Dr.

Halid Falk ei-'Ubejdi

KUR'AN l KOSMOS

Dr. Halid Faik ei-'Ubeidi

PREDGOVOR
Od prvih dana svoga postanka ovjekova stal na t enja je da
tkri je kako je on s tvoren, zato uope postoji i k

uprav lja po

javama koje sc oko njega deavaj u . Ovakva neutaiva elja za sa

znanjem navela ga je na konstantno razmiljanje i prouavanje
ne samo nastanka l j udske v rste, ve i nastanka Zemlje, Sunca,
odnosno kosmosa.
Tokom povije ti l j udskog roda nizala su sc mno ra prazno
VJ

rja. Lj udi su postav ljal i i nerijetko vjerovali u svoje hipoteze o

postanku ovjeka, Zemlje i li kosmosa. Zavisno

d naprednosti

i li nerazvijenosti l j udskog drutva, u razliitim epohama l j udske

pov i j t i mijenjao se i na i n na koji s u se tumaile pojav u ko
sm

Lt.

U poetku sc vjeroval o da je Zemlja rav na ploa koja plu

ta na vodi, da bi sc, potom, prelo u vjerovanje da Zemlj u nose

divovske kornjae. N akon toga je vladalo uvjerenje da je Zemlja
na svojim krajevima naslonjena na brda, a da nebesa pridravaj u
stubovi . . . . Danas se dolo do h i poteze o"vcli koj eksploz i j i" (Big
Bang Theory) koja je, ustvari , ve prerasla u naunu in j nicu. O
tome ta e se desiti u budunosti vrlo je teko pre tpostavit i .
K ada j

prije etrnaest stoljea Uzv ieni A llah objavi o

K ur 'an kao upu tu i t avome ovjeanstvu svijet j e b i o pozvan d a

se pridrava zakona i normativa sadranih u ovoj l:3oijoj K njizi.

U 7. stoljeu, kada je J u r'an objavljen, Arapi su, kao i d r ugi na
rodi prije nji h, gaj ili bezbroj praznovjerja. Ogre:l.li u politeizmu,
bez tehnologije za prouavanje i istraivanje univerzumskih p ja
va oko n j i h , vjerovali su u legende koje su sc prenosile s koljena
na koljeno, iz generacije u generaci j u . Objavom K ur'ana, svijet je
dobio vjenu uputu, a mnoga praznovjerja su dokinuta.
A zato o n i ne raz m isle o Kur'an u ? Da je on od nekog
d rugog, a ne od Allaha, s igurno bi u nje m u nali mnoge
p rotiv:rjen osti . (en-Nisa, 8.)

Vidimo jednu malu, plavu planetu koj a plovi u nepreglednoj

ko mikoj pusti n j i okruena beskrajni m prostorom. l ako Boija
stvorenja, l j udi smatraju da su moni i da raspolau i utjeu na sve
pojave u pri rodi , ali tek u susret u sa ovim prostranstvom vidim
ko)jko smo mali i bespomoni. N a prostor oko nas, odnosno ko
smos u kome plovimo kao malehno zrnce, ne moemo n ikako
utjecati , jer zakon i pojave koji su u njemu ustr jeni ne moemo
promijen i t i . Zakoni koj i vladaj u u ko mosu ve su precizno uspo
stavljeni od strane Stvoritelja, i samo On njima uprav lja!
U Allahovi m 7.ako n i ma ti n ikad nee n ai promjene, u
Allahov i m zako n i ma t i nee nai odstupanja. (Fatir, 43.)

Ponekad sc zapi tamo o univerzumskim pojavama koje se de

avaj u oko nas. Jedan pogled u nebo bio bi dovoljan da u nama
pobudi mis)j o ovom beskraj nom prostoru. K ada posmatramo
beskrajno nebesko prostranstvo stvoreno prije nekoliko milijardi
godina, izgleda nam zastrau jue.

takvim prilikama mogl i bi

smo se zapitati: Zato j e p ri roda ovakva kakvu je danas vidimo?

J

ako je stvoren, zato postoji i kakva je sudbina kosmosa? Kako

i kada je stvoreno v ri jeme i da li e j ed nog dana I octi da tee

unazad? Zato pamtimo p rolost a ne budunost? Od ega je

sainjena suneva svjetlost koja nam, zajedno sa ostalim stvo

renjima, omoguava da ivimo? Koja je uloga Sunca, Mjeseca,
zvijezda i ostalih nebeskih tijela? Mnogo je ovakvih pitanja koja
bismo sebi mogli postaviti, a za koje nam sc ini da nemamo
odgovora.
Meutim, odgovore na pojave koje se oko nas deavaju, a
koje nauka jo uvijek istrauje i prouava, zasigurno emo nai u
Kur'anu. Jer, iako Kur'an nije nauna knjiga, mnoge naune inje
nice, koje se vrlo mudro izla7.u i isprepleu kroz kur'anske ajetc,
ovjek je uspio otkriti tek pomou tehnologije 20. stoljea.

M i e mo i m p ruali nae 1.nakove u prostranstvi m a sve

m i rs ki m , a i u nji ma sami m , dok i m ne bude jasno da je
K ur'an isti na. (Fussilet, 53.)

U susret ovim pojavama i odgovorima na pitanja koja sebi

postavljamo pomoi e nam i ova knjiga,"Kur'an i kosmos" iji
autor je ugledni Traanin dr. Halid Faik el'Ubejcli. Od ukupno

15

knjiga iz njegove Edicije ija tematika je kur'anska nadnaravnost,

ovo je druga knjiga koja je ugledala svjetlo Jana i kod nas.
Kako smo naglasili

knjizi"Kur'an i planeta Zemlja", autor je

uspio povezati naune injenice sa Boijom Knjigom podastirui

dokaze koji vrlo snano ukazuju na to da je Kur'an u svakoj obla
sti preduhitrio nauku. Ovaj ugledni lraanin, kao autor mnogih
knjiga koje tretiraju nadnaravnost Kur'ana, svojim ueem na
mnogim televizijskim kanalima (ART, TKRA i besprijekornom
informiranou u mnogim naunim oblastima prikazao je Kur'an
kao riznicu svih znanosti.
Prema savremenim naunim otkriima, kosmos je nastao iz
niega. Moderna astrofizika teorijom "velikog praska" (Big 13ang
Theory) dokazala je da je kosmos, zajedno sa materijalnom i vre
menskom dimenzijom, nastao iz niega. On je stvoren u trenu
tku kada vrijeme nije ni postojalo, eksplozijom samo jedne take

u::J

prije, otprilike, 13-1 5 milijardi godina. Ova teorija je ujedno pri

hvaena od strane svih naunih krugova i predstavlja jedino nau

no objanjenje nastanka kosmosa. U tom misiu je i autor knjige,

govor i o s tvaranju kosmosa, ukazao na injenicu da 1'-ur'an o
stvaranju ko mosa govori na slijedei nain:

"On je nebesa i Ze m lj u iz n i ega stvorio!" (eJ- En' am,

o 1 .)

Dakle, o injenici do koje je dola moderna nauka uz pomo

savremene tehnologije 20. stoljea Kur'an nas je obavijestio jo
prije 1 400 godina.

U ovoj knjizi autor nam, takoc.1 er, predstavlja Kur'an kao

Boiju Knjigu ko ja tretira mnoga p i tanja

pojave kojima se bavi

astronomija. On je povezao astronomiju, kao univerzalnu nauku

sa kur'anskim injeni cama, predstavivi je kao znanost koja se

ne bavi samo onim to se deava na ovom naem plavom"zrnu"
prostora, ve kao nauku koja izuava cjelokupan kosmos. Dok
je historija ograniena na jedan mali dj li vreme n a odnosno na
,

vrijem od nas tank a ovjeka, astronomija, za razliku od his t orije,

putuje nekol i ko milijardi godina dalje u prolost odnosno do tre
,

nutka nastanka kosmosa.

On je stvoritelj nebesa i Zemlje, i kada neto odl ui, za to

samo rekne: " Budi ! ' - i ono h ude. (el- Bc kare, 117.)
ta, ustva ri, znamo o kosmosu? Kako je stvor n, kuda ide i
kako e skonati? Kada i kako je

s tvoreno

vrijeme? ta Kur'an

govori o otkrivanju i osvajanju svemirskih prostranstava, nebeske

kapije i edam nebesa? ta su to galaksije, zvijezde, planete i koja
je njihova u l oga?
Knjiga "Kur'an i kosmos" obraduje ove i jo mnoge druge
teme povezujui kur'anske injenice sa najnovijim dostignuima
na polju astrofizike i nudi nam odgovore na mnoga pitanja sa
kojima se odavno suoavamo.

9
Autor je u knjizi ukazao na injenice iz Kur'ana saopene
ovjeanstvu prije etrnaest stoljea, a koje nauka ve snano po
dupire. One e, sigurno, jednog dana i:-:gledati oigledne kao to
nam je danas oigledno da Zemlju ne nose divovske kornjae, ve
ela ona krui oko Sunca.
mt:

Nmn'in

Omerbai

11
.HLit.' 'J

rr:nU1.

UVOD
Hvala Allahu, G ospodaru svjetova, i neka j e salavat i mir na
N j egovog najasni j eg poslanika M uhammeda, s.a.v.s., na njegovu
p rad icu, ashabe i sve one koji i h u dobru slijede do Sudnjeg
dana.
U

ovoj knji%i i% Edicije o nadnaravnosti l u r' ana govor i t emo

o kur'anskom osvrtu na jednu drugu v rlo bitnu oblast-znanos6

ast ronomije.
Kada su objav ljeni ajeti iz sure Alu l m ran :
U stvaranj u nebesa i Zemlje i u izmjeni n oi j dana su,
zaista, znamenja :.a razumom obdarene, za one koje i
stojei i sjedei i leei Allaha spominju i o stvaranj u
nebesa i Zemlje razmiljaju. "Gospoda ru n a, Ti n i si ovo
uzalud stvorio; hvalj e n Ti budi i sauvaj n as patnje u
vatri ! (Alu Imra n, J 90-191.)

Boiji Poslan i k j e zaplakao rekavi: "Teko onom ko ih bude

i tao, a ne bude o njima razm ilj ao ...

"

Taberani i Ibn Hatem bil j ee od Ibn Abbasa: Kurejije su do

m Jevrejima

pitaj ui ih: Sa koj im dokazima vam j e doao M usa?

Odgovorili s u: Dokazi su m u bil i: tap i bijela ruka za one koji

je gledaj u.
Zatim su doli kod krana pitajui i h : Kakav je bio l sa?

12

IJIr:t!f:t
J'IJ'

Izl ijeio je slij epa i gubavca, oivio je mrtvog ov jeka . . .

Z a t i m su doli Boijem Poslaniku govorei: Zamol i svoga
Gospodara da nam n ai ni Saffu od zlata.
N ak< n to je Poslanik uputio dovu, objavljen mu je ajet :
U stvarju nebesa i Zem lje i u izmjeni noi i dana su,

zaista, znamenja za razumom ohdarcne. (Alu Imran, t9o.)

Razmislite o njemu!
Zbog toga imam G azali , l3og m u se smilovao, kae: I o nije
upuen u znanost i astronomije njegovo znanje o A llahu je nepo
t p uno.
Dakle, dragi prij atelju, p) taje jasno da vanost promiljanja
o k smosu i njegovim udesnim nebeskim tijelima upuuje da sc
spozna veliina U zvienog Stvaraoca i da se k N jemu poziva.
Posebna tma o nad naravnos t i I ur'ana sa svim to se odnosi
na nebeska t ijela: Sunce, M jesec, zvi jezde i plan te smatra se pr
vim oblast"ima, ak apsol utno naj raircnijim i najvanijim, oblasti
ma koje su sc i s t raivale i prouavale. O tome su napisane kn jige
i djela koja je suvino spomi n j aLi, jer gotovo da nema izvora o
nadnaravno t i a da u njemu nije spomenu t a ova ." i roka nauna
oblast kojom sc U zvieni kune.
B i lo bi potrebno da sc napiu tomovi knjiga kako bi sc ova
vrlo bitna oblast obradila. Dovoljne su nam rijei Uzvienog:
Stvaranje n ebesa i Zemlje je sigurno vee nego stvaranje
roda ljudskog, al i vei na jud i ne zna. (Gafi r, 57.)

Zato emo u ovoj knj i zi revnosno pok uati saet i i l akati,

kol iko to bude mot,rue, ovu temu kako bismo udahnuli mi ri s ne
k i h cvjetova iz ovog pro s tranog vrta.
K ur'an prije svih govori o razlici iz medu zvijezde kakvo je
Sunce, planete kakva je Zemlja i pla ncti ce kakav je M jesec. Dakle,
napravi o je razl i k u i zmecu svih 6h termina, a savremena nauka je
otkrila st"Varou raz l i k u i zmeu t i h nebeskih tijela tek l 000 godina
nakon t o je K ur'an obj avljen.

ll
T kad nastupi no, O n ugleda zvijezd u i ree: "Ovo je

"
Gospodar moj ! A poto zae, ree: "Ne vol i m one koj i
"
zalaze! A kad ugleda Mjesee kako izla:t. i, ree: "Ovo je
"
Gospodar moj ! A poto zae, on ree: "Ako me Gospodar
moj na p ravi put ne uputi, biu sigurno jedan od oni h
"
koj i su zalutali. A kad ugleda Sunce kako se raa, on
"
u:t.v ikn u: "Ovo je Gospodar moj , ovo je najvee ! - A poto
zae, on rce: " Narode moj , ja nemam n i ta s tim t.o vi
Njemu d ruge ravnim smatrate! (el- E n '<m, 76-78.)
Kur'an je, takoder, napravio razliku izme<.1u svjetla koje proi
zlazi iz zvije7.da i svjetlosti koja sc reflektira na tamne planete i nji
hove satelite tako da ih promatra vidi kao da svijetle. Meutim,
injenica je da su one osvijetljene,

jer

Uzvieni Bog kae:

O n je Sunce i zvorom s":iet.losti ui n io, a Mjesec sjaj n i m

i poloaje m u odredi o da biste mal i b roj god i na i
raunanjc. - Allah je to mudro st.vorio. - On pot.anko
i:t.la1.e dokaze ljudima koj i razu m iju. (lu n us, 5.)
Dakle,

to vrijeme je nauka jo uvijek traila ra?.liku koju je

tek prije neto vie od dva stoljea otkrila.

Onaj ko bude razmiljao o ajctu:

Allah h rani da se ravnotea nebesa i Ze m lje po remeti. A

da sc poremete, n iko ih drugi osi m Njega ne bi zad r/.ao;

O n je zaista blag i p rata grijehe (Fat. ir, 41.)

Vjerovatno e mu biti teko zamisliti nebesa da padaju, ali

je savremena astronomija utvrdila da sc kosmos sa svim svojim
dijelovima okree i vrlo preci?.no i proraunski pokree, kao to
emo pojasniti u ovoj i knji7.i o Zemlji. Ako bi sc desila bilo ka
kva deformacija u okretanju bilo kojeg njeg vog dijela, bila ona
i neznatna, prouzroila bi kataklizmu koja bi dovela do nestanka
tog dijela kosmosa, bez obzira odnosilo sc to na
nebeske katove.

Zem l j u

ili na

K ao to smo eksplicitno pojasnili u knjizi 17./-madde vel-taka (Ma

t erija i energija), etiri sile koje upravljaju kosmosom medusobno su
homogene, s jedne strane, dok su, s druge strane difercntne. Zat o,
ako bi nestala bil koja od njih, rezultat bi bio kraj kosmosa. U zvie
ni Bog dri ovaj kosmos u opstojanju i samo On zna njegov kraj.
Savremena nauka j e dola do vrlo znaaj nih injenica fizike
koje u kazuj u da pored naeg vidljivog k smosa postoj e i drugi
kosmosi. Do toga se dolo pomou tzv. crnih rupa koje su u no
vije vrijeme otkrivene nakon veli kog progresa u tehnologi j i koja
omoguava promatranj .
Ova tori ja je poznata kao teorija paralelnih ko mosa, teori
ja mnogobrojnih kosmosa, odnosn

teorija identini h kosmosa,

dok su sc neke stvari i pojave tumaile pomou te >rije o kosmi

kim es t icama, mjeh urima itd.
Postavlja se pitanje zato vjerujemo u sve to su naunici b z
komen tara rek li o ovim nevidljivim stvarima. Kada K u r'an kae
da pos toje nevidl j ive stvari kao A h i ret, Dennet i Dehennem,
ljudi se podsm jehuju i ne braaju nikakvu pan ju na t o.
Med u ti m, prijatel j i, to je injenica koja svijet li i k ja e svije
tliti kao Sunce u bijelom danu. Eksperimentalna nauka e primie
Kur'anu i islamu, a U zvieni Hog je U pravlja Svoje odredbe, Po
maga svoje vjere i Tuma voji h ajeta oko na. i u nama samima,
ali veina l j udi ne zna.
Vjerovatno sc vrijedna 1 rcdavanja uvaenih pro sora dr.
Mensur H asbunebija, d r. !<.arima Sejj ida G anima, dr. Zaglu! en
Ncclara iz Egipta, d r. Enis cr- Ravija i prof. Ra'du el- H azredija
i z l raka,

koja su unijeli svu dom iljatost, smatraju naj bitnijim do

ega je doao t alent ovih istraivaa u ovoj obl asti. N eka ih Uzvi
etu A llah nagradi za doprinos N j egovoj vjeri i Knjizi.
Dr. L la/id F'tlik el- Vbrjdi

NASTANAK KOSMOSA
U

praiskonu, u djeliu sekunde prije koje vrijeme jo nije po

stojalo, Uzvieni Allah je odredio ela ovaj kosmos nastane Boi

jom naredbom"Rudi", i on postade.

O n j e stvoritelj ne b e sa i Zemlj e , i kada n e to odlui, za to

samo rek:ne: " B ud il' -i o no h ude. (el- Beka re, 117.)
Zat i m se n ebeskim visi na ma uputio dok je nebo jo ma
gl i na b i lo, pa nj e m u i Ze m lj i rekao: " Pojavite se m i lo m i li
silom! " -" Pojavljuj emo se drage volj e !'- odgovori l i su

(Fussilet,u.)
Ako n e to hoemo, M i samo za to re knemo:" Budi! " - i
ono hude. (en-Nahl.4o.)
i zai sta O n moe , kada n e to hoe , samo za to re kne: " Bu
di ! "- i ono hude. (Ja-sin,8.)
Uio je to poetak koji e sc okonatj pred , udnji clan drugom
Ro%ijom naredborn"Budi":

I Onje Taj koji j e n e b e sa i Zemlju mudro stvorio: im On

za n eto re kn e : 'Budi!'- ono hiva; rije Njegova je I stina;
samo e On imati v l ast na Dan kad se u rog duhne; On

16
zna n evidlj iv i i v idlj ivi svijet, i O n j e M udar i Sveznajui"
(el-En'am, i.)

ivot na ovom sv ijetu je ::;l ian b i lju zemaljskom na koje

M i pustimo::; neba kiu s koj im se ona iun ijea, koj im
se onda h rane ljud j i stoka. Pa kad sc Zemlja ukrasi svo
j im ruhom i okiti i kad stanovnici njezi n i pomisle da su
o n i toga go::;podari, doe zapovijed N aa, nou i l i danju, i
M i to pokosi mo, kao da p rije n ieg nije n i b i lo. Eto, tako
M i pota nko izlaemo dokaze narodu koji h oe da razmi
sl i . (Junus, 4 )
.

Vidimo I a sc desilo kada sc izvrila Boija naredba o . tva

ranju kosmosa i kako su sc n besa i Zemlja povinovali Hoijoj
zapovij di.

Planete sunevog
sistema

Ovo 'crno 1 okual i opirnije objasniti

17

OPE INJ EN I C E
Nakon to je ovjek izumio tehniku, omogueno mu je pre
cizno rnjerenje i praenje kosmikih pojava u vidljivom kosmosu
(Lokalna grupa) 1 , koje je bez diskusije i komentara mogao poda
strijeti na vrlo precizan nain kao naune injenice.
Naunici sc pitaju: Kako je nastao i kako se razvio kosmos?
l(ako je st-voren ovjek?
l )a li je sve poelo iz niega?
ta se stvarno desilo?
Mi muslimani vjerujemo u Boiju Knjigu i nevidljivo i za
to nam ne rn:ba materijalni dokaz da bismo prihvatili injenicu
srvaranja koju nam je dostavio l ur'an. Mec.:tutim, pokuavamo da
shvatimo postavke iz tih injmica kako bismo dali opipljiv dokaz
onome ko ga trai.

Naa galaksija i jo nekoliko bliih galaksija, ukupno njih

17, ine Lokalnu grupu ( l .o kal1 1 i

Skup) prollljera veeg od 3 (l()()()()() ly. Masa l"'>kalnL g r upe je p rncij .: njcna na 5

l O 1 2 mai

Sunca. ( ;alak sij < u grupi v6.< sila koja prc.:vladava u prostrallstvitll:l svemira ili gravitacija.

ll 11 ajbli z cm susjedstvu nae galaksije su pmuljastc galaksije nepravilnog oblika: Mali i Ve

liki 1\ l agdannv oblak, nazvnni po prvom cvroplj:tnu koji ih jc.: ugledao. Ovc.: dvije satditske

g ala k sije Mlijenog put:t su lahko vidljive golim okom, ali samo sa ju:i.nc pnlutkc.

U sazvijczdu i\ndromc.:dc.: mtlazi sc.: i\ndrotncdina galaksija (Ml l)- n ajvea galaksija

l.o

blnoj gr u pi (slijed i je M lij e ni put) sa masom od oko .\OO milijanli m;tsi Sunca. Protnjc.:r

joj je 200 ( )()( ) ly, ;t udaljc.:ta jc.: oko 2 950 ()( )() ly, tu jc.: ini najdaljim objektom vidljivom

golim okom.

Sn do l ')')4. godine t nisi ilo sc da su Magclanuvi ubbci nama najbli e galaksije. Tada

je

grupa wanstvt'nika (Rodrigo l hata, (;e ra rd l : ( ;i lmora i Michael .J. l rwin) sasvim sluajno

n:thaala na g alaksiju u Calaksiji. Na samo 8() OOU ly, sakriveni iza sredi ta <_;;tla hije, n;tlaZL'
sc ostaci patuljaste galaksije nazvane

Strijelev p;t rulja k

(S:tgirrarius Dwar f) .

l t medu\'l'cntc.:nu su otkrivena jo etiri kuglasta skupa (M 54, Terzan 7, Tcrzan H

11

i\ rp

2),

augutt.t l tJtJ4. god., otkrivena je jo jedna susjedna mini galaksija n n vana Dwingcloo l.

<)va sr

galaksija

skriv;1 u galakrikoj ravnini, u sazvijddu l' asiupeja. D sc sluajno nalazi

na nckotlt drugotll dijelu neba, bila bi me(lu dcSL't najsvjetlijih galakija n;t n;tcm nchu.

Dwingdnu l ima masu oko tri puta manju od nae gnlaksije. 'l<>kom prouavanja ove no

vootkrivene galaksije, tre inu stupnja dalje uoena je ju jedna, nazvana

D wingcl oo 2.

18

li:ll).

Kosmos koji je podloan promatranju sastoji sc od skupina

galaksija2 i sazvijec"'la1 iji broj i m n s i od

jardi, a jedna galaksija

se

sastoji od oko

1 OO miliona do

100 mili

1 OO milijardi zvijezda od

kojih je najmanje polovina vea od obima naeg Sunca. Dakle,

kosmos

koji je mogue promatratj i prouavati sadri milijarde i

miljjardc zvijezda.

Na slici je prikazano
mnotvo galaksija u
kosmosu

Ga la ksi j a je.: po rodi c a zvijc.:zda koje.: sc.: mc.:dusobn i m gra v i tacionim privlaenjem dre na

okupu . Postoj i vie tipova ga laksija po obliku i vc.: l i l:ini. Galaksije.: patuljci sadr:i.e swga oko

l OO 000 zvijezda, dok galaksije gigan ti na okupu cl re i po 3000 milijardi zv i j ezda . Spiralne

galaksi j e imaju oblik diska sa cc.:mral n i m ispupenjem iz ko j eg se izvijaju kraci. Postoje

zatim elipt ine gah1 ksij e i galaksije nepravilnog oblika. Galaksija kojoj pripada naa planeta
/.emlja naziva sc Mlijc.:ni put i spiralnog je oblika

www.astro.fdst.hr (op.

prev.).

Sazv ij c:i. da su v i zuelni skupovi zvi jez la (gledano s1 /. e mlj c). l J prostoru z v ijo:dc.: jednog

sazvijt:da najde nemaju nikakvc.: medusobm: veze. Sazvijel1a su konstruisati posmatra i

u amiko doba povezuj u i zvij e zde u skupove razl i itih obl i ka , a u tim oblicima vidjeli . u
fantastine stih:, najee mitoloka bia, po kojima su sn ije da dobih1 i mena.

'' /.vijezda je velika svijetla kugla plina u

koji omoguava z v i jezdi da
zvijc.:zdu je.: oko

sv ijetl i .

ijc.:m

sc.: src.:ditu dogada proces nuklearne fuzije

Minimalna masa pri kojoj sc. : kugla plina pretvara u

1/20 masc.: Sunca. Pri manjim masama g ra vi tacijska energija oslobodena

pri zgunjavanju zvijezde n i je clovoljna cla bi pocl igla tc.:rnpc.:raturu do take.: u kojoj poinje

proces fuzije.: hiclrogt:na (vodi k a) u ht:lij. Najmasivnijc poznate zv ijezde imaju mase nel oko
l OO masi Sunca. Zvijezde su pri nastanku p reteno

manj im udjelom teih elemenata.

sa stavl j c.:nc.:

od hidrogt:na i hcjjja sa

19
.tiL'I'J

Mada galaksij e i m a j u etiri oblika: spi ralne, eliptine, soiva

ste i nepravilne, ipak naj raire ni j i i naj l j epi je spiral ni obl i k kome
pripada i n{ a galak i ja Mlijeni p ut, gdje

na Sun v sistetTl

nalazi na jednom od njenih vanjsk i h rubova" . .

Sunce i n j egov sist<.:m s u mali dio zajednice od oko 200 m i l i jardi zvijezda, koja s c naziva ( ;atak
sija ili M lijeni pu t . U odnOSll na ostale zvijezde, Sunce je jedna prosjena z ijczda t j . n i j e n i

najv<.:a, a nije r\i najmanja. Sunce sc nalazi na udaljenosti ml oko 2ROOO svjetlosnih godina o d

ccnt.ra Calaksije, i da L>i ol>ilo jedan krug oko galaktikog cent ra potrebno mu je 2 2 0 miliona
god ina, sto znai da je orl svog nastanka do sada obilo galaktiki centar 20 puta.

Pravu prirodu M l ijenog puta, tj. da se radi o mno t v u zvijezda, ustanov io je tek G a l ileo
Calikj pomou svog teleskopa 1 6 1 O. godine. M lijd ni put i nae spada u spiralne galaksije i l i
u spiralne prckastc galaksije, poto t o j o n i j e sasvim jasno. Po Hab lovnj podjeli, M l i j e n i
p u t spada

t i p Sb i l i S c , a u s l u a j u da ima preku u SBh o d n . S B c ( ! 'ipovi galaksija).

Prcnik galaktike ravni koja prolazi kroz galaktiki ekvator iznosi oko l OO 000 svjetlos n i h

godi n a (oko 30 kps) dok prenik galaktikog sredita u k o m e je koncemrisan najvei broj

zvi jezd iznosi oko 1 O 000 svjetlosnih godina. Starost M l ijenog puta sc procj c.: n j uj c na oko

12

m i l ija rd i

godina. M l i jeni put pripada j a t u od oko tridesetak galaksija (Lokalno jato) i on

je najvei u cijeloj grupi poslije A ndromedine galaksije (M3 '1 ) koja nam je najblia vel i k a

galaksija (udaljc.:na oku 2.2 m i liona svjetlosnih god ina). S v e do k r a j a dvadese r i h godina
dvadesetog stoljea m is l i lo sc d a se M 3 1 nalazi u sastavu M l i jenog puta dok l :dv i n Hah!

nije dokazao da j: to odvoj:n . ist:m. M lijeni put, kau i M 3 1 ima svoje satelite i to s u Mal i

i Veliki Magelanov oblak . U ce ntru M l i jenog puta sc nalazi najvea koncentracija zvijezda

to starih , crvenih di nova iji su prenici vei po l OO puta od Su nevog, ali ivoti za isto

toliko krai. Udal javajui sc; orl gala ktikog centra, nailazimo na mlade, plave, tople zv ijc.:zdc

gdje je vea vjcrovatnoa nalaenja planeta s a vanzema l j s k i m ivotom nego kod zvi jezda
u

sreditu Galaksi je. Do sada je orkriveno preko 50 planeta koje se nalaze izvan Sunevog

sist<.:ma. O. im pojedinanih zvijezda koj ih i m a u nedogled, M lijeni put obiluje i vel i k i m

brojem zvjezdanih jata, magli na i viestrukih zvjc.:zdanih sistc.:ma. Procjc.:njujc.:

S<.:

da zbijenih

zvezdanih jara ima oko 200 u Calaksiji, dok i h je do sada otkriveno oko 1 50. N aj ljepe

takvo zvjezdano j a to je M 1 3 (Herkulova ja to) u sazvijedu H erk u la udaljeno oko 2 3 000

s.g. to se tie rastu renih zvjezdan i h jata, najljepe

oci

n j i h su Plejade koje obuhvataj u oko

SOO zvijezda na udaljenosti od oko 375 s.g. (www.gcoci t i cs.com).

rr%4rf&

20

Eliptitna galaksija M87 i daleke galaksije u

.(pozadini (Anglo-Australian Telescope

.....,
:
...
".

....

:11,

. .
. .

:.0.

.. ..

lJ

'

...

Spiralna galaksija NGC300 u sazvijeu

Kipar

Spiralna galaksija NGC1232 u sazvijedu

Eridan

Nepravilna galaksija Sekstant A u sazvijedu

Sekstant

Patuljasta eliptitna galaksija MliO satelit je

mnogo vee M31 (Andromedina)

Skup galaksija Abell1689 u sazvijedu

Djevica udaljen je 2 milijarde s.g. Skupovi
galaksija

. .

..,..

Nepravilna galaksija Veliki Magelanov oblak

satelit je Mlijetnog puta

,. . ' :,

Soivasta galaksija Sombrero (M104)

.udaljena je 50 miliona s.g

- .. .. :-.
. , ,
. . .
"''
.

.:J. '

Spiralna galaksija Ml OO

Skup galaksija Abell2218 u sazvijedu Zmaja Skup galaksija Coma u sazvijedu Berenikina
udaljen je 2 milijarde s.g. Skupovi galaksija kosa (Come Berenices). Skupovi galaksija

Sudar spiralni h galaksija NGC2207 i IC2163.

21
aa galaksija j e ogromna pn: n i k a od oko 1 00.000 svjetlosnih
godina, i l i 9 50 m i l iona mili jardi ki lometara, a sadri oko 200 m i l i jard i
zvi jczd:1, od koj i h vei na slii n a.cm S uncu, k o j e je, takOL1er, jcd mt
od zvi jezda ov ga l aksij e.

Naa galaksija
Mlijeni put.

