastitog
.
loeg ponaanja ili kako bi davali prednost svojim potrebama, kao to je sluaj
u gornjem ajetu. Jasno je da je namjera ovdje kontraproduktivna.
Ajet:
'o ste na putu, a ne naete pisara, onda uzmite zalog. A ako jedan
kod drugog neto pohranite, neka onaj opravda ukazano mu povjerenje i
neka se boji Allaha, Gospodara svoga. I ne uskratite svjedoenje; ko ga
uskrati, srce njegovo e biti greno, a Allah dobro zna ono to radite."
(Bekare: 283).
Tumaenje: kada osoba posudi novac dok putuje, kako bi ga vratila

kasnije, neko bi trebao zapisati taj dug, osim ako osobe znaju/vjeruju jedna
drugoj. Ovdje se nareuje da se sakrije ili ne odbije da se pod zakletvom da
svjedoenje, jer je lano svjedoenje jedan od najteih grijeha.
Ajet naglaava vanost priznanja krivice. Pojedinci mogu zanemariti

negativne namjere zbog neke materijalne koristi, ne znajui kakav uticaj to
ima na sveukupni karakter (ovo se obino opravdava izrekom "cilj opravdava
sredstvo"; to je zabranjeno u islamu, jer erijat zahtijeva da namjera bude
dozvoljena i jednaka metodologiji promjene).
UTICAJNI PRIJATELJI
Problemi pacijenta esto mogu biti naglaeni, a napredak ka promjeni

ometan od strane "uticajnih roaka/prijatelja". Podlonost ovim uticajima esto
pogorava problem i takva prijateljstva idu ka tome da na kraju postanu izvor
kajanja. Poznato je da je kod pacijenata koji ispoljavaju ponaanja ovisnika
kljuno promijeniti krug prijatelja. Pravi posao u takvom sluaju je ponovo
objasniti pacijentu ulogu prijatelja, skrenuti mu panju s bezuvjetnog prihvatanja
(nekog za prijatelja, bez obzira kakav je) ka moralnoj uputi (prijatelj je onaj ko
je dobra osoba i eli ti dobro). Naravno, ovo ne znai da se osobi treba oduzeti
pravo da samostalno odluuje, ve treba nastojati da osoba primijeni ovaj savjet.
1 77
Ajeti:
"O vjernici, za prisne prijatelje uzimajte samo svoje, ostali vam samo
propast ele: jedva ekaju da muka dopadnete, mrnja izbija iz njihovih usta,
a jo je gore ono to kriju njihova prsa. Mi vam iznosimo dokaze, ako pameti
imate. Vi njih volite, a oni vas ne vole, a vi vjerujete u sve Knjige. Kad vas
sretnu, govore: 'Vjerujemo!' - a im se nau nasamo, od srdbe prema vama
grizu vrhove prsta svojih. Reci: 'Umrite od muke!' Allahu su, zaista, dobro
poznate misli svaije." (Ali 'lmran: 1 1 8-1 1 9).
Tumaenje: spominju se vjernici koji vole munafike, jer misle da su i

oni vjernici. Opisuje se kako vjerovanje jednog muslimana obuhvata sve
ranije Objave, ali Objavu u islamu nevjernici odbacuju, to Uzvieni Allah,
naravno, zna.
"A oni kojima se vi, pored Njega, klanjate, ne mogu ni vama ni sebi
pomoi." (Ea'raf: 1 97).
Tumaenje: zbog neprijateljstva i mrnje nevjernika prema vjernicima

oni se nadaju da e i muslimani zapasti u zabludu.
"Klanja se onome ije e mu klanjanje prije nauditi nego od koristi biti;

a takav je, doista, lo zatitnik i zao drug!" (Hadd: 13).
Tumaenje: ajet se odnosi na oboavanje lanih bogova i idola kako bi

se od njih dobila pomo. Vjerovatnije je da e to donijeti vie tete nego
koristi (na ovom svijetu) te e i na onom svijetu donijeti kaznu.
"Nevjernici govore vjernicima: 'Slijedite na put, a mi emo nositi grijehe

vae!' a ne bi ponijeli nijedan grijeh njihov, oni samo lau, ali e, sigurno,
-
vlastito breme i breme onih koje su u zabludu odveli nositi, i za lai koje su
iznosili, doista, e na Sudnjem danu odgovarati." (Ankebut: 12-13).
Tumaenje: nevjernici tvrde kako e preuzeti grijehe drugih ako se vrate

u nevjerstvo. Uzvieni Allah odgovara da na Sudnjem danu niko nee nositi
1 78
Dr. FerjadA. Husein
niije grijehe, ali e se onima koji budu druge odvodili u zabludu obraunati

dodatni grijesi.
''Vi ste" - ree on - "mimo Allaha kumire prihvatili da biste u ivotu

na ovome svijetu meusobne prijateljske odnose odravali, a poslije, na
Sudnjem danu, jedni drugih ete se odricati i jedni druge ete proklinjati,
vatra e vae boravite biti, i niko vam u pomo nee moi pritei."
(Ankebut: 25).
Tumaenje: narod poslanika Ibrahima, a.s., bio je tako buntovan protiv

Allahovog Poslanika (Ibrahima, a.s.) da su kovali zavjeru da ga ubiju tako to
e ga baciti u vatru (spaliti na lomai, ali je Uzvieni Allah vatru uinio hladnom
i spasio Ibrahima, a.s., koji je ostao nepovrijeen). Ibrahim, a.s., opominjao je
narod da mu idoli ne mogu nita uiniti (nakoditi) i upozoravao ih da e ono
oko ega se oni ujedinjavaju na ovom svijetu biti samo izvor kajanja na buduem.
"I nijedan grenik nee grijehove drugog nositi; ako grijehovima

pretovareni pozove da mu se ponesu, niko mu ih nee ponijeti, pa ni
roak. A ti e opomenuti samo one koji se Gospodara svoga boje, iako ih
niko ne vidi, i koji obavljeju molitvu - onaj ko se oisti, oistio se za svoje
dobro -, a Allahu se sve vraa." (Fatir: 1 8) .
Tumaenje: Uzvieni Allah ne treba nikoga, a sva stvorenja su ovisna o

Njemu. Svaka osoba e nositi vlastito breme grijeha na Posljednjem danu, bez
obzira na to koliko bliski bili (roaci, prijatelji), jer e svako biti preokupiran
samo svojim djelima i samim sobom. Zato, ko god ini dobro, on sam e od
toga imati koristi.
Hadisi:
Prenosi Alija, r.a.: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., me je poslao zajedno sa

Zubejrom i Mikdadom, r.a., a zatim hadis pripovijeda Hatib ibn Ebi-Belta'a,
a na kraju stoji ajet: "O vjernici, ako ste poli da se na putu Mome borite i
da naklonost Moju steknete, s Mojim i svojim neprijateljima ne prijateljujte
i ljubav im ne poklanjajte - oni poriu Istinu koja vam dolazi i izgone Poslanika
1 79
i vas samo zato to u Allaha, Gospodara vaeg, vjerujete. Vi im kriom ljubav

poklanjate, a Ja znam i ono to tajite i ono to javno inite. Onaj od vas koji
to bude inio s pravog puta je skrenuo." (Mumtehine: 1).
Tema: Rijei Uzvienog: " ( ) s Mojim i svojim neprijateljima ne

prijateljujte (Mumtehine: 1).

"
Prenosi Ehu-Musa: "Poslanik, a.s., rekao je: Primjer dobrog i loeg

drultva je poput prodavaa mirisa i onoga koji raspiruje vatru. Tako,
prodava mirisa ili e ti pokloniti miris, ili e ti kupiti od njega miris,
ili e, barem, od njega osjetiti lijep, ugodan miris. Dok, onaj koji raspiruje
vatru, kova, ili e ti proki, progorjeti ot/jeu ili e osjetiti od njega

neugodan miris. " (Buhari).
Tema: Misk (vrsta parfema).
Jedan od najteih aspekata u mijenjanju pacijentovih spoznaja i ponaanja

odnosi se na uticaj prijatelja, jer je on dalekosean. est je sluaj tokom
istraivanja da se utvrdi da svaka osoba ima svoju agendu (dnevni raspored
aktivnosti, koja ne mora nuno biti zlonamjerna), ona jednostavno odgovara
neijim potrebama i emocionalnoj stabilnosti. Pored toga, ponekad, razlog
za odravanje veze nije samo ljubav ve moe ukljuivati i sekundarne razloge
odravanja uobiajenog ponaanja. Ajeti spominju kako prijatelji, na kraju

krajeva, nee preuzeti odgovornost za odluke koje osoba donese, zato je vano
sagledati sadraj savjeta kojeg osobi daje njen prijatelj. Hadisi podravaju
ovu ideju, upozoravaju kako je beskorisno prijateljstvo s osobama koje negiraju
istinu (Hakk, koja ukljuuje islamske upute u vezi s najboljim ponaanjem
i karakterom - vidjeti odjeljak: Uinkovita socijalna interakcija/uinkovita
komunikacija). Posljednji hadis nudi korisnu analogiju za razmatranje tipa
prijateljstva kojeg osoba ima kao i prijateljstva koje nudi drugima.
Ajet:
"On vam je ve u Knjizi objavio: kad ujete da Allahove rijei poriu

i da im se izruguju, ne sjedite s onima koji to ine dok ne stupe u drugi
1 80
Dr. F"}adA. Husein
razgovor, inae, biete kao i oni. Allah e sigurno zajedno sastaviti u

dehennemu licemjere i nevjernike." (Nisa': 140).
Tumaenje: sjedenje u krugovima ljudi koji ismijavaju Objavu znai da

osoba odobrava takvo ponaanje i svaki e svjedok tome imati dio grijeha
onih koji ismijavaju Objavu.
Hadis:
Hudaj fa ibnu-1-Jeman, r.a., prenosi: "Ljudi su pitali Allahoyog Poslanika,

s.a.v.s., o dobru, a ja sam ga pitao o zlu, bojei se da me ne zadesi, pa sam
rekao: 'O Allahov Poslanie, zaista smo bili u dahilijetu i zlu, pa nam je
Allah doao s ovim dobrom, pa da li poslije ovog dobra ima zla?' Rekao je:
'Da. ' Pa sam rekao: 'A da li poslije tog zla ima dobra?' Rekao je: 'Da, ali u
njemu je sumaglica. ' Rekao sam: 'A kakva je to sumaglica?' Rekao je: 'Ljudi
koji e se pridruvati i koji e prakticirati neiju drugu tradiciju, a ne
moj sunnet i koji e upuivati suprotno mojoj uputi. Neke njihovepostupke
e odobravati, a nekeprezirati. 'Pa sam rekao: 'Da li poslije ovog dobra
ima zla?' Rekao je: 'Da, pozivai na Vratima Dehennema, onaj ko im se
odazove bace ga u njega. ' Rekao sam: 'O Allahov Poslanie, opii nam
ih.' Rekao je: 'Ljudi nae koe i oni koji govore naim jezicima. ' Rekao
sam: 'O Allahov Poslanie, ta mi savjetuje ako me zadesi to vrijeme?'
Rekao je: 'Dri se tlemata (zajednice) muslimana i njihovog imama
(predvodnika) pa sam rekao: 'A ta ako ne budu imali niti demata niti
imama?' Rekao je: 'Skloni se od svih tih skupina, pa makar se uhvatio za
stablo drveta sve Jok te smrt ne zadesi, a ti u tom stanju'." (Buhari).
Tema: Znakovi poslanstva u islamu.
Pacijenti se esto ale da se osjeaju neprijatno u drutvu nekih svojih

.
prijatelja, ali nemaju dovoljno samopouzdanja da napuste drutvo, ak i kada
su svjesni da te iste (prijateljske) veze nisu zdrave, ne donose nikakvu podrku
nit korist. Ajet/hadis upowrava na probleme dobrih osoba koji ute i tako i
na sebe usmjeravaju drutvenu obavezu da se zatite.
181
Ajeti:
"A kada im se kae: 'Pristupite onome to Allah objavljuje, i Poslaniku!'

oni odgovaraju: 'Dovoljno nam je ono to smo od predaka naih zapamtili'.
- Zar i ako preci njihovi nisu nita znali u i ako nisu na pravom putu
bili?! O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, nee vam
nauditi onaj ko je zalutao! Allahu ete se svi vratiti i On e vas obavijestiti
o onome ta ste radili." (Ma'ide: 1 04- 1 05).
Tumaenje: kada se nevjernici pozovu ka Allahovim propisima njihov

odgovor je taj da su oni zadovoljni onim znanjem koje su naslijedili od svojih
predaka, ak i onda kada oni nisu nita znali. Od osobe se zathijeva da prvo
reformira sebe.
"Uinio ti je, doista, krivo! - ree Davud - "time to je traio da tvoju

ovcu doda ovcama svojim; mnogi ortaci ine nepravdu jedni drugima,
ne ine jedino oni koji vjeruju i rade dobra djela; a takvih je malo." I
Davud se uvjeri da smo Mi ba njega na kunju stavili, pa oprost od
Gospodara svoga zamoli, pade licem na de i pokaja se." (Sad: 24).
Tumaenje: spominje se iskuenje poslanika Davuda, a.s., koji je presuivao

sporove meu ljudima. Ovaj in je filter za nezdrave veze. Navedeni ajet
takoer naglaava da je prirodna ljudska slabost da daju savjet, a zaborave da
sasluaju sve raspoloive informacije.
Kroz uzajamne veze nikad ne treba nasljeivati nijedan oblik uticaja na

ponaanje, ve treba aktivno usvajati (razjasniti, a ne pretpostavljati, kako
ajet naglaava) ono to utie na karakter ili to odbacivati. Uticaj nezdravog
prijateljstva esto se ne uoi, jer se druenje obino odvija bez ili s malo
razmiljanja o uticaju koji to druenje ostavlja na aktere. Kada je trud vei
od postignua, onda, svakako, tu vezu treba ponovo razmotriti. Osoba treba
ulagati maksimalni trud u pogledu veza, ali veze ne bi smjele biti maksimalni
trud (ne bi smjele biti naporne osobi).
1 82
Dr. FerjadA. Husein
Ajet:
"Reci: 'Moe li ijedno vae boanstvo da.stvara iz niega, zatim da to ponovo

uini?' Reci: 'Allah stvara iz niega, zatim e to ponovo uiniti!' Pa kuda se onda
odmeete? Reci: 'Moe li ijedno vae boanstvo da uputi na pravi put?' i odgovori:
'Samo Allah upuuje na pravi put!' Pa da li je onda dostojniji da se potiva onaj
koji na pravi put upuuje ili onaj koji ni sam nije na pravom putu, osim ako ga
drugi na pravi put ne uputi? ta vam je, kako rasuujete?! Veina njih slijedi samo
pretpostavke; ali pretpostavke nisu nimalo od koristi Istini; Allah uistinu dobro
zna ono to oni rade." Ounus: 34-36).
Tumaenje: spominje se besmislenost tvrdnji u pogledu irka (mnogobotva,

idolopoklonstva), jer oni ne mogu ponoviti nijedan proces (ponovo stvoriti
neto itd.). Nevjernicima se postavljaju pitanja u vezi s njihovom zabludom,
vjerovanjem i ljudima koje oni sijede.
Vano je razjasniti ono ta ti prijatelji savjetuju (je li to u skladu sa

Istinom) i pogledati na uspjenost u ivotu osoba koje su pod uticajem savjeta.
Ajet:
"I kada bude sve rijeeno, ejtan e rei: 'Allah vam je pravo obeanje
dao, a ja sam svoja obeanja iznevjerio; ali, ja nisam nikakve vlasti nad
vama imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se odazvali; zato ne korite
mene, ve sami sebe, niti ja mogu vama pomoi niti vi moete pomoi
meni. Ja nemam nita s tim to ste me prije smatrali Njemu ravnim.'
Nevjernike sigurno eka bolna patnja." (Ibrahim: 22) .
Tumaenje: navodi se ta e se deavati izmedu Iblisa, l.a., (ejtana) i

njegovih sljedbenika na Sudnjem danu; on e im dati do znanja da je samo
Uzvieni Allah Istina i da stvorenja mogu okrivljavati samo sebe, a ne ejtana.
Ne preuzimati odgovornost i slijepo slijediti druge ide ka tome da osoba

ne zna ta da kae kada treba objasniti/opravdati svoje ponaanje, jer nije
svjesna ili "nema'' stav koji stoji iza nekog djela. Izdaja je ono to e osoba
osjetiti na kraju i to se u ajetu potcrtava.
1 83
UTICAJNO JA
Dok je, s jedne strane, uobiajeno da osoba bude svjesna uticaja drugih
ljudi, s druge strane, manje je uobiajeno da pacijenti/osobe budu svjesni
uticaja kojeg imaju na druge.
Ajeti:
"Onaj ko se bude za dobro zalagao - bie i njemu udio u nagradi, a

onaj ko se bude za zlo zauzimao ,. bie i njemu udio u kazni. - A Allah
nad svim bdi." (Nisa': 85).
Tumaenje: ko god se zauzima za neto dobro imae udio u nagradi (osobe

koja ini dobro), a isto se odnosi i na bilo koga ko se zauzima za neto to je zlo.
"Reci: 'Meni je zabranjeno da se klanjam onima kojima se vi, pored

Allaha, klanjate.' Reci: 'Ja se ne povodim za eljama vaim, jer bih tada
zalutao i ne bih na pravom putu bio.'" (En' am: 56).
Tumaenje: spominju se znakovi puta upute koji su potpuno jasni, a

Poslaniku, a .. s, jasni su putevi/metode grenika.
"Oni koji se boje Allaha nee za njih (nevjernike) raun polagati, ali su
duni da opominju ne bi li se okanili." (En'am: 69) (ovaj ajet je derogiran
140-im ajetom sure Nisa').
Tumaenje: kada su vjernici izbjegavali da sjede s nevjernicima zbog toga
nisu imali nikakvu krivicu/grijeh za ono to su rekli/uradili, oni su se sauvali
od grijeha.
"U Allaha se uzdamo!"

- rekoe oni. "Gospodaru na, ne uini da zbog
nas dodu u iskuenje ljudi koji nasilje ine." Ounus: 85).
Tumaenje: ne treba davati nevjernicima autoritet nad vjernicima kako

ne bi vjernici zapali u grijeenje.
1 84
Dr. FerjadA. Husein
U svijetu terapije s fokusom na rjeenje je poznata izreka da je "posao

psihologa da ukae na slona u prostoriji", tj. da ukae da postoji problem. U
odreivanju uticaja kojeg osoba ima na druge, pacijente treba ohrabrivati da
razvijaju ovu osobinu, a i ajeti ukazuju na obavezu da se tako radi.
Hadisi:
Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

c'NijeJna osoba ne buJe nepravedno ubijena, a JaAJemovu prvom sinu
(Kabi/u) ne buJe uJio u njegovoj krvi, jer je on prvi poinio ubistvo. ,,
(Buhari) .
Tema: Stvaranje Adema, a.s., i njegovog potomstva.
Prenosi se od Derira ibn Abdullaha, r.a., koji je rekao: "U sred bijela dana
bili smo kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pa mu doe jedna grupa ljudi golih i
ogrnutih vunenim ogrtaima ill sa abama od prugastog vunenog platna i s objeenim
sabljama; bili su veinom, odnosno svi iz plemena Mudar. Lice Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., izmijeni se kada vidje njihovu neimatinu, on zatim ude, pa izae, pa onda
naredi Bilalu da proui ezan. Zatim klanja, pa ustade da odri govor-hutbu i ree:
'O ljudi, bojte se vaeg Gospodara koji vas je stvorio od jednog ovjeka i od
njega je stvorio branog mu druga i od njih dvoje mnoge mukarce i ene
razmnoio. Bojte se Allaha sa ijim imenom jedni druge zaklinjete i rodbinske
veze ne kidajte, jer Allah vas, zaista, osmatra i stalno nad vama bdi.' (Nisa, l).
A zatim je prouio ajet iz sure Har-18: 'O vjernici, bojte se Allaha, nek svaka
osoba osmotri ta je spremila za sutra.' Neka dijeli ovjek od svojih dinara
(zlatnika) i dirhema (srebrenjaka), od svoje odjece, od sa'a (mjere) penice, od
jednog saa svojih hurmi, pa ree: 'makar i polovinu hurme." Doe jedan oVjek
od ensarija sa zaveljajem toliko tekim da su mu ruke iznemogle. Ljudi su dolazili
i donosili darove, tako da sam vidio dvije hrpe hrane i odjee. Lice Allahova
Poslanika, s.a.v.s., zbog toga je tako zasjalo kao da je pozlaeno. Poslanik, s.a.v.s.,
ree: 'Ko uvedejedan lijep obillj u islam, imat e za to nagradu, a i nagradu
za sve one kojiposlije njega to buJu radili, a da se ne umanji njihova nagrada.
A ko uvede u islamjedan ruan obiaj, bit e mu teret i teret svih onih koji
ga ineposlije njega, bez umanjenja njihovog tereta." (Muslim).
185
Tema: Knjiga znanja.
Hadisi na lijep nain upowravaju sve osobe na korist davanja lijepog

primjera, kao i izbjegavanje da se uvede neki ruan obiaj/praksa, jer e se
time izbjei osjeaj krivice koji osoba osjea kada vidi da se njen prijedlog
manifestira u neijem ponaanju.
NAUITI SLUATI RAZGOVOR (KONVERZACIJU)
est je sluaj da pojedinci "ne uju" ta se pria i ono to je trebalo nisu

razumjeli. Ovo se obino deava zbog razliitosti u tumaenju uslovljenih
razlikama u karakteru ili raspoloenju, kao npr., dvojica ljudi mogu sluati isti
rovor, a razumjeti ga na razliite naine. Naglasak se ovdje stavlja na zakijuak
razgovora, a ne na nain na koji ga je govornik iznio, kao to je to esto sluaj.
Ajeti:
"Ima ljudi ije te rijei o ivotu na ovom svijetu oduevljavaju i koji

se pozivaju na Allaha kao svjedoka za ono to je u srcima njihovim, a
najljui su protivnici. im se neki od njih doepa poloaja, nastoji da
napravi na Zemlji nered, nitei uslove i stoku. - A Allah ne voli nered!"
(Bekare: 204-205).
Tumaenje: navode se osobine munafika koji se pretvaraju da su muslimani,

ali negiraju Uzvienog Allaha, jer je nevjerstvo u njihovim srcima. Oni su
svadljivi sagovornici, lau, mijenjaju istinu i obmanjuju ljude.
"Tako smo svakom vjerovjesniku neprijatelje odredivali, ejtane u vidu

ljudi i dinnova koji su jedni drugima kiene besjede govorili da bi ih
obmanuli a da je Gospodar tvoj htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi njih, i
-
ono to izmiljaju." (En'am: 1 12) .
Tumaenje: svaki poslanik j e imao neprijatelje u svijet ljudi i dina.

Oni jedne druge inspiriu lijepim rijeima kojima obmanjuju ljude. Uz.Vieni
Allah nareuje strpljenje pri suoavanju s njima.
1 86
Dr. F"iad A. Husein
"I zaklinjae im se: 'Ja sam vam, zaista, savjetnik iskreni!' I na prevaru
ih zavede. A kad oni ono drvo okusie, stidna mjesta njihova im se ukazae i
oni po sebi dennetsko lie stayljati poee. 'Zar vam to drvo nisam zabranio?!'
- wvnu ih Gospodar njihov - 'i rekao vam: ejtan vam je, zbilja, otvoreni
neprijatelj'." (Ea'raf: 21-22).
Tumaenje: spominje se kako je ejtan zaveo poslika Adema, a.s., i

Havu da okuse plod sa zabranjenog drveta. Oni su postali rtve prijevare, jer
im je on kazao da on ima vee znanje o mjestu (dennetu) i to je rezultiralo
onim to su oni uinili (grijehom) .
"Zar je onajkoji zna da je istina ono to ti se objavljuje od Gospodara

tvoga kao onaj koji je slijep? A pouku samo razumom obdareni primaju."
(Ra'd: 1 9).
Tumaenje: vjernik i nevjernik nikada nisu/nee biti isti. Vj ernici su

samo oni zdrave pameti koji razumiju.

Tumaenje: spominje se vanost da osoba ne govori osim ako sigurno

zna (ono o emu pria) , da izbjegava nagaanja (sumnje) i izmiljanje.
"Kad ih pogleda, njihov izgled te ushiuje; a kad progovore, ti slua

rijei njihove, - medutim, oni su kao uplji naslonjeni balvani, i misle
. da je svaki povik protiv njih. Oni su pravi neprijatelji, pa ih se priuvaj!
Allah ih ubio, kuda se odmeu?!" (Munafikun: 4).
Tumaenje: munafici bi dolazili i predstavljali se kao da vjeruj u Allahovom

Poslaniku, s.a.v.s., i da vjeruju u Poruku Uzvienog Allaha. Neke je muslimane
zavaralo to to su oni govorili. Uzvieni Allah ih proglaava munaficima, jer
su se umjesto vjerovanj u okrenuli nevjernitvu.
1 87
Hadisi:
Ummu Selem Hind bintu Ebi-Umejje, supruga Poslanika, a.s., prenosi da

je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Zaista sam ja samo ovjek, a vi se u svojim
sporovima meni obraate. Mogue je da jedan od vas bude uvjerljiviji u svom
dokazu od drugoga, pa da ja zbog toga presudim u njegovu korist. Ko se
tako postavi, pa ja presudim u njegovu korist, na tetu njegovog brata parniara,
neka zna da sam mu time dodijelio jedan dio dehenemske vatre."' (Buhari) .
Tema: Grijeh osobe koja vodi raspravu na nepravedan nain u pogledu

neega za to zna da nije ispravno.
Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi: "Dvojica ljudi sa istoka su dola i govorila
ljudima veoma elokventno. Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Zaistaje
neki tjeitgovor uinkovit /uzo arolija." (Buhari) .
Tema: Neki rjeit govor je uinkovit poput magije.
Ajeti/hadisi aludiraj u na hipnotike osobine govora nekih ljudi kojim

oni inspiriu i motiviraju druge da prakticiraju nezdrave oblike ponaanja,
samo ljepotom svojih rijei i naizgled uvjerljivim dokazima. Opet se naglaava
da pacijenta treba ohrabrivati da se koncentrie na sadraj razgovora i na
uticaj koji on moe imati na ivot, posebno kada se radi o problemima s
ovisnou, jer je u tim sluajevima pritisak vrnjaka veoma moan u odravanju
ponaanja (iako se ovo moe primjenjivati i na druge situacije) .
Ajet:
"I zavodi glasom svojim koga moe i potjeraj na njih svoju konjicu
i svoju pjeadiju, i budi im ortak u imecima, i u djeci, i daji im obeanja
- a ejtan ih samo obmanjuje, ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad
robovima Mojim!" A Gospodar tvoj je dovoljen kao zatitnik! " (Isra': 64-65).
Tumaenje: Zavodniki glas podrazumijeva besposlenu razonodu i

pjevanje.
1 88
Dr. F"iad A. Husein
Ajet ukazuje na uticaj ireg drutva kao to su razliiti oblici medija koji
utiu na miljenje - neto to samo po sebi doprinosi nastanku brojnih
drutvenih problema time to se promoviraju nesporazumi i ideje o nezdravom
nainu ivota.
Hadis:
Ebu-Bekr, r.a., prenosi: "Poslanik, a.s., jahao je na devi, a jedan ovjek

mu je drao uzde. Poslanik, a. s., upitao je: Kojije danas dan? utjeli smo dok
nismo pomislili da e ga nazvati nekim drugim imenom. On ree: Zar nije
Kurba_n bajram? 'Jest' - odgovorili smo. On dalje upita: A kojije ovo mjesec?
Pa smo opet utjeli dok nismo pomislili da e ga nazvati nekim drugim
imenom. On zatim ree: Zar nije zu-l-hidde? 'Jest' - odgovorili smo. On
zatim ree: Zaista, vaJa krv, imeci i ast su sveti {nepovredivi) jedni drugima
kao toje svet ovaj vaJ dan. Neka prisutni obavijesti odsutnog, jer odsutni moe
bolje razumjeti odprisutnog." (Buhari).
Tema: Rijei Poslanika, a.s., da postoji vjerovatnoa da osoba koja

indirektno uje za neku informaciju moe bolje razumjeti od onoga ko ju je
uo direktno od izvora.
Navedeni hadis je jasan podsjetnik da ak i kada je osoba prisutna pri

razgovoru to ne mora nuno znaiti da e ona to bolje razumjeti te da treba
traiti savjet od drugih i to je korisno za razumijevanje informacije i savjeta
kojeg osoba dobije.
NOTNI DOGAAJI KAO ISKUENJA
ivotni dogaaji poput alosti, razvoda, nesporazuma, nesrea i sl., sve

ovo ini svakodnevni ivot. Sam ivot donosi makar jedan, ako ne i vie
ovakvih dogaaja. Medutim, kada se oni dogode, uobiajeno je da pacijenti
pomisle da su po neemu neuobiajeni, tj . ove stvari se deavaju drugim
ljudima. Jasna normalizacija iskustva ima centralnu ulogu u omoguavanju
pacijentu da razvije distanciranje i prilagoavanje ovim situacijama te e tako
moi da se s njima nosi na uinkovit nain.
1 89
Ajeti:
"I kada smo vas od faraonovih ljudi izbavili, koji su vas najgorim
mukama muili: muku vam djecu klali a ensku u ivotu ostavljali; - a
to vam je bilo veliko iskuenje od Gospodara vaeg." (Bekare: 49).
Tumaenje: spominju se sinovi Israilovi (Benu Isra'il) te kako ih je

Uzvieni Allah ne samo spasio od pretjeranog zlostavljanja od strane faraona
ve je njihovu djecu spasio od klanja. U blagodati spasa d faraonovog nasilja
je takoer bilo iskuenje kao i potekoa.
"I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv
ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok. I Mi smo promjeniti
Kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo ukazali na one
koji e slijediti Poslanika i na one koji e se stopama svojim vratiti. -
nekima je to bilo doista teko, ali ne i onima kojima je Allah ukazao na
pravi put. Allah nee dopustiti da propadnu molitve vae. A Allah je
-
prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv." (Bekare: 1 43) .
Tumaenje: spominje se kako je pravac okretanja vjernika u namazu

(kibla) promijenjen od pravca Jerusalema prema Mekki, i to u toku samog
namaza.
Predanost bilo emu u ivotu stavlja se na iskuenje (test) i to je razlog

.
pojavljivanja potekoa. Iskuenja se mogu initi pretek.ima, ali navedeni
ajet pokazuje kako pojedinac treba da se dri svojih uvjerenja uprkos
iskuenjima u ivotu.
Ajeti:
"Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i gladovanjem,

i time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine, a ti obraduj izdrljive."
(Bekare: 1 55).
Tumaenje: strpljivost vjernika u nesreama je nain da stekne nagradu.
1 90
Dr. Ftrjad A Husein
. .
"Zu mislite da ete ui u dennet, a da Allah ne ukae na one od vas

koji se bore i na one koji su izdrljivi?" (Ali 'Imran: 142).
Tumaenje: vjernik ne moe dobiti dennet ako se ne trt:di i ne ini

dobra djela u ime Uzvienog Allaha.
"Vi ete sigurno biti iskuavani u imecima vaim, i ivotima vaim,

i sluaete doista mnoge uvrede od onih kojima je data Knjiga prije vas,
a i od mnogoboaca. I ako budete izdrali i Allaha se bojali, pa - tako treba
da postupe oni koji su jakom voljom obdareni." (Ali 'Imran: 1 86).
Tumaenje: muslimani e biti iskuavani, sluat e rijei koje e ih

uznemiravati, od strane svoje porodice i drugih. to je iskuenje tee, to je
osoba bolji vjernik. Propis je uvijek isti: treba biti strpljiv i opratati u ovakvim
situacijama.
"O vjernici, Allah e vas dovoditi u iskuenje sa divljai koja e biti

na dohvat ruku vaih i kopalja vaih - da Allah ukae na on.oga koji Ga
se boji kad ga niko ne vidi. A onoga ko i poslije toga nasilje uini eka bolna
patnja." (Ma'ide: 94) .
Tumaenje: navodi se zabrana lova u blizini Svetog Hrama (Kabe) dok

je osoba u stanju ihrama. Uzvieni Allah iskuava svoje robove i kada su meu
ljudima i kda su sami.
"I izbjegavajte ono to e dovesti do smutnje koja nee pogoditi samo

one medu vama koji su krivi, i znajte da Allah strano kanjava." (Enfal: 25).
Tumaenje: iskuenja ne pogaaju samo grenike, ve sve ljude, ako se

ne sprijei irenje injenja loih djela.
"Misle li ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: Mi vjerujemo!'

