Ako se adresat ne ponaa u skladu sa
zahtjevom pravne norme pa se na njega
mora primijeniti sankcija, kaemo da postoji:
primarna efikasnost
primarna neefikasnost
sekundarna efikasnost
sekundarna neefikasnost
totalna neefikasnost
(primarna efikasnost je hipotetsko potpuno
dobrovoljno slaganje s pravom, a sekundarna
efikasnost je hipotetsko potpuna nunost
sankcioniranja za sve pravne norme; ni jedno
ni drugo nije mogue u potpunosti)
Djelatna sposobnost u sebi sadri i:
sposobnost sklapanja pravnih odnosa
sposobnost poduzimanja i odgovornosti za
delikte
sposobnost vlastitim ponaanjem izazvati
pravne posljedice
sposobnost biti nositelj prava i dunosti
Kada govorimo o formalnoj nezakonitosti
nekog pravnog akta gledamo na:
organ koji ga je donio
njegov sadraj (materijalna nezakonitost)
postupak po kojemu je donesen
oblik u kojemu je donesen
Formalni izvori prava mogu biti:
akti koji sadre norme
objektivni
pravni odnosi
akti koji ne sadre norme
subjektivni
pravne knjige (izvor pravnog obrazovanja, ali
ne i prava)
(materijalni izvori prava su subjektivni i
objektivni, a formalni su akti koji sadre
norme, akti koji ne sadre norme ali su
izravno relevantni za pravo i pravni odnosi)
Davati prijedloge i izgraivati projekte
promjena postojeeg prava nazivamo:
postupak de lege ferenda
slobodnim stvaranjem prava
postupak de lege lata
Predmet OTPD daje:
spoznaju o bitnim obiljejima drave i prava
osnovnu spoznaju o dravi i pravu
uvod u pravni studij
temelj za izuavanje ostalih predmeta
potpunu spoznaju o openitim i konkretnim
dravnopravnim pojavama
Pojam pravna vlast znai:
pojam iri od pojma dravna vlast
pojam ui od pojma dravna vlast
isto to i dravna vlast
pravo na pravo
Pravna sposobnost je:
sposobnost vlastitim ponaanjem izazvati
pravne posljedice (djelatna)
sposobnost poduzimanja i odgovornosti za
delikte (djelatna deliktna)
moe biti ograniena i neograniena (ne
moe)
sposobnost sklapanja pravnih poslova
(djelatna poslovna)
Materijalni izvori prava mogu biti:
subjektivni
akti koji ne sadre norme
pravni odnosi
objektivni
akti koji sadre norme
Kada govorimo o materijalnoj nezakonitosti
pravnog akta, gledamo na:
njegov sadraj
postupak kojim je donesen
oblik u kojem je donesen
organ koji ga je donio
Pravomonost pravnog akta znai:
res iudicata pro veritate habetur
apsolutnu neizmjenjivost
relativnu definitnost
ne bis in idem
dokaz da je akt formalno i materijalno
zakonit
(ne bis in idem nakon donoenja odluke,
pravo ne doputa ponovljeno raspravljanje o
presuenoj stvari; res iudicata pravno
definitivna i neopoziva odluka o nekoj stvari;
res iudicata pro veritate habetur ono to je distruktivne
u pravomonom aktu navedeno treba uzeti imperativne
kao istinito) disjunktivne
ius imperatum
striktne
Derogacija je:
preutno ukidanje pravnih pravila
akt kojim vladar preputa prijestolje svom S obzirom na nain mijenjanja, ustav moe
nasljedniku biti:
izriito ukidanje pravnog pravila (abrogacija) oktroirani
trenutak u kojem je tekst zakona potvren i u meki
kojem je objavljeno da je obavljena sva kodificirani
ustavom propisana procedura (promulgacija) pisani
Ako se adresat ne ponaa u skladu i sa usmeni
zahtjevom pravne norme, ali djelo ne bude kruti
otkriveno, tada je: Kod fikcija postoji:
primarna efikasnost mogunost da se dokae suprotno
primarna neefikasnost uzimanje da odreena injenica postoji
sekundarna efikasnost uzimanje da odreena injenica ne postoji
sekundarna neefikasnost vjerojatnost da odreena injenica postoji
totalna neefikasnost sigurnost da odreena injenica postoji

Tzv. mala in se su: Protupravnost je iskljuiva u sluaju da

pozitivnim pravom predviena, zabranjena i postoji:
kanjiva protupravna djela ius sanguinis
protupravna djela malog znaaja krajnja nuda
protupravna djela po prirodnom pravu injenje tete po nudi
vis maior
pristanak oteenog
Bit dravne vlasti ine: nepanja
pravo nuna obrana
vlast
teritorij
stanovnitvo Pojam dravna vlast znai:
isto to i pravo na pravo
(ovo su sve elementi drave; bit drave je pojam iri od pojma pravna vlast
prisilna, drutvena i suverena) pojam ui od pojma pravna vlast
isto to i pravna vlast

U povezanosti s predsjednikom republikom

obrauje se: Tzv. dispozitivne norme su:
parlamentarna situacija (karakteristina za isto to i tzv. diskreciona ocjena
parlamentarnu monarhiju) pravna obveza
teorija podjele vlasti norme koje se primjenjuju samo ako stranka
drukije ne odredi
dispozicija na slobodnu raspolobu
Pravne norme po intenzitetu:
kogentne
ius strictum Po sustavu tzv. dvostrukog kolosijeka
kategorijske postoje:
generalne podruni centralizirani organi
partikularne vlastita nadlenost
alternativne podruni decentralizirani organi
dispozitivne prenesena nadlenost
ius cogens organizacijski pravni kaos
(tzv. jednostruki kolosijek je situacija u
graanskoj samoupravi kada necentralni Kazna u uem smislu je:
organ ima prenesenu i vlastitu nadlenost) satisfakcija
nadoknada tete
popravljanje nanesene tete
Dravne organe po hijerarhiji dijelimo na: povrat u prijanje stanje
decentralizirane (necentralni organ s
obzirom na odnos prema centralnom) (ovo su kazne u irem smislu rijei; kazna u
centralizirane (necentralni organ s obzirom uem smislu rijei je oduzimanje ivota,
na odnos prema centralnom) tjelesna kazna, oduzimanje slobode,
unutranje (prema usmjerenosti) oduzimanje imovine i oduzimanje prava)
vanjske (prema usmjerenosti)
centralne (prema teritorijalnoj nadlenosti)
necentralne (prema teritorijalnoj nadlenosti) Osnovne vrste pravnih akata su:
opi
(po hijerarhiji ih dijelimo na najvie, vie i posebni
nie) pojedinani
Dravni organi se po sastavu dijele na: apstraktni
mjeovite
centralne (prema teritorijalnoj nadlenosti) Pravni poslovi mogu biti:
zakonodavne (jedan od osnovnih pravnih demonstrativni
oblika drutvene djelatnosti) jednostrani
necentralne (prema teritorijalnoj nadlenosti) suspenzivni
upravne (jedan od osnovnih pravnih oblika devolutivni
drutvene djelatnosti) nesuspenzivni
kolegijalne dvostrani
sudske (jedan od osnovnih pravnih oblika
drutvene djelatnosti)
decentralizirane (necentralni organ s Teorija podjele vlasti vezana je uz:
obzirom na odnos prema centralnom) J. Bodina
pojedinane konvencijsku republiku
Montesquiea
konfederaciju
Osnovna podjela pravnih poslova je na: predsjedniku republiku
jednostrane obvezne
dvostrane
dvostrano obvezne Unitarna drava je:
jednostrane realna unija
drava s jedinstvenim ustavom
drava administrativno podijeljena na oblasti
Adresant moe svoju poruku u pravnoj normi i okruge
izraziti kao: personalna unija
naredbu drava s jedinstvenim sustavom vrhovnih
definiciju centralnih dravnih organa
ovlatenje drava u kojoj je stanovnitvo u veini iste
zabranu nacije

Pravna norma s obzirom na teritorijalno Za pravnu normu je bitno:

vaenje moe biti: sadraj
generalna efikasnost
partikularna oblik
kategorika (s obzirom na intenzitet) koliko dugo je na snazi
dispozitivna (s obzirom na intenzitet) veza s dravom i drugim pravno stvaralakim
alternativna (s obzirom na intenzitet) imbenicima
 pojedinana (upuuje se pojedincu ili veem
broju pojedinaca)
Pravne praznine se popunjavaju:
logikim
teleolokim Akt u kojemu se potvruje da je u donoenju
doslovnim zakona obavljena sva ustavom propisana
sistematskim tumaenjem procedura naziva se:
objavljivanje
(popunjavaju se obraanjem zakonodavcu, occasio legis
primjenom obiajnog prava, primjenjiva vacatio legis
moe stvarati zakon i pravnom i zakonskom promulgacija
analogijom) derogacija
ignorantia legis
proglaenje
Pravna ili juridika osoba je svaka osoba koja publikacija
ima: abrogacija
djelatnu sposobnost
poslovnu sposobnost
deliktnu sposobnost Pod pojmom dravnog suvereniteta
pravnu sposobnost obuhvaamo:
vanjski suverenitet
(ovo su znaajke fizikih osoba) svojstvo dravne vlasti da je na svom
Meunarodni ugovor se javlja kao temelj: teritoriju najvia
unitarne drave vrhovnitvo
realne unije unutarnja suverenost
konfederacije neovisnost
personalne unije pravna neogranienost
Zahtjev da sadraj i oblik nieg pravnog akta
budu u skladu s viim pravnim aktom
Teritorij drave je: nazivamo:
trodimenzionalni prostor naelom zakonitosti u uem smislu
i epikontinentalni pojas naelom diskrecione ocjene
i iskljuivo gospodarska zona naelom zakonitosti u irem smislu
pravno jedinstven i obuhvaen istom naelom ustavnosti
suverenom vlau
geografski jedinstven
prostor iskljuive dravne nadlenosti Vacatio legis je:
osloboenje od zakona
neobveznost od zakona
Naini stjecanja dravljanstva su: razdoblje od trenutka publikacije do trenutka
sukcesija stupanja na snagu
komasacija povod zakonu (occasio legis)
aneksija
kompenzacija
naturalizacija Intenzitet proputanja dune panje moe se
ius soli oitovati u ovim stupnjevima:
ius sanguinis postoji svijest i volja da se izvede
postoji jo i svijest o protupravnosti
postoji jo i zluradost i okrutan oblik
Pravna norma koja se upuuje samo izvoenja
odreenoj kategoriji graana je:
posebna (nabrojeno su intenziteti namjere, redom od
dispozitivna (s obzirom na intenzitet) 1. do 3. stupnja; culpa lata gruba nepanja,
partikularna (s obzirom na teritorijsku nije upotrijebljena panja koju ima prosjean
valjanost) ovjek po pravnoj odgovornosti; culpa levis
nije upotrijebljena panja koju posjeduje
savjestan ovjek, ija je panja natprosjena; preko itavog prirodnog produetka njenog
culpa inteligendo nije upotrijebljena panja kopnenog podruja do vanjskog ruba
koju bi upotrijebila struna osoba) kontinentske orubine ili udaljenosti 200
morskih milja.
da
Zastupstvo moe biti: ne
po ovlatenju
neposredno
po zakonu Teritorij drave sastoji se od:
po odredbi dravnog organa zemljine povrine
iz solidarnosti zemljine unutranjosti
posredno zranog prostora

Tzv. otvaranje zakonodavnog pitanja i po Mogue metode pri popunjavanju pravnih

pravilima obiajnog prava neke su metode praznina su:
rjeavanja: ovlatenje sucu da je popunjava i odluuje po
antinomija obiajnom pravu
pravnih praznina po pravilu koje bi sudac kao zakonodavac
sukoba nadlenosti postavio
analogija
tzv. otvaranje zakonodavnog pitanja
Tumaiti pravo radi potrebe njegove ispravne upuivanje na opa naela prava
primjene, tj. objanjavati smisao i sadraj u starijim zakonicima po naelima naravnih
pozitivnog prava nazivamo: prava ???
de lege ferenda pravinost intra legem
slobodno stvaranje prava
de lege lata
to nije bitno za pravnu normu:
sadraj
Pater est, quem nuptiae demonstrant moe oblik
biti primjer, ovisno o pravnom poretku, za: vremenski rok koliko je na snazi
pretpostavku pravnu i o pravu sankcija
pravnu pretpostavku
praesumptio juris et de iure Ako Hrvatica s boravitem u Italiji sklapa
occasio legis brak s Francuzom koji boravi u Engleskoj,
ratio legis vjenaju se u Madridu, koje je naelo?
fikciju teritorijalnosti
praesumptio iuris ekstrateritorijalnosti
transteritorijalnosti
personaliteta
Ako je poinitelj protupravnog djela bio
sposoban shvatiti znaaj svog djela i (locus regit actum)
upravljati svojim postupcima kaemo da
postoji:
krivnja Dijete od 9 godina moe biti:
uraunljivost kupac motorkotaa
culpa levis zastupani
grinja savjesti zastupnik
dolus punomonik
culpa lata opunomoitelj

Epikontinentalni pojas obuhvaa morsko dno Opi pravni akti su:

i podzemlje podmorskih prostora koji se sudski precedent
prostiru i izvan teritorijalnog mora drave naredba
zakoni ljudske radnje
rjeenje i zakljuak (pojedinani) prirodni dogaaji
presuda (pojedinani) injenice koje izazivaju postanak, prestanak i
promjenu konkretnih pravnih poslova
pravni poslovi
Glavni elementi pravnih osoba su: protupravne ljudske radnje
samoupravni sporazumi i statuti
lanstvo
organi Za subjektivnu odgovornost se trai:
cilj da je poinitelj prouzrokovao pravno djelo
jedinstvenost krivnja
pravni kontinuitet i identitet subjektivni element protupravnosti
suverena vlast mala in se
objektivni element protupravnosti

Teorija jedinstva vlasti povezana je uz:

J. Bodina ??? Dijete od 10 godina:
konventsku republiku ima djelatnu sposobnost
Montesquiea moe biti zakonodavac
konfederaciju ima pravnu sposobnost
skuptinsku republiku ima deliktnu sposobnost
moe biti kupac auta ???
moe biti tuitelj u parnici
Lex imperfecta je: ???
zakon koji je prestao vrijediti ima ogranienu pravnu sposobnost
nepostojea pravna norma
pravna norma bez sankcije (pod zastupstvom moe e) i f))
nesavren zakon, ali ipak pravna norma, ako Res iudicata pro veritate habetur je:
postoji mogunost da se sankcija odredi ex fikcija
posto facto presumpcija
ne smije se ponovo raspravljati i presuivati
Po naem shvaanju strukture prava, pravo o istoj stvari (ne bis in idem)
je: ??? potpuni dokaz zakonitosti i istinitosti pravnog
samo sustav pravila akta
samo sustav pravila i poredak odnosa ono to je pravomono presueno mora se
samo sinteza normativnog i faktinog drati kao istinito
samo poredak odnosa

Sudski precedenti su akti:

Culpa levis oznaava:
svijest i volju da se djelo izvede
grubu nepanju
grinju savjesti uinioca nakon izvrena djela
Kazna u irem smislu je:
ponitenje pravnog posla
satisfakcija
nadoknada tete
povrat u prijanje stanje
popravljanje nanesene tete
Pravne injenice su:
injenice koje izazivaju postanak, prestanak i
promjenu apstraktnih pravnih poslova
koji vrijede samo inter pares
koji vrijede pro futuro
koji slue kao opeobvezni obrazac sudovima
izvor prava
obiljeje kontinentalnog pravnog sustava
obiljeje anglosaksonskog pravnog sustava
presude viih sudova
Ius sanguinis je:
pravo na ustanak
jedan od naina stjecanja dravljanstva
stjecanje dravljanstva odreene drave
roenjem u toj dravi
stjecanje dravljanstva odreene drave
preko krvne veze roenjem od roditelja koji
su dravljani te drave

Koji dio neizostavno mora imati opa pravna
norma:
sankcija
dispozicija
hipoteza
Retroaktivnost pravne norme znai:
da je stavljena na snagu pravna norma koja
je prije bila ukinuta
povratnu snagu pravne norme, zakona itd.
rjeenje pravne sigurnosti adresata
primjenjivost pravne norme na one sluajeve
koji su nastali prije stupanja te pravne norme
na snagu
Pravomonost pravnog akta znai:
ne bis in idem
relativnu definitivnost
apsolutnu definitivnost
res iudicata pro veritate habetur
dokaz da je akt formalno i materijalno
zakonit
zahtjev za izvanredno preispitivanje
pravomonosti presude
Pod stvarnom nadlenou dravnog organa
podrazumijevamo:
nadlenost ogranienu teritorijalno
svu nadlenost koju on faktiki vri
poslove, stvari, predmete koje je ovlaten i
obvezan vriti
vrstu djelatnosti na koju je ovlaten i
obvezan vriti
Pravni lijek koji sprjeava izvrenje pobijane
odluke je:
jednostrani (druga strana nema mogunost
izjasniti se o lijeku)
devolutivni (o lijeku rjeava vii organ od
onoga koji je donio odluku)
izvanredni (protiv odluke koja je
pravomona)
redovni (protiv odluke koja nije pravomona)
(suspenzivni)

Parlamentarna situacija karakterizira:

Dvostruki pravni lijek znai da se daje drugoj neogranienu monarhiju
stranci da se izjasni o pravnom lijeku: konfederaciju
da parlamentarnu monarhiju
ne predsjedniku republiku
Fikcija je injenica koja:
moda postoji Pravna norma s obzirom na adresate moe
moda ne postoji biti:
vjerojatno postoji generalna (s obzirom na teritorijalnu
da se od pravnog poretka uzima da postoji nadlenost)
sigurno ne postoji partikularna (s obzirom na teritorijalnu
pater est, quem nuptiam demonstrant nadlenost)
(presumptiones iuris) kategorika (s obzirom na intenzitet)
dispozitivna (s obzirom na intenzitet)
alternativna (s obzirom na intenzitet)
Djelatna sposobnost se dijeli na:
deliktnu sposobnost (opa, posebna i pojedinana)
pravnu sposobnost
poslovnu sposobnost
Obina veina jest:
polovica svih lanova kolegijalnog tijela +1
Izvanredni pravni lijekovi su: (apsolutna veina)
??? isto to i relativna veina
albe na presudu drugostupanjskog suda isto to i apsolutna veina
alba Vrhovnom sudu npr. dvotreinska veina svih lanova
zahtjev za ponavljanje krivinog postupka kolegijalnog tijela (kvalificirana veina)
zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne npr. veina od 60% svih lanova kolegijalnog
zahtjev za zatitu zakonitosti tijela (kvalificirana veina)
polovica nazonih lanova kolegijalnog tijela osoba koja nastaje roenjem
+1 osoba koja nastaje prirodnim dogaajem
svaka osoba koja moe biti nositelj prava i
dunosti
Kod svrhe kanjavanja navode se: juristika osoba
preodgoj poinitelja protupravnog djela
generalna prevencija 88. Kazna u uem smislu:
odmazda drutva i drave a) oduzimanje ivota
specijalna prevencija b) ponitenje pravnog posla (ne pripada
da ne bi poinitelj ubudue inio takva ili kazni u uem smislu)
slina djela (specijalna prevencija) c) tjelesna kazna
d) popravljanje nanesene tete (ne pripada
kazni u uem smislu)
Za kulpoznu odgovornost se trai: e) oduzimanje imovine
f) oduzimanje slobode
subjektivni element protupravnosti g) oduzimanje prava
objektivni element protupravnosti
grinja savjesti poinitelja Po nainu donoenja ustavi mogu biti:
krivnja nepisani
uraunljivost ustavni paktovi
laesio normae pisani
poslovna sposobnost oktroirani
uzrona veza narodni