Naj blia vea galaksija naoj galaksiji j e An lrom edar', u da

l j e na oko

2,5 miliona s v j e t losnih godina i moe s v i dj t i golim

okom. N ajudalj erlija, primi j ena galaksija udaljena je od nae oko

1 2 m i l i jard i svj e t l osnih godina; pripada J .okalnoj grupi, odnosno

vi ! l jivom kosmosu sa m o,gu no u promatranja.

' ' Andrumed je t i pino jt:s<.:njc sazvijd t k k u j e se m o e pnsmarrari od s redin e lj<:ta, kada
izlazi pos! ij<: ponoi, pa sve dn pncrb prol jci:a, kada sc vidi na zapadu poslije zdaska Sun

ca. i'.a ovu g da ks i j u sc sm a tra da j e po svojoj srruk turi veoma sl ina naoj lO omoguava

da se njenim pos m arra n j <:m uo<: p roce s i koji l i se mogli ori v i j ati i u naoj gala k. i j i . l a ko
strukt u rno veoma slina, Andromt:clina g ala k s i j a svojim dimenzijama ocl

I SO 000 do 200
000 s v j et los n i h gor i i n a , u z av i . no. t.i od p roc j e n a , znatno nadm1ujc nau galaksiju za k j u
s< smatra da sc prostire na o k o l UU 000 s. g . (op.pr<.:v.).

22

Andromeda

Zvij ezde imaj u sudbinu kao i os tala s tvoren j a: radaju sc, odra
s taju, s t a re, bivaju oronule i na kraju umiru. U naoj gal aksiji godi
nj

se rodi oko tri zvijezde.

Star

na dob zvijezda se kree izme

du v remena radanja zvijezda, koje traje nekolik

godina, i njihove

s rednjov j enc dobi, koja odgovara nas tanku galak ija for miranih
milijardu goru n a nakon velike ekspJozijc.
DakJe, n j ihova s taros na dob iznosi oko

1 2 milijardi godina.

Zvij ezde umiru na mnoge naine, zavisno od mase, kako emo

po Uje obj asrliti, ali openito, zvijezda umire kada isprazni svoje
gorivo od hidrogena (vodonika) i h elijuma.
ae

Sunce sa svojim sist emom je

formirano prije

di godin a. Njegovoga goriva od hidrogc n a

moe omoguiti ivot jo oko

je

4,5 milijar

ostalo toliko da mu

5 milijardi godina, osim ako se ne

desi kosmiki clogactaj koji bi promijenio sve naune hipoteze.

Poloaj Sunca u Galaksiji - Mlijefni put

23
I Sunce se k ree do svoje odredene gta nice, to je od redba
Sil noga i Sveznajueg. Qa- si n, 38 . )'
u prouavan j u 7.vje7.danih v rsta j n j ihove evo l ucije r lcrtzsprung

Russdov d i j agram sc smatra najbitn i j i m sredstvom . K ao to je e

matski prikazano, ovim dijagramom

se

odrec.t ujc vrsta, boja i toplota

7.vij zele. Veina 7.vije7.da se nalazi u pojasu koji poinje od l i j evog

v rha, gdje su v ri

svi jetle i zagri jane,

zavrava sc na desnom dnu,

gdje su zvijezde ve posta! h ladne. Ovaj pojas je poznat kao .t!/ctVni

mz.

S che m ati c Hert zsrung-Russe l l Di agram

10

6 40 ,000

20.000

1 0 ,000

7500

5500

4500

3000 (K)

-10
(l)

1 04

u
J

O')
ro

,..._,

e:

J 1 02

(/')

(l)
J

(/')
.o

o
e

:(

_j

1 02
1 o

Spectral C l ass
Ovaj H-R dijagram pokazuje fetiri grupe zvijezda.Uska krivulja u centru je"glavni niz" zvijezda,koji sadri oko 90

% zvijezda.Giavni niz zvijezda su normalne hidrogenske zvijezde kao nae Sunce.Pozicija zvijezde u glavnom nizu

odreena je njenom teinom.Vee zvijezde su toplije i svjetlije; zvijezde klase O mogu imati 60-100 puta veu masu
od Sunca. Manje zvijezde su hladnije i priguenije; zvijezda klase M moe imati desetinu Sunfeve mase.
Zvijezde iznad glavnog niza,pomaknute udesno, su divovi i super-divovi - stare zvijezde koje vie nemaju vodika i
sada koriste tee elemente za gorivo.
Zvijezde ispod glavnog niza i pomaknute ulijevo su bijeli patuljci - divovske zvijezde koje su potroile sve gorivo i
uruile se u same sebe.Svijetle zbog energije koja se zadrala tokom uruavanja.U gornjem dijagramu nismo vidjeli
bijele divove,jer su vrlo rijetki i teki za pronai. Najblii bijeli div je Sirius B, koji orbitira oko zvijezde Sirius. Sirius
B je udaljen oko 8.6 svjetlosnih godina .

dr. l l alis D:i:elebi,

napredak), stT. I 4- 1 6.

. ,Dr. I lan i Rcz uki i

1 :.1. I man vc ct- tckaddum el-'ilmi

(Vjerovanje i nauni

24
Radanje zvijezda zapoinje u maglovil"om oblaku u obliku
p rst ena ili koluta velike gu toe koji se poi nje sabijat j oko S\'og
posebnog gravitacionog centra, usljed ega , e povea a ila pri
v lanosti medu njegovim dijelovima sve dok sc metiusobno ne
p risajcdine, odnosno ne pos t anu blie jedna drugoj. Uza sve vee
povcavanj sabijanja gasa, snaga privlaenja se sve vie i

ie po

veava zb.ijajui se u manji obim usljed ega sc s tvar:: veliki prirj

sak na njene unutranje dijelove. Zatim sc poveava tempera t ura,
a

onda u njemu dolazi do prve a t omske fuzije kada sc neki at omi

hidrogena 1 rctvaraju u helij pri emu se 1 utem isijavanja zraka

oslohada ogromna nergija.

Nastanak prvih
zvijezda u kosmosu

25

Courtesy NASA and

the ACS Science Team.
Ovo je Kupasta
maglina, NGC
2264. Nalazi se na
razdaljini od oko 2500
svjetlosnih godina od
nas. Zraenje mladih i
vrelih zvijezda pri vrhu
ove fotografije izaziva
rumeni sjaj oko kupe.

Ovo ogrom no crveno t ij lo forn1irano sabijanjem mase ga

snih oblaka jo uvijek nije post alo zvije:t.da i :t.at o s

naziva Proto

. tar. N jego a temperatu ra je niska (crvene l oje), a svje t lost mu je

jaa od o s t alih tijela iste boje. Zatim Protos tar polahko nas tavlja
sa sabijanjcm koje sc u poet k u odvija na bri nain U 7. J oveanu
toplot u kako bi ula u glavni zvjezdani pojas gdje provodi d ui
period svoga ivota proizvodci

nergiju i pretvarajui hidrogen

u h lijum. Ova faza je po:t.nata kao faza saz rijevanja u evoluciji

Z\'jczda.
akon nekoliko miliona godina, poto je potroila veinu hi
drogcna, zvije:t.da putuje iz glavnog ni:t.a i izlae sc krai period sa
bija nju i kompresiji kako bi proizvela vei s tepen t oplote u centru

26
d o k se od recten i atomi hidrogena meusobno zbijaju oko jezgra

zvijezde. Ova en ergij a se oda i l j e u svemir uz pov e an o blj e t a nj e

zvijezde, a zati m v likom brzi nom nestaje i slabi. Dakle, pritisak

prema vani biva vei od snage privlaenja prema unutra, odnosno

p re m a cen t r u, to dovodi do masivnosti zvijezde i slabljenja njene

povrins ke t o p l ote. Veina en ergij e koju zvijezda al j e sa crvenog

dijela v ie n og spek tra u tie n a to d a zv ij ezda izgleda ogromna,
crvenoga gigan tskog obl ika, shodno svojoj origi nal noj masi.

Gorivo sagorijeva, zvijezda se saima.

jo uvijek je vidljiva jer svjetlost
uspijeva da savlada gravitaciono polje.
Zakrivljenost prostor-vremena postaje
--

----

toliko velika da nikakva svjetlost

ne moe vie da se otisne.
Ostaje horizont dogadaja (granica crne rupe)
koji se ne mijenja, dok zvijezda unutar
njega nastavlja da se saima.

Na slici je prikazan
nafin kako zvijezda

lijezda se saima do singulariteta u kojem

su gustina i zakrivljenost prostor-vremena beskonani.

umire

Nakon te faze, prema veini naunika, zvi jezda je izloena sa

bijanju kako bi priskrbila odredenu koliinu energije kojom bi sc
pokrenula ka glavnom zvjezdanom nizu, dakle nakon to je prela
faz u promjenljive zvijezde. Zatim nastavl j a sa troenjem energije i
sabijanjem svoje mase kako bi ponovo izila i z glavnog zvjezdanog
pojasa prema donjem dijelu sa umanjenom masom gdje poprima
obli k bijele patuljaste zvijezde, a njen vanjski sloj sc moe izloiti
eksploziji preobra:l.avaj ui se u nov u zvijezdu pod imenom nova. ! J j
s c izlae velikoj eksploziji koja zahvata kompletnu zvijezdu, tzv. su
pcrnovu, shodno njenoj ogromnoj masi, ili sc, pak, nastavl ja njeno
hlaen je dok ne postane tamna kada zavrava sa fazon1 patuljaste
bijele, a zatim patuljaste crne zvijezde.

moe postati, shodno ori

ginalnoj masi zvijezde, crna r upaH.

" Crne rupe su j edan od moguih pos ljedn j i h radi j u ma evolucije zvijezde, r j . jed1n od

27
Dakle, nova i supernova s u v rste zvjezdanih eksplozija karakte
ristine zvijezdama koje su prevalile vei dio svoga ivota i razvijale
sc ogromnom u n u t rnj >m energi jotTl koja dosee nekoliko stotjna
miliona st epeni'J.
Ova eksplozija zahvata lio zvijezde il.i zvije7.du u cijelosti ,

n je

ni ostaci sc rasprskava j u u d ubokom svemiru.

Cuvena Krab maglina

ostatak supernove iz

1054. godine

N ova je e ksplozija koja unitava vanjski dio z v i j ezde bez nje

nog cen tra, dok je s upernova

eksplodirajua 7.vijc7.da ogromnog

nain kako ona :tavr::.va svoj ivo t .

C rn n rupa je jedan o d moguiih zvijezdinih"ost ntakn" ekstremno zakrivljena oblast pros
tor-vremena iz koga sc, prema klasinoj f-izici, nita, ak ni svjetlost, ne mo.e otisnu t i zbog
izuzetno vrlike sile tee, odnosno gravitacije.:.
Prva osoba koja je o crnim rupama objavila studiju i to zasnovanu m N jutnovim zakonima
bio je profesor sa Kembrida Don M ie! Qohn M ichel!) 1 784. godine. On je istakao da
zvijczda koja jc dovoljno masivna ima snano gravitaciono polje.: kojim ak i svjctlost savija
b sehi. M ie! j sma t rao da postoji vdiki broj ovakvih zvi jezcla.
Sam t ennin jc novijcg datuma, prvi ga j' upot rijebio Don V iler 1 96'). godine na jccl
nom seminaru u N jujorku (www.astronomija.co.yu) (op. prcv.).
'' Supernova jc naziv koji potjee od latinske rij..:i nova, koju su a s t ronomi koris1ili kada je
neka zvi jezda z n a ajno poja ala svoj sjaj i Lim..: do. Li gla vizualnu magni tuclu. ( )ni su md a
mislili da je lO nova zvijezda i za to su ih n1zivali novama. Supernova je naziv za veliku
novu, a u posljednje vrijeme spominj<.: S<.: i naziv hipcrnova, za neke iznimno jake i velike
supcrnovc. Supernova je zapravo vcl i ka cksplozija u kojoj umire zvijezda velike mase (su
pc:rnovc ripa I h, lc i l l) . l : nergija koja se oslobodi pri takvoj eksploziji gotovo je nezamis
liva. Toliko c:nergije Sunce n i je proizvelo u cijelom svom t rajanju. to je to to supernovi
daje toliku energij u? Da bismo lO saznali, moramo pogledati duboko u masivnu zvijezdu
nc:to prije njene smrti. Naravno da je lO nemogue, ali tcorctski s moe pretpostaviti
tano ta sc: dogada (www.astro.fdst.hr) (op.prev.).

28
bljet avila koje odgovara bljetavilu cijele galaksije 10 N jena ck
vara snazi biliona stranih hidrogcnskih bombi.

Dio maglice Veo,

ostatka eksplozije
supernove.

N a t akve eksplozije su osudcnc zvijezde ija masa prem::t ujc

masu S u nca nekoliko pu t a (po nekima

6-7 1 ut::t ili vie) , j to na

kon to su po t pu no p< troile hidrogensko gorivo 01ijcli patuljci) .

Tada s materija zvijezde sabija dok ne post ane ogromne gust oe
tako da kubni centim t ar ima teinu od nekoliko tona, to ini
njegov u centralnu silu t ee ogromnom. Pod utjecajem ovakvog
pritiska u centru dola:.i do ogromnog poveanja temperature koja
dos "

j do 600 miliona stepeni pri emu se formiraju teki ele

menti: 7.elje:.o, kobalt i nikl. ( )vako je zvijezda izloena u tjecaju

dvije sile koje u uzrok njenog u nitenja i eksplo:.ij .
Prva je jaka centrifug::tlna sila prema centru koja iznosi trilionc
tona na jedan kvadratni in i radi na njenom unut ranj m unitcnju.
Dr uga sila je prit isak pr ma vani zbog toplotne masc kao re
n d t a t ogromnog zagrijavanja koje dovodi do smrskavanja zvije
zde i njenog rasprivanja u sv mir u .
l :. ove eksplo:.ije s e oslobada ogromna e nergija koja ra:.hacu
je ma t eriju %vijezdc uz jaku svjetlost, pri emu s
111

formiraju oblaci

Svakn <ksplozija nov<.: i sup<.:rnovc oznaava s mrt jcclnc ogromne zvi j zdt:, ali supernnva

ni j <.: samu sim l)()l nes t a n k a , ona j e i zn:t k novog st aran ja, novog pol t k a . ( )vc snane

e ksplozi je oboga u j u ll1t:l1uzv jt:zlhni prostor svim td kim c k m <.: n r i m a . ( >d rih novonastalih

dcmenata moe s<.: stvoriti neka nova generacija v i jc-zda, a oko tc z v i j ezde 111ogu nastati
planete (op. prev.) .

29
gasa i praine koji su najvjerovatnije mrok nas tanka novih zvije
zda i plane t a.

Difuzna
maglica"Trifid" (M20)

( )vo je drugi dokaz poetoog stvaranja, a i ponovnog st varanja,

koje e se d siti kako je Kur'an opisao, a to emo uskoro objasnit i.
/.atim se nakon eksplozije centralna masa zgunjava u st rukt uri
vrlo vr ue zvijezde iji poluprenik ne premauje

1 6 km, formiraju

i pri tome zvijezdu poznatu pod imenom ncut ronska zvijezda1 1 , ili
od eksplozije ostaje samo ponor koji gut a okolne zvijezde oko sebe
formiraju 'i t zv. c rne rupe 1 2
J :nergij;ct koju proizvode zvijezde kao
nae Sunce je ogromna, a iri se na nain
radija ije i toplote.

I..: ad:. zvijezde potroe

gorivo od hidrog na i h elijuma u nedostatku

ele k t rona i neu Lrona, posLaju hij eli pa tu l j ci . 11
ll
1

Zovu

Sl'

Jezgra galaksije NGC4261 vjerovatno

sadri crnu rupu

jo i pulsa ri, a otkrila i h je i )osdin I k i uodin I k i l) 1 967. godine. u njoj su pmtuni

el ektro n i li jepljeni u neu trone. N as t a ju

pri l i kom eksplozije supemove, gdje u

1 1 jen i 1 1 1 donjim

''"jevima dolazi do i 1 1 1plm:ij<: u ohjcb t b < > to je n<.:urronb zvijzda. N eut ro n s ke zvijl'Zdl',

ako rotiraju, Yovu St' p u lsa ri i jaki su izvori radio talasa (www.astronornija.com) (op.prcv.).
1'

Dr.

tu l d i s d Rl'iS i d r. A l i d - M usa, t : l-kn1 1 1 vc d-hajat m i n d-'adem h a u a zu h u r d i n san

(1'-osmos i l\'ot od n i mvila cio stvara n j a ovjeka), S l r .

1 25 128.

" lli jeli p1 t u l j a k je zv i jezda sa vrlo visoknm t cmper::n u rr Jm pov ri nl' , iz,anredno gusta, u hijl'
lom u si jan ju. Svoj l' n uk karno gorivo zvi jezda je potroi l' i nl i 1zi S(' h l i w posl jednjeg s t a d i

j uma voje evoluci je. Prenik S u nca, kad postane b i jel i pat ul j ak , S l w 1 n j i t e sc na jedan

dio od sadanjeg (op. prcv.).

s roti

30

Zvijezda Betelgeuse u Orionu 1000 je puta

vea od Sunca (HST

Sazvijede Orion
Dvojna zvijezda Albireo sastoji se od
narandaste i plavozelene komponente

J edan od naina smrti 7.vi je7.de odredu j e njena p >sebna masa.

/\ ko je ta masa manja od andrasekarove (Chandrasekhar) granice,
koja iznosl 1 ,44 od mase naeg Sunca, zvijezda se preuobliuje elek
tronski i neutronski u hladnog bijelog patulj k a ili neutronsku 7.vije
zdu, ija teina jednog k ubnog cen6metra i7.nosi desetine tona. /\ ko
je masa vea od ( andrascka rove granice, a manja G-7 puta od mase
naeg Sunca, onda sc zvijezda preuobliuje neutronski u neutron
zvijezdu, i j i cenumetar k ubni tei mi lione tona. 1 4
/\ ko masa zvi je7.dc premauje sedam puta masu Sunca, onda
i
zv jezda, pri j e nego to postane neu tron - 7.vije7.da, prolazi kroz fazu
supernove, ija jaina svjetlosti ponekad premauje svjetlost cijele
galaksije. Na n aoj galaksiji sc otpri l i ke svakih t rideset godina poja
vljuje supernova.

17. ovoga postaje jasno da su crne rupe, bijeli patuljci i neutron

zvijezde grobnice zvijezda koje vie ne svijetle. 1 5
H ublcova kon s ta n ta i zvedena iz H ubleovog zakona je pm: na
ta kao brzina udal j avanja i l i bje:tanja odrel1ene galaksije od ostali h
galaksija k a o posljedica Veli kog praska. 1 r' Ov< brzina udaljavan j a i l i
1'1

"
< :andrasckunva granica je dobila naziv po

lndijcu Subramanijan u Chandrasekaru

koji je

1 928. godine izraunao koliko bi zvijezda morala hiti masivn:1 da h i se suprotsmv ila v l as

titoj gravira i ji kncl istroi svoje gorivo. On je izraunao da ta granica iznosi l ,4 Suneve
mase i ona je danas poznata kao (:andrasckarova granica (op.pn:v.) .
11 D .
r l- l ani Rcz u k i i clr. H a l i s Delebi, El I man ve et tekaddum cl ilmi (Vjerovanje i
mtu,:ni napre l a k ) , str. I S- l r..
"' EDV I N

! /\ B L ( E DW I N I I U B B U : HlR9 - '1 953) ameriki astronom koji je dokazao da

s u spiralnc"magline", ustvari, ga laksije koje se

nalaze mn ogo dalje od Mlijenog p uta, post

av lja shemu klasi fi kaci j a galaksija, i njihov"dalji na-hr7.ina" odnos knji omoguava po prvi

put uoavanj" veliine svemira. N a ime, godine 1 929. Edv i n I l ub l doao je do jednog ud
najud n i j i h otkria

h istoriji a s t ronomije. On je

uz pomoo Dopplcrovog efekta ?.ak l j uio

31
bjeanja je propnrcionalna udaljcnost.i odredcnc galaksije od nae
galaksije Mlijeni put. Kad god je ra7.dal jina i zm e u nae i odrccnc
galaksije vea, time je i br7.ina udaljavanja vea.

Hubbleov zakon
Veliki napredak astronomije u 20. stoljeu otklonio je svaku sumnju u ispravnost
Hubleovog zakona i potvrdio proporcionalnost brzine udaljavanja galaksija njihovoj
udaljenosti od nas:
=

brzina udaljavanja

Konstanta proporcionalnosti, H0, se naziva

H0 udaljenost .

Hubbleova konstanta i njena vrijednost

iznosi otprilike 50-100 kilometara u sekundi po megaparseku.

Hubble 1929.

Riess et al. 1996.

1000

j
...

..

::g
'E

....

:::0

30000 r-

soo

:;: 20000 f
c-

..

:::0

lXI

10000 r-

IXI

o -----L----
o

Udaljenost u megaparsecima

.r

/'

100

/
".

"'
/ '.

/
/ .

/ '/

200
300
400
Udaljenost u megaparsecima

Brzina udaljavanja ili bjcanja galaksije proporcionalna j e sa

ra

zdal jinom galaksije od M lijenog puta, a mogue j izmjeriti pomjc

ranjem spektra Fi7.eau-Dopplcr.

da su udaljenosti galaksije i njene lminc udaljavanja proporcionalni, tj. da sc dalje galaksije

udaljftvaju od nas veim brzinama. ( )n je eksperimentalno utvrdio ch Vftsiona nije stat.ina,

ve da sc galaksije

njoj kreu. Gdje god pogledali, udaljene galaksije se velikom brzinom

sve vie i vie udaljavaju od nas! Drugim rije ' i ma, univerum sc iri! b: ovoga se mogao i

vc. t.i zakljuak da su u davnim vremenima sva nebeska tijda bila mec1usubno blia. Ustvari,

posroj:to je, kako izgleda, tn:nutak kada su sc sva nalaila na tano istomt: mjt:stu, odnosnn
u jednoj taki, i kad jt: stoga gusrina u n iverzuma bila beskonano velika.

l ublcov dopri

nos je zaista nt:izmjt:ran. M nogi rvrde da ono to jt: Kopernik ur:tdio za Sunev sistem,
a l lc rhd za galaksije, l l u bi je uradio za svemir. 1 932. o t k riva prvo zvjczdano jato izvan
Mlijenog puta, u M3 1 g:tlaksiji. Tri dccenijt: nakon njegove smrt.i, prvi svemirski tclt:skop
nazvan je po njemu u st l l uhblc

pace Teleskop (op. prcv.).

32
Svjetlosni Dopplerov efekt
Izvori svjetlosti pokazuju efekt: Svjetlost galaksije koja se primie je pomaknuta
prema viim frekvencijama (prema plavom dijelu spektra), a ona galaksija koja se
udaljava prema niim frekvencijama (crvenom dijelu spektra). E. Hubble je, opazivi
da spektar veine galaktika pokazuje crveni pomak, otkrio irenje svemira.

Poto su galaksije formirane Veli ki m praskom kao rezu l tat pr tvaranja energi je u materi j u, na osnovu ovog I ! uh! ovog zakona
mogue je izraun, t.i starost svemi ra.
L J prolosti nije bilo mogue dovol jno precizno izm jeriti brzi

nu udaljavanja galaksija, pa sc stoga ! l ubi ov zakon o udaljavanj u

gaJaksija k re<.: od 50-5 5 pa sve do 300 k m za svaki m i l ion zvjczcla
nog sahata (il.i megH zvjt:zdanog sahat a), a starost svemira se kree
od 1 0-20 m i l ij ardi godi na.

Skup Coma u Berenikinoj kosi sadri velike eliptine

Galaksije M84 (lijevo) i M86 u Djevici su meu najsjaj-

galaksije

nijim u skupu Virgo

G odine 1 998. ova konstantnost sc odredi l a i znosom 8 + 77

rnega zvjezdanih sat. i . N a osnovu toga odredi l a sc starost kosmosa

33
izrm:d u 1 2- 1 3

rTr

i l i jardi godina. U skori j<.: vrijeme izmjerena je s taro s t

kosrT\osa pomou t. ri znaa j ke: H ubleova konstanta, gustjna mase u

kosmosu i kosmike stabil nosti. Pokazalo sc da st: staro s t kosmosa
k ree i zmed u 1 1 ,8 i 1 5 mil i jardi godina 17
Rezul tat u naprjcdcnja t:tiri sile: nuiJcarne, osiromaene, sile tee
i elektromagnetske sile, f ormirali su se molekuli i sastavi elem<.:nata u
ivim i mrtvim ti jc.:lima, a dt:sio sc i bioloki proces u ivim tijelima.
Tako je, ne s l uajno, kao to neki mi sle, otpoeo %ivot, ovjek
je pred stavl j ao njegov nastavak i s pravom postao Bo7.iji opunomo
en i k na Zem l j i 1 H.
Ove etiri sile nastale su postepc..: no, za vrijeme..: h laen j a kosmo
sa, Jok j e prije Veli kog praska posmjala jedna sarnostalna sila. U
momen t u formiranja kosmosa s tvoreno j e vrijeme, a sa n j i m i etiri
sile koje u tjeu na zakone kosmosa.
Ove etiri prirodne sile su Bo7.ija volja koje e be7. promjene osta
ti v jeno :.:: a jedno sa vremenom . One su najvaniji Boiji nkoni u ko
smosu koji su nastal i zajedno sa raanjem kosmosa i ostat e :.:: a jedno
Jok Bog ne odredi svretak Zemlje i nebesa i onoga to je na njima:

Prema zakon u koj i je vrijed io za one koj i su b i l i i nestal i ! A

ti nee u Allahovu zakon u izmjene na i . (el - Ahza b, 6.)
Prema AllahoVIl zakonu koji odvazda va i , a ti n ee u v i
djeU da se All ah ov zakon p ro m ije n i . (el - Feth , 3 . )
U Allahovim zakonima ti nikad nee nai pr'Omjene, u Al

lahovim :.ako n i ma ti nee nai odstupanja. (el - Fatir, 43.)

" l >r. H ani lkzuki i d r. H a l i s l )elehi, 1 : 1- I m a n v c er- tekaddum el-'i l m i (Vjerovanje i

nau n i napredak), s t r. l 9 20. Pre u e to i% k n j ige Priroda, l l arisa i grup<: autora, objav l jt:nt:

I <J<JR. godine.

" Postoji vie dokna a t an os t t eo ri j e nastanka kosmosa putem Vcljke eksplozije. Jedan
od vrlo vanih j e otkrie svemirskog pozadinskog zracnjH orl rri stepena Kdvi nove kale.
( )vo elektrnmngnetno z r en je koj e " nar pn" it v Svemir o t kr i l i su R . Vilson i A. Penijas.

Ono predstavlja"eho" davne

Vel ike e kspl o i je,

nhladcn do temperature od 11

ua e n j e

ko je st..i:le i% svemira koji je sada

Tu su i vrijednosti za starost kosmosa koje sc mogu iz

vesti i l l ubleove konstallle, obilnost..i "radinizotopa-sahata", starnst..i zvijezda i galaksija,

u da l j c nosri kvazara i dr. (www.arronomi jn.co.yu) (op.prev.) .

35

F ORM I RANJ E
l EVO L UC I J A KOSMOSA
akon precizoog prouavanja kosmosa naunici su se sloili
da je nastao Vel ikim prasl om (Bing Bang Theory). N ek i kau da
se ova teorija jo uvijek isp i t uje. Med u tim, inj enica je da je ova
postavka doivjela nekoliko faza i h ipote:.-:a.
Postoje mnoge d ruge vrlo bi tne teorij , kao t eori j a veli ke
gravi tacionc pri vlanosti, t eorij a estica, medusobno pomijeani
svemiri i teorija valova. Sve one su dole nakon Vel i kog praska,
zato to ova teorija podrazumijeva osamost alj ivanje kosmosa, a
ne daje odgovor na nekol i ko pitanja:
- Ko j e dao da e ksplod i ra svemir?
- Kako j eksplodirao?
- Zato je eksplod i rao i odakle se to desilo?
- t a je bilo prije toga?
Teorija vel ike gravi tacije se pojavila oslanjajui se na idej u
mnogobrojn i h moguih deavanja d a bi se na kraju ova teorij a
potisnula. N akon t oga s e pojavila teorij a estica, kojom s c poja
njava materi j a kosmosa, a oslanj a se na pokretanje estica, malih

36

tjdaca iz koj i h su form irani att mi. Zatim je dolo do per ra:d i
itih t umaenja, pri emu se zaljuljalo povjerenje u tu teoriju, jer
n i ko nije bio u stanju povezati je sa Velikim praskom.
N akon toga se pojav ila ideja o postojanju jo jedne prostorne
dimenzije- jedanaeste dimenzije- koja prest avlja djeli milimet ra
u n u t ar koga sc susreu druge dimenzije. Na osnovu toga tuma
ene su brojne stvari . Jedna od njih j e postavka o kretan j u gravi
tacije i z jednog:: kosmosa u d r ugi, tako ela je dolo do susre t anja
kosmosa u spomenuto j dimenzi j i , pa sc pojavila ideja o mnogo
brojnirn kosmosima. Ovo piranje se 1 oelo posmatrati u duhu
matematikog izvodenja kor i j ena, u skladu sa ime j e vrijedio za
kon da, ukoliko postoji odr deni kosmos, onda 1 ostoji i njemu
paralelan kosmos, tako da se formirala ideja paraleln i h kosmosa u
j edanaestoj prostornoj d imenzi j i .
Medut im, j o uvijek s e nisu mogle rast umai ti oprene stvari .
Tako se poelo razmil jati da n prestano krctanj estica formira
membranu koja je balonastog i li otvon.:no talasastog oblika, ali je
jo uvijek lebdilo vri bitno pitanje: Zato sc desila eksplozija?
Da li se desih samo u naem kosmosu i kako?
Pojavila se ideja

medusobnom m ijeanj u t alasastih mem-

brana koje je pratilo tu eksplozij u , aJi ovo ne pojanjava odakle je

stigla sadanja materij a kosmosa.
N admetanje nauni ka je nast avljeno, da bi se 200 1 . godine
pojavila teorija sudaranja morskih valova, kojom se t umailo da
membrane pri sudaru slie sudaru morskih valova, odnosno pri
l ikom sudara formira e neto slino prasku. Dakle, u jedanaestoj
dimenzij i dolo je do sudara membrana, to je dovelo do velike
eksplozije koja j e formirala na kosmos.
Ideja o medusobnoj pomijcanosti kosmosa sliila je sjemen
kama graka, na nain da prodi ranje vanjskih opni dva kosmosa
jedne u d rugu dovodi do eksplozi j e u j edanaestoj d imenziji. To
znai da se ok nas nalazi nekoliko kosmosa, a svaki od n j i h ima

37

drugaije zakone fizike od drugoga. Ova ideja nam j e pc j asniJa

mnoge stvari koje s u bile nejasne i neobjanjcnc. One su prctvo
rile fiziku iz filozofije i pretpostav ki u proporcionalnosr sa kojom
je mogue matematiki rad i ti .
Time s e ukazivalo na postojanje membrana prije eksplo:.ije,
odnosno, da j e sv ijet formiran od materije prije nego to sc ek
splozija desila te da na kosmos nije sam, nego da je kosmiko
ustroj stvo formirano od bezgraninog broja kosmosa ije me
dusobno mijeanje dovodi do eksplozij a u svakom trenutku. N a
kraju su uenjaci uspjeli predstavi ti n a kosmos kao mjehur koj i
plovi u moru mjehura od koj i h svaki predstavlja kosmos. Sada sc
:.adravaju na geometrij s kom tijelu kosmosa, ali be:. sumnje da
ovaj pokus nije osucten na uspjeh.
Sve spomenuto predstavl j a ideje ov jeka koje nemaj u upori
ta, od nosno t eorije koje sc mogu potvrditi il i zani jeka t i . Neki od
uenjaka je kazao: M i prvo postav ljamo h ipotezu il i neustrojenc
ideje, a zat im ih rjeavamo.
Jedino se nauno uspje! doka:.ati da j e kosmos bio homogen
dio koj i je eksplodirao. Ovo su potv rdi le i kosmike zrake koje su
doprle do nas, a ko j e s u ispit ane tako da su to postale nepobitne
injenice.
Medutim, na pitanj a koja s u se gore pos t av i l a ne moe niko
pru i t i akribian ni ti relevantan odgovor. Tako(ter, danas se pre
tpostavlja da postoje i drugi kosmosi koje ne moemo osjetiti,
ali sc do tog saznanja dolo mjerenjem i praenjem djelovanja
kosmosa pomou 1 rccizni h teleskopa, ali se ipak t akvo to nije u
potpunos t i preci:.no ustanov i l o.
Dakle, hipoteza vezana za kosmos prerasla je, pomou sav re
menih teleskopa koje je omoguila teh nik a n aeg doba, i:. obine
teori je u neoborivu injenicu. Onaj ko prati razvoj ove injenice i
nain njenog deavanja doi e do potpuno zadovoljavaj ueg sa
znanja da je kosmos s tvorio U zv ieni Stvoritelj , i ne postoji nita
ime bi se moglo rei da sc to desi lo pametnom sl uaj nou.