i da u iskuenje nee biti dovedeni? A Mi smo u iskuenje dovodili i one
prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one
koji lau. Zar misle oni koji zla djela rade da e Nama umai? - Loe prosuuju!"
(Ankebut: 2-4).
191
Tumaenje: iskuenja se daju kako bi se pokazalo ko je iskren u vjeri.
"Onaj koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od vas e bolje

postupati; - On je Silni, Onaj koji prata." (Mulk: 2).
Tumaenje: Uzvieni Allah je stvorio stvorenja kako bi ih iskuao. Ovdje

se takoer nalazi dokaz da su ivot i smrt od Uzvienog Allaha.
"Ti e, o ovjee, koji se mnogo trudi, trud svoj pred Gospodarom

svojim nai." (Inikak: 6)
Tumaenje: stvorenja e doi pred Uzvienog Allaha sa svim djelima koja

su poinila, dobrim i loim.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kome

Allah eli dobro stavi ga na iskuJenja." (Buhari) .
Tema: Rijei (Allahovog Poslanika, a.s.): grijesi su iskup za grijehe.
Ajeti naglaavaju da vjera moe biti iskuana i uspostavljaju vezu izmeu

predanosti vjeri i ivotnih iskuenja. Zaista kada ne bi bilo momenata u ivotu
kada se mjere naa dobra i loa djela, onda ne bi bilo ni truda u ivotu, jer
bi sve aktivnosti postale besmislene. Upravo je trud ono to daje znaenje/
smisao. Hadisi takoer navode da je u vjeri isto kao i naem svijetu: to bolji
student to je tei ispit. Ovo moe ojaati osobu da prevazie svoje probleme,
da osnai svoj karakter i tako unaprijedi svoju odlunost u rjeavanju problema.
Zaista, ljudi koji preive ovakva iskustva su obino uzori drugima.
"Nije estitost u tome da okreete lica svoja prema istoku i zapadu;

estiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige,
i u vjerovjesnike, i koji od jmetka, iako im je drag, daju rodacima, i
siroadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup
iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju,
192
Dr. FnjadA. Husin
kada je preuzmu, ispunjavaju, naroito oni koji su izdrljivi u neimatini,

i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i
runih postupaka klone." (Bek.a.re: 1 77).
Tumaenje: ajet se odnosi na promjenu pravca okretanja u namazu (kible)

od Jerusalema ka Mekki. Nije vana promjena pravca, ve pokornost naredbi
Uzvienog Allaha, jer je sutina vjere primjena propisa. Osobine estitih ljudi
se opisuju kroz razliite okolnosti.
_Ajet ne samo da potcrtava vrline kojima treba teiti ve daje naznake

da se ne smije odustajati za vrijeme tekoa, nego biti postojan u svome
nastojanju da se postigne cilj. Naravno, najvei cilj je postii najljepe
ponaanje u vrijeme stresa, jer kasnije osoba najvie ali zbog onoga to je
rekla ili uradila u to vrijeme.
Ajeti:
"Propisuje vam se borba, mada vam nije po volji! Ne volite neto, a

-
ono moe biti dobro za vas; neto volite, a ono ispadne zlo po vas. A -
Allah zna, a vi ne znate." (Bekare: 2 1 6) .
Tumaenje: navodi se naredba u vezi s dihadom - borbom na Allahovom

putu, iako je borba bila veliki teret nekim vjernicima, postoji prirodan strah
od smrti, sukoba s neprijateljem, a trebalo je podnositi tekoe i na putovanj u
do mjesta borbe.
"On vam kao primjer navodi vas same: da li su oni koji su u posjedu
vaem izjednaeni s vama u onome to vam Mi dajemo, pa ste u tome isti, i da
li ih se bojite kao to se vi jedni drugih bojite. Eto, tako Mi, podrobno, izlaemo
dokaze Nae lj udima koji razmiljaju. Ali, nevjernici lakosmisleno slijede strasti
svoje, - a ko e na pravi put uputiti onoga koga je Allah u zabludi ostavio? -
njima nete moi niko u pomo pritei. Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi
vjernik, djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude nainio, - ne treba da se
mijenja Allahova vjera, ali veina ljudi to ne zna." (Rum: 28-30).
1 93
Tumaenje: spominje se poredenje u pogledu vjerovanja u Jednog Boga

- tevhid i dijeljenja imovine medu Allahovim robovima. I pored toga
idolopoklonici oboavaju lane bogove bez pravog znanja. Poredenje slijedi
naredba da se ljudi dre vjerovanja u Jednog Boga - tevhida. Uzvieni Allah
je stvorio ovjeka s prirodnom tenjom ka islamu (jer je islam prirodna vjera).
Hadis:
Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., takoder rekao:

"Dunostje muslimanu da slua i da je pokoran u onome Jto voli i ne
voli, osim ukoliko mu bude naredeno neJto Jto je zabranjeno. A kada
mu se naredi neJto Jto je zabranjeno, onda nema poslunosti ni
pokornosti." (Muslim).
Tema: Knjiga vladanja.
est je sluaj da pacijente treba podsjetiti da ono to ele nije ono to

im treba. Ajeti naglaavaju ovu razliku i podstiu na strpljenje i razmiljanje
o poukama nauenim iz tekih situacija, jer je "putovanje" to koje ih ui
mnogim lekcijama. Prava stvar za uraditi esto dolazi iz "podsvijesti" ili, kako
ajet navodi, iz izvorne ovjekove prirode (fitre) i to je, jasno, individualna
stvar. Posljednji hadis slui kao podsjetnik da postoji moralna granica nivoa
potreba naspram elja.
"Red: 'O Allahu, koji svu vlast ima, Ti vlast onome kome hoe
daje, a oduzima je od onoga od koga hoe.; Ti onoga koga hoe
uzvisuje, a onoga koga hoe unizuje; u Tvojoj ruci je svako dobro, Ti,
.
wsttnu, sve mozes.
" "'"' (Al1 'Imran: 26) .
.
Tumaenje: ajet podstie stvorenja da budu zahvalna na blagodatima

Uzvienog Allaha kojima je On obasuo Muhammeda, s.a.v.s., i muslimane.
Poslanstvo se prenijelo sa sinova Isra'ilovih (Benu Isra'ila) na Kurejiju,
mekanskog poslanika, Muhammeda, s.a.v.s., kojem je dat najbolji karakter
i najbolje osobine koje nisu bile date nijednom poslaniku prije njega u pogledu
znanja o Uzvienom Allah i Njegovim zakonima, o prolim i buduim
1 94
Dr. F"iadA. Husein
dogaajima, ta e se dogaati na buduem svijetu, kao i dominacija Njegove

Poruke irom svijeta, a ne samo na nekim podrujima.
Prihvatanje bilo koje teke situacije u velikoj mjeri olakava njene negativne
uinke i daje motiva za pronalaenje rjeenja. Ajet podsjea da u svemu to
je Uzvieni Allah isplanirao za na ivot postoji neto dobro, lekcije koje treba
nauiti kako bi poboljali svoje razumijevanje ivota/svijeta, bez obzira kako
to izgledalo naem ogranienom razmiljanju. Zahvalnost na ovim iskustvima
dolazi iz onoga to smo iz njih nauili.
Ajeti:
"Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas uhvatio,
a drugi su se brinuli samo o sebi, mislei o Allahu ono to nije istina, kao to
pogani misle, i govorei: "Gdje je pobjeda koja nam je obeana?" Reci: 'O
svemu odluuje samo Allah!' Oni u sebi kriju ono to tebi ne pokazuju. 'Da
smo za bilo ta pitali', - govore oni -, 'ne bismo ovdje izginuli'. Reci: 'I da ste
u kuama svojim bili, opet bi oni kojima je sudeno da poginu na mjesta pogibije
svoje izili, da bi Allah ispitao ono to je u vaim grudima i da bi istraio
ono to je u vaim srcima - a Allah zna svaije misli'." (Ali 'lmran: 1 54).
Tumaenje: vjernici su pali u miran san kada su postali uznemireni za

vrijeme bitke na Uhudu. Pod terminom "drugi" misli se na munafike koji
nisu prihvatili Istinu. Uzvieni Allah je objavio tajne skrivene u njihovim
srcima, iako su se oni trudili da to sakriju od poslanika Muhammeda, a.s.
Ajet naglaava povezanost izmedu ienja i ivotnih iskuenja. Naglasak

se stavlja na strpljivost u podnoenju iskuenja, jer je ienje od grijeha na
ovom svijetu lake od kazne na buduem svijetu.
Ajet:
"O vjernici, Allah se bojte i nastojte da Mu se umilite i na putu Njegovu

se borite kako biste postigli to elite." (Ma'ide: 35).
1 95
Tumaenje: Uzvieni Allah nareuje stvorenjima da Ga se boje, da

izbjegavaju zabrane, da rade ono to je izraz pokornosti Njemu i da se bore
protiv onih koji ne vjeruju.
Kako ajet navodi, trud u ivotu ini da pacijent postane uspjeniji u

ivotu. Nakon oporavka, kada se pacijenti rijee svojih problema, mogu
razmisliti i izvui pouke iz iskustva, iako bolnog, ono mu pomae da sazrijeva
psiholoki, jaa njegov karakter i poboljava razumijevanje u vezi sa suoavanjem
s buduim problemima.
Ajet:
"A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimatinom i boleu

ih kanjavali ne bi li posluni postali. Trebalo je da su posluni postali kad
bi im kazna Naa dola! Ali, srca njihova su ostala tvrda, a ejtan im je lijepim
prikazivao ono to su radili." (En' am: 42-43).
Tumaenje: idolopoklonici zazivaju Uzvienog Allaha kada trpe J<a,znu

ili su u tekoama. Nedae donose gubitak imovine, opskrbe, bolest i bol.
Uzvieni Allah pita stvorenja zato jednom na naue. On sam odgovara da
je to zato to im srca nisu mehka, a ejtan ih je zaveo u zabludu i pobunu
(protiv Boga).
Ajet naglaava injenicu da ivotna dogaanja mogu omoguiti ovjeku

da sazrije, ali samo ako je on sposoban da razmilja o onome ta se dogaa
ime e izvui korist iz iskustva. Pacijenti esto ne ue iz svojih pogreaka
koje su napravili u ivotu to dovodi do razvijanja uzoraka negativnog miljenja.
Ajeti:
. "Zar mislite da ete biti ostavljeni, a da Allah ne ukae na one meu

vama koji se bore i koji, umjesto Allaha i Poslanika Njegova i vjernika,
nisu uzeli nikoga za prisna prijatelja? A Allah dobro zna za ono to
-
radite." {Tevba: 16).
1 96
Dr. FerjadA. Husrin
Tumaenje: ovo je dio mudrosti borbe na Allahovom putu - dihad koji

pravi razliku izmedu iskrenosti intencija.
"Mi emo vas provjeravati sve dok ne ukaemo na borce i postojane

medu vama, a i vijesti o vama provjeravaemo." (Muhammed: 3 1 )
Tumaenje: Uzvieni Allah e iskuavati stvorenja naredbama i zabranama.
"Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On e srce onoga

koji u Allaha vjeruje uputiti - Allah sve dobro zna." (Tegabun: l l) .
Tumaenje: sve to se dogaa biva prema odredbi Uzvienog Allaha.

Dakle, ko god St;fpljivo podnese neki problem zato to zna da je to od
Uzvienog Allaha, bit e nagraen uputom u svom srcu.
Pacijenti esto mogu osjeati da njihov ivot treba biti bez ikakvog
suoavanja sa ivotnim dogaajima to je oigledna kontradiktornost terminu
ivota budui da se on sastoji od slijeda dogaaja/iskuenja. Predanost bilo
kojem nainu ivota e biti iskuana i pojavit e se iskuenja to ajet jasno
naglaava.
Ajet:
"On je u est vremenskih razdoblja nebesa i Zemlju stvorio - a Njegov

prijesto je iznad vode bio - da bi vas iskuao koji e od vas bolje postupati.
Ako ti rekne: 'Poslije smrti biete doista oivljeni', nevjernici e sigurno rei:
'Ovo nije nita drugo do oita varka!"' (Hud: 7).
Tumaenje: Uzvieni Allah stvorio je svijet za est dana. Stvorenja e biti

stavljena na kunju da bi se pokazalo ko e najljepe postupati, a ne ko e
najvie dobrih djela uraditi. Dobro djelo je samo ono koje se uradi iskljuivo
u ime Uzvienog Allaha, a u skladu je s propisima koje je On ustanovio.
Pored toga, navedeni komentar 16-og ajeta sure Tevbe naglaava da osoba
treba biti zahvalna za ono (za. blagodati) to joj je darovano i pokazati da to
1 97
cijeni tako to e to na ispravan nain koristiti kroz svoje sposobnosti i resurse.

Pacijenti se uvijek podstiu da obrate panju na postojee snage i resurse kada
hoe da razmiljaju o psiholokim intervencijama.
Ajet:
"Kad su vam dole i odozgo i odozdo, a dua dola do grkljana, i kad

ste o Allahu svata pomiljati, tada su vjernici bili u iskuenje stavljeni i
ne mogu biti gore uznemireni." (Ahzab: l O l l ) .
Tumaenje: misli s e na bitku na Hendeku (opsada grada Medine) .

Neprijatelji muslimana su se okupili da skuju zavjeru protiv njih. Grupa ljudi
iz reda velikodostojnika jevreja sastala se s grupom velikodostojnika Kurejija
u Mekki kako bi pokrenuli rat protiv Poslanika, a.s., a zauzvrat su obeali da
e pomoi Kurejije. Izmeu dvije strane je postignut dogovor kojima je
pristupila i trea strana, pleme Gatafan. Njih je bilo skoro deset hiljada. Kada
je to uo Poslanik, a.s., naredio je da se izgradi (iskopa) opkop (rov, hendek)
oko grada Medine, od istoka, to mu je savjetovao jedan od ashaba, Selman
el-Farisi, r.a., idolopoklonici su doli i postavili logor na sjevernoj strani kako
bi imali dobar pogled na Medinu. Muslimani su izali da se suoe s neprijateljem,
a rov se nalazio izmeu njih. Jedna grupa koja je bila pod zatitom Poslanika,
a.s., izdala je muslimane i prikljuili su se neprijatelju. Kriza se produbila.
Neprijatelji su opkolili Poslanika, a.s., i njegove ashabe i drali u opsadi mjesec
dana, ali do borbe nije dolo; desilo se svega nekolio okraja vojnika, jedan
na jedan. Zatim je Uzvieni Allah na neprijatelja poslao hladni vjetar s jakim
udarima i oni su se povukli.
Predanost bilo kojoj ideji ili vjerovanju dolazi onda kada se javi iskuenje.
Ovo je teza koju pacijenti esto poriu u pogledu dogovorenih ciljeva i
naina lijeenja kada terapija postane bolna. Pacijentima se u tom momentu
savjetuje da budu ustrajni u rjeavanju problema, jer naputanje lijeenja
moe usporiti, unazaditi i, ak, dalje zakomplicirati poces lijeenja. Jasno,
isto je i kada ivimo u skladu s onim u ta vjerujemo i doivljavamo patnje
kao posljedice toga.
198
Dr. hrjad A. Husein
Ajeti:
"O vjernici, i meu enama vaim i djecom vaom, doista, imate

neprijatelja, pa ih se priuvajte! A ako preko toga preete i opravdanje
prihvatite i oprostite, pa - i Allah prata i samilostan je. Imanja vaa i djeca
vaa su samo iskuenje, a u Allaha je nagrada velika." (Tegabun: 1 4- 1 5) .
Tumaenje: ljubav prema branom drugu i djeci moe uzrokovati osobi

da dovede u pitanje vezu s Uzvienim Gospodarem i da postane nepokoran
Njemu. Drugi komentar ovog ajeta kae da je bilo ljudi koji su prihvatili
islam i eljeli da se presele (uine hidru) ka Poslaniku, a.s., ali im njihovi
brani drugovi i djeca to nisu doputali.
Hadis:
A' ia, r.a., prenosi: "Dola mi je jedna ena, koja prosi, s dvije keri, a ja
joj nisam imala nita dati osim jedne hurme. Ja joj dadoh tu hurmu, a ona
je uze, raspolovi i dade svojim kerima, a ona nimalo ne uze. Zatim je ustala
i otila. Poslije toga doao nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i ja mu ispriah
ta se desilo, a on ree: Ko bude stavljen na kulnju s ma koliko keri pa
bude dobarprema njima i lijepo ih odgoji, one e mu bit tit od l-atre na
Sudnjem danu." (Buhari).
Tema: Zatiti se od dehennemske vatre s pola hurme ili nekim malim

darom milostinje (sadakom) .
U ajetimalhadisima se spominje da djeca mogu biti iskuenje i to se obino

koristi u terapiji roditelja djece koja imaju problema s ovisnou. Roditelji se
esto osjeaju zarobljenim izmeu onoga to je ispravno i podravanja loeg
ponaanja svoje djece, naprosto zbog toga to su to njihova djeca (naravno,
kako smo ve spomenuli, postoji suptilna granica izmeu opratanja osobi za
njeno loe ponaanje i njenog podravanja. Mnogi pacijenti/roaci ne prave
ovu razliku) .
1 99
Ajeti:
"ovjek, kada Gospodar njegov hoe da ga iskua pa mu poast ukae

i blagodatima ga obaspe, rekne: 'Gospodar moj je prema meni plemenito
postupio!' A kad mu, da bi ga iskuao, opskrbu njegovu oskudnom uini,
onda rekne: 'Gospodar moj me je napustio!'" (Fedr: 1 5- 1 6) .
Tumaenje: bogatstvo i siromatvo su iskuenje za vjernike, to im donosi

ast ili ponienje, u ovisnosti o njihovoj reakciji.
Ajeti donose razmatranje traumatinih situacija kada sebi pacijenti obino

postavljaju pitanje: zato mi se ovo deava? Ovo rezultira time da se oni osjeaju
nesposobnim da stvarno azmotre mogua rjeenja, jer su zarobljeni milju
da su tretirani nepravedno. Ova reakcija ograniava napredak u postizanju
promjene, posebno u sluajevima kada ne postoji oigledan odgovor.
IVJETI NE ZNAJUI/NE OSlANJAJUI SE

NA UZVIENOG ALLAHA
Pacijentima se nikad ne moe garantovati da e uti odgovore koje ele.

Odgovor je nekad da ili nema odgovora ili su to privremene sugestije i
pretpostavke, to, samo po sebi uzrokuje komplikacije. Ovo postaje jo tee
kada pacijent doe na terapij u da bi dobio odgovore. Meutim, terapeut
moe da ukae da je mogue ivjeti u neznanju i nai unutranji mir, jer ni
oni sami nemaju sve odgovore i nisu u stanju da izmijene tu poziciju.
Ajeti:
''A kada Gospodar tvoj ree melekima: 'Ja e na Zemlji namjesnika

postaviti!' - oni rekoe: 'Zar e Ti namjesnik biti onaj koji e na njoj nered
initi i krv prolijevati? A mi Tebe veliamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje,
tujemo.' On ree: 'Ja znam ono to vi ne znate.'" (Bekare: 30)
200
Dr. FnjadA. Husein
Tumaenje: pitanje koje su postavili meleki odnosi se na ljude openito,

a ne posebno na Adema, a.s. Ovo nije bio oblik nepokornosti ili zavisti, ve
pitanje radi postizanja znanja o stvorenjima, jer, ako je to radi pokornosti,
to je uloga koju su meleki ve ispunili. Uzvieni Allah odgovara da On
posjeduje znanje koje meleki nemaju.
"Hvaljen neka si" - rekoe oni - "mi znamo samo ono emu si nas Ti
pouio; Ti si Sveznajui i Mudri." (Bekare: 32).
Tumaenje: meleki potvruju savrenost Uzvienog Allaha te da je Njegovo

znanje iznad svega. Potvruju da svo znanje dolazi od Uzvienog Allaha,
Sveznajueg i da se ne moe postii bez Njegove dozvole.
Hadisi:
Abdullah ibn Mes'uid, r.a., prenosi: "Iao sam sa Allahovim Poslanikom,

s.a.v.s., na njivu u Medini, a on se potapao ogoljelom palminom granom,
pa je proao pored idova koji su jedni drugima rekli: 'Pitajte ga o dui!'
Neki su rekli: 'Ne pitajte ga!' Drugi su opet rekli: 'Pitajte ga o dui!'
Upitali su ga: 'O Muhammede, ta je dua?' Jo uvijek je bio naslonjen na
ogoljelu palminu granu i ja sam mislio da mu se objavljuje. Rekao je: 'Pitaju
te o dui. Reci: 'Dua je neto to - samo Gospodar moj zna, a vama je
dato samo malo znanja."' (Isra': 85; Buhari).-
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: " a vama je dato samo malo znanja."
(Isra': 85).
Prenosi se (od Ibn Omera, r.a.) : "Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: Pet
su kljueva gajba, nepoznaje ih niko osim AllAha, niko ne zna ta e sutra
biti osim Allaha, niko ne zna ta je u matericama osim Allaha, niko ne
zna katia epasti kia osim Allaha, ne zna ovjek u kojoj e zemlji umrijeti
i niko ne zna kaJA e Smak svijeta nastupiti. " (Buhari) .
201
Tema: Niko ne zna kada e pasti kia osim Uzvienog Allaha.
Ajeti podsjeaju da postoje mnoge stvari na koje nikad neemo nai

odgovore ve jedino Allah zna kako pacijenti esto znaju rei na terapiji.
Vano je pomoi pacijentu da uzme u obzir implikacije ivljenja s idejom da
ovjekovo znanje nie samo ogranieno, ve se odreene informacije ne mogu
nikad zadobiti. Hadisi naglaavaju ovu ideju budui da pacijenti esto trae
nekoga da mu otkriju svoje probleme, a ko im moe dati odgovor, ako to
terapeut ne moe. Meutim, ovim se upozorava da u nekim sluajevima
naprosto postoje granice mentalnih sposobnosti, bez obzira o kome se radi,
tako da u mnogim sluajevima .- niko ne zna posigurno. Ovakvo shvatanje
esto ini lake prihvatljivim teke posljedice/rezultate, jer to podrazumijeva
aktivno prihvatanje da vea mudrost od one koju ima ovjek ima odgovor i
to moe otkloniti brigu u vezi s kontrolisanjem ovog.
Ajet:
"A ja ne znam da nije to vama iskuenje, i pruanje uivanja jo za

izvjesno vrijeme." (Enbija': 1 1 1 ).
Tumaenje: Uzvieni Allah zna nevidljivo (nepoznato, skriveno) u cijelosti.

Niko osim Njega ne zna kada e nastupiti Sudnji dan.
Tjeskoba u vezi s nekim dogaajem esto postaje jo vea kada pacijent

(razumljivo) ne moe razumjeti svoj problem/situaciju. U takvim momentima
je korisno traiti od pacijenta da zamisli situciju za koju nikad nee znati razlog
(povod, osnov), a zatim ga podstaknuti da pronae trenutnu strategiju, ako moe.
LOGINO RAZMILJANJE;
INJENICE NE FIKCIJE (IZMILJOTINE)
Nelogino razmiljanje i ponaanje rezultira teim problemima i est je

siuaj da pacijent ne vidi ili ne uvia njihov doprinos pogoranju problema,
jer su njegove misli postale neupitno usaene u svakodnevni ivot.
202
Ajeti:
"Vi raspravljate o onome o emu neto i znate, a zato raspravljate

o onome o emu nita ne znate? Allah zna, a vi ne znate!" (Ali 'Imran: 66) .
Tumaenje: spominje se raspravljanje s jevrejima i kranima u pogledu

vjerovanja poslanika Ibrahima, a.s., te kako oni mogu postavljati pitanja u
vezi s tim, jer je poslanik ivio prije objavljivanja Tevrata i Indila.
"I kad dou (pred svog Gospodara na mjesto polaganja rauna), On e

upitati: 'Jeste li vi dokaze Moje poricali ne razmiljajui o njima, ili, ta
ste to radili?"' (Neml: 84).
Tumaenje: grenici e biti pitani o svom vjerovanju i djelima.
"O vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest,
dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne uinite, pa da se zbog
onoga to ste uinili pokajete." (Hudurat: 6).
Tumaenje: bez komentara (komentar nepotreban) .
Ajeti upowravaju kako esto oprvadavanje neijeg ponaanja moe biti

utemeljeno na zakljucima o situaciji/nepotpunoj informaciji, a ne na stvarnom
dokazu. Posljednji ajet podsjea da treba svako potvrditi dokaz i svoj sud
temeljiti na injenicama.
Ajet:
'
"Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noi i dana, lada koja morem

plovi s korisnim tovarom za ljude, kia koju Allah puta s neba pa tako
u ivot vraa zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka
iva bia, promjena vjetrova, oblaci koji izmedu neba i Zemlje lebde -
doista su dokazi za one koji imaju pameti." (Bekare: 1 64).
Tumaenje: ajet nabraja nakove Allahove Jednoe u stvaranju.
203
Ajet naglaava vanost razmatranja znakova u naem okruenju to se

esto ne uzima kao dokaz nasuprot pretpostavci. Opetovano se savjetuje
proces razmiljanja.
Ajeti:
"O narode moj, ja ne traim od vas nagrade za ovo; mene e nagraditi

Onaj koji me je stvorio! Zato se ne opametite?" (Hud: 5 I).
Tumaenje: spominje se kazivanje o poslaniku Hudu, a.s. On je bio poslan

narodu Ad. Poslan je narodu Ad da poziva nainu ivota koji e im biti od
koristi na buduem svijetu, a nije traio nikakvu nadoknadu za svoj trud.
Ajet jasno naglaava vanost odravanja racionalnog i logikog razmiljanja

kako bi osoba bila senzitivna u pogledu znakova oko nje kako bi unaprijedila
razumijevanje date situacije. U fokusu uvijek mora biti razlog iza zadatka.
Ajet:
"U Allahovoj vlasti su svi i na nebesima i na Zemlji. A oni koji se pored

Allaha boanstvima klanjaju, povode se samo za pretpostvakama i samo
uobraavaju." Ounus: 66).
Tumaenje: samo Uzvieni Allah ima potpuni autoritet nad svim

oblicima vlasti.
Ajet jasno upuuje na granice koje ovjek moe dostii, kako treba biti
realan u pogledu toga, jer, u cijelosti, nebesa i Zemlja pripadaju Uzvienom
Allahu, a ne ovjeku. Takoer podsjea da ne samo da treba razmisliti prije
nekog djela ve da se ne smije pogoravati problem svojim ponaanjem.
Ajeti:
"U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti pravi put se jasno razlikuje
-
od zablude! Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha - dri se za najvru

vezu, koja se nee prekinuti. - A Allah sve uje i zna." (Bekare: 256).
204
Dr. FerjadA. Hustin
Tumaenje: ne smije se niko prisiljavati da postane musliman, jer je Istina

sama po sebi dokaz. Samo e onaj koga Uzvieni Allah uputi prihvatiti islam
predano i sigurno.
"I reci: 'Dola je istina, a nestalo je lai; la, zaista, nestaje!'" (Isra': 8 1).
Tumaenje: ovo je prijetnja nevjernicima Kurejijama, jer je Objava dola

da uniti la, koja ne moe ostati postojanom pred Istinom.
"Nego istinom suzbijamo la, istina je ugui i lai nestane; a teko

vama zbog onoga to o Njemu iznosite!" (Enbija': 1 8).
Tumaenje: Istina je jasna, ponitava la, koja nestaje.
"Reci: 'Dola je istina, a lai je nestalo!' Reci: 'Ako zalutam, zalutao

sam na svoju tetu, a ako sam na pravom putu, to je zbog onoga to mi
Gospodar moj objavljuje; On zaista sva uje i blizu je."' (Sebe': 49-50) .
Tumaenje: Istina i Uzvieni Allah su doli, a la je nestala.
"Tako Mi neba punog zvjezdanih puteva, vi govorite nejednako (o

Muhammedu, s.a.v.s., i Kur'anu), od njega se odvraa onaj za kog se znalo
da e se odvratiti." (Zarijat: 7-9).
Tumaenje: bez komentara (komentar nepotreban).
" ta kaete o Latu i Uzzau i Menatu, treoj najmanje cijenjenoj? Zar su

za vas sinovi, a za Njega keri?! To bi tada bila podjela nepravedna. To su samo
imena koja ste im vi i preci vai nadjenuli, Allah o njima nikakav dokaz nije
poslao; oni se povode samo za pretpostavkama i onim za im due ude, a
ve im dolazi od Gospodara njihova prava uputa. Ne moe ovjek da ostvari
sve to poeli." (Nedm: 1 9-24).
Tumaenje: odbacivanje idola.
205
''A o tome nita ne znaju, slijede samo pretpostavke, a pretpostavka istini

ba nimalo ne koristi." (Nedm: 28).
Tumaenje: idolopoklonici nemaju ispravno znanje koje bi potvrdilo njihove

izjave. Pretpostavke nisu od koristi i ne mogu nikad zauzeti mjesto Istine.
Hadisi:
Ebu-Bekre, r.a., kae da je jedan ovjek pretjerano hvalio drugog ovjeka,

koji je bio spomenut u prisustvu Vjerovjesnika, s.a.v.s., pa je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: "Teko se tebi! Posjekao si vrat svome drugu." Ovo je ponovio
nekoliko puta i rekao: 'o je neophodno da neko nekoga pohvali, onda
neka kae: Ja mislim tako i tako i .to samo ukoliko stvarno tako misli,
a Allah svitla raune (zna kakavje on stvarno), jer niko nikoga ne moe
prije Allaha estitim proglasiti. " (Buhari).
Tema: Ako samo jedan ovjek svjedoi da se neka osoba lijepo ponaa,
ve to je dovoljno.
Ebu-Bekr, r.a., prenosi: "Jedan ovjek pohvalio je drugoga u prisustvu

