Napoleon Hill

Knjiga PROMILJANJEM DO BOGATSTVA,

utemeljena na autorovom proslavljenom djelu ZAKON
USPJEHA, predstavlja proienu mudrost istaknutih
ljudi koji su ostvarili velika postignua i veliko
bogatstvo.

Nadahnue za ovu knjigu autor je p o n a a o u

arobnoj formuli uspjeha Andrewa Carnegiea Carnegie
je njezinu djelotvornost dokazao bogatstvimakoja su
stekli mladi ljudi kojima je otkrio svoju tajnu.

U ovoj ete knjizi pronai tu tajnu kao i tajne ostalih velikih ljudi
Otkrit ete ne samo TO INITI ve i
KAKO TO INITI. Usvojite li i p r i m i j e n i t e jednostavne
tehnike, ovladat ete tajnom istinskog i trajnog uspjeha.

TADA ETE OD IVOTA DOBITI SVE TO POELITE.

 PREDGOVOR
IZDAVAA

Misli i postani bogat jedna je od najutjecajnijih knjiga svih

vremena koja pokazuje put do osobnog postignua - financijske
neovisnosti i duhovnog bogatstva koje nije mogue izmjeriti
novcem.
Knjiga poput ove jo nikada nije objavljena. Nadahnuo ju je
Andrew Carnegie, koji je prije mnogo godina formulu vlastitog
uspjeha otkrio autoru Napoleonu Hillu. Carnegie ne samo da je
sam postao multimilijuna, ve je milijunaima uinio mnoge
kojima je otkrio svoju tajnu. Izvor svojeg bogatstva Napoleonu
Hillu otkrilo je jo 500 imunih ljudi i on je svoj ivot posvetio
nastojanju da njihovu poruku prenese onima koji su spremni
svoje zamisli i organizirane planove uloiti u stvaranje vlastitog
bogatstva.
Tisue ljudi primijenile su uvenu filozofiju ove knjige u
cilju oplemenjivanja vlastitog ivota. Sadri tajne koje su danas
jednako bezvremene i primjenjive kao to su bile i kada je
objavljeno prvo izdanje ove knjige. U ovom izdanju filozofije i
formule uspjeha dostupne su svima onima koji arko ele
zaraditi i doivjeti duhovno zadovoljstvo, koje proizlazi iz
uspjeha.
Misli i postani bogat je, prije svega, praktini prirunik. U
njemu ete pronai aroliju samo-usmjeravanja, organiziranog
planiranja, autosugestije, umnog povezivanja, zapanjujue
uinkovit sustav samoanalize, razraene planove za prodaju
vaih usluga te mnotvo ostalih korisnih savjeta velikih ljudi
koji su dokazali svoju vrijednost.

4
 Bogatstvo koje vam je na dohvat ruke nije uvijek mogue
izmjeriti novcem.
Veliko bogatstvo predstavljaju trajna prijateljstva, skladni
obiteljski odnosi, suosjeajnost i razumijevanje meu
poslovnim suradnicima te unutranji sklad koji donosi duevni
mir izmjeriv samo duhovnim vrijednostima.
Filozofija knjige Misli i postani bogat pripremit e vas za
postizanje i uivanje u tim viim vrijednostima koje su oduvijek
bile uskraene svima koji za njih nisu bili spremni.
Kada zaponete primjenjivati filozofiju ove knjige, budite
spremni na ivotne promjene koje ne samo da e vam olakati
potekoe i napetosti, ve e vas i pripremiti za obilno
gomilanje materijalnog bogatstva.

Izdava

5
 SADRAJ

RIJE A U T O R A 12

1. poglavlje: MISLI SU S T V A R N E 18
ovjek koji je "domislio" svoj put u partnerstvo s
Thomasom A. Edisonom
Izumitelj i "skitnica" ... Mogunost pod krinkom ... Tri
stope od zlata ... "Nikada neu odustati zato to ljudi kau ne"
... Pouka iz upornosti za pedeset centa ... Neobina mo djeteta
... Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao ... "Neizvedivi"
Ford V-8 motor ... Zbog ega ste sami gospodar svoje sudbine
... naela koja mijenjaju vau sudbinu

2. poglavlje: UDNJA 32
Polazna toka svakog postignua
ovjek koji je spalio mostove ... Poriv koji vodi do
bogatstva ... est naina za pretvaranje udnji u zlato ...
Moete li se zamisliti kao milijuna? ... Mo velikih snova ...
Kako lansirati snove ... udnja nadmudruje Majku Prirodu ...
"Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot ... Sa est centa
osvojio je novi svijet ... Dar sluha ... Misao koja ini uda ...
udotvorna "mentalna kemija"

6
3. poglavlje: V J E R A 50
Vizualizacija i vjera u ostvarenje udnje
Kako razviti vjeru ... Nitko nije "osuen" na nesreu ...
Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom ...
arolija autosugestije ... Formula samopouzdanja ... Katastrofa
negativnog razmiljanja ... Kakav genij spava u vaem mozgu?
... Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo ... Bogatstvo
zapoinje milju

4. poglavlje: AUTOSUGESTIJA 68
Metoda utjecanja na podsvjesni um
Promatrajte i osjeajte novac u svojim rukama ... Kako
ojaati mo usredotoenja ... est koraka za poticanje
podsvijesti ... Tajna mentalne moi

5. poglavlje: STRUNO Z N A N J E 76
Osobna iskustva ili opaanja
"Neznalica" koji je stekao bogatstvo ... Sposobni ste stei
sve znanje koje vam je potrebno ... Isplati se znati kupiti znanje
... Pouka iz ureda za naplatu ... Put prema strunom znanju ...
Jednostavna zamisao koja se isplatila ... Iskuani plan za
pronalaenje savrenog posla ... Ne morate poeti na dnu ...
Neka vae nezadovoljstvo radi za vas ... Suradnici vam mogu
biti neprocjenjivo vrijedni ... Okoristite se svojim zamislima
putem strunog znanja

6. poglavlje: MATA 90
Misaona radionica
Dva vida mate ... Vjebajte svoju matu ... Zakonitosti
koje vode bogatstvu ... Kako praktino koristiti matu ...
Zaarani ajnik ... to bih uinio kada bih imao milijun dolara
... Kako zamisli pretvoriti u gotovinu

7
7. poglavlje: ORGANIZIRANO
PLANIRANJE 102
Pretvaranje udnje u djelovanje
Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi ... Planiranje
prodaje osobnih usluga ... Veina voa zapoinje u ulozi
sljedbenika ... Glavne znaajke vodstva ... Deset glavnih
uzroka neuspjeha vodstva ... Nekoliko plodnih podruja na
kojima e biti potrebno "Novo vodstvo" ... Kada se i kako
kandidirati za odreeni poloaj ... Podaci koje je potrebno
obuhvatiti ivotopisom ... Kako dobiti upravo ono radno
mjesto koje elite ... Novi nain pruanja usluga ... Kakav je
va " K K D " rezultat? ... Kapitalna vrijednost vaih usluga ...
Trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha ... Znate li koliko
vrijedite? ... Procijenite samoga sebe ... Samoanaliza za
procjenu vlastite osobnosti ... Gdje i kako pronai mogunost
za stjecanje bogatstva ... udo koje je omoguilo te prednosti
... Kapital - kamen temeljac naeg ivota ... Vae mogunosti
za bogaenje

8. poglavlje: O D L U K A 142
Prevladavanje sklonosti oklijevanju
Savjeti za donoenje odluka ... Odluka o slobodi ili smrti ...
Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem ... Osnivanje
strune skupine ... Odluka koja je izmijenila tijek povijesti ...
Najvanija zapisana odluka u povijesti ... Odredite to elite i u
pravilu ete to i dobiti

8
9. poglavlje: USTRAJNOST 154
Dosljedno nastojanje prijeko potrebno za buenje vjere
Kunja vae ustrajnosti ... Posjedujete li "svijest o novcu" i l i
"svijest o siromatvu" ... Kako se "oteti" mentalnoj inerciji ...
Prebrodite svoje neuspjehe ... Ustrajnost je mogue razviti ...
Procijenite svoju ustrajnost ... Strah od kritike ... Prilike prema
narudbi ... Kako razviti ustrajnost ... Kako prevladati
potekoe

10. poglavlje: MO STRUNE SKUPINE. . . 168

Pokretaka sila
Stjecanje moi putem strune skupine ... Kako poveati
svoju misaonu mo ... Mo pozitivnih emocija

1 1. poglavlje: T A J N A TRANSMUTACIJE
S E K S U A L N E ENERGIJE 176
Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode ...
Deset stimulansa uma ... "Genij" se razvija putem estog
osjetila ... Odakle dolaze "predosjeaji" ... Razvijanje
kreativne sposobnosti ... Kako je izumitelj doao do zamisli ...
Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama ...
Pokretaka sila seksa ... Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije
etrdesete godine ... Najjai od svih stimulansa uma ...
Spremite osobnog magnetizma ... Pogrena vjerovanja o
tetnosti seksa za ovjekovu osobnost ... Plodne godine nakon
etrdesete ... Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije
... Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti ...
Razlozi zbog kojih vas supruga moe ojaati ili slomiti ...
Beskorisnost bogatstva bez ene

9
12. poglavlje: PODSVJESNI UM 198
Posrednik
Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje ...
Neka vae pozitivne emocije rade za vas ... Tajna djelotvorne
molitve

13. poglavlje: M O Z A K 206

Odailja i prijamnik misli
Najvee su sile neopipljive ... Dramatina pria o mozgu ...
Kako zdruiti umove u timskom radu

14. poglavlje: ESTO OSJETILO 214

Vrata hrama mudrosti
uda estog osjetila ... Neka veliki ljudi oblikuju va ivot
... Izgraivanje karaktera pomou autosugestije ... Zapanjujua
mo mate ... Crpiti iz izvora nadahnua ... Mona sila koja se
sporo razvija

15. poglavlje: EST SABLASTI STPvAHA. . . 222

est osnovnih strahova ... Strah od siromatva ...
Najdestruktivni]i strah ... Simptomi straha od siromatva ...
Mo novca ... Strah od kritike ... Simptomi straha od kritike ...
Strah od bolesti ... Simptomi straha od bolesti ... Strah od
gubitka ljubavi ... Simptomi straha od gubitka ljubavi ... Strah
od starosti ... Simptomi straha od starosti ... Strah od smrti ...
Simptomi straha od smrti ... Starake brige ... Razorna mo
destruktivnog razmiljanja ... Vraja radionica ... Kako se
zatititi od negativnih utjecaja ... Pitanja za samoanalizu ...
Jedino nad ime imate potpuno nadzor ... Pedeset i pet uvenih
izgovora starog " K A D B I "

10
 RIJE AUTORA

U svakom poglavlju ove knjige spomenuta je tajna

bogaenja koja je posluila mnogim iznimno bogatim ljudima.
Te sam ljude pomno analizirao tijekom mnogih godina.
Prije vie od pola stoljea, u tu me je tajnu uputio Andrew
Carnegie. Taj mudri, dobroudni stari kot nehajno ju je ubacio
u moj um dok sam jo bio djeak. Zatim se opustio u svojem
naslonjau s iskrom radosti u oima i promatrao me kako bi
ustanovio dali sam dovoljno pametan da potpuno shvatim ono
to mi je rekao.
Kada je opazio da sam shvatio, upitao me je da li bih bio
voljan provesti dvadeset ili vie godina pripremajui se za
otkrivanje te tajne svijetu, mukarcima i enama koji bi bez nje
mogli cijeli ivot proivjeti u nezadovoljstvu. Odgovorio sam
potvrdno i uz njegovu pomo odrao svoje obeanje.
Nakon to su je iskuale tisue ljudi gotovo svih zanimanja,
tajnu sam iznio u ovoj knjizi. Gospodin Carnegie elio je da
arobna formula, koja mu je donijela golemo bogatstvo, bude
dostupna ljudima koji nemaju vremena sami otkrivati kako se
zarauje novac i nadao se da u je ja iskuati te dokazati
njezinu uinkovitost temeljem iskustva mukaraca i ena sa
svih podruja djelatnosti. Smatrao je d da je tu formulu potrebno
pouavati u svim kolama i na sveuilitima te je izjavio da bi,
primjereno pouavana, do te mjere izmijenila cjelokupan
obrazovni sustav da bi vrijeme provedeno u koli moglo biti
svedeno na manje od polovicu.
U poglavlju o vjeri proitat ete zapanjujuu priu o
korporaciji United States Steel koju je utemeljio i podignuo

12
 jedan od mladih ljudi pomou kojih je gospodin Carnegie
dokazao da njegova formula djeluje svima onima koji su za nju
spremni. Jedna jedina primjena te tajne donijela je Charlesu M.
Schwabu golemo bogatstvo u novcu i mogunostima. Ta je
primjena formule, okvirno govorei, vrijedila esto milijuna
dolara.
Te injenice - poznate gotovo svima koji su poznavali
gospodina Carnegia - pruaju vam prilino jasan uvid u korist
koju moete ostvariti itanjem ove knjige, pod uvjetom da znate
Sto elite.
Tajna je otkrivena tisuama mukaraca i ena koji su je
dobro iskoristili, ba kao to je gospodin Carnegie i oekivao.
Neki su ostvarili veliko bogatstvo. Ostali su je uspjeno
upotrijebili za stvaranje sklada u svojim domovima. Jedan ju je
duhovnik toliko uinkovito upotrijebio da mu donosi prihod
koji godinje premauje 75 000 dolara.
Arthur Nash, kroja iz Cincinnatija svoj je posao na rubu
propasti upotrijebio kao pokusnog kunia na kojemu je iskuao
formulu. Posao je oivio i donio bogatstvo svojim vlasnicima.
Danas jo uvijek cvjeta, iako je gospodin Nash preminuo. Taj je
pokus bio toliko jedinstven da su mu asopisi i novine posvetili
pozitivan publicitet vrijedan vie od milijun dolara.
Tajna je prenesena i Stuartu Austinu Wieru iz Dallasa u
Teksasu. On je za nju bio spreman - toliko spreman da je
odustao od svojeg zanimanja i poeo studirati pravo. Je li
uspio? I tu ete priu proitati.
Radei kao direktor marketinga sveuilita LaSalle, dok je ta
ustanova bila tek neto vie od imena, imao sam ast vidjeti
kako J. G. Chapline primjenjuje formulu toliko uinkovito da je
LaSalle nainio jednom od najboljih kola u zemlji.
Tajna o kojoj govorim u ovoj je knjizi spomenuta najmanje
stotinu puta. Nije izravno iznesena jer djeluje mnogo bolje ako
je tek otkrivena i na vidiku onih koji su spremni i koji je trae.
Zbog toga ju je gospodin Carnegie i meni dobacio tek usput, ne
otkrivajui njezino ime.