38

Ova postav ka moe se usporediti sa loncem u kojem se kuha

h rana. /\ ko prctpostavimo da komadi h rane imaj u j e z ik koji m ra
zgovaraju, pokuat e saznati gdje su sada? Koja im je sudbina? l
kako su stigli tu?
Ova smjesa ne zna ta joj se 'dodal o od vode, oli ili bilo ko
jeg sastojka za kuhanje. Zati m bi sc iznalazio nain da sc izie
iz lonca. Saznalo bi se da is pod lonca plamti vatra, tako da

bi

otpoelo sa postav ljanjem te or ija i pronalaenjem teh nike kako bi

sc shvat io i dao odgovor na zapitkivanja, pri em LL bi se nekada
b li e

a nekada pov rno dolazi lo do injenice. Takav je sl uaj i sa

l j ud ima u pogledu n j i h ovog Stvor i telja i ivota.

U

novije vri jeme savrem na nauka je uspjela pri skrbiti ne

kol icinu dokaza da se desio Velii-ci prasak (eksplozija) , a oni su:

irenje kosmosa, zrake ostale od eksplozi je a koje su dopirale do
nas iz dal kog kosmosa i pomau n am u od re(iivan ju starosne
dobi kosmosa, zatim ostatak fotona i helijuma u kosmo s u Sna
.

ni argumen t i o i spravnosti pojave Veli kog praska uinili

su

od

pretpostavke da se ksplozija desila t eoremu koja se kori s t i para

d igmama i l i nekim velikim naunim dogadajem koj im je mogue
pojas n i t i sve pojave koje se odnose na njega.
H istorija kosmosa, n j egova e v olu c i j a i svi dogadaji koji pro
izila z e i z kosmikih zbivanja predstavljaju neoboriv dokaz da se
desila eksplozija. Ovom dogaaj Lt ni j e prethodio vremcnskj slijed,
toga sc ni nastanak kosmosa nije odredio mjerenjima i proua
vanjem naunika, ve s to desilo nakon velikog napre t ka tehno
logije kao npr:
- sredstva za posma t ranje svemi ra, kao Hubleov t"e leskop,
- kosmike sonde,
- svemi rske letjelice,
- atl koji i stra uje svemir, kao to je atl koji je poznat kao
istraiva pozadine kosmosa (CO B E) , a koji je odaslat poetkom
devedesetih 20. stolj ea.

39

On j e izm jerio t emperaturu svemira i omoguio da sc napravi

temperaturna karta kosmosa, gdje j e predstav ljena koncentracija
toplot e u kosmosu (pojas crvene svjetl osti), i na drugoj strani je
predstav l jena h ladnoa (spektar plave svjetlos ti) , dok temperatur
na razli ka izmet1u njih dosee do :10. dijela od mi l ion stepeni.
Satelitski snimak ostataka mikrotalasnog uma. Crvene
i plave oblasti oznaavaju razlike u temperaturi (crvene
su toplije). Ovaj snimak je jedna od najznaajnijih potvrda
hipoteze o Velikom prasku.

- Ogromni akseleratori ' i j a e n e rgij a dostie vie od 4x 1 0 1 1

elektrovolta.
M nogi naunici su potvrdili teoriju Veli kog praska kao Rus
Aleksandar fridman ( 1 894.- 1 925.), njegov uenik Dord Gamon
( 1 904.- 1 968.), Belgijanac C corgcs Lcmaitrc ( 1 894.- 1 966.) i dr.
Prcci7.nost ove teh nologi j e omoguila je uz anal izu rezultata
i precizna ispit ivanja fi:.iko matematikih naunih tee ri ja i rezul
t a te naunih studija do koj ih s u doli pojedini naunici . O vom
tehnologijom mogue je ispi tarj kosmos od prvog trenu t ka kada
je bio u nultnoj fazi form iranj a , a to je dese t i dio od milijardi tog,
m ilijardi t og

i m i l i jardi tog d i jela prve sekunde star s t i kosmosa,

kada je ujedno st voreno i vri jeme. I zraunata je t mpera t u ra Ve

l ikog p ras ka 1 037 K (kelvinovi h stepeni) , kao i snaga te eksplozije
1 O 33 elek trovo 1 ta) 1 1

' .

Proavaj ui kosmikc zrake i ono to je ostalo od m i k ro zraka

prvobitnog kosmosa, uenjaci s u u tvrd i l i da sc kosmos nepresta
no iri20, a konstantnu irenje ga je dovelo u danan ji obli k koji je
iz mjerio Ajntajn (:1,(>x H f1km), odnosno samo vidljivi kosmos 2 1
10 l k H an i Rezuki i dr. l l alis Ddcbi, 11 I man ve et rekacldum el-'itmi (Vjerovanje i nauni
napredak), s t r.29 3 1 .
'" Po teoriji Vdikog praska, svemir sc prije t 3 1 4 milijardi go lina poeo iriti i7. take beskonane
)!;UStuc, sw do danas. ( )va teorija, za razliku od . uparnik.ih teorija, obuhva la kon eptc mijen
janja i evolucije svemira, re je zato jenina u stanju objasniti pojave kao to su Hubbleov zakon,
kosmiko mikrovalno pozawnsko zraenje i omjeri lahkih elemenata u svemiru (op. prcv.).
" Prema najnovijim astronomskim proraunima pn:nik vidljivog kosmosa je mnogo vei od
i\ j n r a j n < JV i h prorauna.

40

I<osmos koji je nastao i z n iega poeo sc iri t i od prvog t re

nut ka. ( ) tome SLiven H o kintf2 , jedan od najveih fiziara novijeg
doba, kac:"Treba da priznamo da je svemir zapoeo i z n iega."
Ova teori j a je poznata kao Teorij a n iega (Theory of

thin

gncss) .
Prije 1 2- 1 5 mi l i jardi godina, t o j e priblina starost kosmosa,
u danu kojem nije prethod ilo juer, iz takice koja je bila bezgra
nino siuna, sa tem peraturom koja je bila bezgranino visoka,
gdje nije bil

ustroj s t va, s tvoren j

kosmos a sa n j i m vrijeme i

mjesto. Dakle, Velikim praskom je otpoelo v ri jeme, a sa odvaja

njem nekih estica (mjehura) i sa i renjem jedne od njih zapoelo
je obli kovanje mjesta.
Na osnovu prouavanja kosmikih zraka i onoga to je ostalo
od prvobitnog kosmosa i makro z raka naunjci su urvrdili da je
..
kosmos u konstantnom irenj u .
N akon eksplozi j e kosmos j e b i o nevjerovatno vru i siuan,
ak man j i od estice a toma, da bi se iznenada u dj liu seku n
de ( 1 O 1 1) naglo proirio, a njegova energija se zgusnula u obliku
srica koje predstavljaj u poetak mat erije. Zatim su sc sa zgu
njavanjem i h i::Kte njem kosmosa f ormirali protoni i neutroni, a
radijacija se poveala da bi sa sabijanjem formirala novu materi j u .
Dinam i nost sabijanja energije kojom s c formirala materija j na
stavljena, a cime i rad i jacija mat rije, i td.
Pri prvoj sekundi starosne dobi kosmosa temperatura je opa
la na 1 0 milijardi stepeni , pri emu su se formirale estice elek
troni koj su zajedno sa protonima i ncutronima plivale u moru
kosmike materije.
Kod t ree sekunde sa konstantnim opadanjem temperature i

irenjem kosmosa form i rale su se estice hel i j uma. N akon ( 1 0 1 u

" S ti ven l l o k i ng ( l 942.

) smatraju ga za najvcq tcorijskng M<;iara poslije Ill bena 1\jntajna.

l l oki ng je sada profesor matcmat.ikc

Oglaava sc sa i rog mjesta odakle su

m
tu

l .uk asovoj kateclri Kcmbridskog un ivcr.iteta.

nekada i n i l i N j u u1, a k a s n i je i P 1\. M. Dirak,

dvojica slavnih ist raivaa. On je svakako nji hov dostojan nastavlja (np. prcv.).

41
sekundi) , dakle

300 000. dio u z konstantni pad temperature i i re

njem kosmosa, materi j a sc zgu snula

nj em

estica formirali su

for mirajui

se elekt roni, a zatim

Proton

Helium-4

plazm u , a

hidr gen i heli jum.

E nergy

--t

sabija

.t'S.sitrons

Proton

Helium-4

+-

+ - ...

Hellum-4

Neutrinos
.

agori]evan]e h1 rogena 1 helijuma. roces nu eosmteze pom]e u tzv. proton-protonskom

ciklusu. Ovaj lanac fuzionih reakcija odigrava se u jezgrima svih zvijezda koje se nalaze
u mirnom stadijumu svog evolutivnog razvoja. Takva zvijezda je i nae Sunce, i upravo
ovaj niz reakcija odgovoran je za nastanak energije koja je omoguila nastanak i opstanak
ivota na naoj planeti. Osnova proton-protonskog ciklusa je da se na dovoljno visokoj
temperaturi, oko 107K, odigrava lanac nuklearnih reakcija u kojima reaguje etiri jezgra

astaje jedno jez2:ro helijuma uz os

'-LWCOUI.ll ll
....
l
..

Pod djelovanjem Vel ikog praska i poetkom fo r m i ranja me

t e ri j e kosmosa od ene rgi je, temperatura tek stvorenog kosmosa sc
s p u s ti la ,

p ri emu je nastala sila ma s e ( n e pokre t n a sila) kojom j e za

poeta tzv. tran zi ciona fa:za. ( ) va pri j e la zna faza bi se nwgla uspore
diti sa vodom. 1 .ao to sc vod a zamrzava za vrijeme hlaenja i s pod

nule tako da sc dio koji je u krutom stanju moe odvoji ti od onog u

tenom stanju, takav je sluaj i kod tranzicione faze.
Dakle, prilikom
sp u sti l a ,

dolo

je

do

stvaranj a kosmosa njegova

temperatura se

tra nzi ci o n e faze, nastala je sila mase koja sc

odvojila od ostale tri prirodne sile koje nisu bile u stanju da se

ukrute i

odvoje, jer

je temperat ur a s tvorenoga kosmosa,

spustila, jo uvijek bila visoka tako da

iako se

je onemoguavala zasebno

formiranje ostale tri sile koje su bile spojene u j edn u .

Prva

tranziciona faz a s e

ispod gra n ic e

d e si l a s a

sputanjem

mjerenj a, odnosno na stepen

pena) . Sputanje temperature i

samo odvaj anje sile mase nego

t emperat ure

( 1 02 kelvinova s te

tranzici o na faza nisu prouzroil i

s u dovel i i d o gubljen j a skJ adnosti,

42

ime: sc odlikovalo takvo sav ren stvo. Stvoreni kosmos je prije

tranzicione fa;,e bio vrlo sk ladan i homogen kao voda prije n go
sc zaledi jedan njen dio, a odvajanje sile mase: sa prvom t ran;,i
cionom fawm dovelo je do gubljenja tc simet rinost i . Tada je
dob kosmosa iznosila d i o od deset ina mili na m il ijardi, milijardi ,
mili jardi sekundi ( 1 O 4 1 sekunde) 2 1
7.at im je dolo d d ruge tranzicione faze kada se odvojila jaka
nuklearna siJa, a simctrinost se i;,nova naruila. Ovo sc desilo
kada se temperatura kosmosa spu s t i l a sa (1 01l na ( l Oz-) , a dob
kosmosa je imosila ( 1 O 'ssek u ndi) , i l i dio od sto miliona milijard i
m i l i jardi milijardi sekunde.
!(ada je starost kosmosa bila dio od stot i n u mil ijardi sekunde
(1 O ' ' sekundi), temperatura kosmosa se spu t i la na m i lion mihjar
d i stq eni ( 1 0 1 ' K) . Tada je dolo do tree tranzicione fa;,c usljed
ega su se od vojile dvije sile: slaba n uklearna i elekt romagnetska,
a odmah nakon toga su sc odvojile jedna od druge.
Vel iki prasak se desi kada je tcmpcral l1ra i;,nosila ( 1 0 17) , to
odgovara energi j i koj a i;,nosi ( 1 o u) elek trovolta. A ko bi ovjek
hti o la i;,gradi akselerator za proizvodnju energije koja e ujedi
n i t i eti ri prirodne sile, to je ustvari energija Vehkog praska, onda
ga mora izgradi t i obimom k ji odgovara Sunevom si stemu, to
je nemogue. N a ovaj nain na m je jasno da je kosmos stvoren
Boij i m h tijcnjem24.
Vel ikim praskom je s tvoreno vrijeme i mjesto, dolo je do
odvajanja estica, sputanja t emperature nastalog kosmosa, kod
prve t-ran;,icione faze, kada sc sila mase ukru tila, naruena je si
met rinost a zati m sc ova sila odvoj ila od ostale tri prirodne sile
koje je visoka tempera t u ra jo uvijek objedinjavala u jednu.

kon toga je dolo do sh jeda deavanja na v rlo brz nain, to je

vrlo teko opi sati , ali emo ih predstav i ti odvojen :
'

D r. l l a n i

R:zuk i dr.

progres), str.24.

Dr. H a n i Rezu k i i

nau n i prngrt's).

l- l id is Delehi, 1.1 iman vc ct-

rlr. l l a l i s
str.s - 6.

D7.e l e b i . El

I man

vc

tckaddulll d-i'lmi
et -

Vjerovanje i nauni

tekaddurn 1'1 - ' i l m i

(Vjt'rovanje

43

Klikabilna povijest svemira

Veliki
prasak

Dakle, kosmos je bio nevjerovatno vru, malehan, ak manji

od estice atoma, da bi se i znenada u J jeliu seku nJe (1 O 1:1sekunde)
proirio kako bi se njegova energij a sabil a u obl i k u estica koje l red
stav l j a j u prvobi tnu m ateri j u kosmosa, estice i antiesticc. Zatim se
kosmos zgusnuo i h ladio kako bi sc formirali protoru, neutron i i
nji hove antiestice u v remenu ( 1 O :n) sekunde.

44
Zrake su sc umnoile, a pri nji hovom sabijan j u formirali su sc
elektroni u v remenu ( 1 0 1 0) sekundi. i renjem i h l aenjem kosmosa
sabijanjc energij e je nastav ljeno f ormirajui materiju, a time i njenu
raclijaciju.
Zatim sc temperatura kod prve sekunde spustila na 10 biliona
s tepeni formirajui druge estice, r d nosno antiesti ce, a elektroni ,
1 rotoni i neutroni su pl utali u kosmikoj materij i . Kod tree sek unde

starosti kosmosa temperatura se i dalje sputala, a kosmos sc irio,

usljed ega je dolo do formiranja estica helija. Zatim u vremenu
( l Oif'sekund i) sa sputanjem temperature i irenj m kosmosa njego
va materija se sabila, pri emu je dolo do formiranja plazme, dok
su se estice sjedinile kako bi formirale nukleus oko kojeg su bili
elektroni , usl jed ega se formi rao hid rogen i hclijum.
Zatim su se estice hidrogcna i helijuma rairi l e formiraj ui
veinsku m ateri j u kosmosa, tako da su se formirali dijelovi lahkih
elemenata. N akon toga sc formirao prvi sastav k >smosa, na to
upuuje isij avanje elektromagnetski h zraka koje

mogu prouiti

savremenim aparati ma.

Zatim je nakon dvije milijarde godina otpoelo prvo formira
nje galaksija i galaksikih jata od m agline hidrogena i helij uma, a sa
ogromnom m asom dolo je do formiranja njihove posebne grav i
tacionc s ile.

45

Najpoznatija tamna maglina, i vjerovatno jedan od najljepih prizora na nebu, je tzv. magi ina Konjska glava. Oblaci
gasa ili praine koji su dovoljno gusti da apsorbuju svjetlost objekata koji se nalaze iza njih te se kroz instrument
vide kao tamni prostor bez zvijezda

Detalj iz planetne maglice M27 (Oumbell)

Galaksije su sc formirale u clipsastom obliku, spiralnom kao

naa ili neprav i l nom. P rvobitne galaksije su se razli kovale od dana
nji h , a spiralne galaksije s u se sjedinjavale formiraj ui vee galaksi
Je.

46

l!lil!.

Prve galaksije

Za to vrijeme putem atom s ke fuzije estica hidrogena i heli

j uma form i rali s u se drugi elementi tei od helij uma i hid rogena a
,

sa svakim sjed i nj avanjem proizvodila se ogro m na toplot na ener

gija. Tako su

se

formirali i d r ugi vrlo bitni elementi kao oksigen,

karbon, s i l i kon i d r. Medutim, sastav kosmosa je ostao sve do

danas oko 9R1Ycl h iclrogena (vodi ka) i helij uma, a samo 2% ostalih
elemenata (90 p ri ro dnih elemenata) .
1 Hydrogen

(!)

(}
e:

cu

e:
::l

.o
ces
(!)
.2:!

(tj
a>

a:

1 0-2
1 0-4
1 0 -6
10

He l i u m

Ca rbon
/ Ogen
Neon
M aj;lnesiu m
Sihcon
I ron
.........__

- Sulfu r

--8

1 0 1

w 1

Boran
L ithium

Beryllium
10

20 30 40 50
Ato mic number

47

Naa galaksija je formirana od nastalog ogromnog i gus t og

gasnog obrua, oko t ri mi l i jarde godina starosti kosmosa. Zatim
je poelo sabi janjem guste materi je h idrogcna i hdijuma for m i ra
nje zvijezda odnosno sunaca, tako su sc poele pojav l j ivat i ove
zvijezde, a ostatak gasa se skuplj ao for mi raj ui ogroman disk od
mat erije kosmosa. Zatim s u se oko neki h zvi jezda formirali pra
tei sateliti koji su bi li sastavn i dio tih zvijezda, ela bi sc nakon
odvajanja od njih formirali Sunevi si stemi; jedan od n j i h je i na
kojem pripada i planeta Zeml j a na kojoj ivi mo2'.

Courtesy NASA and the

ACS Science Team.
Ovo je Ku pasta
maglina, NGC
2264. Nalazi se na
razdaljini od oko 2500
svetlosnih godina od
nas. Zratenje mladih i
vrelih zvijezda pri vrhu
ove fotografije izaziva
rumeni sjaj oko kupe.

21

i\stronon1ka encik l opcdijn (El m<.:wu'at cl- fclc.:k i j j <.:) , Rc.:d S h i ft 1.

48

Tabela osli kava sli jed deavanja od t renutka Vel i ke eksplmije

pa sv do danas

10 '3 sekunde

Ogromna tempretatura

Prvi kosmos je zapoeo i z niega. ProSirio

se iznenada i vrlo brzo, nekoliko miliona
puta bre od brzine svjetlosti. Obim
kosmosa je bio manji od protona.

1035 sekundi, odnosno

Temperatura se spustila
na 1030 (hiljadu milijardi
milijardi milijardi)
Kelvinovih stepeni.

Sa drugom tranzicionom fazom uz

naruSavanje simetrinosti jaka nuklearna
sila se ukrutila, zatim se odvojila od slabe
nuklearne i elektromagnetska sile. Obim
kosmosa je bio poput narande, zatim se
proSirio do veliine naSe planete.

Temperatura se spustila
na 1Q25 (deset miliona
milijardi milijardi)
Kelvinovih stepeni.

Poelo je formiranje kosmike materije,

formirani su elektroni, zatim protoni,
neutroni, kao i antifestice. Prestalo je
Sirenje proizala iz otpuhavanja.

Temperatura je pala na
1015 (milion milijardi)
kelvinovih stepeni.

Ukrutile su se elektromagnetska i slaba

nuklearna sila u treoj tranzicionoj fazi,
a simetrinost se po trei put naruila, a
zatim su se jedna od druge odvojile.

Temperatura se spustila
na 1013 (deset hiljada
milijardi) K.

Dolo je do meusobnog unitenja estica

i antiestica, a preostali dio koji je opstao
formirao je materiju kosmosa kakvu i
danas poznajemo.

Temperatura 1011 (sto

milijardi) K.

estice formiraju neutrone i protone koji

formiraju nukleus od ega e se kasnije
formirati prvi atomi hidrogena. Obim
kosmosa je kao dananji obim naeg
Sunca.

Vsto miliona milijardi

milijardi milijardi
sekunde.

10 32 sekunde (l/sto
3

hiljada milijardi
milijardi milijardi
sekunde).

10 11 sekundi (l/sto

milijardi)

106 sekundi (l/milion

sekundi)

10 4 sekunde (l/deset

hiljada)

Prva sekunda

Temperatura 1010 (deset

milijardi) K.

Dolo je do prestanka unitavanja

neutrina, oko protona i neutrona
krue atomi. Dolo je do meusobnog
unitavanja neutrina i njegovih
antiestica.

100 sekundi

Temperatura 109
(milijarda) K.

Formiraju se prvi atomi hidrogena i helija.

3000 godina

Temperatura 1Q3
(hiljadu) K.

Dolo je do prestanka cijepanja atoma.

1Q9 (milijardu) godina.

Nastavljeno opadanje
temperature tako da je
bila blizu dananjoj.

Formiraju se oblaci od hidrogena i helija

i poinje formiranje galaksija i kosmike
magline, zatim zvijezda i Sunevih
sistema, irenje je nastavljeno.

10

49

11

Oko 8,5 milijardi

godina.

Temperatura vrlo blizu

dananjoj.

Nakon to se formirao Suntev sistem

dolo je do formiranja Zemlje koja se
sa ostalim planetarna odvojila od njega.
Nastavljeno irenje.

12

Sadanja starost
kosmosa, oko 13
milijardi godina.

Sadanja temperatura
je u konstantnom
opadanju.

Sadanji kosmos, oblik i konstantno

irenje.

ZAKLJ U A K
Zaklj uak b i s e sveo n a to d a j e stv aranje kosmosa i njegov na
stanak 7.apoco sa et i ri neobina vida koja sama nauka ne moe
objasniti, a oni su:
l . ni ta; stvaranje je poelo apsol utno iz n iega;
2. siuna tak..ica; u njoj sc desila eksplozija i7. koje sc nakon

toga prcobnt7.ila materij a u nergi j u u oi l i k u crnog sjaja;

3. opnast o mjeh urasta tjdaca koja imaj u jedanacst prostornih

dimen7.ijrl u kojima sc povezu j u etiri pri rodne.: siJe koj

upravljaju

kosmik.im pojavama;

4. mplota kosmike mat rije koja premauje tempcraturnu gra

nicu (blank); to je stepen koji se ne mn:c i7.mjcriti na osnov u fiziki h
zakona;
S . brzina irenja kosmikog mjeh u ra. Ova hr7.ina i rcnja prema

uje mili jarde i m i l i j arde puta brzinu svjctlosti:

l nareenje N ae je samo jedna rije, - sve bude u tren

oka. (el - .Kamer, so.)
Shodno tome, svako t ijelo s e mora k rctati brzinom k o j a je ekvi
valentna brzini svjetlosti . Sa nastankom kosmosa prclo sc iz stanja
nereda i 7.brkc u stan je u strojstva pove7.u j ui vrijeme i mjesto26;

6. postojanje.: drugih kosmosa m ed u sobno pomijcanih i l i

paralelni h s a naim kosmosom.
!(,

l hidcm.

so

u:;)

U n astav k u sc moe zakl j uiti:

- povezanost teoretskih postavki Vel i kog l raska i njihova Liskla

llenost u povezivanju vremena i m j esta;
- savrena povezanost normativa u sistemu Vel i kog praska i sa
vrena l jepota u tumaenju niza dogaa j a koji su doveli do njegovog
formiranja ;
- ove d v i j e specifin n stj, kojima se odlikuje Veliki prasak, a po
sebno dogaaj i prve sekunde

ncvjcrovatna brzina clogadaja pro

raunski isplanirana upuuju na krajnju prec iznos t uz konstantno

praenje tc savrene preciz n o sti, operat iv n og sistema i povezanosti
vremena j mjesta kako sc ne bi dozvolilo bilo k akvo odstupanje.
Ovo upuuje na to da je dogaaj pod nadzorom

U zv i enog

Boga,

dakle nepromjenlj iv.

Pametna sl uajnost i slina t um a e n j a s e tako odbac u j u, jer ova

stvar, ela bi sc desila, iziskuje ogromnu pametnu sluajnost u jedno

mc oclredcnom momentu, to n e mo7.e pri h vati t i fi zika, n i ti se o n a
matcmatiki mo7.c odr7.ati .

Ovim procesom formirane s u eti ri sile koje uprav l j aj u kosmo

som, orgarliziraju n jegove zakone j kontroliu njegovu evol uci j u tako
da se s tan je nereda i zb r ke pre t vorilo u organiziranost i ustro j stvo,

iz jednostavnog ustrojstva sc prelo u sistemsko, iz matcrijc manje

fun kcionalnosti i efekta u materi j u vee funkcionalnosti i efektiv no
sti, iz niega u po t p u n o savrenstvo, i t d .
To je prelaz i z stan j a anarhije u organizira nost, uslJaenost i
savrenstvo, dakle suprotno zakonim a antropijc kao ogranka tcr
modi nami ke. l voluci j a kosmosa je u stalno j kolizi j i sa antropijom.
Ta evoluci j a j c usmjerena od s tranc Stvoritel ja, u njoj nema mje
sta s luajnosti niti pogreki, iako neki vide suprotno. Ova <.: vo l ucij a
u pogled u grade, funkci j e i oblika zahtijeva nunost koja odrectujc
pravac i z j ednostavnosti, prisile i nedostatka u slo7.enost, uredenost,

l j epotu i savrenstvo.27
1'

lhidem.

Sl

.'(1Llt.1'J
Onaj ko bude o ovome razmiljao shvati t e da je kosmos s tvo
ren iz niega, veli kom brzinom, preci7.nim ustrojstvom, konstan t n i m
naclwrom s v i h deavan ja, a sve u sl ubi ov j eka.

Ove injenice otk rivene u novije vrijeme mogu se nai u Boijoj

Knjizi:

1 - Stvaranje iz niega
Kur'an o ovome govori na vie m jesta:
Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja n ije, p rije
nego to je damo, zapisana u Knj izi,

to je Allahu, uisti

nu, lah ko. (cl - H ad id , .)

Dflkle, stvaramo to i z niega. Rije (El- Bari') je jedno od imena
Uz v ien og i znai: Stvoritelj s tvari . On je Stvori tel j stvari i7. n i ega

zatim i h je Svojom moi pri k a 7. a o u pojavnom svijettt.

U slijedeem ajetu se takoer konstati ra da se stvaran je kosmosa
desi lo Bo:7.ijom voljom iz niega:
G os po dar va je A l lah , koj i je nebesa i Zemlj u u est vre
menskih razdoblja stvorio, a onda sve m i ro m zagospoda

rio; On tamom noi p rekriva dan, koj i g-a u stopu p rat i

a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaj u Njegovoj vo lj i

,
.

Samo O n stvara i upravlja! Uzvie n neka je Allah, Gospo

dar svjetova! (el - E'raf',54 )

Uzvieni Bog je S tvoritelj svega:

Reci : " Ko je Gospodar nebesa i Zemlju'?'' - i odgovori : "
Al lah!" Reci: " Pa zato ste o nda u mjesto Njega kao zati
tnike prihvatili one koj i sam i seb i ne mogu n eku korist

pribavi t i n i ti od s e b e kakavu tetu otkloniti'?" Reci: "Zar

s u jed naki s l ij epac i onaj koji vidi, ili, zar su isto tmine

i svjetlo, i l i , zar o n i koj e su uinili Allahu ravnim stva

rju kao to O n stvara, pa i m se stvaranje i n i sli no?"

rr:f.m'f*tl
,

52
Re ci: "Allah. je stvori te lj sve ga i On je .Te d n i i Svemo n i . "
( e r- Ra'd, 1 6 . )
Allah j e stvorite lj sve ga i O n upravlja svim . ( e z- Zu m e r,

6.)
To vamj e , e to, Al l ah, Gospodarva, stvorite lj sve ga, d ru
gog boga osi m Njega n e ma, pa kuda se onda odm e e t e '?

(cl - Gan r, 6.)

Dakle, EJ- Bari ' j e jedno od Boij i h l ijepih imena, Stvoritelj iz

niega koji se stvaranj u ni za i m ne povod i. On je uveo stvari u
postojanje nakon to i h j e stvorio iz niega:
Allah i n i da zrnj e i kopice p rokl ij u . On i. n e iva izvo
di ivo, iz iva ne ivo, - to vam j e , e to, Al lah, pa kuda se
onda od m e e te ?
O n i n i da zora svie , O n j e n o od re d io za poi nak, a
S unce i M j e sec .a rauna nje vremena; to je odredba Sil
noga, Sve znaj ueg. ( e i - En'am, 95 - 96 .)
R.e ci : U tie m se Gospodaru svi t.anja. (cl - Felek,

r .

2. Brzinu stvoron jo;

brzinu uspostovljonjo vremeno i Bo ije noredbe"budi"
Ako pogledamo kako f ur'an govori
sc

to

brzi ni, v idjet emo da

moe saeto izni jeti u nekoliko taaka, kao to je pri kazano

u t abeli koja je Iata u nas t av k u:

- B rzina izvrenj a ove vel ianstvene nevidljive od redbe je isrj
na. U Kur'anu sc spominje osam puta kao ri je ktm (budi) ,

drugim mnogobrojnim ajctima na nj u sc aludira razlii tim izrazi

ma i stovjetnog smi sla kao to s u rij ei Uzvienog:

53
I nareenje N ae je samo jedna rije, - sve bude kao tren
oka. (el - Kamer,

so.)