Allahovog Poslanika, a.s., i on mu ree, ponavljajui nekoliko puta: Teko
tebi! Glavu si mu skinuo!Ako ve nekoga morate hvaliti, onda recite: Ja
ga takvogpoznajem, a Allahu e polagati raun, i ni za koga ne tvrdim
daje bezgrijean prema Allahu. "' (Buhari) .
Tema: ta se ne preporuuje kod hvaljenja nekoga?
Istina/stvarnost/dokaz je da se od pacijenta esto trai da potrai osnove

na kojima poiva njegov karakter/priroda/narav. Ovi ajeti snano potvruju
da su mnoga pogrena vjerovanja pacijenata zasnovana na pretpostavkama i
kontradiktornim informacijama. Hadisi upozoravaju na razlikovanje (ak i
u t:laim opisima) onoga za to mi pretpostavljamo da znamo i onoga to
stvarno znamo, jer, naravno, to utie na nae ponaanje/interakcije. Usvajanje
navedenog pristupa moe znaiti izbjegavanje buduih razoarenjaloekivanja
to osobe osjeaju kada se drugi ponaaju suprotno njihovim oekivanjima.
206
Dr. F"iadA. Husein
Ajet:
"Onoga dana kada svaki ovjek pred sobom nade dobro djelo koje je
uradio i rdavo djelo koje je uinio poeljee da se izmeu njih i njega nalazi
-
udaljenost velika. A Allah vas na Sebe podsjea i Allah je milostiv prema Svojim
robovima." (Ali 'Imran: 30).
Tumaenje: ovo su stvari koje se vezuju za Sudnji dan i polaganje rauna

za svoja djela. Robovi e biti sretni kada vide svoja dobra djela, ali e biti
tuni i ljuti (na sebe) kada vide svoja loa djela; tada e poeljeti da se udalje
od njih.
Ajet prikazuje kako osobe ele da budu udaljene od svojih loih ponaanja.
Kada se ovo paljivo razmotri, jasno se vidi kako se loa djela razlikuju od
dobrih (kako u loim djelima nema nieg dobrog), bez obzira na izgovore
koji se daju. Pacijentima esto nije jasna ova razlika bez obzira koliko loe ili
uznemireni bili, zato, ajet jasno upozorava da se stane i razmisli prije injenja
nekog djela, onda kada je to mogue, jer se upozorava na kajanje koje osoba
moe osjeati nakon nekog ponaanja.
Ajet:
"Reci: 'Nije isto ono to je zabranjeno i ono to je dozvoljeno, makar to

te iznenauje mnotvo onoga to je zabranjeno. Zato se Allaha bojte, o vi
koji ste razumom obdareni, da biste ono to elite postigli."' (Ma'ide: 1 00).
Tumaenje: mali dozvoljeni oblici ponaanja su bolji od velikih loih

oblika ponaanja. Daje se uputa da se izbjegavaju loa djela i da osobi
dozvoljena djela budu dovoljna.
Hadisi:
Prenosi Abdullah ibn Mes'ud, r.a.: "Kada je objavljen ajet: 'Bit e sigurni
samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s nepravdom ne mijeaju', ashabi
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zabrinuli su se pa su rekli: 'Koji to od nas nee
mijeati svoje vjerovanje s nepravdom?' Onda je Uzvieni Allah objavio:
' irk je, zaista, velika nepravda'." (Buhari).
.
207
Tema: Jedna vrsta zulma {nepravde) oe biti vea ili manja od druge.
Nu'man ibn Beir, r.a., prenosi: "uo sam Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koji je
rekao: toje dozvoljeno (halal)jasnoje, a toje zabranjeno (haram)jasnoje, a medu
njima ima nejasnih stvari koje mnogi nepoznaju. Ko ih se uluva, tajje sauvao
svoju vjeru i ast, a ko se upusti u nJih, zapaste u ono toje zabranjeno. Isto
tako kao pastir koji uva staJo oko zabranjene zemlje, moe asom da mu
umakne staJo ipase na njoj. Svaki vlaJar ima svoju, drugima zabranjenu,
zemlju (ispalu}, a Boija, zabranjena, zemljajesuNjegove zabrane." (Buhari).
Tema: Dozvoljene i nedozvoljene stvari su jasno definirane, a izmeu

njih postoje sumnjive {ejasne) stvari.
Ajeti:
"Neki od njih uvijaju jezike svoje itajui Knjigu da biste vi pomislili

da je to iz Knjige, a to nije iz Knjige, i govore: 'To je od Allaha!' - a to
nije od Allaha, i o Allahu svjesno govore lai. Nezamislivo je da ovjek
kome Allah da Knjigu i znanje i vjerovjesnitvo - poslije rekne ljudima:
'Klanjajte se meni, a ne Allahu!' - nego: 'Budite Boiji, jer vi Knjigu znate i
nju prouavate!' On vam nee narediti da meleke i vjerovjesnike bogovima
smatrate. Zar da vam naredi da budete nevjernici, nakon to ste postali
muslimani?" (Ali 'lmran: 78-80).
Tumaenje: jevreji su iskrivljavali i mijenjali oigledno znaenje Kur'ana

kako bi obmanjivali neuke ljude o onome to je objavljeno, iako Allahova
Knjiga nikad ne moe i nee biti izmijenjena. Allahov Poslanik, s.a.v.s., i
iskrenost njegovih osobina nee nikad nametnuti tezu da se njega oboava
umjesto Njegovog Gospodara. Ovim se misli na neuke rabine i sveenike
koji su iz svojih svetih tekstova navodili za dozvoljene stvari da su zabranjene,
a za zabranjene da su dozvoljene, prema svom nahoenju.
Ajeti napominju uzaludnost odbacivanja ili izbjegavanja primjene korisnih

informacija, kada je samo po sebi jasno ta je istina.
208
Dr. FerjadA. Husein
ISPRAVNO KORITENJE NAiH

OSJETILA/SPOSOBNOSTI
Dobro i ispravno koritenje naih osjetila j e oigledna, ali ipak

potcijenjena aktivnost. Mnogo novca i vremena je potroeno na odravanje
zdravlja ovih osjetila, ali se obraa malo panje na to kako se ona koriste.
Osobe esto gledaju, ali ne vide, sluaju, ali ne uju. Ispravna upotreba je,
dakle, psiholoka prisutnost u razgovoru.
Ajeti:
"Allah je zapeatio srca njihova i ui njihove, a pred oima njihovim

je koprena; njih eka patnja golema." (Bekare: 7).
Tumaenje: Uzvieni Allah stavlja zastor na srca, oi i ui ljudi kako oni

ne bi ni razumjeli ni vidjeli ni uli.
"Ima ih koji vrijeaju Vjerovjesnika govorei: 'On vjeruje to god uje!'

Reci: 'On uje ono to je dobro, vjeruje u Allaha i ima vjere u vjernike, i
milost je onima izmeu vas koji vjeruju.' A one koji Allahova Poslanika
vrijeaju eka patnja nesnosna." (Tevba: 6 1 ).
Tumaenje: ovo se odnosi na munafike koji su pokuali da propituju

karakter Allahovog Poslanika, - s.a.v.s., a ajet naglaava da Poslanik, a.s., zn
ko govori istinu, a ko lae.
Ajeti naglaavaju da ako ljudi nisu spremni (otvoreni) za sluanje i gledanje

dokaza koji im se predstavlja te ako nisu u svom srcu spremni da se okoriste
istinom, da proiste svoje namjere i naprave (pozitivne) promjene, onda e
biti veoma malo koristi (dobitka) . Ovo podrazumijeva aktivno koritenje
osjetila u korisne svrhe. Kazna koja se spominje u ajetu moe se nedvojbeno
smatrati jednim nivoom samodestrukcije ukljuene u stalno odbijanje upute
kao i uticaja koji to ima na ivot osobe.
209
Ajet:
"O Poslanie, neka te ne zabrinjava to to brzo nevjerovanje ispoljavaju

oni koji ustima svojim govore: 'Vjerujemo!' a srcem ne vjeruju, i Jevreji koji
izmiljotine mnogo sluaju i koji tue rijei rado prihvataju, a tebi ne dolaze,
koji smisao rijeima s mjesta njihovih izvru i govore: 'Ako vam se ovako presudi,
onda pristanite na to, a ako vam se ne presudi, onda nemojte pristati!' A onoga
koga Allah eli u njegovoj zabludi da ostavi, ti mu Allahovu naklonost ne
moe nikako osigurati, to su oni ija srca Allah ne eli da oisti; njih na
ovom svijetu eka ponienje, a na onom svijetu patnja golema." (Buhari).
Tumaenje: vjernike se tjei da se ne osjeaju uznemireno zbog ponaanja

jevreja i munafika. Oni svoje informacije dobijaju od ljudi koji uope ne
prisustvuju predavanjima (halkama) Poslanika, a.s. oni selektivno pristupaju
propisima kojima e se pokoravati, u zavisnosti od uvjerenosti u kaznu (koja
se spominje za to djelo). Tokom vremena kada bi neko od jevreja poinio in
preljube, onda bi od Alejhiselama traili da im on presudi prema Kur'anu,
kada bi kazna iz Tevrata bila prestroga.
Opet, ovdje se naglasak stavlja na upotrebu "srca'' kako bi se postigla

maksimalna psiholoka korist, kako bi se ono koristilo uz najbolje namjere
u umu i tako se postigao unutranji mir. Ovo je posebno jasno u izrazu "raditi
neto draga srca". Pojedinci koji nemaju ovu kvalitetu, bez obzira na to koliko
oni samouvjereni bili, nee postii unutranji mir/potpuno zadovoljstvo.
Ajeti:
"Mi smo za dehennem mnoge dinove i ljude stvorili; oni pameti imaju - a
njima ne shvaaju, oni oi imaju - a njima ne vide, oni ui imaju - a njima ne
uju; oni su kao stoka, ak i gori - oni su zaista nemarni." (Ea'raf. 179).
Tumaenje: oni ljudi koji e biti nevjernici su Boijom odredbom

odreeni, budui da je Uzvieni Allah prije stvaranja stvorenja znao kakvi e
njihovi.ivoti biti. Oni ne koriste osjetila koja im je Uzvieni Allah dao kako
bi postigli uputu. Oni ljudi koji se pokoravaju Uzvienom Allahu su bolji
210
Dr. FerjadA. Husein
od nekih meleka, dok je stoka bolja od onih koji ne vjeruju, jer ona radi ono
za to je stvorena da radi, za razliku od ovjeka.

Tumaenje: nemoj lano svjedoiti i nemoj govoriti o onome to ne zna.
"Evo zato" - rei e On: "Dokazi Nai su ti dolazili, ali si ih zaboravljao,

pa e danas ti isto tako biti zaboravljen." I tako emo Mi kazniti sve one
koji se pohotama previe odaju i u dokaze Gospodara svoga ne vjeruju. A
patnja na onom svijetu bie, uistinu, bolnija i vjena." (Taha: 1 26-127).
Tumaenje: osoba koja je bila slijepa u pogledu poruke Uzvienog Allaha

bit e uinjena slijepom na buduem svijetu, jer je bila nehajna prema ovom
svijetu.
'Zato oni po svijetu ne putuju pa da srca njihova shvate ono to

treba da shvate i da ui njihove uju ono to treba da uju, ali, oi nisu
slijepe, ve srca u grudima." (Hadd: 46).
Tumaenje: postavlja se pitanje u vezi s putovanjem, promatranjem i

uenjem lekcija tokom puta kako bi se dokuio smisao ivota. Slijepe osobe
nisu oni ije oi ne vide, ve osobe koje nemaju unutranjeg uvida (nisu
slijepi oni ije su oi slijepe, ve oni ija su srca slijepa).

"Ti ne moe mrtve dozvati, ni gluhe, kad se od tebe okrenu, dovikati,

niti moe slijepe od zablude njihove odvratiti; moe jedino dozvati one
koji u ajete Nae vjeruju, jedino oni e se odazvati." (Rum: 52-53) .
Tumaenje: nevjernici se porede s mrtvim osobama, slijepi su i gluhi.
"Etotako Allah peati srca onih koji nee da znaju (dokaze Jednoe
Uzvienog Allaha tj. Onih koji nastoje da ne razumiju istinite injenice koje
ti (Muhammede) donosi njima)". (Rum: 59).
21 1
Tumaenje: vjernicima se savjetuje da strpljivo podnose komentare i

ponaanja nevjernika prema njima, jer i111; Uzvieni Allah obeava konanu
pobjedu i na ovom i na buduem svijetu.
"Njima smo dali mogunosti koje vama nismo dali; i sluh i vid i razum
smo im dali, ali im ni sluh njihov ni vid njihov ni razum njihov nisu ni
od kakve koristi bili, jer su Allahove dokaze poricali i sa svih strana ih
-
je okruilo ono emu su se ismijavali." (Ahkaf: 26)
Tumaenje: Uzvieni Allah naglaava da su prijanjim narodima bili

davani i bogatstvo i potomstvo na ovom svijetu, ali su kanjeni u pravo onom
kaznom koju su negirali. Opominju se Kurejije da trebaju biti obazrivi da
i njih ne bi zadesila slina kazna.
"Zarmu nismo dali oka dva i jezik i usne dvije, i dobro i zlo mu
objasnili? Pa, zato on na blagodatima zahvalan bio nije?" (Beled: 8- 1 1).
Tumaenje: pitanje se upuuje stvorenjima u pogledu toga kako koriste

sposobnosti koje im je dao Uzvieni Allah. Sposobnost razlikovanja dobra
od zla je takoer blagodat.
Hadis:
Od Ibn Abbasa, r.a., prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Wlah
je odredio ovjeku udio u bludu koji on mora, htio ili ne, uraditi. Oko ini blud,
a njegovje bludpogled, jezik ini blud, a njegovje blud razvratan govor,
noga ini blud, a njenje bludkorak ka zinaluku, ruka ini blud, a njenje
blud dodir, srce udi i ezne, a spolni organ to sve potvrdi ili negira. "
(Buhari).
Tema: ta se kae u vezi s bludom dijelova tijela mimo intimnih dijelova.
Ajeti/hadisi podsjeaju na koritenje osjetila, da je to stvar individualnog

izbora i da postoji obaveza/odgovornost da se uvaju ova osjetila od tetnih/
nezdravih stvari.
212
Dr. Fnjad A. Huuin
Ajeti:
"l kad dodu do nje, ui njihove, i oi njihove, i koe njihove svedoie

protiv njih o onome to su radili. 'Zato svjedoite protiv nas!' - upitae
oni koe svoje. - 'Allah, koji je dao sposobnost govora svakom biu, obdario
je darom govora i nas', - odgovorie. 'On vas je prvi put stvorio i Njemu
-
ste se, evo vratili."' {Fussilet: 20-21).
Tumaenje: na Sudnjem danu grenici e pokuati da okrive svoje usne

za njihovo grijeenje, ali e njihove usne toga dana svjedoiti protiv njih.
Ajeti navode korisna pitanja za pacijente koja oni trebaju postavljati sebi
samima pri nadgledanju svog ponaanja kao i omoguiti im da razmatraju
svoje koritenje govora tijela u razotkrivanju svojih osjeanja. Terapeutska je
tehnika u narativnoj terapiji da se pita, kada to govor tijela dozvoljava, kad
bi taj dio tijela mogao govoriti, ta bi rekao?
PODNOSITI RTVE
esto postoje instance kada su svi koraci progresa na svom mjestu, a

jedina veza koja nedostaje je da sam pacijent ne ulae trud pretpostavljajui
da je trud drugih dovoljan. Medutim, preuzimanje inicijative za zadatak!
promjenu od sredinje je vanosti, jer, esto; uspjeh lei u nastojanju, a
sama pouka se naui usput.
Ajet:
"Neete zasluiti nagradu sve dok ne udjelite dio od onoga to vam je

najdrae; a bilo ta vi udijelili, Allah e, sigurno, za to znati." {Ali 'Imran: 92).
Tumaenje: dobro djelo je neto na osnovu ega se oekuje dobijanje

denneta, to se moe postii jedino ako osoba potroi ono najbolje iz svoje
imovine.
213
Pacijenti se esto nau na ivici da odustanu, nastojei da rade na vezama

i rjeavanju problema, jer osjeaju da njihove rtve prolaze neprimijeeno i
tada se oni prestaju truditi. Ajet podsjea da je trud rtve zapravo davanje
onoga to je vrijedno, bilo to materijalno ili emocionalno. Takoer podsjea
da Uzvieni Allah primjeuje/zna ono to pojedinac rtvuje, iako ljudi ne,
biti svjestan ove injenice donosi veliku utjehu/smiraj. Ovo omoguuje osobi
da se trudi zbog samog truda, a ne zbog estitanja od strane drugih. Ovaj
proces osnauje oslanjanje na samoga sebe (samopouzdanje) .
Ajet:
"Neka oni koji krtare u onome to im Allah iz obilja Svoga daje

nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem
danu bie im o vratu objeeno ono ime su krtarili, a Allah e nebesa i
Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono to radite." (Ali 'Imran: 1 80).
Tumaenje: vjernicima se prigovara za krtost (sebinost) i opominje ih
se da im zgrtanje novca nee donijeti nikakvu korist u vjeri, pa ak ni u

ovosvjetskim dogaajima. Opisuje se kazna ponienjem na buduem svijetu.
H adis i:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Kome

Allah dadne imetak pa on ne izvri obavezno davanje zekata iz njega, na
Sudnjem danu e mu biti prikazana zmijd sa dvije take iznad svojih oiju
koja e se umotati oko njega na Sudnjem danu i uzeti ga svojim eljustima i
rei: Ja sam tvoj imetak,ja sam tvoje blago. ' Potom je prouio ajet: 'Neka
oni koji krtare u onome to im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne
misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bie
im o vratu objeeno ono ime su krtarili, a Allah e nebesa i Zemlju
naslijediti; Allah dobro zna ono to radite."' (Ali 'Imran: 1 80) (Buhari) .
Tema: Grijeh osobe koja ne dijeli zekat.
Od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se: "Doao je kod Poslanika, s.a.v.s., ovjek,

pa je kazao: 'Allahov Poslanie, koja je sadaka najbolja?' Ree: Da dAjeJsadaku
214
Dr. FnjadA. Husein
dok si zdrav i dok eli bogatstvo i boji se siromatva! Nemoj da odgada, pa

kada ti dua dode u grkljan da kae: 'Ovoje tome, a ovo tome! A zar sve ne ostaje
nekome?!' (Buhari) .
Tema: Koja je sadaka najbolja?
Ajet upozorava da e zadravanje onoga to je lahko dati (a ovo ukljuue

rtvovanje i u ponaanj u i akte u spoznajnoj prirodi kao to su opratanje i
lijepo ponaanje) najvjerovatnije ostaviti osobu u loijem psiholokom stanju.
Pacijenti se esto dre svoje ljutnje i odbijaju da oproste i da budu humani
prema drugima koji su ih povrijedili, to, neizbjeno, njihov problem ini
teim za prevazilaenje. Prvi hadis nudi korisnu analogiju destruktivnosti u
pogledu toga da se osoba sustee od injenja dobrih djela i da ivi sebian/
svoj ivot koji je odreen ovakvim nainom reagovanja. Drugi hadis ponovo
naglaava ideju da vea snaga lei u iskoritavanju svake prilike (da uradi
dobro djelo) ak i onda kada osoba moe biti ranjiva i kada nije u stanju da
bilo ta udijeli. Dobra djela, jednostavno, mogu biti u obliku pomaganja
nekome, podrke, uljudnosti, pa a i osmijeha, kako smo ve ranije naveli.
Sva ova/ovakva dj ela doprinose razvijanju individualnog (samopotovanja) i
potovanja drugih.
Ajet:
"Ako oni budu skloni miru, budi i ti sklon i pouzdaj se u Allaha, jer
On, uistinu, sve uje i sve zna." (Enfal: 61).
Tumaenj e: navodi se naredba d a ako neprijatelj trai mir, i vjernici

trebaju ii ka mirnijem rjeenju.
Hadis:
Od Harisa ibn Vehba, r.a., prenosi se: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
da je rekao: O ljudi! Dijelite sadaku, uskoro e doi vrijeme da e ovjek nositi svoju
sadaku, nee nai nikog ko bi mujeprimio, pa e mu onaj komejeponudi kazati: 'Da
si mijejuer donio primio bihje, a danas nemam potrebe za njom! (Buhari). "
215
Tema: Dijeljenje sadake (to je prije mogue) prije nego nastupi vrijeme
kada je niko nee htjeti primiti.
Tamo gdje postoje snane tenzije veoma je teko raditi i postii rjeenje,
zbog bola i bolesnih osjeanja koje problemi uzrokuju. Meutim, postoji i
psiholoko osloboenje u "pusti nek proe" dijelu dogaaja, kako ajet sugerira.
Hadis takoer sugerira da je veoma vaan taj ming, ako se propusti prilika,
moda se ne dobiju koristi, to, na kraju, moe biti razlog za kajanje.
Ajet:
"Nevjernicima se ivot na ovom svijetu ini lijepim i oni se rugaju

onima koji vjeruju. A na Sudnjem danu bie iznad oni koji su se Allaha
bojali i grijeha klonili. - A Allah daje u obilju onome kome On hoe, bez
rauna." (Bekare: 2 1 2).
Tumaenje: nevjernici smatraju da j e ivot na ovom svijetu jedini ivot

i, shodno tome, zadovoljni su samo s njim. Skupljaju imetak, ali ga ne troe
na ono to je Uzvieni Allah naredio i to izaziva Njegovo zadovoljstvo, jer
je On Onaj koji neizmjerno daje.
Ajet naglaava razlog zato je podnoenje rtve nekad tako teko. Moe
biti da odreene okolnosti imaju neki oblik koristi, tj. trenutne dobiti,
zadovoljstva, ostvarenje nekog sekundarnog cilja ili neki vid izbora: ili se
ovoga odreknem ili rtvujem neki dio imovine, to izgleda kao gubitak.
Meutim, samo uz podnoenje rtava (i materijalnih i svakih drugih) dolazi
konani uspjeh.
Ajet:
"Radovae se Allahovoj nagradi i milosti i tome to Allah nee dopustiti

da propadne nagrada onima koji su bili vjernici." (Ali 'lmran: 1 7 1 ) . .
216
Dr. FerjadA.' Husein
Tumaenje: ajet se odnosi na dokinuti6 (derogirani) ajet iz Kur'ana koji

prethodi ovom ajetu. Sedamdeset ashaba su ubijeni kod bunara Me' une. Rekli
su da su se susreli s Uzvienim Allahom i da je On zadovoljan s njima. Oni su .
zbog toga bili oduevljeni, Uzvieni Allah je ispunio Svoje obeanje prema
njima i dobili su obilnu nagradu. Ajet se takoer odnosi na sve ehide i vjernike.
Ajet naglaava naprijed spomenutu vezu izmedu podnoenja rtava i

uspjeha, uz obeanje nagrade od Uzvienog Allaha.
Ajeti:
"Da nijedan grenik tude grijehe nee nositi, i da je ovjekom samo

ono to sam uradi, i da u se trud njegov sigurno iskazati, i da u prema
njemu u potpunosti nagraden lli kanjen biti." (Nedm: 38-4 I).
Tumaenje: dua e imati koristi samo od dobrih djela koja je pripremila

za sebe.
Ajet jasno naglaava da uspjeh u ivotu ovisi o rtvama koje se podnesu.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najtei

namazi za munafike su namazjacije i namaz sabaha. A da znaju kakva
se vrijednost krije u njima, dolazili bi na njih makar puui. Htio sam
jednom (narediti da se klanja), da odredim nekoga ko epredvoditi namaz
!;udima, a da se ja zaputim sa nosaima drva do onih koji ne dolaze u
demat, pa impopalim kue." Muslimova verzija dodaje jo: " a da zna da
e dobiti kakvu dobru komadinu mesa doao bi." (Muslim) .
6 Derogacija ajeta podrazumijeva da je propis iz njega stavljen van snage, zamijenjen je propisom
iz nekog drugog ajeta, koji je objavljen kasnije, ali sami derogirani ajet ostaje u sastavu Kur'ana -
op.prev.
217
Tema: Knjiga namaza.
Hadis naglaava vanu stvar - ak i kod osnovnih aspekata ivota (kao

to je, u ovom sluaju, namaz za vjernika) ljudi trae bilo kakve razloge da
malo odloe podnoenje neke rtve; to je injenica da odreena ponaanja
koja su sama osnova njihovog postojanja, naprosto njima nisu dovoljna.
(Ovaj posebni hadis takoer naglaava sekundarnu poziciju da se mnoge
osobe ne brinu o svom duhovnom stanju).
UMJERENOST U SVEMU - ODRAVANJE RAVNOTEE
Ravnotea u bilo kojem aspektu ivota je vana, bilo da se radi o neijem

stilu ivota, stavu ili, ak, odmoru i relaksaciji. ivot na ekstremnim granicama
bilo kojeg ponaanja je preteko odrati i to e, naravno, biti pogubno za sve
ostale aspekte ivota.
Ajet:
"I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci

protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok. I Mi smo
promjenili Kiblu prema kojoj si se prije okretao samo zato da bismo ukazali
na one koji e slijediti Poslanika i na one koji e se stopama svojir vratiti
- nekima je to bilo doista teko, ali ne i onima kojima je Allah ukazao na
pravi put. Allah nee dopustiti da propadnu molitve vae. - A Allah je prema
ljudima zaista vrlo blag i milostiv." (Bekare: 143).
Tumaenje: ovo se odnosi na sluaj kada je pravac okretanja u namazu

(kibla) promijenjena za 1 80, od Jerusalema prema Mekki i to za vrijeme
trajanja samog namaza (Poslanik, a.s., klanjao je namaz kada je dobio naredbu
tako da je u namazu promijenio kiblu i taj namaz klanjao prema dvije kible).
Hadisi:
Aia, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, a.s., jednom je uao u kuu i vidjevi
sa mnom jednu enu, upita: Ko je ta ena? - Ovo je ena koja noi provodi
-
218
Dr. &rjadA. Hustin
u klanjanu namaza - odgovorih mu. Na to Allahov Poslanik, a.s., ree: -
'inite ona djelA koja moete izdratijer, tako mi Allaha, Allahu nee
dojaJiti nagraJivanje sve dok vama na Jojade djelA. ' Zato je Allahovom
Poslaniku, a.s., bilo najdrae djelo koje ovjek ini ustrajno." (Buhari) .
Tema: Din - vjera (ovdje: dobra i lijepa djela - akti pobonosti - ibadeti)
koju/koje Uzvieni Allah najvie voli su ona (dobra djela) koja se redovno ine.
Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je jednog dana Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
uao u damiju i ugledao ue zategnuto izmedu dva stupa, pa je upitao:
Kakvoje ovo ue? Prisutni rekoe: 'Ovo je ue Zejnebe, kada klanja, pa
se umori, pridri se za njega.' Sklonite ga, neka svako od vas klAnja dok
je odmoran, a kada se umori, neka ostavi namaz i legne da se odmori
odgovori on." (Buhari) .
Tema: Nije poeljno da se pretjeruje u vjerskim stvarima (ibadetu) .
Od Ebu-Hurejre, r.a., prenosi se: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

da kae: Niko od vas nee ui u Dennet zbog djela koje je inio nego zbog
Allahove, d.., milosti. Ashabi upitae: 'ak ni ti Allahov Poslanie?' ak ni
ja, osim ako "!e AllAh, d.J., ne obuhvati sa Svojom milou. Zato budite
umjereni u vjeri i radite ono to moete. Neka niko od vas ne eli smrt,
akoje dobar, moe uinitijo dobrih djelA. A akoje lo, moe sepokajati
AllAhu." (Buhari).
Tema: Pacijenti koji ele smrt.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nikoga

od vas nee spasiti od vatre njegovo djelo. <ak ni tebe, Allahov Poslanie?',
rekli su. Ne, ni mene, ukoliko me Allah ne obaspe milou. Postupajtepravedno;
budite ljubazni; veliajte AllAhajutrom i naveer i dijelom noi. Pazite
na umjerenost! Pazite na umjerenostpa etepostii ono to elite." (Buhari) .
Tema: Usvajanje principa "sredine" (ne zalaenja u krajnosti) i redovnosti

u injenju dobrih djela. Napomena: "Poslanik, a.s., uporedio je vjernika
s putnikom koji se ne treba iscrpiti na poetku putovanja, jer se moe
219
previe umoriti i ne dospjeti do svog cilja. Zato se svaka osoba treba drati
umjerenosti u redovnom injenju dobrih djela u ime Uzvienog Allaha
kako bi, nadati se, stigao do denneta." (Buhari).
A'ia, r.a., prenosi: "Upitan je Poslanik, a.s.: 'Koja djela su najdraa

Allahu?' On je odgovorio: 'Ona koja se ustrajno ine, makar ih bilo i
malo. ,,, (Bt.ihari).
Tema: Usvajanje principa "sredine" (ne zalaenja u krajnosti) i redovnosti

u injenju dobrih djela.
Prenosi se da je Abdullah ibn Abbas, r.a., rekao: "Objavljen je ovaj ajet

,a Allahov Poslanik, s.a.v.s., prikrivao se u Meki: 'Ne izgovaraj na sav glas
Kur'an kad molitvu obavlja, a i ne priguuj ga.' Rekao je: Kada bi klanjao
s ashabima, dizao bi glas prilikom uenja Kur'ana, pa kada bi to uli
idolopoklonici psovali su Kur'an, Onoga Ko ga je objavio i onoga ko je s
njim doao, pa je Allah rekao Svom Vjerovjesniku, s.a.v.s.: 'Ne izgovaraj na
sav glas Kur'an kad molitvu obavlja, a i ne priguuj ga', tj. svojim uenjem,
pa da te uju idolopoklonici pa da onda psuju Kur'an: i ne priguuj ga' od
svojih ashaba pa da ne uju Kur'an i ne preuzmu ga od tebe: 'Trai sredinu
izmedu toga (glasnog i tihog). ' (Muslim) .
Tema: Knjiga poslanikog komentara Kur'ana. Komentar sure Nisa' -

ene. Uzvieni Allah je rekao: ''Ako se bojite da prema enama sirotama
neete biti pravedni " (Nisa': 3) "Oni trae od tebe propise o enama. "

(Nisa': 127) .
Ajeti i hadisi naglaavaju kako su ravnotea i umjerenost samoregulativni

modeli, jer upowravaju osobu da svoje standarde postavi kako za druge, tako i
za samu sebe. Moe se primijeniti na svaki aspekt ivota, od djela do ak namaza,
pokazuje svoju vanost u ivotu. Vanost umjerenosti lei u injenici da je krajnost

u ponaanju teko odrati i to rezultira pojavom osjeaja neuspjeha kada osobe
nisu u stanju da postignu svoje ciljeve (zbog nerealnih oekivanja). Pored toga,
posljednji hadis naglaava da svaka osoba treba da se nada milosti Uzvienog
Allaha, jer nije kvantitet dobrih djela ono to se rauna, ve njihov kvalitet.
220
Dr. FnjadA. Huuin
Hadis:
Prenosi se (od Enesa ib Malika, r.a.): "Uli smo sa Allahovim Poslanikom,

s.a.v.s., kod kovaa Ehu-Jusufa, r.a., a on je bio mu dojilje Poslanikovog,
a.s., sina Ibrahima. Allahov Poslanik, s.a.v.s., uzeo je Ibrahima, poljubio
ga i pomirisao, nakon toga smo ponovo uli, a Ibrahim se u tim momentima
rastajao sa svojom duom. Oi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zasuzile su,
pa mu je Abdurrahman ibn Avf kazao: 'Pa ak i ti, Allahov Poslanie
(plae)?!' Na to je Poslanik, a.s., rekao: To jemilost moga srca, o sine
Avfov, a zatim je kazao: Oi suze, a srce tuguje, a mi ne govorimo nita
drugo osim onoga s imeje zadovoljan naJ Gospodar. Mi smo, o Ibrahime,
veoma tuni zbog rastanka s tobom. (Buhari) .
Rijei Allahovog Poslanika, s.a.v.s. (na samrti njegovog sina Ibrahima):

