1

LINEARNA ALGEBRA I GEOMETRIJA

-Pitanja za usmeni-

I Elementi teorije skupova

1. Definicija inkluzij i jednakosti skupova, tj. dovri ekvivalencije
def def
(" A,B) A B L ; (" A,B) A=B L .
2. Operacije sa skupovima ( , , /,komplement ) i neke osobine tih operacija
3. De Morganove formule za skupove
4. Ureeni par elemenata, ureena n-torka, Descartesov (Cartesius ili direktni)
proizvod dva neprazna skupa A i B, n-ti stepen skupa A,
5. partitivni skup P(S),
6. binarna relacija u skupu A, relacijom ekvivalencije, relacija poretka
7. Ispitati osobine binarnih relacija:
= , < , > , , na skupu realnih brojeva;
inkluzije na P(S), tj. na partitivnom skupu skupa S;
paralelnost i u skupu pravih u ravni E2 i prostoru E3
(N, ), gdje je N skup prirodnih brojeva i
(a, b N) a b ( kN) b=ka.
,,a i b su relativno prosto brojevi", tj. krae (a, b)=1, gdje su a, beN;
relacije kongruentnosti, koja se definie na sljedei nain:
a = b(mod m) ( kZ) a - b = km, (a, b, m Z, m 0).
(Ako a, b nisu kongruentni (mod m), to se zapisuje kao a b(mod m) ).
8. Definicija funkcije f, tj samo dovriti
f : X > Y ...,
te koristei tu definiciju definiite binarnu operaciju ''o'', tj. dovrite reenicu:
binarna operacija ''o''je ...
9. Definisati osobine operacije ''o'' u S: internost, asocijativnost, egzistencija neutralnog ili
jedininog elementa, egzistencija inverznog (simetrikog) elementa ; ako su u skupu S
definisane dvije operacije definisati distributivnost (slijeva, tj, sdesna) jedne u odnosu na
drugu operaciju.
10. (G, o) se naziva grupa, ako je ...
11. Struktura (S, o, ) gdje su o i dvije binarne interne operacije u S naziva se
- prsten
- tijelo
- polje
ako je: (navesti ''aksiome'').
12. Za preslikavanje f grupe (G,) u grupu (H, o) kaemo da je homomorfizam ( izomorfizam)
grupe G u grupu H,ako je ...

II Elementi teorije linearnih vektorskih prostora

1. Definicije: Vektorski ili linearni (vektorski) prostor V nad poljem (K, +, ); potprostor,
lineal i generator; linearna (ne-)zavisnost vektora; baza i dimenzija linearnog prostora,

2.
2. U prostoru Pn svih polinoma stepena n bazu ine vektori:
2 n
a) eo(t) = 1, e1(t) = t, e2(t) = t ,..., en(t) = t ,
 2

2 n
b) skup: eo(t) = 1, e1(t) = t - 1, e2(t) = (t 1) ,..., en(t) = (t 1)
(interna operacija sabiranje polinoma, eksterna operacija mnoenje polinoma skalarom)

3. U prostoru R n izdvajamo n karakteristinih vektora:

e1 = ( 1 , 0 , . . . , 0 ) , e 2 = ( 0 , 1 , . . . , 0),..., e n = (0,0,...,1).
Skup {e1, e2, ..., en} nazivamo kanonskom bazom prostora Rn . Ovdje su operacije
definirane na nain:
x + y = (x1,, xn) + (y1,,yn) = (x1+y1,,xn+yn) , ax = (ax1, , ax2).
4. Skup C[a, b] svih neprekidnih funkcija f(x) na segmentu [a, b] je vektorski prostor u odnosu
na uobiajene operacije sabiranja funkcija i mnoenje funkcija brojem. Dokazati!
5. Neka je R+ skup pozitivnih realnih brojeva u kojem je operacija + " definisana kao obino
mnozenje realnih brojeva, a mnoenje" broja x>0 sa realnim brojem a iz R kao xa. Dokazati
da je R+ realni vektorski prostor nad R.
6. Da li skup svih vektora koji se nalaze na jednoj pravoj koja prolazi kroz kooordinatni
poetak, obrazuje vektorski prostor nad K=R.
7. Da li skup svih vektora koji se nalaze na jednoj pravoj koja prolazi kroz kooordinatni
poetak, obrazuje vektorski prostor nad K=R.
8. Da li je skup svih vektora ravni, bez vektora koji su paralelni jednoj datoj pravoj,
vektorski prostor?
9. Skup vektora u ravni xOy, sa uobiajenom operacijom sabiranja i mnoenja skalara sa
vektorom je vektorski prostor nad tijelom R realnih brojeva. Naci jednu bazu u tom
prostoru.