Zastupnik je osoba koja sklapa pravne Pravna osoba:

poslove i daje pravno relevantna oitovanja
volje:
i mora biti odvjetnik
u svoje ime i za svoj raun
u svoje ime ali za raun zastupanog
(posredno zastupanje)
mora biti diplomirani pravnik
u ime i za raun zastupanog (neposredno
zastupanje)
stjee pravnu sposobnost roenjem
gubi pravnu sposobnost smru
moe u drutvu raditi sve to nije pravom
zabranjeno (smije djelovati samo onako kako
je pravom dozvoljeno)
identino je sa svojim lanovima
prvo stjee pravnu, a potom djelatnu
sposobnost

Pojam zakonitosti u irem smislu obuhvaa:

Opi pravni akti su: naelo zakonitosti u uem smislu (slaganje s
sudski precedenti viim pravnim normama)
naredba naelo ustavnosti (slaganje s ustavom)
zakon naelo svrsishodnosti
rjeenje (pojedinani)
uredba
Zakon u materijalnom smislu je pravni akt za Naelo ustavnosti je iri pojam koji u sebi
koji je bitno: sadri:
je opi pravni akt naelo svrsishodnosti u uem smislu
je donesen po zakonodavnom postupku naelo svrsishodnosti
nosi naziv zakon naelo zakonitosti u irem smislu
je donesen kvalificiranom veinom
je donesen jednoglasno
donijet od zakonodavnog tijela Fikcija postoji:
mogunost da se dokae suprotno
uzimanje da odreena injenica postoji
Pravna osoba je: sigurnost da odreena injenica ne postoji
isto to i slubena osoba vjerojatnost da odreena injenica postoji
svaka fizika osoba sigurnost da odreena injenica postoji

Kod presumpcije postoji:
sigurnost da odreena injenica postoji
vjerojatnost da odreena injenica postoji
uzimanje da odreena injenica postoji
svakom sluaju mogunost da se dokae
suprotno (samo u presumptiones iuris, ne i
presumptiones iuris et de iure)
Kvalificirana veina postoji:
isto to i apsolutna veina (polovica
kolegijalnog tijela +1)
npr. dvotreinska veina svih lanova
kolegijalnog tijela
npr. 60% svih lanova kolegijalnog tijela
veina svih lanova kolegijalnog tijela u kojoj
moraju biti odreeni lanovi tog tijela
Za pravnu normu bitno je da je:
u pisanom obliku
odreeno dokle e vrijediti
u njoj unaprijed odreena sankcija (leges
imperfectae)
sadrajno razliita od pravila morala, religije i
obiaja
jedini element strukture prava
(efikasnost i vezanost uz dravu i pravni
sustav)
Posebna pravna norma je:
neponovljiv sluaj
individualan sluaj
poimence odreeni pravni subjekti (adresati)
dio dravnog teritorija
odreenu kategoriju adresata (odreenu po
odreenom sastavu)
Kad pravni poredak uzme da su svi pravni
propisi svakom pojedincu poznati to je:
praesumptio iuris
pretpostavka pravna i o pravu
praesumptio iuris et de iure
pravna pretpostavka
fikcija
ratio legis
occasio legis
Svaki upis osobe u javni registar je:
prirodni dogaaj
pravna injenica
ljudska radnja
delikt
pravni posao
injenica koja izaziva pravne efekte
Punomonik je osoba koja sklapa pravne
poslove i daje pravno relevantna oitovanja
volje:
mora biti odvjetnik
u svoje ime
za raun opunomoitelja
za svoj raun
na temelju nadlenog dravnog tijela
ex lege
u ime opunomoitelja
mora biti diplomirani pravnik
mora imati poslovnu sposobnost
dovoljno da ima samo pravnu sposobnost
Doktrinarna interpretacija je interpretacija:
pravno obvezna
s obzirom na obveznu snagu
s obzirom na tehniku
s obzirom na osobe koje ju obavljaju
koja djeluje snagom svoje uvjerljivosti
koja nema pravno obveznu snagu
Autentina interpretacija je interpretacija:
s obzirom na tehniku
s obzirom na obveznu snagu
koja djeluje snagom svoje uvjerljivosti
onoga koji je dotino pravo i donio
koja stvarno ima retroaktivnu snagu (kao i
opeobvezna)
pravno obvezna
Razlozi zbog kojih je potrebna pravna
interpretacija:
error in iudicando
nesklad izmeu volje i oitovanja volje
error in procedendo
apstraktnost opeg pravnog pravila
nesavrenost stvaratelja pravnog pravila
Proturjeje izmeu dviju ili vie pravnih normi
naziva se:
pravna praznina
analogija
konkurencija pravnih pravila
antinomija
Pri objektivnoj dinamikoj interpretaciji nalazi occasio legis
se smisao i sadraj: orus probandi
volje pratvorca travaux preparatoires
oitovanje volje pratvorca ???
pojmova u trenutku stvaranja pravne norme pripremne radove (materijale)
pojmova u trenutku interpretacije pravne prethodno pravno pravilo
norme

Ratna okupacija je stanje koje stavlja in Teleoloka interpretacija obraa pozornost

suspenso problem suverenosti: na:
da occasio legis
ne ratio legis
svrhu i cilj zakona
Boju volju
Recepciju rimskog prava sreemo na
podruju:
javnog prava Patrijarhalna teorija u tumaenju postanka
obiteljskog prava drave i prava:
graanskog prava ekonomski faktor
kaznenog prava odreene psiholoke imbenike
bitnu analogiju izmeu vlasti pater familiasa i
kraljeva
Jezina interpretacija: naglaenu ulogu sile
postojanje interpunkcija istaknuti znaaj tzv. faktora populacije
razmjetaj rijei (stil) nadnaravne uzronike
meusobna povezanost rijei u reenici
znaenje pojedinane rijei
povod zakona Dvije osnovne tehnike tumaenja:
cilj zakona objektivno-dinamika
jezina
logika
S obzirom na obveznu snagu interpretacija subjektivno-statika
moe biti:
subjektivno-statika
sistematska Dravni sudovi su:
legalna specijalizirani
teleoloka sudovi udruenog rada
kazuistika arbitrae
doktrinarna redovni sudovi
doslovna vojni sudovi
opeobvezna ustavni sudovi
objektivno-dinamika
autentina
Naela pravne logike koja se mijenjaju u Metode za otvaranje pravnih praznina:
interpretaciji pravnih normi su: analogija
argumentum a maiori ad minus argumentum a contrario
occasio legis tzv. otvaranje zakonodavnog pitanja
opinio juris postupak de lege lata
argumentum a contrario
argumentum a minori ad maius
non liquet Metodu pravnog konstruiranja i izvoenja iz
ius soli opih naela prava obraujemo u:
teleolokoj
povijesnoj
Pri povijesnoj interpretaciji obraa se jezinoj
pozornost na: logikoj interpretaciji
 ukine

Pravna praznina je:

prijeporno pitanje o polemici izmeu Harta i Grane prava su:
Dworkina objektivno subjektivno
svaki drutveni odnos koji nije pravno ureen materijalno procesno
javno privatno
fikcija koja ne postoji interno meunarodno
realna pojava u sustavu prava
drutveni odnos koji nije pravno ureen a
trebao bi biti Pri objektivno-dinamikoj interpretaciji nalazi
se smisao i sadraj:
volje pratvorca
Logika interpretacija je: oitovanja volje pratvorca
jedna od osnovnih tehnika interpretacije pojmova u trenutku stvaranja pravne norme
interpretacija s obzirom na tehniku pojmova u trenutku interpretacije pravne
interpretacije norme
interpretacija s obzirom na obveznu snagu
interpretacija koja zahtjeva primjenu zakona
pravne logike Autentino tumaenje spada u interpretaciju
s obzirom na:
obveznu snagu
Interpretacija pravnih pravila je: osobe
primjena pravila na konkretan sluaj izvoenje
vri se zbog pravnih praznina (interpretacija osnovne tehnike
sui generis analogija)
vri se zbog nesklada izmeu pravne volje i
neadekvatne izjave adresata Nesavrenost pravne norme nalazi se u:
vri se zbog nesavrenosti ope prirode nesklad izmeu pravne volje i neadekvatne
pravnih pravila izjave
vri se zbog nesavrenosti stvaratelja apstraktnost opeg pravnog pravila
pravnih pravila nesposobnost da se normativno zahvati sve
iznalaenje njihova smisla i sadraja odnose koji se hoe regulirati
nesuglasnost izmeu onog to je
Juridika poela kojima se rjeavaju zakonodavac htio rei i to je napisao
antinomije su:
kriterij vremena
lex posterior derogat legi priori Pravna ustanova zakonskog uzdravanja
kriterij hijerarhije navedena je u okviru:
lex superior derogat legi inferiori upravnog
kriterij specijalnosti obiteljskog
lex specialis derogat legi generali graanskog prava