13
 Ako ste je spremni primijeniti, u svakom ete je poglavlju
prepoznati barem jednom. Volio bih da vam mogu rei kako
ete znati da ste spremni, no time bih vam uskratio mnoge
dobrobiti koje ete ostvariti ako sami doete do tog otkria.
Ako ste ikada bili obeshrabreni, ako ste bili suoeni s
potekoama koje su od vas zahtijevale veliku rtvu, ako ste
pokuali i doivjeli neuspjeh, ako ste ikada bili sputani boleu
i l i tjelesnim ogranienjem, pria o tome kako je moj sin otkrio i
upotrijebio formulu gospodina Carnegia vjerojatno e biti oaza
u Pustinji izgubljenih nada koju ste traili.
Tu je tajnu tijekom prvog svjetskog rata u velikim
razmjerima koristio predsjednik Woodrow Wilson. Paljivo
omotana u obuku koja je prethodila odlasku na bojite, ta je
tajna prenesena svakom pojedinom vojniku. Predsjednik
Wilson mi je rekao da je to bio vaan imbenik u prikupljanju
sredstava potrebnih za ratovanje.
Ono to ovu tajnu ini osobitom jest injenica da su ljudi
koji je otkriju i primijene doslovce prisiljeni postizati uspjeh.
Sumnjate l i , prouite imena onih koji su je primijenili, gdje god
da se spominju; sami se uvjerite u njihov uspjeh i bit ete
uvjereni.
Nita se ne moe ostvariti bez ulaganja!
Tajna o kojoj govorim ima svoju cijenu, iako je ta cijena
mnogo manja od njezine stvarne vrijednosti. Oni koji je ne
trae, ne mogu je dobiti ni po kojoj cijeni. Nije ju mogue
darovati i l i kupiti za novac jer dolazi u dva dijela. Oni koji su
za nju spremni, ve posjeduju jedan njezin dio.
Ova tajna jednako dobro slui svima koji su za nju spremni.
Obrazovanje tu ne igra nikakvu ulogu. Mnogo prije no to sam
roen, ta je tajna pronala svoj put do Thomasa A. Edisona koji
ju je iskoristio toliko inteligentno da je postao vodei svjetski
izumitelj iako se kolovao samo tri mjeseca.
Tajna je prenesena i Edwinu C. Barnesu, poslovnom
suradniku gospodina Edisona. On ju je upotrijebio toliko

14
uinkovito da je, iako je godinje zaraivao samo 12.000
dolara, stekao veliko bogatstvo te se ve kao mlad ovjek
povukao iz poslovnih krugova. Njegovu priu pronai ete na
poetku prvog poglavlja. Ta bi vas pria trebala uvjeriti da
bogatstvo nije izvan vaeg dosega, da moete biti ono to elite
biti, da novac, ugled, priznanja i sreu mogu doivjeti svi oni
koji su spremni i odluni ostvariti te blagoslove.
Kako to znam? Odgovor biste trebali dobiti prije no to
proitate ovu knjigu. Moda ete ga pronai ve u prvom
poglavlju, a moda i na zadnjoj stranici.
Obavljajui dvadesetogodinje istraivanje, koje sam
zapoeo na zahtjev gospodina Carnegia, analizirao sam stotine
poznatih ljudi od kojih su mnogi priznali da su svoje golemo
bogatstvo stekli uz pomo Carnegiejeve tajne; meu njima su:

HENRY FORD HARRIS F. WILLIAMS

WILLIAM WRIGLEY JR. dr. FRANK GUNSAULUS
JOHN W A N A M A K E R DANIEL WILLARD
JAMES J. HILL KING GILLETTE
GEORGE S. PARKER RALPH A. WEEKS
E.M. STATLER sudac DANIEL T. WRIGHT
HENRY DOHERTY JOHN D. ROCKEFELLER
GEORGE EASTMAN THOMAS A. EDISON
CHARLES M. SCHWAB FRANK A. VANDERLIP
THEODORE ROOSEVELT F.W. WOOLWORTH
JOHN W. DAVIS pukovnik ROBERT A.
DOLLAR
ELBERT HUBBARD EDWARD FILENE
WILBUR WRIGHT EDWIN C. BARNES
WILLIAM JENNINGS ARTHUR NASH
BRYAN
Dr. DAVID STARR CLARENCE DARROW

15
 JORDAN
J. ODGEN ARMOUR WILLIAM HOWARD TAFT
ARTHUR BRISBANE JULIUS ROSENWALD
LUTHER BURBANK STUART AUSTIN WIER
EDWARD W. BOK dr. FRANK CRANE
FRANK A. MUNSEY GEORGE M. ALEXANDER
ELBERT H. GARY J.G. CHAPLINE
Dr. ALEXANDER senator JENNINGS
GRAHAM BELL RANDOLPH
JOHN H. PATTERSON

Ova imena predstavljaju tek mali broj poznatih Amerikanaca

ija su postignua, financijska i ostala, dokazala da oni koji
razumiju i primjenjuju Carnegiejevu tajnu stiu na vrh. Nikada
nisam upoznao ovjeka motiviranog na primjenu tajne koji nije
ostvario zapaen uspjeh u svojem podruju djelatnosti. Nisam
upoznao osobu koja se istaknula ili se na bilo koji nain
obogatila ne poznajui tu tajnu. Iz te dvije injenice izvlaim
zakljuak da je ta tajna, kao dio znanja nunog za
samoodreenje, vanija od bilo ega to ovjek prima putem
onoga to popularno nazivamo "obrazovanjem".
to je zapravo obrazovanje? U ovoj ete knjizi pronai
detaljan odgovor.
Dok budete itali, tajna o kojoj govorim iskoit e sa
stranica i jasno vam se otkriti ako ste za nju spremni! Kada se
pojavi, prepoznat ete je. Bez obzira na to otkrijete li je u
prvom i l i zadnjem poglavlju, kada se pojavi, zastanite na
trenutak i odloite naoale jer e taj trenutak predstavljati
najvaniju prekretnicu vaega ivota.

itajui ovu knjigu imajte na umu da su posrijedi injenice, a

ne izmiljotine te da je njezina svrha prenijeti veliku univerzalnu

16
istinu pomou koje svi mogu otkriti to im je initi i kako to
initi! Spremni uenici primit e i poticaje koji su im potrebni da
bi zapoeli.
Prije no to prijeete na prvo poglavlje, kao posljednju rije
pripreme ponudit u vam sugestiju koja bi mogla posluiti kao
klju prepoznavanja Carnegiejeve tajne. Ona glasi: svako
postignue, svako steeno bogatstvo ima svoje korijene u jednoj
zamisli! Ako ste spremni za tajnu, ve posjedujete jednu
njezinu polovicu; zbog toga ete spremno prepoznati i drugu
polovicu onog trenutka kada dopre u va um.
Napoleon Hill

17
 1.
MISLI SU STVARNE

OVJEK KOJI JE "DOMISLIO" SVOJ

PUT DO PARTNERSTVA S
THOMASOM A. EDISONOM

Uistinu, "misli su stvarne" te osobito mone kada ih se

pomijea s odreenom svrhom, ustrajnou i goruom eljom za
njihovim pretvaranjem u bogatstvo i l i ostale materijalne
predmete.
Prije nekoliko godina Edwin C. Barnes otkrio je istinitost
tvrdnje da se ovjek moe obogatiti pomou vlastitih misli. Do
tog otkria nije doao samo jednim promiljanjem. Do njega je
dolazio postupno, a sve je zapoelo goruom eljom da postane
poslovnim suradnikom velikog Edisona.
Jedna od glavnih znaajki Barnesove elje bila je njezina
odreenost. elio je raditi s Edisonom, a ne za njega. Paljivo
prouite nain na koji je ostvario svoju elju i stei ete dublji
uvid u naela koja vode do bogatstva.
Kada se ta elja, pobuda i l i misao, po prvi puta pojavila u
njegovu umu, nije bio u poloaju poduzeti neto po pitanju
njezina ostvarenja. Na putu su mu stajale dvije prepreke. Nije
poznavao gospodina Edisona i nije imao dovoljno novca da
plati eljezniku kartu do Orangea u New Jerseyu.

18
 Te bi potekoe bile sasvim dovoljne da se veina ljudi
obeshrabri u pokuaju ostvarenja te elje. No, njegova elja nije
bila obina elja!

Izumitelj i "skitnica"

Pojavio se u laboratoriju gospodina Edisona i izjavio da je

doao sklopiti posao s izumiteljem. Govorei o svojem prvom
susretu s Barnesom, gospodin Edison je rekao:
"Stajao je predamnom ostavljajui dojam obinog skitnice,
no, neto u izrazu njegova lica govorilo je da je odluan dobiti
ono po to je doao. Iz svojeg dugogodinjeg iskustva s ljudima
nauio sam da ovjek koji neto eli toliko snano da je
spreman riskirati cijelu budunost za jedan okret kola sree,
nedvojbeno pobjeuje. Pruio sam mu mogunost koju je traio
jer sam vidio da je odluio ustrajati sve dok ne uspije. Dogaaji
koji su uslijedili potvrdili su da nisam pogrijeio."
Izgled tog mladog ovjeka nedvojbeno nije bio razlog
njegova uspjeha jer mu taj imbenik nije iao u prilog. Kljuna
je bila njegova misao.
Barnes nije uao u partnerstvo s Edisonom nakon prvog
razgovora. Dobio je priliku raditi u njegovu uredu za vrlo
simbolinu plau.
Mjeseci su prolazili. Na pojavnom planu nije se dogaalo
nita to bi Barnesa dovelo blie eljenom cilju koji je u svojem
umu ustanovio kao svoju najvaniju svrhu. No, u Barnesovu se
umu dogaalo neto vano. Neprestano je pojaavao svoju elju
da postane Edisonov poslovni suradnik.
Psiholozi su bili u pravu kada su rekli da "ovjek ostvaruje
svoj cilj tek kada je uistinu spreman za njega". Barnes je bio
spreman za poslovnu suradnju s Edisonom; tovie, odluio je
ostati spreman sve dok ne ostvari ono emu tei.
Nije sam sebi rekao: "Pa dobro, kakve koristi od toga?

19
Mislim da u se predomisliti i okuati se u prodaji", nego
"Doao sam ovamo da bih sklopio posao s Edisonom i ostvarit
u to makar tome morao posvetiti ostatak svojeg ivota". On je
mislio ozbiljno! Kolike bi ivotne prie bile drugaije kada bi
ljudi odredili svoj cilj i ostali mu vjerni dovoljno dugo da ga
pretvore u posvemanju opsesiju!
Mladi Barnes to tada moda nije znao, no, njegova
nepokolebljiva odlunost, njegova ustrajnost u jednoj jedinoj
elji sruila je sve prepreke i donijela mu mogunost kojoj je
teio.

Mogunost pod krinkom

Mogunost se pojavila u drugaijem obliku i iz drugaijeg

smjera nego to je Barnes oekivao. To je jedan od trikova
mogunosti. Ona ima naviku prikrasti se kroz stranja vrata te
esto dolazi u obliku nevolje ili privremenog poraza. To je
vjerojatno razlog to je mnogi ne prepoznaju.
Gospodin Edison u to je vrijeme upravo usavrio novi
uredski ureaj tada poznat kao Edisonov stroj za diktate.
Njegovi prodavai nisu bili osobito oduevljeni tim izumom.
Nisu vjerovali da ga je mogue prodati bez velikog napora.
Barnes je prepoznao svoju mogunost. Prikrala se tiho,
preruena u udan stroj koji nije zanimao nikoga osim njegovog
izumitelja i Barnesa.
Barnes je znao da je sposoban prodati Edisonov stroj za
diktate. Upoznao je Edisona sa svojim prijedlogom i odmah
dobio priliku. Uspio je prodati stroj. Zapravo, prodao ga je tako
uspjeno da mu je Edison ponudio ugovor za distribuciju i
prodaju irom zemlje. Barnes se obogatio tim poslom, no
postigao je i neto mnogo vanije. Dokazao je da ovjek
promiljanjem uistinu moe ostvariti bogatstvo.

20
 Ne mogu znati koliko je Barnesova prvotna elja vrijedila u
novcu. Moda mu je donijela dva i l i tri milijuna dolara, no taj
iznos, koliki god da jest, postaje beznaajan ako se usporedi s
bogatstvom koje je stekao u obliku spoznaje da nematerijalni
poticaj misli moe biti pretvoren u materijalna dobra
primjenom poznatih naela.
Barnes je doslovce domislio svoj put u partnerstvo s
Edisonom! Domislio je bogatstvo. Na poetku nije imao nita
osim jasne spoznaje o tome to eli te odlunosti da ostane
vjeran toj elji sve dok je ne ostvari.

Tri stope od zlata

Jedan od najeih uzroka neuspjeha jest navika odustajanja

nakon privremenog poraza. Svaki je ovjek u odreenom
trenutku svojeg ivota poinio tu pogreku.
U vrijeme mahnite potrage za zlatom, ujak R.U. Darbyja
zarazio se zlatnom groznicom i poao na zapad kopati i bogatiti
se. On nije uo da se iz uma ovjeka moe iskopati vie zlata no
to je ikada iskopano iz zemlje. Kolcima je oznaio svoje
zemljite, uhvatio pijuk i lopatu i bacio se na posao.
Nakon tjedana mukotrpnog rada nagraen je otkriem
blistave rude. Za iskopavanje rude bili su mu potrebni strojevi.
Bez podizanja buke zatrpao je nalazite i vratio se kui u
Williamsburg u Marylandu te svojim roacima i nekim
susjedima ispriao da je naiao na zlato. Zajedno su prikupili
novac za potrebne strojeve i dali ih dopremiti. Ujak i Darby
vratili su se na nalazite.
Prvi vagon zlatne rude iskopan je i odvezen u talionicu.
Rezultati su pokazali da je posrijedi jedno od najbogatijih
nalazita u Coloradu! Jo nekoliko vagona rude omoguit e im
da se rijee dugova. A tada je na redu gomilanje velike zarade.
Dok su zduno buili, njihove su nade dosezale najvie

21
vrhunce! A tada se neto dogodilo. Zlatna je ila nestala! Stigli
su na kraj duge i up prepun zlata vie nije bio tamo. Nastavili
su buiti, oajniki nastojei ponovno naii na ilu - ali
uzaludno.
Na posljetku su odluili odustati.
Strojeve su prodali na otpadu za stotinu dolara i vlakom se
vratili kui. Radnik na otpadu pozvao je rudarskog inenjera da
pogleda nalazite i naini neke proraune. Inenjer je ustvrdio
da je projekt propao jer vlasnici nisu znali za presjeene ile.
Njegovi su prorauni pokazali da se ila nalazi samo tri stope
od mjesta na kojemu su Darbyjevi prestali buiti! Tamo je i
pronaena!
Radnik s otpada zaradio je milijune dolara na zlatnoj rudi jer
je bio dovoljno mudar da je potraio savjet strunjaka prije no
to odustane.

Nikada neu odustati zato to ljudi kau "Ne"

Dugo potom gospodin Darby je mnogostruko nadoknadio

svoj gubitak otkriem da elja moe biti pretvorena u zlato. Do
tog je otkria doao nakon to je uao u posao prodaje ivotnog
osiguranja.
Upamtivi kako je izgubio veliko bogatstvo jer je odustao tri
stope od zlata, Darby se okoristio tim iskustvom u odabranom
poslu jednostavno takoto je sam sebi govorio: "Odustao sam
tri stope od zlata, no, nikada neu odustati zato to ljudi kau
'ne' kada im ponudim ivotno osiguranje".
Darby je postao jedan od malobrojnih koji godinje prodaju
osiguranja u vrijednosti koja premauje milijun dolara. Tu je
ustrajnost stekao zahvaljujui pouci koju je izvukao kada je
odustao od potrage za zlatom.
Svaki e se ovjek, prije no to ostvari uspjeh, nedvojbeno
susresti s mnogim privremenim porazima i ponekim
neuspjesima. Kada se ovjek osjeti poraenim, najlake i

22
najloginije je odustati. Veina ljudi uinit e upravo to.
Vie od pet stotina najuspjenijih ljudi ove zemlje isprialo
mi je kako su najvei uspjeh ostvarili kada su preli jo samo
jedan korak dalje od poraza. Neuspjeh je lukavi aljivac s
goruim smislom za ironiju. Obaranje ovjeka nadomak
uspjehu vjerojatno mu predstavlja veliki uitak.

Pouka iz upornosti za pedeset centa

Nedugo nakon to je gospodin Darby primio diplomu

"Sveuilita ivotnih udaraca" te se odluio okoristiti svojim
rudarskim iskustvom, imao je sreu svjedoiti dogaaju koji ga
je uvjerio da "Ne" ne znai uvijek ne.
Jednog je poslijepodneva pomagao ujaku pri mljevenju ita
u starom mlinu. Ujak je vodio veliku farmu na kojoj su ivjeli
mnogi afro-ameriki farmeri s kojima je dijelio dobit. Vrata su
se neujno otvorila i u mlin je ula mala afro-amerika
djevojica, ki jednoga od farmera, te stala pokraj vrata. Ujak je
podignuo pogled, opazio djevojicu i grubo joj se obratio: "to
eli?"
Djevojica je smjerno odgovorila: "Mama je rekla da joj
poaljete njezinih pedeset centa".
"Ne dolazi u obzir", odvratio je ujak, "bjei kui."
"Da, gospodine", rekla je djevojica. Ali se nije pomaknula.
Ujak je nastavio sa svojim poslom kojim je bio toliko
zaokupljen da nije primijetio da djevojica jo uvijek stoji
tamo. Kada je podignuo pogled i opazio je, zagrmio je: "Rekao
sam ti da poe kui! Idi i l i u te ja dohvatiti".
Djevojica je rekla: "Da, gospodine", ali se nije pomaknula
f mjesta.
Ujak je odloio vreu ita koju je upravo namjeravao usipati
u mlin, uzeo tap i krenuo prema djevojici s izrazom lica koji
je najavljivao nevolju.
Darby je ostao bez daha. Bio je uvjeren da e svjedoiti

23
nasilju. Znao je da je ujak nagle naravi.
Kada se ujak pribliio djevojici, ona je brzo zakoraila
korak naprijed, pogledala ga ravno u oi i svojim piskutavim
glasiem iz petnih ila vrisnula: "Mojoj mami treba tih pedeset
centa!"
Ujak je zastao, promatrao je nekoliko minuta, a zatim polako
odloio tap na pod, zavukao ruku u dep, izvadio iz njega pola
dolara i pruio ih djevojici.
Djevojica je uzela novac i poela polako uzmicati prema
vratima, ne skidajui pogled s ovjeka kojega je upravo
pobijedila. Kada je otila, ujak je sjeo na krinju i kroz prozor
zurio u prazno due od deset minuta. U udu je razmiljao o
porazu koji je upravo pretrpio.
I gospodin Darby se prepustio mislima. Po prvi puta u ivotu
vidio je kako dijete odluno svladava odraslog ovjeka. Kako
joj je to polo za rukom? Zbog ega je ujakova estina
splasnula i zbog ega se je pretvorio u krotko janje? Kakvu je to
udnu mo upotrijebilo to dijete da bi ovladalo situacijom? U
Darbyjevu su se umu pojavila jo mnoga pitanja, no, odgovor je
pronaao tek godinama kasnije, kada mi je ispriao tu priu.
Neobino je to to mi je tu priu ispriao upravo u mlinu u
kojem je njegov ujak doivio poraz.