III Matrice
1. Zapisati matrice: A = (ai})m,n , X=[xi]1,n , H = ( hj)m, 1 .Zatim zapisati sistem
linearnih jednaina AX=H zapisujui prvu, drugu i zadnju nepoznatu i prvu, drugu i
zadnju jednainu.
2. Definicije: pravugaona, kvadratna matrica, nula matrica, glavna i sporedna dijagonala, trag
matrice, vektor matrica (matrica vrsta i matrica kolona), transponovanu matricu AT ,
dijagonalna matrica, jedinina matrica, trougaone matrice, matrica vrsta: A=(A.1
A.2A.n), gdje je A.k= (a1k a2k amk)T k-ta kolona matrice A , tj. matrica kolona:
A= (A1. A2. Am.)T, gdje je Ai .= (ai1 ai2 ain) i-ta vrsta matrice A,
3. matrice su jednake akko ..., osobine relacije jednakosti matrica,
4. Operacija sa matricama (matrice kao algebarske strukture):
(a) matrice se mogu sabirati akko...
(b) Algebarska struktura (Mm,n (K), +) je Abelova grupa,
(c) matrica se mnoi skalarom tako da...
(d) proizvod AB dvije matrice postoji akko..., elementi matrice proizvoda dobiju se prema
...
(e) Mm,n (K) je linearni vekiorski prostor nad poljem K. Dpkazati!.

5. Determinanta matrice det A ili |A| ili D, induktivna definicija determinante redom za n =
1,2,3,...; minor (ili subdeterminanta) matrice AMn (K), kofaktor (algebarski komplement)
elementa aij; razvoj determinante po elementima prve vrste; razvoj po po bilo kojoj vrsti
ili razvoj po bilo kojoj koloni (Laplaceov razvoj), tj.
n n
(" i = 1,n) D = det A = aij A ij =
i+ j
(- 1) aijM ij
j= 1 j= 1
 3

n n
(" j = 1,n) D = det A = aij A ij =
i+ j
(- 1) aijM ij .
i= 1 i= 1
6. Najvanija svojstva determinanti n-tog reda: determinanta trougaone (i dijagonalne)
matrice; det AT ; zamjenom dviju vrste (kolona); determinanta sa dvije jednake
vrste (kolone); determinanta je multilinearna funkcija svojih vrsta; determinanta se
mnoi brojem tako da..; objasni formule
n n
(" i = 1,n;s = 1,n) (- 1) asjM ij = Ddsi = {0D za i s,
i+ j
asj A ij =
za i = t;
j= 1 j= 1
n n
(" j = 1,n;t = 1,n) (- 1) ait M ij = Ddtj = {0D za j t,
i+ j
ai t A ij =
za j = t .
i= 1 i= 1
determinanta proizvoda dviju matrica jednaka je...; Vandermondeova determinanta.
7. Kvadratne matrice, inverzna matrica A-1, regularna (ili nesingularna), singularna (ili
neregularna) matrica, adjungovana matrica adj A matrice A; egzistencija inverzna
matrice:
(adj A) A = (det A) E= A(adj A),
potreban i dovoljan uslov da kvadratna matrica A ima inverznu matricu A -1 ,

-1 1
A = adjA,
det A
T
a b d - c d - b
8. Neka je A = , detA=ad-bd0, tada je adjA = = , tj
c d - b a - c a
1 d - b
A- 1 = .(Zapisati analogan rezultat za matricu trerg reda).
ad - bc - c a
9. Minor k-tog reda m a t r i c e A, rang matrice A, bazisni minor, bazisne vrste i
bazisne kolone, osnovne osobine ranga matrice, elementarne transformacije
matrice, za matrice A i B kaemo da su ekvivalentne ako...; kvazitrougaona
(kvazidijagonalna) matrica reda r i praktino odreivanje ranga matrice.

IV Sistemi linearnih algebarskih jednaina

1. Sistemi sa m linearnih algebarskih jednaina i n nepoznatih AX = H, matrica sistema
A = (ai})m,n, kolona slobodnih lanova H = ( hj)m, 1, kolona nepoznatih X=[xi]1,n , proirena
matrica sistema, rjeenje sistema jednaina, saglasan (rjeljiv ili kompatibilan),
nesaglasan (nerjeljiv ili protivrjean), (beskonano mnogo rjeenja, samo jedno
rjeenje, ili da nema nijedno reenje), trivijalno rjeenje homogenog sistema,
2. kvadratni sistema jednaina(m=n), determinantom sistema D=detA, detrminanta Dj
nepoznate xj, kramerovo pravilo, posljedica kramerovog pravila na rjeavanje homogenog
sistema,
3. Gausov metod eliminacije, Kronecker-Capelliev stav, posljedice Kronecker-Capellieva stava
(Homogeni pravougaoni sistem, stav o eliminanti).

V Linearni operatori
1. Linearni (linearan i homogen) operator,
2. matrica operatora A:X Y u odnosu na baze e i f ,
 4

3. linearni funkcional ili linearna forma,

4. Jezgra i slika linearnog operatora,

VI Sopstveni (ili karakteristini) vrijednosti i vektori

1. Karakteristini polinom, karakteristina jednaina operatora A (matrice A), nalaenje
sopstvenih vrijednosti i vektora,
2. Matrini polinom,
3. Cayley-Hamiltonov stav.