Analogija moe biti: Shvaanje o stupnjevanju procesa prava:

analogija juris istie da se pravom mogu smatrati samo
zakonska opi pravni akti dok su pojedinani samo
pravna primjena prava
analogija legis istie jedinstvenost procesa prava (stvaranja
Pod pravnom tehnikom podrazumijevamo i provedbe)
skup uputstava i postupaka kako se pravo: inicirao je Merkel
stvori prihvatio je i sistematski obradio Kelsen
zaobie U povezanosti s predsjednikom republikom
protumai obrauje se:
primijeni parlamentarna situacija
promijeni teorija podjele vlasti
 Rawls
Kod nas tzv. izabrani sudovi spadaju u:
Autor rasprave O pozivu naeg vremena za
zakonodavstvo i pravnu znanost je: sudove udruenog rada
Thibaut samoupravne sudove
G. Vico redovne sudove
G. Ripert specijalizirane sudove
L. Duguit dravne sudove ???
Savigny

Devolutivni pravni lijek znai da o uloenom

Sistematske jedinice u sistematizaciji pravne pravnom lijeku raspravlja isti organ koji je
znanosti su: donio odluku:
pravna norma da
grana prava ne
grupa prava
pravni sustav (ovo bi bili remonstrativni)

(i pravni institut)
Doslovno tumaenje je ono kad postoji
posebno pravno ovlateni organ koji tumai
Zastupnik solidaristike teorije o pravnoj ono to je zakonodavac u formi izrekao s
znanosti je: onim to je rekao:
Ihering da
Duguit ne
Kelsen
Viinski
Sa stanovita povijesno-pravne kole razvoj
prava je:
Obiteljsko pravo je: nemogu jer se pravo mijenja
ranije bilo u okviru upravnog (graanskog) vezan uz spoznaju vjene pravde
posebna grupa prava (grana prava) miran
danas posebna samostalna grupa prava obiljeen borbom interesa
(grana prava) harmonian

Tko tvrdi da je pravo depsihologizirana Pravne praznine se rjeavaju:

zapovijed? da se ostavi sluaj bespravnog rjeenja
Oppenheimer da se navedeni sluaj unato pravnoj
Gumplowicz praznini rijei
Kelsen

Autentino tumaenje pravnih pravila je kad

Vrhovni sud u svojstvu uvara ustava isti organ koji je donio njega i tumai, a to
javlja se u: tako da dotini organ donese novi zakon koji
konventskoj republici tumai onaj, interpretativni zakon:
ustavnoj monarhiji da
predsjednikoj republici ne
parlamentarnoj republici

Konfederacija ima jedinstvenu vojsku, sustav

Sr je zdravog razuma u prirodnom pravu poreza, budeta i dravljanstvo:
tvrdi: ??? da
Ihering ne
Hart
Dworkin
Parlamentarna situacija je odnos veine i Kant
manjine u parlamentu: Pavlova poslanica Rimljanima
da Sofoklo
ne
Stvarni elementi prava su:
sila inioce drutvene sile i politike prisile
uvjerenje stavlja ispred vanosti ekonomskih initelja i
vlast smatra da su ekonomski posljedica bitnog i
autonomija odluujueg initelja kod postanka drave, a
heteronomija to bi bila sila prisile:
psiholoka teorija o postanku i biti teorije
drave i prava
Parlament donosi zakone a sastoji se od organska teorija
pojedinaca koji su pokretai politikog i patrijarhalna teorija o postanku i biti drave i
parlamentarnog ivota: prava
da teorija sile o postanku i biti drave i prava
ne

(sastoji se od politikih stranaka, ne Oppenheimer istie veliku pokretaku snagu

pojedinaca) osnovnog ljudskog nagona nagona za
samoodravanjem:
da
Teoriju sile o postanku drave i prava ne
zastupa:
Lenjin
Duhring Od koje se teorije razvilo razlikovanje na elitu
Engels i bezlinu masu, na junaka i kukavicu,
Oppenheimer poduzetne i lijene, misaone i primitivne sa
Gumplowicz zakljukom da graenje povijesti pripada
Marx ovim prvim:
???
teorija sile o postanku i biti drave i prava
Antinomija je: organske teorije
patrijarhalne teorije
rjeava se kriterijem pravde, pravednosti, psiholoke teorije o postanku i biti drave i
pravinosti ??? prava
rjeava se juridikim naelima
rjeava se metajuridikim naelima
proturjeje izmeu dvije ili vie pravnih normi Iz rasne je teorije proistekla ideja o
i naela drutvenoj i dravnoj eliti:
slobodno samoodreenje volje da
ne

Na kojim podrujima sreemo recepciju (obrnuto)

rimskog prava:
na sjeveru Italije
u Njemakoj Gumplowicz je napao naelo jednakosti ljudi
u Nizozemskoj koje je uz slobodu i bratstvo bilo upisano na
na podruju graanskog prava zastavi graanske revolucije:
da
ne
U povezanosti s razvitkom ideje o prirodnom
pravu navode se:
Kelsen Rasna teorija je produetak i krajnja
Grotius posljedica organske i psiholoke teorije o
Locke drutvenom razvitku:
da realna i personalna unija
ne protektorat

Prirodnopravnoj doktrini svojstven je: U objanjavanju postanka drave i prava

historizam Aristotel uzima u obzir:
agnosticizam ekonomski faktor
univerzalizam faktor unutranjih i drutvenih sukoba
partikularizam psiholoki faktor
antihistorizam populacijski faktor

Organska teorija o ljudskom drutvu je: Solidarizam istie:

istaknula nunost nasljedne elite
znanstveno utvrena, provjerena i dokazana
istaknula naelo socijalnog statusa quo
istaknula istovjetnost biolokog organizma i
ljudskog drutva
determinirana politikim osjeajima i
ideolokim razlozima
suverenost dravne vlasti (Duguit tvrdi da je
suverenost prazna rije; nema hijerarhije
volje, nema vie i nie volje)
meuovisnost pripadnika drutva
znaaj drutvenih borbi za razvoj (Duguit
odstranio element borbe)

Ihering smatra da osim egoistikih pobuda

Do kvantitativne korekture izraza dolazi pri koje pokreu socijalnu mehaniku postoje i
interpretaciji: altruistike:
doslovnoj nagrada
proirenoj kazna
suenoj ljubav
ekstenzivnoj osjeaj dunosti
restriktivnoj
zbog pogrenosti izraza u pravnom smislu
Uz teoriju drutvenog ugovora Grotius vee:
???
Pri teleolokoj interpretaciji obraa se pactum unionis
pozornost na: res iudicata pro veritate habetur
occasio legis negotium nullum
orus probandi pactum subjectionis
travaux preparatories
pripremne radove
prethodno pravno pravilo Znaajan doprinos teoriji prirodnog prava
dao je:
(na ratio legis i svrhu, cilj zakona) Grotius
Ihering
Savigny
Patrijarhalna teorija je utemeljena na: Rousseau
primjeni analitike i induktivne metode
primjeni socioloke metode
primjeni spoznajnih sredstava, mistine, Autor djela Borba za pravo je:
religijske ili deduktivne prirode Durkheim
primjeni evolucionistike metode Ihering
primjeni dogmatske metode Duguit
Pound

Vrsta sloene drave:

konfederacija Teorija H. Kelsena je:
federacija ???
republika izraz filozofskog pravca utilitarizma
pod utjecajem socijalnog darvinizma
pod utjecajem Vaihinera, teoretiara fikcije
(teorijskih, praktinih i religijskih)
pokuava obraniti postupak Shakespearovog
Shylocka
Teorija R. Iheringa:
pokuava obraniti postupak Shakespearovog
Shylocka
pod utjecajem Vaihinera, teoretiara fikcije
(teorijskih, praktinih i religijskih)
izraz filozofskog pravca utilitarizma
Aristotel nije bio samo pristalica analitike,
induktivne i socioloke metode, ve i
evolucionistike, koja stvari i pojave u
drutvu gleda na dinamian nain:
da
ne
Znaajni ekonomski initelji koje Aristotel vidi
u populacijskom procesu:
razvitak obitelji
nastanak naselja
stvaranje i nunost drave
Dobre strane patrijarhalne teorije u
tumaenju postanka drave i prava:
uzronike je postanka drave potraila u
nadnaravnim uzronicima u okviru ljudskog
drutva
njome ve antiki filozofi uspjeno suzbijaju
mistine religijske nazore o postanku drave
koju su isti tumaili nadnaravnim
uzronicima
Aristotelov porast kvantitete koji dovodi do
nastanka drave i prava u drutvu kao nove
kvalitete
osnaila je socioloku metodu naelom da
drutvene pojave imaju drutvene uzronike
istakla je znaenje tzv. faktora populacije
isticala je analogiju vlasti pater familias u
obitelji i kraljevsku vlast u kraljevini
u populacijski proces je umetnula i snagu
ekonomskih initelja, a i odreene psiholoke
initelje
Pristae ideje prirodnog prava su:
Galileo
Spinoza
Locke
Rousseau
Leibniz
Kant
Drava znai jednu drutvenu organizaciju:
da
ne
Osnovne grupe unutar pravnih znanosti jesu:
grupa posebnih teorijskih pravnih nauka
grupa povijesno pravnih nauka
grupa geografsko pravnih nauka
grupa pozitivno pravnih nauka
grupa ope teorijskih pravnih nauka
Subjektivno-statika interpretacija pravnih
pravila je:
tijesno povezana s povijesnom
interpretacijom
pronalaenje smisla i sadraja teksta pravne
norme
pronalaenje smisla i sadraja oitovanja
volje stvaratelja pravne norme
jedna od osnovnih tehnika interpretacije
pravnih pravila
jedna od vrsta interpretacije s obzirom na
obveznu snagu
Uredbe razlikujemo:
???
na temelju specijalnog ustavnog ovlatenja
na temelju zakonskog ovlatenja
po nudi za primjenu zakona
Negotium nullum karakterizira da:
ukidanje djeluje ex nune
se moe ukinuti samo na zakon oteene
stranke
nedostaje neki bitni element
postoji i proizvodi namjeravane pravne
efekte
Tzv. sumrak parlamentarizma znai:
isticanje jake linosti
ukidanje rada politikih stranaka
inovnika vlada
vojna ili policijska vlada
pretjerano jaanje uprave i slabljenje
zakonodavstva
Oblici dravnog ureenja su:
ograniena monarhija
predsjednika republika
konventska republika
neograniena monarhija Pravni poslovi mogu biti:
parlamentarna republika devolutivni
jednostrani
dvostrani (sporazum i ugovor)
Ograniena monarhija se razlikuje od svih
ostalih vrsta monarhija po tome to je
dravni poglavar: Primjena pravnih pravila moe biti:
nepovrediv specijalna
nasljedan alternativna
neodgovoran na temelju izabiranja
doivotan kumulativna
odgovoran iskljuiva
generalna