"Mi smo veoma tuni zbog rastanka s tobom."
Hadis je jasan podsjetnik da ak i u ivotnim situacijama koje je emotivno

teko prihvatiti, kao to je neka alost, savjetuje se umjerenost u reagovanju
i provjeravati svoje postupke, ak i tad. Rijei hadisa su prelijep primjer i
aktualizacija ove reakcije, jer govori o umjerenosti u ivotu (Poslanika, a.s.)
koji se suoava s hvatanjem u kotac s emocionalnom traumom.
Ajeti:
"Budi vrsto uz one koji se Gospodaru svome mole ujutro i navee u

elji da naklonost Njegovu zaslue, i ne skidaj oiju svojih s njih iz elje za
sjajem u ivotu na ovom svijetu, i ne sluaj onoga ije smo srce nehajnim
prema Nama ostavili koji strast svoju slijedi i iji su postupci daleko od
razboritosti." (Kehf: 28).
Tumaenje: ovo je naredba (Poslaniku, a.s.) da sjedi s onima koji se

sjeaju Uzvienog Tvorca, koji Ga slave, veliaj u i obraaju Mu se, bez
obzira na njihov ovosvjetski status. Ajet je objavljen u vezi s velikodostojnicima
kureja koji su traili da Poslanik, a.s., sjedi s njima, ali bez "slabih"
(neuglednih)' ashaba.
221
"A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mimo hodaju, a kada

ih bestidnici oslove, odgovaraju: 'Mir vama!' i oni koji provode noi pred
Gospodarom svojim na tlo padaj ui i stojei: i oni koj i govore: 'Gospodaru
na, potedi nas patnje u dehennemu, jer je patnja u njenu, doista, propast
neminovna, on je runo prebivalite i boravite i oni koji, kad udjeljuju, ne
rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre sredine." (Kehf: 63-67) .
Tumaenje: spominju se osobine pravih vjernika. Oni hode ponosno,

ali ne arogantno (oholo) , odgovaraj u blago onima koji ne znaju i koji ih
vrijeaju, oboavaj u i pokoravaju se propisima Uzvienog Allaha.
Ajeti opominju da se ne slijede primjeri ivota onih koji zalaze u krajnosti,

jer svi dogaaji, i dobri i loi, budu i prou, ono to ostaje je ravnotea na kojoj
se grade temelji naih ivota. Kada stvari idu pretjerano dobro u jednom aspektu
ivota, uobiijeno je da se zanemare/zaborave obaveze u drugim aspektima ivota.
POTREBA ZA USMJERAVANJEM
'
Osnovna je ljudska potreba da ima neku vrstu usmjerenja i kada pacijenti

to izgube iz vida, problem se rjeava kada se ponovo postave ciljevi i kada se
smjer ponovo odredi.
Ajet:
"Zar ovjek misli da e sam sebi preputen biti, da nee odgovarati

(a da nee biti nagraen ili kanjen za svoje obaveze koje mu je u dunost
stavio Uzvieni Bog)?" (Kijame: 36).
Tumaenje: ajet se tumai ili u znaenju: a da nee biti oivljen ili a da

mu se nee naredivati ili zabranjivati odreene stvari.
Ovo je retoriko pitanje koje naglaava vanost toga da osoba bude

orijentirana u pogledu svojih ciljeva, da ima smjer, posebno u vezi s uzimanjem
u obzir onih stvari koje utiu na stvarni ivot.
222
LOE PRETPOSTAVKE
Jedan od glavnih uzroka tjeskobe (anksioznosti) koju osjeaju pacijenti

su njihove loe pretpostavke u vezi sa ivotom. Ova uvjerenja se, u najveoj
mjeri, temelje na pretpostavkama i nagaanjima, a ivot je rijetko onakav
kakvim se misli da e biti.
Ajeti:
"I zbog rijei njihovih: 'Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina,
Allahova poslanika' . . . A nisu ga ni ubili ni raspeli, ve im se priinilo. Oni
koji su se o njemu u miljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji
bili; o tome nisu nita pouzdano znali, samo su nagadali; a sigurno je da
ga nisu ubili, ve ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je silan i mudar. I nema
nijednog sljedbenika Knj ige koji, kada bude umirao, nee u njega onako
kako treba povjerovati, a na Sudnjem danu on e protiv njih svjedoiti."
(Nisa': 1 57- 1 59).
Tumaenje: jevreji tvrde kako su ubili Isaa, a.s., iz zabave. Kada im je

Uzvieni Allah poslao tog poslanika s dokazima i uputom, oni su mu pozavidjeli
na poslanstvu i mudizama (udesima) kojima je on bio darovan (od strane
Boga) . Oni su otili kralju Damaska (grkom politeisti) i rekli mu da postoji
ovjek koji zavodi ljude. Kralj je potpisao da se uhapsi poslanik Isa, a.s. Kada
je ta vijest stigla, poslanik je sjedio sa svojim drugovima (uenicima, apostolima, '
havarijunima) i on je zatraio da jedan od njih zauzme njegovo mjesto. Jedan
mladi je vie puta traio da preuzme tu obavezu pa je i odreden da to uini.
Uzvieni Allah je uinio da mladi izgleda poput Isa, a.s., a sam poslanik je
uzdignut na nebo. Njegovi drugovi su svjedoili ovom udu, zatim su napustili
kuu, a mladia su uhvatili i razapeli. Tako, jevreji se hvaliu kako su ubili
poslanika Isaa, a.s., a krani vjeruju u ovu lanu tvrdnju. Oni koji trae
utoite kod Uzvienog Allaha nee nikad biti izvrgnuti ponienj u ili
obeaivanju.
223
"I to osam vrsra: par ovaca i par koza - Reci: 'Da li je On zabranio mujake
ili enke ili ono to se nalazi u utrobama enki?> Kaite mi, i dokaite, ako je .
istina to to govorite." (En'arn: 1 43).
Tumaenje: predislarnski Arapi bi odreivali neke ivotinje za posebne

namjene. Tako npr. jedino je mukarcima bilo dozvoljeno da jedu neke vrste
mesa, samo ivotinje u odreenim uslovima bi smjele biti zaklane itd. Takve
(neispravne) novotarije su izmiljane u pogledu stoke, pa ak i voa i proizvoda
od njih. Uzvieni Allah trai dokaz kako su Arapi znali za je to On zabranio.
"Mnogoboci e govoriti: 'Da je Allah htio, mi ne bismo druge Njemu

ravnim smatrali, a ni preci nai, niti bismo ita zabranjenim uinili.' Tako
isto su oni prije njih poricali, sve dok Nau kaznu nisu iskusili. Reci: 'Imate
li kakav dokaz da nam ga iznesete? Vi se samo za pretpostavkama povodite
i vi samo neistinu govorite.' Reci: 'Allah ima potpun dokaz, i da On hoe,
svima bi na pravi put ukazao!' (En' am: 148-1 49).
Tumaenje: idolopoklonici su tvrdili da ako Uzvieni Allah ima znanje

o njihovom mnogoborvu (politeizmu) onda ih je on odveo u njihovu vjeru.
Takoer su tvrdili da je, onda, Uzvieni Allah odgovoran za njihovo
mnogobotvo. Ovaj dokaz je krajnje pogrean, jer je istina da Uzvieni
Allah njima nije nanio nikakvu tetu niti je Svom Poslaniku, a.s., dao vlast
nad njima.
"Oni na Zemlji ne mogu Allahu umai, niti, osim Allaha, drugog zatitnika
imaju. Njima e patnja biti umnogostruena, jer nisu htjeli ni da uju ni da
. bilo ta vide, oni su sami sebe upropastili, - a nee im biti ni onih koje su
izmiljali." {Hud: 20-2 1).
Tumaenje: oni ljudi koji odvraaju druge od slijeenja Istine i Upute i

tako ih udaljavaj u od denneta imat e dvostruku kaznu, jer svoja osjetila
nisu koristili na nain koji je koristan.
Ajeti upozoravaju na opasnosti gajenja pogrenih pretpostavki te kako

neki ljudi i kada im se ukae na dokaz ni to ne shvate kao iskuenje: Ponaanja
224
Dr. F")ad A. Husein
utemeljena na ovim pretpostavkama e, na kraju, rezultirati neuspjehom/

porazom. Posljednji hadis je takoer referenca koja se odnosi na one ljude
koji odvraaju druge ljude od mijenjanja njihovog ponaanja, jer je to njima
(ovima to odvraaju) nepodesno/ini da se sjeaju neugodno u pogledu
svog ponaanja, a ne rade .to iz brige prema drugima. Na kraju, oni trpe
gubitak koristi za sebe, a i ne pomau drugima.
"Ali, zato to su zavjet svoj prekrili, Mi smo ih prokleli i srca njihova

okrutnim uinili. Oni su rijei s mjesta na kojima su bile uklanjali, a dobar
dio onoga ime su opominjani izostavili. I ti e kod njih, osim malo
njih, neprestano na vjerolomstvo nailaziti, ali im oprosti i ne karaj ih -
Allah, uistinu, voli one koji ine dobro." (Ma'ide: 1 3) .
Tumaenje: oni koji prekre zavjet dat Uzvienom Allahu ostat e u

zabludi. Tvrdoa njihovih srca znai da oni ne prihvataju savjet i da je njihovo
razumijevanje postalo pokvareno. Najbolji oblik oprosta je nain na koji ih
je poslanik Muharnmed, a.s., tretirao lijepim nainom ophoenja s njima,
onda kada su se oni runo odnosili prema muslimanima, kako bi njihova

srca omekala.
Postoje sluajevi kada su pretpostavke ispravno utemeljene to vodi ka

tome da se opravdava snanije vjerovanje u druge pretpostavke. Medutim, ajet
savjetuje da osoba ne smije previdjeti ove greke, jer e se time osloboditi tenzija
koje one uzrokuju i pogubnog uinka kojeg one imaju na psiholoko zdravlje
osobe. Upozorava se na ideju da osoba ne smije postati takva da mrzi druge.
STRPLJIVOST (SABUR)
Rije strpljivost ima tako mnogo znaenja, rangira se od ustraj nosti,

aktivno-tihog uestvovanja ili obinog ekanja. ivotno iskustvo nam govori
da strpljivost; u bilo kojem obliku, dovodi do jaanja karaktera i, na taj nain,
i do praktinog i psiholokog uspjeha.
225
Ajeti:
"O vjernici, traite sebi pomoi u strpljivosti i obvaljanju molitve!

Allah je doista na strani strpljivih." (Bekare: 1 53).
Tumaenje: Uzvieni Allah nareuje strpljivost i obavljanje namaza kao

vid zahvale za blagodati i nain reagovanja na nesree u ivotu vjernika.
"Ako kakvo dobro doekate, to ih ozlojedi, a zadesili vas kakva

nevolja, obraduju joj se. I ako budete trpjeli i ono to vam se zabranjuje
- izbjegavali, njihovo lukavstvo vam nee nimalo nauditi. Allah, zaista,
dobro zna ono to oni rade." (Ali 'lmran: 1 20).
Tumaenje: muslimanima se savjetuje da ne uzimaju nevjernike za

savjetnike u donoenju svojih ivotnih odluka. Ajet naglaava neprijateljstvo
munafika koje oni gaje prema vjernicima u pogledu mijenjanja sree u
njihovim ivotima. U tim sluajevima Uzvieni Allah savjetuje strpljenje,
jer nita nee zadesiti vjernike bez Njegove dozvole.
"Strpljiv budi! ali, strpljiv e biti samo uz Allahovu pomo. I ne tuguj

za njima, i neka ti nije teko zbog spletkarenja njihova." (Nahl: 127).
Tumaenje: naglaava se naredba da se bude strpljiv i napominje se da,

ak i tad, sve dolazi od Uzvienog Allaha.
"ija srca, kad se Allah pomene, strah obuzme, i one koji strpljivo
podnose nevolje koje ih zadese, i one koji molitvu obavljaju i koji, od onoga
to im Mi dajemo, udjeljuju." (Hadd: 35).
Tumaenje: spominju se oni ija srca osjeaju strah od Uzvienog Allaha
i koji ispunjavaju svoje dunosti koje su im propisane, to ih razlikuje od
munafika.
Hadisi:
Ehu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je jedna grupa ensarija traila od

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., razne stvari, pa im je on dao, zatim su ponovo
226
Dr. FerjadA. Husein
traili, a on im opet dao to su traili, dok im nije sve podijelio to je imao,

a zatim im rekao: Sve Ito budem imao od dobra, ja u vam podijeliti, i
niJta od vas neu sakriti, ali ko trai i eli ednost, Allah e mujepodAriti;
ako trai i eli neovisnost, Allah e ga uiniti neovisnim. Ko god se puno
suzdrava i trpi, Allah e mu pomoi JA bude strpljiv; nije nikome JAt
bolji i znaajniji JAr od sabura. (Buhari) .
Tema: Sustezanje od traenja (strpljivost ovdje podrazumijeva ustrajnost,

postojanost i izdrljivost).
Prenosi se od Ma'kila ibn Jesara da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Obavljanje ibadeta za vrijeme nevolje (anarhije i smutnje)jepoput hidre
meni. (Muslim).
Tema: Knjiga nevolja.
Ovi ajeti/hadisi naglaavaju strpljenje u suoavanju s problemima te da

je Uzvieni Allah uz one koji su strpljivi, oni sami sebe osnauju i daju sebi
dodatnu snagu. Posebno se sugerira uvanje samoga sebe (strpljivost uva
psiho-fiziko zdravlje osobe) i tako se osoba psiholoki osnauje protiv
ranjivosti koju osoba osjea za vrijeme nedaa.
Ajeti:
"Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i gladovanjem, i

time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine, a ti obraduj izdrljive. One
koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kau: 'Mi smo Allahovi i mi
emo se Njemu vratiti!' Njih eka oprost od Gospodara njihova i milost;
oni su na pravom putu!" (Bekare: l SS ).
Tumaenje: vjernik je strpljiv kada ga nedaa pogodi i time stie nagradu.

Opisuje se da je vjernik onaj koji daje spomenute izjave kada se nae u tekim
situacijama, jer mi uvijek pripadamo Uzvienom Allahu, bez obzira u kakvim
se okolnostima nali.
227
TERAPIJA KROZ KUR'AN I HADIS (
U ovom sluaju strpljivost dolazi s podsjeanjem na konani obraun -

opet se spominju posljedice naeg ponaanja. Ovo se povezuje s "Pravim putem",
naglaava se ideja strpljivosti kao najbolji nain ponaanja (u takvim situacijama),
pa e, akobogda, uslijediti i najbolja nagrada od Uzvienog Allaha.
Ajeti:
"To je Allah uinio da vas obraduje i da time pouzdanje u srca vaa

ulije, - a pobjeda dolazi samo od Allaha, Silnoga i Mudrog, da jednu
skupinu pevjernika uniti ili da ih osramoti, te da se vrate razoarani. Od
tebe ne zavisi da li e On pokajanje njihovo primiti ili e ih na muke
staviti, jer oni su zaista nasilnici." (Ali 'lmran: 1 26-128) .
Tumaenje: Uzvieni Allah ti nareuje dihad - borbu u Njegovo ime,

iz Svoje mudrosti, a samo On ima pravo da nareuje Svojim stvorenjima.
"Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne moe

otkloniti, a ako ti zaeli dobro, pa - niko ne moe blagodat Njegovu
sprijeiti; On njome nagraduje onoga koga hoe od robova svojih; On
prata i milostiv je." Ounus: l 07).
Tumaenje: dobro i zlo, korist i teta su jedino od Uzvienog Allaha, jer

samo On ima mo nad svim.
''Ako hoete da na nepravdu uzvratite, onda uinite to samo u onolikoj

mjeri koliko vam je uinjeno; a ako otrpite, to je, doista, bolje za strpljive.
Strpljiv budi! ali, strpljiv e biti samo uz Allahovu pomo. I ne tuguj
za njima, i neka ti nije teko zbog spletkarenja njihova. Allah je zaista
na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela ine."
(Nahl: 1 26- 1 28).
Tumaenje: nareuje se srazmjernost u uzvraanj u na nepravdu, iako je

strpljivost bolja osobina, ali ona dolazi jedino uz dozvolu Uzvienog Allaha.
Vjernicima se govori da se ne brinu zbog neprijateljstva drugih, jer Uzvieni
Allah pomae vjernike i oni e imati konanu pobjedu.
228
Dr. F".jadA. Husein
Hadisi:
Ebu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Muslimana ne pogodi nikakva nedaa ili bolest, niti tuga ili alost, niti
bilo kakva nezgoda, ak ni obini ubod trna, a da mu zbog toga Allah ne
'
oprosti dio njegovih grijeha. (Buhari) .
Tema: Rijei Poslanika, a.s., da bolest iskupljuje grijehe.
Prenosi se od Ka'ba ibn Malika da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Primjer vjernika je kao primjer (vitke) stabljike biljke, koju vjetar sad
savije, sad ispravi, i sve tako dok ne sazrije. Primjer nevjernika je kao
primjer tlrveta kojeje duboko pustilo korijenje i koje nita ne moe saviti,
sve dokjedanput ne bude iupano iz korijena. (Muslim) .
Tema: Osobine vjernika.
Prenosi se od Ebu-Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Kome Allah eli dobro On ga izloi iskuJenjima. (Buhari) .
Tema: Knjiga iskuenja.
Prenosi se od Enesa ibn Malika, r.a. , da je uo Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., da je Allah, d.., rekao: Ukoliko Ja nekog od Svojih robova
iskuam oduzimanjem njegovog vida, pa se strpi (i ne rekne radi toga
nita loe), to u mu nadoknaditi dennetom. (Buhari} .
Tema: Superiornost (vjerovanja) osobe kojoj je oduzet vid.
Najtei oblik strpljivosti je iekivanje pravde odluno, ustrajno, uz nadu.

Ajeti naglaavaju da ove stvari dolaze u svoje vrijeme, sjedaju na svoje mjesto,
da je kontrola nad svim u rukama Uzvienog Allaha, te ostavlja strpljivost
kao jedinu opciju (ak se i za Poslanika, a.s., navodi da on nema kontrolu
nad ishodom stvari). Kroz analogiju i objanjenja hadisi upozoravaju da slijedi
lijepa nagrada za strpljivost, da mijenjanje okolnosti nije ono to iskupljuje
229
grijehe ve da je to samo podnoenje (nedae) . Ovo podstie osobu da se

uhvati u kotac s problemom te da bude ustrajna dok j e u neugodnim
okolnostima.
POZITIVNO TUMAENJE
Davanje pozitivnih komentara je od sutinske vanosti u postizanju

motivacije da se osoba uspjeno nosi s nedaama.
Ajeti:
"Za one koji izbjegavaju da se kumirima klanjaju i koji se Allahu obraaju,

-njima su namijenjene radosne vijesti, zato obraduj robove Moje koji
Kur'an sluaju i slijede ono najljepe u njemu; njima je Allah na pravi
put ukazao i oni su pametni." (Zumer: 1 7- 1 8).
Tumaenje: lijepe vijesti u vezi s ovim i s buduim svijetom s u za one

koji izbjegavaju oboavanje idola i koji se okrenu/posvete oboavanju Uzvienog
Allaha.
U situacijama kada su uznemireni (pod stresom), pacijenti odmah pogreno

protumae interakcije kao negativne; ajeti upuuju na konstruktivniji pristup
kako bi se postigao pozitivan ishod. Ovo se mo shvatiti kao neto pozitivno,
bez obzira na stvarni ishod, jer se osobi ne zabranjuje da proba jo jednom.
PRORICANJE BUDUNOSTI
Pacijenti mogu odbijati ili oklijevati da pokuaj u neto umltl

(intervenirati), jer imaju nekakve pretpostavke u vezi s onim to e se desiti,
a tie se njihovih problema. Ove pretpostavke slue jedino tome da se stvore
nove prepreke za realna oekivanja i strategije bavljenja problemima.
230
Dr. FerjadA. Husein
Ajet:
"Zar je u njih blago Gospodara tvoga, ili, zar oni vladaju?! Zar oni imaju
ljestve, pa na njima prislukuju? Neka onaj medu njima koji tvrdi da je neto
uo donese potvrdu oitu." (Tur: 37-38)
Tumaenje: afirmira se vjerovanje u jednog Boga - tevhid - monoteizam

i nitavnim se proglaavaju spletke idolopoklonika time to im se postavlja
pitanje ta su postigli na nebesima i na Zemlji. On, Uzvieni, ih pita imaju li
oni pristup mjestu gdje se nalaze meleki, i ako je neko sluao (meleke), ima li
dokaz da su njegova djela i rijei istina.
H adisi:
Sehl ibn Sa'd Es - Saidi, r.a., prenosi, da je Allahov poslanik, s.a.v.s., bio u
jednoj od svojih bitaka, pa su se vojske borile i na kraju vratile svaka u svoj logor.
Meu muslimanima je bio ovjek koji je slijedio svakog murika koji bi se odvojio
od grupe, i ubijao ga svojom sabljom. Pa je neko rekao: "O Allahov Poslanie!
Niko se nije borio tako portvovano kao taj i taj (mislei na tog hrabrog muslimana).
A Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: "Onje u dehennemskoj vatri. "Zatim neko od
ljudi ree: Ja u ga u stopu slijediti da vidim ta on to radi. Taj hrabri ratnik je
bio ranjen, i elei da to prije umre, stavio je drku svoje sablje na zemlju, a prsa
prislonio na vrh, i tako izvrio samoubistvo. ovjek koji ga je pratio se vratio
Allahovom poslaniku, s.a.v.s., i rekao mu: "Svjedoim da si ti Allahov poslanik."
Poslanik, s.a.v.s., ga upita:
''taje bilo?"Pa mu ovaj ovjek ispria cijeli dogaaj s
ratnikom. Tad je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ''ovjek ini djela koja ljudima
izgkdAju kao djela stanovnika denneta, alije on odstanovnika dehennema,
a ovjek ini djela koja ljudima lie djelima stanovnika dehennema, a on
je od stanovnika denneta." (Buhari) .
Tema: Pohod na Hajber.
Usame ibn Zejd, r.a. , prenosi: "Poslao nas je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
prema el-Hurakatu, napali smo ih u zoru i porazili ih. Jedan ensarija je
pratio (progonio) jednog od njih i kada smo ga savladali, on je rekao:
231
La ilahe illallah - nema Boga sem Allaha. uvi to ensarija je stao, ali
sam ga ja ubio probovi ga svojim kopljem. Kada smo se vratili spomenuo
sam to Poslaniku, s.a.v.s., a on je rekao: 'O Usame, zar si ga ubio nakon
to je rekao: 'La ilahe illallahf!' Rekao sam: 'Allahov Poslanie, on je to
rekao samo da bi se spasio.' Medutim, toliko je Poslanik, s.a.v.s., ponavljao:
Zar si ga ubio nakon toje rekao:. 'La ilahe illallah da sam poelio da
nisam primio islam prije toga dana." (Buhari) .
Tema: Pogubljenje koje je izvrio Usame ibn Zejd koje je osudio Poslanik,
a.s., pri pohodu na Hurakat (mjesto gdje je ivjelo pleme Duhejna) .
Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi: "Alija ibn Ehi-Talib, r.a., poslao je neto
zlata u rudai Poslaniku, a.s., u koi uinjenoj rujem. Poslanik je, a.s., to
razdijelio izmeu el-Akra' a ibn Habisa el-Hanzalije, koji je pripadao plemenu
Beni Mudai, 'Ujeina ibn Bedr el-Fezarije, 'Alkame bin 'Ulasa el-'Amirije,
koji su pripadali plemenu Beni Kilab i Zejd el-Hail Et-Ta'ije koji je pripadao
plemenu Beni Nabhan. Radi toga su kurjeije i ensarije postali ljuti i rekli:
'On daje poglavarima Nedda, a nas zaboravlja!' Poslanik, a.s., im je na to
rekao: Zar vi meni ne vjerujete, iako sam ja pouzdan Onome kojije na nebesima
i primam obavijesti sa nebesa. Onda je doao neki ovjek ispijenih oiju,
izbaena ela, debele brade, debelih i nadignutih obraza i obrijane glave, te
rekao: 'O Muhammede! Boj se Allaha!' Poslanik, a. s., mu ree: Pa ko e sluati
Allaha ako Ga ja ne budem sluao? Zatim je taj ovjek otiao. Halid bin el
Velid, r.a., rekao je: 'Allahov Poslanie, da mu presjeem vrat?' Poslanik, a.s.,
odvratio je: Ne, moda obavlja namaze. Halid, r.a., rekao je: 'Puno je onih
koji obavljaju namaz, a svojim jezicima govore ono to nije u njihovim
srcima.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: Nije mi naredeno da istraujem
lJudska srca ili da otvaram njihove trbuhe. Poslanik, a.s., gledao je u
njega dok je odlazio i rekao: Odpotomstva ovog ovjeka, pojavit e se
lJudi koji e uiti Kur'an ali im on nee silaziti nie od grla (tj. nee im
ostavlJati pozitivnog efekta na srca), i oni e izlijetati iz islama kao to
izlijee strijelica. Mislim da je rekao: 'Ako bi ja bio tada iv, ja bi ih ubijao
kao to je ubijen narod Semud (tj . sve bi ih poubijao) ."
232
'
Tema: Slanje Alije ibn Ebi-Taliba i Halida ibn Velida, r.a., u Jemen prije
Oprosnog hadda.
Ajeti i hadisi nude izazov pacijentima u onim instancama kada oni misle
da mogu itati misli i vjeruju da imaju realne pretpostavke u pogledu onoga
ta ljudi misle. Naravno, takve tvrdnje nikad nije mogue potkrijepiti. Pitanje
koje se postavlja u nevedenim ajetima (Tur: 37-38) iprimjeri iz hadisa navode
pacijenta da se vrati raspoloivim dokazima.
PROBLEMI NESTAJU
Usred svojih problema pacijenti mogu zaboraviti da e problem biti

rijeen ili, u najmanjem, da e imati manji uticaj, na ovaj ili onaj nain
(znajui da to ne mora biti na njihovo zadovoljstvo). Za njih je vano iati
ovo na umu, jer e im to usaditi nadu i ohrabriti ih da se nastave truditi, a
u isto vrijeme trebaju biti svjesni ozbiljnosti svoje situacije.
Ajeti:
"Zatim vam je, poslije nevolje, spokojstvo ulio, san je neke od vas
uhvatio, a drugi su se brinuli samo o sebi, mislei o Allahu ono to nije istina,
kao to pogani misle, i govorei: 'Gdje je pobjeda koja nam je obeana?' Reci:
'O svemu odluju samo Allah!' Oni u sebi kriju ono to tebi ne pokazuju. 'Da
smo' za bilo ta pitali', - govore oni -, 'ne bismo ovdje izginuli'. Reci: 'I da ste
u kuama svojim bili, opet bi oni kojima je sueno da poginu na mjesta pogibije
svoje izili, da bi Allah ispitao ono to je u vaim grudima i da bi istraio ono
to je u vaim srcima - a Allah zna svaije misli'." (Ali 'Imran: 1 54).
Tumaenje: vjernici su pali u miran san nakon to su bili uznemireni za
vrijeme bitke na Uhudu. Drugi ovim se misli na munafike koji se nisu slagali
-
si Istinom. Uzvieni Allah je otkrio tajne koje su skrivene u njihovim srcima

kao i misli koje su skrivali od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
233
TERAPIJA KROZ KUR'AN I HADIS '
"Neka imuan prema bogatstvu svome troi, a onaj koji je u oskudici

- prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikoga ne zaduuje vie
nego to mu je dao; Allah e, sigurno, poslije tegobe, slast dati." (Talak: 7) .
Tumaenje: svaka imovina potroena treba da bude u skladu s finansijskim

mogunostima osobe.
"Ta, zaista, s mukom je i last, zaista, s mukom je i last! (tj. jedna

tekoa ima dva olakanja, dakle, jedna tekoa ne moe nadvladati dva
olakanja) " (lnirah: 6-7).
Tumaenje: Uzvieni Allah podsjea da e doi olakanje i naglaava to

ponavljanjem tih rijei.
"I sve to je dobro Mi emo tebi dostupnim uiniti. Zato pouavaj

- pouka e ve od koristi biti: dozvae se onaj koji se Allaha boji, a
izbjegavae je onaj najgori." (Ea' la: 8- 1 1 }.
Tumaenje: nee biti nikakve potekoe u injenju dobrih djela. Onaj

ko je svjestan da e se susresti sa Uzvienim Allahom e primiti opomenu.
Ajeti govore da olakanje poslije tekoe zaista dolazi, jer nijedno ljudsko
bie ne moe ivjeti s vjenim problemom, s vremenom se neto promijeni,
bilo da je to neka okolnost, stav ili emocija. ak to vie, kako zadnji ajet
(Ea'la: 8-1 1) kae, est je sluaj da je uraditi pravu stvar jednostavno postii.
To je samo stvar izbor.
Ajeti:
"Allah je taj koji vjetrove alje, pa oni oblake tjeraju i On ih po nebu,

kako On hoe, rasprostire i na komade dijeli, pa ti vidi kiu kako iz njih
pada, i kad je On na robove Svoje na koje eli prolije, oni se odjednom
radou ispune, iako su bili oajni prije nego to se spustila na njih."
(Rum: 48-49).
234
Dr. FadA. Huuin
Turnaenje: Uzvieni Allah objanjava kako su kini oblaci i proces nastajanja

.
kie imali emocionalni uticaj na stvorenja koja su ekala vodu iz nje.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Dok smo sjedili sa Poslanikom, a.s., doao

je neki ovjek Allahovom Poslaniku, a.s., i rekao: 'Propao sam, Allahov
Poslanie!' 54. ta te upropasti?- upita ga Poslanik, a.s. 'Opio sam sa enom
u ramazanu'. Va li ima roba da ga oslobodi?' - upita ga Poslanik, a. s.
'Ne' - odgovori. 54. da li imasa ime da nahrani ezdeset siromaha?' 'Ne'
- odgovori. Potom je sjeo, a Poslanik, a.s., otiao je i donio koaru hurmi,
rekavi mu: Podijeli ovo kao sadaku'. 'Hou li dijeliti siromanijim od
nas? Pa zar ima u kamenjaru Medine neko kome su ove burme potrebnije
od nas?' - odvratio je Poslaniku, a.s., ovaj siromani ashab. Poslanik, a.s.,
nasmijao se tako da su mu se kutnjaci ukazali od smijeha, i rekao mu: 'Idi
i time nahrani svoju porodicu" (Buhari) .
Tema: Ako neko ima nedozvoljen seksualni odnos sa svojom suprugom

za vrijeme ramazana, a nema nita (od imovine) , pa ako mu se da neto kao
sadaka, on to treba dati kao iskup za taj grijeni postupak.
Hadis je prekrasan podsjetnik kako se brzo mogu promijeniti okolnosti

i emocije ak i za one osobe koje su izgubile nadu.
"ODUGOVLAENJE JE KRAA VREMENA"
Pacijentima je esto teko da donesu odluku, vau izmeu opcija, posebno

kada im se daju savjeti o njihovoj situaciji iz veeg broja izvora. Ovo moe
rezultirati nepotrebnim gubljenjem vremena i smanjenjem progresa.
Ajeti:
"Licemjeri misle da e Allah prevariti, i On e ih za varanje njihovo

kazniti. Kada ustaj u da molitvu obave, lijeno se diu, i samo zato da bi se
pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu. Neodluni su
235
kome e se privoljeti, da li ovima ili onima. A onoga koga Allah u zabludi

ostavi - ti nee nai naina da ga na pravi put uputi." (Nisa': 1 42-1 43).
Tumaenje: munafici pokuavaju da prevare Uzvienog Allaha mijenjanjem

svojih prioriteta izmedu vjernika i nevjernika. Naravno, Stvoritelja se nikad
ne moe prevariti. Zbog svog neznanja munafici pokuavaju da koriste islamske
propise kako bi prikrili svoju obmanu.
"Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga
prati srea, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskuenje, vraa se
nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu, oiti gubitak."
{Hadd: l l).
Tumaenje: rijei ali bezpravog uvjerenja moe imati dva znaenja: a) imati
sumnje; b) kada osoba prihvati islam, ona je na ivici vjerovanja, ako joj se svidi
ono to u islamu nade, nastavit e ulaziti dublje u islam, obrnuto, nee.
H adis:
Prenosi se da je Ibn Omer, r.a., kazao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