( esrjca za porcdcnjc k ao

(ke) u rijei

k ao

tren

(ke lembin)

up trijebljena je kako bi se ukazalo na brzinu procesa u stvara

nju kosmosa. A ko bismo na ovakav nain promatrali Sudnji dan,
onda emo v idjeti da e o n nastupiti iznenada tako da e ovjek
zapanjeno stajati zbog brzine deavanj a i velii ne s t rahota koje e
sc desiti na taj clan.
Kur'anskim tekstom s u na d i rektan nain pri kazana ova zbi
vanja, neogranienom brzinom i l i vremen ski ravno nuli. O tome
smo podrobnije govoril i u dijeli o nastank u kosmosa i Vel ikom
prasku. I nd i kativno je da operacija stvaranja zapoinje iz n iega,
a

tokom jedne sekunde desile su se kraj nje sloene stvari, pretho

dno isplanirane u samo jednom trenu .

U tabe/ije izloeno kako Kur'an j!,Ot;on o hrzini

1.

Brzina Sudnjeg
dana Boijom
naredbom"budi"
(kun)

Apsolutna brzina gdje vrijeme

odgovara nuli, a brzina je
nemjerljiva.

Mnogi ajeti, osam puta navedeno, kao:

l nareenje Na!e je samo jedna rijet,
- sve bude u tren oka! (ei-Kamer, 50.)

2.

Brzina Bu raka za
vrijeme Mi'rada.

Veta od brzine svjetlosti hiljade

miliona puta.

Sura Nedm i mnogi vjerodostojni

Poslanikovi hadisi.

3.

Brzina prenoenja
Belkisinog prijestolja.

Brzinom svjetlosti ili veom.

Sura en-Neml

4.

Brzina uspinjanja po
naredbi Uzvienog.

Brzinom svjetlosti ili veom.

Sura es-Sedde, 5.
On upravlja svima, od neba do Zemlje,
a onda se sve to Njemu vraa u danu
koji, prema va!em ratunanju vremena,
hiljadu godina traje.

5.

Brzina uspinjanja
meleka i Me.

Brzinom svjetlosti ili veom.

Sura ei-Me'arid, 4.
K Njemu se penju meleki i dua u danu
koji pedeset hiljada godina traje,

6.

Ono to je spomenuto
o munji i pogledu.

Brzina svjetlosti

Mnogi ajeti

54

U!l!h'
7.

Brzina Buraka na
zemaljskom putu.

Mnogo vea od brzine glasa,

gotovo kao brzina svjetlosti.

Sura el-Isra i mnogi hadisi.

8.

Ajeti ustrojeni za
sluanje u Kur'anu.

Brzina zvuka.

Mnogobrojni

9.

Ajeti o vjetrovima i
laama na moru.

Raznolika brzina.

Mnogobrojni.

10.

Ajeti o pticama na
nebu.

Razliita brzina.

Allah sre lirotinje strara od rode,

neke od njih ne trbuhu puze, neke idu
na drije noge, a neke, opet, hode na
tetiri: Allah strara to hoe, jer Allah
sre mole (en-N ur, 45.)

11.

Ajeti o brzini ovjeka.

Razliite brzine: tranje, etnja,

trom hod.

Mnogi ajeti i hadisi.

12.

Ajeti o sporoj brzini.

Slabe brzine spomenute

prethodno.

Medu rama ima i takrih koji e sigurno

oklijerati i koji e, ako doZirite poraz,
rei: "Sam Allah mije milost Sroju
ukazao to s njima nisam bio!"
(en-Nisa, 72.)

13.

Nultna brzina.

Ravna nuli.

Pa nee moi niUa oporuiti, niti se

te/jadi srojoj rratiti. (Jasin, 50.)

3. Preciznost stvoronjo i savren stvo form ironjo

U %vieni Bog nam je u Svojoj Knjizi na nekoliko mj e s ta spome

nuo da se N j egova nan.:dba stvaranja odvija ri jeju "hudi "(km1):

O n je stvoritelj n ebesa i Zem lje, i kada neto odlui, za to
samo rekne: " Bud i ! " - i ono hude. (el - Be kare, 1 7 . )

4. Veliko e ksplozija
Kur'an takouer potvruje ovu v rlo bitnu injenicu da je cijeli
kosmos bio homogen clio, a 7.atim sc razdvojio u t.u jelove f ormiraju
i sadanja ncbcska tijela, medu njima i Zem l j u na kojoj ivimo:
Zar ne z naju n evjern ici da su nebesa i Zemlja bili jedna
cje1i n a, pa smo ih M i raskomadali, i da M i od vode sve
ivo stvaramo? I zar n ee vjerovati ? (el - En hija, 3 o . )
Dakle Uzvieni Bog nam napom inje d a su nebesa i Zemlja

b iti

bili jedan dio koji se rasprio formiraj ui cijepan jem tijela kosmosa.

ss
5 . Veli ina i snago etiri sile koje,

Boijom dozvolom, upravljaju kosmosom

Ove sile su odgovorne ;,:a eg;,:istenciju kosmosa, a sa n j ihovim
nestajanjem i on e nestati. Svakoj katastro fi, kosmikoj ilj ;,:emal j
skoj , uzrok j l: l j udski nemar i l i Boija odredba. Tako su neki drevni
narodi doivjel i kataklizmu zato to s u

S l:

ogri jdili o Bo i j u odre

dbu. Jedna od v rlo oiti h kataklizmi je i ona kojoj je prije 2000 godi
na doprinio vulkan Vewv na jugu I tali je. Ldevi rtava i danas oi to
govore o n j i h ovo m veli kom nered u koji su inil?H. K ur'an govori o
mnogim narodima k oji su n ijekali svoje poslanike, zbog ega ih Je
stigla ka7.na 7.a ono to s u rad i l i :

M i smo svakom narodu poslan ika pos l aJ i : " All ahu se kla
njjte, a kumira se klonite ! " I b i lo je meu nj ima o n i h
koj i ma j e Allah na pravi put ukazao, a i onih koj i s u za
slui li da ostanu u zabludi; zato putujte po svij e tu da v i
dite kako su zavri li oni koji su posl anike u la utjerivali .
(en - N ah l , 3 6 . )
Sve ove kazne s u stigle djelovanjem ove eti ri sile koje je U 7.vi
eni Bog p r u i o meleku Dibri l u :
.l sve smo p rema grijesi ma nj i hovi m kaz n i l i : na neke vje

tar, pun pij e ska poslali, a n e ke stra n i m glasom un iti l i ;

neke u zemlj u utjerali , a n eke potopi l i - All ah im nije
.

ui nio nepravd u, sam i su sebi nepravdu n a n ijel i . (el

Ank e but, 40.)
Razmisli m o o u zrocima ovi h k atastrofa, j e r vidjet emo da su
nekima u;,:rok orkanski vjetar, potop, zemlj o tres, v u l kan, meteor sa
neba i l i vjetar popraen potresom i stranim k ri kom itd . , Jok sam
1 ur'an uestalo spomi n j e sve v rste rui l akih sila u kosmosu2'1. Po2" O erupciji v ulkana Vezuv i unitenju grada Pompeja proitaj u knji zi o planeti /.cmlji

(op. prcv.).
2'' Za podrobnije i n formaci j e o ovoj temi pogledati u lu1jizi el Minzar el -hendesi .. , t ree

poglav l je d rugog d i jela.

56
to je melek Debrail odgovoran za i z v renje Boi j ih :.apov i j edi nad
ovim narodima, U ?. v i eni Bog ga je opisao da posjed u j e ogromnu
snagu:

Poduava ga jedan ogrom ne snage. (en N edm, 5.)

U vei ni L efsi ra se n avodi da a j e t a l u d i ra na Dehrai la, kao u
Lefs i rima Hejdavi j a, Kurtu b i j a, Taberi j a, I bn l(csira, tc u d j e lima:

Hur/Jan, el-ltkr.m, et-Tif?jcm i / .iran el- areb.

.

el

I pak neki m u fe s s i ri kau da

se u ajcru m i s l i n a Bo i j g pos l a n i k a Muhammeda a.s.

6. Ponovno stvoronje
Proces s c ponav l j a: kosmos, malchan i Lopao, prijelazne fa?.e,
nestanak s k l ad a i simetrinosti, i renje i pov anje mase sa h lae
n j e m , veli k i kosmos, prasak , formi ra n j e nebes k i h ti j ela, i ren j e ko
smosa, a zalim po d r ugi put eksplozija. DaJ.Je, poetak srvaran ja
ponovno stva ran j e rez i m i ra i

u r'an:

On stvara, a zatim e to ponovi t i . . . (Ju nus, 4 . )

Kao to s rn o poeli p rvo stvaranje ponovit emo ga . . (el
.

Enhija, 1 04 . )

7. Vje n o st
Allal1 je - nema drugog Boga osi m Njeg-a - ivi i Vje n i !
N e obuzi ma Ga n i d rjeme ni san ! Njegovo je ono to je
na ncbesi ma i ono to je na Zemj i ! Ko sc moe p red Nji m
zaut.i mati za nekoga bez doputenja Njegova? ! O n zna ta
je b i lo i prje "'j ih i ta e biti poslije "'j ih, a od onoga to
On z na - drugi znaj u samo onol i ko koliko O n el i . M o
Njegova obuhvata i nebesa i Zemlj u i Nje m u ne dojad i
od ravanje nj i hovo; On je Svevinj i , Vel ianstveni! (el
Bekare, 55.)

57
judi e sc ivome i Vjenom pokorili, onaj koji M u je
druge ravn i m smatrao svaku nadu e izgubiti. (Taha, I H .)
U

jeziku rije vjean (kqjjum) upuuje.: na G ospodara i Upravite

lja, odnosno na personi fici rano :maenje u odnosu na ri je koja upu

uje na v renje neke radnje. Dakle, njome se upuuje na Uzvienog
Boga koji je vjean, Koj i nema poetak i Koj i svime uprav lja.
Terminoloki bi znailo: Onaj koj i je dosegao k rajnost u sv >joj
opstojnosti uprav ljajui Svoji m carstvom; Onaj koji j e apso l u tno sa
moopstojan; N eovisan o d rugome; na koga sc oslanja sve to egzi
stira; On opstoji Sam po Sebi .
M udahi l navodi : Vjean; upuuje na Onoga k o j i je iznad sv ga. KataJe smatra: Vjean; z nai : Onaj koji je i:mad Svoji h s tvorenja
i onoga to oni posjed uj u10.
Dakle, V jean je Onaj koji neprestano upravlja zbivanjima u ko
smosu. Ovim znaenjem bi se mogao obuhvati ti i smisao: U pravi telj
nad svim tn egzistira u kosmosu.
Gospodar va je Allah, koj i je nebesa i Zemlj u u est vre
me nskih razdoblja stvorio, a onda sve m i ro m zagospoda
rio; O n tamom noi p rekriva dan , koj i ga u stopu prati ,
a Sunce i Mjesec i :r.v ijezde s e pokoravaj u Njegovoj volj i .
Samo O n stvara i upravlja! Uzvien neka j e Al lah, Gospo
dar svjetova! (el - El - E'raf, 54 .. )
Gospodar va je A Uah , koji je nebesa i Ze mlju za est v re
menskih razdoblja stvorio, a onda, - upravljj ui A ro m ,
sve m i rom zagospodario. N ik o s e nee m o i 1.auzi mati n i
za ko,:,ra bez doputenja Njegova. Eto t o vam je Al lah, Go
spodara va, pa se Njemu klanjaj te ! Zato ne razm isl ite?
(Junus, 3 . )
U pitaj : " Ko vas hra n i s neba i i z zemlje, ije s u djelo sluh
i vid, ko stvara ivo iz neivog, a p retvara ivo
'"

Enciklopedija Lijcpn llozijn imenn, C:D, d r ugi nio.

neivo, i

ko upravlja sv i m" ? -" Allah" ! - rei e o n i - , a ti rec i : " Pa

1.ato Ga !le onda ne boj i te?" (J u nus, 3 1 . )
All ah je nebesa, vidite ih , bez stubova pod igao, i onda

sve m i rom zavladao, i Sunce i Mjesec poti nio, svako se

kree o roka od reenog; O n upravlja svim i potanko izla
e dokaze da b iste se uvjerili da ete p red Gospodara svo
g'a stat i . (erR.a 'd , . )

O n upravlja svima, o d neba do Zem lje, a o n da se sve to

Nje m u vraa u danu koj i , p rema vaem rau nanju vre
me na, h i ljadu god i n a traje. (es- Sedde, 5 . )

8 . irenje ko smosa
l(ur'an j e potv rdio ovu i n j e n i c u ri j ei m a :

Nebo smo stvori l i naom moi i Mi g-a i ri mo ( m usi' u

n e ) . (ez-Zarijat, 47.)
R i je

musi'une

(oni koji ga ire) u p u u j e n a popm

kadirune

(oni koji s u monj). DakJe, pod ovom rijeju se podrazumj jeva

mo,

a t a koer upuuje na i n j e ni c u da ga d rugi ire. 7.n ai, ukazuje se n a

poveanje obl i k a ako b i ri je upuival a n a obim neega i l i

n a vel iinu.

Oba ova znaenja upu u j u n a mogumost i ren j a . Vrlo j e udno

d a sav remene n a une u sporedbe u k a z u j u d a se kosmos i ri kao d a

neko pue u balon, d o k se g a l a k s i j e u s red ovog p u h a n j a u d a l j av a j u

j e d n a od d rugl:-' 1
11

( ; odine l lJ2lJ. H ubi je sh vario da je na tmgu jednog utl najveih otkria u modernoj

as

t rono mi j i - otkria irenja kosmosa! Crveni pomak sp c.: k tml n i h linija nikako sc clrugaiijc.: nije
mogao ela objasni do medusobnim mzmicanjem galaksija,"bjeanjem" jednih galaksija od dru

gih u svemiru, koji se puput gumenog balona, s vrc.:menom sve vic.:"napuhavao",

i 1io.

Ovo o t k rie.: odmah je privuklo pa n j u veli kog broja naun i ka. Prirodno je bilu u p i t a l i sc:
kada j e.: poelo ovo ra zm icanje galak sija? Prv i je u ve:.:i s L i m p i tanjem belgij s k i sveenik or
Lcmetr po s t av i o hipotezu da je svemi r nastao iz"kosmikog atoma" koji se vrem nom
uveao do sadanjeg svemira. On je zak l j uio da je svem i r nastao iz j edne t a k e

u kojoj jl

postojala materij a beskrajne gustin<.:. N j<.:norn Vdikom eksplozijom (engl. l l ig- 1 \ang) nastao
je na svem i r. Ta Vd i b eksplozija, prema najnov i j i m mjerenjima, sjaja jedne vrste Sl!J'<'r
nova koj se nalne

razl i it im rastojanjima, desila

sc

prije oko 1 2- l .l rn i l i jartli godina.

59

Poto se kosmos polahko iri, kako je u tv rd i l a i savremena na

uka, onda mora da sc puhanje d silo jedanput, to znai da proces
nije konstantan. Vjerovatno se 7.bog ovakvog ir nja dogodio VcJ j ki
prasak, to je nav deno u Kur'anu .
i renje kosmosa ne ukazuje da je on neogranien ve je svakim
irenjem odredena razdaljina, obim i nestalna udaljenost galaksija,
to je vrlo bitno za ravnoteu kosmosa 32 .

9. Stvoronje sedom nebeso

M i s mo sedam nebesa i1.nad vas stvoril i , i M i bdijemo
nad onim to smo stvori l i . (el - M u'm i n u n , 1 7 . )
Zati m s e n ebeskim visi nama uputio dok je n ebo jo ma
gl i na bilo, pa nje m u i Ze m lj i rekao: " Pojavite se m i lom
i l i silom!" -" Pojavljujemo se drage volje! ' - odgovori l i
" 1 : 1-M in?-ar e l bcndesi .. , zat.im

knjiga lnzimer rijadijje

kerim, . . Ahmed M uha mmed l smail, s L r. 1 56- 1 62.

fi lx:rmcdc h u r u f ci- K ur'm1 el

60

llJih!

su, pa ih u dva v remenska razdoblja, kao sedam nebe

sa, stvorio, .i od redio ta e se u svakom nebu nalaziti . A
nebo n ajbl ie sjaj ni m zvijezdama smo ukrasilii nad nj im
Mi bd ijemo. To je odredba Silnoga i Sveznaloga. ( Fussi
let n - I . )
Onaj koji je sedam nebesa jedna imad d n1gih stvorio - ti
u onome to M ilostivi stvara ne vidi n ikakva nesklada,
pa pon ovo pogl e daj vi d i l i ikakav nedostatak. (el- M ulk,

3.)
Zar ne vid ite kako je All ah sedam n ebesa, jed no iznad
d rugog, stvorio. (en- Nuh, 1 5 . )
Kur'an je, kako vidimo, vrlo eksplicitno uka7. ao na injenicu da
postoji sedam nebesa i l i sedam nebeskih kata. Vidimo da su nebesa
prikazana kao da se radi o nekom k ruhru unutar kakve pustinje, pu
stinje koja predstav l j a drugo n bo, odnosno o emu govore hadisi
Poslan ika, a.s.
N ebesa i Zemlja su se pokori l i Boijoj naredbi, tako je sada, i
tako e ost ati. N akon to su s<.: posl uno odazvali Bo7.i joj naredbi,
f ormirali su sc shodno Boijoj 7.apovi jedi na nain koj i je U zvieni
h lio. Takvo stvaranje predstavlja najpreciznij u izvedbu i naj savreniji
nain, 7.auvijck stavljeno na raspolaganje l j udskom r >du u njihovim
djelatnosti ma sluei im kao dokaz.
Zati m sc nebom uputio dok je ono jo magl i na bilo, pa
njemu i Zemlji rekao: " Pojavite se milom ili s ilom! " " Pojavjujemo se d rage volje ! ' - odgovorili su. (Fussi let,
l l .

U ajetu se navodi nebo (sema') , a ne nebesa (semavat), to upu

uje na podruje cjdokupnog neba, odnosno na sve to sc uzdie

i 7.nad Zemlje koja plovi u njemu. Takoer bi moglo oznaavati i
odreeno nebo kao atmosferu. U ovi m sluajevima Kur'an j asno

61
ukazuje ela je osnova neba dim, a on u astronomiji oznaava kosm i
ku materi j u i l i upuuje na slijedeu fazu kosmikc prai ne i magline
od kojih su sc for m i rale galaksi je. Bog zna najbolje.
Gospodai' Va je A l l ah , koj i je nebesa i Zemlju za est v re
menskih razdoblja stvorio, a onda, - upravljaj ui A ro m ,
sve m i ro m zagospodario. N iko s e nee moi :t.au:.i mati n i
za koga bez doputenja Njegova. Eto lo vam je All ah , Go
spodara va, pa se Njemu klanjajte! Zato ne razmisl ite?
O u n us, 3 . )

1 O. Preciznost upravljanja
Da ne postoj i s;;v rcno upravljanje, ne bi sc dolo Jo ovakvog
savrenstva i prcciznosLi, i da ovim upravlja nekoliko sila, dolo bi
do ope zbrke i nereda.
Da Ze m ljom i nebes .i ma upravjju drugi hogovi , a ne Al
lah, poremetili hi se. Pa nek je u:t.v ien Allah , Gospodar
sve m i ra, od onoga to M u p ri pisuj u ! (el - Enbija, .)

1 1 . Sistem jedin stva u stvaranju

' vako nebo krui oko najvieg nebeskog cen tra suprotno ka
zalj kama na sahat u. Zemlja sa svojim nebom (atmosferom) krui
u nebu Sunevog sistema oko Sunca suprotno kazaljci na sahatu .
Sunce sa svojim nebeskim tijelima krui na i sti nain u galaksiji M l i
jeni put, itd. Ovo k ru7.en jc je slino onom oko Kabc, to znai da
predstavlja jedinstvo u stvaranju sa jedne st rane, i , s druge strane,
predstavl j a poloaj U mmeta kod UJo:vienog Boga. K ao da U zv i eni
Bog ob;;vjetava Bo7.ijeg Poslanika da je njegov ummct kod Boga
kao nebeska tijela, zvi jezde, planete. Zato, neka vas ne savladaju po
tekot: koj<: podnosite na Zemlj i !

62

1 2. Stvoron j e zvijezdo
ako smo objasnili, s tvaranje zvijezda se desilo u sklopu stva
ranja kosmosa. U zvieni Bog sc kune na nekoliko mjesta u Kur'anu
zvijezdama, to upuuje na n j i hovu vanost:
I kune m se asom kad sc vijezde guhe, a

LO je,

da znate,

zakletva vel i ka. (el -Va.ki'a, 75 76.)

!\.jet eksplici tno u ka z u j e na vanost zakletve, a time i na veliinu
onoga imc sc zaklinje, a to s u gorostasna kosmika tijela - zvije
zde.
Takoder, ovakva zakletva sc spominje i na d r ugome mjestu, gdje
se spominje odrcckna vrsta zvi jezde:
Tako m i neba i Danice ! A zna li ta je Danica? Zvijezda

b l istava! (et-Tarik, a -3 . )
Ye ina m u fcssira je, oslanjajui se na druge ajcte, protumaila
da s<.: ovdje misli na nebeska tijela ogromnog b ljetavila. Meutim,
zak l injanj- upuuje na veliinu onoga ime se

zvi eni k unc. Poto

crna rupa predstavlja grobnicu zv i j ezda- to je in jenica koj u je i nau

ka u novije doba otkrila, a klasini m u fcssiri tada tn nisu znali. Zato
se u 1 u r'anu ka:c: A zna li ta j e to zvijezda Danica?

63
Ti mt: se ukazuje na divljenje. Dakle, kad biste samo znali ta
predstavlja to velianstveno nehesko ti jelo! Zbog toga se znaenjem
vi: e upuuje na va7.nost ovih nebesk i h Li jela u odno, u na npr. mete
ore, koji su manje vanosti. Bog zna najholj .

1 3. Postojanje drugih ko smosa

Zar Onaj koj i je stvorio nebesa i Zemlju n ije kadar da
stvori nj i ma s l ine'? Jeste, O n sve stvara i O n je svezna
ju i ; i :.a ista O n moe, kada neto hoe, samo za to rekne
: " Bud i ! " - i ono bude. (Ja-si n, 8 1 - 8 . )
Drugi ajeti ukazuju ela je Uzvieni Bog u stanj u uiniti bilo ta
sa rij ju"budi."

1 4. Sve je podreeno ovjeku,

koko bi spoznao svogo Stvoritelja, vjerovao u N ego i bojoo Go se.

All ah je n ebesa, vidite i h , bez stubova podigao, i o nda

svem irom zavladao, i Sunce i Mjesec pot inio, svako se

kree do rok..'l odredenog; O n upravJja svi m i potanko
izlae dokaze da b i ste se uvjer i l i da ete p red Gospodara
svoga stati. (er- R.a'd, . )

'f..

K UR'ANSK I H OD
KROZ SVEM I R
N e mogu da zaobiem ovu temu o kojoj l ur'an pod ro b n o
govori. Zato u je preds tavi ti

kraim c r tama iako je ona mnogo

opi rn ija od onoga to sc o njoj govorilo i pi salo. Predstav i t u

neke astronomske naune injenice

povezat i ih sa

kur'anskim

ajeti ma, kako bismo upoz n ali slij ede e zad ivljujue i n jeni c e

STVARANJE KOSMOSA
Djt;is u uvodu svoje k njige Svijet .r/uqjno.rti navod i:"Sav reme
na nauna o t k ria vezana za poetak
prih vatimo ideju da je

kosm osa

prisiljavaju nas

putanja kosmosa zapanj ujue precizno

da

ure

dena ... "

Stit;en l loknig, n asl j edn i k A j tan a, kae:"Moramo priznati i

njenicu da je kosmos p rij e p r v o b itnog form i ranja i Veli kog praska

stvoren iz niega."

Savremena astronomija smatra da je kosmos formiran iz pr

vog praska.

On se i ri i hladi, a zati m e ga zadesiti i s ti neizbjean

66

Ull!!.\1

kraj praskom i l i savi j anjem. Sve ove i njenice Kur'an je utvrdio

jo prije vie od 1 400 godina:11
Da razmislimo:
1-

U zvieni Bog kae:

Zar ne znaj u nevjernici da su nebesa i Zemlja b i l i jed na

cjelina, pa smo ih Mi raskomadali , i da Mi od vode sve
ivo stvaramo? I zar nee vje rovati '? " (el - E n h .ija, 3 . )

Tako mi Uzvienog Boga, kakve su veze imali Kurejijc sa

stvaranjem nebesa i Z e m l j e ili ostal ih bia? Da li su se oni time
zanimali?
U povi jesti jevreja takoer se ne bilje i da su oni o tome za
pitkivali poslanike. Zato su onda ovi ajeti objavljeni i kome su
upueni?
Oni imaju futuristiko in tenciju; npma se al udi ra na jednu
v rs t u bezbonika, odnosno heretika naeg vremena; jevrej i li po
jevreje ovog doba.
N ajvee dvije t eorij e koje s u u nae doba dopri nijel osruva
n J U kole ateizma su teorij a Velik og praska, koja se usredotoila
na formiranje kosmosa i teorij a evoluci je, k o ja sc odnosi na nasta
nak ivih stvorenja, dakle i ovjeka.
Iako je druga nauno opovrgn u ta, a prva doivjela odrec1ene
mod i fi kacije1\ one su isklj uivale ulogLt Stvoritel j a nauavaj ui da
se sl uaj povezuje sa pametnom sluajnou, i l i je u pitan j Lt v ri je
mc i slina smijena obrazloenja.
Ovakve teorije su dopri n ijele pojavi sekularistikog pravca
koji pc d motom Vjmyim; 11 ono .fto vidim nij ee ulogu Stvoritelja.
" U n e za m isli v o kratkom vremenu o d jt:dnc ckunclc zbile s u s c slijedee prcsu I n c pojave:

s t v aran j e prostor v rem en a , radanjc p ri rod ni h sila i e lt: mc n ta rn i h estica, nastajanje pro
tona, elek t rona i iezavanje a n t i ma terije. A zatim lijcclc mnogo dui sv em i rsk i periodi u

ko j i m a su sc cldavali nuk learni procci, stvarali jonizovani gaovi, konclenzovala materija,

f orm irale zvijezde i ga l a k sije ...ve do sadanjt:g tren u tka, kojeg od poetka Vel ike eksplozi

je d.ijcli 1 2- 1 1 mili jardi godina.

14

G lavne posravke o stvaranju i e vol u c ij i kosmosa smo pojasnili

vc c l-hadid ..

k n jizi Tcfsilu cn-nuhas

67
tLr.1'J

Odgovor K ur'ana j e bio vrlo koncizan: N ebesa i Zeml j a s u

bili jedna cjelina koji su potom razdvojeni, i u tome s e ogleda
poetak kosmosa35, a voda je osnova ivota. Zar u to ne vjeruju
ovi ateisti?
Dakle, Uzvieni Bog n as je obavijestio da su nebesa i Zemlja
bili jedna cjelina, zatim su se odvoj i l i kako bi cijepanjem formirali
ostala kosmika tijela .
Abdullah ci- Ebahi u svojoj knjizi"Ouhovni pravac"(e/-Me:{_jJe
bu er-mhanz) kae: Naunici .re .rlau daje Zemfja na.rtala kao i ostala tijela tako to se otr;gnula iz Sunevo,gpolutara. Nakon to,ga se f!iena materiJa
':{f!,NJnula tako daje kao uarena lopta kru:?jla oko .rvqje ose i oko Sunca.
U poetkuje Zem!Ja bila uarena ma.ra, paje "!Jena pot;r:fina bila izloena

kao i JTJaka arena materija, hlaer!)u, dok .re u isto vnjnm polahko
ukruit;a/a kao 1Jatrena erka kada se iz!oi atmo.ifen tako da se f!}en
varyjki dio hladio, ajezgro ostalo upa!Jeno. Zrakje u.r_ljed djelotJan;a toplote
bio sabfjen, a voda puna pare pomiJeane sa zrakom .rlino svakqj matenji
kryaje podlona isparmJaf!JU, kao mineralt .rumporj karbon i dmt,e s/ine
tvari. Atmosferaje tada bila krq}f!je .rabijena tako da .runetJa Sl!Jetlos/ n!Je
bila u .rtaryu kroz f!JU prodirati.

Uenjaci hi storij u nastanka Zemlje dijele na est raz d oblja,

poznatih kao geo loka razdoblja. Prvo j e poetno razdoblje, za
tim pri jelazno, zatim drugo razdoblje, tree, za tim doba padavin a
(po topa) i, na k raj u, sadanje ra z doblj e i l i razdoblje poslije poto
pa.
Prvo razdoblje zapoin j e od kada se Zemlja ohladi la i poe
la se prekrivati tvrdom korom kao grani tni kamen. Ne postoje
tragovi da je tada postojalo bilje i ivo ti nj e, a n e zna se tano ni
kol i ko je ovo doba trajalo. Neki naunici tvrde da je na Z e m l j i
proteklo oko 300 mi liona god i na o d kako je Zem l j i na kora na
povrini poela da se kmti .
"

Rije retk ukazuje na jedan homogen dio i koristi sc za mjt:ru platna, a fetk ukazuje na

st:paraciju, oclnosno razdvajanje. Pogledaj

rjenike M11blam cNihah i Lisa1111 cl-arab.

r:M#fi

68

Poetkom pri jelaznog doba Zem l j i na granitna kora nije dose

gla dovoljnu deblj i n u koja bi je za t i t i l a od podrhtavanja, pot resa
.
.
J pucan Ja.
Vr meoska razdobl j a koja su se ruzala na Zeml j i ostavila su
iza sebe slojeve i bit no su utj ecala na i znenadnu promjenu u po
loaj u Zem l j i ne ose i na polovima. U sl jed toga dolo je do ope
navale vode na njenoj povrini, to je dovelo do t oga da su sc
mn ge ivotinje utopile, a one to su sc sklonile u peine na vi
sokim plani nama t u su i skonalc. U mnogim ovim piljama nau
nici s u ot kri jj mnotvo skel e t ni h ostataka div l j i h ivoti nja koje su
ivjel prije tc katast ro fe.
U ovom dobu je zapoelo zaleivanje polova, to upuuje da
je na Zemlji iznenada, a ne postcpeno, dolo do ogromne temp raturne razlike. Dokaz tome je, kako smatraju gcolozi, o tkrie ma
mutskog . kclcta sa kompletn.lm tijelom, otkrivenog usred sjevernih
ledenjaka. N a osnovu toga su zaklj uili da ga je iznenadna hladnoa
zahvatila i ubila pri je nego je uspio izbjei na ]rugi dio /.er,-d je.
N akon to su sc na Zemlj i stekjj uvjeti za ivot , zapoelo je
sadanj

esto razdobl je. U njemu sc kopno ustabiWo, zrak se

proistio, suneve zrake su se razastrle, Zemlja se zaz l nila, i

vot i n j e se pripitomile, a nakon toga se pojavio ovjek, mada neki
geoloki dokazi upuuj u da se l j udski ivot na Zem l j i odv ijao i
prije tog potopa.
2- . Jedno od Boijih J jjepih imena je El-Bari' (Stvoritelj iz

niega). N akon to j e s tvorio kosmos i z niega, stvorio je i sve to

u ovom univerz umu egz1st1ra:
Allah i n i da :t. rnje i kopice p rokl ij u . On iz neiva izvo
di ivo, iz iva neivo, - to vam je, eto, All ah , pa kuda se
onda od meete'? On ini da zora svie, O n je no od redio
za poinak, a Sunce i Mjeewc za rau nanje vrem ena; to
je odredba Si l nog-a , Sveznaj ueg. (el - En'am, 95 - 9 6 . )

69
tiUI.I'J

Reci: "Utie m sc Gospoda ru svitanja! (el - Felek, 1 .)