injenica koja moda postoji, a moda ne

postoji, ali pravni poredak uzima da postoji i Da bi pravni posao bi pravno valjan mora
ne doputa protudokaz je: biti:
fikcija moralno doputen
pretpostavka pravna i o pravu objektivno mogu
praesumptio iuris et de iure ustavom predvien
pravna pretpostavka (praesumptio iuris) pravno doputen

Pravna sposobnost je: Dolus je svijest o protupravnosti djela i volja

poslovna sposobnost da se to djelo izvede:
djelatna sposobnost da
deliktna sposobnost ne
sposobnost biti nositelj prava i dunosti

Bit dravne vlasti ine:

Primjer za presumpciju jest: klasnost (drutvenost)
pater est quem numptiae demonstrant dispozitivnost
nasciturus prinudnost
res iudicata pro veritate habetur suverenost
in dubio

Kod prenoenja nadlenosti govorimo o:

Naelo lex specialis derogat legi generali tzv. negativnoj konkurenciji
vrijedi kod: sukob nadlenosti
alternativne primjene pravne norme tzv. pozitivnoj konkurenciji
kumulativne primjene pravne norme
iskljuive primjene pravne norme
specijalne primjene pravne norme Subjektivna prava mogu biti:
javnog karaktera
prenosiva
Analogija je: neprenosiva
jedna od metoda rjeavanja pravnih praznina prema osobi
po nekima sredstvo nadopune ili stvaranja na stvari
prava privatnog karaktera
po nekima specijalna vrsta tumaenja
moe biti zakonska
povezana s teleolokim tumaenjem Pravni objekt prvog reda:
moe biti pravna pasivno stanje
istovjetna s proirenom interpretacijom stvar
aktivna ljudska radnja
ljudska radnja u irem smislu
 generika
(pravni objekt 2. reda je ona vrijednost koja generalna
je objektom 1. reda pretpostavljena, tj. neograniena
pravni objekt 1. reda je ona ljudska radnja ili ograniena
propust koja se pravnim objektom 2. reda
dopunjuje, konkretizira; pravni objekt 2. reda
su stvari, specijalne ljudske radnje ili Po tradiciji elementi protupravnosti:
propusti, nematerijalna dobra i subjektivna materijalni
prava) objektivni
krivnja
formalni
Zavrni akti u upravnom postupku su: subjektivni
rjeenje laesio normae
zakljuak
pravni nalog
presuda Adresant moe svoju poruku u pravnoj normi
izraziti kao:
naredbu
Parlamentarna vlada: definiciju
mora imati povjerenje parlamenta ovlatenje
raa se i umire u parlamentu zabranu
postoji u svim dravama koje imaju
parlament
Dosjelost je:
ope naelo
Kauzalna odgovornost: isto to i zastara
subjektivni element protupravnosti stjecanje subjektivnog prava ostvarivanjem
objektivni element protupravnosti sadraja tog prava pod odreenim
krivnja pretpostavkama kroz odreeno vrijeme
dolus
culpa
protupravna tetna radnja tetnika Oblici prisile mogu biti:
kauzalni nexus psiholoki
uzrona veza ekonomski
ideoloki
religijski
Pravne norme s obzirom na intenzitet:

kategorike Vacatio legis znai:

ius strictum osloboenje od zakona
imperativum neobaveznost zakona
alternativne razdoblje od trenutka publikacije do trenutka
kogentne stupanja na snagu zakona
ius imperativum povod zakona
ius cogens

Oblici normativnog izraavanja su:

Svrha kanjavanja: reenica
taliozno naelo grafikon
prevencija formula
specijalna prevencija znak
generalna prevencija usmeno

Punomo moe biti: Posebne pravne norme oznaavaju:

specijalna neponovljiv sluaj
individualan sluaj Kelsen
poimence odreene pravne subjekte Savigny
dio dravnog teritorija Grotius
odreenu kategoriju adresata (po odreenom Thibaut
svojstvu)

Prestanak pravnih odnosa nastupa:

Ako hrvatski graanin prestankom subjekta
eksteritorijalnosti prestankom objekta
nemo plus iuris ad alium transfere potest vlastitim ukinuem subjektivnog prava
quam ipce habet konfuzijom
teritorijalnosti kompenzacijom
tzv. transteritorijalnog reguliranja prestankom pravnog pravila
personalnosti ispunjenjem obveze
locus regit actum

Naelo zakonitosti zahtijeva da je pravna

Culpa levis je: norma: ???
grinja savjesti donesena od nadlenog dravnog tijela
laka nepanja (organa)
proputanje pozornosti koju bi svaki u skladu s viom pravnom normom
savjestan ovjek primijetio donesena pravom predvienim postupkom
svjesno i s voljom injenje protupravnog u skladu s naelom pravinosti
djela u skladu s naelom ekonominosti
teka krajnja nepanja

Pravni odnos je:

Pravna norma s obzirom na intenzitet moe
biti:
generalna (s obzirom na teritorij)
kategorika
dispozitivna
partikularna (s obzirom na teritorij)
alternativna
Zastupnik:
mora biti odvjetnik
u svoje ime i za svoj raun
u svoje ime ali za raun zastupanog
(posredno zastupanje, tzv. komisijski posao)
mora biti diplomirani pravnik
u ime i za raun zastupanog (neposredno
zastupanje)
Mala prohibita su pravom predviena,
kanjiva djela:
da
ne
Dravna vlast nije a priori opravdana, ve
jedino a posteriori, tj. ako zadovolji potrebe
graana (naelo javne slube), tvrdi: partikularnost
Duguit
drutveni odnos
i apstraktan i konkretan
ureen pravnim pravilom
pravo na pravo
Glavne misli solidarizma su:
pravo je utemeljeno na zdravom razumu
pojedinac : drutvo = stanica : organizam
borba kao uvjet odravanja prava
pravo je izraz narodnog duha
razvoj prava je harmonian i spontan
Pretpostavke za ugovorno zastupanje su:
volja zastupanog
volja treeg da prihvaa zastupanje
volja zastupnika
postojanje ovlatenja (punomoi) u svrhu
legitimacije prema treima
poslovna nesposobnost zastupanog
poslovna sposobnost zastupnika
Prirodnopravna (naravnopravna) kola istie
kao obiljeja prava:
statinost
univerzalnost
racionalnost
izuavanje povijesti
sukob interesa kao temelj za razvitak prava
utemeljenost na ljudskom razumu
Po normativizmu pravo je prvenstveno:
skup materijalnih nagrada i kazni
sustav pravila
inspirirano osjeajem drutvenosti i
pravednosti
ono to prevlada u sukobu interesa
sredstvo vladajue klase za zastraivanje
graana
Naelo zakonitosti zahtijeva da je pravna
norma:
a) donesena od nadlenog dravnog tijela
(organa)
b) u skladu s viom pravnom normom
c) donesena pravom predvienim postupkom
d) u skladu s naelom pravinosti
e) u skladu s naelom ekonominosti
Pravni odnos je:
a) drutveni odnos
b) i apstraktan i konkretan (ili je apstraktan ili
je konkretan; nije jedno i drugo)
c) ureen pravnim pravilom
d) "pravo na pravo"
Pretpostavke na ugovorno zastupanje su:
a) volja zastupanog
b) volja "treeg" da prihvaa zastupanje
c) volja zastupnika
d) postojanje ovlatenja (punomoi) u svrhu
legitimacije prema "treima"
e) poslovna nesposobnost zastupanog
(razlog prestanka)
f) poslovna sposobnost zastupnika (zvui
logino, al' ne pie u pretpostavkama)
Pravne praznine su:
a) podruja namjerno neregulirana radi
autonomije adresata
b) odraz nesavrenosti zakonodavca
c) izazov primjenjivau pravnih pravila glede
naina njihova nadopunjavanja
d) razdoblja od donoenja do poetka
primjene pojedinih zakona
e) antinomije
f) analogije
Posljedice pravomonosti su:
a) res iudicata pro veritate habetur
b) kolizija
c) ne bis in idem
d) ogranienje mogunosti upotrebe pravnih
ljekova
e) pretvaranje presumpcije u fikciju
Prirodnopravna (naravnopravna) kola istie
kao obiljeja prava:
a) statinost
b) univerzalnost
c) racionalnost
d) partikularnost
e) izuavanje povijesti
f) sukob interesa kao temelj za razvitak
prava
g) utemeljenost na ljudskom razumu
Glavne misli solidarizma:
a) pravo je utemeljeno na zdravom razumu
b) pojedinac : drutvo = stanica: organizam
c) borba kao uvijet odravanja prava
d) pravo je izraz narodnog duha
e) razvoj prava je harmonian i spontan
Po normativizmu pravo je prvenstveno:
a) skup materijalnih nagrada i kazni
b) sustav pravila
c) inspirirano osjeajem drutvenosti i
pravednosti
d) ono to prevladava u sukobu interesa
e) sredstvo vladajue klase za zastraivanje
graana
Naelo podjele vlasti je:
a) naelo demokratskog jedinstva
b) naelo po kojem zakonodavna vlast
nareuje, izvrna ispunjava naredbe, a
sudska i upravna su samo njeni dijelovi
c) naelo koje je postavio Montesquieu
d) jamstvo politike slobode graana i
meusobnog ograniavanja vlasti
e) temelj apsolutne monarhije
Pravni odnosi mogu prestati:
a) prestankom objekta
b) kolizijom
c) prestankom obvezatnosti pravne norme
d) prestankom subjekta
e) konvalidacijom
f) kompenzacijom
g) konfuzijom
Pravna norma s obzirom na adresate moe
biti:
a) partikularna
b) pojedinana
c) generalna
d) posebna
e) opa c.) Uvod u pravni studij
d.) Temelj za izuavanje ostalih pravnih
Predstavnici teorije sile su: predmeta
a) Duhring e.) Potpunu spoznaju o openitom i
b) Grotius konkretnom u dravnopravnim pojavama
c) Oppenheimer
d) Duguit Naini stjecanja dravljanstva su:
e) Gumplowicz a.) usucapio
b.) sukcesija
Vrste punomoi su: c.) komasacija
a) specijalna d.) naturalizacija
b) generina e.) tzv. ius solis
c) neograniena f.) tzv. ius sanguinis
d) ugovorna
e) generalna Akt u kojem se potvruje da je u donoenju
f) ograniena zakona obavljena sva ustavom propisana
procedura za njegovo donoenje naziva se:
Pravni akt je: a.) objavljivanje
a) tuba b.) occasio legis
b) alba dravnom organu c.) vacatio legis
c) molba d.) derogacija
d) sudski presedan e.) ignorentia juris
f.) proglaenje
Naini stjecanja dravljanstva su: g.) publikacija
a) sukcesija h.) abregacija
b) kompenzacija
c) ius soli Pod pojmom dravnog suvereniteta
d) konfuzija shvaamo:
e) ius sanguinis a.) vanjski suverenitet
f) naturalizacija b.) svojstvo dravne vlasti da je na svom
teritoriju najvia
Svrhe kanjavanja su: c.) vrhovnitvo
a) specijalna prevencija d.) unutarnja suverenost
b) resocijalizacija e.) neovisnost
c) mehanika odmazda f.) pravnu neogranienost
d) generalna prevencija
e) preodgoj Bit dravne vlasti sainjavaju:
a.) teritorij
Opa pravna norma obino sadri: b.) stanovnitvo
a) sankciju c.) vlast
b) naredbu, zabranu, ovlatenje, definiciju Tzv. ius solis je:
c) apstraktno predvianje dogaaja a.) pravo na ustanak
d) pravni status b.) jedan od naina stjecanja dravljanstva
c.) stjecanje dravljanstva odreene drave
Pod tehnikom prava razumijevamo skup roenjem u toj dravi
uputa i postupaka da se pravo: d.) stjecanje dravljanstva odreene drave
a) stvori po krvnoj vezi roenjem od roditelja koji su
b) promijeni dravljani te drave
c) protumai
d) primjeni
e) ukine
Vacatio legis znai:
Predmet Teorija prava i drave daje: a.) osloboenje od zakona
a.) Spoznaju o bitnim obiljejima drave i b.) neobveznost zakona
prava c.) razdoblje od asa publikacije do asa
b.) Osnovnu spoznaju o dravi i pravu stupanja na snagu
d.) povod zakona c.) konventskoj republici
d.) parlamentarnoj republici
Teritorij drave je: Dravni sudovi su:
a.) prostor od iskljuivo dravne nadlenosti a.) specijalizirani
b.) bezuvjetno geografski jedinstven b.) sudovi udruenog rada
c.) pravno jedinstven i obuhvaen istom c.) arbitrae
suverenom vlau d.) redovni sudovi
d.) trodimenzionalan prostor e.) vojni sudovi
f.) ustavni sudovi
Bit dravne vlasti sainjavaju: Zavrni akti u upravnom postupku su:
a.) klasnost a.) rjeenja
b.) dispozitivnost b.) zakljuak
c.) prinudnost c.) platni nalog
d.) suverenost d.) presuda
Ratna okupacija je:
a.) nain stjecanja suverenosti Parlamentarna vlada:
b.) stanje koje stavlja in suspenso problem a.) mora imati poverenje parlamenta
suverenosti b.) raa se i pada u parlamentu
c.) definitivno pravno stanje c.) postoji u svim dravama koje imaju
parlament
Prema klasinoj teoriji o sloenoj dravi Kod prenoenja nadlenosti govorimo o:
ubraja se: a.) tzv. negativnoj konkurenciji
a.) monarhija b.) sukobu nadlenosti
b.) federacija c.) tzv. pozitivnoj konkurenciji
c.) personalna unija Oblici dravno ureenja su:
d.) unitarna drava a.) ograniena monarhija
e.) konfederacija b.) predsjednika republika
f.) protektorat c.) konventska republika
g.) realna unija d.) neograniena monarhija
e.) parlamentarna republika
Teorija podjele vlasti je vezana uz:
a.) J. Bodia
b.) konventsku republiku Tzv. ius sanguinis je:
c.) Montesqueiua a.) pravo na ustanak
d.) konfederaciju b.) jedan od naina stjecanja dravljanstva
e.) predsjedniku republiku c.) stjecanje dravljanstva odreene drave
roenjem u toj dravi
Dravna vlast nije a priori opravdana, ve d.) stjecanje dravljanstva odreene drave
jedino a posteriori tj. ako zadovolji potrebe po krvnoj vezi, roenjem od roditelja koji su
graana (naelo javne slube): dravljani te drave
a.) L. Duguit e.) tzv. pravo opcije
b.) H. Kelsen Pojam dravna vlast znai:
c.) K. Savingy a.) isto to i pravo na pravo
d.) Th. Sternberg b.) pojam iri od pojma pravna vlast
c.) pojam ui od pojma pravna vlast
Dravne organe prema hijerarhiji djelimo na: d.) isto to i pravna vlast
a.) decentralizirane
b.) centralizirane Drava i pravo tite:
c.) unutranje a.) samo ope interese
d.) vanjske b.) samo klasne interese
e.) centralne c.) neke ope interese
f.) necentralne d.) neke pojedinane interese
Vrhovni sud u svojstvu uvara ustava" javlja e.) klasne interese
se u: Unitarna drava je:
a.) predsjednikoj republici a.) realna unija
b.) ustavnoj monarhiji b.) drava s jedinstvenim ustavom
c.) drava administrativno podjeljena na c.) zranog prostora
oblasti ili okruge