VII Vektorska algebra i analitika geometrija

1. Definicija vektora, pravac ili nosa vektora, smjerom (orijentacijom) vektora,
intezitet ili norma vektora,
2. Definicije i osobine jednakosti vektora,
3. slobodni vektori, vezani vektori(vezani vektora: vektori vezani za taku, vektore vezane
za pravu, kolinearni vektori, komplanarni vektori, vektore vezane za ravan)
4. radijus vektor (ili vektor poloaja) take, koordinatni sistemi,
5. Nula vektor, jedinini vektor ili ort vektora, suprotan vektor,
6. Definicije sabiranja vektora(pravila trougla i paralelograma za sabiranje vektora),
7. Algebarska struktura (V, +) je Abelova grupa. Oduzimanje vektora.
8. Mnoenje vektora skalarom. Skup slobodnih vektora V je realni vektorski prostor.
9. Koordinatni sistem-koordinatizacija(pravca, ravnine, prostora)
10. trijedra desne(lijeve) orijentacije, orjentacija Koordinatnog sistema, (pozitivna i negativna
rotacija)
11. Skalarni proizvod vektora, ugao meu vektorima,definicija i osobine skalarni proizvoda,
projekcija vektora na vektor; skalarni proizvod u koordinatnoj formi (duina vektora,
ugao izmeu vektora, ugalovi izmeu vektora i koordinatnih osa
12. Definicija i osobine vektorskog proizvoda vektore, uslov kolinearnosti vektora,
geometrijska interpretacija
13. Definicija i osobine mjeoviti proizvod tri vektora a, b, c ,
14. Zapremina paralelopipeda konstruisanog nad vektorima trijedra (a,b,c),
15. Dvostruki vektorski proizvod
16. Koordinatni sistemi: dekartov desni pravougli desni koordinatni sistem, polarni
koordinatni sistem u ravni, polarno-cilindrini koordinatni sistem, sferni koordinatui
sistem
17. Rastojanje dvije take, podjela dui u datoj razmjeri.
VIII Analitika geometrija u ravni
1. Jednaina krive linije u ravni, parametarske jednainine krive K u ravni
2. Razni oblici jednaina (-e) prave u ravni (Kanonska i parametarska jednaina prave)
3. Meusobni poloaj dvije prave, pramen pravih, paralelnost, ortogonalnost, presjek
pravih
4. normalni ili Hesseov oblik jednaine prave, rastojanje take od prave, rastojanje d dvije
paralelne prave,

IX Analitika geometrija u prostoru

1. Osnovni zadaci analitike geometrije u prostoru, Jednaine krive i jednaina povri u
prostoru
 5

2. Opta jednaina ravni, jednaina ravni sa datom normalom koja prolazi kroz datu
taku, segmentni oblik jednaine ravni, normalna (Heseova) jednaina ravni,
parametarske jednaine ravni, jednaina ravni kroz tri date take,
3. Rastojanje take od ravni,
4. Uzajamni odnos dvije ravni,
5. Pramen ravni ,
6. Prava (linija) u prostoru: kao linija presjeka dvije razliite ravni, vektor date prave,
7. Razni oblici jednaine prave : vektorska parametarska jednaina prave, kanonska (ili
simetrina) jednaina prave, parametarske skalarne jednaine prave, prava kroz dvije
date (razliite) take,
8. Uzajamni odnos dvije prave, potreban i dovoljan uslov komplanarnosti dvije prave,
uslov da se dvije prave sijeku, rastojanje mimoilaznih pravih,
9. Uzajamni odnos prave i ravni,

X Krive (i povri) drugog reda

1. Translacija i rotacija koordinatnog sistema
2. Krive drugog reda ili skup nula polinoma drugog stepena sa dvije promjenljive
3. Kanonska jednaina: elipse, hiperbole i parabole,
4. Krive sa centrom i krive bez centra
5. Opsta jednaina povri drugog reda, prouavanje metodom preseka
6. Cilindrine povri
7. Konusne povri
8. Rotacione povri
9. Kanonske jednaine povri drugog reda: sfera, elipsoid, jednograni hiperboloid,
dvograni hperboloid, eliptiki paraboloid, hiperboliki paraboloid

XI Polinomi
1. Definicija polinoma. Osnovni stav algebre. Bezuov stav i Hornerova ema
2. Algebarska jednaina n-tog stepena
3. Princip identiteta polinoma
4. Faktorizacija polinoma, Vijetove formule
5. Nule realnih polinoma
6. Racionalne funkcije
7. Razlaganje racionalne funkcije na zbir parcijalnih razlomaka.

XII Zadaci

1. TUTORIJALI
2. DOMAE ZADAE
3. ZADACI SA DOSADANJIH ISPITA