3- K ur' an j e prije ovov remene nauke u kazao ela sc kosmos

iri i da e clo:l.ivj eti kraj tako to e eksplodirati ili e se skupi t i ,

a nakon toga e s c formirati novi kosmos. U ovome s e ogleda
postavka prvobi tnog i ponov nog s t varanja kosmosa.
Onoga Dana kada smotamo nebesa kao to se smota list
pap i ra za pisanje. Onako kako smo p rvi put iz n iega
stvori l i , l.ako e mo ponovo iz nita stvoriti, - to je obe
anje N ae, M .i smo doista kadri tu uiniti. (el- Enbja,
J 04 . )

4 - Kur'an je ovu injenicu kon s tat i rao rijeima:

Mi smo nebo moi Svojoj sazdal i , a M i , uisti nu, jo neiz
mjerno mnogo moemo. (ez-Zari 'at, 47)

Najn ov ij e astronomske teori j e izn e s e ne devedeset i h dvadese

tog sto l jea uka:mj u da e kosmos skonati na jedan od slij e d e ih

naina: eksploi_j}om ili skup/jaryem.

iri

Kur'an je ve u kazao na ove injenice:

Onog-a Dana kada smotamo nebesa kao to se smota l ist
pap i ra za pisanje. O nako kako smo prvi put iz n iega stvo
ril i , tako e mo ponovo i.z n ita s tvoriti , - to je obeanje
N ae, M i smo doista kadri to uiniti. (el- Enbja, 1 0 4 . )
5- D ugo v remena j e vladalo miljenje d a je kosmos bez kra

ja. N aunicima u prolim stoljeima ni j e palo na um da dozna

e oblik kosmosa i nj egove d imenzije, a naunici musli mani sc
nisu oslanjali na K ur'an kako bi iz njega izvuklj i n j e n i c e koje bi
pomogle da sc otkri j u granice i obl i k kosmosa. U zvieni Bog u
Kur'anu kae:
"' O ovome emo d a t i opirnija pojanjenja u posljednjoj knjizi i z ove cclicijt: k o j a govori
o Smaku vijera i Sudnjem elanu.

rr:MMr.

70

li!!!

Al lah je - nema drugog Boga osi m Njega - ivi i Vjeni !

N e obuzi ma Ga n i drij e me n i san ! Njegovo je ono to je
na n ebesima i ono to je na Ze mj i ! Ko se m oe pred Njim
zauzimati za n ekoga bez doputenja Njegova? ! O n zna ta
je bilo i prije nj i h i ta e hiti poslije nj ih, a od onog-a to
O n zna - d rugi znaj u samo onol i ko kol iko O n el i . M o
Njegova obuhvata i nebesa i Ze m lj u i Njemu ne dojadi
oddavanje njihovo; O n je Svevinj i , Velianstve n i ! (el
Bekare, ss - >

Obuhvatiti ili obujm i ti n to to egzistira uka w je n a postojanje

dimenzi ja, a dimenzije su dokaz ogranienosrj neega. Dakle, Ku
r'an je ukazao na injenicu da kusmos i ma gra n ice, to znai da to
nije Ajntaj n ov zaklj uak. Pored toga U zvieni je Sebe ve opisao:
O nome koj i je na n aj uzvienij i m stupnjevi ma, koji sve
m i rom vlada . . . (Gaflr, 1 5. )

Pogledajmo rije reji ' (Onaj koj i je na najuzvieniji m) za koje

slij di deredclt (s t upnjevi) . Zbrojimo b rojeve koji oznaavaj u slo
va onako kako su u vrijeme Poslanika a.s., upotrebljavana slova
za brojcve!17 Zbir slova u rijei (reji) iznosi 360 stepe n i, ime se
preds tavljaju ste peni kruga i lopte (360 obr taja na 360 stepeni) .
O vo je velik i dokaz d a j e k smos lop tas t og obUka!

B R Z I N A SVJETLOSTI
a) Dua sc 1 osl i j e sm rti vraa U zvienom Bogu. P romo t rimo
N jegove rijei:
l hojte se Dana kada ete se svi A l l ah u vratiti, kada e se
svakome ono to je zasluio isplati ti, - n i kome krivo nee
ui njeno hiti. (el - Bekare, 8 1 . )
17

Ova te

a zasluuje podrohnija pojanjenja kao to smo i h izloili u T V programu Ajeti i

d i j alog na kanalima A RT i 1 1--: R A , a mogu

S<:

proitati i

knji:r.i 1::1-llliflt!'r el-hcndt.ri...

Latim ajet
A ti, o, d uo s m i rena, v rati se Gospodaru svome zado

volj na, a i O n tobom 7.adovo.lja n . (ei - Fedr, 7 -8 . )

To znai da e d ua za vri jeme svog putovanja prijei razda

ljinu izmeu Zemaljske lopte do granica kosmosa, odakle Bog
obuhvata sve to egzisti ra.
b) U zvieni Bog kae:
K Nje m u sc penj u meleki i Dihril u danu koji pedeset
h i ljada god i na traje. (el - M c'arid, 4 . )

Dan meleka Dibri l a posma t ramo u d u h u ovog ajeta: 5 0 hi

ljada godina = 5

1 O (na 4) Boij i h godina, uzmemo l i da je Boi j i

dan jednak zemaljskom danu, kako stoj i u slijedeem ajetu: Broj

m j eseci kod Allaha je dvanaest. (e t-Tevba, %.)
x

Dan meleka Dibrila = 5

1 0 (na 4)

365

1 ,25

10

(na 7) Hoijih dana.

Bog najbol je zna.
e) . U zvieni kae:
Sam o jedan dan

Gospoda ra tvoga traje kao h iljadu go

dina, po vaem raunanju. (el - H ad, 47.)

To znai: Boiji dan = 5

Boija godina

'l O

(na 3)

1 0 (na 3) zemaljskih godi na.

x

365 zemal jskih dana.

Bog zna najbolje.

Profesor Ra'd el-H azredi kae: Ovdje se ne bi mogla primi
jenit i ova vrst a raunanja gdj e j e estica k ao (ke) upotri jebljena za
porec.tenje, dok j e h i l j ada bila naj vei broj koji su pozn avali Arapi
u to doba. Zbrajanje sa veim brojem od h i ljade izvodi se nabraja
njem nekoli ko h i ljada kao dvije h i lj ade, tri hiljade i td. A jet ukazuje
ela je Boiji dan slian najveem bro j u dana kojeg su poznavali
Arapi . Medutim, koliko j e to vremenski?

72

Samo

zvieni Bog zna, jer rije kao h il jada ne znai hiljada,

jer da sc odnosi na h i lj ad u, onda bi j eziki bilo upotrijebljeno:

odgovara hiljadi (bicl fi), dakl e, bc:. poredcnja, a ne kao hiljada

(ke clf1) .
d) Da prcraunamo clan Dibrila u :.emaljski dan: Dibrilov
dan

,825

1 O (na sedam)

365

1 O (na 3)

6,66

10

(na 1 2)

:.emaljskih dana.
Bog zna najbolj e.
e) Ako prc tpostavimo ela se Dibril k ree brzinom svjetlost i ,
koja iznosi 3,348

1 O (na 5) km u sekundi , onda ra:.daljina koju

e prijei Dcbrail iznosi 5,75424

=

1 ,927

10

(na 1 7)

3, 348

1 O (na 5)

1 0 (na 23) km.

A jntaj n je i zmjerio p l uprcnik kosmosa sa 3,6

1 O(na 23)

km, to znai da sc Zem l j i na lop t a nalazi ot pri l i ke na polovini

i zmeu centra kosmosa i njegovih vanjskih granica.
Primjeujemo d a zajednika mjera kur'anskih prorauna i
oni h to i h je iznio Aj ntajn i znosi ( 1 0 na 23) . Dakle, mogue je
da sc Dibril na svome putu krc brzi nom veom od brzine svje
tlosti. Bog zna najbolje.
( vi prorauni n i s u neophod ni kao tcfsirska tumaenja, ali sc
o n j i ma moe promisliti sa matematikog stanovita jer pruaju
zapan j uj ue stvari.
Peti svjetski nauni kongres o nadnaravno ti odran u H a
l i"Gorbaov" u Moskvi 1 993. godine poluio j

vrlo znaajne

rezultate, medu koji ma je i t aj da je pri m i lo islam et rdeset velikih

svjetskih naunika u razliiti m s ferama. U s tanovl jenao je la Kur'
an spominje brzinu svjetlosti te su uoeni vrlo bitni nauni poka
zatelj i . Tz ajeta koje smo ovdj e predstavil i eksplicitno se pojasnilo
da je l ur'an ustanovio brz i nu svjctlosti i brzinu veu nel tc. Ovo
smo pojasn i l i u knjizi 1-ii-Minzar el-bendesi. . .
Ajntaj n je u tvrdio da s e svjetlost ne kree pravolinij ski ve
zatvorenom krivom linijom. Ako bi pustio zraku, njena svjetlost

73
bi ti sc v ra t i l a nakon m i l i ona godi na, a ako bi se pustila u n a k rsno,
v ratila bi se v rlo slaba n akon m i l i ona godi na. Pogled ajmo ovu
inj enicu u K u r a n u :

Zati m ponovo vie puta pogledaj , pogled e ti

sc

v ratiti

klonuo i u mo ra n . (el- M ulk, 4 . )

V i d i m o kako je j asno upotri jebljena rije
izraavaj ui preval j i va n j e kosmikc d a l j i n e

vratiti

se

(,jenkelib)

klonuo pov ratak, bez

svje t l ucanja. Ovo na naj l j epi i najprec i z n i j i n a i n od raava n a

unu injenicu. Moda se pod ovim m i s l i i dva puta; jedanput u
pravcu obrtaja

m l j e, a d rugi p u l s upro tno n j e m u , tako da bi u

oba sl uaja rez u l tat bio i s t i .

OSVAJANJE KOSMOSA l N E B ESK I H KAPIJA

Ku r'an s c obraa l j ud i m a i u ovom naprednom v remcnu i s to
kao ro im se obraao u v ri j eme Boijeg Pos l a n ika. On je k n j iga
koja se ne odnosi samo na ivot A rapa .i musl imana u v ri j cmc
Obj ave, jer d a se odn o s i samo na to v ri j eme, k ako onda da se
obraa l j ud i m a u pusti n j i rijeima:

Njegovoj kaz n i neete u m a i ni na Zem lj i n i na nebu . . .

(el -A n kehut, .)
Tano j e da su Arapi ovaj a j e t s h vati l i k roz i m p u lsivnost i m a
na i na osnov u predodbi o n j i hovom jednostavnom ivotu. M c
t1uti m , Kur'an je dokazao da se on odnosi na sva ra:t.dobl j a kroz
kojc prola:t.i ovj eanstvo prenosei znaenja koja nisu konana,
sa dozom l atentnosti, k ao rijei U z v i enog:

O d rui ne dina i ljudi, ako moete da p reko gran ica ne

besa i Zemlje p rod rete, p rodrite, moi ete p rodrijeti je
d i no uz vcl i ku mo ! (er- Rah man, 33.)

lf..N

U ajetu I u r'an potvr(1uje eksplicitnu injenicu da ovjek

moe otkri ti najudaljen i j e d i jelove kosmosa ako je u stanju da pu
tuje odgovaraj uim sredstvom koji m j e to mogue uin i t i . P u to
vanje kao nauno sredstvo predstav l j a metaforiki izraz u ajetu,
jer se nj ime ukazuje na li ngvistiko znaenje za rije mo.
U

ajctu je upotrijebljena estica za uslovnu reenicu (in) u

znaenju ako, a ne (iza) , koja znai kada ili letJ (kada bi)38. Time
se pojanj ava da se ovo mo7.e desiti u doglednoj budunosti dok
se esticama letJ (ako bi) i iza (kada bi) postavljaju uvjeti koj i ne
oznaavaj u izvrenj e u bud unosti. Tako(1er, i zvrenje sc sa lin
gv istikog aspekta ne ograniava samo na efikasnost prijevoznog
sred stva, nego ova rije takoder obuhvata i zvrenje promatranjem
pomou teleskopa. Bog zna najbol je.

- O sloboonje od grovitocione sile te e

i nostovok kretonjo u tomnom zro nom prostoru
Kada sc svemirske letjelice oslobode u t jecaja Zemljine sile
teY.e, ostaj u pod u tj ecajem d rugi h sila tako da sc jo uvijek ne
mogu kretati pravolin i j s k i . Meutim, ove sile su izbalansirane, jer,
ipak, svemirske letjelice bez prekida nastavljaju kretanje.
N epravilno kre tanje K ur'an opisuje kao lelujavo, odnosno
vij ugavo mute'arrid. U Li san el-areb rije uspinjanje (mi'rad'{)
znai okuka, z akrivljenost (mu/teva), odnosno savijen, iskri
vljen (munhanz) , i l i isprekidan (mutekatti ) . Pogledajmo ta u tom

smislu U zvienj Bog kae:

Kad b ismo nj i h radi kapiju na n ebu otvori l i i oni se kroz
nj u (lelujavo) uspinjali (ya'rudun), opet h i o n i , zacijelo,
rekl i : "Samo nam se p riinjava , m i smo lj udi opi njen i ! "
(el- H idr, 14 - 1,5 .)
" l J pog( )(lhcn i m reen icama.(op.prev.).

75
Ova k u r'anska i n jenica se ogleda u s J j j cdeem:
a) l ada ov j e k prekorai grarucc neba, nastav l j a sa nepravo
l i nj j s k i m (lel u j av i m) kretanjem, to potv rd u j c i Kur'an:

I o n i se kr01. nju l e l ujavo usp i njal i (ja ' rudu n ) . (e l

H idr, ' 4 )

(t/rurl:fJ nakon to
jezi k u (el-u 'rurl:{_) oznaava

D a k l e, nastavi l i s a v i j ugavi m k retanj e m

prek rae graruce Zem l j i n e sile tee. U

v i j ugavo i l e l u j avo odnosno nepravi l n o k re t an j e, a to j e i s t o kre

t anje koj i m sc danas k reu svemirski brod vi nakon to napuste
atmosferu.
b) Astronauti su pot v rd i L i da sc kruenj

oko Z e m l j e odv i j a

u mranoj a t m o s feri , s l ino noi na Zem l j i , odnosno b e z dnevne

s v j e tlosti koj a j e prisut n a na njoj. Na ovo se
ajet :

. .

. samo

Ov

odnosi k u r'an s k i

nam sc priinjava ...

pred s tav l j a naj l j epi i zraz koj i m s

opisuj , ovakvo s t a

n j e, a time i besprijekorna nadnaravnost u k ur'an skim znanos ti

ma. Sline ri j ei, nakon

1 400

goru na od obj ave Ku r'ana, i zrekao

je i ameriki kosmonaut A m strong, kada je ispred sebe ugl edao

prizor us h i ' eno je uzviknuo: "Zapan j en sam, ne mogu da v j eru
jem u ono t

v i r u m ; ovo j e prividenje."

76
Prizor zapanjuj<.: promatraa k ada ugl eda bl istanje s uneve
svj <.:tlosti na Zem l j i , sa jedne s trane, i gusti crni mrak kosmosa u
tr<.: nutku dok kosmonaut p rolazi kroz pojas atmosfere koji pred
s t av l j a glavni razlog s v j etlosti na Zem l j i . Zbog toga biva 7.bunjen,
da [ j je s li j ep i l i opi njm l jepotom pri zora i n j egovom udes no
u.
R i je nebesa u arapskom jeziku sc odnosi na sv<.: ono to j<.:
i znad; ozn aava svod , odnosno ncb<.:sa sa s v i m svoj i m k a t ov i ma.
K u r'an je, pojanjavaj ui o v u temu, na m nogim mj estima uk azao
da posto j i sedam nebesa. Broj<.:m s<.: n<.: upuuje na mnotvo kao
to neki m i s le, nego s<.: misli na s tvarni bro j :

Pa ih u dva vremenska ra:t".d ohja, kao edam nebesa, stvo

rio, i od red io ta e se u svakom nebu nalaziti. A nebo naj
bl ie sjaj nim zvijezdama smo ukrasilii nad nj i m M i bd ije
mo. To je od redba Sil nog-a i Sveznanoga! (Fussilet 1 . )
Podro b n i j i m pro m i l j anjem o ajetu zakl j u uje S<.: d a s <.: Boi ja
odrt:dba ogleda u broj u sedam. Zatim, U zv i eni Bog j e s va kom
nebu naloio d u nosti i bitnu ulogu kojom <.: b i ti u s l u bi sistema
u kosmos u . T<.:k stom se uka:.uje da j e sve to odredba Boga koji je
u z vien i koji sve zna.
U Kur'anu su spomen u te m n oge rijei koje upu u j u n a ne
besa sa k atovi ma kao to su: nebo

dun-:Ja) ,

(.rema },

zemal j s ko nebo

(semau '

a pod t i m se m i s l i na Zem l j i no nebo i nebesa u S unevom

s i s te m u , na to upuuj u

rijei U zv ienog:

Mi smo nebo najbl ie vama sjajnim zvijezdama okitili i

uvamo g-a od svakog ejtana prkosnoga. (es -Saffat, 6 -7. )
M i smo vama najbl ie nebo sjaj nim zvijezdama ukraili i
ui n i l i da vatra iz njih pog-aa ejtane, za koje smo patnj u
u ognju pripremili. (el-M ulk , 5.)

Zat i m se u J(u r'an u

1 82

p u ta spom i n j u nebesa (scmavat) i

(semava t 'u l- j a) koj i m sc pojanjavaju ovi k a tovi . N a waen j c

nebo (sema') kao od reen i kat u p u u j e s m i sao i kontekst aj e t a,
dok pad a n j e kie (vode) sa neba ukazuje da se m i s l i na prvo n ebo,
a da se voda koncentric i i zn ov a v raa, ime se ukazuje na atmo
s ferske omot ae i nebo u S un evom s i s temu.

U nekim ajctima se

pen i to u k azu je na nebesa kao npr. ri jei

U 7.v i cnog:

On je stvoritej nebesa i Zemlje, i kada neto odl ui , za to

samo relrne: " Budi ! ' - i ono hude. (el - Bekare, 1 1 7. )
O v i m s c ukazuje d a U zv i e n i Bog i m a apso l u tnu mo nad
svim s tvarima na nebes ima:

Allahovo je sve to je na nebes i ma i to je na Zem lj i ! Po

kazivali vi ono to je u d uama vaim i l i to kri l i Al lah e
vas za to pitati; oprosti e onome kome On hoe, a kazni
e onoga koga O n hoe - Allah je kadaF: sve. (el - Bek.u e,
84.)
Ku r'an je na v r l o ekspl i c i tan n a i n pojasnio da i zmet1u ovih
katova pos t oj e i kapi j e, a pr lazak i z jed nog neba u d r ugo odvi
ja sc kroz ove kapije, dok U z v i eni Bog posjed u j e k l j ueve ovih
kapija:

U Njega su kljuevi nebesa i Zemlje, On daje obi lje kom e

hoe, a i uskrauje; On, uisti nu, zna sve. (e- ura, 1. )

O v e kap i j e n i s u k a o nae, n ego su t o pregrade i barijere po
vezane sa gusti nom elek tromagnetskog prostora i d r ugim fak to
rima. Zbog toga se Zem l j i n o nebo, koje pred s t av l j a atmosfera,
moe napustitj samo a ko s vem i rski brod sl i j edi odredene p utanjc
prema ovi m kapijama k ako bi se oslobod io Zem l ji n e sile t ee,
brzinom

( 1 1 ,2

km u sekundi), jer ako bi sc brod zaputio drugi m

pravcem , sruio bi sc. Ovo se odnosi i n a ostala nebesa odnosno

n j i hove k atove.

A s t rono m i , k ako smo pojasnili na poetku, govore o nekouko

nebesa te da se i zme(tu svakog neba nalaze posebne kapije. Ova
nebesa su: Zem l j i n o nebo, nebo S unevog s i s tema, nebo nae
ga l a k s i j e, M l i j enog p u t a, n besa oko l n i h galaksija, nebesa gala
k ti k i h j ata, nebesa na zavretku v i d l j ivog kosmosa . . .
Pogledajmo k ur'anski

pis:

On je za vas sve to postoj i na Zemlj i stvorio, zat i m je

Svoj u volj u prema n ebu usmjerio i kao sedam nebesa ga
ured io; O n sve zna. (el - Bekare, 9 . )
Pa i h u dva v remenska razdoblja, kao sedam nebesa,
stvorio, i odred io ta e se u svakom n ebu n al aziti . A nebo

n<jblie sjaj n i m zvijezdama smo ukras ili i nad nj i m M i

bdijemo. To j e od redba Silnog-a i Sveznaloga. ( Fussilet

l.)
A l l ah je sedam nebesa i isto toliko zemalja stvorio; Nje
govo nareenje na sve se nj ih odnosi, a nek znate da je
Allah kadar sve i da Allah znanjem Svoj i m sve obuhvata!
(et-Talak, I . )

Onaj koj i je sedam nebesa jedna iznad drugih stvorio - t i

u onome to M ilostivi stvara n e v id i nikakva nesklada, pa
ponovo pogledaj vidi l i ikakav nedostatak. (el - Mulk, 3 . )
Zar ne vidite kako j e All ah sedam nebesa, jed no iznad
drugog, stvorio. ( Nuh, 1 5. )
DakJ , Ku r'an je pred u h i trio n a u k u s pom i n j ui neko l i ko neb s k i h
katova (nebesa), k a o i k a p i j e k o j e se nalaze izmeu n j i h :

I nebo e se otvori t i i mnogo kapija imat i . (e n - Nebe' ,

1 9.)

I n teresantno je d a se K u r'an ovdj e

obraa nevjernicima.

koj i m nevjern i c i m a, da l i s u t

nevjern ici iz p lemena Kurej

M e u t i m ,

i A rapi, i l i su to jevre j i i krani?Odgovor je negativan, jer ovi

narodi jcd no s t a no nisu i m a l i nik akvo zanimanje za astronom i j u
i nebeske katove, n i ti s u ih mogli poj m i ti . N go, K u r'an s e ovd je
obraa svakome v remenu, odno no n evjernicima u svakom
dobu. L':apa:. i l i smo d a sc ri j ei L\ms tronga gotovo u pot punosti
poklapaj u sa k u r'an s k i m aj ctom, k ao da sc ajctom a l u d i ralo na
njega3. l a v l j en neka si, 13oc!

Atmosferski slojevi koo u vori nebe so

i Zemljinog zro nog omoto o
N aunici atm s ferski omota (zemal j s ko nebo i l i b l i e nebo)
dijele na neko l i ko s loj eva. Svaki od n j i h je zad u en la t i ti Zeml j u
o d odr t1ene opasnost i : atomskih kos m i k i h estica, raz l i i ti h
rad i j ac i j s k i h zraenja k ao a l fa, gama i beta zraka, ul tral j ubias t i h
zraka i dr. l l i s u , pak, zadueni z a kondenzac i j u vodene pare, pri
emu se for m i ra j u oblaci i l i k i ne padavine.
S uneva

energi j a

sadri

m n oga

rad i jacijska

zraen j a

sm rtonosna po s tvorenja na Zem l j i . K a d a bi t e zrake s tigle

do

Zem l j e, i vot na njoj bi bio u n i ten. U l tra l j u biaste zrake, koj

"' Za opirnije komentare fut uristikih videnja u k u r'anskoj poruci preporuujemo nau
kn jigu El- Ku r'an 1 1 1cn hel el u'lum. Vidjcr emo kako Kur'an aludira primjerima na sva

v n:rnc:na,

a ne samo

na

vjc:rnike i nevjernike u doba silaska Kur'ana .

80
dolaz

sa S u n evim :t. rakama pri l i kom sudara sa oks i genom u

atrnosfe rskom s l o j u prebac uj u ga u j o n s ki sloj koji apso rbuje te

zrake formi raj ui omota oko Z e m l j i n e l opte uvaj ui ivot na
n j o j . Pogledajmo ri j ei U z v i enog:

I to to je nebeski svod osiguran nae je djelo, a o n i se ipak

okreu od zname nja koja su na njemu. (el - Enhja, 3.)

D a k l e, u vanje i vota i k rh kog o:t.onskog omotaa k o j i obav i j a
Zem l j u na k o m e su sc ve desile neke deformac i j e, k o j e vj erovatno
p ri j e t e ovjean stvu kataklizmom. A ko bi se ovaj k rh k i omo ta
pocijcpao, Zemlja bi b i l a i :t. l oena d i rek tnom u tjeca j u svakoj akjh
Sune v i h zraka, a to mora d a bi bio Su d n j i dan.
U zv i enj kae:

I to to je nebeski svod osiguran nae je djelo, a oni se i pak

okreu od znamenja koja su na njemu. (el - En bija, 3.)

I tako mi neba puna kie. (et.-Tar i k, 1 1 . )
Pod nebom s c m i s l i , kako smo ve spom e n u l i , na sve ono
to se nalazi i z nad . U j e :t. i k u ri j e
I m am cr- Razi navodi u svome

sai p rcvodi sc sa svod ili k rov.

Sihahu: e.r-sakjtt li el-bjti - krov za
j

k uu, a m n o i n a j e .mkuj(k rovovi) , dok suktffkod e l - /\ h fea dolazi

na i s ti obl i k kao ruhan. On ita ajet: .wk'!Jrm
s rebra, a mnoi n a je

min fldd -

krovove od

rekif kao kesib.

G l agol

sekafe j e i z grupe glagola koji dolaze na obl i k kascm,

d o k rijei sakf i sekqf upuuj u n a d u i n u pov i j enos t i . Takoder sc
kae er-redulu e.rkaju, pod im se m i s l i da je ov j ek vi sok i pov i j e n .
O d toga s u , prema ri jeima I bn S i k k i ta, krani u arapskom j e z i k u
izveli z a b i s k upa rije

usktif,

j er o n biva poni zan zato to je jedan

od p redvod nika n j i hove vjere.

81

Tabela pojanjava atmosferski omota

i njegove karakteristike no koje j e Kur'an ve ukazao
Zatitni omota koji titi Zemlju o d kosmikih zraka
Oksosfera

i predstavlja magnetsko polje protiv svih moguih

zraenja.
Jonosfera i sizosfera reflektuju duge i srednje radio
talase i neke kratke radio talase koji dolaze sa Zemlje,

Jonosfera

a takoer reflektuju talase koji padaju na Zemljinu

atmosferu.

U njoj se deava veina kinih operacija, ka njoj se vraa

Stratosfera

i ozon 02 i 03.

Ozonski omota

Zatitni oklop od ultra ljubiastih zraka.

Vraanje u jeziku aludira na kiu, povratak neega, ..

Troposfera (8-19 km.), gasovi
0,04%, C02 0,03%, Ar 0,93,

Reflektira ono to dopire do nje od vodene pare.

02 21%, N2 78%

Poj am

JI'

lJ/rt ' nebo, oJ koga je izvedenica

Sl'lllrlll

ed-dmt-:Ja, u

f(u r'an u sc razJjkuje o d po j m a se?Jim)(t/.

Prvi oznabva atmos ferski omota koji obavija Zemlju, a nekada
sc odnosi i na nebo u siJopu Sunevog sistema, Jok rijei (smlrt/ia
nebesa, i (st'lllal'ftl 11(ytt) visoka nebesa ukazu j u na vi e slojeve. I bn
1'-esir u svom TJ.i"im kae:
Rijei Uzvienog: I to to je nebeski svod osiguran nae je
djelo

dakle nad Zemljom, to znai kao Ja j e nad njom kupola.

Uzvicrti kae:
M i smo nebo svojom moi sazdali . (ez-Zari 'at, 47 )
I n e ba i Onoga koj i ga sa7.da. (e- ams,

.5 )

A zato ne pogledaj u nebo iznad sebe? - kako smo ga sa

zdal i i ukrasi l i i kako u nje m u nema nereda! ( Kaf, 6 . )

82

lr:n

tit'ft.r
..

7.nai, sazdati i l i i zgraditi neto kao k upol u, kao to Boij i

Poslanik, a.s, kac:"I slam sc:.: tc:.: mdji na pc:.:t principa."
Dakle, pet potpornih stubova, kao kod atora koj im su ga A rapi
osiguravali da b ude LlLdignu t i osiguran od povijanja.
Uzvieni Bog k a7.e:
A koliko ima znamenja na nahesima i na Zemlji pored
koj i h prolaze, od koj ih o n i glave okreu! O usuf, 1 05 . )
Dak le, ne razmiljaju o onome to je Bog u irinu i visinu stvorio
na n j ima, niti o tome kako je po noi i danu u k rasio nebo zvijezdama
i ostalim nebeskim tijelima, i Suncem koje putuje cijelim svemirom,
danj u i nou, prema svom cilju, a iju odredbu jedino Bog zna, jer
m u je On odredio, pod redivi ga d r ugi ma i odredivi m u putanju.
I to to je nebeski svod osiguran nae je djelo, a oni sc ipak
okreu od znamenja koja su na njemu. (el - E n hija, 3.)
J urtubi u svom te fsiru kae tumaei ovaj ajet da rij ei - nebeski

svod osiguran- znae: osiguran kako ne bi pao n a Zeml ju, na

to

upuuj u i slijc:.: dc:.:e rijei U zvi c:.:nog:

Zar ne vidi da je Allah sve to je na Zemlj i vama podre
dio, pa i lae koje, voljom Njegovo m , more m plove? O n
d ri o n o to je na n e b u da ne bi palo na Ze mlju, osi m ako
O n to dopusti. - Allah je, uist i n u, prema ljud i m a blag i
milostiv. (el - H adi, 65.)
Neki ka7.u da osigurava zvijezde od ej tana. Ferrai kae da su
dokaz tome rijei u Kur'anu:
l uvamo ih od svakog ejtana p rokletog. (el- H idr, 17.)
Neki tumae da je osiguran od obruavanja i deformacija i l i da
ga neko ne bi pri j evarom zaposjeo, a neki ka7.u da je osiguran tako
da ne treba oslonac.