d.) personalna unija Pod stvarnom nadlenou dravnog organa
e.) drava s jedinstvenim sustavom vrhovnih, razumijevamo:
centralnih dravnih organa a.) nadlenost ogranienu teritorijalno
f.) drava u kojoj je stanovnitvo u veini iste b.) svu djelatnost koju on stvarno faktiki vri
narodnosti c.) poslove, predmete, stvari koje je ovlaten
i obvezan vriti
d.) vrstu djelatnosti na koju je ovlaten i
Meunarodni ugovor se javlja kao temelj: obvezan vriti
a.) unitarne drave
b.) realne unije Parlamentarna situacija karakterizira:
c.) konfederacije a.) neogranienu monarhiju
d.) personalne unije b.) konfederaciju
U obraivanju suverenosti obraa se c.) parlamentarnu monarhiju
pozornost na : d.) predsjedniku republiku
a.) Six libres de la Republique Obina veina je polovica nazonih lanova
b.) Vrhovnitvo dravne vlasti kolegijalnog tijela plus jedan
c.) Punu suverenost a.) da
d.) Unutranju suverenost b.) ne
e.) Vanjsku suverenost
f.) J. Bodina Kvalificirana veina postoji:
a.) isto to i apsolutna veina
b.) npr. 2/3 veina svih lanova kolegijalnog
Po sustavu tzv. dvostrukog kolosijeka tijela
postoje: c.) npr. 60 % svih lanova kolegijalnog tijela
a.) podruni centralizirani organi d.) veina svih lanova kolegijalnog tijela u
b.) vlastita nadlenost kojoj moraju biti odreeni lanovi tog tijela
c.) podruni decentralizirani organi
d.) prenesena nadlenost e.) organizacijski Leon Duguit je zastupnik solidaristike teorije
pravni kaos u pravnoj znanosti:
a.) da
Dravni organi se po sastavu dijele na: b.) ne
a.) mjeovite
b.) centralne Obiljeja neograniene monarhije po kojima
c.) zakonodavne se ona razlikuje od ostalih oblika monarhija
d.) decenttralne su:
e.) upravne a.) nasljednost
f.) kolegijalne b.) doivotnost
g.) centralizirane c.) neodgovornost
h.) sudske d.) nepovredivost
i.) decentralizirane e.) monarhija je ustavotvorni i zakonodavni
j.) pojedinane imbenik
Kod nas vojni sudovi spadaju u:
Epikontinentalni pojas obuhvaa morsko dno a.) samoupravne sudove
i podzemlje podmorskih prostora kojise b.) specijalne sudove
prostiru izvan njena teritorijlanog mora preko c.) specijalizirane sudove
itavog prirodnog produetka njenog d.) redovne sudove
kopnenog podruja do vanjskog ruba e.) dravne sudove
kontinentalne orubine ili udaljenosti 200 U povezanosti s predsjednikom republikom
morskih milja: navodi se:
a.) da a.) parlamentarna teorija
b.) ne b.) teorija podjele vlasti
Teritorij drave sastoji se od: c.) koalcija stranaka formira ini
a.) zemljine povrine parlamentarnu veinu
b.) zemljine unutranjosti d.) interpelacije
e.) premijer je predsjednik vlade b.) ne
f.) kontrasignature (supotpis)
Parlamentarna situacija je odnos veine i
Kod nas izabrani sudovi spadaju u manjine u parlamentu:
samoupravne sudove: a.) da
a.) da b.) ne
b.) ne
Stvarni elementi prava su:
Autor djela cilj u pravu je Ihering: a.) sila
a.) da b.) uvjerenje
b.) ne c.) vlast
d.) autonomija
Po definiciji koja se naznauje i prihvaa u e.) heteronomija
udbeniku pravo:
a.) nije istovjetno s prisilom Parlament donosi zakone, a sastoji se od
b.) bez prisile ne moe postojati pojedinaca koji su pokretai politikog i
c.) je heteronomno parlamentarnog ivota:
d.) je autonomno a.) da
e.) moe bez sile i prisile b.) ne
Teoriju sile o postanku drave i prava
Ekstremnu varijantu o autonomiji prava zastupa:
razvio je: a.) I. Lenjin
a.) Kelsen b.) E. Duhring
b.) Savingy c.) F. Engels
c.) Ihering d.) F. Oppenheimer
d.) Laun e.) L. Gumplowitz f.) K. Marx
Po zakonu RH privredni sudovi spadaju u
redovne sudove: Istaknuti predstavnici teorije sile su:
a.) da a.) Gobine
b.) ne b.) Duhring
c.) Aristotel
Patrijarhalna teorija je teorija utemeljena na: d.) Gumplowitz
a.) primjeni analitike i induktivne metode e.) Oppenheimer
b.) primjeni soc. metode
c.) primjeni spoznajnih sredstava mistine, inioce drutvene sile i politike prisile
religijske ili deduktivne prirode stavlja ispred vanosti ekonomskih initelja i
d.) primjeni evolucionistike metode smatra da su ekonomski posljedica bitnog i
e.) primjeni dogmatske metode odluujeeg initelja kod postanka drave, a
to bi bila sila prisile:
Patrijarhalna teorija u tumaenju postanka a.) psiholoka teorija o postanku i biti drave
drave i prava: i prava
a.) ekonomski faktor b.) organska teorija
b.) odreene psiholoke c.) patrijarhalna teorija o postanku i biti
c.) imbenike bitnu alalogiju izmeu vlasti prava i drave
pater familias i kraljeva d.) teorija sile o postanku i biti drave i prava
d.) naglaenu ulogu sile
e.) istaknuti znaaj tzv. faktora populacije Oppenheimr istie veliku pokretaku snagu
osnovnog ljudskog nagona za
Tko tvrdi da je pravo akt volje, a ne samoodranjem:
depsihologizirana zapovjed: a.) da
a.) Oppenheimer b.) ne
b.) Gumplowitz
c.) Kelsen Iz rasne teorije je proistekla ideja o
Konfederacija ima jedinstvenu vojsku, sustav drutvenoj ili dravnoj eliti:
poreza, budeta, dravljanstvo: a.) da
a.) da b.) ne
Organska teorija o ljudskom drutvu je:
a.) istaknula nunost nasljedne elite
b.) znanstveno utvrena, provjerena i
dokazana
c.) istaknula naelo soc. statusa quo
d.) istaknula istovjetnost biolokog
organizma i ljudskog drutva
e.) determinirana politiki osjeajima i
ideolokim razlozima
Od koje se teorije razvilo razlikovanje na elitu
i bezlinu masu, na junaka i kukavicu,
poduzetne i lijene, misaone i primitivne sa
zakljukom da graenje povijesti pripada
ovim prvim:
a.) teorija sile o postanku i biti drave i prava
b.) organske teorije
c.) patrijarhalne teorije
d.) psiholoke teorije o postanku i biti drave
i prava
Rasna teorija je produetak i krajna
posljedica organske i psiholoke teorije o
drutvenom razvitku:
a.) da
b.) ne
Gumplowitz je napao naelo jednakosti ljudi
koje je uz slobodu i bratstvo bilo napisano na
zastavi graanske revolucije:
a.) da
b.) ne
Prirodno- pravnoj doktrini je svojstven
univeralizam i antihistorizam:
a.) da
b.) ne
Grotius je dao znaajan doprinos teoriji
prirodnog prava:
a.) da
b.) ne
Solidarizam istie:
a.) meuovinost pripadnika drutva
b.) znaaj drutvenih borbi za razvoj
Ihering istie ljubav i osjeaj dunosti osim
egoistikih pobuda:
a.) da
b.) ne
Tzv. sumrak parlamentarizma znai:
a.) isticanje jake linosti
b.) ukidanje rada pol. stranaka
c.) inovnika vlada
d.) vojna ili policijska vlada pretjerano
e.) jaanje uprave i slabljenje zakonodavstva
Drava znai jedna drutvenu organizaciju
a.) da
b.) ne
Aristotel nije bio samo pristaa analitiko-
induktivne i soc. metode, ve i
evolucionistike metode koja stvari ili pojave
u drutvu gleda na dinamiki, a ne na statiki
nain:
a.) da
b.) ne
Znaajni ekonomski initelji koje Aristotel vidi
u populacijskom procesu su:
a.) razvitak obitelji
b.) nastanak naselja
c.) stvaranje i nunost drave
Dobre strane patrijarhalne teorije u
tumaenju postanka drave i prava su:
a.) uzronike postanka drave je potraila u
nadnaravnim uzronicima u okviru ljudskog
drutva
b.) njome ve antiki filozofi uspjeno
suzbijaju mistine religijske nazore o
postanku drave koji su postanak drave
tumaili nadnaravnim uzronicima
c.) Aristotel porast kvantitete dovodi do
nastanka drave i prava u drutvu kao nove
kvalitete
d.) Osnaila soc. metodu s naelom da
drutvene pojave imaju drutvene uzronike
e.) istaknula je znaenje tzv. faktora
populacije
f.) isticala analogiju izmeu vlasti pater
familias u obitelji i kraljevske vlasti u
kraljevini (monarhiji)
g.) u populacijski proces je umetnula i snagu
ekonomskih initelja a i odreene psiholoke
initelje
ESEJI
Pravne kole
Karakteristike realistike kole
Izvori prava
Pravna znanost kao izvor prava
Elementi drave (stanovnitvo)
Interpretacija normi (obv. snaga)
Teorija drutvenih ugovora
Pravne norme (intenzitet)
Norme s obzirom na adresate
Pravna analogija
Normativizam - prirodno-pravna kola
Ukidanje I ponitavanje akta
Drava i prisila
Presedani u pravu
Povijesna tehnika tumaenja
Psiholoka teorija o biti i postanku drave
Antinomije I njihovo rjeavanje
Teritorij i obalno more
Trodioba vlasti
Subjektivno pravo
Naelo zakonitosti
Zloupotreba subjektivnih prava
Autonomija heteronomija
Usporedba Pov-pravne i Prir-pravne kole
Usporedba predsjednike I parlamentarne
rep.
Pravna obveza
Obiajno pravo / analiza jednog zakona
(moglo se birati)
Teorija sile
Pravna praznina
Nabrojati filozofske Pravne kole i izabrati
jednu s kojom se ne slae
Djelotvornost normi
Federacija-konfederacija
Teorija interesa-solidarizam
Presuda kao izvor prava
Grupe prava (javno-privatno)
Popravljanje tete
Kazuistiko tumaenje
Tumaenja s obzirom na tehniku izvoenja i
posebno o autentinom tumaenju?
Hugo Grotius i meunarodno pravo
Opa naela prava
Prirodno pravo
Kritiki o monarhiji
Zastupstvo i sposobnosti pravnog subjekta
od 17 godina I 10 mjeseci kojem su umrli
roditelji
Kazneni I graanski parnini postupak