Neobina mo djeteta

Dok smo stajali u tom starom mlinu koji je zaudarao na

plijesan, gospodin Darby ponovio je priu o neobinoj pobjedi i
zavrio je pitanjem: "to ti misli? Kakvu je to udnu mo
upotrijebilo to dijete i njome potpuno pokorilo mojeg ujaka?"
Odgovor na njegovo pitanje nalazi se u naelima opisanim u
ovoj knjizi. Iznesen je detaljno i u potpunosti.
Otkrivene su i pojedinosti te upute koje e svakome
omoguiti razumjeti i primijeniti istu silu koju je ta djevojica

24
sasvim sluajno otkrila. Odravajte um pozornim i jasno ete
opaziti tu udnu mo koja je pomogla djevojici. Opazit ete je
i u sljedeem poglavlju. Negdje u knjizi naii ete na zamisao
koja e oivjeti vau mo prijemljivosti i podariti vam, za vae
dobro, tu neodoljivu mo. Svjesnost o toj moi moda ete
razviti ve u prvom poglavlju i l i e vam se otkriti u nekom od
sljedeih. Moda e se pojaviti u obliku jedne jedine zamisli. A
moda e preuzeti oblik plana ili svrhe. Mogla bi vas potaknuti
da ponovno proivite neka prola iskustva poraza ili neuspjeha i
usvojite pouku pomou koje ete nadoknaditi sve to ste
izgubili tim porazom.
Nakon to sam gospodinu Darbyju objasnio mo koju je
djevojica nesvjesno upotrijebila, brzo je u mislima preletio
svojim tridesetogodinjim iskustvom u prodaji ivotnog
osiguranja i iskreno priznao da svoj uspjeh na tom podruju
moe u velikoj mjeri zahvaliti pouci koju je nauio od tog
djeteta.
Rekao je: "Svaki puta kada bi me potencijalni kupac pokuao
otpratiti bez potpisanog ugovora, vidio bih tu djevojicu kako
stoji u mlinu, velikih oiju i prkosnog pogleda i rekao sam sebi:
'Moram ostvariti ovu prodaju.' Najvei broj prodaja, zakljuio
sam nakon to su potencijalni kupci rekli ' N E ' . "
Prisjetio se i pogreke koju je poinio odustavi na samo tri
stope od zlata, " A l i , " rekao je, "to je iskustvo bilo prikriveni
blagoslov. Ono me je pouilo ustrajnosti bez obzira na to
koliko je situacija teka, a to je bila pouka koju sam morao
usvojiti prije no to ostvarim uspjeh na bilo kojem podruju."
Ovu priu o gospodinu Darbyju, njegovu ujaku, djevojici i
zlatnoj ili bez sumnje e proitati stotine ljudi koji ele
zaraivati prodajom osiguranja, a svima njima elim poruiti da
Darby svoj uspjeh, odnosno godinju vrijednost prodanih
osiguranja koja premauje milijun dolara, duguje upravo tim
iskustvima.
Iskustva gospodina Darbyja uobiajena su i jednostavna, no

25
unato tome skrivala su klju njegove ivotne sudbine; zbog
toga su mu bila vana kao i sam ivot. Iz tih je ivotnih
iskustava izvukao korist jer ih je analizirao i otkrio njihovu
pouku. No, to je s ovjekom koji nema vremena niti elje
prouavati neuspjehe u potrazi za spoznajom koja bi mogla
dovesti do uspjeha? Kako e i gdje on svladati vjetinu
pretvaranja poraza u odskonu dasku prema mogunostima?
Odgovor na ta pitanja nalazi se u ovoj knjizi.

Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao

Odgovor zahtijeva razmatranje trinaest naela. No upamtite

da odgovor na pitanja koja su vas potaknula da se zamislite nad
ivotom, odnosno odgovor koji je vama potreban, moete
pronai u vlastitom umu u obliku zamisli, plana ili cilja nakon
to proitate ovu knjigu.
Za ostvarenje uspjeha potrebna vam je samo jedna dobra
zamisao. Naela opisana u ovoj knjizi nude vam naine i
sredstva osmiljavanja ostvarivih zamisli.
Prije no to nastavimo s opisom tih naela, smatram da imate
pravo na ovu vanu sugestiju ...
Kada bogatstvo pone pritjecati, ono pritjee tako obilno da
se ovjek pita gdje se skrivalo tijekom svih tih "mravih"
godina.
Ova je tvrdnja zapanjujua, tim vie ako se uzme u obzir
opeprihvaeno vjerovanje da bogatstvo dolazi samo onome tko
dugo i mukotrpno radi.
Kada se ponete bogatiti pomou vlastitih misli, opazit ete
da bogatstvo zapoinje kao stanje uma, s tono odreenom
svrhom i s malo i l i nimalo mukotrpnog rada. Vi biste, jednako
kao i svi drugi, trebali biti zainteresirani za spoznaju o tome
kako razviti stanje uma koje privlai bogatstvo. Dvadeset i pet
godina proveo sam u istraivanju jer sam i sam elio saznati
"kako ovjek postaje bogat".
im ovladate naelima i zaponete slijediti upute za njihovu
primjenu, vae e se financijsko stanje poeti poboljavati, a
sve to dotaknete pretvorit e se u vrijednost koja e vam

26
donositi korist. Nemogue? Nipoto!
Jedna od najveih slabosti ovjeanstva jest bliskost
prosjenog ovjeka s rijeju "nemogue". On poznaje sva
pravila koja ne funkcioniraju. Poznato mu je sve ono to je
nemogue ostvariti. Ova je knjiga posveena onima koji tragaju
za pravilima pomou kojih su drugi ostvarili uspjehe, i koji su
spremni uloiti sve na ta pravila.
Uspjeh dolazi onima koji razviju svijest o njemu.
Neuspjeh dolazi onima koji svojom nezainteresiranou
doputaju razviti svijest o neuspjehu.
Druga slabost koju ete pronai u mnogim ljudima jest
navika mjerenja svega i svakoga prema vlastitim dojmovima i
vjerovanjima. Neki e itatelji vjerovati da se promiljanjem
nije mogue obogatiti jer su njihove misaone navike zaglibile u
siromatvu, oskudici, bijedi, neuspjehu i porazu.
Ti jadni ljudi podsjeaju me na ambicioznog Kineza koji je
doao u Ameriku kolovati se na ameriki nain. Studirao je na
sveuilitu u Chicagu. Jednog je dana predsjednik Harper
naiao na tog mladog Kineza, zastao da bi popriao s njim te ga
upitao to smatra najuoljivijom karakteristikom Amerikanaca.
"Pa," rekao je student, "udan poloaj vaih oiju. Vae su
oi prilino udno poloene!"
to mi kaemo o Kinezima?
ovjek odbija vjerovati u ono to ne razumije. Naivno
vjerujemo da su naa vlastita ogranienja "univerzalna".
Dakako da su oi Kineza "udne" jer nisu iste kao i nae.

"Neizvedivi" Ford V-8 motor

Kada je Henry Ford nakanio stvoriti svoj uveni V-8 motor,

odluio je sastaviti stroj s osam cilindara u jednoj jedinici te je
svojim inenjerima naloio da naine nacrte. Nakon to su dovrili
nacrte, inenjeri su se svi do jednoga sloili da je jednostavno
nemogue nainiti jedinicu sa osam cilindara u jednom komadu.
Ford je rekao: "Svejedno ga napravite".
" A l i , " nastavili su inenjeri, "to je nemogue!"

27
 "Na posao," naredio je Ford, "i ne odustajte dok ne uspijete,
koliko god to trajalo".
Inenjeri su se bacili na posao. Drugo im nije preostalo ako
su eljeli nastaviti raditi za Forda. Nakon est mjeseci nije bilo
nikakvih rezultata. Inenjeri su iskuali svaki mogui plan da bi
izvrili Fordovu zapovijed, no, taj se pothvat doimao
neizvedivim; "nemoguim "!
Nakon gotovo godinu dana Ford je upitao inenjere kako
napreduju, a oni su ga ponovno izvijestili da ne pronalaze nain
ostvarenja njegove zamisli.
"Na posao," rekao je Ford. "elim taj stroj i imat u ga."
Inenjeri su nastavili s poslom i tajna je iznenada, kao nekim
udom, otkrivena.
Fordova je odlunost jo jednom odnijela pobjedu!
Pria moda nije ispriana do posljednje pojedinosti, no,
sadraj i rezultat su toni. Vi koji se elite obogatiti
promiljanjem u njoj otkrijte tajnu Fordovih milijuna, ako
moete. Nije se potrebno osobito udubiti.
Henry Ford je bio uspjean jer je razumio i primijenio naela
uspjeha. Jedno od njih je elja: ovjek mora tono znati to eli.
Upamtite ovu priu i uoite reenice u kojima se otkriva tajna
njegova izvanrednog postignua. Ako ste to sposobni, ako
moete tono izdvojiti naela pomou kojih se Henry Ford
obogatio, sposobni ste ponoviti njegov uspjeh u gotovo bilo
kojem podruju koje vam odgovara.

Zbog ega ste sami "gospodar svoje sudbine"

Kada je Henley napisao proroanske rijei: "Ja sam

gospodar svoje sudbine, ja sam kapetan svoje due," trebao nam
je dati do znanja da smo sami gospodari svoje sudbine i
kapetani svoje due zbog toga to imamo mo upravljati svojim
mislima.
Trebao nam je rei da se n a i umovi magnetiziraju naim
dominantnim mislima, a ti "magneti", na ovjeku nepoznat
nain, privlae sile, ljude i ivotne okolnosti koje su u skladu s
prirodom naih dominantnih m i s l i .
Trebao nam je rei da, prije no to steknemo golemo

28
bogatstvo, moramo magnetizirati svoje umove intenzivnom
eljom za bogatstvom, da moramo postati "usredotoeni na
novac" sve dok nas ta elja ne potakne na stvaranje konkretnih
planova za njezino ostvarenje.
No, budui da je bio pjesnik, a ne filozof, Henry je bio posve
zadovoljan izrazivi tu veliku istinu u lirskom obliku,
ostavljajui svojim sljedbenicima interpretaciju filozofskog
znaenja tih redaka.
Istina se malo pomalo razotkrila pa se doima izvjesnim da
naela opisana u ovoj knjizi u sebi sadre tajnu ovladavanja
svojom financijskom sudbinom.

Naela koja mijenjaju vau sudbinu

Sada smo spremni razmotriti prvo od tih naela. Zadrite

otvoren um i upamtite da posrijedi nisu spoznaje samo jednog
ovjeka. Ta su naela posluila mnogima. I vi ih moete
primjeniti u vlastitu korist.
Otkrit ete da to nije nimalo teko ve, naprotiv, vrlo lako.
Prije nekoliko godina odrao sam pozdravni govor na koledu
u Salemu u Zapadnoj Virginiji. Naelo opisano u sljedeem
poglavlju istaknuo sam s tolikim arom da ga je jedan od
Itldenata vrsto usvojio i uklopio ga u svoju ivotnu filozofiju.
Taj je mladi postao kongresnik te vana osoba u vladi Franklina
D. Roosevelta. Napisao mi je pismo u kojemu je tako jasno
izrazio svoje miljenje o naelu iznesenom u sljedeem poglavlju
da sam odluio objaviti ga kao uvod u to poglavlje.
Iz njega biste mogli naslutiti kakve vas nagrade oekuju.

Dragi moj Napoleone,

sluei kao lan Kongresa stekao sam uvid u probleme
mukaraca i ena pa elim ponuditi sugestiju koja moe biti od
koristi tisuama estitih ljudi.
1922, godine odrali ste pozdravni govor na koledu u
Salemu, a ja sam tada bio student zavrne godine. Tim ste
govorom u moj um usadili zamisao kojoj mogu zahvaliti

29
 mogunost sluenja Amerikancima i kojoj u zahvaljivati za
svaki uspjeh koji ostvarim u budunosti.
Sjeam se, kao da je bilo juer, vaeg sjajnog opisa metode
pomou koje je Henry Ford, s vrlo malo formalnog obrazovanja,
bez prebijenog novia i bez utjecajnih prijatelja, osvojio
vrhunce. Tada sam, ak i prije no to ste dovrili govor, odluio
da u na vrhu pronai i svoje mjesto bez obzira na to kakve
potekoe morao prevladati.
Tisue mladih ljudi ove e godine zavriti svoje obrazovanje,
jednako kao i sljedeih godina. Svatko od njih trait e upravo
onakav praktian poticaj koji sam ja dobio od vas. Zeljet e
znati kome se obratiti i to uiniti da bi krenuli putem prema
uspjehu. Vi im to moete rei jer ste tolikim ljudima pomogli
rijeiti njihove probleme.
Tisue ljudi u Americi ele znati kako zamisli pretvoriti u
novac, ljudi koji moraju poeti ni od ega, bez financijskih
sredstava te nadoknaditi svoje gubitke. Ako im itko u tome moe
pomoi, tada ste to vi.
Ako objavite knjigu, volio bih dobiti prvi primjerak koji
izae iz tiska, s vaim vlastorunim potpisom.
Uz najbolje elje, srdano,
Jennings Randolph

Trideset i pet godina nakon tog govora, 1957. godine imao

sam zadovoljstvo vratiti se na koled u Salemu i predvoditi
sveanost dodjele diploma. Tada sam primio poasni naslov
doktora knjievnosti.
Od 1922. godine promatrao sam uspon Jenningsa Randolpha
na poloaj direktora jedne od vodeih zrakoplovnih kompanija,
izvrsnog motivacijskog govornika i senatora Zapadne Virginije.

30
 to god je
OVJEKOV UM
sposoban
ZAMISLITI

POVJEROVATI
to je sposoban i
OSTVARITI.

31
 2.
UDNJA

POLAZNA TOKA SVAKOG

POSTIGNUA
Prvi korak prema bogatstvu

Kada je Edwin Barnes prije vie od pedeset godina u

Orangeu siao s teretnog vlaka, moda je bio nalik skitnici, no,
njegove su misli bile kraljevske!
Dok je koraao putem od eljeznike pruge do ureda
Thomasa A. Edisona, njegov je um mahnito radio. Zamiljao je
kako stoji pred Edisonom. uo je kako ga trai mogunost da
ostvari svoju ivotnu opsesiju, goruu udnju da postane
poslovni suradnik velikog izumitelja.
Barnesova udnja nije bila nada! To nije bila elja). Bila je
to snana, gorua udnja jaa od bilo ega drugoga. Bila je
jasno odreena.
Nekoliko godina poslije, Edwin C. Barnes ponovno je stajao
pred Edisonom, u istom uredu u kojem ga je i upoznao. No, sada
je njegova elja bila pretvorena u stvarnost. Bio je Edisonov
suradnik. Najvei san njegova ivota pretoio se u stvarnost.

32
 Barnes je uspio zato to je tono odredio svoj cilj, a zatim u
njega uloio svu svoju energiju, svu svoju snagu, sav svoj trud i
sve ostalo ime je raspolagao.

ovjek koji je spalio mostove

Prolo je pet godina prije nego to se pojavila mogunost

koju je oekivao. Svi, osim njega samoga, smatrali su ga jo
jednim zupcem Edisonovog poslovnog kotaa, no, on je u
svojem umu od prvog dana, svakog trenutka bio Edisonov
partner.
Njegova pria izvanredno doarava mo jasno odreene
udnje. Barnes je ostvario svoj cilj jer je vie od bilo ega elio
luli poslovni suradnik gospodina Edisona. Stvorio je plan
pomou kojega e ostvariti taj cilj. No, za sobom je spalio sve
mostove. Odravao je svoju udnju sve dok nije postala
dominantna opsesija njegovog ivota, a na posljetku i stvarnost.
Odlazei u Orange, Barnes nije sam sebi rekao: "Pokuat u
nagovoriti Edisona da mi prui nekakav posao." On je rekao:
Posjetit u Edisona i dat u mu do znanja da sam doao
sklopiti posao s njim."
Nije rekao: "Drat u oi otvorenima za druge mogunosti u
sluaju da kod Edisona ne uspijem ostvariti ono to elim."
Rekao je: "Samo jedno na ovom svijetu elim ostvariti, a to je
poslovna suradnja s Edisonom. Spalit u sve mostove za sobom
i cijelu svoju budunost uloiti u svoju sposobnost da dobijem
ono to elim."
Barnes si nije ostavio nijedan izlaz za sluaj nude. Morao je
uspjeti ili umrijeti!
I to je bila Barnesova pria o uspjehu!