83
\ll'K.I'J

Mudahid smatra da je u7.dignut. Drugi m isle: ostguran od

pol i teizma i razvrata, a rije oni u wjelu ajeta koji glasi "a oni se
ipak okreu" odnosi sc na nevjernike koji se okreu od N j egovih
7.oamcnJa.
M udahid, tumaei ajet, kae da se misli na Sunce i Mjesec,
pove7.Ujui ajet sa nebom, jer se u ajetu misli da je ono nainjeno.
Takoder povezuj ajet j sa drugim ajetima sline tematike, jer Onaj
koji i h je nainio pojasnio je da su politeisti okrenuli pogled od nebesa
i nebeskih znam nja, bo to su dan i no, Sunce, Mjesec i ostala
nebeska tijela, vjetrovi , oblaci i sve ono u m u se gleda Bo:l.ija
mo. A kada bi pogledali i promisliti, shvat i l i bi da svemu ovome ima
moan tvoritelj za koga je nemogue da i ma su upravi telja.
to se tie s l ijedeeg kur'anskog ajeta:
[ svoda uzdignutog! (et-Tur, 5 . )
l b n l<esir u svom Tefsiru navodi: S u fj a n Scvri, u'b , l : bu !\. h ves
prenose o l Semaka, ovaj od Halida ibn 'Ar'are, a ovaj od Alije, r.a.,
da sc pod ajetom l svoda uzdignutog misli na nebo (sema') , a u fjan
kae zato to odmah s l ijedi ajet:
I to to je nebeski s v od osiguran n ae je djelo, a o n i se

ipak okreu od znamenj a koja su na nje m u . (el - Enh ija,

3.)
Ovako misle Mudahid, Ka tade, Es-Seddi, l bn Derir, Ibn Ze j d,
a er- Rcbi ' ibn Enes kae da se pod svodom misli na '1\.r. Dakle, taj
svod je, kako smatraju uenjaci, u s lubi svih s tvorenja i ima svoj u
ciljanu namjeru.
Kurtubi, pak, tumai ovaj ajet rijeima: N ebo je nazvano
svodom, odnosno k rovom, sakj, jer ima ulogu za Zeml j u kao krov
za k uu, a dokaz tome je:
I to to je nebeski svod osiguran, n ae je djel o . ( el - En

hija, 3.)

rr:tM,rf

84
I bn Abbas kae: To je A r i on je dennetski svod.
Ajc.:t iz sure c.:I-Enbi j a koji u ka z u j e na nadnaravnost - I to to je
nebeski svod osiguran nae j e djelo, a oni se ipak okreu od
znamenja koj a su na njemu

moe.: sc.: protumai ti kroz prizmu

savremene astronomije koja smatra da j e atmosferski omota glavni

rnlog ivota n a 7.c.:mlji za sva 7.iva stvorenja, ak i za ona koja se
nalaze na morskim dubinama.
U tom omotau, kada ga suneva svjetlost tokom dana obaspe,
pojavl j uje se isti plavi svod. A ako bi ga U zvieni Bog imad nas otiJo
nio, nebo bi i danju i nou bilo tamno; ne bismo ga mogli vidjeti crven
k astim kad Sunce nlazi ili roze boje tokom j utra kada Sunce izlazi .
Atmosferski omota j e glavn i faktor puhanja vjetrova, konden
zaci j e oblaka i kinih padavina. On takoder prouzrokuje vat ru koja
izbi ja pod uticajem ok sigcna kao sastavnog dementa atmosfc.:rskog
onwtaa.
Z rak predstavlja sredstvo pu tem koga sc prenose glasovni
umovi i valovi koji dopiru do uiju, a ako bi U zv ieni Bog otk lonio
od nas ovaj omota, niko na i tavoj kugli zemalj skoj ne bi mogao
n i ta u ti!
Atmosferski omot a, tokom dana, titi Zeml j u i iva stvoren ja
n a n joj od tetn i h kosmikih zraka koje dolaze od S unca. Dakle,
apsorbuje i h , a posebno k ratke smrtonosne zrake.
TakOL1er, omota tokom noi uva Zem l j u i 7.iva stvoren ja na
njoj kada biva kao pokriva odravajui temperaturu na njoj.
Dak le, on je fak tor koji onemoguava d a toplota nak upljena to
kom dana nestane tokom noi u svem iru, a takoer ne dozvol java da
se toplota tokom dana popne vie nego j e to potrebno ivim biima,
niti ela tokom noi padne vie nego to to odgovara stvorenjima na
Zeml j i .
Strunjaci i z oblasti astronomije s u , pored o v i h vrlo opasnih
djelatnosti koje in1a atmosfera, otkri l i Ja atmosfers ki omota ima
jedno od najbitnij i h zadataka: titi 7.ena l j i n u pov ri n u od pada

85
meteora koj i sc ;..: bog sile tdc privlae i;..: v an svemi ra iJrema Lcm l j i .
O v i met eori s e mrve, tope ili raspada j u u atmosferskom omotau,
odnosno pod utjecajem oksigena prisutnog u atmosferi oksidiraju.
N aunici procjenj uju da dnevno oko m i l ion ovih meteora j u ria
prema planeti Zem l j i .
I<ada bi o v i mctcori pali na Zemlju, usmrtili bi :/.iva stvoren ja, a
ivot na P laneri bi se ugasio.
Drugi ajet gdje U ;..:v i eni Bog kae:
I tako mi n eba pu nog kie (es -sema' zate
(et - Tari k,

c r- red' i ) .4o

1 1 .)

M oemo ga razumjeti s a naunog aspek ta n a sli jedei nai n:

;..: n amo la sc pod nebom (.re111a ) misli na svod, dak le, sve ono to je
iznad nas, dok se pod rijeju (rerlz) pod razumijeva ponovni povratak
neega na svoje s taro ishodite.
Mct eorolo;..: i su ustanovili da troposfera (donji sloj atmosfere
koji dosee do L c m l j i n e povrine) ima funkcij u pov nnnosti, odnosno
i;..: n ova vraa vodenu paru koja se uspinj do nje.
Vii sloj atmosfere j e stratosfera, i ona takoder ima pov rt tnu
funkciju, jer se u njoj odvija veina operacija za kine padav inc. U
njoj sc ozonski gas, usl jed ul tralj ubiast ih zra ka, pretvara u oksigen.
ajvia dva sloja atmosfere su jonosfera i sizosfera, koje
takoder imaju funkciju reAekti vnosti, jer emiti raju i odbi jaju d uge,
sr dnje i kratke radio talase koji dolaze sa pov rine Zemlje. Takoder,
ova dva sloja re f-lek ti raju zrake koje iz svem i ra padaju na at mosferski
omota i iznova ih vraaju u svem i r.
Iznad a t mosferskih omotaa nalazi se okzosfera, a sadri tanke
zrane slojeve koji sc wvu mazosfera i oni su zatitni oklop koji
t i t i Zem l j u i njen omota od kosn1 i k i h radijaciskih zraka koje
dolaze od z v i jezda, a posebno od S unca.
''" Korkut je prnTo ncho p u n o
kondenzacije vodene
dataka, a na\'cdcni

parc i

su u

kie, mcduLim, o\'djc s c m i s l i n a povramo nebo koje, pored

nj enog vran n j a na Zemlju u v id u k i e , i mrt i niz drugih za

t c k t u (op.

prcv.).

86
Ovaj sloj

/,em l j u od
tete

formi ra

crveni h i

a l fa, gama, u l tra

:t.ivim biima na

Zemlje m agnetsko polje koje titi

oko

Zeml j i ,

d r ugih kosmikih zraka

koje

mogu dovesti i do s m r t n o s ti .

Van Allenovi prstenovi

'

Izvor magnetskog polja

E lek t rici te t

jem u oblacima i

atmosferi, izuzev onoga

m Lmjama,

pro i :. vod i

se

koji

je pove:.an

ovom

sa nabo

omotau od joni

ziranja nastalog p utem sune vog zraenja i dinaminosti munjevi tih

oblaka, emu su u:.rok :;, rana strujanja u atmosferskim slojevima, a

koje u osnovi dovodi gravi tacija Sunca i

plimu i

oseku u okeani ma, a

M jeseca,

svakog dana se

to

u biti u t j ee

mijenjaj u.

Ovo joni :.iranje kao ele k trop ro v odnik u atmosferi

p ov r i ne Zemlje je neznatno, a sa

iznad

nalazi

bli ske

veom visinom i ono se p ove av a

dok sc u razliitim vremenskim interva] jma tokom dana

.Jonosfera se

na

izmeu 40-400

k m i znad

m ijen j a .

p ovr i ne

Zeml j e

i for m i ra zranu k o r u k o j a i m a ulogu odlinog e l ek t rop rov odn ik a

tako da refl e k ti ra

radi o

val ove prema Zeml j i dok elektrom a-,rnet-

ske zrake, koje dolaze izvan svemira, apsorb i ra onemoguavaj ui

im d't prod r u k a Zem l j i .
S l i j edei ajet vrlo je tijesno povezan s a ovom naom temom :

Tako M i neba pu nog zvjezdan ih puteva. (ez-Zarijat, 7 . )

R i je

bu/mk (zvjezdani putevi)

oznaava puteve i l i st aze

v rlo precizno stv renc. N j i h su u novi je vrijeme o t k r i l i naunici

u don j i m slojevima at mosfere. Ozna i l i su ih kao i z l azne pravce
i ustanov i l i im funkci j u oja sc ogleda u pra n j en j u a t mosfe re
od j o n i z i ra n i h gasova koj i u n j u prodiru sa povrine Zem l j e, od
v ulkanskih erupcija, paljenje o tpada, o tpa l a iz m o t ra i tvornjca.
Ovaj o tpad i gasov

vj etar nosi ka n a j v i em sloju atmos fe re, t o

pot v n.t u j u i ri j ei U zv i enog Boga:

Tako m i onih koji se jedan za d rugi m uvis a Jj u . (el

M urse lat, 1 . )
U z v i eru se u o v i m ajetima k u n c v j etrov i m a koji s

uzdiu i

nose ove te tne m a te ri j e. K ada bi U z v i ill Bog u ki n u o fu n kc i j u

ov ih put eva, o s t a l i bi ovi zagu l j i v i gasovi i o tpad ne mat ri j e u
tropos feri odmah i zna l povrine Zem l j

od koj i h bi sc stvorenja

na Planeti pogui la.

Dakle, ajet :

I to to je nebeski svod osiguran nae je djelo, a o n i se

ipak okreu od znamenja koja su n a njemu.

U p u u j e da j e doista n a e zemal j sko nebo (atmosfera) osigu
ran svod .
Zem l j i n a atmosfera u poreenj u sa d r ugim nebeskim tijcljma
se od l i k uje veli kom koncentracijom oks igena. Pozna t o j e da, ak
se oksigen nakupljcn u s trato5feri

(1 5- 1 OO

km) povea, takoder

e se kon centraci j a ozona 03 postepeno poveavati tako da je u

mogunm t i t i t iti Zem l j u od te tn i h u l tralj ubiastih zraka.

89

MJ ESEC
OTK RIVANJE MJ ESECA U FAZ AMA

Rije M j c:scc

( 1 -kamc:r) spomc:nu t a je u (( u r'nnu pe t p u ta,

dok je dvac i es t puta spomenu t a sa veznikom (vd kamer) kada se

spominje :t.ajedno sa S u ncem ili na kon Bo/.ijc zaklet -ve. Svaki pu t
ova rije upotrijebljena je: sa odrcdc:nim lanom (el) , to upu uje
na vanost, c:ksplici tnost i namjeru :t.naenja ..
Takoder je: spomc:nut

m/ar/ mjesec (el-ebille), to je m noi na od (bi

la0, a upuuje: na v rijeme: njegovog pojavljivanja, poloaj i zala:.ak.

Poznato je da je Mjese

i m ao vrlo veliku vanost tokom ko

pnenog i morskog p u t ovanja drc:vnih naro l a , a t akodc:r ima u tjc:caj

na plimu i oscku mora, to sc od raavalo i na koristi s t a novnit va
na Zemlji. N a braj a nje njegovih di rekt nih i i ndirekt nih vanosti bi
sc ocl uilo, a n kamoli e l a govorimo o njegovom lijepom obliku i
u tjecaju knji je ostavio n a civili :t.:1cijc u svakom dobu .
1\fjcs e je bio prvo svemirsko tijelo o kojem je ovjek razmi
ljao d a ga zaposjedne, to se u ovom n a: em sav remenom dobu ,
desilo.

90
U Kur'anu sc ukazuje, a to je sada v rl o j asno, da se M j esec
moe otkri ti u razliiti m fazama. l ada j e otkriven M jesec, svemir
ski brodovi u prvoj fazi nisu prelazil i gran icu Zemlj i ne gravitacione
sile. Medutim, tokom tri faze, kada je n a kon prve odaslana druga, a
zatim i t ea raketa koja je nosila s vemirski brod, nailazilo se na sve
tee i tee prepreke. Pogledajmo ta l ura'an o tome kae:

l kunem se rumenilom vee rnj i m , i no i , i oni m to ona

tam o m obavije, i Mjesecom pun i m , - vi. ete sigurno na
sve tee i tee pril ike nai l azi ti ! (el - l ni kak, a 6 - 1 9 . )
U ajetu glagol ilttmka (biti pun) upuuje na zna enje upotp1fnilo
.re,

odnosno 11 cjjelo.rti se pq}cl1lilo. Vjerovatno u formal nom smislu zna

i da su se t aj ne pojasnilc i upotpunile zato to je poslije toga upo

trijebljeno -

vi ete sigurno na sve tee i tee prilike nailaziti!

Da se glagolom

itte.reka (biti pun) htjelo u kazati da je M j esec

pos tao p u n , onda bi bilo vrlo teko prot uma i t i nas tavak

tabeka

an tabek (tee i tee prilike).

M j esec je prv

nebesko tijelo koje j e ovj k ot k rio i do kojeg

j e d ao, a t o je u pravo povezano sa o v i m ku r'an k i m ajetom.

ajetu j e upotri j eb l j e n prijed log ('an) , koji sc upo t rebljava za

prclacn j c odnosno prekoraivanjc, a ne

'ala (na) , tc je tun1aen je

da ovaj ajet ukazuje na t ri faze s vem i rs k i h letjel ica, jeziki gledane ,

n e u t emeljeno. D e tal j n a poja n j e n j a koja se odnose na zak letvu

nmmulom 1Jeerryim, nonim oblikovclf!jem Mjtm:cct

i vezivan je toga sa

osvaj anjem svemira koje se deava u n ae doba, dali su s t runjaci

i z oblasti a s tronomije i nadnarav nosti K u r'ana.
K u r'an je tak der poj as n i o vanost M jeseca, planeta i zvi je
zda, kao to j e u k azao n a razli k u i zmel1u z v i jezde, M j eseca koji je,
u , tvari,

planeL ica i planeta koje su sate l i t i z v i j ezdama i koji apsor

b i raju svoje svjetlo i z svjetl osti z v i j ezda.

D a k le, K u r'an je prvi koji j e u kazao na razl i k u izmedu svjet l a
(nur) i s v j d os ti i l i sjaja (d av ' - l i j a) . O v o je nauka otkri l a t e k u
nOVl J C Vtl J eme.

Pitaj u te o m J aac ima. Rec i : " O n i su ljudi m a owake o

v remenu i za hadil uk . N e iskazuje se esti tost u tome da
sa stranje strane u kue ulazite, n ego je estitost u tom e
da s e Allaha boj i te, d a biste postigl i o no to 7.cl ite. (el
Bekare, 1 89 . )
O n je Su nce i zvo rom s":ietlosti ( d ijae n ) ui n io, a Mjesec
sjaj n i m ( nu re n ) i poloaje mu od redio da b iste znal i b roj
god i na i rau n a nje . - All ah je to m udro stvo rio. - O n po
tan ko izlae dokal.e lj udima koj i razum ij u. (J u n us, 5 . )
I kad nastup i no, O n ugieda zvije7.du i ree: "Ovo je Go

spodar moj ! " A poto zae, ree : " N e vol i m one koj i za
laze! "
I kad ugleda Mjesec kako izla:1. i , ree:"Ovo je Gospodar
moj ! " A poto zae, on rcc: "Ako me Gospodar moj na
pravi put ne uput i , b i u s igurno jedan od oni h koji su za
lutal i . "

92
A kad ugl eda Sunce kako se raa, on uzviknu: "Ovo je
Gospodar m oj , ovo je n ajvee! " - A poto zae, o n ree:
" Narode m oj , ja nemam n ita s t.i m l.o vi Njemu druge
rav n i m smatrate! (el - En'a m, 76-78.)

93

SUNCE
v

N A S A Z V I J E Z D A M AJ K A
Ri je Sunce (c-cms) sponH.:nuta j

u 1'-. u r'anu dvad set p u ta

zajedno sa osta l i m nebe s k i m tijelima: M j esecom, Zem l j om i zvi

jezdama. Ova rije . a vezni kom (vc-cms) je devet p u ta spome
n u t a kao zakletva ili v m
: i kom vezana za neku d r ugu ri je.
U svakom ajet u u kur'an u koji se odnosi na S u nce primjeuje
sc n j egova ogr mna vanos t .

k n j igama i z ove edicije ( K n j iga

medicine i K n j iga farmacije) , kojoj pri pada i ova, dotai

'erno

sc

razl ii t i h aspe kata vanosti S unca, a odnose sc na med i c i n u i li j e

enje, na i o j

l u r'an ve uk azao.

Spomenuli , mo da je K ur'an prvi n aprav io raz l i k u i zmedu

svj t l osti , i j e je ishodit

S u nce, i sjaja, koje dolazi od M j eseca.

Ve smo spomen u l i razl i k u koju Kur'an n avodi i zmed u zvij e

zde, plane t e i plancticc. Takmter, K u r'an je e k spl ici tno u kazao da
sc S u n ce okree u svojoj posebnoj o rb i t i i da e doiv jeti kraj :

J S unce se kree do svoje odreene granice, to je od rcd ba

S i l nog-a i Sveznaj ueg. 1 Mjesecu smo od redi l i poloaj ; i

on se uvijek ponovo kree kao stari savijen i pal m i n prut.

N it' Sunce moe Mjesec dostii nit' no dan p restii , svi

oni u svemiru plove. (Ja-sin , 38 -4 o . )
Povezano t S u nca i Zemlje emo objasn i ti u K n j i z i o Ze
m l j i , dok emo kraj Sunca p red s t av i t i u posljednjoj k n j i z i (Ahiru
zeman- Smak svijeta) , koja j e takoer u skl o p u ove edicije, i to u
okviru teme o kosmibm prcd znacima S u d n j eg dana.

1\orono

Suneva

PiCga

Sune\1

bljCS.1k

P O LOAJ ZVIJEZDA
Svi pri zori v i d l j i v i zhog sjaja i s v j e t l a na z v i j ezdama i pl aneta
ma o d v i j aj u se brzinom s v j etlosti i za n j i h j e neoph odno v ri jeme.
Svjetlosti Sunca, koje je nama najblia zvijezda, treba oko osam
m i n u t a da stigne d o nas. 4 1 Dakle, kada gledamo Sunce pomou
'11

Sunce je utonarandasta zvijezcla spektra tipa C2V, i jedna j e ot! p re ko 1 00 m il i jard i

zv i je z da u galaks i j i M l ij e n i put . 1-- :nergiju proizvodi n u k learnom fuzijom i po t rebn o mu

je 200 m i liona godi n a da zavri orbit u oko cen t ra galaksije:. U p ore de n j u sa ostalim zvijLOZ

l am a, Sunce j e prosjene veliine. N eke pa t ul j a ste zvezde, kao Sirius B i Wolf 159, samo

su dj cl. i njego ve veliine, dok gigant s k e zv i j ezde, kao Delta Orions. mogu biti 1 0 50 puta

vee. , upergigantska zve7.da i\ nt1res ima p re ni k 300 puta vei orl p re(: n i ka naeg Sunca,

a nckLO druge z v ijezde s u jo vee. U poredcnju sa Zemlj o m i d r ugim planetama, Sunce je

ogromno. S a prenikom orl '1 .392.000 k m , n j egova i ri n a jednaka je irini

d a n i h ivi om jedna do druge. www.astronomija.cum (op. prev.).

l 09 /.em l j i porc

95
posebne sprave, kako b i s mo i zbjegli s l j epilo, mi u s tvari v i d i mo
prolost staru osam m i n u ta. Ovako je i sa ostalim n ebes k i m tije
l i ma, od koj i h nekima trebaj u m i l ioni goJ i n a da nj ihova svjetlost
dospije do nas.

to

znai d a m i , u s tvari, n e vidimo zvij zdc ve

Najpoznatiji otvoreni
skup zvijezda Plejade
(M45)

U z v i eni 1 3og u savrenoj K n j i z i v j enih naclnaravnosti k ae:

T kunem se asom kad se zvijezde gube, a to je, da z nate,

zakletva vel i ka. (el- Vaki 'a, 75 -76 . )

O v i m ajctom s

tve

potvrd u j e ogromna vanost Boan s k

zaklc

zvi jczclama. Slavljcn neka si, 13oe, i T bi hvala na b l agoda ti

i l ama!

96

C R N E RUPE
O t k rivanje c rn i h rupa j e pred sta v l j al o vel i k u pre k ret nicu u
astrono m i j i . N a poetk u k n j ige pojas n i l i smo faze for m i ranja zvi
jezda i n j i h ovog i vota, zat i m kako se zvi jezde giga nti preohraa
vaju u ovako strane rupe.
Crne rupe s line su zranom ili vodenom v rtlot-.,ru koji guta sve

to mu se nade na putu. One su ncvjerovatne gustoe, tako la ni

svjet l ost ne moe k roz n j i h p roc:brati . Najnovije teorije ukaz u j u da
su crne rupe u nepreglednom kosmosu zvijezde v rl o vel i ke gusto
e, tako da priv l ae ak i svjet l ost, to sl ii bezdan u u kosrnosu.
I s t ina je da s u ove z v i j ezde vrlo bljetave u kosmosu, a

to

je

u j edno i raz log ela se pomou t el es kopa vid n j i h ove upljine u c r

noj boj i . Ta koder, tu su neu t r ru koj i s u u mogunos t i za nekol i ko
sekundi osvij t j j ti Zem l j u i u potpunosti je pocijepati . Kosmos i h
j e J re pun, tako e l a ak i m i p l i vamo u n e u r ro n i m a k o j i su u stan j u ,
k a k o j e u nov i j e vrijeme utvrdeno, d a probi j u olovnu bari jeru od
osamnaest mi l iona svj e t l o s n i h god i n a.
Ove zvi jezd nazvane su rupama, jer doista posjed uju rupe koje
gutaju sva mrt va nebeska tijel a , odnosno m rtve zvij ezde koje im se
pojave na putu. Zato pred s t avljaju grobnic

mrtvim zvi jezdama i

p u t u j u po kosmosu kako bi osvijetlile njegove sast avne d i j elove.

Ku r'an je jo pri j

v i e od etrnaest s t o l jea u kazao na ove

z v i j ezde jakog b l j etavila. A rapi su ih s pravom opisivali kao zv i j e

zde sa i z raz i to jakom svj etlou i l i , ak, ela u to s v i j e t l ei metcori
koji se spomi n j u u d r ugom ajetu. Zato to su ove zvij ezde vrlo
ja kog b l j et avila, n j ih ov crne rupe otkrivene s u tek u novije doba

20. stol jea.

U z v i eni Bog se kune n j ima, jer one predstav l j a j u uzvi enost
s t varan ja, a Rog sc kune samo o n i m to predstav l j a veliinu u
jegovom s t vara n j u .
Ekspl i c i tno s e u k a z u j e ela j e t o z v i j ezda, da j e jakog b l j etav i l a
k o j a p u t u j e . P reovl adava m i l j e n j e d a j e n amjera Boije zakletve
uka i'.aci na sr vorenja koj a pobudu j u jezivost. 13og zna najbolje.

97
Pogledajmo i raz m i s l i m o kako K ur'an, prije v i e od 1 400 go
dina nego t o se desilo njeno otkrivan j e, na jasan nain donosi
Bo i j u zakletvu ovom v rs t om Y. v i j eda:
Tako mi n e ba i Dan ice !

A ma l i ti ta j e Da n ica?
Zvijezda bl istava ! - (et - Ta rik,

t - 3. )

Slavnjen neka s i , Boe, nema Boga osim Tebe, Ti si uzv i en i

j e d i n i po. jeduje mo i sn agu !
O ovi m stvoren j i m a koja pobucluju jczivost, ponovo emo go
vor i ti u posljednjoj k n j i z i i z ove ed icije gd je emo pojasn i tj n j i hov u
ulogu u kraju kosmosa i onoga t o sc odnosi na Smak svijeta.
Ove z v i j ezde, kako smo SJ omen u l i , i m a j u i z raz i t u gu stinu, a
naun i c i procjen j u j u da m al a kaiica aja od ove materi je prema
uje tc7.i n u /,e m l j e nekoliko p u t a .
Bo i j i Pos lan i k , s.a.v.s., je spomenuo za el jezne stubove koji
su spon1en u t i u l( ur'an u : ako b i jedna n j i hova t r unica b i l a sp u
tana na Zem l j u , ne bi j e zaj dno mogl i po n i j e ti l j ud i i d i r u .

POMRAENJ E PlAN ETA

U zv i eni B og u suri e t -Te k v i r kae:
I kunem se zvijezda m a - koj e sc skrivaj u , koj e se kreu i
iz v i d a gube, i noi kad o n a veo d i e, i zorom kada d ie .

(cl Tckv i r, 1 5 - 1 8 . )

98

lwWh

Rije e/-hunnes (zvijezde koje sc skrivaj u , kako je prevedeno)

oznaavaj u planete koje, zbog u tj ecaj a dnevnog s v j etla na n j i h , pri
zalasku ne taj u , a clevaril- kunne.r koje e k reu s u planete koje po
svojoj putan j i k rue oko S unca. Zatim se I u r'an na ovu velik u
zakletv u nadovezuje d r ugom: k une e s a noi k ada s c uzdie sa
Zem l j e, nakon ega dolazi zora pruajui oduak svo j i m svjetlom
nakon gu s t e none tame.
Pogledajmo s t i l s k u usporedbu, sa jedne strane, i pr ciznu ko
s m i k u i n j e ni c u , sa d r uge strane. Da l i najemi nentni j i as tronom
i l i astronaut moe na bol j i n a i n opisati k retanje p l a neta oko

un

ca, koje dovodi do formi ranj a eti ri god i n j a doba, i l i obrtan j e

o k o s v o j e ose, koj e dovodi do s m j en e d a n a i n i ? !
Ta n i je, da l i j e mogao ov j e k u dav n i m v remenima pruiti
ovako p recizne i n formacije do koj i h smo doli u dananje vrij e
me? Odgovor je na vama!

SJ ENA (HLAD)
Sada emo ubrati d rugi c v i j e t i z ove v rlo b i tne nauk

kojeg je

K u r'an p ri loio govorei o sjeni i sv jetlosti, mada ova nauka, uz

pa n j u ko j u joj j e posvetio K ur'an, zah ti jeva tomove k n j iga da sc
predstavi .
Er- Ra z i je bio prvi !\.rap, mLts l i m a n , koji j e govorio da je Ze
m l j a ok r ugla, a p ri j e n j ega j e to sm atrao C rk Ar tarkos. Meutim,
K ur'an j e poj m m dcha, to z nai val j k ast, ukazao d a je Zem l j a
e l i psastog, a ne potpuno loptas tog obl i ka.
Uzv i e ni 13og j e u v i e ajeta u Svojoj K n j i zi u kazao na sjenu.
Ti ajeti i maj u nauna znaenja k a ko bismo raz m i sl i l i o n j i ma p ro
d irui u n j i hov smi sao i d o kaze Bo i j e moi u ovom velianst ve
nom kosmos u .
U te fs i rs k i m k n j igama se navodi da j e sjena (zi! tmi na zore

sve do i .
: daska Su nca, a l i ope znae n j e ove rijei obuhvata obri

ili sjenu koja pr izlazi od osobe ili s tvari u smjeru padanja sune
vih zraka.
U

ajetima s ure ei-Purkan se kae:

Zar n e vidi kako Gospodar tvoj sje n u rasprost i re - a da

hoe, ostavio bi je da miruje- , i kako smo u red il i da na
nj u Su nce utie, a poslije je malo po malo Sebi p rivla i
mo. (el - Furkan, 45 -4 6 . )

A jeti vrlo jasno odslikavaju da se Zemlja okree oko sebe i da

ostale planete u Sunevom s i s temu ni s u statine, odnosno u sjeni,
ve se sve okreu oko svoje ose i oko Sunca kao i Zemlja.
Na Merkuru je godina k raa od dana, jer kada sc planeta okre
e oko sebe istom brzinom kojom sc okree oko Sunca, onda
suneva svjetlost dotie samo jed n u njenu stranu.
Duina sjene se razl i k uj e zavisno od ugla padanja suneve
svjetlosti, tako, ako suneve zrake padaj u verti kalno na glavu,
onda e sjena obavij ati tijelo i nee sc pojaviti n i ka k va sj nka
izvan njega. To sc moe j asno vidj eti na ekvatoru 2 1 . marta i 22.
septembra u podne kada j e Sunce u zeni tu iznad ovjekove glave
tako da sc ne pojavljuje n i kakva sjenka. U naunoj terminologiji
se kae da je sjenka obu j m ila osobu .
Medutim, ako s c osoba nalazi na bilo k joj drugoj paraleli daleko
od ekvatorijalnog poloaja SLU1ca, onda e se podnevna sjena p javiti
djelomino, odnosno njen vrh, i to je naj kraa sjena toga elana.
nauci se no koja je obav i la jednu stranu Zemlj ine pol ulo
pte matra sjenom s obzirom na to ela j e daleko na drugoj strani
druga polovina Planere okren uta prema Suncu.
Pogledajmo t a Uzvieni Bog u Kur'anu kae:
Zar ne vidi kako Gospodar tvoj sje n u rasp rost j re - a da
hoe, ostavio bi je da m iruje - , i kako smo u red i l i da n a
nju Sunce utie,a poslije je malo p o malo Sebi privlai
mo. (el - Furkan , 45 -46 . )

1 00
Ovaj ajet nas poziva da spo:mamo savrcn s ro 1:3o;.i j i h zdanja,
jer sjenu j e Uzvieni s razlogom stvorio i pro t egao, a da j e htio
druga i j e, uinio bi j e stati nom, neprom j e n l j i vom i stalnom kao
to je na n ek j m p l anetarna Su nevog sistema.
Planeta Merkur je najbJi;.a

uncu tako da m u j e okrenuta

samo jednom s r ranom, to znai da je na njoj v j ei t i dan, sa jedne

s trane i vje i t a no, na d r ugoj stra n i . Dakle, no j e na njoj stalna i
kon s t a n t na, ka ko je savremena nauka utvrd i l a da bi nam pojasnila
n ke pretpos tav ke vezane za s j n u .
S j e n a ima v i e v rs ta. S j e n a d rveta se smatra n a j l jcpom sje
nom. Drvo sa l i s na t i m granama i ma fu n k c i j u s t.a t j nog f i ltera
s un ve toplote tako da j e n j gova sjena ugo Ino h Jadovita. ( )
tome je l zvieni uk azao u Ku r'anu :

A o n e koj i vje ruj u i i ne dobra djela uvee m o , sibru rno,

u M.e n n etske bae, kroz koje e rije ke tei ; u nj i ma e
vj eno i zauvijek ostat i , a

u nj i ma e iste :t.e ne i mati, i u

debelu h ladov i n u emo i h uvesti . (e n - N isa , 57. )

Dakle, d uboka, obi l na, ugod na i pri jatn a sjena.
S l i j edei hadis B i j eg Pos l a n i k a ukawje na to:
"U Dennctu sc nalazi d rvo iju sjenu (h ladov i n u) jaha n ce

moi prei i d ui s t o t i n u god i na. To j e d rvo v j enosti ( H u l d) !"