Primjermunafikajepoput ovce koja bez cilja luta izmedu dva staJa. jednom
seprikloni ujedno vrijeme, a drugom u drugo. (Muslim).
Ajet i hadis jednostavno oslikavaju stanje osobe koja odugovlai (s
donoenjem konane odluke) .
KANJAVANJE SAMOGA SEBE
Pacijenti imaju veoma nizak nivo samopotovanja te mogu sei uskratiti

brojna pozitivna iskustva bilo da se radi o hrani {kod anoreksinih pacijenata)
ili ljubavi {kod rtava nasilja) ili ugodne socijalne interakcije, to je est oblik
samokanjavanja.
236
Dr. FerjadA. Husein
Ajet:
"O vjernici, ne uskraujte sebi lijepe stvari koje vam je Allah dozvolio,
samo ne prelazite mjeru, jer Allah ne voli one koji pretjeruju. I jedite
ono to vam Allah daje, to je dozvoljeno i lijepo; i bojte se Allaha u kojeg
vjerujete." (Ma'ide: 87- 88).
Tumaenje: nema monatva u islamu. Zbog toga Uzvieni Allah upuuje

vjernike na srednjiput u svim aspektima ivota, bez nedostatnog ili pretjeranog
prakticiranja propisa.
Ajet podstie da osoba sebi "da dozvolu" da uiva u koristima ovih

pozitivnih iskustava i emocija koje je Uzvieni Allah usadio u srca Svojih
stvorenja.
Hadis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada

je rekao: "Svim mojim sljedbenicima bit e oproteno, osim onima koji svoje
grijehejavno ine (ili otkrivaju svoje grijehe drugima). Primjer takvog bestiJa
je kada ovjek poini grijeh tokom noipa, iako gajeAllah sakrio, ujutro
kae: 'O taj i taj, juer sam uradio to i to. ' Njegov Gospodargaje zaklonio
(da se ne zna za njegov grijeh), a on ustao i stao skidati sa sebe Allahov
pokrov. " (Buhari).
Tema: Preporuuje se da vjernik sakrije grijehe koje je poinio.
Hadis naglaava instance kada pacijenti misle da je jedini nain da se

udalje (ograde) od neijih greaka da otkriju sve njihove pogreke, jer vide
da je kriticizam drugih od strane drugih opravdan/zasluen. Oigledno je da
ih ovo moe uiniti jo ranjivijim nego prije toga (jer ih krivica za njihove
prole pogreke spreava da ovo vide). Hadis takoder podstie pacijente da
se ne samokanjavaju ve da se zatite/uvaju daljih problema.
237
UVATI SEBE
U sluajevima kada je pritisak u odreenoj situaciji previe teak nijedna

osoba ne moe razmiljati dalje od svoj ih potreba. Znaaj i prihvatanje toga
da li je osoba sposobna da se sauva ne bi se smjela isklj uiti. Vano je ovo
uzeti u obzir kod pacijenata koji misle da uope nemaju podrku ili da je
nemaju u dovoljnoj mjeri.
Ajet:
"I imetak na Allahovom putu rtvujte, i sami sebe u propast ne dovodite,

i dobro inite, Allah, zaista, voli one koji dobra djela ine." (Bekare: 195) .
Tumaenje: ajet se odnosi na one koji ne troe svoj u imovinu u ime
Uzvienog Allaha i tako same sebe bacaj u u propast, u Njegovu srdbu.
Hadisi:
Ebu-Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Doi e vrijeme kada e najbolja imovina muslimana biti ovca koju e
odvesti na vrh planine, iz mjesta u kojima pada kila (dolina) bjeei sa
svojom vjerom odfitne (is/mJenja, smutnje}." (Buhari) .
Tema: Pobjei od fitne-smutnje (iskuenja, edaa) dio je vjere.
Kugaje
Usame ibn Zejd, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:
bila poslana kao kazna jednoj grupi lzraeliana (ili nekim ijudima prije). Zato,
ako ujete da se u nekom mjestu pojavila kuga, ne idite u nju, a ako se ona pojavi
u zemiji dok ste tamo (dok boravite u njoj), nemojte bjeati od nje." (Buhari) .
Tema: ta je kazano o Benu Israilu?
Pojedinci esto ne uzimaju u obzir posljedice svojih djela mislei kako

mogu dokazati da su drugi u krivu stavljajui sebe u tekou i pokuavajui
da rijee problem. I ajet i hadis naglaavaju injenicu da je glavni prioritet
sauvati se od problema (izbjegavati probleme) , a ne prosto ignorirati savjet
238
Dr. FerjadA. Husein
i opustiti se mislei kako je u stanju da se uhvati u kotac s problemom, jer

niko ne moe predvidjeti posljedice.
Ajeti:
"Onoga Da11a kada nebo bude kao talog od zejti'na, a brda kao vune
arena, kada blinji nee blinjega nita pitati, iako e jedni druge vidjeti.
Nevjernik bi jedva doekao da se od patnje toga Dana iskupi sinovima
svojim, i enom svojom, i bratom svojim, i porodicom svojom koja ga
titi, i svima ostalima na Zemlji, - samo da se izbavi." (Me' arid: 8-14).
Tumaenje: ovo je opis strahota na Sudnjem danu. Iako e osobe

prepoznavati jedni druge, strahote e biti tako uasne za stvorenja da e svi
htjeti da se iskupe rtvujui svoje najblie i najvoljenije samo kako bi spasili
same sebe.
"A kada dode glas zagluujui na dan kada e ovjek od brata svoga
-
pobjei i od majke svoje i od oca svoga i od druge svoje i od sinova svojih,

toga Dana e se svaki ovjek samo o sebi brinuti." (Abese: 33-37).
Tumaenje: spominje se Sudnji dan te kako e svaka osoba bjeati od

svojih roaka samo kako bi spasila samu sebe.
"Dan kada niko nikome nee moi nimalo pomoi, toga dana e
vlast jedino Allah imati." (Infitar: 1 9).
Tumaenje: niko nee moi nekom drugom pritei u pomo bez dozvole
Uzvienog Allaha.
Navedeni ajeti nude snanu anogiju situacija u kojima ljudski kapacitet

da se brine za druge dospije do svoje granice. Svaki pojedinac e imati neto
to nije voljan rtvovati, svoju Ahilovu petu. Naravno, vrsta rtve e se
razlikovati od osobe do osobe.
239
SELEKTIVNO PRIHVATANJE SAVJETA/SLUANJE
Pacijenti esto znaju selektivno prihvatati savjete, uzimajui ono to je

lahko odrati, iako u come moe biti manja korist, nego u neemu to je tee,
ali i korisnije postii.
Ajeti:
"Mi smo od sinova Israilovih zavjet uzeli i poslanike im slali. Kad kod bi
im koji poslanik donio ono to nije godilo dua njihovim, jedne su u
la utjerivali, a druge ubijali." (Ma'ide: 70).
Tumaenje: odnosi se na prisege i zavjete uzete od Benu lsra'ila da e

slijediti poslanika i njihovo, kasnije, krenje tog zavjeta, zbog njihovih vlastitih
prohtjeva.
"Kada ovjeka snade nevolja, on Nam se moli: ili leei, ili sjedei, ili
stojei. A im mu nevolju otklonimo, on nastavlja, kao da Nam se nije ni
obraao molbom zbog nevolje koja ga je bila zadesila. Tako se nevjernicima
ini lijepim ono to rade." Ounus: 12).
Tumaenje: kada stvorenja zapadnu u nekakvu nevolju onda se vie mole

Stvoritelju Uzvienom i sjeaju se Njegove Velianstvenosti, a im problem
proe, oni to brzo zaborave.
"A kada Mi dopustimo ljudima da osjete milost, poslije nevolje koja ih

snade, oni opet u dokaze Nae nee da vjeruju. Reci: J\llah je bri u kanjavanju,
izaslanici Nai ono to vi ispletkarite doista zapisuju."' Ounus: 21).
Tumaenje: stvorenja se brzo mijenjaju nakon to dobiju: blagodati od

Uzvienog Allaha i ismij avaju se tim istim blagodaima koje su im darovane.
Ajeti upowravaju da se ne zaboravljaju dobroinstva drugih u vremenu

nevolje, jer kada osoba postane uspjena, moe postati samodovoljna nakon
to joj je bila pruena pomo. Svjesnost ovoga podsjea da osoba treba bici
240
Dr. FerjadA. Husein
zahvalna i da treba koristiti raspoloivu podrku, a ako stvari ne ispadnu kako

teba, moe joj je i dalje biti potrebna pomo.
Hadis:
Enes, r.a., prenosi: "Nakon to je Abdullah b. Selam, r.a., saznao za

dolazak Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u Medinu, otiao je do njega i rekao
mu: 'Pitau te za tri stvari, a na nj ih moe odgovoriti samo Allahov Poslanik:
Koji je prvi predznak Sudnjeg dana? Koju e hranu prvo okusiti stanovnici
Denneta? Koji su to faktori koji ine da dijete preuzme osobine oca i lii na
njega ili da lii na daide?' Allahov Poslanik, s. a.v.s., ree: O njima me ranije
obavijestio melek Debrail. Abdullah tada ree: 'To je neprijatelj Jevreja meu
melecima.' Allahov Poslanik, s.a.v.s., ree: Prvi predznak Sudnjeg rkna bie
vatra koja e potjerati ljude sa istoka prema zapadu. Prva hrana koju e okusiti
stanovnici Denneta biejetra od kita. to se tie nasljednih osobina djeteta, ako
ovjekova tekuina pri spolnom aktu pretekne eninu, dijete epoprimiti njegove
osobine, a ako pretekne enina, dijete epoprimiti njene osobine. Abdullah tada
ree: 'Svjedoim da si ti Allahov Poslanik'. Abdullah ibn Selam, r.a., dalje je
rekao: lahov Poslanie, jevreji su laovi i ako saznaju za moje prihvatanje
islama prije nego ih upita (o meni) oni e rei lai o meni. Kada su jevreji
doli kod Allahovog Poslanika, s.a.v.s.; Abdullah je ve bio uao u kuu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao je jevreje: Kakvoje vae miljenje o Abdullahu
ibn Selamu? 'To je na prvak i sin naeg drugog uglednog prvaka. On je
najueniji meu nama, a takav mu je bio i otac' - odgovorie oni. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., tada ree: ta mislite rk on prihvati islam? 'Sauvaj Boe, da
on neto slino uini!' - uzvratie oni. Abdullah ibn Selam tada izae pred
njih izgovarajui: La ilahe illallah Muhammedun resulullah - nema boga
Sem Allaha, Muhammed je Boiji poslanik. Na to oni rekoe: 'On je najgori
meu nama i sin najgoreg meu nama." Tako su nastavili runo govoriti o
njemu."' (Buhari).
Tema: Stvaranje Adema, a.s., i njegovog potomstva.
Hadis je primjer selektivnog sluanja te kako ljudi mogu brzo mijenjati

svoju privrenost nekoj ideji, kada to zahtijeva veu predanost i donosi iskuenje.
241
Ajeti:
"A kad ih On izbavi, oni odjednom bez ikakva osnova ine nered na
Zemlji! O ljudi, nepravda koju inite da biste u ivotu na ovom svijetu uivali
- samo vama teti; nama ete se poslije vratiti i Mi emo vas o onom to ste
radili obavijestiti! ivot na ovom svijetu je slian bilju zemaljskom na koje
Mi spustimo s neba kiu s kojim se ona izmijea, kojim se onda hrane
ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici
njezini pomisle da su oni toga gospodari, doe zapovijed Naa, nou ili
danju, i Mi to pokosimo, kao da prije nieg nije ni bilo. Eto, tako Mi
potanko izlaemo dokaze narodu koji hoe da razmisli." Ounus: 23-24) .
Tumaenje: nakon to dobije dobro od Uzvienog Allaha ovjek se pobuni,

kao da ga nikad nije dobio niti da je iskusio kakvu nevolju. Ovosvjetski ivot
se poredi s biljem i njegovim razvojem.
Ajeti nude snanu analogiju nezahvalnosti pojedinaca na blagodatima

koje imaju i selektivnog koritenja upute, s vremena na vrijeme, kada od toga
imaju koristi.
SAMOOBRAUN/SAMOPROMJENA
Svaka osoba treba obavljati samoobraun svog ponaanja, jer, ak i ako

ih ne zanima ponaanje drugih, drutvo, u opem smislu, nee tolerisati
nemoralno/beskorisno ponaanje (iako ovo varira u ovisnosti od kulturnih
vrijednosti u odreenom drutvu) . Zato, nadzor nad svoj im ponaanjem je
vaan i drugima i samim osobama.
Ajet:
"I onima koji budu vjerovali u ono to se objavljuje tebi i u ono to je

objavljeno prije tebe, i onima koji u onaj svijet budu vrsto vjerovali.
Njima e Gospodar njihov na pravi put ukazati i oni e ono to ele
ostvariti." (Bekare: 4-5)
242
Dr. FerjadA. Husein
Tumaenje: opisuju se oni bogobojazni, koji obavljaju namaz i vjeruju u

nevidljivo. Kroz referencu o buduem svijetu ovaj ajet jasno ukazuje na
samoobraun za svoja djela i pozitivne posljedice u budunosti.
Ajeti:
"Koji su uvjereni da e pred Gospodara svoga stati i da e se Njemu

vratiti." (Bekare: 46).
Tumaenje: ovo je jo jedna kvaliteta onih ljudi koji su iskreno predani

Uzvienom Allahu i koji vrsto vjeruju u budui svijet.
"I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane

samo dva dana nije grijeh; a nee se ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo
I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim
ako se grijeha kloni.
sakupljeni." (Bekare: 203).
Tumaenje: vjernicima se nareuje da slave svoga Gospodara u odreenim

danima u mjesecu, za vrijeme hadda u Mekki (1 1-13. u mjesecu zu-1-hiddetu)
izgovarajui tekbir (rijei Allahu ekber - Allah je Najvei). Daje se i druga opcija
da se ostane na Mini.
Kada su patnje pacijenata uzrokovane djelima drugih ljudi, bile to

uvrede ili nasilje, oni mogu zaboraviti da to ne znai da e ponaanje
(agresivne osobe) proi bez propitivanja, jer, oigledno, negiranje se nuno
ne izjednaava sa stvarnim ne-deavanjem dogaaja. Mudra osoba e shvatiti
da nijedno pitanje postavljeno od strane Uzvienog Stvoritelja nee biti
lahko. Ovo u osobi budi nadu da e jednog dana pravda biti zadovoljena,
a da e rtve nasilja, akobogda, postati oni koji e opstati (uspjeti) tog
(Sudnjeg) dana.
Ajeti:
"Na Dan kada protiv njih budu svjedoili jezici njihovi, i ruke njihove,
i noge njihove za ono to su radili." (Nur: 24).
24 3
Tumaenje: ovo se odnosi na idolopoklonike koj i e pokuati negirati

svoje ponaanje rya Zemlji na Sudnjem danu, a njihovi dijelovi tijela e
svjedoiti protiv njih.
"O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra

pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite." (Har: 1 8).
Tumaenje: dok je Poslanik, a.s., bio s grupom ashaba, ula je kod njih
jedna grupa ljudi koji su bili tako siromani da se Poslanik, a.s., raalostio.
Alejhiselam je izaao, prouio ovaj ajet i podsjetio ljude da sebi poalju neto
od sebe samih na budui svijet. Ashabi su davali tako dareljivo da je lice
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., sijalo od radosti kada je to vidio. Zaista Uzvieni
Allah zna za svaki detalj onoga to Njegova stvorenja rade.
Hadis:
Od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a. , se prenose dvije predaje: jednu od

Allahovog Poslanika, s.a.v.s., a jedna od njega, kae se: "Vjernik posmatra
grijehe kao veliko brdo koje se svakog momenta na njega moe sruiti i
na taj nain ga upropastiti, dok grenik na grijehe gleda kao na muJicu
koja mu sleti na nos, on mahne rukom i otjera je. " (Ibn Mes'ud, r.a.,
dodaje): Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: "Allah se vie obraduje tevbi Svoga
roba, koji sepokaje, nego to bi to uinio neki ovjek kada bi putovao kroz pustinju
na devi, a na njoj mu sva hrana i voda. On nasloni glavu da se odmori i zaspi
neko vrijeme, a kad se probudi vidi da mu je deva pobjegla. Pone je traiti i
osjeti jaku vruinu i ed ili ono ta Allah poeli (da osjeti od tegoba). Zatim
rekne: 'Vratiu se na svoje mjesto. ' Vrati se i ponovo zaspi, a kada podigne svoju
glavu (probudi se) vidi svoju devu kako stoji pored njega. " (Buhari).
Tema: Pokajanje (tevba) Uzvienom Allahu.
Dobro je poznata injenica da kada se promatraju osobe, one su daleko

svjesnije (odgovornije) u ispoljavanju ispravnog ponaanja (Hawthorneov
efekat) . Meutim, takoer je poznato da ovo ponaanje moe trajati jedan
izvjestan period vremena prije nego to se osoba vrati svojim "izvornim"
244
Dr. FerjiUJ A. Husein
navikama. Stavljanje naglaska na svjesnost Boga i svjesnost da nas Uzvieni Allah

vidi bilo da to vidimo, da srno ga svjesni ili ne, i to je, jo jedan moralni
podsjetnik da stalno pazimo na svoje ponaanje, jer je Uzvieni Allah vjean.
Hadis navodi analogiju koja pomae pacijentima da razmisle o svojim postupcima
i kako su oni povezani s datim primjerom, kao i da zakljue kako ponaanja
mogu biti zasnovana jedna na drugima te kako formiraju pomo ili setnje.
Ajet:
"Nezamislivo je da Vjerovjesnik ta utaj i! A onaj ko neto utaji - donijee

na Sudnji dan to to je utajio i tada e se svakome u potpunosti dati ono
to je zasluio, nikome se nepravda nee uiniti." (Ali 'Imran: 16 1) .
Tumaenje: ovo j e odgovor na optube nekih ljudi da crveni plat nedostaje

iz ratnog plijena iz bitke na Bedru, a neki pokvarenjaci su optuili Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da ga je on uzeo. Osobine Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
bile su daleko od toga da bi on uzeo nezakonit dio ratnog plijena. Daje se
upozorenje na ozbiljnost ina onih koji ovo ine i na posljedice toga na
buduem svijetu.
Kada se pacijenti osjeaju poraeno, mogu pomisliti da nee biti nikakve

nadoknade (kompenzacije) za nijedno zlo (nasilje, nepravdu) uinjeno prema
njima, ali ajeti navode da e pravda pobijediti i opominje stvorenja da prihvate
.situaciju onakvu kakva ona jest i da poinilac moda nee priznati pogreku.
Ajet takoder upozorava "rtvu" da se ponaa pravedno, jer njihovo

ponaanje mora biti srazmjerno inu (nasilja, nepravde, kazna mora biti
pravedna, primjerena} ili bolje.7
Ajet:
"as oivljenja U! sigurno doi, od svakog ga tajim, kad U! svaki ovjek

prema trudu svome nagraen ili kanjen biti." (Taha; 1 5).
7 Dakle, osoba kojoj je uinjeno nasilje, koja je rtva nasilja, ima pravo na pravednu kaznu tj. da kazna
nasilniku ne bude vea od prijestupa, a ako rtva pristane da kazna bude manja, da na zlo uzvrati
lijepim gestom i oprostom to je bolje i kod Uzvienog cjenjenije - op. prev.
245
Tumaenje: rok za Sudnji dan je ve odreen.
Ajet je ozbiljno upozorenje da niko ne treba ekati dok ne bude prekasno

da preispita samoga sebe, jer niko ne zna hoe li ba to taj posebni in biti
posljednje to e uiniti na ovom svijetu.
SAMOKONTROLA
Samokontrola se najizraenije zahtijeva kada osoba osjeti da je prema

njoj uinjena neka nepravda. U ovom momentu reakcija moe ublaiti ili
pogorati problem.
Ajet:
"O vjernici, ne omalovaavaj te Allahove odredbe hadda, ni sveti mjesec,

ni kurbane, naroito one ogrlicama obiljeene, ni one ljude koji su krenuli
ka asnom hramu elei nagradu i naklonost Gospodara svoga. A kad obrede
hadda obavite, onda loviti moete. I neka vas mrnja koju prema nekim
ljudima nosite, zato to su vam sprijeili pristup asnom hramu, nikako
ne navede da ih napadnete! Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i
estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer
Allah strano kanjava." (Ma'ide: 2) .
Tumaenje: spominje se naredba da se potuju Allahove odredbe u to

spadaj u i breuljci Saffa i Merva kao i prinoenje rtava (kurbana), a zabranjuje
se sve suprotno od toga.
Ajet naglaava samokontrolu u svemu. Kada osoba osjea da se drugi

prema njoj loe ophode, moe se initi prihvatljivim da osoba uzvrati
nepravdo ili nesrazmjerno nasilju koje joj je uinjeno i time izazove dodatne
probleme.
' 246
Dr. FadA. Husein
SAMOOBMANJNANJE
Pacijenti esto lau sami sebe u pogledu svojih akcija/razumijevanja svojih

problema, a podsvjesno znaju da je to to ine beskorisno, a ipak izvanjski
nastavljaju da negiraju problem. Ovo samoobmanjivanje ide ka tome da osoba
ubjeuje sebe da je njihova pozicija ispravna, iako je istina oigledna onima
koji to promatraju (znaju da to nije tano). Naravno, obmanjivanje je takoer
i opravdavanje, kako ne bi trebali mijenjati svoje ponaanje.
Ajeti:
"Oni nastoje da prevare Allaha i one koji vjeruju, a oni i ne znajui,

samo sebe varaju. Njihova srca su bolesna, a Allah njihovu bolest jo
poveava; njih eka bolna patnja zato to lau. Kada im se kae: 'Ne remetite
red na zemlji!' - odgovaraju: 'Mi samo red uspostavljamo!' Zar?! A,
uistinu, oni nered siju, ali ne opaaju." (Bekare: 9- 12).
Tumaenje: ovo se odnosi na munafike koji svjedoe svoju pripadnost

islamu samo da bi zatitili svoje ivote i imovinu, dok su cijelo vrijeme,
zapravo, nevjernici. Bolest podrazumijeva sumnju u njihovim srcima. Munafici
tvrde da uspostavljaju red/mir izmeu vjernika i nevjernika. U svom neznanju
munafici ne vide da je tzv. tvrdnja o uspostavljanju reda zapravo irenje nereda.
"I da bi otkrio ko su licemjeri, oni koji su, kad im je reeno: 'Doite, borite
se na tahovu putu ili se branite!' - odgovorili: 'Da znamo da e pravog boja
biti, sigurno bismo vas slijedili.' Toga dana bili su blie nevjerovanju nego
vjerovanju, jer su ustima svojim govorili ono to nije bilo u srcima njihovim.
- A Allah dobro zna ono to oni kriju." (Ali 'Imran: 1 67).
Tumaenje: ajet se odnosi na sluaj dvojice prijatelja munafika Abdullaha

ibn Ubejja ibn Selula koji su se vratili u grad Medinu prije poetka bitke na
Uhudu. Neki vjernici su ih slijedili nagovarajui ih da se vrate na bojno polje
i bore/brane liniju, ali su oni to odbili. Ajet ukazuje kako stvorenja nekada
mijeaju akte vjerovanja i nevjerovanja.
247
"Oni zabranjuju da se u Kur'an vjeruje, i sami se od njega udaljavaju,

i sami sebe upropatavaju, a da i ne primjeuju." (En' am: 26) .

Tumaenje: nevjernici iz plemena Kurej su odbili da slijede Allahovog

Poslanika, s.a.v.s., a takoder su pokuavali da i druge odvrate od toga.
"Od Gospodara vaeg dolaze vam dokazi, pa onaj ko ih usvaja - u svoju

korist to ini, a onaj ko je slijep - na svoju tetu je slijep, a ja nisam va
uvar." (En'am: 1 04) .
Tumaenje: odbijanje dokaza Kur'ana i Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zai

da osoba samu sebe ini slijepom, a da je Muhammed, a.s., odgovoran samo
za prenoenje poruke.
Ajeti rasvjetljavaju proces i posljedice samoobmane, ono to je nekad

poelo od neeg beznaajnog ima dalekosene posljedice koje ne pogaaju
samo pojedince, ve i druge oko njih.
Ajeti:
"I istinu sa neistinom ne mijeajte i istinu svjesno ne tajite!" (tj. da

je Muhammed, s.a.v.s., Allahov poslanik, da su njegove osobine zapisane u
vaim svetim tekstovima, Tevratu i Indilu i vi to znate) . (Bekare: 42).
Tumaenje: navodi se zabrana da se mijeaju injenice i lai, kao i zabrana

da se mijeaju judaizam i kranstvo.
"On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a
drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena- eljni smutnje i svog tumaenja
- slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihow zna samo Allah. Oni
koji su dobro u nauku upueni govore: 'Mi vjerujemo u njih, sve je od
Gospodara naeg!' A samo razumom obdareni shvaaju." (Ali 'lmran: 7).
Tumaenje: postoje ajeti u Kur'anu ija su znaenja svima potpuno jasna

i oni su vei dio Kur'ana, jer pojanjavaju dokinuta pravila, obuhvataju naredbe
248
Dr. FnjadA. Husein
i zabrane, ogranienja, obaveze i propise. Pored njih, postoje neki ajeti koji su
jasni samo nekim uenim osobama, jer imaju mnogo znaenja i obuhvataju
dokinute ajete, poredenja, zakletve i koncepte u koje treba vjerovati, iako ih
osoba ne zna primijeniti. Mnogi ljudi se pozivaju na te "manje jasne" ajete, jer
njihova tumaenja daju prostora za rasprave i oni mogu da daju svoja pogrena
tumaenja.
"O sljedbenici Knjige, zato istinu neistinom zamraujete i svjesno

istinu k.rijete?" (Ali 'Imran: 71).
Tumaenje: ovo se odnosi na jevreje koji spletkare protiv muslimana krijui

im ono to je u njihovim knjigama zapisano o poslaniku Muhammedu, a.s.
"Reci: 'Dola je istina (tj . Kur'an, Allahova Objava), a lai (ejtanove,

Iblisove, La., koji nita ne moe ni stvoriti niti proivjeti) je nestalo!"'
{Sebe': 49) .
Tumaenje: Istina i Allahov zakon su doli, a lai je nestalo.
Hadis:
Prenosi se da je A'ia, r.a., rekla: '1\llahov Poslanik, s.a.v.s., citirao je ajet:

'On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a
drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena - eljni smutnje i svog
tumaenja - slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo zna samo
Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni govore: Mi vjerujemo u njih, sve
je od Gospodara naeg!' A samo razumom obdareni shvaaju." (Ali 'Imran:
7). Ona kae da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: :4ko vidite nekog da slijedi
manjejasne ajete, to su oni kojeje Allah imenovao, pa ih se priuvajte. " (Muslim).
Tema: Knjiga Poslanikovih, a.s., komentara Kur'ana. Tumaenje sure Ali
'Imran: "On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina
Knjige, a drugi su manje jasni. Oni ija su srca pokvarena - eljni smutnje
i svog tumaenja - slijede one to su manje jasni. A tumaenje njihovo
zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upueni govore: <Mi vjerujemo
u njih, sve je od Gospodara naeg!' A samo razumom obdareni shvaaju."
249
Ebu-Bekr, r.a., prenosi da je Poslanik, a.s., tri puta ponovio:"Hoete li

da vas obavijestim o najveim grijesima?' - triputa. Mi odgovorismo: "Svakako,
o Allahov Poslanie!' On tada ree: "Allahu pripisivanje druga i neposlu/nost
roditeljima. " Bio je naslonjen (na j astuk), zatim se ispravi sjedei i ree:
"Svakako, i laan govor i lano svje&Wenje!" Zatim je toliko dugo ponavljao
ovo dvoje zadnje da smo rekli: 'Da hoe uutjeti."' (Buhari) .
Tema: ta je reeno o lanom svjedoenju?
Pacijenti mogu bit svjesni (iako ne aktivno) nivoa obmane koja utie na
njihovo ponaanje, a terapija obino stvara sigurno okruenje za njih da budu
iskreni u pogledu neega. Ajeti upozoravaj u na opasnosti ovakvih i drugih
situacija kada se laganje ini bezopasnim/bezazlenim.
Ajet:
"Ne misli nikako da t! oni koje veseli ono to rade i" kojima je drdgo da
budu pohvaljeni i za ono to nisu uinili nikako ne misli da t! se kazne
-
spasiti; njih eka teka patnja" (Ali 'lmran: 1 88).
Tumaenje: openito, ovo se odnosi na ljude koji tvrde da su uradili

neto o nisu ili su u svom ponaanju razmetljivi i ele slavu. Posebno, odnosi
se na neke muanfike koji su odbili da idu u borbu s Allahovim Poslanikom,
s.a.v.s., a davali su opravdanja za svoj iwstanak nadajui se da e biti pohvaljeni
l
za ta opravdanja. Ajet upozorava da ne mogu umaknuti kazni.
H adis:
Ibn Abbas, r.a. , prenosi da mu je reeno: "Ako se svako raduje zbog onoga
to je uinio i voli da bude pohvaljen zbog onoga to nije uinio, a bi&!
kanjen zbog toga, onda t! svako od nas biti kanjen." Ibn Abbas, r.a.,
rekao je: "Koju povezanost vidi u ovom sluaju?" (tj. u pogledu znaenja
ovih rijei). Radi se o tome da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pozvao jevreje
i pitao ih o neemu, oni su sakrili istinu, rekli mu neto drugo i prikazali
mu da oni zasluuju pohvalu za dobroinstvo to su mu rekli odgovor, a
bili su zadovoljni time to su od njega sakrili." (Buhari) .
250
Dr. FnjadA. Husein
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Ne misli nikako da e oni koje veseli
ono to rade i kojima je drago da budu pohvaljeni i za ono to nisu uinili
- nikako ne misli da e se kazne spasiti; njih eka teka patnja."
Ajet/hadis naglaava kako laganje nekome o neijim namjerama ili

ponaanju ima dalekosene posljedice i na intra i na interpersonalnom nivou.
Ajeti:
"I ne brani one koji su u duama svojim podmukli jer Allah nikako
ne voli onoga ko je podmukao, grenik. Oni se kriju od ljudi, ali se ne
mogu sakriti od Allaha, a On je s njima i kad nou smiljaju rijei kojima
On nije zadovoljan; Allah dobro zna sve ono to oni rade." ( 1 07- 1 08) .
Tumaenje: navodi se vanost obraanj u Uzvienom Allahu za svaki sud.