33
Poriv koji vodi do bogatstva i

Prije mnogo vremena jedan je veliki ratnik bio suoen sa

situacijom koja ga je prisilila da donese odluku kljunu za
uspjeh na bojnom polju. Svoje je jedinice trebao poslati u bitku
protiv monog neprijatelja koji je brojano nadmaivao njegovu
vojsku. Ukrcao je svoje vojnike na brodove, doplovio do
neprijateljske zemlje, iskrcao vojnike, istovario opremu te izdao
zapovijed da se brodovi zapale. Obraajui se svojim vojnicima
prije prve bitke, rekao je: "Vidite kako nae brodove guta
plamen. To znai da s ovih obala moemo otii ivi samo kao
pobjednici! Nemamo izbora - pobijedit emo ili umrijeti!"
I pobijedili su.
ovjek koji eli ostvariti bilo koji pothvat, mora biti
spreman spaliti svoje brodove i unititi svaku mogunost
povlaenja. Samo tako moe biti siguran da e odrati stanje
uma nuno za uspjeh i poznato kao gorua udnja za pobjedom.
Jutro nakon velikog poara u Chicagu, skupina trgovaca
stajala je na ulici State i promatrala zgarite na mjestu na
kojemu su se nalazile njihove prodavaonice. Odrali su
sastanak kako bi odluili hoe li pokuati obnoviti Chicago i l i
ga napustiti te iznova zapoeti u nekom drugom kutku zemlje
koji obeaje vie. Svi osim jednoga sloili su se u odluci da
napuste Chicago.
Trgovac koji je odluio ostati i ponovno graditi, uperio je
prstom u ostatke svoje prodavaonice i rekao: "Gospodo, unato
svim poarima, upravo na ovom mjestu izgradit u najveu
robnu kuu na svijetu."
Bilo je to prije gotovo jednog stoljea. Robna je kua
sagraena. Tamo je jo i danas te predstavlja spomenik stanju
uma poznatom kao gorua udnja. Marshallu Fieldu najlake bi
bilo uiniti ono to su uinili ostali trgovci. Kada su dola teka
vremena, kada se budunost doimala sumornom, oni su
podignuli sidro i poli tamo gdje se ivot inio lakim.

34
 Dobro upamtite ovu razliku izmeu Marshalla Fielda i
ostalih trgovaca jer je to ista ona razlika koja uspjene ljude
izdvaja od neuspjenih.
Svako ljudsko bie koje razumije svrhu novca, osjea elju
za njime.elja nee donijeti bogatstvo. Bogatstvo donosi
udnja za obiljem koja se pretvara u opsesiju, zatim konkretno
planiranje naina i sredstava te podupiranje planova ustrajnou
koja ne priznaje neuspjeh.

est naina za pretvaranje udnji u zlato

Metoda pomou koje je udnju za bogatstvom mogue
pretvoriti u financijski uspjeh, sastoji se od est konkretnih,
praktinih koraka:

PRVI K O R A K : u svojem umu odredite toan iznos novca

koji elite. Nije dovoljno rei: "elim mnogo novca". Po
pitanju iznosa budite odreeni. (Za tu odreenost postoji
psiholoki razlog koji u objasniti u sljedeem poglavlju.)

DRUGI K O R A K : tono odredite to namjeravate dati za

novac koji elite. (U stvarnosti nita nije mogue dobiti bez
odreenog ulaganja, odnosno odricanja.)

TREI K O R A K : odredite toan datum do kojega

namjeravate posjedovati novac koji elite.

ETVRTI K O R A K : sastavite konkretan plan za ostvarenje

s v o j e g cilja i ponite djelovati smjesta, bez obzira na to jeste li
spremni i l i niste.

PETI K O R A K : sastavite jasnu, saetu izjavu o iznosu koji

elite stei, odredite krajnji rok za ostvarenje tog cilja, navedite
to namjeravate dati zauzvrat te podrobno opiite plan pomou
kojega namjeravate zaraditi navedeni iznos.

35
 ESTI K O R A K : itajte svoju izjavu na glas dva puta
dnevno, naveer neposredno prije spavanja te ujutro nakon
buenja. Dok itate - zamiljajte, osjeajte i vjerujte da ve
posjedujete taj novac.

Iznimno je vano slijediti upute opisane u sklopu ovih est

koraka. Moda ete rei da ne moete zamisliti kako
posjedujete novac prije no to ga stvarno zaradite. Ovdje e
vam u pomo priskoiti gorua udnja. Ako uistinu udite za
novcem tako snano da vaa udnja prerasta u opsesiju, lako
ete sami sebe uvjeriti da ete ga stei. Nuno je eljeti novac i
razviti odlunost koja e vas uvjeriti da ga ve posjedujete.

Moete li zamisliti da ste milijuna?

Neupuenima u djelatna naela ljudskog uma ove se upute

mogu doimati beskorisnima. Svima onima koji ne uviaju
razboritost navedenih koraka moda e pomoi spoznaja da sam
ih primio od Andrewa Carnegiea koji je zapoeo kao obian
radnik u eliani, no, unato svojem skromnom poetku,
pomou tih naela uspio ostvariti bogatstvo koje znatno
premauje iznos od stotinu milijuna dolara.
Moda e pomoi i podatak da je preporuene korake
paljivo prouio pokojni Thomas A. Edison koji ih je
preporuio ne samo kao nune za zaraivanje novca, ve i za
ostvarenje bilo kojeg cilja.
Ti koraci ne zahtijevaju "mukotrpan rad". Ne zahtijevaju
rtve. Ne trae od ovjeka da postane naivan i lakomislen. Za
njihovu primjenu nije potrebna osobita naobrazba. No, za
uspjenu primjenu tih est koraka potrebno je dovoljno mate
koja e ovjeku omoguiti da uvidi i shvati kako stjecanje
novca ne smijemo prepustiti sluaju, srei ili sudbini. Potrebno
je shvatiti da su svi oni koji su stekli golemo bogatstvo isprva

36
 nadali se, eljeli, udjeli i planirali prije no to su
sanjali,

zaradili novac.
Trebali biste znati i da veliko bogatstvo ne moete ostvariti
ukoliko u sebi ne uspijete raspaliti udnju za novcem te uistinu
povjerovati da ete ga posjedovati.

Mo velikih snova

Svi mi koji sudjelujemo u utrci za bogatstvom trebali bismo

bitiohrabreni spoznajom da ovaj izmijenjeni svijet u kojemu
ivimo zahtijeva nove zamisli, nove naine rada, nove voe,
nove izume, nove metode pouavanja, nove marketinke
metode, nove knjige, nove asopise, nove televizijske
programe, nove zamisli za filmove. No, unato svim tim
zahtjevima za novinama i usavravanjem, ovjek mora
posjedovati jednu znaajku kljunu za uspjeh, a to je
odreenost svrhe; ovjek mora znati to eli i posjedovati
goruu udnju da to ostvari.
Mi koji udimo stjecanju bogatstva, trebali bismo upamtiti
da su istinski voe ovog svijeta uvijek bili ljudi koji su zauzdali
i upotrijebili neopipljive, nevidljive sile neroene mogunosti i
pretvorili te sile (ili misaone poticaje) u nebodere, gradove,
tvornice, zrakoplove, automobile te sve ostalo to ivot ini
Ugodnijim.
Dok planirate stei svoj dio bogatstva, ne dopustite nikome
da u vama pobudi prijezir prema snovima. Da biste u ovom
promjenjivom svijetu ostvarili veliki uspjeh, morate se zaraziti
duhom velikih pionira prolosti iji su snovi urodili svim
vrijednostima koje ovjeanstvo posjeduje, duhom koji
predstavlja ivotnu silu nae zemlje - vau i moju mogunost
da razvijamo i unovujemo svoju nadarenost.
Ako je ono to elite uiniti ispravno, a vi vjerujete u to,
uinite to! Zaponite sa ostvarenjem svojeg sna i ne obazirite se

37
na to to e "drugi" rei kada doivite privremeni poraz, jer
"drugi" moda ne znaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku
jednako velikog uspjeha.
Thomas Edison sanjao je o elektrinoj svjetiljci, bez
odgaanja je zapoeo djelovati prema ostvarenju tog sna i ostao
mu vjeran, unato desecima tisua neuspjeha, sve dok ga nije
ostvario. Praktini sanjari ne odustaju!
Whelan je sanjao o lancu prodavaonica cigara, proveo svoj
san u djelo i njegove prodavaonice danas stoje na mnogima od
najprometnijih amerikih raskrija.
Braa Wright sanjala su o stroju koji e letjeti zrakom. Danas
irom svijeta opaamo dokaze da je njihov san bio razborit.
Marconi je sanjao o sustavu zauzdavanja neopipljivih sila
etera. Dokaz da nije uzalud sanjao pronai ete u svakom radio
i televizijskom prijamniku na ovom svijetu. Zanimljivo je da su
Marconija "prijatelji" prisilno odveli na promatranje u
psihijatrijsku ustanovu kada je izjavio da je otkrio naelo
pomou kojega je mogue slati poruke zrakom, bez ica i l i
ostalih fizikih sredstava komunikacije. Dananji sanjari
prolaze mnogo bolje.
Svijet je danas prepun mogunosti koje sanjari u prolosti
nisu poznavali.

Kako lansirati snove

Gorua udnja da se bude i da se djeluje polazna je toka od

koje mora krenuti svaki sanjar. Snovi se ne raaju uslijed
nezainteresiranosti, lijenosti ili nedostatka ambicije.
Upamtite da svi uspjeni ljudi zapoinju s neuspjehom i
prolaze kroz mnoge obeshrabrujue bitke prije nego to "stignu
na odredite". Prekretnica u ivotu uspjenih ljudi veinom se
dogaa u trenutku krize u kojemu se upoznaju sa svojim
"drugim jastvima".

38
 John Bunyan napisao je Napredak hodoasnika, jedno od
najboljih knjievnih djela na engleskom jeziku, nakon to je
boravio u zatvoru, okrutno kanjen zbog svojih stajalita o
religiji.
O. Henry otkrio je diva u svojem umu nakon to je pretrpio
veliku nesreu te bio baen u zatvorsku eliju u Columbusu.
Budui da ga je nevolja prisilila na upoznavanje sa svojim
drugim jastvom" i na koritenje mate, otkrio je da je zapravo
Veliki pisac, a ne bijedni zloinac i otpadnik.
Charles Dickens je kao mladi zaraivao lijepei naljepnice
na kutijice s latilom. Tragedija njegove prve ljubavi prodrla je
u dubinu njegove due i pretvorila ga u jednog od najboljih
svjetskih pisaca. Iz te tragedije rodio se njegov knjievni
Dl vijenac, David Copperfield, kojemu su uslijedila brojna ostala
djela dragocjena svim ljubiteljima knjiga.
Helen Keller ogluila je, zanijemila i oslijepila nedugo po
roenju. Unato toj tragediji, svoje je ime neizbrisivo upisala na
stranice povijesti velikana. Cijeli njezin ivot svjedoi da nitko
nije poraen sve dok poraz ne prihvati kao stvarnost.
Robert Burns bio je nepismeni seoski momak. ivio je u
siromatvu i odrastao u pijanicu. No, ovaj je svijet oplemenjen
njegovim ivotom jer je prelijepe misli zaodjenuo poezijom te
lako iupao korov i na njegovu mjestu posadio ruu.
Beethoven je bio gluh, Milton je bio slijep, no, njihova e
imena trajati koliko i vrijeme jer su sanjali i svoje snove
pretoili u organizirane misli.
eljeti neto nije isto to i biti spreman primiti predmet
svoe elje. Nitko nije spreman sve dok ne povjeruje da to moe
ostvariti. Um se mora nalaziti u stanju vjere, a ne u stanju puke
nade i l i elje. Otvoren um nuan je za raanje vjere. U
zatvorenim umovima ne mogu se roditi pouzdanje, odvanost i
vjera.

39
 Upamtite da u visoke ivotne ciljeve te snove o obilju i
blagostanju nije potrebno uloiti nita vie truda no to je
potrebno za prihvaanje bijede i siromatva. Veliki je pjesnik tu
univerzalnu istinu izrazio sljedeim rijeima:

"Sa ivotom sam se cjenkao za novi,

I ivot mi ne prui vie,
Jer, molio sam uveer
Brojei svoju oskudnu imovinu.

Jer ivot je tek gospodar,

On daje ono to trai,
No, kad odredi nadnicu,
Zadatak mora izvriti.

Radio sam za bijednu sumu,

Kad sam, oajan, saznao
Da svaku naknadu koju bih traio
ivot bi spremno platio.

udnja nadmudruje Majku Prirodu

Kao prikladan vrhunac ovog poglavlja ispriat u priu o

jednoj od najneobinijih osoba koje sam upoznao. Po prvi sam
ga puta ugledao nekoliko minuta po roenju. Na svijet je doao
bez ikakvih tjelesnih naznaka uiju i lijenik je, prisiljen izraziti
svoje miljenje, priznao da bi dijete moglo cijelog ivota ostati
gluho i nijemo.
Osporio sam njegovo miljenje. Imao sam pravo na to. I sam
sam bio donio odluku i iznio svoje miljenje, no, izrazio sam ga
u tiini i tajnosti svojeg srca.
Duboko u sebi znao sam da e moj sin uti i govoriti. Kako?
Bio sam uvjeren da mora postojati nain i znao sam da u ga

40
pronai. Sjetio sam se rijei besmrtnog Emersona: "Cijeli nas
svijet pouava vjeri. Potrebno je samo sluati. Svatko od nas
svojeg vodia, a smjernim sluanjem ut emo pravu rije."
Prava rije? udnja! Vie od bilo ega udio sam za time da
moj sin ne bude gluhonijem. Tu udnju nikada nisam napustio,
ak ni na trenutak.
to sam mogao poduzeti? Odluio sam u um tog djeteta
nekako usaditi svoju goruu udnju za nainima i sredstvima
koji e, neovisno o uima, prenositi zvukove njegovu mozgu.
im je bio dovoljno star za suradnju, nastojao sam njegov
um toliko potpuno ispuniti goruom udnjom za sluhom da e
je priroda biti prisiljena ostvariti na svoj nain.
Sve su se te misli rojile u mojem umu, no o njima nisam
govorio nikome. Svakog bih dana obnovio svoj zavjet da moj
sin nee ostati gluhonijem.
kako je rastao i poeo opaati svijet oko sebe, primijetili
smo da ipak vrlo slabo uje. U dobi u kojoj djeca poinju
govoriti, on to nije pokuavao, no, prema njegovu ponaanju
mogli smo jasno zakljuiti da odreene zvukove ipak uje. To
|| bilo sve to sam elio znati! Bio sam uvjeren da uz neznatan
sluh moe razviti tu sposobnost. Tada se dogodilo neto to mi
|l pruilo nadu. Dolo je iz posve neoekivanog izvora.

"Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot

Kupili smo gramofon. Kada je moj sin po prvi puta uo

glazbu, bio je izvan sebe od radosti i smjesta je prisvojio tu
napravu. Jednom je zgodom gotovo dva sata neprestano iznova
sluao istu plou, stojei ispred gramofona i zubima vrsto
stiui rub poklopca. U znaenje te navike proniknuo sam tek
nakon mnogo godina jer tada nismo znali za naelo
provoenja zvuka putem kostiju".

41
 Nedugo nakon to je prisvojio gramofon, otkrio sam da me
uje prilino jasno kada bih govorio usnama priljubljenim uz
njegov mastoidni nastavak u korijenu lubanje.
Budui da sam odluio da e moj sin jasno uti moj glas,
smjesta sam u njegov um zapoeo pretakati svoju udnju da
uje i progovori. Uskoro sam otkrio da uiva sluati prie prije
spavanja pa sam se bacio na posao i osmiljao prie koje e u
njemu pobuditi samopouzdanje, matu i arku udnju da uje i
bude poput sve ostale djece.
Osobito sam naglaavao jednu priu kojoj bih svaki puta dao
nov, dramatian prizvuk. Svrha te prie bila je u njegov um
usaditi misao da njegov poremeaj nije nedostatak, ve vrlo
vrijedna znaajka. Unato injenici da su sve filozofije koje
sam prouavao, jasno govorile da svaka nevolja u sebi nosi
sjemenku jednako velike prednosti, moram priznati da nisam
imao pojma kako taj poremeaj moe postati vrijednost.