Posto j i , t ako(ter,

jena b i j e l i h oblaka , koji ometa j u su neve

zrake da prod ru na r v rim1 Zeml j e, t o znai da oblaci imaju

ulogu bijelog su ncobrana, s t om raz l i ko m ela sc ono to j

ov jek

nap ravio ne od l i k u j e apsorb i ranjcm sunev i h zraka, d o k ono to

je U zv i e n i Rog napravio kao oblake i rna sposobnost apsorbira
n j a sune v i h zraka, tako ela do ov j e ka dopire onol i ko s v j e t l o s t i i
toplote kol i ko m u je potrebnu.
U zv i eni Rog je u kazao na bijele oblake u Kur'anu:
I M i s m o va m od oblaka h l adov i n u n ai n i l i . ( e l - Bekar< ,

57 )

101
l M i smo i m od obl aka hlad prav i l i . (e i - A'raf, 1 6o . )
O b i j el i m l j etnim oblaci ma koje U z v i eni al j e kao ' vo j u m i

lost l j u d i ma n eophodno j e dobro raz m i s l i ti zbog ega i h j e U zv i

eni s tvorio: nekima da olaka h l adovi nom b i j e l i h oblaka, dok
d r uge ostavlja u ubi tan oj v re l i n i .
S v i znaj u da posto j i t oplot n i udar S u n ca, koji u b i j a l j ude i
ivotinje, i pal i u m e te uni tava zasade na pol j i ma. Tada tempe
ratura prelazi SO s tepeni C. Nasuprot tome je udar kao produ k t
sjene koji dolazi o d sjene zgrada i l i h i J o kojeg v j e t akog objek t a
koj i n e mo

p r u i ti za t i t u. S toga n e k i l j ud i u m i r u o d topl o tnog

udara tzv. v j c t ake sj ene i a ko je manj g s tepena toplot e, i s to kao

to u m i r u od s u nevog t oplotnog ud ara.
M ed u ti m , b i j e l i oblaci, koji imaj u fun k c i j u pruanja h l ada, su,
ustvari, ljetni oblaci poznati po t o m e to ne k i e ve apsorb i ra j u
j dan d i o s u nevih z raka d o k prod i r u k roz n j ega i 1 roizvode h l ad
koj i je U zvi eni J3og znalaki postav i o da sc n j i m e kori ste s tvore
nja na Ze m l j i .
Preko n e k i h ajeta k o j i govore o kosmosu prclazimo a da ne
razmil jamo o n j i m a, iako se odnose na s j e n u . Tako npr. pom ra
enje M j eseca nastaje kada s j e n a Zem l j e zakloni M j esec. U nauci

s pomraenje M j eseca obrazlae kao poj ava koja nastupa onda

kada se cen t ri S u n ca, Zem l j e i M j e sec a nadu na i s toj rav n i , to do
vod i do sjene na Zem l j i i potpunog pomracn j a u pod r u j u koje
je zah vaeno ov i m z a k l i n j a n j e m .

1 02

POMR I N A MJESECA
Promatranje pomrine Mjeseca omoguuje odreivanje omjera polu mjera Mjeseca i polumjera Zemljine sjene
na Mjesecu. Usporeujui zakrivljenosti rubova, vidi se da je Mjesec barem dvostruko manji. Vea preciznost
moe se dobiti ako promjer sjene mjerimo neizravno, mjerei vrijeme koje Mjesec provodi u njoj.

Dokaz da je Zem l j a okrugla za A rape je predstavljala pojava po

m ra e n ja M j e s e c a j e r
,

je sjena padala na povrinu M jeseca na odre

den nain, jer da je 7e m lj a i m a l a bi lo k oj i drugi geo m et ri j s k i obli k

osim o krugl og n e b i dolo d o u kr ta n ja sa povrin om M jeseca na
,

p ra vo l i nij s k i nai n .

Pomraenje S u nc a s e deava kada sjen a M j eseca padne na pla

netu Zeml j u, a to se j asno odraava na pom raenje Sunca. Pred
Sunevom ploom sc n a l a z i prepreka koja onemoguava sune
vim zrakama da dospij u do Ze m l j e i t o u podruj u ija povrina
ne premauje 200 kvadratnih mi lj a. Dakle, sjena M jeseca pada na
pov ri n u Zemlje, to dovodi do potpune tmine nad nebom toga
podruja, kada pri zor, be7. obzi ra to j e dan, i zgleda k ao no, a
rnoc , e v i djeti i svjetlost zvijezda.

1 03

Puta nj a t ota l i teta

po povr-ini Ze m Ije

Mjesec

S u nce
l o111dina Stmra: s gi/Jm!)e111 Mjneca ,illa .ff i f!)CJ!,OI'a ljflla.

Dakle, sjena Zemlje dovodi do pomraenja M j seca, dok

Mjeseeva ploa stvara sjenu na Zem l j i .

vc

dvij poja e se dea

vaju svake god ine, a pogledajmo B ije dokaze o kosm su:

. . . Od onoga to je stvorio - Al lah vam hlad (sjenu) daje . . .
(cn - N ahl, 8 a . )

Pomrina Sunca
Zemlja

- - ---- - -

Mjesec

__ _ _ ___ _

Sunce
7.---...

--. -

Ze .
-.
.

:.: _ _ _ _ ___ _ _
. .
. .
.

)
. -- . ..

l .
-.t

- - -

Pomrina Mjeseca
.

. .. . . . 1
Sjena Polusjena

1 04

Prstenasta pomrina u
pet slika

O d rcd ivanje sj ne se upotrebl j avalo za vremensko ra u n a nje.

o ri j a S u n evog s a h ata u b i t i se ogledala u d u i n i sjene tapa

u tvrdena u cent r u d r vene pl oe. D u i n a dana sc odreiva l a u po

d nevsko v ri j eme tako t o je d uina t apa p redstav l j al a mjeru za
odredeno vrijeme. ( ) v i dno da je vremen s ko o c l rediva n j e pomo
'u S u n evog sah ata b i l o pri b l i n a m j era i raz l i kovalo sc zav isno
od zocl i j a k a l nog poloaja S u nca.
Na osnovu n j egovog polo a j a u sazvijedu za] oi n j alo je
od redeno god i n j e doba: p ro l j e, l j e to, jesen i z i m a . Ovo sc
odnosi n a s j evernu polov i n u Zem l j e, dnk sc poeta k ova etiri
god i n j a cloba razl i k uj

na j u noj Zem l j i no j po l u l op t i .

f( re t a n j cm s j e n e moe s c o d r d i t i pod nevsko vrijeme u ko

jem je ova s j e n a n a j k raa u t o k u d a n a . l k i nd i j sko vrijeme sc u tv r
d u j e tako to sc pod n v s koj s j e n i dod a j e p o t p u n a s j ena koja t reba
b i t i , d o k se a k a m s k o v r i j e m e u tv rd u j e s a p o t p u n i m n es ta n kom
sjene, a t i me i S u neve ploe.
Ne postoji u svakoj s j e n i m i r, odnosno o d m or, jer neke su
u zn e m i ravaj ue, kako se u ka z u j e u K u r'a n u :

lOS

T d He p rema d i m u u tri plama razdvojenom , koji hlada

nee davati i koj i od p lamena nee zaklanjati l (cl - M m
selat, 3 o <h . )
M u fcsiri pojanjavaju da sj ena elima od pl amena ne

davati

sjenu n i ti e zaklanjat i od plamena, jer plamen, kada sc penje, sa

n j i m se kov i t l a i d i m , t ako d a e zbog svoje s i l i n e i snage b i ti raz
dvojen na tri plama. Ovaj a j e t nam u ka z u j e da d i m k o j i proi zlazi

i z pl a me n a ima u l ogu s j ene, ali je p u n o trova i vrui ne.

Molimo U z v i en og Boga d a nam sc smi l u j e i otkloni nam
kaznu na Dan kada d r ugog h l ada nee b i t i i d a nas za t i ti Svojom
m i l ou.

Diemo r uke i s k ru e no te molimo, o, Ti , M i lostivi , Sami losni,

da ugasi vatre r u i l a k i h ratova medu l j ud i m a koji u n i tavaju v i e
dobra nego zla i da podigne zastavu i slama na svakome m j cstu .42

" ll. naunih radova prof. dr. Men sura H asbunebi jja.

METEOR l ,
KOMET E l ASTERO I D I
ile i

tereti

koje nalazimo katcgorisane u K u r'anu pr dstavlja

ju ogromnu s i l u koju pro u z roku j u

meteori,

komete i astcrcoid i .

I mi smo nastojal i da nebo dotaknemo i utvrdili smo

da je mo n i h uvara i zvijezda puno; i sjedil i smo okolo

njega po husijama da bismo to uli , ali e onaj , ko sada

p rislukuje, na zvijezdu padalicu koja v reba naii. (el
Di n n , 8 - 9 . )
A onoga koji kradom p risl ukuje stie svjetl ica vidljiva!
(el - H idr, 1 8 .)
A onoga koji to ugrabi -stigne svjetl i ca blistava! (es-Saf
fat, 1 o . )

1 08
Meteori4' su svijetJei okrajci sastavljeni od vruega gasa, odnosno
krholinc krutog tijela k >ji sc d robe usljed toplotnog tre nja sa atmo
s ferskim sloj em Zemlje. Ova pojava se deava na udaljenosli 50- 100
k m izvan vanjskih slojeva atmosfere, a tijelo prije nego se raskomada
na:.iva sc asteroid. Kamene krhotine meteora naziva j u

s<.:

meteorili.

Na osnovu sastava njihove mat<.:rij c meteoriti se dijck na tri osnovne

grupe: elj ezni , kameni i kamcnoeljezni.
K reu s br:.i n om 30-40 k m u sekundi pro u z ro k uj ui ogro
m n o trenje i v e l i k u toplotu koja se mje ri h i l j a d a m a

lvinovih

step ni, to dovod i do sagorij evanja n j i h ove materije, odnosno

..

lljenog USIJanJa.

Na slici je prikazan
pad svijetleeg
meteora na Zemlju

" Zvijczdc padali e, ustvari, predstavljaju nebeske pojave koje sc deavaju u Zcn dj inoj
aUtlUsfcri prilikom prolaska estica kosmikc mau.:rijc kroz nju. Pojava s vj ctlog rraga se

zove meteor (od grkog meteoron, I

odredene veliine i sast ava, koja s

znai"zrana pojava"). U bczranom prostoru Lijt:la

ne mogu vidjeti oprikim putem jer s u suvie mala i

koja kr ue oko Sunca, nnivaju sc mctcoroidi. Onog tre n u t ka kada, kreui sc oku Su nca,
Zem lja pn.:sijdc putanju mctcoroida, on ulazi u Zemljinu atmosferu, sagorijeva i pri tome
c mi t u j

svjetlo t koju rni vidi mo, a pojavu nazivamo - meteor. Ako je rneteornidno Lijdo

b i lo veliko

u:

ako n i je u potpunosrj sagorjelo u Zemljinoj atmosferi, ono pada na /.crn

Iju ostav l jajui na njoj oiljak u vidu kratera odredene veliine. ' l i > Lijt:lo koje padne na

povri n u Zcmljc st: naziva meteori t . Godinje na nau plane t u padne oko 20 000 tona
mctcorskog materijala, ali najveim d i jelom u vidu f in e prine koja sc n <.: vidi golim okom.
N ajvei do sada otkriveni meteorit nalazi s<.: u Namibiji ncdakko od mjesta G r u l fontcjna
(G romfontein). Meteorit j.: dobio na?.iv Hobo po farmi H o l o n a kojoj I d i zariven jedan
metar u zem l j u . l l oho je otkriven 1 920. ).(Odine, tezak je oku 60 tona, a d i menzije s u mu 295

21)4 cm (ima oblik nepravilnog cl vorougla). \VWW.gcoci Li.:s.com (op.prev.).

1 09
Asteroidi i l i planetoidi44 (male planctice) s u mala kamena
tijela koja krue oko Sunca. Veina i h se nalazi u kamenom po
jasu naeg S unevog s i s te ma i :lmeu M arsa i J u pi tera. Prvi i h j e
otkrio uenjak Dj uzcpe P j ai (Gi useppe Piaz zi)

1 80 1 . god i ne d o k

je t raio izgu b l j e n u p l a n e t u u naem S u n evom s i s temu. U prkos

mnotvu, n j i hova masa je malchna i mjeri se sa j edan naprema
h i l j ad u u odnosu na Zem l j u . Glav ni sastav asteroida su metali i
d i j ele sc na tri gru p e : karbonske, s i l i k a t n e (kamene) i one sastava

Asteroidi

Komete su s v i j t l a tijela i z razi t e l jepote, ali nejasna svjer lost

naih gradova onemoguava nas d a uivamo u pos matranju n j i
hovog sjaja i zasl j e p l j u j ue l j epote.

f om te, zbog n j i h ovog k r uenja oko Sunca, bile s u vrl o ri

jetka pri l i ka za upoznavanje. Sastavl jene su od d ugog repa i ve
li kog s t u ba gasa i pra " i nc koji k r u i oko Sunca v e l i kom brzinom
koja dosee do

1 OO

m i l iona k m . N j i h ov rep for mi ra oblak gasa,

male gu s t i ne, koj i se zove koma, i j i prc n i k i z nosi

h i l j ad a km

1 00

(dvos t r uko v i e od pol uprcn i k a Zem l j e) . Ovaj gasn i rep se sastoj i od gasova CO i

'1'1

C02

i takoer je bogat vodom . . . . . .

R d n i skup koji je u Vdikoj B ri m n i j i osnovan da proeij:ni p ri jetn j u koju Zemlji dono<:

objekti iz svc.:mira rvrdi da ta prijetnja nij <: nauna fa n t a s t i ka , ve neto LO .

oY.I i ljno.

e.:

l rc.:ha uzt:ri

t ronorni u nc.:(bvno izraunali da ima gorovo h i ljadu ast eroida veliine j<:dnoga

k ilom<:tra ili vic.: i j a je orbita na Zt:mljinom puru. !': a ko se vjcru jt:, dinoaurusi su u n ireni

nakon udarca l O k i lometarskog ohjc.:km koj i je pogodiu Zt:rn lju prije.: C.. m i l iona god i n a ,

a proc ijenjeno je da svakih l 0,000 godina l OO metarski ohjc.:knr udari u Zem lju nagom

l 00-mc.:garonske bombe. Radni skup i nicirao j t: l ri r an s ki mini tar nauke.: ! .orel Sainsbury

sa zadatkom da procije n i opasnost od asteroida, ta sc.: mo.c.: u i n i t i i kako t u opasnor

prc.:nijc.:ri jav no s t i www.gcociti<:s.com (op.pr>v.).

110

Postoje komete krai h orb i ta koje dolaze do Zemlje svakih

200 godi n a, a kometa Halle dolazi do Zemlje svakih 76 gouina.

Komet Halle-Bopp

nekjm sl uaj evima deava sc da ova nebeska tijela udare o

Zemlju, to prouzrokuje ogromna unitenja na njoj, kao to se

desilo u Sibiru gdj e j e 1 908. god ine udario asteroid. Ovaj dogaaj
poznat je kao Tunguska, po podruju na kojem sc desila katast ro
fa usljed koje je uni tena povrina od 30 km. Prouzrokovan je
veli ki vjetar, t,rusti gasovi, uniteno j e drvee i odneseni ivoti .
Ovaj dogaaj j e poznat jer sc desio u skorijoj povijesti naeg
doba, meuti m , postoje slini dogadaj i koj i su se desi li daleko
prije ovoga, a ije razmjere uniten ja se procjenj uju daleko veim,
kao to je u A rizo ni naprav ljen krater povrine 70 km, koji postoji
i danas.
Komete su u stanj u uni t i t i cijeli konti nent pa ak i itavu
planetu. A stronomi s u pomou .f-:1 ubbleovog teleskopa 1 994. go
dine zabiljeili pad komete omkcr Levy na daleku planetu J upi
ter. Pad komete sc desio usljed ogromnog djelovanja m agnetske
i sile tee sa planete J upiter. Udari na ovu gorostasnu planetu su
trajali tri sedmice, a prema prvim procjenama, ovi zrani napadi
su odgovarali 1 00 atomskih bombi. N a unici su ovu katastrofu
zabiljeil i kao kosmiku kataklizmu. Da j e ovako net zadesilo

111
Zem l j u, zbrisalo bi iva stvor e n j a na n j o j ostavivi je razor e n u , a
mura bi e pre l i l a n a k o p n o.

M eteo ri , po sastav u kamena i J i me t a ln a t i j e l a, razliitih s u

obli ka i obima, o d oni h ij a veliina odgovara z rn u p i j e s ka , do
onih koj i i m aj u ogro m n u kamenu masu ija teina i z nosi i nekoli
ko tona. P ri l i kom njihovog prolaza ka Zeml j i no j atmos feri z rani

otpor biva sna n i j i tako, d a usl j e d n j i hove ogromne t o pl ot e , do

lazi do zapal jenja, a k o m adi i s e raspr u j u formirajui u s i j a n i rep
vat re nog sj a j a.

Prema statistikim podaci ma, oko 500 mctcorita godinje pa

dne na Zeml j u ; od toga 1 50 i h pop a d a na kopno, od ega se 1 O
tak otkrije. J3rzina n j ihovog privlaenj a prema Ze m l j i dostie oko
20 hiljada km/h.

Krater napravljen
padom meteora na
Zemlju

Zbog n j i h o v og pada v e s u s e d e s i l e katastro fe, kao ona u

ruskom Sibiru 30.6 . 1 908 godine, gdje j e pala ogromna metalna
lopta koja j e o pus t o i l a ume

to m podruju, p o r u ila k u e ,

1 12
odni jela l j udske ivote, pobila ivotinje . . . , prouzro kovala je ve
l i k u cksplo%i j u i podrhtavanja /,cmlje i j e v al ove su zab i l j e i l i se
izmoloki aparati u s v i m d i j l ovima s v i j e t a . Eksplozi j a ogromne
snage opustoila je pov rinu od

1 000 k m . Takoer, meteor mase

h i l jade tona koj i je udario na Ameri ku u Arizoni napravi o je k rater

od

70 km sa d ubinom od ok

1 0 metara45

Sve ove s i l e pred s t av l j a j u Uq i j u voj s k u p red kojom ovjek

biva nemoan , jer samo j e Bog s i l an

snaan.

U K u r'anu se u k azu j e na Bo i j u snat,l"ll i vjekovu nemo

pred ovom Boijom silom i N j egovom voj skom:

Ako vi smatrate la n i m mene, pa s matrali su la n im svo

je posla n i ke i narod i p rije vas; a pos lanikj e jed i no d uan
da jasno obznan i . .Jeste l i si gu rni da Onaj koj i nebes i ma
vlada nee vas u zemlj u utje rali kad sc ona pone izne
,

nada tresti? Ili, jeste li sigurni da Onaj koj i nebesima

vlada na vas nee vjetar

kamenjem poslati? Tada

biste saznali kakva je prijetnj a Moja A poricali su

i oni prije njih, pa kakva je samo bila kazna Moja!
(ci - M ul k, 1 6- 1 8.)

K RUENJE l PUTANJA METEORA, KOMETA l ASTERO I DA

Meteori i nebesko kamen j e u u l u r'anu spomen u ti kao k i
sef, hasib i l i h id are, k a o t o se navodi u kazivanju o kanjavanju
/\.shabil fil ili Lu tovog naroda.

"" (asopis r 'c:tawa "i'ra k i j j<:, br. 79, l lJlJlJ. god., str. 24, <:lanak ej h a Abdullaha l )eh ra.

1 13

U zvi n.i kae:

Tl i dok na nas n eho u paradima ne obori, kao to tvrdi;

i l i dok Allaha i meleke kao jamce ne dovede. (el - I sra,

9.)
Kako ne vide nebo i Zem lj u, ono toje iznad nj ih i o no to
je ispod nj i h '? ! Kad b is mo htjel i , u zemlj u bismo i h utje
rali , i l i komade neba na j i h s ruili. To je, zaista, pouka
svakom rob u koj i je oda n . (Sche, 9 . )
zato spusti na nas kaznu s neba, ako ist i n u govori! " (e
ua' ra, 1 87 . )
I kad hi vidjeli d a komad neba pada, rekli hi: Oblaci na
"
gom i lani! " (et-Tur, 44.)
Zar ste sigurni da vas O r nee u zem lju uj c rati ili da
protiv vas nee pjean u oluj u poslati , pa da onda sebi
zatitnika neete na i ? (el - Isra, 68.)
l sve smo prema grijesima nj ihovi m kaz n i l i : na neke vje
tar, pun pijeska poslali , a neke stran i m glasom uniti l i ;
neke u zemlju utj e rali, a neke potopi l i . - Allah i m nije
ui n io nepravdu , sam i su sebi nepravdu nan ijeli. (el -

1 14
An kebut, 40 .)
N a nj i h vjetar, pun pijeska, poslasm o - samo ne na Luto
vu

porod icu, nju u svitanje spasismo. (e l - Kamer, 34.)

ivot na ovom svijetu je smo igra i zabava, a onaj svijet je,

zaista, bolj i za o ne koji se AJJah boje. Zato se n a opame
tite'! (e l -A n fal , 3.)
I kada pade naredba Naa, Mi sve p revrnusmo, ono to je
b i l o gore - h i dolje, i na jih kao kiu grumenje od pe
ena blata spustismo, koje je neprekidno s ipa1o. ( H ud
8:d
l M i smo ui nili da ono to je gore hude dolje, i na nji h
s m o kao kiu grumee o d skamenj e ne gli ne srui l i . (eJ
H idr, 74.)
da sruimo na nj ih grumeje od i Jovac. (ez-Zarijat,

33. )
Koje su na nj i h grumenje od gl i n c peen e bacale. (el - F i l ,

4>
N e k teorije u kazuj u ela je pad asteroida ili met eora prouzro
io kata. trofalno u nitenje Planete i ivota na njot'. To je dovelo
do izumiranja dinosaura, koji

su

tada p stojali, a dokaz koj i sna

no po ! upire ovu teori j u j e krater, odnosno mjesto pada ovog

nebeskog tijela u pojasu od 200 km ( 1 24 milje) u meksikom za
ljevu, na poluotoku Yukat an.
Precizna prouavanj a su pokazala da se radi o meteoru, a ne
o asteroidu.
41'

a poluotoku Yukaran, kako emo poslije vidjeti, palo je ogromno nebesko tijelo, da l i

je to rnctcor, asteroid ili kome m , naunici sc razilaze. Zbog toga jc autor u k n j izi, govor i

o k a t aklizmi sa poluotokJ Yukaran, upotrebljavao sve tri naziva za ovo ncbesko tijelo. l J

svakom sluaju sva ova nebeska tijela su uglavnom slinog sastava i ne moe se povu.u
prec izna granin1 i7.mcdu n j i h (op. prcv.).

1 15

Padom ovog gorost asnog meteora i :.mec1u dvije Amerike pri

je vie od 65 miliona godina okonao sc vrl o bitan obli k naina
ivota na %em l j i , koji j e t rajao milionima godina, a ogledao sc u
postojanju d ivlj i h zvijeri koje s u naseljavalc ovu planetu. V ie od
40 godina se pokuava otkri t i taj na n j egovog postojanja, a usta

novljeno je da pojas koj im se protee i:.nosi vie od 1 85 km na

ovom poluotoku, od ega je jedna polovin a na kopnu, a d r uga
pod Meksikim zal jevom.
Ovaj divovski meteor pn uzrokovao je eksploz i j u snan i j u 10
mili jardi puta od atomske bombe koja j e pala na l l i roimu. U sl jed
toga desile su se veli ke eksplo:.ije koje su dovele do irenja iridij u
ma i kvarca, a Zem l j u su prcWa vatrena mora nastala d eksplo
:.ije. Savremenim prouavanjima se utvrdilo da su prenapunjena
mora prou:.rokovala a koja j e prekrila atmosferu <>nemogua
vajui prola:.ak sunevoj svj e t l osti da oivi v getaciju od koje je
zavisila veina gorostasnih stvorenja, tako da sc n j ihov ivot na
Zemlj i okonao.
Pored toga to su unitene vatrom od silnog udara meteora
precizna ispitivanja su u tvrdila da je ogromna koliina pepela pre
krila jcvernu i J unu A rnerik u,.
Uprkos tome to je Zeml j a dnevno i d
: oena h i l jadama velikih
i malih meteora, ipak, meteor ovakve veliine, kako tvrde nau
nici, moe udariti Zem l j u svaki h mil ion godina, jer se u n aem
Sunevom si stemu nalaze gorostasne gromade kao to ih ima i
duboko u kosmosu, a mogle bi prom i jeniti putan ju i prebaciti se u
na Sunev sistem i tako udariti na Zeml j u kao to u posljedn j i m
desetl jeima naval j u j u n a ostale planere i z naeg Sunevog siste
ma, J upiter i M ars.
Oekuje se da e u vrlo skorij e vrijeme pasti ogroman meteor
na Zemlj u koj i bi mogao prouzrokovati stranu katast rofu!
Gomila krhoti na koja je prekri l a povrin u v u l kanskih kratera
izbaena je uslj ed erupcije i pronaena j e stotinama mil ja daleko

1 16

od podruja pada u Sjevernoj A merici . Ogromna koliina mate

rije meteora proizila iz eksplozi je i nabujale vatre rasprila sc na
sve dijelove svijeta.
Radiomerrikim spravama uenjaci su uspjeli doi do pori
jekla nekih d i jelova koj i su do sada ostali u rupi, a utvrdeno je i
datjranjc v u lka nskih kratera.
U pot rebom tehnike opreme utvrd i l i su da sc ova nesrea
dcsila otprilike sa iczavanjcm di nosaura pri emu su zak l j uili
da sc kraj tog perioda na Zeml j i zbi

zbog ogromnog unitenja

koji je proizveo raj strani udar. .

Dolo se i do geoloko-radiolokih injenica da je Zemlja,
usljed tih a k tivnost i, bila zaprljana, a velike koliine pepela su bile
prekrile Sjevernu i J unu Ameri ku . Takoder je taj udar prouzroko
van vat rene poare i velike orkan koj i su dovel i do pustoenja.
Dakle, udar met ora j e prouzro kovao naj vee unitenje koje
je zahvatilo zelenu planetu Zem l j u u to vrijeme i doveo je do
potpunog kolapsa i u nitenja ivota svih vrsta bia, dok suneva
svjet lost nije mogla prodrijeti na povrinu Zemlje nekoliko mje
seci zbog vatr , crnih oblaka i prai ne.
G areni sumpor na mjestu udara, vodena 1 ara sa hlorom iz
mora i okeana i n i t rogen iz zraka sakupili su se proizvodci kiselu
kiu, koja je obilno i neprekidno padala na svim dijelovima Ze
m lje.
Naunici pretpostavljaj u da s u t o crnilo i kisela kia sprijeil i
bujanje vegetaci je, usljed ega su dinosauri biljojedi ( l l erhivorous
di nosaurs) , ija je osnovna h rana bilj nog porijekla, kao i odree
ne v rste di nosaura mcsojcda, a]j ija ishrana j e i biljnog porijekla
(Carnivorous dinosaurs), u potpunosti izum rle.
S druge strane ivot inje ija je h rana organskog pori jekla,
kao to su abc, J-,ru tcri, kornj ae i si sari ija sc hrana sastojala i
od sitni h i n sekata, najvjerovatni j e nisu bili pogodeni ovom kata
strofom koja je u ni ti l a vegetaci j u , to jc osnovni razlog n jihovog

117

preivljavanja. Opstanak ovi h ivotinja, kako su potvrd i l i fos i l n i

ostaci

IZ

Jstog p rioda, ukazuj u da vea pov rina Zem lje n ije bila

zakdcna.

OPE I NJ E N I C E O POLU OTO K U J U K ATAN (YU C ATAN)

Poluotok J ukatan nalazi sc u d i s t ri k tu drave M eksiko izmedu
K ambi- Kvantanara, Tabaska,

l i zea i sjevernog cljjcla G vate

mal . I zlazi na obale Atlan tskog okeana i razdvaja Meksiki zal jev
od K aripskog mora. Pov ri na Pol uo toka je 1 8 1 300 km na kva
drat ili 70, 000 k vadratnih milja.
Sa f1zio- geografskog, tj . geolokog i fizikog gledita, ovaj
pol uotok predstavlja krenjaki koral ni greben sa sr dnjom uzvi
sinom od 1 50 metara, i zuzimajui njegov juni clio gdje domin i ra
mamuza sa visinom od o ko 460 metara .
. jcverni dio ovog poluotoka odlikuje sc izrazi tim topogr:: f
skjm odli kama, jer obi l uje krcnjakjm peinama i podvod nim
kanalima koj i sl ue za o l vod kinica i buj ica.
!<lima je umj reno topla zbog ugod n i h vjetrova, a toplota
dolazi do izraaja tek u ljeto. Prosjena koliina padavin a sc kree
oko 5 1 O mil. god i nje na sjeveru, dok na j unom dijelu i znosi oko
2,030 milimet ara.

Sjever Poluotoka je p znat po proizvod n j i uadi, dok je ita

va obala bogata rib m. Na sjevero- zapad u prema zaljevu Kam
pi nalaze se naftne buot ine. N a vlanom j ugu se nalaze umska
podruja gdj e se v r i eksploatacija mahagonija i drugog drveta
velike v rijednostj i kvaliteta.
Pol jopri v reda j

vrlo b i t an fak tor na P luotoku, a osnovn i

prihodj s c dobijaju o d kahve, penice, pamuka, eerne trske i

duhana.

1 18

G lavni i zvoz je elastina smola (chicle) koja se upotrebljava

za proizvod n j u vakaih f,rtlma, henokven . . . Turizam je takoer
postao v rlo bitan za to podruje.
Poznata civil izacija Maja je uveliko bila prisutna na ovom po
l uotoku ; zato je veliki broj turista privuen u elj i da upozna ra
zvijenu civilizacij u M aj a na ovom podruju. Prvi Evrp l jani koji
su ot krili ovaj poluotok bili u panci, koji s u t u doli jo u 1 6.
stoljeu, tako la je oko 1 539. god ine polovina pol uot oka ve bila
pod panskom upravom.
panci s u ovladavali m nogim dijelovima ovog pol uotoka sve
do 1 9 vijeka, kada su Meksiko i drave srednje Ameri k stekli ne
zavisnost. Poluotok je 1 862. godine zajedno sa Kampiom osno
vao dravu nezavisnu od Meksika, ali su nedugo nakon toga uli
u astav Meksika.

ZA KRAJ
Zemlja je dnevno izloena navali h i l j ada meteora i kosmikog
kamenja, ali veina i h eksplod i ra i l i sagori prije nego stigne ili,
pak, dospije malehan djeli, ili, pak, padne na dio koj i n ij e nase
ljen l j udima tako da ne

Udarni krateri na naoj

planeti

119

Dakle, Zemlja je bila izloena napadima asteroida, a moda

i kometa u minulim v remenima kao to sc desilo sa poluotokom
J ubtanom u M ksikom zaljevu kada je ast eroid unitio Zemlju,
kao to smo ve spomen uli. Ovo se t akoc1er deava i sa ostabm
planetarna u naem ' unevom sistemu, kao to se ve deavalo u
prolo ti, a najskorija deavanja s u se zbila 1 994. godine na plan ti J upiteru, odno no 1 998. godi ne na planeti Mars u .

