Hadd i njegovi historijski i drugi aspekti

Draga brao, muslimani vjernici(oni koje je Allah pozvao sebi u goste) u ovim danima naveliko vre
posljednje pripreme odlaska na hadd i zato u danas, inaAllah govoriti o haddu te njegovim
historijskim i drugim aspektima. Nekada davno, Allah, d.., naredio je Ibrahimu, a.s.:

I oglasi ljudima hadd! - dolazit e ti pjeke i na kamilama


iznurenim; dolazit e iz mjesta dalekih...," (El-Had, 27)

Ovim kur'anskim ajetom poela je historija velikog odaziva na poziv Uzvienog Allaha d.. i brojnog
posjeivanja Bejtullaha - Allahove kue i obavljanja hadda. Kao rezultat ovog poziva, kog je uputio, po
nalogu Allaha d.., Boiji poslanik Ibrahim a.s. nakon gradnje Kabe, generacije ljudi svjedoe o dogaaju
svjetskih razmjera u kom se svake godine, u jednom malom mjestu, okupi na milione muslimana sa svih
strana svijeta, iz gotovo svih naroda, svih boja koa, nonji, jezika, obiaja itd. Pa se insan pita, kako je sve
poelo i ta je to to tako i toliko vee ljude za ova mubarek mjesta.

Ovaj mubarek prostor hodoaa, vezan je za ljude i ljudsku sudbinu jo od najranijih dana boravka ljudi na
zemlji, tanije, od vremena naeg praoca Adema a.s. i njegove ene Have. Nakon to su prekrili zabranu
Allaha d.. Adem a.s. i Hava su kanjeni progonstvom iz Denneta i sputeni su na Zemlju. Islamski
historiar Ibn Derir et-Taberi navodi predaju od Ibn Abbasa da je Adem a.s. sputen negdje u Indiji, a h.
Hava u Deddi u blizini Mekke. Nakon sputanja na Zemlju krenuli su u potragu jedno za drugim da bi se
konano susreli na Arefatu, na brdu koje se i dan danas zove Debelu-r-rahmeh - Brdo milosti i koje nas
podsjea na Allahovu d.., neogranienu milost ukazanu ljudskom rodu. Meutim, Ka'ba, tj. Bejtullah, svoj
puni znaaj, oblik i vanost dobija tek za vrijeme Ibrahima a.s. i njegovog sina Ismaila, o emu nas Uzvieni
Allah d.. obavjetava u Kur'anu:
" I


kada smo kao pribjeite Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: -Ne smatraj nikoga
Nama ravnim i oisti ovaj Hram Moj za one koji e tu u blizini njegovoj stanovati i koji e klanjati."
(El-Hadd, 26)

Hadd je, brao skup obreda sa puno simbolike protkane tradicijom ranjih generacija i poslanika od Adema,
a.s., preko Ibrahima, a.s. do Muhammeda, a.s., koji kae: :




:
Poslao je Allah, d.., Dibrila
Ademu i Havi koji im ree: sagradite Mi Kuu, a kada je sagradie Allah mu objavi da uini tavvaf
oko nje te mu bi reeno: Ti si prvi ovjek, a ovo je prva kua sagraena na zemlji." (Bejheki) Allah

d.., kae: " Prvi hram sagraden za ljude jest onaj u
Bekki(Mekki), blagoslovljen je on i putokaz svijetovima." (Ali-Imran, 96) Taj isti hram su svojevremeno
obnovili Ibrahim i Ismail, a.s.
I dok su Ibrahim i

Ismail temelje hrama podizali, oni su molili: Gospodaru na, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve uje i
sve zna!" (El-Beqare, 127)

Prva osoba koja pozva ljude na hadd bijae Ibrahim, a.s., po nareenju Uzvienog Allaha, kada mu ree:
"I oglasi ljudima had! - dolazie ti pjeke i na kamilama iznurenim; dolazie iz mjesta dalekih." (El-
Hadd, 27) Komentatori Kur'ana, Ibn-Derir, Ibn-Kesir i drugi prenose predaju od Ibn-Abasa, r. a., da je
Ibrahim, a. s., kad je dobio naredbu od Allaha da oglasi ljudima hadd, rekao:

:



O
Gospodaru, kako da pozovem ljude kad moj glas ne moe doprijeti do njih?" Pa mu je reeno: Pozovi,
a Nae je da dostavimo!" Pa se popeo - neki kau na kamen, neki na stijenu, neki na Saffu - i povikao: O
ljudi, va Gospodar je odredio Sebi - Hram, pa ga posjeujte!" Predaja kae da je glas odzvanjao
planinama dok nije doao nakraj Zemlje. Kae se da su se u tom momentu sva brda snizila, tako da je njegov
glas dopro do najudaljenijih krajeva zemlje. uli su ga i oni to su bili u matericama i u kimama. Odazvali
su mu se i drvo i kamen i zemlja i mora i planine i svi oni kojima je Allah propisao da obave hadd do
Sudnjeg dana. Svi su odgovorili rijeima: Lebbejke allahumme lebbejk - odazivam ti se Gospodaru,
 Hadd i njegovi historijski i drugi aspekti
odazivam." Tako je Ibrahim, a.s., sa svojim sinom Ismailom, nakon obnove, uinio Ka'bu mjestom
hodoaa za sve one koji su doli i dolaze poslije njega.

Brao, gledano sa vanjske strane stvari, hadd predstavlja odlazak Allahu d.., u goste, "Njegovoj kuu" tj.
Kabi. Uzvieni Gospodar u ajetima Kur'ana kada govori o Kabi koristi rije Bejtullah, to na arapskom
jeziku upravo znai "Allahova kua". Isto tako i same rijei telbijje: "Lebejke-llahumme lebejk (odazivam ti
se Allahu, odazivam) ...", koje je duan izgovarati svako ko obavlja hadd ili umru, jasno govore da svaka
posjeta Kabi, predstavlja posjetu Allahu d.., Allahu d.., u goste. Allah kae:

Allah je uinio da Kaba, asni Hram bude preporod za ljude, a tako i sveti mjesec i kurbani,
naroito oni ogrlicama oznaeni, zato da znate da je Allahu poznato ono to je na nebesima i ono to je
na Zemlji, da Allah, zaista sve zna." (El-Ma'ide, 97)

Iz ovog ajeta jasno nam je da Hadd predstavlja jedan temeljit preporod i potpunu revitalizaciju ovjeka,
srca njegova i due njegove. Slijedei ovu logiku i jo vie na bazi poznatog hadisa:

" Ko bez greke obavi Hadd vratie se ist od grijeha kao na dan kada ga je majka
rodila."(Buharija) zakljuujemo da je Hadd generalno ienje due od grijeha, od prljavtine grijeha,
barem jednom u ivotu.

Hadd spada u jedan od propisa koji su najkasnije propisani. Nareen je devete godine po Hidri, sljedeim
kur'anskim ajetom: ...

... Hodoastiti hram duan je, Allaha radi,
svaki onaj ko je u mogunosti." (Ali-Imran, 97) Nakon to je objavljen ovaj ajet prenosi se od Alije r.a. da
je Resulullah s.a.v.s. odrao hutbu i rekao: O ljudi, Allah
vas je obavezao posjeivanjem Ka'be, pa obavite hadd...!" (Ahmed)

Razlozi ovako kasnog propisivanja hadda su mnogobrojni, a jedan od njih je i injenica da se hadd mora
obaviti samo jednom u ivotu. Moemo rei da je on art i ibadet koji je peat svim prijanjim ibadetima i
artima i ovjek ga treba obaviti i ispuniti tek kada ispuni predhodna etiri islamska arta(ehadet, namaz,
post i zekat). Meutim, vidjeemo da neki ljudi ine potpuno suprotno, tako da se oni preputaju grijeenju i
ekanju starosti da obave hadd, a tek nakon toga ponu dosljedno primjenjivati i prva etiri islamska arta.

Tako, umjesto da im had bude kruna i peat svih ranijih djela, oni hadd uzimaju za temelj i poetak
injenja dobrih djela. A taj svoj nazovimo ga poetak, kao po nekom nepisanom pravilu, svjesno odgaaju
za starost, kada e im - po njihovom miljenju - biti lake sauvati se od grijeha, tako da na kraju mnogi
ostaju i bez hadda i bez svih ostalih dobrih djela, jer je, brao smrt i bolest bila bra od njihovih
promaenih planova. Zato ne oklijevajmo, gledajmo da ove nabrojane islamske arte ispunjavamo i
obavljamo na najbolji nain, a im budemo u prilici(steknemo mogunost) obavimo tu petu islamsku
dunost. Molim Allaha d.. da svakom onome ko nije obavio hadd omogui njegovo obavljanje pozivom
Sebi u goste. Amin ya rabbel-alemin. We ekulu kawli haza...