Sa est centa osvojio je novi svijet

Osvrui se na to iskustvo, danas opaam da je njegova

vjera u mene umnogome pomogla ostvarenju zapanjujuih
rezultata. Moj sin nije dovodio u pitanje moje rijei. Uvjerio
sam ga da ima znatnu prednost pred svojim starijim bratom te
da e se ta prednost odraziti na mnoge naine. Primjerice,
uitelji u koli primijetit e da nema uiju i zbog toga e mu
poklanjati posebnu pozornost te biti osobito ljubazni prema
njemu. Tako je i bilo. Uvjerio sam ga i da e, kada bude
dovoljno star da prodaje novine (njegov je stariji brat ve bio
poeo raditi kao raznosa), imati veliku prednost pred svojim
bratom jer e mu ljudi plaati vie budui da e vidjeti kako je
bistar i poduzetan unato tome to nema uiju.
Kada mu je bilo otprilike sedam godina, po prvi puta je
dokazao da naa metoda uvjetovanja njegovog uma raa

42
plodovima. Nekoliko je mjeseci preklinjao da mu dopustimo
prodavati novine, no njegova majka nije htjela dati doputenje.
Na posljetku je situaciju uzeo u svoje ruke. Jednog
poslijepodneva dok je kod kue bio sam sa slugama, iskrao se
kroz kuhinjski prozor i krenuo u svijet. Od lokalnog postolara
posudio je est centa, uloio ih u novine, prodao ih, ponovno
uloio novac te ponavljao taj postupak sve do kasne veeri.
Nakon to je sredio svoje raune i vratio posuenih est centa
koje je posudio od svojeg bankara, ostala mu je ista dobit od
etrdeset i dva centa. Kada smo supruga i ja te veeri doli kui,
pronali smo ga usnulog u krevetu, s novcem vrsto stisnutim u
aci.
Njegova mu je majka otvorila aku, odloila novac i
zaplakala. Od svega to je mogla uiniti, pla nad sinovljevom
pobjedom doimao se krajnje neprikladnim! Moja je reakcija
bila upravo suprotna. Smijao sam se od srca jer sam znao da
sam uspio u svojem nastojanju da u sinovljev um usadim stav
vjere u sebe.
Njegova ga je majka u prvom poslovnom pothvatu vidjela
kao malog gluhog djeaka koji je izaao na ulice i riskirao ivot
da bi zaradio novac. Ja sam vidio hrabrog, ambicioznog i
samopouzdanog malog poduzetnika ija je vjera u sebe samoga
bila poveana za sto posto jer je zahvaljujui vlastitoj pobudi
zapoeo s poslom i uspio. Taj mi je dogaaj mnogo znaio jer
sam znao da mi prua dokaz o sinovljevoj domiljatosti koja e
ga pratiti cijelog ivota.
Dar sluha

Moj je gluhi djeak zavrio osnovnu i srednju kolu te

koled unato svojoj nesposobnosti da uje uitelje, osim ako
su glasno vikali u njegovoj blizini. Nije pohaao kolu za
gluhe. Nismo mu doputali nauiti jezik znakova. Odluili smo
da e ivjeti normalnim ivotom i druiti se s normalnom
djecom i ustrajali smo u toj odluci iako nas je stajala mnogih
estokih rasprava sa kolskim slubenicima.
Kao srednjokolac, iskuao je elektrini sluni aparat koji
mu nije bio ni od kakve koristi.
Meutim, tijekom posljednjeg tjedna na koledu dogodilo se
neto to je oznailo najvaniju prekretnicu u njegovu ivotu.
Naizgled sluajno, dobio je novi elektrini sluni aparat da ga
iskua. Oklijevao je upotrijebiti ga zbog prethodnog
razoaranja sa slinim ureajem. Na posljetku ga je ipak uzeo te
gotovo nehajno stavio na glavu, prikljuio bateriju i kao nekim
udom njegova se ivotna elja za normalnim sluhom ostvarila!
Po prvi puta u svojem ivotu uo je gotovo jednako dobro kao i
osoba normalnog sluha.
Presretan zbog novog svijeta koji je upoznao zahvaljujui
tom ureaju, pojurio je prema telefonu, nazvao majku i posve
jasno uo njezin glas. Sljedeeg je dana po prvi puta u ivotu
razgovijetno uo glasove svojih profesora! Po prvi puta mogao
je s lakoom razgovarati s drugima koji vie nisu morali vikati.
Tako je uistinu upoznao novi svijet.
Njegova se udnja poela isplaivati s kamatama, no,
pobjeda jo nije bila potpuna. Moj je sin jo uvijek trebao
pronai konkretan i praktian nain da svoj hendikep pretvori u
odgovarajuu vrijednost.

44
Misao koja ini uda

fedva uviajui znaaj tog napretka, no opijen radou

novootkrivenog svijeta zvukova, napisao je pismo proizvoau
slunih aparata u kojemu je s oduevljenjem opisao svoje
iskustvo. Njegovo je pismo potaknulo elnike kompanije da ga
pozovu u New York. Kada je stigao, poveli su ga u obilazak
tvornice i dok je razgovarao s glavnim inenjerom te mu
govorio o svojem novom svijetu, u umu mu se pojavila slutnja,
Z A M i s a o , nadahnue - kako god to elite nazvati. Taj je misaoni
poticaj pretvorio njegov hendikep u vrijednost koja e mu se
obilno isplaivati kako u novcu tako i u zadovoljstvu.
Sutina tog misaonog poticaja bila je sljedea: doao je na
zamisao da bi, kada bi pronaao nain da ispria svoju priu o
otkrivanju novog svijeta, mogao pomoi milijunima gluhih
ljudi koji ive bez pomoi slunih aparata.
Mjesec dana bio je zaokupljen opsenim istraivanjem u
sklopu kojega je analizirao marketinki sustav proizvoaa
slunih aparata te osmislio naine i sredstva komuniciranja s
gluhima irom svijeta kako bi ih upoznao sa svojim otkriem.
Dovrivi istraivanje, sastavio je dvogodinji plan utemeljen
na svojim spoznajama. Kada je taj plan izloio elnicima
kompanije, smjesta je dobio radno mjesto kako bi ga ostvario.
Bacivi se na posao, sanjao je da mu je sueno donijeti nadu
i olakanje tisuama gluhih ljudi koji bi bez njegove pomoi
bili osueni na vjenu tiinu.
Nimalo ne sumnjam da bi Blair ostao gluhonijem cijelog
ivota da njegova majka i ja nismo uspjeli uvjetovati njegov
um.
Kada sam u njegovu umu pobudio udnju za sluhom i
govorom te normalnim ivotom, tom su se poticaju pridruili
neki nepoznati utjecaji zbog kojih je priroda premostila jaz
tiine koji je njegov mozak razdvajao od vanjskog svijeta.
Gorua udnja uistinu ima udesnu mo pretvoriti se u svoje

45
pojavno oitovanje. Blair je udio za normalnim sluhom; sada
ga posjeduje! Roen je s hendikepom koji bi ovjeka sa
slabijom udnjom poslao na ulicu prodavati olovke.
"Bezazlena la", koju sam mu kao djetetu usadio u um
navodei ga na pomisao da e njegov hendikep postati vrlo
vrijedna odlika koja e mu donositi korist, opravdala je sama
sebe. Uistinu nema toga, ispravnog ili pogrenog, to vjera,
potpomognuta goruom udnjom, ne moe ostvariti. Te su
znaajke svima dostupne.

udotvorna "mentalna kemija"

Kratak odlomak iz novinske vijesti vezane za gospou

Schumann-Heink prua klju razumijevanja njezinog
izvanrednog uspjeha. Navodim taj odlomak budui da jasno
istie udnju kao kljuan imbenik postignua.
Na poetku svoje karijere gospoa Schumann-Heink
posjetila je direktora Beke kraljevske opere kako bi ga
upoznala sa svojim glasovnim sposobnostima. No, on nije bio
zainteresiran. Ugledavi tu neobinu i loe odjevenu djevojku,
zagrmio je neljubazno: "Kako moe oekivati da e ikada
uspjeti u operi s takvim licem i bez ikakve osobnosti? Dijete
moje, odustani od te zamisli. Nabavi ivai stroj i baci se na
posao. Nikada nee biti pjevaica."
Nikada je prilino dugo vrijeme! Direktor Beke kraljevske
opere znao je mnogo o tehnici pjevanja. No, znao je malo o
moi udnje kada preuzme razmjere opsesije. Da je o toj moi
znao vie, ne bi poinio pogreku odbacivanja genija ne
pruivi mu ak ni jednu priliku.
Prije nekoliko godina, jedan od mojih poslovnih suradnika
je obolio. Kako je vrijeme odmicalo, njegovo se stanje
pogoravalo te je na posljetku primljen u bolnicu radi operacije.
Lijenik me je upozorio da su izgledi da ga ikada vie vidim

46
 ivoga vrlo mali. No, to je bilo njegovo miljenje. To nije bilo i
miljenje njegova pacijenta. Netom prije no to su ga odvezli,
uho je apnuo: "Ne uznemiravajte se, efe, za nekoliko dana
izlazim odavde." Sestra me je saaljivo pogledala. No, pacijent
|e dobro podnio operaciju. Nakon to je sve bilo gotovo, njegov
|e lijenik rekao: "Spasila ga je samo njegova udnja za
ivotom. Ne bi se izvukao da nije odbio prihvatiti mogunost
smrti."
Osobno vjerujem u mo udnje potpomognute vjerom jer
sam vidio kako ta mo uzdie ljude sa skromnih poetaka do
obilja i moi; vidio sam kako pljaka grobove svojih rtava;
vidio sam kako slui kao posrednik za ponovne pobjede ljudi
koji su doivjeli poraz na stotine razliitih naina; vidio sam
kako je mojem sinu omoguila normalan, sretan i uspjean ivot
unato tome to ga je Priroda na ovaj svijet poslala bez uiju.
Kako ovjek moe zauzdati i upotrijebiti mo udnje?
Odgovor se nalazi u ovom i ostalim poglavljima knjige koju
drite u rukama.
Pomou nekog udnog i monog naela "mentalne kemije"
kojega nikada nije razotkrila, Priroda u pobudu snane udnje
omata "ono neto" to se ne pokorava rijei "nemogue" i ne
prihvaa neuspjeh.

47
U M N E M A DRUGIH
OGRANIENJA
OSIM ONIH
KOJA M U SAMI
NAMETNEMO.

I SIROMATVO
I BOGATSTVO
POTOMCI SU MISLI.

49
 3.
VJERA
VIZUALIZACIJA I VJERA U
OSTVARENJE UDNJE
Drugi korak prema bogatstvu

Vjera je glavni kemiar uma. Kada se pomijea s milju,

podsvjesni um smjesta preuzima tu vibraciju, pretvara je u
njezinu duhovnu istoznanicu te je, kao u sluaju molitve,
preputa Beskonanoj Inteligenciji.
Emocije vjere, ljubavi i seksa najmonije su od svih
pozitivnih emocija. Pomijeane, "oboje" misao tako da ona
smjesta prodire u podsvjesni um, gdje se mijenja u duhovnu
istoznanicu, jedini oblik koji moe izazvati odgovor
Beskonane Inteligencije.

Kako razviti vjeru

Slijedi tvrdnja koja e vam omoguiti bolje razumijevanje

vanosti autosugestije u postupku pretvaranja udnje u njezin
fiziki i l i monetarni oblik; ona glasi: vjera je stanje uma koje
moe biti izazvano i l i stvoreno afirmacijom i l i ponavljanjem
uputa podsvjesnom umu putem autosugestije.

50
 U cilju ilustracije razmotrit emo va razlog itanja ove
knjige. Va je cilj stei sposobnost pretvaranja neopipljivih
misaonih poticaja udnje u njihov materijalni oblik, odnosno
novac. Slijedei upute iznesene u poglavljima o autosugestiji i
podsvjesnom umu te saetke poglavlja o autosugestiji, vjerujete
da ete dobiti ono to traite i vaa e podsvijest djelovati na
temelju vae vjere koju vam vraa u obliku uvjerenja, nakon
ega slijede konkretni planovi za ostvarenje onoga za im
udite.
Vjera je stanje uma koje moete razviti po volji nakon to
svladate trinaest naela, jer to je stanje uma koje se razvija
svjesno, primjenom i upotrebom tih naela.
Ponavljanje afirmacija i l i zapovijedi svojem podsvjesnom
umu jedini je poznati nain razvoja emocije vjere.
Znaenje navedene tvrdnje pojasnit u objanjenjem zbog
ega ljudi katkad postaju zloinci. Jedan uveni kriminolog je
rekao: "Kada se ovjek po prvi puta susretne sa zloinom,
gnua ga se. Ostane li neko vrijeme u dodiru s njime, navikava
se na njega i podnosi ga. Ako s njime ostane u dodiru dovoljno
dugo, na posljetku ga prihvaa i potpada pod njegov utjecaj."
Jednako tako moemo rei i da svaki misaoni poticaj,
opetovano prenoen podsvjesnom umu, na posljetku biva
prihvaen i ostvaren jer ga podsvijest, najpraktinijim moguim
postupkom, pretvara u materijalnu istoznanicu.
Razmotrimo ponovno tvrdnju da se sve emocijama proete
misli pomijeane s vjerom odmah poinju pretvarati u svoju
materijalnu istoznanicu ili oblik.
Emocije, odnosno, "osjeajni" dio misli, imbenici su koji
mislima daju ivotnu snagu, udahnjuju im ivot i ine ih
djelotvornima. Emocije vjere, ljubavi i seksa, pomijeane s bilo
kojim misaonim poticaj em, pruaju mu veu djelotvornost no
to bi to ijedna od tih emocija uinila sama za sebe.
Do podsvjesnog uma mogu doprijeti, i na njega utjecati, ne
samo misaoni poticaji pomijeani s vjerom, ve i misaoni

51
poticaji pomijeani s bilo kojom pozitivnom ili negativnom
emocijom.

Nitko nije "osuen" na nesreu

Zahvaljujui ovoj tvrdnji shvatit ete da e podsvjesni um u

materijalni oblik pretvoriti misao negativne i destruktivne
prirode, jednako kao to i misao pozitivne i konstruktivne
prirode. Ovo se odnosi na neobinu pojavu koju doivljavaju
milijuni ljudi i nazivaju je "nesreom" ili "loom sudbinom".
Milijuni ljudi vjeruju da su "osueni" na siromatvo i
neuspjehe zbog neke nepoznate sile kojom ne mogu upravljati.
Oni sami stvaraju svoje "nesree" jer je njihova podsvijest
preuzela to negativno vjerovanje i ostvarila ga na pojavnom
planu.
Na ovom je mjestu primjereno ponoviti da ste sposobni
ostvariti bilo to, predajui svojem podsvjesnom umu udnju
koju elite pretvoriti u materijalni odnosno novani oblik, u
stanju iekivanja ili vjere da e se ostvarenje uistinu dogoditi.
Vaa vjera, ili uvjerenje, imbenici su koji odreuju djelovanje
vaeg podsvjesnog uma. Nita vas ne sprjeava da svoju
podsvijest "zavarate" dajui joj upute metodom autosugestije,
ba kao to sam i ja zavarao podsvjesni um svojega sina.
Da bi ta "varka" bila to slinija stvarnosti, kada se obratite
svojoj podsvijesti, ponaajte se kao da ve posjedujete ono
emu teite.
Podsvijest e, najizravnijim i najpraktinijim putem, u
materijalni oblik pretvoriti svaku naredbu koju je primila u
stanju vjere i l i uvjerenja da e ta naredba biti izvrena.
Neprijeporno je da sam rekao dovoljno da bih vam pruio
polaznu toku s koje ete, pokusom i djelovanjem, stei
sposobnost da vjeru pomijeate s bilo kojom naredbom
upuenom podsvjesnom umu. U tome ete se usavriti putem

52
prakse. Pukim itanjem uputa to neete postii.
Iznimno je vano jaati pozitivne emocije inei ih
dominantnim silama svojega uma, izbjegavati i uklanjati
negativne emocije.
Um kojim dominiraju pozitivne emocije postaje omiljenim
stanitem stanja uma poznatog kao vjera. Takav um je, po volji,
sposoban davati upute podsvijesti, koja ih prima i smjesta
poinje djelovati na njihovu izvrenju.

Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati

autosugestijom

Vjerski su voe tijekom povijesti izmuenom puku

savjetovali da vjeruje u ovo, da vjeruje u ono, da vjeruje u
dogme i tvrdnje, no, nisu rekli kako vjerovati. Nisu istaknuli da
je "vjera stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom".
Jezikom koji e razumjeti svako normalno ljudsko bie,
iznijet u sve to je poznato o naelu pomou kojega je mogue
razviti vjeru tamo gdje ona ne postoji.
Vjerujte u sebe; vjerujte u Beskonano.
Prije no to zaponemo, podsjetit u vas na sljedee:
Vjera je "vjeni eliksir" koji misaonom poticaju daje ivot,
mo i djelotvornost!
Navedenu je reenicu vrijedno proitati jo jednom, pa ak i
nekoliko puta. Vrijedno ju je proitati glasno!
Vjera je polazna toka stjecanja bogatstva!
Vjera je temelj svih "uda" i svih udesnih pojava koje nije
mogue objasniti znanstvenim zakonitostima!
Vjera je jedini poznati protuotrov za neuspjeh!
Vjera je element, "kemikalija" koja pomijeana s molitvom
omoguava izravnu komunikaciju s Beskonanom Inteligencijom.
Vjera je imbenik koji obinu vibraciju misli, roenu u
konanom umu ovjeka, pretvara u njezinu duhovnu istoznanicu.

53
 Vjera je jedini nain da ovjek zauzda i iskoristi kozmike
sile Beskonane Inteligencije.

arolija autosugestije

Dokaz je jednostavan i lako ga je predoiti. Obavijen je

naelom autosugestije. Usredotoimo se, dakle, na temu
autosugestije te otkrijmo to je ona zapravo i to je pomou nje
mogue ostvariti.
Poznato je da ovjek s vremenom povjeruje u ono to sam
sebi ponavlja, bez obzira na to je li ta tvrdnja istinita ili lana.
ovjek koji sam sebi neprestano ponavlja neku la, na posljetku
je prihvati kao istinu. Svaki je ovjek to to jest zahvaljujui
dominantnim mislima kojima doputa da zaokupe njegov um.
Misli koje ovjek svjesno polae u svoj um, jaa svojom
naklonou i pomijea s jednom ili vie emocija, stvaraju
motivacijske sile koje odreuju i nadziru svaki njegov postupak,
in i djelo!
Slijedi iznimno vana istina:

Misli pomijeane s bilo kojom emocijom stvaraju

"magnetsku " silu koja privlai ostale sline ili srodne misli.

Misao "magnetizirana" emocijom moe se usporediti sa

sjemenkom koja, poloena u plodno tlo klija, raste i neprestano
se poveava sve dok ne preraste u bezbrojne milijune sjemenki
iste vrste!
Ljudski um neprestano privlai vibracije koje su u skladu s
onime to dominira umom. Svaka misao, zamisao, plan i l i
namjera koju ovjek odrava u svojem umu, privlai niz
srodnih misli, dodaje te "srodnike" vlastitoj sili i raste sve dok
ne postane dominantan pokreta osobe u ijem se umu
nastanila.

54
 Vratimo se sada polaznoj toki i otkrijmo kako emo
prvotnu sjemenku zamisli, plana i l i namjere posaditi u svoj um.
Postupak je vrlo jednostavan: svaku zamisao, plan i l i namjeru
mogue je posaditi u um ponavljanjem misli. Zbog toga ste
upueni napisati izjavu o svojem najvanijem cilju, upamtiti je i
glasno ponavljati iz dana u dan, sve dok te zvune vibracije ne
dopru do vae podsvijesti.
Odluite odbaciti nepoeljne utjecaje iz okoline i dovesti
svoj ivot u red. Razmatrajui svoje mentalne vrline i
nedostatke, mogli biste otkriti da je nedostatak samopouzdanja
vaa najvea slabost. Uz pomo naela autosugestije mogue je
prevladati ovaj nedostatak, a plahost pretvoriti u hrabrost. To
naelo moete primijeniti jednostavnim ispisivanjem pozitivnih
misaonih poticaja, njihovim pamenjem i ponavljanjem sve dok
ne postanu djelatan dio vaeg podsvjesnog uma.

Formula samopouzdanja

P R V O : Znam da posjedujem sposobnost ostvariti cilj svoje

ivotne svrhe; zbog toga od sebe zahtijevam ustrajno,
dosljedno djelovanje prema njegovu ostvarenju te
obeaj em da u djelovati na taj nain.

D R U G O : Uviam da e se dominantne misli mojega uma s

vremenom ostvariti u vanjskom, pojavnom djelovanju te se
postupno pretvoriti u materijalnu stvarnost; zbog toga u
trideset minuta svakog dana sve svoje misli usredotoiti na
razmiljanje o osobi kakva namjeravam postati te tako u
svojem umu stvoriti jasnu mentalnu predodbu.

TREE: Znam da e putem naela autosugestije svaka

udnja koju ustrajno odravam u svojem umu, na posljetku
pronai nain oitovanja kroz neko praktino sredstvo

55
 ostvarenja tog cilja; zbog toga u svakodnevno deset
minuta posvetiti razvoju svojeg samopouzdanja.

ETVRTO: Sastavio sam jasan opis svojeg

konkretnog i najvanijeg cilja u ivotu i neu odustati
sve dok ne razvijem dovoljno samopouzdanja za
njegovo ostvarenje.

PETO: Potpuno shvaam da bogatstvo ili poloaj ne mogu

trajati dugo ako se ne temelje na pravednosti; zbog toga se
neu baviti poslovima koji ne koriste svima ukljuenima.
Uspjet u privlaei suradnju drugih ljudi i upotrijebiti sile
koje elim. Potaknut u druge da mi slue zbog moje
spremnosti da sluim drugima. Iskorijenit u mrnju,
zavist, ljubomoru, sebinost i cinizam razvijajui ljubav
prema cijelom ovjeanstvu jer znam da mi negativan stav
prema drugima nee donijeti uspjeh. Potaknut u druge da
vjeruju u mene zato to ja vjerujem u njih, jednako kao i u
sebe. Ovu u formulu potpisati svojim imenom, upamtiti je
i jednom dnevno glasno je ponavljati s dubokom vjerom da
e postupno utjecati na moje misli i postupke kako bih
postao samopouzdana i uspjena osoba.

U pozadini ove formule nalazi se prirodni zakon kojega jo

nitko nije uspio objasniti. Ime pod kojim prepoznajemo taj
zakon, potpuno je nevano. Vano je da F U N K C I O N I R A u
korist i slavu A K O ga konstruktivno primjenimo. Ako ga, s
druge strane, primijenimo destruktivno, posljedica e biti
unitenje. Ova tvrdnja nosi u sebi vrlo vanu istinu: ljudi koji se
preputaju porazu i ive u siromatvu, bijedi i nevolji, svoje
ivotne okolnosti mogu zahvaliti negativnoj primjeni naela
autosugestije. Uzrok je mogue pronai u injenici da svi
misaoni poticaji imaju sklonost oitovati se na pojavnom planu.

56
Katastrofa negativnog razmiljanja

Podsvjesni um ne razlikuje konstruktivne i destruktivne

misaone poticaje. On radi sa sadrajima kojima ga hranimo
putem svojih misaonih poticaja. Podsvijest e ostvariti misao
potaknutu strahom jednako kao i misao potaknutu hrabrou ili
vjerom.
Ba kao to elektrina struja pokree industriju i koristi nam
ako je konstruktivno upotrebljavamo, odnosno oduzima ivot
ako se pogreno upotrijebi, tako e vas i zakon podsvijesti, u
skladu s vaim stupnjem razumijevanja i nainom primjene,
dovesti do spokoja i blagostanja, ili u dolinu bijede, neuspjeha i
smrti.
Ispunite li svoj um strahom, sumnjom i nevjerovanjem u
svoju sposobnost da se povezete sa silom Beskonane
Inteligencije i upotrijebite je, zakon autosugestije preuzet e
duh nevjerovanja i upotrijebiti ga kao obrazac prema kojemu e
stvoriti materijalno oitovanje.
Jednako kao to i vjetar nosi jedan brod na istok, a drugi na
zapad, zakon autosugestije uzdii e vas ili oboriti u skladu s
poloajem vaih misaonih jedara.
Zakon autosugestije, pomou kojega se svatko moe uzdii
do postignua koje nadmauje ak i matu, lijepo je opisan u
sljedeim stihovima:

"Smatra li da si poraen, poraen si,

Smatra li da se ne usudi, ne usudi se.
Ako prieljkuje pobijediti, ali smatra da to ne moe,
Zasigurno i nee pobijediti.
Smatra li da e izgubiti, izgubljen si,
Jer posvuda u svijetu opaamo
Da uspjeh proizlazi iz ovjekove volje -
Sve potjee iz stanja uma.

57
 Smatra li se nadmaenim, nadmaen si,
Da bi se uzdigao, mora razmiljati visoko,
Mora biti siguran u sebe
Ako eli stii na cilj.

U ivotnim bitkama pobjedu ne odnose uvijek

Najjai ili najbri,
Prije ili kasnije pobjeuje onaj
KOJI MISLI DA MOE!"

Usredotoite se na naglaene rijei i prodrijet ete u smisao

pjesnikove poruke.

Kakav genij spava u vaem mozgu?

Negdje u vama lei usnula sjemenka uspjeha koja e vas,

ako je probudite i potaknete na djelovanje, ponijeti velikim
visinama kakvima se niste ni nadali.
Jednako kao to i vrsni glazbenik moe iz violinskih ica
izmamiti prelijepu melodiju, tako i vi moete probuditi genija
koji spava u vaem mozgu i potaknuti ga da vas ponese u
visine, prema cilju koji elite ostvariti.
Abraham Lincoln doivljavao je neuspjehe u svemu to je
pokuavao sve dok nije preao etrdesetu. Bio je gospodin
Nitko iz Nigdjegrada, sve dok nije doivio iskustvo koje je
probudilo usnulog genija u njegovu mozgu i srcu te od njega
nainilo povijesnu linost. To je "iskustvo" bilo pomijeano s
emocijama tuge i ljubavi. Stiglo je kroz Ann Rutledge, jedinu
enu koju je iskreno volio.
Poznato je da je emocija ljubavi bliska stanju uma koje
nazivamo vjerom zbog toga to je ljubav sposobna pretvoriti
misaone poticaje u njihove duhovne istoznanice. Tijekom

58
istraivanja i analize ivotnih ostvarenja i postignua stotina
iznimnih ljudi, otkrio sam da je u pozadini gotovo svakog
uspjeha bio utjecaj enske ljubavi.
Ako su vam potrebni dokazi za mo vjere, prouavajte
postignua mukaraca i ena koji su je primijenili. Meu njima
prednjai Nazareanin. Temelj kranstva je vjera, bez obzira
na to koliko ljudi iskrivili i l i koliko pogreno protumaili
znaenje te velike sile.
Sutina Kristovih uenja i postignua, koja je mogue
nazvati i "uda", nije ni vie ni manje nego vjera. Ako "uda"
uistinu postoje, tada se izvode putem stanja uma poznatog kao
vjera!
Razmotrimo mo vjere kakvu je iskazao ovjek poznat
cijelom ovjeanstvu, Mahatma Gandhi iz Indije. Svijet je u
tom ovjeku imao zapanjujui primjer moi vjere. Gandhi je
raspolagao veom potencijalnom moi od bilo kojeg ovjeka
tog doba unato injenici da nije posjedovao nijedno od
priznatih sredstava moi kao to su novac, bojni brodovi,
vojnici i bojna oprema. Gandhi nije imao novca, nije imao dom,
nije posjedovao ni odijelo, ali je posjedovao mo. Kako je
doao do te moi?
Stvorio ju je putem razumijevanja naela vjere te putem
svoje sposobnosti da tu vjeru prenese dvjestotini milijuna ljudi.
Gandhi je na zadivljujui nain uspio utjecati na dvjesto
milijuna umova i ujediniti ih u jedan jedini um.
Koja bi druga sila osim vjere mogla ostvariti takvo to?

59
Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo

Budui da u poduzetnitvu i industriji postoji potreba za

vjerom i suradnjom, bit e zanimljivo i korisno analizirati
dogaaj koji e vam pomoi razumjeti metodu pomou koje
tvorniari i poduzetnici gomilaju velika bogatstva davanjem
prije no to pokuaju dobiti.
Dogaaj koji sam odabrao za ilustraciju see u 1900. godinu
kada je pokrenuta korporacija United States Steel. itajui ovu
priu, imajte na umu te vane injenice i shvatit ete kako su
zamisli pretvorene u golema bogatstva.
Ako ste jedan od onih koji se esto pitaju kako se zarauje
veliko bogatstvo, odgovor ete pronai upravo u prii o
korporaciji United States Steel. Ukoliko imalo sumnjate da se
ovjek moe obogatiti pomou svojih misli, ova e pria
odagnati tu sumnju jer je u njoj jasno istaknuta primjena
velikog broja naela opisanih u ovoj knjizi.
Priu o snazi zamisli na dramatian je nain ispriao John
Lowell u New York World Telegramu, s ijim je doputenjem
ovdje navodimo.

ZGODAN PRIGODNI GOVOR ZA

MILIJARDU DOLARA
Kada se 12. prosinca 1900. godine u sveanoj dvorani
Sveuilinog kluba na Petoj aveniji okupilo osamdesetak
pripadnika financijske aristokracije da bi odali priznanje
mladiu sa zapada, ni polovica uzvanika nije znala da e
svjedoiti najvanijoj epizodi u povijesti amerike industrije.
J. Edward Simmons i Charles Stewart Smith, srca punih
zahvalnosti za velikoduno gostoprimstvo koje im je ukazao
Charles M. Schwab tijekom nedavnog posjeta Pittsburghu,
upriliili su veeru u sklopu koje e u istono bankarsko

60
drutvo uvesti tog tridesetosmogodinjeg predsjednika eliane.
No, nisu oekivali da e odaziv biti velik. ak su ga i upozorili
da newyorsko visoko drutvo nee biti raspoloeno za preduge
govore te da se, ako ne eli dosaivati Stillmanovima,
Harrimanovima i Vanderbiltima, ogranii na petnaest do
dvadeset minuta ljubaznih besmislica i ostane na tome.
ak je i John Pierpoint Morgan, koji je sjedio zdesna
Schwabu kao veliki dostojanstvenik, odluio nakratko uveliati
skup svojom prisutnou. to se medija i javnosti tie, taj je
dogaaj bio toliko beznaajan da se sljedeeg dana o njemu u
lisku nije moglo proitati ba nita.
I tako su domaini i njihovi ugledni uzvanici priborom za
jelo prokrili svoj put kroz uobiajenih sedam i l i osam jela.
Razgovaralo se vrlo malo i vrlo ukoeno. Nekoliko bankara i
burzovnih meetara upoznalo je Schwaba ija je karijera
procvjetala uz obale Monongahele, ali, nijedan ga nije dobro
poznavao. No, prije nego to se veer pribliila kraju svi su,
zajedno s financijskim gospodarom Morganom, bili opinjeni
djetetom koje je te veeri zaeto - milijardu dolara vrijednom
korporacijom United States Steel.
Schwabov govor te veeri naalost nije zabiljeen.
Pretpostavljam da je to bio 'priprost' govor, gramatiki
nepravilan (jer se Schwab nikada nije zamarao jezinim
sitnicama), prepun dosjetki i proet mudrou. Snano je
utjecao na uzvanike ija se financijska teina procjenjuje na pet
milijardi dolara. Nakon govora koji je trajao devedeset minuta,
dok su okupljeni jo bili opinjeni, Morgan je odveo govornika
do skrovitog prozora gdje su, sjedei u neudobnom poloaju i
klatei nogama s visine, razgovarali jo sat vremena.
Schwab je u potpunosti iskoristio aroliju svoje osobnosti,
no, vaniji i trajniji peat ostavio je njegov temeljit, konkretan
program za proirenje eliane. Mnogi su pokuavali
zainteresirati Morgana za stvaranje kartela po uzoru na kartele u
industriji keksa, eljezne galanterije, eera, gume, viskija, ulja