N e treba zaborav i ti katast ro koje su pogodile :Zem l j u u no

vije vrijeme kao kometa ili kameni asteroid prcn.ika oko 40 mc
tara koj i j 1 908. godine ek plodirao na visini od oko () km iznad
podruja Tunguska u Sibi ru, u Rusiji, pri emu je uniteno v ie od
1 000 kvadratnih kilometara umske povrin u tom podru j u .

Ta kod

r,

katastrofa koja s c desila u Arizoni, gdje je t e ki me

talni meteor prcnika od oko 50 metara napravio krater prcnika

1 , 1 3 km, prije oko 50 hi l jada godi na,

J ed no stava n krater

Ko m pl e k sa n krater

1 20
Planeta J upiter j e 1 994 godi ne bila izloena napadu est meteora
u isto vri j eme, a prema onome do ega su doli naunici, procjenjuje
sc da s u trag d udara i eksplozija k j e . u izazvali ti eksplozi ni udari
l ima 7.emJj ine I ol uJopte. M ogue je, kako naunici procje n j u j u, da
se Zeml j i desiti ono to

'e

desilo i J upiteru.

abiran je est met ora na jednom mjestu, koji s u se u isto vri

jeme obruili na planetu J upiter, zapanjilo j u cnjake, jer ne znaj u
kako i zbog ega sc to desil o.
aunici s u promatrali pojas i zmedu Marsa i J ur i tera u sklopu
naeg Sunevog istcma gdj , kako neki naunici smatraju, postoje
ostaci neke druge p lanete koja je prij e vie miliona godina bila sasta
vni dio naeg Sun evog sistema. U tom pojasu krue milioni krhoti
na sas t av l jenih od te k i h metala, 7.djeza, kobalta i nikla koji, ustvari,
predstavljaju teke asteroide i l i su od neke lahganije mat ri je od koje
su formirani laki asteroidi.
Svi ovi asteroidi krue oko naeg Sun evog sistema, a Lime i
oko svoje ose

to

j e asteroid tei, njegova brzina j e vea. Openito,

oni ne predstavljaju opasnost, jer nji hova putanja oko Sunca je vrlo
daleko od p u t anje Zeml je. Medutim, uenjaci su otkrili da se ovi
asteroidi mclusobno sudaraju usljed ega n ki izlaze iz svoje orbi
t e kreui sc velikom brzinom, pri emu ulaze u atmosfcr k i pojas
neke od planeta Sunevog si stema, kao to je sl uaj sa J upi terom, a
nakon t oga sa Marsom.
J e l an od njih ili neki s u se vj rovat no zapulili pren1a Zemlj i ,
koja bi u skori je vrij eme, usljed udara, mogla biti opustoena.
Praenjem ovih gromada otkriveno j

la je jeJan asteroid pr -

nika 1 000 km izi ao iz svoje p u tanje i kree sc prema Z mlji. S

obzirom na to da je v rl o teak, izraunata je njegova brzina i proci
j en jeno je da bi mc gao udariti 7.em J j u oko 282 5 . god i n , iJi priblino
tom Jatumu.
!\ko buJe u stanj u udariti Zem l j u vojom veljkom brzinom i
masom, dolo bi do nuklearni h eksplozija, to bi premailo kata-

121
strofu koja sc zbila udarom asteroida na poluotok .Jukatan prij e vie
od 65 m iliona gocli na, pri emu je uni ten ivot na Zem l j i i dolo do
izumiranja dinosaura, kako je utvreno ispi tivanji ma, a to smo ve
priloil i u ovoj knjizi.

azvan j e A.D 1 950, odnosno Sud nji clan ili

Armagedon, zbog tvrdnje krana da e dogadaj Armagedon odni

jeu milione ivota.

Prvo sc razmil j alo da sc u niti atomskon'l raketom, melt uum,

ustanovljeno je da bi naj vea nu klearna raketa na 7.em l j i bila u stan j u
d a ga smrvi, a l i b i usl jed toga na Zem l j u k a o plj usak padali m a l i i
veliki komadi meteora sa radijaci jskim dj lovanjem to bi dovelo do
v

e katastrofe od one koju hi prouzrokovan sam asteroid.

I zraunato je koliko je potrebno za unitenje tog a teroida u

svemiru; shodno tom sc pokazalo da je potrebno vie od 1 000 me
gatona sa ogromnom brzi nom udara. /\ko bismo bili u mogunosti
t akvo to proizvesti, ostala bi pretpostavka pogrenog i. pal j ivanja,
1 ri cn'lu bi se desila strana katakl izma: Zem lja i ono to je na njoj

bi bilo uniteno, tako da bi posljedice udara bile daleko v nego

opasnost od udara vog ::steroida!
N aunici su takoer razmatrali da se meteor na neki nain izba
ci iz svoje putanje kako ne bi udario 7.eml j u , odnosno udalj iti ga
se od t a ke spajanja a Zemljom kako ne bi dolo do opasnosu.
Razmatralo se da s to uini eksplozijom jedne ili v ie nuklearnih
raketa u neposrednoj blizini meteora, ime bi se njegova putanja
zbog s i l i ne vjetra skrenula. I zraunata je potrebna brzina promjene
njegove putanj e koj a bi ga skrenula sa take dodira sa Zeml jom, i

1 22

liW1.

ta bi brzina iznosila 2 cm/s, a to bi bilo mogue ako se ne bi desila

neka pogreka.
Ako bi taj meteor bio lake vrste, onda cbplozi ja atomske bom
be u njegovoj blizini, pa ak i udar, ne bi biLno u tjecali jer bi veliki
otvori u njegovoj unutra njosti apsorbiral i udar kao da se niLa nije
zbilo, a njegova putanj a prema nama bi bila nastavljena.
N a kraju su uenjaci rauadi l i nov u teoriju kojom sc predvich
slanje sond koja b i nosila apsorbirajue materije koje bi sc spustile
na n jcgovu povrinu. One bi apsorbiralc s uneve zrake prikupljajui
svjedosL na jednome mj<.: stu. Tako bi se S uneva toplota konc<.:n
trisala na jed nome mjestu asteroida, to bi dovelo do njegovog za
pal jenja u toku putanje prema Zem l j i . To bi se desilo naj manje oko
1 0-tak godina pri je nego stign na Zemlj u .
Iz asLronomskog opscrvatorij a u M asausetsu su 1 1 .3. l 998. go
eline i zjavili uznemiruj ue vijesti. Prema prvim procjenama, oekuje
se da e asteroid otkriven u skori jc v ri j eme, nazvan 1 997

F l l , vj<.:

rovatno udari Li zemlju 2028 god ine, to je zapanj ilo uenjakc u svim
dijelovima Svijeta. Nedugo nakon toga je i zjavljeno da bi astcroid
mogao za< bii Zem l j u sa razdalj inom od oko l milion kilomet ara
(600.000 milja) .
Procjcnjuje se da p r nik asteroida ( 1 997 X l ' 1 1 ) iznosi oko dva
k ilometra. Na osnovu toga ne bi bilo dovolj no v remena da se izbje
gne katast rofa, osim oslan janjem na pretpostavku da e zaobii Ze
m l j u dovolj nom razdalj inom bez utjecaja na ivot na Zem l j i . A ko
bi sc desilo da je zaobid , ali nedovoljnom razdalji nom, mora bi se,
zbog kosmikc praine koja je slijedi, uzburkati Lako da bi sc morski
valovi uzdizali nekoliko kilometara prckriv v i sve kontinente na svije
tu, pri emu bi 7.ivot zamro.
Praenjem, prouavanjem i i straivanjem u tvreno je da svemi
rom oko nas plovi veli k i broj meteora, asteroida i meteorita razliitih
obima, gus tine, oblika i preni ka. Neki bi sc u budunosti mogl i
uputiti prema nama i udariti Zem l j u . Medutim, precizno vrijeme,

1 23
mjesto udara i nain da sc

to

izbjegne ostat e pod 7.nakom pitanja

zajedno sa grozniavom t rkom da se to rijei.

N aunici s u sc posvetil i d rugom nebeskom t i j e l u koje pn.:dsta
vlja stvarnu opasnost po Zeml j u - kometi.
Oni smatraj u Ja bilioni kometa krue oko Sunca, a m noge od
njih putu j u elipsa tim putanjama, to zahtijeva stotine ili hil jad<.:
godina da sc u savre. N eke imaju islu orbitu kao Zem l ja i ostale
planete, dok neke imaj u s uprotan pravac i l i suprotnu s t ranu. N eke
su oznaene u pojasu K upcr, za koji sc smatra da ima povrinu SO
kosmikih jedinica (/\U).
Prozvan je po amerikom astronomu holandskog porij e kla
Deraldu Kuperu, k< ji je prvi otkrio njegovo postojanje, u obli k u
diska sa centrom prema Suncu. N alazi s e nakon putanjc Neptuna i
udalj n je oko

4,5

biliona ki lometara od Sunca.

Tu su i druge komete oznaene u pol ukrunom podruj u (tzv.

oblak Vert), koje obiluje kometama sa teitem prema Suncu. N j i
hova udaljenost o d Sunca s procjenjuje na jednu i l i vie svjctlosnjh
godi na.
Ovo podruje je otkrio T l olananin Ve rt navodei da je to naju
daljenija koncentraci j a kometa i velikih asteroida u naem u nevom
sistemu. On smatra da je mogue da su neke komete ogromne sa
prenikom od 1 OO km (oko 60 m i l ja ili vie), i to su u b i t i vei aste
roidi. Zbog m notva ovi h kom ta uenjaci prate njihov u putanju iz
bojaznj da se neke ne bi s udarile u odreenome vremenu i mjestu sa
Zemljom i tako dovele do katastrofe.
' va ova nebeska ujela mogu prouzrokovati pomracnjc, v ihore
ili nesreu po stanovnitvo na Zem l j i i l i i h unititi kada to Uzvieni
Bog odredi , kao to sc u prolosti desilo sa lj udima, dinima i ivo
tinJama.

1 25

lflW

L I T E RAT URA KOR I ST E NA

U E D I C I J I OD 1 5 KNJ I GA

l .- I ZVOR I NA A RAPSKOME J EZ I K U

o) Vjersko literoturo
l :/;atil jPdijb

tumba min el-tarib, d r . l b rahim A l i u'ut, pro fesor n a A z h a r u ,

S.cl io, l 983.godine.

2

l i'{!JJelu el- lmtsrkkcifine .. , dr. M u h s i n A bd u l hamid, tree izdanje, irako M i n i t ar

stvo za obrazovanje, 1 998. godine.

3 - lil-lslfllll bljjne el uleti/a

l'f

rl-hukkam, e j h Abdulaziz cl- Bed ri, 1 965. god ina, Ba -

gdad 2003. godine.

4 - A/lab, Sc'id H awa, ku tubu el i l mijje, Bejrut.

5 - 1:1-'I ijsiru el-Kebir, l ;,, Kflzi, 2.dio, d a r fu e l - k u t u b i cl-iJmijje, Teheran.
6 - J-:1-Dzna!Jimjt1 el-tejsiri el-Kur'an, ej h Tamavi Devheri, 26 tomova, d rugo izda
nje, 1 350. h id. godi ne.

7 - t :1-rrbiku el-lilab/Hm, Safijj urrahman el-M u h a re k fu ri , d ar u el - u l u m

Jordan, 2002. godine.

l . dio, Aman

1 26

11ul:'rt
ltl'
h
..

R - l :1- l{e.rlll 1w r!-t'!m, clr. J u u f cl-Qaradavi, daru 1-sahvc.

9 - l :.r-lni 'et/1

1O -

rl-irlamijjr. . . , cl- l< adi Fad i l Devin n , Bagdad, 2002. godi n e .

Sim 'tl el-ejkarji el-11111rl'{leme 'i el-tJ-!amiJji, dr. M uh s i n t\bdulhamid, prvo izd an je,
M i n is ta rstvo obrazovanja, "1 99H. god i ne.

l l - Safi,el/1 d-be;an, Mu ham med H usejn M a h l u f, rree izdan je, J 9R6. god ine.

1 2 - Saji11:111 el-tifa.rir; M u ham med Ali ci-Sabuni, tri toma, Daru e i - Ku r'a n i el-kerim,
2.d io, Bej rut, J s> H l . godi ne.
l3 -

Srm(/ 'fllll d-baj(l/i, dr. M u h am med A h med cl-Raid, D u b a i , 2. dio, l 992. godi
ne.

'l J/wim d htrli.r, dr. t\ bdul kerim /.ejdan, t\lxlulkahar Davud Abdullah, Ra

l iJ

gdad, 2. din, 1 9!:!8. god ine.

- 'U/1111111 ei-Kur'ani d-k.ni111i, ejh t\bdu rrahim ei- Uelini, priredio dr. Reid

15

N u'man el-Tikri t i, Daru el-rud, Bagdad, 2002. go di ne.

zilali d K11r'rmi, 6. m mova, Sej j i c l K u r h, daru el-uruk, Bejr u t .

J6

/ 'i

17 -

hi-M11beHiml11 bi inlisart' rl-i.rlal/li, dr. J u s u f el - Qara cl av i, d a r u el - furkan, l . cl io,

Aman, J 996. godine.

IH 19 -

l li-MII.rlalabttlll l'l-erbe 'a ji d-K11r'ani, Ehu Ala cl M ewdudi, Damas k.

lil-l

'i!rl.?i'?ll Ji f1rbi d kmci' irli rljikb;jjr ji el-.fni 'ali rl-i.rlrmjje, dr. i\hd ul kcrim

/.cjdan, l .el in, Kcj r u t , l . i b an, J <J<J7. god i ne.

LEKS I KO GRAFIJA
Rjenik
1 967.

Mmwirl, e ngl esko arapsk i ,

M unir el -nc'al hek i, Daru el-'i l m i li lmelajin,

godine.

2 - Rjen i k Tif.rim kilill(l l/i ei-Km'rmi, M u h amml'd 'Adnan Salim, M u hal1lmed Vl'hbi
Sulejman, Daru cl-fi k ri cl-mu'asiri, 2. dj , l:k j r ut, 2000. gt illne.
3-

Mll flmm e/-/,(ga el-areb!iJI, M u h taru d-sihah, M u h ammed Ebu

Bekr i b n Abdul

k::tdi r e l - l{ a z i, Mek tebetu el-nehda, Bagdad, 1 9 !:! 3 . god i n e .

4 - Mll 'd<;fJ'Iliii i'I-IIIIIJ!altlb(l/t 1'1- 'i/mjje 11e ei-Jeui/;1 ve ei-IJenrle.rijje, Ahmed dik t:I-Tajjib,
M c k tehe t u l .iban.
'i

- l ii-M11 'rlt'lllll el-11nifehm li e(fazid-KIIr'ani el-k.m!Ni, M u h a m m cd J o'uad Abdulbakj,

G -

Daru el - fi k er i , dva d ijela, Bej r u t , 1 98 "1 . go di n e.

1-:i/-Mn 'rlelllll e!-tlerliz, i zda t od Daru d-tahriri, 1 989. godine.

1 27

NAUNA L I TERATURA l LITERATURA O NADNARAVN OSTI KUR'ANA

/1/Jr/zam 'ala d-falarrmd:f:., pn:vod n a arapski Se'id Dczairli, Daru cl-ncfaisi .
2

J :1-lh.rai d-henrle.ri, dr. Nad:l.i ' ! 'e u l ik, d r. Reid A l x l u rczzak ci-Sal ih i , Bagdad,
1 9H<>.

.1

godina .

J !sr1sijjatn d-rl:f!julud:?jjl' 1'1-hmrll'.rljje, dr. Mahmud Tcu i k Salim, Bejrut, l 9H5. go

d i ne.

4-

J :1-Uamlu 1'1- 'ihmjjr. . . , prof. d r. Karim Scjj i d Ganim, Daru cl l i keri, l . dio, Kairo,
J l)<J S .

godi ne.

/lt/a.l'll 1'1-knl'lli d-zni;ji, dr. Enis el Ravi, M i nistarst vo za akndcmsko obrazova

n je, lh\gdad, 1 983. godine.

Cl -

J J- 'Jdazu d 'ihmjjlJi 1'1-1\.ur'ani 1'1' 1'1-.rtltllll'li, Abdullah ibn A bdu laziz, l .dio, 1 4 1 7.
h .godi ne.

7 - J J-Iktif4ilu d 'ilm!Jje ei-!Jt1rlis1' 1'1' rlelalrtu/;a Ji d-Kur'ani, d r. S u lejman C )mcr.

8 -

J !nziml'lu

rir1rltj;e Ji bermerleli IJumji d-Kur'rmi,

;

dr. A h med M uhamrncd I smail,

l.

d io, Bagdad, 1 993. god i ne.

<)

- J :'/Jrlci\!' Ji d-r!JIIIi d-i'rlazi, M u hammcd Rhu Jeser Abidin, Daru cl-bcair,

Damask, Sirija, l lJC)<J. god ine.

l ( ) - J il-I mr/l/fl

1 '1'

d-likriddtl!llfl 1'1 'ilmiiJi,

dr. l l ani Rezu k i, dr. l l illis Delcbi, Daru cl

l i keri, l . dio, Damask-Siri ja, Bejrut Liban, 2000. god i ne.

ll

J il 'J iIbistlji 1'1- 'ulumi d-bdr(Wili, El- H ari b el K azvin i (u. 739. god.), Daru el -k u

12

J ;n it!uJ/1 . . . . . . ,

rubi, Bejrut, l <)<J7. godi ne.

l )nz

l l . , pri jevod dr. akir cl- bcjdi, dr. I :nis cl- Ravi, U n i

vcrzitct Hagdad, 1 990. godi ne.

1 3 - 1 iihidu d /;a/iki, Abdulrncdid /,indani, Bagdad, t ri dijela.
1 4 - J !1- 01'1'1'11 d harlari li el-11111111eli d-islrm11jjeti ji 'rtll'lln d,w1rlrli, pripn;milo st runo

nauno v i j ee povodom sazivanja devete Kon fer n ije A rapskih zemalja u

Kataru, 2000. god ine.
1 5 - Sidr111111 1'1-harlarali, Samu d l l unti ngton, pri jcvol l ' l 'a lear ajib, 1 998. god i ne.
1 6 - J !1- Tif/u Ji ba/eli el-sibati /'e d-IJiererli,

dr. M uhamme l Sadik el Zclzek, dva di j la,

Kuvajt, 1 9H7. godi ne.

1 7 J !l Za/;irellt d-Kur'rmij;i

l'f

d- 'ok/u, Ala el M u ckrris, Bagdad, jedan dio, 1 9R6.

gori i nc.
IH -

J :l- 'il11111

1'1'

el-i r' lazu, d r. D i laver Muhammed Sabir, doktorirao u t u t gan u

(N jemaka), p redaje na U n ivcrzireru Salahucldin, Sulcjm;111ija, I rak, 1 99R. go

d i ne.
19

J :1 'l ll111m1 el-trbi '!i/e Ji e/-1\.ur'rm, J usuf M erve, daru cl-mckt cbct i cl-h i l al.

1 28

IWlit!

20 - l :1- 'UIIIIIlll e/-mu 'a.rc/11! ji bidmeti d-da 'j

1 jeti el-lllll.rlillil , dr. Muhammed Dem i l
cl- l ! a bal, M u sal, T rak, 2000. godine.

21

1 :1-Kur'anll lllinbelu e/- 'ulu111i,

dr. Hahd ei-'U bejdi, Islamski U ni verzitet Bagdad,

l rak, 2002. godi ne.

22 - hi-Kcii 'CIIlinu ei-Kur'anijje li el-badarali, dr. H alid ei-'U bejdi, Bagdad, 2003. go
d ine.
23 - 1-Kmtll
1
l'l' el-btt/alu min d- 'ar/m;i bat/a z:uhmi d-i11.rmti, dr. M u hlis cl-Rcjs, dr. i\ li
M usa, Damask, 1 997. godi ne.
24 - 1=:.1-N iinzam d-IJI'IIrli'J(i/i li 1!1-Kur'ani d-kni111i, d r. l l alid cl-" U bcjdi, i\ man, 200 l .
god ine.
25 - l 1-Mm/;r.dl d-IJarli.m ji r,/. 'ulm11i d-in.rami/1', dr. Faruk Sarnirai, Daru el furkan,
.

prvo izdanje, Jordan, 1 996. godine.

26 - U- Mm/JI'(Iu d- 'illlltija d-rr/arftii'u Ji rlinm:ti ei-Kur'rm, dr. I dris cl-l l araf.
27

Memu 'atu d-i ficizi d- 'il111ijij ,

i\hdurrahim M ardini, daru el mchahhe, Damask,

Daru ajeti Bejrut, 2002/03. godine.

28

l :l-Mija/JI/ ji ei-Kur'ani, ing. i\h med Amir Dilejmi, Daru el-nefaisi, Bej rut, 2002.
godine.

29 - Ne:(_arfi/1/UI d-11111 'a.rare ila el-kPvni, Talih Nahi el Hafadi, Daru el-ehid, Bagdad.
30- NP:(_are/11 'ii111!/J1' li el-kutubi el-.remm;ijj e, dr. Paru k el ejh, l3agdad, 2000. godine.
3 1 - l /aiHJIN d-illlalli, Abdul hamid c i - R c l a l i , daru cl-'avdc.
32- E/-l lmrle.re/11 el-llira.ri/Jt 1 '1' d-i.rtin.rabu 111-/Jdetiji d-Kur'an, i\hdusi rar Sem ir Red :l. hu,
Mosal, 200 1 . godine.

STRANA L I TERATURA
l - Colla,f!,f Pby.ric.r, F . W. Sears am i M.W7:emansky.
2 - r :utimnllll'lllla! . \'cienCP-Manr.(l!,ilf!, Pby.rical Rt.rom"Ce.r, Vol . ! l l , Morgan. Morgan. Wi
ersma, WC:l3, US/\, '1 993.
3

l :.xj;/oration.r /ln

lntrorlllctirm to /lstrrmo11y. ,

Thomas T. A my \'V'CB., McG raw

H il l , 2. Edition, U S A , 1 998.
4 - rallrlalllmtals of

f:ill!,ineerim Materials,

Peter A. Thornton/ Vito .J. Colangclo,

Pri n tice Hall l nc., 1 9H5.

5 - hmrla111enlales of

CeolqS(J, Carla W

tion, USA, 1 997.

Montgomery, WCB, McG raw - l l ili, 3 . Edi

1 29
(, - l l ou, lo Killill' tili' Spirlt:r, /3. J. Kr1.rlo11, W M . C. tl rown Com1 any Puhlis hers, l OWA ,
LISA, 1 9'i.1.

7 - i\lirTo!Jiolr{Y, 1..:: . T laro & A. ' l 'alaro, WCtl, 2. Edit ion, U S A , 1 996.
R

Soil "f"I'Jiil(./ilr l :,l!,illfl!l:r, T. \Xl. L A M 11, .Jnhn Willey & sons, USA, l %2.

A u t or je za pi. anje Ed icije koristio preko 1 20 raz liirih izvor, ali zbog prostora
naveli smo ona bit nija. 1-.:.oristio je razne kumpjurerske CD pogramc, enci
klopedije, nune i st rune radove iz araps kog s v i jera ko i izvan njega, prije
svega iz SAD i cvr pskih drava. M noge od njih nismo naveli (op. prcv.).

1 31

O A UTOR U
Dr. Halid hti k Siddik 1-'Ubejdi rotten je u Bagdadu 1 964.
godin . Mainski fakulret j e zavrio na bagdadskom Univerzi tetu
1 985. god ine, a magistri rao j na Teh nolokom univerzit t u u Ba
gdad u 1 990. godine i z oblasti gradev i nars tva i :/.elj ezn i h konstru
kcija. Doktorirao je na i stom uni vcriziteru 1 997. godi ne.
N api ao je nekol iko vrlo poznat ih strunih naun ih radova
koj i su objavl jeni u poznati m bi l t enima u l raku i drugim zem lja
ma. Uestvovao j na naunim simp zij i ma i z ove oblasti u zeml j i
J IZVan nJe.
Pisao je o nadnaravnost i I ur'ana, i u toj oblasti napisao ne
koliko knjiga i radova, objavljenih u zem l j i i i zvan nje u poznati m
novinama i asopisima. Bio je uesnik vie kongresa, simpozija i
semi nara o nad naravnosti K u r'ana u l raku i izvan njcga.
a lokal nim i arapskim satelitskim kanalima uestvova je u
brojnim misijama o nadnaravnosri K ur'ana, a najpomariji kanali
na kojima j e uestvovao su A RT i l K R A . lan je Savjetodavnog
vijea Centra za prouavanj e nad naravnost i K u r'ana i sunn t a na
i sl amskom univerzitetu u Bagdadu .
Bio je predava na Odsjeku gradevi narstva Mainskog fahdte
t a, a trenutno je profesor na Tehnolokom fak ul tet u u Bagdadu.

1 33

B I B l i OGRA F I J A
l. }\.J/r(!/1 i lflmi!kt '{llrlllo.rti, Darul-mcsire, Aman, - .Jordan, prvi dio, 200 l .

godine
2. K11r'a11 i tdmitkt '{!lrl/lo.rti, Darul-mcsi re, A man, - .Jordan, drugi d io, 2004 .

godine
1. l n!trml - kori.rti kjl' lnba!llli o d .rl1jl'l.rkt inlt'l'lll'l llm'e, Darur-rud, prvi dio,
200 l

. godine.
1. KHr'all, izt or znallll.rli, I slamski un iverzitet, 13agdad, prvi d in, 2002. godine.
), 1\.amktm:rtikf /aboralllfi/rkiiJ t/l/rl/iza zri jHi.r/mw .litr/1'/lill.fkO, ine!(jf'/'SII'fl,

blok

predavanja, sa grupom srrunjaka, 2002. god i n e .

6. 1\.llr'anskl' odndbi za ritli/ifllije, sk ra<.:na verzija, 1 25 . t ra n ica, 13agdad, 2003.

godine.
1. l :r/irija Orl.r;\'li narlnrmnwo.rli K11r'r11a i Stl/11/l'la, I S knjiga, Darul - k u t ubi l'l

'i'lmij je, 13ejr u l , Liban:

-Pot tj'l'.i'l i adHolt{l!.lj'rt
- i\lateri;a i

nm;l!,lja

- Ko.r111os

- 'l.t''"V''
- l ./itrol'l i o/J/ari
- l

'odr i llllirrt

- lliljni st,ijl'l
- 'i.itolilljl' i in.rrkti

- lderliritw

- l 1111/flf'jjlt i bokrti
- Nrsjirlllosl i rrprod11kcija
- Nm111i Jtslelll i p.riholt{l!,!/a
- .\'noti i prtmp.riholl!,lj'a

1 34

Ullh

- l iJ..;ono!llj
i a i .rociolr{f!.!l''
Smak Jllljela

8. K11r 'tm.rkl' odred/Je za rivilizacije, proirena verzija, 365 st rana, Dar u l - k u t ubi
el ' i l m i j jc,

Rcjrur,

Liban

9. Bakar i eljezo

" "Z''timqj Knjizi,

Darul-kurubi

d-'i J m i j jc, Bejrut, Liban.

1 O. Rarlol'i iz ob/as/i in:?f!!Jersll'fl pnd.rltwijiwi 1 1 !a.wpi.ritlltl i na ifltiajnim k!JJ(resitlltl

ll l mk/l i izl'll/1

l l . RadoJ!i i !lauri o nadllrmmnosli K11r 'ana prrrl.rladjmi 11 1/0JinalllfJ, !asopisilllti i liti

znaitymill kfll(rr.rima

ll

l mkn i iz/'{///

1 2. "1 "T/ i komppilerski pod11bl'llli /Itl lokalnim i ampskim .rttlelil.rkilll kmtli111t1

Autorovi

projekti

toku

l . /l nalqna !/dl'lljtJ kur'tnske 0/!}lll 'f

2. .\'!'ro!JJihtalntJ k1yi;l!.tl o mn;el.rkoj !Ila/eriji

l)rqjl'kli za bnfolille

ll

I'Or/o-z(lrtii1JI!eJJe JJJrfJI'

1 35

SADRZAJ
PREDGOVOR
UVOD

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. . ...
.

. .

ll

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

N AS TA N A K K O S M O S A

OPE I N J E N I C E

. .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . .

. .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

FORM I RANJE l EVOLUCIJA KOSMOSA

ZAKLJUAK

. .

..

15

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

.....

. .

. ...
.

17

35

. . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

1- Stvaranje iz niega

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

51

2. Brzina stvaranja; brzina u spostavljanja vremeno i Boije noredbe"budi" . 52

3. Preciznost stvaranja i savren stvo formiranja
4. Veliko eksplozija

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. .
.

. . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

5. Veli ina i snago etiri sile koje, Boijom dozvolom, upravljaju kosmosom
6. Ponovno stvaranje
7 . Vjenost

. . . . . . . .

B . irenje kosmosa

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.. . .
.

. .

. .

1 O. Preciznost upravljanja

......

55

. . . . .

56

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . .

1 1 . Sistem jedinstvo u stvaranju

1 2 . Stvaranje zvijezdo

. . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

9. Stvaranje sedom nebesa

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

56
58
59

. 61

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

1 3. Postojanje drugih kosmosa

54

. . . . . . 54

. . . . . . . . . . . . . . . . .

61
62
63

1 4. Sve je podreeno ovjeku, koko bi spoznao svoga Stvoritelja,

vjerovao u Nego i bojao Go se

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

63

1 36
KUR'ANSKI HOD KROZ SVEMIR

BRZINA SVJ ETLOSTI

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . .

65

. . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

70

. . . . . . . . . . . .

OSVAJANJE KOSMOSA l NEBESKIH KAP IJA

. . .

. .

65

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

STVARANJE KOSMOSA

. .

..

. . . . . . . . . . . . .

73

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

74

. . . . . . . . .

79

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

- Oslobaanje od grovitocione sile tee i nostovok

. . . . .

kretanja u tamnom zra nom prostoru

Atmosferski slojevi k oo uvari nebe so i Zemljinog zra nog omoto o

Tobelo pojonjovo atmosferski omota i nj egove karakteristike
no koje je Kur'an ve ukozoo
MJ E S E C

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

89

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

OTK R I VANJE MJESECA U FAZAMA

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

S U N C E - N AA Z V I J E Z DA MAJ KA

89

93

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

94

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

96

POLOAJ ZVIJEZDA
CRNE RUPE

..

. . . . . . .

81

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

POMRAENJE PLAN ETA

SJENA (HLAD)

. 97

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98

P O M R I N A MJESECA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 02
M E T E O R I , K O M E T E l AST E R O I D I

. . . . .

..

. . . . . . . . . . . . . . .

KRUENJE l PUTA NJA METEORA, KOMETA l ASTERO I DA

. . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . .

1 07
112

OPE I NJEN I C E O POLUOTO K U JUKATAN (YU C ATAN) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 1 7

ZA K RAJ

. . . . . .

. .

. . . . . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . .

..

. . . . . . . . . . . .

. .
.

L I T E R AT U R A KO R I T E N A U E D I C I J I O D 1 5 K N J I G A
O AUTOR U

. . . . . . . . . . . . .

B I B L I O G RAFIJA

..

. .

..

. . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . .

..

. . .

. .
.

. . . . . . .

. . . . . . . . . . .

. .

. .
.

. . . . .

118

. . . . . . . . . . . . .

1 25

. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . .

. .

....

. . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

131
1 33