Uprkos svojem dnevnom rasporedu munafici nastoje da sakriju svoje poslove
kako ne bi bili kritikovani, ali Uzvieni Allah vidi sve to oni rade.
Ajeti se odnose na uzaludnost laganja nekome i/ili podravanja

samoobmanj ivanja kod drugih, posebno kada se o tome raspravlj a i uvidi da
takav stav nema uporita/odbrane.
Ajet:
"Gledaj kako e oni sami sebi lagati, a nee im biti onih koji su bili
izmislili!" (En'am: 24).
Tumaenje: upozorava se da e mnogoboci biti pitani za svoja kriva

vjerovanja u pogledu pridruivanj a Allahu druga ili vjerovanja da je neko
iznad Njega.
Ajet tretira probleme koji se j avljaju kod pacijenata kada sluaju/

odgovaraju/reaguju na lai koje sami sebi govore.
25 1
MALI NAPOR - VELIKA NAGRADA
Pacijentima je esto potrebno ohrabrenje kako bi zapoeli svoje putovanje

ka oporavku, da bi napravili taj prvi korak, to je najvei izazov, iako to moe
znaiti da treba uloiti mali napor, a to e rezultirati poetkom znaajnog
mijenjanja ivota.
Ajet:
"Oni koji imanja svoja troe na Allahovom putu lie na onoga koji
posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu
zrna. A Allah e onome kome hoe dati i vie; Allah je neizmjerno dobar
-
i sve zna." (Bekare: 261).
Tumaenje: tro!enj( ovdje podrazumijeva pokornost Uzvienom Allahu

i implicira da On "daje da narastu" dobra djela vjernika.
Ajet daje analogiju ohrabrenja kako bi se razmotrio poetak "terapijskog

putovanja".
SOCIJALNA ODGOVORNOST I PODRKA
Kada su pod stresom, pacijenti esto mogu prebacivati svoju drutvenu

odgovornost i mogu zavriti okrivljavajui druge za svoje probleme (dok ovo
moe, zapravo, biti i istina, vano je ohrabrivati ih da nastave "initi ono to
je ispravno" kako bi izbjegli dalje probleme na intra-personalnom nivou).
Ajeti:
"Zar do njih nije doprla vijest o onima prije njih: o narodu Nuhovu i o
Adu, i o Semudu, i o narodu Ibrahimovu, i o stanovnicima Medjena, i o
onima ija su naselja izvrnuta? Poslanici njihovi su im jasne dokaze donosili
i Allah im nije uinio nikakvu nepravdu, nego su je oni sami sebi nanijeli. A
vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela,
252
Dr. F"iad . Husein
a od nevaljalih odvraaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku

Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. -
Allah je doista silan i mudar." (Tevba: 70-71).
Tumaenje: munafi.ke se napominje da je kroz historiju uvijek bilo onih

koji su odbacivali svoje poslanike. Nuhov, a.s., narod je potopljen, J\.d je
nestao u vrelom vjetru kada su odbacili poslanika, Huda, a.s., Semud je
usmren stranim glasom zbog toga to su u la utjerivali poslanika Saliha,
a.s., narod Medjena je uniten zemljotresom kada su odbacili poslanika
u'ajba, a.s., a "izvrnuta naselja" su ljudi kojima je poslan Lut, a.s., koji su
ivjeli u Sodomi. Svakom drutvu je poslat dokaz prije njihovog kraja, a kazna
koju su dobili je zasluena.
"Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite

se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji,
pa je On sloio srca vaa i vi ste postali, milou Njegowm, prijatelji; i bili
ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio. Tako vam Allah objanjava
Svoje dokaze, da biste na pravom putu istrajali." (Ali 'lmran: 103).
Tumaenje: navodi se potreba da se svi vjernici dre Allahovog ueta i

zabrana svakog razjedinjavanja. Neprijatelji - time se misli na plemena Evs i
Hazred koji su jedni drugima bili neprijatelji sve do dolaska islama. Nakon
toga su postali pouzdanj saveznici.
Hadisi:
Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Niko od vas

nee vjerovati sve dok svome bratu ne bude elio ono to eli sam ubi." (Buhari).
Tema: eljeti nekom (bratu muslimanu) ono to eli samom sebi.
Nu'man ibn Beir, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Primjer vjernika u metlusobnoj panji, milosrtlu i saosjeanju primjer
jejednog tijela. Kada obolijedan njegov organ, svi ostali organi odazovu
mu se ipridrue u bolu sa nesanicom i temperaturom." (Buhari).
253
Tema: ta je reeno u pogledu milosra prema ljudima i ivotinjama?
Ehu-Musa, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Mu'min

prema mu 'minuje kao dijelovi jedne zgrade, jedan drugog uvruje. I tada, on
svoje prste ispreplete. Poslanik, a.s., sjedio je nasuprot nas pa je doao neki
ovjek prosei i traei da mu se neto da. Poslanik, a.s., okrenuo se nama i
rekao: Pomozite ga i preporuite, dobiete nagradu za to, a Allah e prekojezika
Svoga poslanika objaviti ono to hoe. " (Buhari).
Tema: Saradnja meu vjernicima.
Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s. ,

rekao: "Musliman je brat muslimanu; on ga ne ugnjetava i ne ostavlja ga na
cjedilu (nepredaje ga drugom). Ko pomogne svome bratu u nevolji, Allah e
njemu pomoi u njegovoj nevolji. Ko otkloni nedaujednog muslimana,
Allah e njemu otklonitijednu od njegovih nedaa na Sudnjem danu. A
ko prikrije (sramote) jednog muslimana, Allah e prikriti njegove na
Sudnjem danu. " (Buhari).
Tema: Knjiga ugnjetavanja.
Ajeti i hadisi jasno ukazuju da osoba ima i praktinu i emocionalnu

drutvenu odgovornost prema iroj zajednici. Takoer naglaava veu
vrijednost iskrenosti i brige za svoga brata.
Ajet:
"I kad stigoe do mravlje doline, jedan mrav ree: 'O mravi, ulazite
u stanove svoje da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne
primijete!'" (Neml: 1 8) .
Tumaenje: spominje se poslanik Sulejman, a.s., i njegova armija koja

je prolazila kroz mravlju dolinu
254
Dr. FnjadA. Husein
H adisi:
Ebu-Bekr, r.a., prenosi da je uo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

KaJa se dvojica muslimana sabljama naoruana meusobno sukobe, u
vatru e i ubica i ubijeni. '' - "Boiji poslanie!" - rekao sam - "ubica
(treba), a zato ubijeni?" - "Pa i on je udio Ja ubije svoga brata"
odgovorioje on." (Buhari) .
Tema: Izjava vezana za rijei Uzvienog Allaha: "Ako se dvije skupine

vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih ipak uini nasilj'e drugoj,
onda se borite protiv one koja je uinila nasilje sve dok se Allahovim
propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasno izmirite
i budite pravedni; Allah, zaista pravedne voli." (Hudurat: 9).
Prenosi se od Abdullaha ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

''Muslimanje brat muslimanu; on ga ne ugnjetava i ne ostavlja ga na cjedilu (ne
predajega drugom). Kopomogne svome bratu u nevolji, AJ/ah e njemupomoi
u njegovoj nevolji. Ko otkloni nedaujednog muslimana, Allah e njemu
otklonitijednu od njegrwih nedaa na Sudnjem danu. A koprikrije (sramote)
jednog mus Al/ah eprikriti njegove na Sudnjem danu." (Buhari).
Tema: Musliman ne smije ugnjetavati drugog muslimana niti ga smije

prepustiti ugnjetavau.
Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Pomozi
svoga brata, za/ima i maz/uma (nepravednika, i onoga nad kime je nepravda
uinjena)!" Jedan od ashaba ree: ''Allahov Poslanie, pomoi u ga ako je
mazlum, ali kako da ga pomognem kad je zalim?" Alejhisselam ree: "Da
ga sprijeiJ Ja nasilje ulini, to mu je zaista pomo." (Buhari).
Tema: Pomozi svoga brata bio on nasilnik ili mu je nasilje uinjeno.
Ajet podsjea kako ak i u ivotinjskom carstvu postoji osjeaj za drutvenu

, odgovornost prema iroj zajednici. Hadisi ukazuju da ne treba biti neaktivan
i pasivan kada vidimo da je neko u neprilici.
255
IZVOR UPUTE I PRAVDE/OSLANJANJE NA

UZVIENOG ALLAHA
Raspoloivost pristupa savjetima u pogledu ponaanja i uputi unutar

svetih tekstova neke osobe j e najvea blagodat, jer, naravno, to e biti,
nesumnjivo, ispravno. Kada su stvorenja svjesna svog Stvoritelja, to im daje
konanu uputu i pravdu (dvije vane psiholoke potrebe) i stvorenja ne mogu
a da se ne osjeaju dobro i da ne slijede ono to im se savjetuje.
Ajeti:
"Ni Jevreji, ni krani nee biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvati vjeru
njihovu. Reci: 'Allahov put je jedini pravi put!' A ako bi se ti poveo sa
eljama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te niko ne bi
mogao zatititi niti odbraniti." (Bekare: 1 20).
Tumaenje: vjernici se upowravaju da slijede naredbe Uzvienog Allaha

i da ne pregovaraju s jevrejima i kranima nastojei da ih smire, jer je njihova
konana elja da muslimani napuste svoju vjeru.
"O ljudi, ve vam je stigla poruka (tj. Kur'an, koji objanjava ta je

nareeno i zabranjuje sve to je zlo) od Gospodara vaeg i lijek za vaa srca
(u pogledu boleti neznanja, sumnje, licemjerstva i razilaenja) i uputstvo i
milost vjernicima." Ounus: 57).
Tumaenje: Kur'an je tit protiv razvratnih, bestidnih djela, protiv sumnje,

a stvorenja se jedino mogu drati upute kroz njegova uenja.
Mnogi muslimani zaboravljaju da uputa Uzvienog Allaha nije samo

jedna meu mnogim opcijama, ve je ona, zapravo, jedina opcija, najbolja
uputa, jer jedino On zna ta je najbolje za stvorenja. O mudrosti koja stoji
iza ovoga se moe nagaati, iako su esto blagodati koje stoje iza ove upute
krajnje jasne. Ajeti podsjeaju da je Uzvieni Allah izvor sveukupne upute i
jasno nam ukazuje na ono to je dobro/korisno i loe/tetno. Ovo nudi veoma
praktine smjernice za ivljenje s pacijentima, to je veoma esto jedan openit
stil ivota koji je osmiljen i ispresijecan njihovim problemima.
256
Dr. FnjadA. Husein
Ajet:
"I iz svakog mjesta u koje doe, ti lice svoje Svetom hramu okreni, i gdje
god se nalazili, vi lica svoja prema toj strani okrenite, da vam ljudi ne bi imali
ta da prigovore, osim inadija izmeu njih, njih se ne bojte, Mene se bojte!
-
-A da bih blagodat Svoju prema vama upotpunio i da biste na pravom

putu bili." (Bekare: 1 50).
Tumaenje: navodi se naredba da se promijeni smjer okretanja u namazu

(kibla). Razlog ovome lei u tome to su jevreji iz svojih svetih spisa znali da
e karakteristika muslimana biti to to e se oni u namazu okretai prema
Mekki. Da pravac okretanja u namazu nije promijenjen, to bi njima bio
dokaz da negiraju poruku islama.
U tekim vremenima osobe mogu traiti da identificiraju ispravno ponaanje,

a to ometa bogobojaznost takva, koja, zauzvrat, njima daje uputu i navdi
-
na donoenje ispravnih izbora, to rezultira da budu na Pravom putu i tako

budu sposobni da se uinkovito nose s iskuenjima u ivotu. Vano je napomenuti
pacijenta da ponekad nije uspjeh rijeiti problem ve, gdje to nije mogue,
. uspjeh je ivjeti s njim, a ne dopustiti mu da osobi uniti ivot/karakter.
Ajet:
"A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu:

odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome
udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na pravom putu." (Bekare: 1 86).
Tumaenje: naglaavanje da Uzvieni Allah uje molbe Svojih robova.
est je sluaj da, kada je pod stresom ili pati od neke traume, osoba
moe pomisliti da nema rjeenja/izlaza i da (Bog) nije uo njene molbe/dove;
ovo je veoma teko iskuenje za tevekkul te osobe (oslanjanje, pouzdavanje
u Uzvienog Allaha). Ajet oivljava nadu kod osobe da njena uznemirenost
i potreba ne izmiu Boijem znanju i da e Njegov odgovor doi u najbolje
vrijeme, kada e to za osobe koje su time obuhvaene biti najkorisnije.
257
TERAPIJA KROZ KUR'AN I HApiS
Ajeti:
''A ima i onih koji govore: 'Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovom
i na onom svijetu, i sauvaj nas patnje u ognju!' Njih eka nagrada koju su
zasluili! - A Allah brzo svida raune." (Bekare: 20 1 -202).
- Tumaenje: Uzvieni Allah hvali one osobe koji od Njega trae dobro i
na ovom i na onom svijetu.
"Isto tako on neka zna da ga ja nisam, dok je bio odsutan, iznevjerila jer
Allah ne da da se ostvare lukavstva podmuklih." Qusuf: 52).
Tumaenje: vladar je istraivao tvrdnje da Jusuf, a.s., nije elio zavesti

njegovu enu i otkrio da je njegova ena bila ta koja je kriva i koja je lagala u
vezi s tim sluajem. Jusufu, a.s., nije bila data prilika da se brani protiv prvobitne
optube. Nakon to je mnogo godina bio zatvoren od strane Aziza, on sam
je zatraio pomo od Jusufa, a.s., u vezi s tumaenjem svog sna, te je, konano,
iskoristio priliku da preispita optubu i da sam Aziz dokae njegovu nevinost.
Izlazak istine na vidjelo i vraanje asti je konano uslijedilo za Jusufa, a.s.
"I kad oni bacie, Musa uzviknu: 'Ono to ste priredili arolija je! Allah
e je unititi, jer Allah ne doputa da djelo pokvaranjaka uspije, Allah e
svojom moi istinu utvrditi, makar to e to nevjernicima krivo biti!"'
Ounus: 8 1 -82).
Tumaenje: ovo se odnosi na sluaj Musaa, a.s., i arobnjaka koji su ga

izazvali pod naredbom faraona, da prikau svoju magiju protiv njegovih
mudiza. Ipak, poslanik, Musa, a.s., pobijedio je, a arobnjaci su se okrenuli
njegovoj poruci i odbacili faraona.
"A zar su sigurni oni koji rune podmuklosti snuju - da ih Allah

nee u zemlju utjerati ili da im nee, odakle ne mogu ni pomisliti, kazna
doi, ili da ih nee na putovanjima njihovim kazniti - oni nee umai!
- ili da ih nee malo po malo kanjavati? Ali, Gospodar va je doista blag
i milostiv." (Nahl: 45-47).
258
Tumaenje: Uzvieni Allah opisuje kako grijenici osjeaju sigurnost od

kazne Uzvienog Allaha, jer je ona odgoena, iako e ona, na kraju, sigurno
doi, a kada konano doe, to moe biti iz najneoekivanijeg izvora.
Hadis:
A' ia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ne vrijedajte mrtve,
jer su oni ve nali ono to su zasluili." (Buhari).
Tema: ta je zabranjeno u pogledu vrijedanja mrtvih.
Ehu-Seid el-Hudri, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Vjernici e proi opasnost od vatre, pa e biti zaustavljeni na uzviJici
izmedu Denneta i Dehennema, gdje e se izravnati sve toje bilo medu
njima od nepravde na dunjaluku, a kada budupotpuno oiJeni i spremni,
dozvolite im se da udu u Dennet. Tako mi Onoga u ijoj rucije dua
Muhammedova, svako od njih e prepoznati svoje mjesto u Dennetu
bolje nego tojeprepoznavao svoju kuu na dunjaluku." (Buhari).
Tema: Poravnanje (na Sudnjem danu) u sluajevima kada je nekom

nanesena nepravda.
Kada su nae nevolje rezultat ponaanja drugih ljudi, to stvara smetnje

u vjerovanju da druge osobe, na neki nain, uspijevaju da izbjegnu krivicu
ili da preuzmu odgovornost za svoja djela. Ajeti i, jo izraenije, hadisi daju
nadu, podsjeaju osobe da e Uzvieni Allah postaviti mjerila ponaanja i da,
ak i ako onaj kome je uinjena nepravda ne zna za to, pravda prema njemu
e biti izvrena i upotpunjena tog dana.
Ajeti:
"ekaju li oni da im Allahova kazna doe iz vedra neba, i meleki, i da

bude svemu kraj?! - A Allahu se sve vraa." (Bekare: 210)
259
Tumaenje: ovo je upozorenje da se ne odgada prihvatanje smrti.
" O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i

predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete, obratite se Allahu
i Poslaniku, ako vjerujete u Allah i u onaj svijet; to vam je bolje i za vas
rjeenje ljepe." (Nisa': 59).
Tumaenje: navodi se naredba da se vjernici pokoravaju vladarima, ali

samo u okvirima pokornosti Uzvienom Allahu.
"To nee biti ni po vaim eljama ni po eljama sljedbenika Knjige;

onaj ko radi zlo bie kanjen za to i nee nai, osim Allaha, ni zatitnika
ni pomagaa." (Nisa': 123) .
Tumaenje: uspjeh se stvarno moe postii jedino kroz injenje dobrih

djela, a ne samo kroz nadu, bez akcije.
"Reci: 'O narode moj, inite sve to moete, a iniu i ja; saznaete vi
ve koga eka sretan kraj!' Nevjernici sigurno nee uspjeti." (En' am: 1 35).
Tumaenje: nepokorni ljudi e na kraju nestati. Nevjernicima se govori

da ekaju ishod njihovog naina ivota, a zaista je Poslanik, a.s., na kraju
postigao uspjeh i dobio vlast nad Mekkom i svojim neprijateljima. Uistinu,
jo za vrijeme ivota Poslanika, a.s., islam se proirio na Arapskom poluostrvu,
Jemenu i Bahreinu, sve to za dvdeset i tri godine njegovog poslanstva.
"A ti nikako ne misli da Allah ne motri na ono to rade nevjernici!

On im samo puta do Dana kada e im oi ostati otvorene, i kada e
urei uzdignutih glava, netremice gledati; a srca e im prazna biti."
(Ibrahim: 42-43) .
Tumaenje: iako Uzvieni Allah daje vremena nevjernicima, On je uvijek

svjestan njihovih djela. On biljei njihova ponaanja sve do Sudnjeg dana
kada e oni biti prestravljeni tim iskustvom i kada e, na kraju, traiti utoite
kod Uzvienog Allaha. Njihova srca e biti prazna od straha u vezi s ovim
dogaanjima (na Zemlji se oni ne plae toga, jer u to ne vjeruju).
260
Dr. FerjadA. Husein
"Zar oni da govore: 'On ga izmilja!' Reci: 'Pa, ako ga izmiljam, vi

mene od kazne Allahove neete moi odbraniti; On dobro zna to o
Kur'anu govorite. On je dovoljan svjedok i meni i vama; On prata i
samilostan je." (Ahkaf: 8).
Tumaenje: Uzvieni Allah savjetuje poslanika Muhammeda, s.a.v.s.,

kako da odgovori na tvrdnje idolopoklonika u vezi s Kur'anom i njim samim.
Jo jednom se napominje da e pravda biti uspostavljena meu svim

stvorenjima, to e za rezultat imati da, ako neko nije osuen kao kriv (na
ovom svijetu), to ne mora nuno znaiti da je ta odluka prihvatljiva i u oima
Uzvienog Stvoritelja.
Ajeti:
"Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica

nemaju pravo da po svom nahoenju postupe. A ko Allaha i Njegova Poslanika
ne poslua, taj je sigurno skrenuo s Pravog puta." (Ahzab: 36).
Tumaenje: poslanik Muhammed, s.a.v.s., ugovorio je brak za izvjestan broj

ashaba. Alejhiselam je otiao da zatrai ruku keri jednog ovjeka za svog ashaba,
Dulejbiba, r.a. Meutim, njena majka, kada je uvidjela da je prosidba za Dulejbiba,
r.a., a ne za samog Poslanika, a.s., odbila je ponudu, a njena kerka joj je savjetovala
da ne ide protiv naredbe Poslanika, a.s. njen otac je otiao kasnije Poslaniku, a.s., i
traio da on donese odluku za njih i njihova kerka se udala za Dulejbiba, r.a.
"Vjerovjesniku nije teko da ini ono to mu Allah odredi, jer takav je

bio Allahov propis i za one koji su prije bili i nestali, - a Allahova zapovijed
je odredba konana." (Ahzab: 38).
Tumaenje: ovo se odnosi na brak izmeu Zejnebe, r.a. (supruge

Poslanikovog, a.s., usvojenog sina) i Poslanika, a.s. (kada se Zejd, r.a., razveo
od nje, Poslaniku, a.s., nareeno je da je oeni, kako bi se dokinuo jedan arapski
obiaj). Uzvieni Allah napominje da Poslanik, a.s., radi samo ono to je
dozvoljeno i ono to mu naredi Bog.
261
"O vjernici, ne ulazite u sobe Vjerovjesnikove, osim ako vam se dopusti

radi jela, ali ne da ekate da se ono zgotivi; tek kad budete pozvani, onda
uite, i poto jedete, raziite se ne uputajui se jedni s drugima u razgovor.
To smeta Vjerovjesniku, a on se stidi da vam to rekne, a Allah se ne stidi
istine. A ako od njih neto traite, traite to od njih iza zastora. To je istije
i za vaa i za njihova srca. Vama nije doputeno da Allahova Poslanika
uznemirujete niti da se enama njegovim poslije smrti njegove ikada oenite.
To bi, uistinu, kod Allaha, bio velik grijeh!" (Ahzab: 53).
Tumaenje: ajet je objavljen za vrijeme Poslanikovog, a.s., vjenanja sa

Zejnebom, r.a. nakon proslave vjenanja (koja se sastojala od mesa i kruha)
ashabi se nisu razili i ostali su due nego je trebalo, a Poslanik, a.s., se previe
stidio da bi od njih zatraio da idu te je ajet o hidabu zastoru zbog toga
-
objavljen. Navode se odredbe za ashabe kada ulaze u kuu poslanika

Muhammeda, s.a.v.s. Omer, r.a., jedan od ashaba bliskih Muhammedu,
s.a.v.s., ve prije je predloio upotrebu zastora, jer i poteni i nepoteni ljudi
su mogli ulaziti kod njih (lanova Poslanikove, a.s., porodice) jer su njihove
odaje bile uz damiju.
Ajeti jasno napominju da je rije Uzvienog Allaha zadnja.
DRATI SE SVOJIH PRINCIPA
Drati se svojih principa zahtijeva veliko strpljenje i snagu karaktera, jer

to moe uzrokovati da osobe pate, posebno kada mijenjaju svoju poziciju. Ovo
je est sluaj kod osoba koje su zlostavljane (vrijeane) za vrijeme razotkrivanja
njihovih iskustava (est postoji prtisak od strane porodice zlostavljaa). Ovo
je esto momenat kada osobe prestanu da idu ka ostvarenju svojih ciljeva.
Ajet:
"O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha radi, pa i na

svoju tetu lli na tetu roditelja i roaka, bio on bogat lli siromaan, ta
Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti - kako ne biste
262
Dr. FnjadA. Husein
bili nepravedni. A ako budete krivo svjedoili ili svjedoenje izbjegavali, -

pa, Allah zaista zna ono to radite." (Nisa' : 1 35) .
Tumaenje: navodi se naredba da se bude pravedan, bez kompromisa,

bez obzira na posljedice za samu osobu, njenu porodicu ili prijatelje, te da
se osoba ne koleba.
Ajet ponovo upozorava da se ne gubi osjeaj za pravdu u interakcijama u

koje je osoba ukljuena, bez obzira na ponaanje ili status druge osobe. Pravda
je za snane, kao i za nejake, .za one koji pravo daju i za one koji pravo uzimaju.
Ajet:
"A koliko je bilo vjerovjesnika uz koje su se mnogi iskreni vjernici

borili, pa nisu klonuli zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazite,
i nisu posustajali niti su se predavali - a Allah izdrljive voli." (Ali 'Imran:
.
146).
Tumaenje: Uzvieni Allah tjei vjernike u pogledu njihovih patnji za

vrijeme bitke na Uhudu. Ajet ima dva tumaenja: odnosi se na prijanje
poslanike i ashabe poginule u ranijim bitkama i na poslanike koji su bili
prisutni i svojim oima gledali kada su njihovi drugovi umirali.
Ajet se moe primijeniti na sve one pacijente koji poinju da budu oajni
i gube nadu u vezi sa svojim problemima. Nada nuno ne spreava potekoe,
ali, naravno, predstavlja jedno uinkovito sredstvo za prevazilaenje problema.
ZASTANI I RAZMISLI
Jednostavno zastati i razmisliti prije nego to se neto uradi klju je za

pacijente koji ulaze u bilo koji vid terapije, jer je od sutinske vanosti razmisliti
o svom ponaanju. To je navika kojoj se daje malo prostora u ivotu, ali njeno
izostavljanje ima ozbiljne posljedice.
263
Ajeti:
"Kad ste to jezicima svojim prepriavati stali i kad ste na sva usta govorili
ono o emu niste nita znali, a vi ste to sitnicom smatrali, ali je ono Allahu
krupno." (Nur: 1 5).
Tumaenje: ovo se odnosi na klevetu munafika uperenu protiv supruge

Poslanika, a.s. tumaenje takoder dodaje da, ak i kada optuba nije protiv
neke od supruga Poslanika, a.s., ve protiv bilo koje ene, to je i dalje veoma
ozbiljna stvar.
"Onaj koji se nevoljniku, kad mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja i

koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. Zar pored Allaha postoji drugi
-
bog? Kako nikako pouku vi da primite!" (Neml: 62).
Tumaenje: Uzvieni Allah podsjea da je On Taj koji usmjerava stvorenja

vremenima tekoa i stresa te da je samo On Taj koji mo dati izlaz/olakanje
tih potekoa.
"Gotovo da se od bijesa raspadne. Kad god se koja gomila u njega baci,

straari u njemu e je upitati: "Zar nije niko dolazio da vas opominje?" "Jest,
dolazio nam je onaj koji nas je opominjao"- odgovorie - ,"a mi smo poricali
i govorili: Allah nije objavio nita, vi ste u velikoj zabludi!" I rei e: "Da
smo sluali ili razmiljali, ne bismo medu stanovnicima dehennema bili!"
(Mulk: 8- 10).
Tumaenje: spominje se pravednost Uzvienog Allaha u suenju

nevjernicima. Niko nee biti kanjen ako nema dokaza protiv sebe i ako mu
nije poslan poslanik. Oni nee moi kriviti nikoga osim sebe samih i osjeat
e veliku alost zbog toga to nisu koristili svoja osjetila u svoju korist i to
nisu sluali pouku.
Ajeti su rijei za svakog pacijenta da razmisli o njima,. a posljednji ajeti

iz sure Mulk navode problem u vezi s kojim se pacijenti podstiu da razmisle.
264
Dr. Fnjad A. Husdn
Ajet:
"Ili da ne bi rekao kad doivi patnju: Da mi se samo vratiti - dobra

djela bi inio!" {Zumer: 58).
Tumaenje: ovo je poziv na pokajanje prije nego stigne kazna
H adis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je uo Allahovog Poslanika, a.s., kada je

rekao: "Ovjek izgovori rije dragu Allahu, ne obraajui na nju panju,
a Allah e ga zbog nje uzdii na visoke stepene; drugi izgovori rije koja
rasrdi Allaha, ne obraajui panju na nju, a zbog nje e biti baen u
Dehennem." (Buhari).
Tema: zatiti svoj jezik {od nedozvoljenog govora, laganja, ogovaranja

itd.). I Poslanikove, a.s., rijei: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka govori
ono toje dobro ili neka uti. "I rijei Uzvienog Allaha: "On {ovjek) ne izl!Sti
ni jednu rije, a da pored njega nije prisutan Onaj koji bdije." (Kaf: 1 8).
Ajet/hadis podsjeaju kako se kajanje zbog svog ponaanja moe

jednostavno izbjei izbjegavanjem takvog ponaanja i razmiljanjem prije
djela, to smo na poetku kazali.
JAKI TEMELJI
Bez sumnje, temelj svakog ponaanja mora biti jasan, kao i vrsti temelji
na kojima gradimo ideje i zdrave veze.
Ajeti:
"Da li je bolji onaj koji je temelj zgrade svoje postavio na strahu od

Allaha i u elji da mu se umili - ili onaj koji je temelj zgrade svoje postavio
na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s njim u vatru
265
dehennemsku srui? A Allah nee ukazati na pravi put narodu koji

-
sam sebi nepravdu ini. Zgrada koju su oni sagradili stalno e unositi
nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju. A Allah sve zna i
-
mudar je." (Tevbe: 1 09- 1 1 0).
Tumaenje: Uzvieni Allah opisuje razliku izmedu damije izgraene na

strahu od Njega i one izgraene kako bi nanijela tetu muslimanima. Kao i
oni to su oboavali tele tako i munafici oboavaju svoja djela i dre se svog
licemjerstva sve do smrti.
Ajeti ukazuju na vanost vrstih temelja na kojima se zasniva karakter.
Ajet:
"Tu e svako saznati ono to je prije uradio - bie vraeni Allahu, svome
istinskom Gospodaru, a nee im biti onih (bogova) koje su izmiljali."
Ounus: 30).
Tumaenje: sve stvari e biti vraene Uzvienom Allahu i svako e znati

ta je za sebe pripremio.
H adis:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko se ne

prode lanog govora i postupka po njemu, Allahu nije potrebno da on ostavlja
svojejelo i pie. (Buhari).
Tema: Ko se ne kloni lanog govora (lanih izjava, prianja lai) i

postupanja prema tim laima i loih djela za vrijeme ramazana.
Svako vjerovanje i ponaanje utemeljeno na slabim temeljima e na kraju

propasti i nee biti produktivno za pojedinca. Zaista, est je sluaj tokom
terapije da pacijenti dodu upravo zbog toga to je njihov sistem vjerovanja
utemeljen na ovoj osnovi i nije vie funkcionalan u pogledu njihovih problema.
266
Dr. FnjadA. Husein
ODJEDNOM PRONAI VJERU
Uobiajen je fenomen (pojava) da e se pacijenti koji nemaj u vjere obratiti

svome Uzvienom Stvoritelju kada se suoe s problemima i predaju se pred
injenicom da, na kraju krajeva, oni imaj u ogranienu mo/sposobnost, iako
su tokom ivota osjeali/mislili da imaju potpunu kontrolu nad svoj im
situacijama.
Ajet:
"Reci: 'Kaite vi meni, ako istinu govorite, kad bi vam dola Allahova
kazna ili vas iznenadio Smak svijete, da li biste ikoga drugog osim Allah
priznavali?"' (En'am: 40).
Tumaenje: ovim ajetom se podsjea da nevjernici zazivaju Uzvienog

Allaha (Boga) kada im nita drugo ne preostane, jer znaju da ih samo On
moe spasiti i da jedino On nema Sebi ravnog niti partnera u onome to ini.
Ajet postavlja pitanje koje mnogi ateisti/agnostici i oni ljudi koji na sebe
gledaju kao na one koj i slabo prakticiraju vjeru postavljaj u sebi kada su u
bezizlaznoj situaciji.
SAMOUBISTVO/POKUAJ SAMOUBISTVA
Pacijenti koj i pokuaju samoubistvo veoma esto ili:
a) ne ele d umru, ali nemaju druge opcije ili

b) su sigurni da ele da umru, sve dok ne ispolje svoje samoubilaka
(suicidalno) ponaanje, kada (u posljednjem momentu) shvate oz
biljnost i uzaludnost tog ina.
Ajet:
"A vi ste smrt prieljkivali prije nego to ste se s njom suoili, pa ste
je, eto, oima svojim vidjeli." (Ali 'Imran: 143).
267
Tumaenje: govori se o vjernicima koji prije bitke ele da se susretnu s

neprijateljem i bore se. Uzvieni Allah im govori da ono to je njihova elja
je dolo da proe (borba nee trajati vjeno) i da trebaj u biti strpljivi.
H adis i:
Sabit ibn Dahhak, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Ko se
namjerno i lano zakune drugom vjerom, osim is!Ama, bie onakav kao to se
zakleo; ko izvri samoubistvo, na Sudnjem Janu e biti kanjenpredmetom
kojimje samoubistvo izvrio; ovjek nije obavezan izvriti zavjet, akoje izvan
njegove mogunosti; aproklinjanje mu minaje isto kao i njegovo ubojstvo. "(Buhari) .
Tema: ta je reeno u vezi sa samoubistvom?
Dundeb, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: "Nekije ovjek

bio ranjen paje izvrio samoubistvo. Al!Ahje tatUz rekao: 'Moj meje robpretekao
oduzimanjem ivota, pa mu zabranjujem Dennet:" (Buhari) .
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: ''Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je:

'Onaj ko
se (hotimino) udavi, davit e se i u Wztri, ' a onaj ko se ubije ubodom,
ubadat e se i u vatri! (Buhari) .
o
Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Nemojte nipoto traiti smrt zbog neleg to vas zadesi (od iskuenja
ovoga svijeta). Ako pak ne budete imali izbora, onda recite: 'Boe moj,
ostavi me u ivotu dok ivot bude bolji za mene, a daj mi smrt kad ona
buJe bolja za mene!"' (Buhari) .
268
Dr. FnjadA Husin
Od Ebu-Hurejre, r.a., se prenosi: "uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,

da kae: 'Niko od vas nee ui u Dennet zbog djela koje je inio nego zbog
Allahove, d.!., milosti. ' Ashabi upitae: 'ak ni ti Allahov Poslanie?' 'ak
ni ja, osim ako me Allah, d.J., ne obuhvati sa Svojom milo!u. Zato budite
umjermi u vjeri i radite ono !to moete. Neka. niko od vas ne eli smrt, ako
je dobar, moe uiniti joJ dobrih djela.. A ako je loJ moe se pokajati
Allahu : (Buhari).
Enes, r.a., rekao je: " D a nisam uo Poslanika, s.a.v.s., kako kae:
,
Wemojte od Boga. traiti smrt - ja bih je traio!" (Buhari).
Tema: Koje vrste elje su pokudene?
Ajet pokazuje kako su slika i realnost samoubistva/smrti dvije razliite

stvari. Pacijenti esto ele da poin samoubistvo, ali njihov plan je pogrean,
oni uvide da to nije kraj i ele nastaviti ivjeti. Razumljivo, u ovom momentu,
pacijenti nisu u stanju da sagledaju ire posljedice njihovog ponaanja/
samoubistva. est je sluaj u terapiji da kada pacijenti uvide posljedice svoje
smrti na druge/njih same, oni ponovo razmotre (preispitaju) svoje miljenje.
Hadisi spominju posljedice za pacijente muslimane, ali, takoder, upozoravaju
i druge na injenicu da bjeanje od ivota ne znai da e imati/nai "vjeni
mir". Hadis nam, medutim, daje do znanja da deavanja u ivotu nekada
mogu biti tako traumatina da osoba poeli smrt kako bi pobjegla od njih.
UZIMANJE I DAVANJE MOI
Lahko se desi da osoba osjeti da je nadvladana negativnim ponaanjem

drugih ljudi i poeli da odustane (da se preda) zaboravljajui injenicu da je
takva ema onoliko snana kako osoba reagira na nju.
269
Ajet:
"Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na ejtanovom.