61
i l i vakaih guma. Tu je zamisao promicao kockar John W.
Gates, no Morgan mu nije vjerovao. Bez uspjeha su pokuali i
B i l l i Jim Moore, ikaki burzovni meetari koji su sjedinili
kartel proizvoaa ibica i korporaciju za proizvodnju krekera.
Elbert H. Gary, licemjerni odvjetnik iz provincije, pokuao je
promaknuti tu zamisao, no, nije bio dovoljno vaan da bi
ostavio dojam. Taj se projekt smatrao fantazijom udaka eljnih
lake zarade sve dok Schwabova rjeitost nije J.P. Morgana
ponijela u visine s kojih je mogao sagledati jasne rezultate
najodvanijeg ikada zamiljenog financijskog pothvata.
Financijski magnetizam koji je prije jednog narataja poeo
privlaiti tisue malih i katkad loe voenih kompanija u velike
korporacije koje su unitavale konkurenciju, poeo je djelovati i
na podruju proizvodnje elika domiljatou dobrodunog
poduzetnikog gusara Johna W. Gatesa. Gates je od lanaca
malih koncerna ve oformio kompaniju za proizvodnju elika i
ice, a zajedno s Morganom stvorio je Saveznu kompaniju za
proizvodnju elika.
No, u usporedbi s divovskim vertikalnim kartelom Andrewa
Carnegiea koji su vodila pedeset i tri partnera, ostale su se
korporacije doimale beznaajnima. Mogli su se ujedinjavati do
mile volje, no cijela gomila njih ne bi predstavljala ni zubac u
Carnegiejevoj organizaciji i Morgan je to znao.
Znao je to i ekscentrini stari kot. S velianstvenih visina Skibo
palae promatrao je, prvo sa zanimanjem, a zatim sa zamjeranjem,
pokuaje Morganovih manjih kompanija da mu oduzmu posao.
Kada su ti pokuaji postali previe drski, Carnegiejeva narav
pretoena je u gnjev i elju za osvetom. Odluio je svakoj
suparnikoj tvornici konkurirati vlastitom. Do tada ga ice, cijevi,
obrui ili ploe nisu zanimali. Bio je posve zadovoljan prodajui
takvim kompanijama sirov elik i putajui ih raditi kako ele. Sada
je, sa Schwabom kao glavnim i sposobnim zamjenikom, planirao
dotjerati svoje neprijatelje pred zid.
I tako je Morgan u govoru Charlesa M. Schwaba pronaao

62
rjeenje tog problema. Kartel bez Carnegiea - najveeg diva -
ne bi bio kartel, i l i , kao to je jedan novinar rekao, kola od
ljiva, ali bez ljiva.
Schwabov govor tog 12. prosinca 1900. godine nedvojbeno
je doveo do zakljuka, iako ne i jamstva, da je golemo
Carnegiejevo carstvo mogue dovesti pod Morganovo okrilje,
(iovorio je o budunosti elika, o reorganizaciji u cilju vee
uinkovitosti, o usavravanju, o odustajanju od neuspjenih
tvomica i usredotoenju na plodonosne projekte, o trgovini
zlatnom rudom, o gospodarskoj politici nadlenih ministarstava
te o osvajanju stranih trita.
Osim toga, prisutnim je gusarima ukazao na pogreke
njihovog pljakanja. Naglasio je da je njihov cilj bio ostvariti
monopol, podizati cijene i ubirati masne kamate. Schwab je bez
ustezanja osudio sustav. Izjavio je kako je takva politika
ograniila trite u vrijeme kada je potreba za irenjem bila
iznimno jaka. Tvrdio je da e se smanjenjem cijene elika
stvoriti trite koje e neprestano rasti; da e se neprestano
pojavljivati novi kupci te da je mogue osvojiti i dobar dio
svjetskog trita. Schwab je, i ne znajui, bio- apostol
suvremene masovne proizvodnje.
I tako je veera u Sveuilinom klubu privedena kraju.
Morgan je poao kui razmisliti o Schwabovim optimistinim
predvianjima. Schwab se vratio u Pitsburgh voditi posao za
Andrewa Carnegiea, a Gary i ostali vratili su se svojim
burzovnim meetarenjima, odnosno, prikraivanju vremena u
oekivanju sljedeeg poteza.
Nije dugo potrajalo. Morganu je bilo potrebno otprilike tjedan
dana da proui gomilu prijedloga koje mu je Schwab predoio.
Kada se uvjerio da financijskim nevoljama nema mjesta u tom
planu, poslao je po Schwaba - i otkrio da je taj mladi zapravo
prilino plah. Schwab je rekao da gospodinu Carnegieju
vjerojatno ne bi bilo drago kada bi saznao da je njegov pouzdani
predsjednik kompanije oijukao s carem Wall Streeta. Tada je

63
John W. Gates, posrednik, predloio da se Schwab "sluajno"
nae u Bellevue hotelu u Philadelphiji, gdje e se "sluajno" nai
i J.P. Morgan. Meutim, kada je Schwab stigao na dogovoreno
mjesto, Morgan je ostao u svojem domu u New Yorku sprijeen
boleu pa je zbog toga Schwab poao u New York i pojavio se
na vratima Morganove radne sobe.
Neki povjesniari gospodarstva tvrde da je cijelu dramu od
poetka do kraja inscenirao Andrew Carnegie - da je lukavi
kot upriliio veeru u ast Schwabu, uveni govor te nedjeljni
Schwabov sastanak s novarskim kraljem. Istina je upravo
suprotna. Kada je Schwab pozvan potvrditi dogovor, nije ni
znao hoe li "mali ef, kako su zvali Carnegieja, uope
sasluati ponudu, osobito od skupine mukaraca koju je smatrao
nedostojnima. No, Schwab je na sastanak ponio est listova
krasopisom ispisanih brojki koje su predstavljale materijalnu
vrijednost i potencijal za zaraivanje svake eliane koju je
smatrao vanom zvijezdom na novom metalopreraivakom
nebu.
etvorica ljudi cijelu su no razmatrala te brojke. Glavni je,
dakako, bio Morgan, nepokolebljiv u svojem uvjerenju u
boansku ispravnost novca. S njim je bio i njegov plemenitaki
partner, Robert Bacon, uenjak i uglaeni gospodin. Trei je bio
John W. Gates kojega je Morgan prezirao kao kockara i koristio
kao orue. etvrti je bio Schwab koji je znao vie o proizvodnji i
prodaji elika od bilo kojeg tada ivueg ovjeka. Tijekom
cijelog sastanka njegove brojke nijednom nisu dovedene u
pitanje. Ako je on rekao da kompanija vrijedi toliko, tada vrijedi
toliko i nita vie. Schwab je takoer izriito zahtijevao da se u
kombinaciju ukljue samo odreeni koncerni. On je zamislio
korporaciju u kojoj nee biti dupliciranja, ak ni u cilju
zadovoljenja pohlepe prijatelja koji bi se eljeli rijeiti tereta
svojih kompanija i prenijeti ih na Morganova iroka plea.
Kada je svanulo, Morgan je ustao i protegnuo lea. Preostalo
je jo samo jedno pitanje.

64
 "Smatra li da Carnegieja moe nagovoriti na prodaju?"
pitao je.
"Mogu pokuati," rekao je Schwab.
"Uspije li ga nagovoriti, upustit u se u taj pothvat," rekao
|c Morgan.
Do tog je trenutka sve bilo u redu. No, hoe li Carnagie
pristati na prodaju? Koliko e traiti? (Schwab je oekivao iznos
Od 320 milijuna dolara.) Kakav e oblik plaanja prihvatiti?
Obine ili povlatene dionice? Obveznice? Gotovinu? Nitko ne
hi mogao namaknuti treinu milijarde dolara u gotovini.
Na smrznutom terenu St. Andrews u Westchesteru u sijenju
su partiju golfa odigrali zabundani Andrew i Charlie koji je,
kao i obino, blagoglagoljivim brbljanjem odravao dobro
raspoloenje. No, o poslu nije izgovorena ni jedna rije sve dok
nisu sjeli u toplu Carnegiejevu ladanjsku kuu. Tada je Schwab,
s istom uvjerljivou kojom je opinio osamdeset milijunaa u
Sveuilinom klubu, Carnegieja obasipao blistavim obeanjima
o lagodnoj mirovini i neizrecivim milijunima kojima e
zadovoljavati svoje drutvene prohtjeve. Carnegie je kapitulirao,
ispisao iznos na komad papira, predao ga Schwabu i rekao:
"Eto, za toliko emo prodati."
Brojka je iznosila 400 milijuna dolara budui da je iznosu od
320 milijuna, koji je Schwab predloio kao temeljnu brojku,
Carnegie dodao 80 milijuna u ime poveane kapitalne
vrijednosti tijekom protekle dvije godine.
Kasnije je, na palubi prekooceanskog broda, kot sa
aljenjem izjavio Morganu: "Trebao sam traiti 100 milijuna
vie."
"Da si traio, dobio bi," veselo mu je odvratio Morgan.
U javnosti se, dakako, podignula praina. Britanski dopisnik
javio je da su strani proizvoai elika "zgroeni" tom divovskom
kombinacijom. Predsjednik sveuilita Yale, Hadley, izjavio je da
Amerika u sljedeih dvadeset i pet godina "u Washingtonu moe

65
oekivati cara" ukoliko stvaranje kartela ne bude zakonski
regulirano. No, sposobni meetar Keene s takvim se arom bacio
na prodaju dionica da je razlika - koju neki procjenjuju na 600
milijuna dolara - rasprodana u trenutku. I tako je Carnegie dobio
svoje milijune, Morganova grupacija dobila je 62 milijuna za svoj
"trud", a svi "momci", od Gatesa do Garyja dobili su svoje
milijunie.

***

1 tridesetosmogodinji Schwab dobio je svoju nagradu.

Postavljen je na mjesto predsjednika nove korporacije i ostao
na njemu sve do 1930. godine.

Bogatstvo zapoinje milju

Dramatina pria o velikom poslovnom pothvatu koju ste

upravo proitali, savreno ilustrira metodu pomou koje je elje
mogue pretvoriti u njihove materijalne oblike!
Ta je divovska organizacija stvorena u umu jednog ovjeka.
Plan pomou kojega je organizacija obuhvatila stabilne eliane
takoer je stvoren u umu istog ovjeka. Njegova vjera, njegova
udnja, njegova mata i njegova ustrajnost bili su osnovni
sastojci korporacije United States Steel. eliane i mehanika
oprema koju je korporacija nabavila nakon to je pravno
utemeljena, bili su sporedni, no, temeljita e analiza otkriti
injenicu da je procijenjena vrijednost imovine koju je
korporacija stekla porasla za esto milijuna dolara samom
transakcijom koja ih je svela pod jednu upravu.
Drugim rijeima, Schwabova zamisao potkrijepljena vjerom
koju je prenio i u umove J.P. Morgana i ostalih, donijela je
profit od 600 milijuna dolara. Nimalo beznaajan iznos za
jednu jedinu zamisao!

66
 Korporacija United States Steel je napredovala i prerasla u
jednu od najbogatijih i najmonijih korporacija u Americi koja
danas zapoljava tisue ljudi, razvija nove naine koritenja
elika te otvara nova trita. Sve to dokazuje da je prihod od
600 milijuna dolara kojega je donijela Schvvabova zamisao, bio
opravdan.
Bogatstvo zapoinje u obliku misli!
Koliinu bogatstva ograniuje samo osoba u ijem se umu ta
misao rodila. Vjera uklanja sva ogranienja! Sjetite se toga
kada budete spremni cjenkati se sa ivotom za ono to traite
kao svoju naknadu.

67
 4.
AUTOSUGESTIJA

METODA UTJECANJA NA PODSVJESNI

UM
Trei korak prema bogatstvu

Autosugestija je izraz koji se primjenjuje na sve sugestije i

sve samostalne poticaje koji do ovjekovog uma dopiru putem
njegovih pet osjetila. Drugim rijeima, autosugestija je
samo-sugestija. To je nain komunikacije izmeu onog dijela
uma u kojemu se raaju misli i onoga koji slui kao temelj
djelovanja podsvjesnog uma.
Pomou dominantnih misli kojima ovjek doputa da ostanu
u svjesnom umu (bez obzira na to jesu li pozitivne i l i
negativne), naelo autosugestije dopire do podsvjesnog uma i
utjee na njega putem tih misli.
Priroda je stvorila ovjeka tako da ima potpuni nadzor nad
sadrajima koji dopiru u njegov podsvjesni um putem njegovih
pet osjetila, iako time ne elim rei da ovjek uvijek koristi tu
mo. U velikoj veini sluajeva je ne koristi, to objanjava
injenicu da toliko mnogo ljudi ivi u siromatvu.
Sjetite se da smo ustvrdili kako je podsvjesni um nalik

68
plodnom vrtu u kojemu e obilno rasti korov ako umjesto njega
ne posijemo sjemenke koje e donijeti neto poeljniji urod.
Autosugestija je metoda kontroliranja misli kojom ovjek moe
hotimino hraniti svoj podsvjesni um kreativnim mislima il i
zanemarivanjem dopustiti da misli destruktivne prirode pronau
svoj put u taj plodni vrt naega uma.

Promatrajte i osjeajte novac u svojim rukama

U posljednjem od est koraka opisanih u prethodnom

poglavlju upueni ste da dva puta dnevno na glas itate pisanu
izjavu o svojoj udnji za novcem i da razvijete osjeaj kao da
ve posjedujete taj novac! Slijedei upute, predmet svoje
udnje, u duhu apsolutne vjere, prenosite izravno svojoj
podsvijesti. Ponavljanjem tog postupka svjesno stvarate
misaone navike koje pogoduju vaim nastojanjima da svoju
udnju pretvorite u njezin materijalni oblik.
Vratite se tim koracima opisanim u drugom poglavlju i
ponovno ih vrlo paljivo proitajte prije no to nastavite. Zatim
(kada doete do poglavlja o organiziranom planiranju) vrlo
paljivo proitajte etiri upute za organizaciju svoje skupine
strunjaka. Usporeujui te upute sa spoznajama o
autosugestiji, opazit ete da upute podrazumijevaju primjenu
naela autosugestije.
Dok budete glasno itali izjavu o svojoj udnji (pomou koje
nastojite razviti "svjesnost o novcu"), sjetite se da je puko
itanje tih rijei potpuno beskorisno - ako ih ne potkrijepite
emocijama i l i osjeajima. Vaa podsvijest prepoznaje i
ostvaruje samo one misli koje su dobro izmijeane s osjeajima.
Ova je injenica toliko vana da zahtijeva ponavljanje u
svakom poglavlju, jer je izostanak njezinog razumijevanja
glavni razlog zbog kojega veina ljudi pokuava primijeniti
naela autosugestije bez ikakvih eljenih rezultata.

69
 Isprazna rije koju niste oplemenili emocijom, nee utjecati
na va podsvjesni um. Znaajnije rezultate neete ostvariti sve
dok ne nauite doprijeti do svoje podsvijesti pomou misli,
odnosno, izgovorenih rijei proetih emocijama i vjerom.
Nemojte se obeshrabriti ukoliko iz prvog pokuaja ne
uspijete nadzirati svoje emocije i upravljati njima. Upamtite da
nita ne moete postii bez truda. Ne moete varati ak i ako to
arko elite. Cijena sposobnosti da utjeete na podsvjesni um
jest beskrajna ustrajnost u primjeni opisanih naela. eljenu
sposobnost ne moete razviti po nioj cijeni. Sami morate
odluiti je li nagrada kojoj teite ("svjesnost o novcu") vrijedna
cijene koju morate platiti u obliku truda.
Vaa sposobnost da primjenite naelo autosugestije u velikoj
e mjeri ovisiti o sposobnosti da se usredotoite na odreenu
udnju sve dok ona ne postane gorua opsesija.