Posljedice pravomonosti
Nasciturus
Duguit i shvaanje prava; drave
Centralizam i decentralizam
Pravni odnos
Lokalne samouprave
Protupravnost i isklj. protupravnosti
Pravne injenice, posebno o fikciji i
presumpciji
Interno i meunarodno pravo
Razlika u djelatnoj sposobnosti fizikih i
pravnih osoba
Pravni posao
Pravne praznine
Oblici sloenih drava
Elementi drave
Zakonodavni postupak
Parnini - izvanparnini postupak
Pravna norma- pravni akt
Pravna i djelatna sposobnost
Pravni lijekovi
Aristotelova patrijarhalna teorija o postanku i
biti drave i prava
Normativizam u pravnoj znanosti (Kelsen)
to bi Kelsen rekao pripadnicima prirodno-
pravne kole?
Akti drutvenih organizacija
Stjecanje dravljanstva i stanovnitvo u
irem smislu
Grane prava i posebno o kaznenom
Grane prava i posebno o obiteljskom
Pravna sigurnost
Bit drave
Navesti i objasniti dijelove pravne norme na
primjeru.
Teleoloko tumaenje
Protupravnost i elementi odgovornosti (dolus,
culpa)
Smrt kao pravna injenica
to znai da je SAD predsjednika republika?
Pravni akti - pojam i o uredbama
Nitavnost i oborivost pravnog akta
Nadlenost - pojam i vrste (+ sukob n.)
Pojam i uloga hijerarhije pravnih akata?
1. Kolokvij
Pitanja na zaokruzivanje:
1. Naela rada uprave su: (6 je ponudjenih, 5
tocnih)
2. Oblik vlasti u kojem ne postoji kabinet
ministra u klasinom smislu: (3 ponudjena,
nisam ziher sto je tocno, bili su ograniena
monarhija, te predsjednika i parlamentarna
republika)
3. Teritorij je uvijek: (4 ponudjena, 2 tocna -
da je element drzave i da je trodimenzionalni
prostor)
4. Zakonska inicijativa je: (4 ili 5 ponudjenih,
1 tocan, da je pravo pojedinca bla bla da
pokrene zakon. postupak i iznese prijedlog
zakona itd.)
5. To da je drzavni organ transpersonalan
znaci: (5 ponudjenih, 3 tocna)
6. Teorije o postanku drzave i prava su: (5
pondjenih, 4 tocna, sve 4 navedene)
7. Princip po kojem je drava najvia vlast na
svom teritoriju, a u meunarodnopravnim
odnosima se tretira kao jednaka s jednakima
zovemo: (4 ili 5 ponudjenih, 1 tocan, c-neodgovaran
suverenost) d-doivotan
8. Teritorijalno more podrazumijeva koje e-odgovoran
karakteristike: (4 ili 5 ponudjenih, 3 tocna) 29. Tzv. sumrak parlamenta znai:
9. Specijalizirani sudovi su: (5 ponudjenih, 1 a-isticanje jake linosti
tocan, vojni) b-ukidanje rada pol. stranaka
10. Ovo se ne mogu sjetiti Smile c-inovnika vlada
11.Predstavnici teorje sile d-vojna ili policijsaka vlada
12. Promulgacija e-pretjerano jaanje uprave i slabljenje
13. Upravni spor zavrsava sa zakonodavstva
14 Suci porotnici su 30. Ius soli je:
15. Drzavljanstvo se dobiva a-pravo na ustanak
16. Sire stanovnistvo je b-jedan od naina stjecanja dravljanstva
17. Djelovi organizacije su c-stjecanje dravljanstva odreene drave
18. Transpersonalnost je roenjem u toj dravi
19. U parlamentarnu republiku ne spada d-stjecanje dravljanstva odreene drave po
20. Autonomija je krvnoj vezi roenjem od roditelja koji su
21.nacini stjecanja drzavljanstva: ius dravljani te drave
sanguinum, ius soli, naturalizacija i sukcesija e-pravo opcije
22 predstavnici teorije sile: oppenheimer, 31. -vacatio legis
duhring, gumplowitz 32.-organi po sastavu
23 svrha kaznjavanja: mehanicka odmazda, 33.-koje akte uprava donosi
resocijalizacija, preodgoj, specijalna i 34.-materijalistika teorija
generalna prevencija 35.-elementi drave
24 Predstavnici teorije sile su: 36.-parnini postupak
a) Duhring 37.-autonomija
b) Grotius 38.-interpelacija
c) Oppenheimer 39.-privilegije monarha
d) Duguit 40.Teorija sile
e) Gumplowicz 41.Organizacija
42.Transpersonalnost
25. Naini stjecanja dravljanstva su: 43.Zakon
a) sukcesija 44.Suci porotnici
b) kompenzacija 45. Upravni postupak
c) ius soli 46. Parlamentarna republika
d) konfuzija 47. Dravljanstvo
e) ius sanguinis 48. Stanovnitvo u irem smislu
f) naturalizacija 49. Autonomija prava
50. duguit i njegovo shvaanje drave
26. Bit dravne vlasti sainjavaju: 51. Materijalistika teorija
a) teritorij 52. Interpelacije
b) stanonitvo 53. Pod pojmom oblik dravne vlasti
c) vlast podrazumijevamo
d) pravo 54. Obiljeja parninog postupka
55. Karakteristike monarha su
27. Me. ugovor se javlja kao temelj: 56. Vacatio legis
a)unitarne drave 57. Obalno more
b)realne unije 58. Upravni organi donose
c)konfederacije 59. Dravni organi prema sastavu
d)personalne unije 60. Autonomija
61. Historijsko Materijalistiku teoriju
28. Ograniena monarhija se razlikuje od svih karakterizira:
ostalih vrsta monarhije po tome to je a) pravo kao sredstvo kojim se postie
dravni poglavar: drutvena harmonija
a-nepovrediv b) akumulacija dobara i drutvena
b-nasljedan diferencijacija
c) poetak privatnog vlasnitva
d) poziva se na istu rasu
e) pravo kao sredstvo dominacije vladajue
klase
62. Interpelacije obuhvaaju:
a) mogu uzrokovati ostavku ministra
b) na njihovoj osnovi parlament moe
izglasati nepovjerenje vladi
c) dijalog izmeu premijera i kralja
d) pitanja koja lanovi parlamenta upuuju
vladi a mogu se odnositi i na pitanja iz
privatnog ivota ministara i kralja
e) mogu obuhvaati i pritube graana na
rad vlade
63. Obalno more
a) spada pod dravni teritorij
b) obuhvaa unutranje morske vode
c) taj dio dravnog teritorija ne spada pod
suverenost drave
d) dio obalnog mora uklopljeno je u tzv.
otvoreno ili slobodno more
d) zavrava na vanjskoj granici teritorijalnog
mora
64. histroijsko - materijalistika teorija
65. vacatio legis
66. obalno more
67. monarhova vlast (neodgovorna,
nasljedna...)
68. oblik drave
69. autonomija
70. parnini postupak
71. ovlasti upravnog suda
72. interpelacija
73. dravni organi po sastavu
74. Promulgacija u monarhiji i republici i
vanost publikacije
75. Bit drave
76. -inhering
77.-aristotel
78. - federacija(savezna) drzava
79.- ustav
80. nadlenost
81. gdje nema kabineta ministara koji
odgovaraju parlamentu
Pravne kole
Karakteristike realistike kole
Izvori prava
Pravna znanost kao izvor prava
Elementi drave (stanovnitvo)
Interpretacija normi (obv. snaga)
Teorija drutvenih ugovora
Pravne norme (intenzitet)
Norme s obzirom na adresate
Pravna analogija
Normativizam - prirodno-pravna kola
Ukidanje I ponitavanje akta
Drava i prisila
Presedani u pravu
Povijesna tehnika tumaenja
Psiholoka teorija o biti i postanku drave
Antinomije I njihovo rjeavanje
Teritorij i obalno more
Trodioba vlasti
Subjektivno pravo
Naelo zakonitosti
Zloupotreba subjektivnih prava
Autonomija heteronomija
Usporedba Pov-pravne i Prir-pravne kole
Usporedba predsjednike I parlamentarne
rep.
Pravna obveza
Obiajno pravo / analiza jednog zakona
(moglo se birati)
Teorija sile
Pravna praznina
Nabrojati filozofske Pravne kole i izabrati
jednu s kojom se ne slae
Djelotvornost normi
Federacija-konfederacija
Teorija interesa-solidarizam
Presuda kao izvor prava
Grupe prava (javno-privatno)
Popravljanje tete
Kazuistiko tumaenje
Tumaenja s obzirom na tehniku izvoenja i
posebno o autentinom tumaenju?
Hugo Grotius i meunarodno pravo
Opa naela prava
Prirodno pravo
Kritiki o monarhiji
Zastupstvo i sposobnosti pravnog subjekta
od 17 godina I 10 mjeseci kojem su umrli
roditelji
Kazneni I graanski parnini postupak
Posljedice pravomonosti
Nasciturus
Duguit i shvaanje prava; drave
Centralizam i decentralizam
Pravni odnos
Lokalne samouprave
Protupravnost i isklj. protupravnosti
Pravne injenice, posebno o fikciji i
presumpciji
Interno i meunarodno pravo
Razlika u djelatnoj sposobnosti fizikih i Oborivost pravnog posla
pravnih osoba Pretpostavka da su svi upoznati sa zakonima
Pravni posao
Pravne praznine
Oblici sloenih drava
Elementi drave
Zakonodavni postupak
Parnini - izvanparnini postupak
Pravna norma- pravni akt
Pravna i djelatna sposobnost
Pravni lijekovi
Aristotelova patrijarhalna teorija o postanku i
biti drave i prava
Normativizam u pravnoj znanosti (Kelsen)
to bi Kelsen rekao pripadnicima prirodno-
pravne kole?
Akti drutvenih organizacija
Stjecanje dravljanstva i stanovnitvo u
irem smislu
Grane prava i posebno o kaznenom
Grane prava i posebno o obiteljskom
Pravna sigurnost
Bit drave
Navesti i objasniti dijelove pravne norme na
primjeru.
Teleoloko tumaenje
Protupravnost i elementi odgovornosti (dolus,
culpa)
Smrt kao pravna injenica
to znai da je SAD predsjednika republika?
Pravni akti - pojam i o uredbama
Nitavnost i oborivost pravnog akta
Nadlenost - pojam i vrste (+ sukob n.)
Pojam i uloga hijerarhije pravnih akata?

pitanja s prvog kolokvija:

historijsko-materijalistika teorija,
vocatio legis,
obalno more,
parnini postupak,
sto donose upravni organi,
oblik vladavine,
interpelacija,
monarh,
autonomnost prava

II kolokvij, grupa nepoznata:

Error in iudicando
Uvjeti prestanka pravnog odnosa
Mala in se
Pretpostavke zastupstva
Pravni posao