Zato se borite protiv ejtanovih tienika, jer je ejtanovo lukavstvo zaista
slabo." (Nisa': 76).
Tumaenje: ovdje se spominje podsticanje na dihad s ciljem odbrane

onih koji su potlaeni. Vjernici se bore u pokornosti Uzvienom Allahu, a
nevjernici u pokornosti ejtanu.
Ajet podsjea na maksimu terapije s naglaskom na pronalaenje rjeenja:

nije problem ono to se deava osobi, ve je osoba ta kojoj se problem deava,
ime se odreuje uticaj. U kontroliranju svoje reakcije osoba pokazuje osnovu
l
prave snage.
Ajet:
"Muhammed je Allahov poslanik; njegovi sljedbenici su strogi prema

nevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi ih kako se klanjaju i licem
na tle padaju elei Allahovu nagradu i zadovoljstvo, - na licima su im
znaci, tragovi od padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u
Indilu: oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti,
i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje sijaa,
- da bi On s vjernicima najedio nevjernike. A onima koji vJeruju i dobra
djela ine Allah obeava oprost i nagradu veliku." (Feth: 29).
Tumaenje: navode se vrline vjernika koji su strogi prema nevjernicima,

a blagi meusobno, njihova dobra djela se poklapaju s njihovim lijepim
izgledom. Oni su poput sjemenki koje niknu i rastu, pa svakog dana njihova
snaga raste. Za ovakvo ponaanje ih eka nagrada kod Monog.
Pacijentima se koji su bili zlostavljani ponekad savjetuje da je jedna uinkovita

forma "osvete" zlostavljau uspostava kontrole nad svojim ivotom i tako se
minimalizira uinak nasilja na budunost osobe koja je zlostavljana (time e se
umanjiti psiholoka vanost/budue ponovno zlostavljanje kroz nastavak
izloenosti stresu zbog trajne traume) ajet nudi savren sumarij ovog procesa.
270
Dr. FerjadA. Husein
Ajet:
"Oni se vie boje vas nego Allaha, zato to su oni ljudi nerazumni." (Har: 13).
Tumaenje: munafici su dali obeanje jevrejima da e ih pomoi u borbi

protiv poslanika Muhammeda, s.a.v.s., ali nisu imali nikakvu namjeru da to
obeanje ispune ako jevreji budu stvarno napadnuti. Oni se oigledno vie .
plae muslimana nego svog Uzvienog Stvoritelja.
Pacijenti esto pogreno pripisuju mo ljudima, a zatim im smeta nivo

kontrole koju drugi imaju nad njima. Ovo se openito javlja zbog toga to
oni "preputaju" mo drugima i boje ih se, to je posljedica kognitivnog
(spoznajnog), a ne stvarnog straha, kako se navodi u gornjem ajetu.
OZBILJNO SHVATATI IVOT
Kada osoba bude uhvaena u psiholoke igre odbrane i strategije, mnogi

pacijenti mogu izgubiti fokus na vlastiti ivot sve dok njihovi problemi ne
postanu nepremostivi.
Ajet:
"Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli

i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo ovjek- a on je, zaista, prema sebi
nepra i lahkosmislen." (Ahzab: 72).
Tumaenje: emanet koji se ovdje spominje se tumai kao sredstvo

pokornosti Uzvienom Allahu; vjera, propisane kazne, estitost za ene,
obavezne radnje u vjeri, namaz, post i vjerska pranja od neistoe (abdest,
gusul) . Openito je prihvaen stav da ovo podrazumijeva prihvatanje Allahovih
odredbi (naredbi i zabrana) i njihovih uvjeta.
Ajet je jasno upowrenje da ivot nije "igra" niti je zamiljen da bude

serija igara, kako se esto ljudi prema njemu nezdravo postavljaju (psiholoki
i inae). Takve igre imaju ozbiljne posljedice (konsekvence).
271
PREUZETI ODGOVORNOST ZA
POSLJEDICE SVOG PONAANJA
Pacijenti esto odbijaju da preuzmu odgovornost za svoje odluke, krivei

okolnosti, druge ljude, ejtana, sudbinu itd., jer preuzimanje odgovornosti
znai preuzeti rizik promjene i u tome lei stvarni strah i iskuenje.
Ajeti:
"O sinovi Israilovi, sjetite se milosti Moje koju sam vam darovao i toga
to sam vas nad ostalim ljudima bio uzdigao. I bojte se Dana kada niko ni
za koga nee moi nita uiniti, kada se ni od koga otkup nee primiti,
kada nikome zagovor nee koristiti i kada im niko nee moi pomoi!"
(Bekare: 1 22-123).
Tumaenje: podsjea se ljude da slijede poslanika Muhammeda, s.a.v.s.,

koji je opisan u svetim tekstovima jevreja i krana. Uzvieni Allah im nareuje
da ne budu ljubomorni na svoje roake Arape, jer je Posljednji Poslanik,
s.a.v.s., jedan od njih, to ne bi trebao biti razlog da se oni okrenu protiv njega
i poruke koju je donio.
"I kada bude sve rijeeno, ejtan e rei: 'Allah vam je pravo obeanje
dao, a ja sam svoja obeanja iznevjerio; ali, ja nisam nikakve vlasti nad vama
imao, samo sam vas pozivao i vi ste mi se odazvali; zato ne korite mene,
ve sami sebe, niti ja mogu vama pomoi niti vi moete pomoi meni. Ja
nemam nita s tim to ste me prije smatrali Njemu ravnim.' Nevjernike
sigurno eka bolna patnja." (Ibrahim: 22).
Tumaenje: ejtan e se odrei svojih sljedbenika na Sudnjem danu.
Hadis:
Ibn Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ''Allah d..,
e se, na Sudnjemu danu, pribliiti vjerniku kojeg je skrivao i uvao, pa e
mu rei: Sjea li se ovog grijeha? A sjea li se onog grijeha? Pa e ovjek
272
Dr. FnjadA. Husein
odgovarati: 'Da, Gospodaru, sjeam se' - pa e Allah, d.., nakon to upozna

Svog roba sa svim njegovim grijesima i primjeri da je ovjek pred kolapsom,
rei: Prikrio sam ti ove grijehe na dunjaluku, i opraJtam ti ih danas, pa
e ovjeku biti uruena knjiga dobrih djela! to se tie nevjernika i
munafiluz (njihova djela e biti javno izloena), a svjedoci e rei: tOvi
su izmiJijali lai o Gospodaru svome!' Neka Allahovo prokletstvo stigne
mnogoboJce. '' {Hud: 1 8).
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Ovi su izmiljali lai o Gospodaru

svome!" Neka Allahovo prokletstvo stigne mnogoboce (nasilnike,
vieboce i zlikovce)."
Ovaj ajet i hadis jasno upororavaju pojedince na ozbiljnost posljedica

njihovih odluka te kako e rjeavanje njihovih problema i djela pasti samo na
njihova ramena {biti samo njihova odgovornost). Otuda ih se podstie da budu
aktivni, a ne pasivni, u donoenju svojih odluka. Ovaj problem se esto javlja
u sluajevima kada pacijenti ne uspijevaju da uoe razliku iznedu krivice,
pasivnog zasienja i odgovornosti u pogledu problema, i aktivnog rjeavanja
problema (pogledati odjeljak pod naslovom Krivica nasuprot prihvatanja
odgovornosti). Primjenjivanje primjera Sudnjeg dana veoma je korisno u
upororavanju pacijenata na ovaj proces i veoma je praktian model za ivljenje,
jaanje promiljanja koje stoji iza donoenja odluke kao i samokontrole, jer,
ako se eli neka akcija opravdati pred Uzvienim Allahom, onda, uz Allahovu
pomo, tome sc treba dati ispravan nivo razmiljanja.
Ajeti:
"Taj narod je bio i nestao; njega eka ono to je zasluio, i vas e

ekati ono to ete zasluiti, i vi neete biti pitani za ono to su oni radili."
{Bekare: 1 4 1 ).
Tumaenje: ljudi se upororavaju da e njihova veza s poslanicima i precima

biti neto za to e se odgovarati, ali odgovornost se prvenstveno vee samo
za djela osobe.
273
"Reci: Zar se s nama o Allahu raspravljate, kad je On i na i va Gospodar?

Nama - naa djela, a vama - vaa djela! A samo Mu mi iskreno ispovjedamo
vjeru." (Bekare: 1 39).
Tumaenje: Uzvieni Allah obezvreuje argumente idolopoklonika

postavljajui im pitanje da li se to oni stvarno raspravljaju s muslimanima u
pogledu Allahove jednoe i pokoravanju objavljenim odredbama. Uzvieni
Allah je njihov Gospodar, prihvatali oni to ili ne. Muslimani odbacuju ono to
idolopoklonici nauavaju, isto kao to oni odbijaju ono to muslimani rade.
"Ja sam im samo ono govorio to si im Ti naredio: 'Klanjajte se Allahu,

i mome i svome Gospodaru!' I ja sam nad njima bdio dok sam medu njima
bio, a kad si mi Ti duu uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svim bdi."
(Ma'ide: 1 17) .
Tumaenje: ovo su rijei poslanika Isaa, a.s., u vezi s onima koji odbacuju
mnogobotvo (politeizam), a potvruju (afirmiu) jednobotvo (monoteizam)
i tvrdi da je on radio samo ono to mu je Uzvieni Allah naredio.
"I ne tjeraj od sebe one koji se ujutro i naveer Gospodaru svome mole
elei naklonost Njegovu - ti nee za njih odgovarati, a ni oni nee
odgovarati za tebe, jer bi, ako .bi ih otjerao, nasilnik bio." (En' am: 52).
Tumaenje: ovo je naredba poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., da ne odbija

od sebe nejake ljude, ve da ih potuje, podsjeajui ga da su svi oni odgovorni
za svoja djela.
"I ako te oni budu u la utjerivali, ti reci: 'Meni - moja, a vama -

vaa djela; vi neete odgovarati za ono to ja radim, a ja neu odgovarati
za ono to vi radite."' Ounus: 4 1 ) .
Tumaenje: navodi se naredba da se (Poslanik, a.s.) udalji od idolopoklonika

i njihovih djela, ako budu negirali Poslanika, a.s.
274
Dr. FerjadA. Husein
"Da Allah kazni svakoga prema zasluzi - Allah e zaista brzo raun
svidjeti." (Ibrahim: 5 1).
Tumaenje: na Sudnjem danu robovi e polagati raun, jer je Uzvienom

Allahu poznato sve to su oni radili.
"Na Dan u kom e svaki ovjek samo o sebi brinuti, i u kome e se

svakom ovjeku za djela njegova puna nagrada lli kazna dati, napravda
im se nee uiniti!" (Nahl: 1 1 1).
Tumaenje: ovo se odnosi na one ljude koji su bili prisiljeni da se odreknu

islama, Uzvieni Allah im govori da e svi imati priliku da se brane (iznesu
svoje dokaze), da niko nee moliti za drugoga, i da se nikome nee uiniti
nepravda.
"Meu vama je bilo onih koji su iznosili potvoru. Vi ne smatrajte to

nekim zlom po vas; ne, to je dobro po vas. Svaki od njih bie kanjen prema
grijehu koji je zasluio, a onoga od njih koji je to najvie inio eka patnja
velika." (Nur: l l).
Tumaenje: spominje se sluaj Potvore kada je supruga Poslanika, a.s.,

A' ia, r.a., Majka vjernika, bila lano optuena od strane munafika da je uinila
grijeh (da je bila nasamo s osobom koja joj nije roak) , a ovo je prekinulo
(privremeno, dok Kur'an nije potvrdio njezinu estitost) vezu izmeu nje i
Poslanika, a.s. A'ia, r.a., jako se razboljela kada je saznala za potvoru i otila
svojim roditeljima i boravila u njihovoj kui. Poslanik, a.s., ju je posjetio i
ona je samouvjereno izjavila svoju neporonost, znajui da e Uzvieni Allah
objaviti istinu i osloboditi je. Ovaj ajet je objavljen u njenu odbranu.
"Reci: 'Vi neete odgovarati za grijehe koje mi poinimo niti emo

mi odgovarati za ono to uradite vi.'" (Sebe': 25) .
Tumaenje: vjernici se ograuju od idolopoklonika, njihovih vjerovanja

i djela.
275
"Svako e dobiti ono to je zasluio, jer On dobro zna ta je ko radio."

{Zumer: 70).
Tumaenje: ovo se odnosi na Sudnji dan i polaganje rauna za djela.
Ovi ajeti ponovo naglaavaju ulogu samoobrauna kada se osmiljal

provodi reakcija ljudi slijedei primjenu promjene ponaanja, a navodi se i
referenca na prole i sadanje dogaaje. Oni takoer upozoravaju da e drugi
jednako biti odgovorni za svoje reakcije, a ne sami pacijenti. Ovo pogreno
razumijevanje je uobiajeno kada pacijenti pobrkaju ideju biti odgovoran za
i prema drugima.
Ajet:
"Oni koji ne vjeruju da e pred Allaha stati nastradae kad im iznenada

as oivljenja doe, i rei e: '0, alosti nae, ta smo sve na Zemlji
propustili!' i grijehe svoje e na leima svojim nositi, a uasno je ono to
e upti!" (En' am: 3 1 ) .
Tumaenje: Uzvieni Allah opisuje alost nevjernika kada se usretnu s

Njim na Sudnjem danu i njihovo kajanje zbog svojih djela. U grobu e svaka
osoba vidjeti svoja djela u obliku ovjeka. Nepravedna {loa) osoba e ih
vidjeti u obliku tamnog, veoma runog ovjeka. On e ostati u grobu s
osobom, a kada umrli bude oivljen, njegov drug e rei: "Na Zemlji sam te
nosio zato to si slijedio svoje strasti, a sada ti nosi mene." On e sjesti za vrat
loe osobe sve dok ga ne odvede u Vatru.
Ajet daje korisnu analogiju kakva je kvaliteta neijih djela i kakva je

njihova manifestacija na karakter osobe.
Ajet:
"Allah je od svakog vjerovjesnika kome je Knjigu objavio i znanje

dao - obavezu uzeo: 'Kad vam, poslije, doe poslanik koji e potvrditi
da je istina ono to imate, hoete li mu sigurno povjerovati i sigurno ga
276
Dr. FerjadA. Husein
pomagati? Da li pristajete i prihvatate da se na to Meni obaveete?' - Oni

su odgovorili: 'Pristajemo!' - 'Budite, onda, svjedoci' - rekao bi On ., 'a
i Ja u s vama svjedoiti.' A oni koji i poslije toga glave okrenu, oni su
doista nevjernici." (Ali 'lmran: 8 1 -82).
Tumaenje: Uzvieni Allah govori kako je uzeo zavjet od svih poslanika,

od poslanika Adema, a.s., do poslanika, lsaa, a.s., da e vjerovati u Muhammeda,
s.a.v.s., iako ga nee susresti (u ivotu na ovom svijetu). Poloaj koji se daje
Muhammedu, s.a.v.s., naglaava se injenicom da je on, a.s., predvodio namaz
svim poslanicima u noi Nonog putovanja - Isra'a (nonog putovanja
Muhammeda, a.s., iz Mekke u Jerusalem) u damiji u Jerusalemu i njemu se
daje zagov:or (zauzimanje, efa'at) na Sudnjem danu (odgovornost koju drugi
poslici nisu bili spremni da preuzmu).
Braniti svoje principe i podnositii nevolje, kao rezultat toga, svakako da

predstavlja veliku odgovornost i pokazuje veliku snagu karaktera. Uobiajeno
je da, kada se osoba usprotivi bilo kojoj nepravdi ili neracionalnom ponaanju,
da se osoba osjea poraeno i da izgubi nadu u pogledu nastavljanja ulaganja
truda za ostvarivanje svojih ciljeva. Ajet podsjea na ozbiljnost naeg predanog
djelovanja i implikacija na nae ivote.
Ajeti:
"Zar mnogoboci ekaju da im dou meleki, ili da doe kazna Gospodara

tvoga. Tako su postupali i oni prije njih; Allah nije bio nepravedan prema
njima, oni su sami prema sebi bili nepravedni, i stigla ih je kazna za runa
djela koja su inili, i sa svih strana ih je snalo ono emu su se rugali."
(Nahl: 33-34) .
Tumaenje: nevjernici koji odbijaju da vjeruju jednostavno ekaju kaznu

od Uzvienog Allaha. Naredba se odnosi na Sudnji dan i strahote koje e oni
doivjeti. Oni se upowravaju da su njihovi preci radili isto i da su za isto
pretrpjeli kaznu. Ali njima nije nepravdu uinio Uzvieni Allah, jer jednostavno
nisu htjeli da iskoriste priliku da se pokaju uz pomo poslanika i njihovih
svetih tekstova koji su im davali jasne dokaze, ali su oni to, ipak, odbili.
277
Otuda, oni su sami sebi nasilje uinili i bit e okrueni onim stvarima (kaznom)
kojima su se izrugivali (ismijavali ih).
"I sve smo prema grijesima njihovim kaznili: na neke vjetar, pun pijeska
poslali, a neke stranim glasom unitili; neke u zemlju utjerali, a neke
potopili. -Allah im nije uinio nepravdu, sami su sebi nepravdu nanijeli."
(Ankebut: 40).
Tumaenje: opisuju se prijanji narodi koji su odbacivali svoje poslanike.

Posebno se opisuju narodi 'Ad, kojem je poslan poslanik Hud, a.s. i narod
Semud, kojem je poslan poslanik Salih, a.s. takoer se navodi primjer Karuna
koji je bio arogantni zlikovac koji je na druge gledao s visine i oholo iao
unaokolo. Uzvieni Allah je dao da zemlja proguta njega i njegov dvorac
(zemlja se otvorila i Allah je u zemlju utjerao njega, njegov dvorac i blago) i
on e nastavljati tonuti sve do Sudnjeg dana. Utapanje se odnosi na smrt
faraona, njegovog ministra Hamana i njihove vojske. Sve ovo im se desilo
zbog onoga to su svojim rukama inili.
"Zato ne putuju po svijetu pa da vide kako su zavrili oni prije njih? Oni
su bili od njih jai, i zemlju su orali i obraivali je vie nego to je obrauju ovi,
i poslanici su im donosili jasne dokaze; Allah im nije uinio nepravdu, sami su
sebi nepravdu nanijeli. Oni koji su zlo inili zavrie najuasnijom patnjom,
zato to su Allahove rijei poricali i t su ih ruglu izvrgavali." (Rum: 9-10).
Tumaenje: navode se zakovi jednoe Uzvienog Allaha. Ljudima se

postavlja pitanje u vezi s narodima koji su bili prije, koji su imali i vie
bogatstva i snage, ali Uzvieni Allah nije bio nepravedan u Svojoj kazni prema
njima. Oni su sami na sebe navukli kaznu.
Ajeti naglaavaju kako ovjek brzo okrivi nekog drugog kada stvari krenu
loe. Prava snaga, a samim tim i metoda fokusa na rjeenje je preuzimanje
odgovornosti i promjena smjera.
278
Dr. F".jadA. Husin
Ajet:
"Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se

ustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo ovjek - a on je, zaista, prema
sebi nepravedan i lakosmislen." (Ahzab: 72).
Tumaenje: emanet je ponuen stvorenjima: nebesima i Zemlji, prije nego

je ponuen poslaniku Ademu, a.s., koji je pitao koju to odgovornost ukljuuje.
Uzvieni Allah je odgovorio: ''Ako bude radio dobro, bie nagraden, a ako
bude radio zlo, bie kanjen". Poslanik Adem, a.s., prihvatio je emanet i
sve to on podrazumijeva. Emanet se tumai kao sredstvo pokornosti Uzvienom
Allahu, vjera, propisane kazne, estitost za ene, obavezne radnje u vjeri, namaz,
post i vjerska pranja od seksualne neistoe (abdest, gusul).
Ajet jednostavno naglaava vanost preuzimanja odgovornosti za svoje

ponaanje.
MO MOLITVE
Dobro je poznata injenica da mo namaza nikad ne smije biti potcijenjena,

bilo to u formi pet dnevnih namaza u islamu ili dova upuenih Uzvienom
Stvoritelju. To je in koji posebno one koji imaju i pihike i fizike zdravstvene
probleme vraa iz akutnih faza bolesti.
Ajeti:
"Nevjernici govore: 'Zato mu Gospodar njegov ne poalje udo?' Reci:

'Allah ostavlja u zabludi onoga koga On hoe, a k Sebi upuuje onoga ko
Mu se pokajniki obraa, one koji vjemju i ija se srca, kad se Allah pomene,
smiruju - a srca se doista, kad se Allah pomene smiruju!" (Ra'd: 27-28).
Tumaenje: Uzvieni Allah daje odgovor nevjernicima koji trae neko

udo, a vjernike podsjea da im spominjanje/sjeanje na Uzvienog Boga
donosi smiraj, jer jedino On to moe dati.
279
"Mi dobro znamo da ti je teko u dui zbog onoga to oni govore, zato
veliaj Gospodara svoga i hvali Ga, i seddu obavljaj, i sve dok si iv,
Gospodaru svome se klanjaj!" (Hidr: 97-99).
Tumaenje: kada je Uzvieni Allah izdao naredbu da se poruka islama

javno obznani, nju je slijedila uputa da se odbije bilo kakva zatita koju nude
idolopoklonici. Ovo je, naravno, rezultiralo neprijateljstvom i nasiljem prema
poslaniku Muhammedu, s.a.v.s., kojemu se ovim ajetom daje utjeha. Poslaniku,
a.s., reeno je da se jednostavno osloni na Uzvienog Allaha u pogledu zatite
i uspjeha sve dok neminovnost smrti ne doe.
Molitva u formi dove ili na neki drugi nain veoma je mona u stvaranju
nade za osobe pod stresom, smiruje tenzije i rastereuje duu, jer ljudi mogu
rei Uzvienom Allahu ono to esto ne mogu rei stvorenjima.
VRIJEME
Pojedinci esto krive vrijeme za to to nisu u stanju da uloe trud da se

promijene ili da rade na svojim vezama. Meutim, problem nije u tome to
nema vremena, ve se vrijeme ne vrednuje onako kako bi trebalo i tako se i
ne koristi na uinkovit nain.
Ajeti:
"Oni e u njemu jaukati: 'Gospodaru na, izbavi nas, iniemo dobra

djela, drugaija od onih koja smo inili.' 'A zar var vas nismo ostavili da
ivite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebalo da razmisli imao vremena
da razmisli, a bio vam je doao i onaj koji opominJe? Zato iskusite patnju,
nevjernicima nema pomoi!"' (Fatir: 37) .
Tumaenje: spominju se izjave nevjernika u dehennemu. Iako e oni

traiti da ih se vrati na Zemlju kako bi radili dobra djela, Uzvieni Allah zna
da oni to ne bi radili i da samo lau, zato im On nee udovoljiti zahtjevu.
280
Dr. FnjadA. Husrin
"Tako Mi vremena! Zaista je ovjek na gubitku." (Asr: 1-2).
Tumaenje: ovo je referenca na vrijeme u kojem ovjek ivi, kada je na

glibitku.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah

je rekao: 'ovjek me uznemirava svojim govorom: 'Loa li vremena! Zato
neka niko ne kae: 'Loeg li vremena! -jerja sam vrijeme (tj. uzrokujem sve o
se dogada u tom vremenu). Mijenjam njegove noi u dane, a kada htjednem
ja u ih usmrtiti!" (Buhari).
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Postoji samo na ivot zemaljski,

ivimo i umiremo, jedino nas vrijeme uniti" - govore oni. A oni o tome
ba nita ne znaju, oni samo nagadaju." (Dasije: 24).
Abdullah ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Postoje dvije blagodati koje mnogi ljudi ne koriste za injenje dobra:
zdravlje i vrijeme. " {Buhari).
Tema: Spominju se zdravlje i sloboda (slobodno vrijeme za injenje

dobra). Nijedan ivot nije vrijedan ivljenja osim ivota na buduem svijetu.
Ajeti upuuju na dobro poznatu uzreicu da je "ivot dovoljno dug da

se ui iz tuih greaka". Odgovor je u potovanju vremena, njegovom
koritenju da se uine promjene, prije nego ono proe. Hadisi podupiru
ovu ideju naglaavajui injenicu da ovjek krivi vrijeme za mnoge stvari i
ne koristi vrijeme za lijeenje, a istinska kontrola je jedino u rukama
Stvoritelja vremena, Uzvienog Allaha, d..
281
RAzUMJETI DESTRUKTIVNO PONAANJE DRUGIH
U situacijama kada osoba pati zbog drugih, pacijenti e prirodno postavljati

pitanje/pokuavati razumjeti razlog koji stoji iza ponaanja drugih osoba.
Razlozi e, naravno, biti razliiti kao i osobe koje su ukljuene.
Ajet:
"A kada mu se rekne: Boj se Allaha!' on onda iz inada grijei. Njemu

-
je dosta dehennem, a on je, doista, grozno boravite." (Bekare: 206).
Tumaenje: odbacivanje savjeta je osobina munafika koji se ne dre

dobrih djela, kako im je naredio Uzvieni Allah.
Ajet objanjava kako osoba moe promijeniti svoj nepravedni stav prema
drugima/sebi. Arogancija potie od prevelike samouvjerenosti, ona je
nesposobnost osobe da donese sud o neijim vjetinama da upravlja situacijom
i praena je nedostatkom razmiljanja o samome sebi i razmatranja implikacija
rijei/ponaanja. Ovo moe biti smotreno ili nesmotreno (osoba, naravno,
moe sa sigurnou donijeti sud o namjeri i onda kada nije prisutna na
terapiji). Ajet takoder upozorava da se preispitaju takve osobine kod sebe i
podsjea nas na posljedice.
H adis i:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Tri su znaka

dvo/injaka:
l. kada govori, lae;

2. kada (to) obea, ne ispuni;
3. kada mu se to povjeri, iznevjeri." (Buhari).
282
Dr. FerjadA. Husein
Tema: obiljeja munafika
Abdullah ibn Omer, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Pri kome
buJu etiri svojstva, e bitipravi munafik, a pri kome budejedno od tih
svojstava, pri njemu e biti svojstvo licemjera, sve dok ga ne ostavi:
l. iznevjeri kada mu se neto povjeri;
2. lae kada govori;

3. prevari kada obea,
4. i prelazi granicu kada se prepire. " (Buhari) .
Tema: Obiljeja munafika.
Prenosi (TarifEbi-Temima) Dundeb, r.a., da je uo Allahovog Poslanika,

s.a.v.s., da je rekao: "Ko namjerno uini da ljudi uju za njegova dobra
djela, Allah e njima otkriti njegovu pravu namjeru na Sudnjem danu,
ko uzrokuje tekou nekome, Allah e njemu dati tekou na Sudnjem
danu. '' Ljudi su rekli Dundebu, r.a.: "Posavjetuj nas!" On je rekao: " Prva
svar koju treba oistiti su prsa. Zato onaj ko moe neka jede samo halal, svako
neka radi onoliko koliko moe, ako se izmeu njega i denneta nalazi neto
to trai krvave ruke (tj . ubijanje), neka to uini." (Buhari) .
Tema: Ko druge ljude stavi u potekou Uzvieni Allah e njega staviti

u potekoe.
Hadisi podupiru gore navedeni ajet oznaavajui jasna obiljeja licemjernog

ponaanja (lista omoguuje samim pojedincima da razmisle o sebi) i jo
jednom ukazuje na posljedice ometanja mirnog ivota drugih. Ovo slui kao
upowrenje da nije4no ponaanje nee proi bez odgovornosti i, ako i nije
uinkovito protiv nasilnika, daje nadu rtvama.
Ajet:
"Pitaju te o svetom mjesecu, o ratovanju u njemu. Reci: "Ratovanje u

njemu je veliki grijeh; ali je nevjerovanje u Allaha i odvraanje od Njegova puta
283
i asnih mjesta i izgonjenje stanovnika njegovih iz njih jo vei kod Allaha. A

zlostavljanje je gore od ubijanja! Oni e se neprestano boriti protiv vas da
vas odvrate od vjere vae, ako budu mogli. A oni meu vama koji od svoje
vjere otpadnu i kao nevjernici umru - njihova djela bie ponitena i na ovom
i na onom svijetu, i oni e stanovnici dehennema biti, u njemu e vjeno
ostati." (Bekare: 217).
Tumaenje: navode se pravila u vezi s ratovanjem za vrijeme svetih mjeseci.

Kurejije su spreavale muslimane da dolaze Kabi. Kurejije su stalno prisiljavali
muslimane da se odreknu svoje vjere i da se vrate u nevjernitvo putem otrih
kazni i nasilnih mj era.
Ajet slui kao podsjetnik za one ljude koji prakticiraju nepravedne oblike
ponaanja kao to i naglaava uticaj i vanost takvog "pogrenog upravljanja"
ivotom pojedinca. Ironino, tuno je to to esto, od drutva zanemareno
kao neto beznaajno a oigledno narastajue zlostavljanje/nasilje nesumnjivo
ima poguban efekat na mentalno zdravlje i spreava pojedince da naprave
potrebne promjene.
Ajet:
"ejtan vas plai neimatinom i navraa vas da budete krti, a Allah

vam obeava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve."
(Bekare: 268).
Tumaenje: navodi se sumnja koju stvorenja doivljavaju pri davanju

milostinje - sadake. Zastraivanje siromatvom od strane ejtana uzrokuje da
se osobe susteu od davanja zbog lanog straha. Ipak, Uzvieni Allah obeava
oprost i obilje - upravo suprotno od onog ime ejtan zastrauje stvorenja.
Hadisi:
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi: "Proao je pokraj mene Allahov Poslanik,

s.a.v.s., u jednoj od ulica Medine, a ja sam tad bio dunub. Zato sam se sakrio
od njega i otiao da se okupam. Kada sam se vratio, on me upitao: "Ebu-
284
Dr. F"iad A. Husein
Hurejre, gdje si bio?"- Pa sam odgovorio: "Bio sam dunub, pa nisam htio
da budem s tobom kad sam neist." Allahov Poslanik, s.a.v.s., tad je rekao:
"Subhanallah, vjernik ne moe biti neist. " (Buhari) .
Tema: (ta je reeno) o stanju neistoe (o osobi koja je u stanj u

dunupluka) . A vjernik ne moe biti neist.
Ebu-Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Bludnik
prestaje biti vjernik u asu kada blud ini, onaj ko pije alkohol u asu kada
to radi i kradljivac kada krade. " (Buhari).
Tema: ta se moe jesti od mesa rtvovane ivotinje?
Jedna od monih strategija kojima se podstiu pacijenti da zastanu i razmisle

o svom i ponaanju drugih osoba je, kako se to oznaava u narativnoj terapiji,
eksternalizacijaproblema, to znai odvojiti problem od osobe i kritiki pogledati
u i na samo ponaanje. Naglasak se ovdje stavlja na reduciranje negativiteta
prema samome sebi, jer s odreenim ponaanjima pacijenti gledaju na sebe
kao na "loe" osobe, a ovo distanciranje daje osobi vremena da razmisli i
promijeni svoje miljenje ili makar da razumije ponaanje kao neto odvojeno
od njih samih. Maksima koja se koristi u terapiji sfokusom na iznalai:mje rjeenja
glasi: "Ti nisi problem, problem je problem". Ovaj proces eksternalizacije se
promovira posljednjim hadisom koji izolira ponaanje u vrijeme djelovanja.
Meutim, naglasak ovdje je vie moralno utemeljen i injenica je da se u
odreenim ponaanjima osoba posmatra kao neko ko je izvan vjere za vrijeme
injenja istih to ini da se osobe osjete odbaeno zbog takvog ponaanja. Ovo
je korisno u odravanju temeljnih mjera za identitet i ponaanje, jer, u takvim
sluajevima, ponaanje ima implikacije na nain ivota/vjeru osobe. Ovo moe
ohrabriti osobu da radije preuzme odgovornost za problem nego da krivi
problem i prebacuje na njega bilo koju personalnu odgovornost.
Ajet:
"Ima sljedbenika Knjige koji e ti vratiti ako im povjeri tovar blaga, a

ima i onih koji ti nee vratiti ako im povjeri samo jedan dinar, ako ga ne
285
bude stalno pratio. Tako je, jer oni govore: "Nama nije grijeh to uinimo
neukima'' - i o Allahu svjesno govore lai." (Ali 'lmran: 75).
Tumaenje: kada jevreji pokuavaju da prevare muslimane ili uine neku

nepravdu, oni to opravdavaju time da nee biti pozivani da poloe raun za
svoje ponaanje prema njima, jer im je sam Bog to dozvolio.
Ajet objanjava sam sebe i dodatno naglaava beskorisnost ideje da je

prihvatljivo prelaziti granice pravde u situacijama kada je nekom uinjena
nepravda od strane nekog drugog. Ovakvo razmiljanje i ponaanje koje je
rezultat toga obino postane izvorom krivnje i srama.
Ajet:
"Oni vam ne mogu nauditi, mogu vas samo vrijeati; ako vas napadnu,
dae se u bijeg i poslije im pomoi nee biti. Ma gdje se nali, bie ponieni,
ako se ne stave pod Allahovu zatitu i zatitu muslimana, i zasluie Allahovu
srdbu i snai e ih bijeda, zato to u Allahove dokaze ne vjeruju i to su,
ni krive ni dune, vjerovjesnike ubijali, i zato to protiv Boga ustaju i to
u zlu svaku mjeru prekorauju." (Ali 'Imran: 1 1 1- 1 12).
Tumaenje: muslimani e prevladati nad Sljedbenicima Knjige (Ehlu-1-

Kitabijama, jevrejima i kranima) . Borba koja se spominje je borba za Hajber
kada su jevreji poraeni, a jo prije toga su poraeni jevreji iz Medine, Kajnuka,
Nadir i Kurejza. Isti je sluaj i s kranima iz ama. Meutim, jevreji i krani
koji ive u muslimanskim dravama, pod muslimanskim zakonima, moraju
biti zatieni kao graani; t<> je zavjet izmeu Uzvienog Allaha i muslimana.
Oni (jevreji) su izazvali na sebe srdbu Uzvienog Allaha kada su ubijali
prijanje poslanike i kada su prelazili granice (krili propise) koje je Uzvieni
Allah odredio.
Kod onog prema kome se ini nepravda javlja se jo vie srdbe, jer "rtva''
pomilja da nee biti kompenzacije za njene patnje i da e zlostavlja izbjei
svaku odgovornost. Ajet podsjea da je pobjeda zlostavljaa privremena. U
planu Uzvienog Allaha njihovo ponaanje je beznaajno, oni e biti pitani
286
Dr. FerjadA. Husein
i kanjeni, jer e pravda pobijediti. Allahova odmazda e biti daleko vea od

ovjekove. Ajet takoer naglaava jednu veoma vanu stvar: veina ljudi koji
ine nasilje drugima su obino nesretni u svom ivotu, bez obzira da li to
znaju ili ne.
Ajeti:
"Neka te ne aloste oni koj i srljaju u nevjerstvo, oni nimalo nee Allahu
nauditi; Allah ne eli da im da bilo kakvu nagradu na onom svijetu, i njih
eka patnja velika. Oni koji su umjesto prave vjere nevjerovanje prihvatili
nee Allahu nimalo nauditi; njih eka patnja velika. Neka nikako ne misle
nevjernici da je dobro za njih to to im dajemo dug ivot. Mi im ga dajemo
samo za to da to vie ogreznu u grijehu; njih eka sramna patnja." (Ali
'Imran: 1 76- 178).
Tumaenje: Uzvieni Allah tjei Poslanika, a.s., kojeg j e rastuilo

buntovnitvo nevjernika, jer On eli ia ovjeanstvo samo ono to je dobro.
Uzvieni Allah obavjetava Poslanika, a.s., da oni nee imati nita dobro na
buduem svijetu. Oni su ljudi koji svjesno mijenjaju vjerovanje za nevjerovanje.
Ajeti su snaan podsjetnik da nastavljanje destruktivnog ponaanja ne

znai uspjeh ve unitenje due, jer e malo dobra proistei iz onoga to je
loe/tetno za druge. Takoer podstie na ustrajnost u ostvarivanju svojih
ciljeva bez obzira na bol kojeg uzrokuju drugi koji nastoje da ometu napredak.
Ajeti:
"Zar ne vidi kako oni kojima je dat dio Knjige pravi put zamjenjuju za
zabludu i ele da i vi s pravog puta skrenete?" (Nisa': 44) .
Tumaenje: Uzvieni Allah govori kako jevreji odabiru zabludu umjesto

upute tako to odbacuju poruku poslanika Muhammeda, s.a.v.s., i to ignoriu
tane opise Alejhiselama u njihovim svetim tekstovima.
287
"Ima Jevreja koji izvru smisao rijeima i govore uvijajui jezicima

svojim i hulei pravu vjeru: "Ujemo, ali se ne pokoravamo!" i "uj, ne
uli te!" i "Ra'ina!' A da oni kau: "Ujemo i pokoravamo se!" i "uj" i
"Pogledaj na nas!" - bilo bi za njih bolje i ispravnije; ali, Allah je njih zbog
nevjerovanja njihova prokleo, jer malo ko od njih vjeruje."(Nisa': 46).
Tumaenje: jevreji e biti kanjeni za namjerno iskrivljavanje Objave i

za ismijavanje islama. Iako jevreji razumiju Knjigu, oni odabiru zabludu
umjesto vjerovanja.
Pojedinci esto ele da ponize druge zbog vlastite nesigurnosti i

,
neadekvatnosti. Ajeti ovdje naglaavaju aktivne namjere kao i potrebu za
druge pojedince da se na neki nain osjete superiornim u odnosu na one koji
ine nasilje.
Ajet:
"Oni se mimo Allaha enskim kumirima klanjaju, a ne klanjaju se

drugom do ejtanu-prkosniku, prokleo gaAllah! A on je rekao: 'Ja u se sigurno
potruditi da preotrnem za sebe odreen broj Tvojih robova, i navodiu ih, sigurno,
na stranputice, i primamljivau ih, sigurno, lanim nadama, i sigurno u im
zapovjediti pa e stoci ui rezati, i sigurno u im narediti pa e stvorenja Allahova
mijenjati!' A onaj ko za zatitnika ejtana prihvati, a ne Allaha, doista
propasti!" (Nisa': 1 17-1 19).
Tumaenje: idolopoklonici su tvrdili da su meleki enskog roda i tako

su i svoje bogove oznaili kao enske osobe, pod iluzijom da e ih to uiniti
bliim Bogu, vjerujui da su oni Boije keri. Ajet takoer daje upozorenje
da mnogobotvo - irk (oboavanje lanih bogova) nikada nee biti oproteno
i da time idolopoklonici zapravo oboavaju ejtana.
Kako bi bolje razumjeli odreene tipove ponaanja, pacijenti mogu vidjeti

da drugi jednostavno slijede ejtana. Ajet nije samo snana poruka koja
pomae da se doe do spoznaje ove injenice, ve takoer usmjerava pacijenta
da eli drugima dobro, to je daleko snanija psiholoka pozicija.
288
Dr. FerjadA. Husein
Ajet:
"O Poslanie, neka te ne zabrinjava to to brzo nevjerovanje ispoljavaju oni

koji ustima svojim govore: "Vjerujemo!" a srcem ne vjeruju, i Jevreji koji izmiljotine
mnogo sluaju i koji tue rijei rado prihvataju, a tebi ne dolaze, koji smisao
rijeima s mjesta njihovih izvru i govore: ''Ako vam se ovako presudi, onda
pristanite na to, a ako vam se ne presudi, onda nemojte pristati!" A onoga
koga Allah eli u njegovoj zabludi da ostavi, ti mu Allahovu naklonost ne
moe nikako osigurati. To su oni ija srca Allah ne eli da oisti; njih na
ovom svijetu eka ponienje, a na onom svijetu patnja golema." (Ma'ide: 41 ).
Tumaenje: vjernicima se daje utjeha da se ne osjeaju uznemireno zbog

ponaanja jevreja i munafika. Oni svoje informacije uzimaju od onih ljudi
koji ak i ne prisustvUju okupljanjima kod poslanika Muhammeda, s.a.v.s.
Oni selektivno pristupaju propisima kojima e se pokoravati zbog straha od
kazne. Tokom vremena jevreji bi znali doi Alejhiselamu i traiti da za akt
preljube presudi prema Kur'anu, jer je kazna iz Tore (Tevrata) bila prestroga.
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg pacijenti ne mogu da prevaziu

traumatinu situaciju uzrokovanu ponaanjem drugih ljudi je razoarenje
koje osjeaju zbog njihovog ponaanja, to nekada rezultira daljnjim
nedostatkom povjerenja u toj posebnoj ili openito i u drugim vezama. Ajet
upozorava da kada takvi ljudi budu iskuani u pogledu svog ponaanja njihova
tuga e samo poveati njihove patnje.
Ajeti:
"Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni

nepravedno i ne mislei ta govore Allaha grdili. - Kao i ovima, tako smo
svakom narodu lijepim postupke njihove predstavljali. Oni e se, na kraju,
Gospodaru svome vratiti, pa e ih On o onom to su radili obavijestiti."
(En'am: 1 08).
Tumaenje: Uzvieni Allah zabranjuje vjernicima da vrijeaju lana

boanstva nevjernika, jer e teta biti velika, ako zauzvrat nevjernici budu
289
vrijeali Uzvienog Allaha. Ljubav prema idolima se inila ispravnom

idolopoklonicima, jer su tako radili narodi prije njih, koji su i sami odabrali zabludu.
''A i Ada i Semuda, - ostaci domova njihovih su vam vidljivi, ejtan -
im je lijepim njihove postupke predoio, pa ih, iako su razumni bili, od

pravog puta odvratio." (Ankebut: 38).
Tumaenje: Uzvieni Allah govori o prijanjim narodima koji su uniteni

jer su odbacivali svoje poslanike.
"Kako bi mogao biti isti: onaj kome su njegova runa djela prikazana
lijepim, a i on ih smatra lijepim (jednak onome ko je ispravno upuen?).
Allah u zabludi ostavlja onoga koga hoe, a na pravi put ukazuje onome
kome hoe, pa ne izgaraj od alosti za njima; Allah, doista, dobro zna sve
to oni rade." (Fatir: 8).
Tumaenje: osoba koja vjeruje da e njena loa djela biti prihvaena je u

zabludi u odnosu prema Uzvienom Allahu, zato njoj nee moi niko pomoi.
esto puta su pojedinci ubijedeni da rade ispravnu stvar, bez obzira na

to koliko ona, zapravo, bila neispravna. Ajeti upozoravaju da se za odredena
ponaanja pogreno vjeruje da e biti prihvaena (kod Boga).
Ajeti:
"Ima ih koji govore: 'Oslobodi me i ne dovedi me u iskuenje!' Eto,

ba u iskuenje su pali! A nevjernici sigurno nee umai dehennemu.
Ako postigne uspjeh, to ih ogori; a kad te pogodi nesrea oni govore:
.'Mi smo i ranije bili oprezni', i odlaze veseli." (Tevba: 49-50).
Tumaenje: medu munaficma Medine je bilo nekoliko onih koji nisu

ili u borbu s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s., dajui lana opravdanja u
pogledu straha od iskuenja, ne shvatajui da je iskuenje uvanja sebe vie
nego Poslanika, a.s., vee iskuenje nego lai koje su govorili. Opet je postalo
oigledno neprijateljstvo munafika.
290
Dr. FerjadA. Husein
Destruktivno ponaanje je ponekad samo beskoristan nain odbrane

samoga sebe, uprkos dojmu koji to ostavlja na druge da je to zbog vlastite
sigurnosti.
Ajet:
"Ili su kao tmine nad dubokim morem koje prekrivaju tali sve
jedan za drugim, iznad kojih su oblaci, sve tmine jedna iznad drugih,
prst se pred okom ne vidi, a onaj kome Allah ne da svjedo nee svjeda
-
ni imati." (Nur: 40).
Tumaenje: navodi se parabola u pogledu srca nevjernika ije neznanje

je posljedica toga to on, naprosto, slijedi nekoga ne znajui u kom pravcu
ide. Tama podrazumijeva njegov govor, djela, dolaske, odlaske i sudbinu.
Onaj koga Uzvieni Allah ne uputi je gubitnik.
Ajet je koristan u ostvarenju unutranjeg uvida (spoznaje) u ponaanje

onih pojedinaca koji ne unapreuju svoje metode i nastavljaju s destruktivnim
ponaanjem prema drugima/sebi.
Ajeti:
"Onima koji u onaj svijet ne vjeruju Mi prikazujemo kao lijepe

postupke njihove - zato oni lutaju." (Neml: 4).
Tumaenje: nevejrnici su ostavljeni da lutaju u svojoj zabludi.
"I oni ih, nepravedni i oholi, porekoe, ali su u sebi vjerovali da su

istinita (znali su da su ajeti od Uzvienog Allaha, da je Musa, a.s., Allahov
poslanik, ali i nije bilo po volji da ga slijede), pa pogledaj kako su skonali
. smutljivci." (Neml: 14).
Tumaenje: ovo se odnosi na poslanika Musaa, a.s., i njegovo iskuenje

s faraonovim arobnjacima koji su na kraju poraeni. Duboko u svojim srcima
oni su bili ubijeeni da nisu u pravu, ali su to negirali zbog svoje arogancije.
29 1
est je sluaj da uprkos svom izgledu ljudi ine nasilje drugima vjerujui
da je to to ine "za dobro te osobe", ubjeujui same sebe u vezi sa svojom
pozicijom, iako je ona oigledno pogrena.
BESKORISNI UZORI
esto puta pojedinci uzimaju za uzore osobe naslijepo, bez ikakve koristi
i nastavljaju da oponaaju njihovo ponaanje. Rijetko se uzima u razmatranje
korist koja se postie sve dok oponaanje njihovog ponaanja ne dovede do
suoavanja s iskuenjem i kada se stvori problem.
Ajet:
"A kada im se rekne: 'Slijedite Allahovu Objavu!' - oni odgovaraju:

'Neemo, slijediemo ono na emu smo zatekli pretke svoje.' - 'ZM i onda
kada im preci nisu nita shvaali i kada nisu na pravom putu bili?! Oni
koji nee da vjeruju slini su stoci na koju se vie, ali ona uje samo zov i
viku. Gluhi, nijemi i slijepi, - oni nita ne shvaaju." (Bekare: 170-171).
Tumaenje: nevjernici su poput ivotinja koje tumaraju unaokolo i ne

razumiju ta im govori pastir kada ih poziva. Oni reaguju samo na nerazumljive
zvukove. Ne vide put Istine.
Ajet nas upozorava na naslijeena ponaanja od predaka i na kulturna

ponaanja koja se prihvataju u vrijeme tekoa, makar to bilo i pod snanom
kritikom, ona su beskorisna i kontraproduktivna, jer nisu utemeljena ni na
jednom aspektu Istine. Analogija na stoku je korisna da se o zakljuku snanije
i bolje razmisli.
Ajet:
"I nemojte priznati nikom, osim istovjericima vaim, da i nekom drugom

moe biti dato neto slino onome to je vama dato, ili da e vas oni pred
Gospodarom vaim pobijediti." Red: 'Pravo uputstvo je jedino Allahovo
-
292
Dr. F"iadA. Husein
uputstvo!' - Reci: 'Blagodat je samo u Allahovoj ruci, On je daruje kome

hoe.' - A Allah je neizmjerno dobar i zna sve." (Ali 'Imran: 73).
Tumaenje: ovo je odgovor jevrejima koji bi prisustvovali jutarnjem

namazu s Poslanikom, a.s., a naveer bi napustili vjeru, govorei slabim
vjernicima da su otkrili neke slabosti u svom vjerovanju. Oni govore jedni
drugima da ne trebaju iriti znanje o islamu kako_ne bi podsticali ljude da se
okrenu njemu. Ali, Uzvieni Allah upuuje srca vjernih kroz jasne dokaze i
to se deava uprkos onome to jevreji namjeravaju.
Ajet je potpuno jasan u pogledu savjeta kojeg daje. Savjetuje se da se ne

ini ono to nije halal - dozvoljeno. Takoer se upozorava kako osnovno
polazite mora biti uputa Uzvienog Allaha koja nije vremenski ograniena,
nije trenutni drutveni trend ili neto to to se smatra prihvatljivim ponaanjem.
Ovo je posebno vano u savremenim sekularnim modelima terapije koja
moe patologizirati vjeru, a time i cijeli narod.
Ajet:
''Vidi mnoge od njih kako u grijehe i nasilje srljaju i kako ono to

je zabranjeno jedu; runo li je to kako postupaju!" (Ma'ide: 62).
Tumaenje: nevjernici ure. ka zabranjenim i nezakonitim stvarima kao

to su kamate, stalno krei prava drugih kroz ovakve vidove ponaanja.
Hadis:
Haris ibn Vehb, r.a., prenosi: " uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
da kae: Hoete li da vam kaem ko e biti stanovnik Denneta?! To e biti
svaki nemoni, kojeg su i drugi smatrali nemonim, no kojem bi se Allah, kada
bi se on pozvao na Njega doista i odazvao! A hoete li da vam kaem ko e
biti stanovnikom Dehennema?! To e biti svaki oholi, nepristojni
grubijan!' (Buhari).
293
Tema: Rijei Uzvienog Allaha: "Surova i, osim toga, u tude pleme

uljeza." (Kalem: 1 3) .
Mrnja i srdba mogu biti . zarazni kada s u nivoi tolerancije niski, a

uobiajeno je da kada je osoba povrijeena od strane nekog, da eli da uzvrati
istim nivoom negativnosti to je nain da povrati mo i kontrolu nad
situacijom. Naalost, pacijenti esto uvide da su zapeli u tom krugu, a da
problem koji je izazvao tenzije (napetost) ostaje nerijeen. Ajet/hadis identificira
kljuna destruktivna ponaanja.
CIJENITI SEBE I DRUGE
,
est je sluaj da pojedinci prihvataju lijeenje bolesti i ne razmiljaju o
vlastitom ponaanju, naprosto zbog toga to ne cijene sami sebe, a shodno
tome ne mogu cijeniti ni druge.
"Mi smo stvorili ovjeka u najljepem obliku." (Tin:4).
Tumaenje: ovjek je stvoren u najboljem obliku uljepanom od strane

Uzvienog Stvoritelja.
Ajet predstavlja ozbiljno podsjeanje da se cijene i uvaavaju stvorenja,

bilo da se radi o samome sebi ili drugima.
294
SADRAJ:
PREDGOVOR
(Malik Bedri, Meunarodni islamski univerzitet, Malezija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
EMU SLUI OVA KNJIGA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . 10
KOME JE NAMIJENJENA OVA KNJIGA? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ll .
MODEL ANALOGIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l2
IZBOR: KLINIKE DIJAGNOZE ILI

KLINIKE SPOZNAJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l3
POZIV KA ISLAMU ILI POZIV KA TERAPI]I? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l4
KORISTENJE TEKSTUALNIH REFERENCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 5
TUMAENJE KUR'ANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
TUMAENJE HADISA . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . !?
DJELOKRUG OVOG TEKSTA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l9
PRIHVATANJE SAVJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
DJELA, NE RIJEI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . 30
ALLAH JE NA TVOJOJ STRANI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
''ANALIZA - PARALIZA" . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . 32
SRDBNAGRESI]A . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . .. . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35
IZGLED MOE ZAVARATI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .40
POSTAVLJANJE PITANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4 1
IZBJEGAVANJE SUMNJE I
: . . . . . . . . . . . . . . . . ,. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44
PROPITIVANJE NEIJIH MOTIVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
BITI ZAHVALAN NA ONOME STA SE IMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
BITI REALAN . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . 52
297
ALOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
KRIVICA NASUPROT PRIHVATANJA ODGOVORNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
POVJERENJE NA DJELU . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . 65
POSLJEDICE (KONSEKVENCE) POSTOJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

.
DOSLJEDNOST U PONAANJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
KONTROLA NAD PONAANJEM DRUGIH LJUDI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
HVATANJE U KOTAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
SMRT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
ODBRAMBENI MEHANIZMI MOGU ZNAITI GUBITAK,

A NE POSTIZANJE CILJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
BOIJA ODREDBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
RAZVOD/BRANI PROBLEMI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
OEKIVANJE TRENUTNIH REZULTATA. . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 20
OEKIVATI UDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 23
'
OSJEATI DA NEMA IZLAZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 24
FILTRIRANJE RAZGOVORA (KAKO BI SE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
DOLO DO RELEVANTNIH INFORMACIJA) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . 125
VRSTO SE DRATI PRAVDE PREMA SEBI I DRUGIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 27
PRILAGODLJIVOST (FLEKSIBILNOST) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
OPRATANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 33
SLOBODA DA SE ODE (UDALJI) . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 36
DAVATI EJTANU NJEGOV UDIO. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 36
ODUSTAJANJE NA PRVOJ PREPRECI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 40
KRIVICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
GAJITI NADU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 44
ZDRAVI (ISPRAVNI) IZBORI U POGLEDU STILA NOTA. . . . . . . . . . . . . . . . . 147
298
Dr. FtrjadA. Hustin
KORISNI UZORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
POMOI SEBI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 53
HOMOSEKSUALNOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . 1 56
LJUDSKE SLABOSTI. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 57
"DA I AiJ" - TRAENJE OPRAVDANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 62
UVOENJE PROMJENA U PONAANJU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 63
INDIVIDUALNI KAPACITET U PRAKSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 65
INDIVIDUALNE RAZLIKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 68
NAMJERE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 70
UTICAJNI PRIJATELJI .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 77
UTICAJNO JA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 84
NOTNI DOGAAJI KAO ISKUENJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 89
IVJETI NE ZNAJUI/NE OSLANJAJUI SE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
NA UZVIENOG ALLAHA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
LOGINO RAZMILJANJE; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
INJENICE NE FIKCIJE (IZMILJOTINE) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
ISPRAVNO KORITENJE NAIH

OSJETILA/SPOSOBNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 209
PODNOSITI RTVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 213
UMJERENOST U SVEMU - ODRAVANJE RAVNOTEE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 218
POTREBA ZA USMJERAVANJEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 222
LOE PRETPOSTAVKE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 223
STRPLJIVOST (SABUR) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
POZITIVNO TUMAENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
PRORICANJE BUDUNOSTI . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230
PROBLEMI NESTAJU . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
299
"ODUGOVLAENJE JE KRAA VREMENA" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 235
KANJAVANJE SAMOGA SEBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
UVATI SEBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..... . . 238
SELEKTIVNO PRIHVATANJE SAVJETNSLUANJE . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240

.
SAMOOBRAUN/SAMOPROMJENA. : . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . 242
SAMOKONTROLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
SAMOOBMANJIVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
MALI NAPOR - VELIKA NAGRADA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
SOCIJALNA ODGOVORNOST I PODRKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
IZVOR UPUTE I PRAVDE/OSLANJANJE NA UZVIENOG ALLAHA . . . . . .256
DRATI SE SVOJIH PRINCIPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . 262
ZASTANI I RAZMISLI . . . . . . . . ... . . . o o o o o o . . . . . . . . . . . . . . o o oo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . o o . . . 263
JAKI TEMELJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265

.
ODJEDNOM PRONAI VJERU. o o o o O o o o o o o :o o o o o o O o o O o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o o O o o o , , , 267
SAMOUBISTVO/POKUAJ SAMOUBISTVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
UZIMANJE I DAVANJE MOI . . . . . . . . . . o o . . . . . . . . . o o o o . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . 269
OZBILJNO SHVATATI IVOT. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
PREUZETI ODGOVORNOST ZA
POSLJEDICE SVOG PONAANJA . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . 272
MO MOLITVE . . . . . . . . . . o o . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 279
VRIJEME. . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
RAZUMJETI DESTRUKTIVNO PONAANJE DRUGIH . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . 282
BESKORISNI UZORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . 292
CIJENITI SEBE I DRUGE. . . . . . . . . . . o o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . o o . . . . o o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . 294
300

Terapija Kroz Kur-An I Hadis PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Terapija Kroz Kur-An I Hadis PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

-Mjerodavni vodi za razvoj linosti-

Dr. FnjadA. Husein

Prije dvadeset godina dr. Muhammed Osman Ned.ati, Allah mu se smi

Ova knjiga od Ferjade Husein je slina, ali, ipak,,puno specijaliwvanija

Dr. Ferjad je oigledno jedna mlada ena iz ove islamske generacije.

obuhvate najee spoznaje koje trebaju pacijentima tokom terapije. Ajeti

Knjiga je pisana jednim lijepim stilom, lahkim za itanje, nema poglavlja,

Malik Bedri, Meunarodni islamski univerzitet, Malezija, 2010.

"Allah dobro zna ta je u srcima njihovim, zato se ti ne obaziri na

Povezanost izmedu islama i psihologije je na lijep nain ustanovljena.

Terapeutski proces je u osnovi zasnovan upravo na ovim principima i,

Svrha naeg ivota je da oboavamo Stvoritelja i to nam je reeno u suri

Uzvieni Allah je poslao velik broj prekrasnih moralnih uzora u likovima

i drutvenim izazovima u svom ivotu, kako je to zabiljeeno u Kur'anu,

Muslimanski radovi u oblasti savremene klinike psihologije, kako u

EMU SLUI OVA KNJIGA?

Za muslimane, klinike psihologe, glavna dilema je bila ona u pogledu

Postoji jedan jednostavan pristup u nastojanju da se uspjeno savlada

Ovaj tekst je jednostavno to! Identificiranje tih kur'anskih ajeta i hadisa

itaocu treba bitijasno da tekst ni na koji nain nijepsiholoka interpretacija

KOME JE NAMIJENJENA OVA KNJIGA?

Cilj ovog teksta je da se koristi kao terapijski prirunik za psihologe/te

Islam je objavljen svim stvorenjima i Uzvieni Allah se opetovano obraa/

Model islamske psihologije na kojem se temelji ovaj tekst je jednostavno

Takoer, tekst koristi svaku vrstu direktnog upuivanja ljudi u pogledu

Kao to. terapeuti koriste analogiju da unaprijede razumijevanje svojih

nauene lekcije dozvoljavaju razliita znaenja, kao u bilo kojem terapeut

IZBOR: KLINIKE DIJAGNOZE ILI

Pozivanje i oslanjanje na psiholoke izjave i albe vezane za tumaenja u

Odluka da se iskljui DSM dijagnostiki kriterij bila je namjerna, jer se

POZIV KA ISLAMU ILI POZIV KA TERAPIJI?

Muslimanski terapeuti prirodno mogu tretirati takve probleme na direktan

KORITENJE TEKSTUALNIH REFERENCI

Redoslijed informacija predstavljen je na takav nain da se postigne

Naravno, ne moe se tvrditi da je ovo sveobuhvatna lista svih ajetalhadisa

do terapeuta (osobe do osobe) kao i populacije pacijenata. Iskusniji terapeuti

Ajeti/hadisi koji se specifino odnose na Sudnji dan, naela vjere, vjerske

Svi ajeti su uzeti iz osnovnog engleskog prijevoda ajeta iz Tumaenja

erijat donosi propise u pogledu znanja-proirivanja koja se tiu primjene/

Vano je napomenuti da bilo koja ocrtana terapeutska paralela nije

Napomena: reference koje se odnose. na odreene probleme izmeu

Svi hadisi su preuzeti jedino iz izvornih hadiskih tekstova Sahihu-1-

u Jednog Boga (monoteizma). Ipak, kao posljednji Allahov poslanik, njegova

Slijeenje sunneta je na dobrobit ljudi u praktinom smislu, zato ga

to se tie pojanjavanja hadisa, teme koje se navode su tumaenja

Napomena: hadisi su navedeni tano onako kako stoje u tekstu, dakle,

Gdje se hadiske teme odnose na ''Allahove rijei" time se ukazuje na

DJELOKRUG OVOG TEKSTA

Vano je da korisniku bude jasno koje su specifine funkcije ovog teksta,

Informacija u vezi s implementacijom {primjenom)

Poto je ovo referentni tekst, najkorisniji je za iskusne terapeute ili osobe

Ugradivanje (inkorporacija) postojeih modela ili ne?

Informacije koje se navode nisu prezentirane da bi se ponudile kao

Ono to oni naglaavaju nije uvijek linearna opozicija izmeu savremenih

Ovim ne elimo negirati stvarnu injenicu da postoje odreeni terapeutski

Ne postoji konflikt izmeu islama i nauke. Debata u okviru profesije

est je sluaj da metode lijeenja mentalnih bolesti variraju irom svijeta

Muhammeda, s.a.v.s., i intenzivno su unapredivane tokom vremena, posebno

Zbog toga, korisnik treba znati da se informacija koja se ureduje i posmatra

Nema sumnje, Stvoritelj najbolje poznaje Svoja stvorenja. Neka On,

Ferjad Husein, dr. klinike psihologije

Termin pacijent se koristi kako bi se oznaili kliniki - specifini

Vjernici (muminun): ovaj termin se odnosi na one ljude koji su prihvatili