Kako ojaati mo usredotoen/a

Kada zaponete slijediti upute od est koraka opisane u

drugom poglavlju, naii ete na nunost primjene naela
usredotoenja.
Na ovom u vam mjestu ponuditi sugestije za uinkovitu
primjenu usredotoenosti. Kada zaponete s prvim od est
koraka, koji vas upuuje da "u umu odredite toan iznos novca
koji elite," zatvorenih oiju usredotoite svoje misli na taj
iznos sve dok ne vidite predodbu tog novca. inite to barem
jednom dnevno. Tijekom tih vjebi slijedite upute koje sam
iznio u poglavlju o vjeri i promatrajte kako zaista posjedujete
eljeni novac!
Slijedi najvanija injenica: podsvjesni um prima svaku
zamisao koju mu pruite u duhu apsolutne vjere i djeluje na
temelju tih naredbi, iako ih je esto potrebno neprestano iznova
ponavljati prije no to ih podsvijest prihvati. Imajui na umu

70
ovu tvrdnju, razmislite o mogunosti da svoju podsvijest posve
nevino "prevarite" pobuujui u njoj vjeru, zato to vi vjerujete,
da morate posjedovati novac koji zamiljate, da taj novac ve
eka na vas te da vam mora predati praktine planove stjecanja
novca koji je ve va.
Predajte svojoj mati misao koju sam naveo u prethodnom
odlomku i vidjet ete to ona moe uiniti da bi stvorila
praktine planove za stjecanje novca pomou preobrazbe vae
udnje.
Ne oekujte konkretan plan pomou kojega ete pruati
usluge i l i robu u zamjenu za novac koji zamiljate, ve
promatrajte kako ve posjedujete novac, u meuvremenu
zahtijevajui i oekujui da vam podsvijest prui planove koji
su vam potrebni. U oekivanju tih planova budite pozorni, a
kada se pojave, smjesta ponite djelovati. Kada se pojave,
vjerojatno e "bljesnuti" u vaem umu putem estog osjetila u
obliku "nadahnua". Prihvatite ih s potovanjem i zaponite
djelovati im ih primite.
U etvrtom koraku upueni ste "osmisliti konkretan plan za
ostvarenje svoje elje i smjesta zapoeti djelovati na njegovu
ostvarenju". Tu biste uputu trebali slijediti na nain opisan u
prethodnom odlomku. Ne oslanjajte se na "razum" dok stvarate
plan za stjecanje novca putem preobrazbe udnje. Va bi razum
mogao biti lijen, i ako se u potpunosti oslonite na njega, mogao
bi vas razoarati.
Zamiljajui novac koji elite posjedovati (zatvorenih oiju),
promatrajte kako pruate uslugu ili isporuujete robu koju
namjeravate dati za taj novac. To je vrlo vano!

est koraka za poticanje podsvijesti

Upute, vezane za est koraka iz drugog poglavlja, saet u i

povezati s naelima iznesenim u ovom poglavlju:

71
P R V O : pronaite neko mirno mjesto (po mogunosti krevet
u vrijeme poinka) gdje vas nitko nee ometati I
uznemirivati, zatvorite oi i glasno ponavljajte (tako da
ujete vlastite rijei) pisanu izjavu o iznosu novca koji
elite stei, rok do kojega ga namjeravate stei te opis
usluge i l i robe koju namjeravate dati za taj novac. Pritom
zamiljajte kako ve posjedujete eljeni novac.
Primjerice: pretpostavimo da namjeravate skupiti
50.000 dolara do 1. sijenja za pet godina, da zauzvrat
namjeravate pruati osobne usluge u svojstvu prodavaa.
Vaa pisana izjava o namjeri trebala bi izgledati otprilike
ovako:
"Do 1. sijenja 20.. godine posjedovat u 50.000 dolara
koji e mi u tom vremenskom razdoblju pristizati u
razliitim iznosima.
Za taj novac pruat u najbolju uslugu za koju sam
sposoban, isporuivati najveu moguu koliinu i najbolju
moguu kvalitetu usluge u svojstvu prodavaa
(opiite uslugu ili robu koju namjeravate prodavati).
Vjerujem da u posjedovati taj novac. Moja je vjera
tako jaka da ve sada vidim taj novac. Mogu ga dodirnuti
rukama. Taj novac eka na mene, a pristizat e razmjerno
usluzi koju namjeravam pruati za njega. Oekujem plan
pomou kojega u zaraditi taj novac i ostvarit u ga im ga
primim."

D R U G O : ponavljajte taj postupak ujutro i naveer sve dok

(u mati) ne budete sposobni vidjeti novac koji namjeravate
stei.

TREE: pisanu izjavu o svojoj namjeri postavite na mjesto

na kojemu ete je vidjeti ujutro i naveer te je itajte
neposredno prije odlaska na poinak i nakon ustajanja kako
biste je upamtili.

72
 Izvodei ovaj postupak imajte na umu da primjenjujete
naelo autosugestije u cilju pruanja naredbi svojem
podsvjesnom umu. Upamtite takoer da e vaa podsvijest
djelovati na temelju uputa koje ste proeli emocijama i predali
joj ih s "osjeajem". Vjera je najsnanija i najdjelotvornija od
svih emocija. Slijedite upute iznesene u poglavlju o vjeri.
Te e vam se upute isprva moda initi apstraktnima. Ne
dopustite da vas to uznemiri. Slijedite ih bez obzira na to koliko
vam se isprva inile apstraktnima. Budete li slijedili te upute
duhom jednako kao i djelom, uskoro e doi trenutak kada e
vas obaviti potpuno novi univerzum moi.

Tajna mentalne moi

Skepticizam prema svim novim zamislima znaajka je svih

ljudskih bia. No, budete li slijedili iznesene upute, svoj ete
skepticizam uskoro zamijeniti vjerom koja e na posljetku biti
kristalizirana u apsolutno uvjerenje.
Mnogi su filozofi ustvrdili da je ovjek gospodar vlastite
zemaljske sudbine, no, veina njih propustila je rei i zato je
tako. Razlog zbog kojega je ovjek gospodar svoje zemaljske
sudbine, te osobito svoje financijske sudbine, podrobno je
objanjen u ovom poglavlju. ovjek moe postati gospodarom
svoje sudbine i svoje okoline zbog toga to moe utjecati na
svoj podsvjesni um.
in pretvaranja udnje u novac obuhvaa primjenu
autosugestije kao sredstva pomou kojega ovjek moe
doprijeti do svoje podsvijesti i utjecati na nju. Ostala su naela
orue za primjenu autosugestije. Imajte to na umu i u svakom
ete trenutku biti svjesni vanosti uloge koju autosugestija igra
u vaim nastojanjima da steknete novac pomou metoda
opisanih u ovoj knjizi.

73
 Nakon to proitate cijelu knjigu, vratite se ovom poglavlju i
u duhu i djelu slijedite ovu uputu:

Svake veeri na glas proitajte ovo poglavlje sve dok ne

budete potpuno uvjereni da je naelo autosugestije razborito te
da ete pomou njega ostvariti ono emu teite. Dok itate
podcrtavajte svaku reenicu koja na vas ostavi poseban dojam.

Savjesno slijedite ovu uputu koja e vam otvoriti vrata

potpunog razumijevanja i svladavanja naela uspjeha.

74
 Svaka nevolja,
svaki neuspjeh
i svaka patnja
u sebi nose
sjemenku
jednako velike
ili vee
dobrobiti.

75
 5.
STRUNO ZNANJE

OSOBNA ISKUSTVA ILI OPAANJA

etvrti korak prema bogatstvu

Dvije su vrste znanja. Jedno je ope, a drugo je struno.

Ope znanje, koliko god iroko ili sveobuhvatno, ne koristi
mnogo pri stjecanju novca. Velika sveuilita zajedno raspolau
svakim oblikom opeg znanja poznatog ovjeanstvu. Veina
profesora posjeduje malo novca. Oni su strunjaci za
prenoenje znanja, ali nisu i strunjaci za organizaciju,
odnosno, primjenu tog znanja.
Znanje nee privui novac ako nije organizirano i
praktinim planovima djelovanja inteligentno usmjereno prema
konkretnom cilju stjecanja novca. Zbog nerazumijevanja ove
injenice milijuni ljudi, koji pogreno vjeruju da je "znanje
mo", ostaju zbunjeni. Znanje je samo potencijalna mo. Ono
postaje mo samo kada i ako je organizirano u konkretne
planove djelovanja i usmjereno prema odreenom cilju.
"Karika koja nedostaje" u svim obrazovnim sustavima jest
pouavanje organizacije i primjene steenog znanja.
Mnogi ljudi grijee pretpostavljajui da Henry Ford nije bio

76
"ovjek od edukacije" zbog toga to nije bio visoko obrazovan.
Ljudi koji grijee tom pretpostavkom, ne razumiju istinsko
znaenje rijei "edukacija". Rije je izvedena iz latinske rijei
educo, to znai izvlaiti, razvijati iznutra.
Educiran ovjek nije nuno i ovjek koji posjeduje iroko
ope ili struno znanje. Educiran ovjek je ovjek koji je razvio
umne sposobnosti pomou kojih moe ostvariti sve to eli, a
da pritom ne kri tua prava.

"Neznalica" koji je stekao bogatstvo

Tijekom Prvog svjetskog rata jedne su ikake novine

objavile nekoliko uvodnika u kojima se Henrvja Forda, izmeu
ostaloga, naziva "neukim pacifistom". Gospodin Ford bio je
uvrijeen tim izjavama pa je podignuo optubu protiv novina.
Kada je optunicu trebalo dokazati na sudu, odvjetnici
novinskog izdavaa pozvali su se na opravdanost iznesenih
tvrdnji te kao svjedoka pozvali samog Forda ne bi li poroti
dokazali da je taj ovjek uistinu neznalica. Postavili su mu
mnogo razliitih pitanja kojima su, uz Fordovu pomo, nastojali
dokazati da je, iako posjeduje veliko struno znanje vezano za
proizvodnju automobila, u osnovi neuk.
Postavili su mu pitanja poput:
"Tko je bio Benedict Arnold?" i "Koliko su vojnika Britanci
poslali u Ameriku radi guenja pobune 1776. godine?"
Odgovarajui na potonje pitanje, gospodin Ford je rekao: "Ne
znam koliko je vojnika tono poslano, no uo sam da ih je tamo
stiglo mnogo vie no to ih se vratilo nazad."
Gospodin Ford se na posljetku umorio od tih pitanja i
odgovarajui na posebno uvredljivo pitanje nagnuo se, upro
prstom u odvjetnika koji mu je postavio pitanje i rekao: "Kada
bih zaista elio odgovoriti na to glupo pitanje koje ste mi
upravo postavili, ili bilo koje drugo pitanje, podsjetio bih vas da

77
na svojem radnom stolu imam niz tipki, te pritiskanjem prave
tipke mogu pozvati ovjeka koji e mi odgovoriti na pitanje
vezano za moj posao, jer veina mojih nastojanja usmjerena je
upravo tom cilju. Hoete li mi, lijepo vas molim, rei zbog ega
bih svoj um zakrio opim znanjem, s ciljem da budem
sposoban odgovarati na pitanja, kada sam okruen ljudima koji
mi mogu pruiti sve injenice koje su mi potrebne?"
Ovaj je odgovor uistinu bio logian.
Ford je njime dokrajio odvjetnika. Svi prisutni u sudnici
uvidjeli su da to nije odgovor neukog, ve educiranog ovjeka.
Educiran je svaki onaj ovjek koji zna gdje e stei znanje kada
mu bude potrebno te kako e to znanje organizirati u konkretan
plan djelovanja. Uz pomo svoje skupine strunjaka Henry
Ford je raspolagao svim strunim znanjem koje mu je bilo
potrebno da postane jedan od najbogatijih ljudi u Americi. To
se znanje nije nuno trebalo nalaziti u njegovu umu.

Sposobni ste stei svo znanje koje vam je potrebno

Prije no to postanete sigurni u svoju sposobnost da udnju

pretvorite u njezin novani oblik, bit e vam potrebno struno
znanje vezano za uslugu ili robu koju namjeravate dati za svoje
bogatstvo. Moda e vam biti potrebno mnogo dublje znanje
nego to ste skloni i l i sposobni stei, a ako je tako, svoju
slabost moete premostiti uz pomo svoje skupine strunjaka.
Stjecanje golemog bogatstva zahtijeva mo, a mo se stjee
putem temeljito organiziranog i inteligentno usmjerenog
strunog znanja, no to znanje se ne mora nuno nalaziti u umu
ovjeka koji stjee bogatstvo.
Prethodni odlomak trebao bi pruiti nadu i ohrabrenje
ovjeku koji tei stei bogatstvo, a ne posjeduje potrebnu
"naobrazbu" da bi raspolagao svim znanjem koje mu je
potrebno. Neki ljudi pate od "kompleksa manje vrijednosti", jer

78
nisu "obrazovani". ovjek koji je sposoban organizirati i
usmjeravati skupinu strunjaka koji posjeduju znanje potrebno
za stjecanje bogatstva, jednako je uen kao i svaki drugi lan
njegove skupine.
Thomas A. Edison pohaao je kolu samo tri mjeseca.
Znanje mu nije nedostajalo, niti je umro siromaan.
Henry Ford nije imao ni est razreda osnovne kole, no sam
je uspio ostvariti golem financijski uspjeh.
Struno je znanje meu najkorisnijim i najjeftinijim
oblicima usluge koju je mogue pruiti! Sumnjate li u to,
prouite platne popise bilo kojeg sveuilita.

Isplati se znati kupiti znanje

Odluite, prije svega, kakvo vam je struno znanje potrebno

te odredite svrhu zbog koje vam je ono potrebno. Vaa osnovna
ivotna svrha, cilj kojemu teite, u velikoj e vam mjeri pomoi
odrediti kakvo vam je znanje potrebno. Kada rijeite to pitanje,
bit e potrebno stei tone podatke vezane za pouzdane izvore
znanja. Meu njima su najvaniji:

(a) Vlastito iskustvo i naobrazba.

(b) Iskustvo i naobrazba kojima moete raspolagati putem
suradnje s drugima (skupina strunjaka).
(c) Koledi i sveuilita.
(d) Javne knjinice (putem knjiga i asopisa u kojima
moete pronai svo znanje kojim ovjeanstvo
raspolae).
(e) Teajevi usavravanja (osobito veernje kole i program
samostalnog uenja).

Steeno znanje potrebno je organizirati i primijeniti u skladu

s odreenom svrhom te putem konkretnih planova. Znanje

79
nema druge vrijednosti osim one koja moe biti ostvarena
putem njegove primjene u svrhu ostvarenja vrijednog cilja.
Razmiljate li o tome da se dodatno obrazujete, prije svega
odredite svrhu zbog koje elite to znanje, a zatim otkrijte
pouzdani izvor stjecanja eljenog znanja.
Uspjeni ljudi svih zanimanja nikada ne prestaju stjecati
struno znanje vezano za njihovu osnovnu svrhu, posao i l i
zanimanje. Oni neuspjeni veinom grijee vjerujui da
razdoblje stjecanja znanja zavrava zajedno sa kolovanjem.
Istina je da kolovanje ovjeku najvie koristi tako to mu
pomae nauiti stjecati praktino znanje.
Kljuno je, dakle, usavravanje! Tu je istinu u sljedeem
novinskom lanku naglasio Robert P. Moore, nekadanji
direktor slube za zapoljavanje Sveuilita Kolumbije.

Najtraeniji strunjaci

Kompanije najvie trae kandidate koji su struni u nekom

podruju - diplomirane ekonomiste specijalizirane za
raunovodstvo i statistiku, inenjere svih vrsta, novinare,
arhitekte, kemiare te istaknute voe i poduzetne studente
zavrne godine.
Studenti koji su aktivni na sveuilitu, koji se slau sa svima
i koji ue kako treba, u mnogo su veoj prednosti od strogo
akademskih studenata. Mnogi od njih su, zbog svojih irokih
kvalifikacija, dobili nekoliko ponuda za radna mjesta.
elnik jedne od najveih industrijskih kompanija vodeih na
svojem podruju u svojem je pismu, vezanom za perspektivne
studente i upuenom gospodinu Mooreu, naveo:
"Zanimaju nas, prije svega, ljudi koji su sposobni ostvariti
izniman napredak u radu uprave. Zbog toga na znaajke
karaktera, inteligencije i osobnosti stavljamo mnogo vei
naglasak nego na struno obrazovanje."

80
Struna praksa

Ponudivi studentima mogunost strune prakse u uredima,

prodavaonicama i tvornicama tijekom ljetnog raspusta,
gospodin Moore je izjavio da nakon prve dvije ili tri godine
kolovanja na koledu, svakog studenta treba potaknuti da
"izabere svoj put te tako prestane lagodno i bez svrhe provoditi
vrijeme na openitim studijima.
Koledi i sveuilita trebali bi se pozabaviti milju da su
danas na svim radnim mjestima potrebni strunjaci", rekao je
potiui obrazovne ustanove da prihvate vie izravne
odgovornosti za profesionalnu orijentaciju.

Jedan od najpouzdanijih i najpraktinijih izvora znanja

dostupnih onima kojima je potrebno struno obrazovanje su
veernje kole koje moete pohaati u veini gradova. Dopisne
kole putem pote nude struno usavravanje na svim
podrujima koja je mogue svladati takvom metodom
pouavanja. Jedna od prednosti samostalnog uenja jest
prilagodljivost obrazovnog programa koji ovjeku doputa da
ui u slobodno vrijeme. Druga prednost takvog uenja (ukoliko
paljivo odaberete kolu) jest injenica da veina teajeva nudi
i mogunost savjetovanja, koje moe biti neprocjenjivo
vrijedno osobama kojima je potrebno struno znanje. Te
pogodnosti moete ostvariti bez obzira na to gdje ivite.

Pouka iz ureda za naplatu

ovjek u pravilu nedovoljno cijeni i esto obezvrjeuje ono

to je stekao bez truda i ulaganja; moda je to razlog zbog
kojega, unato sjajnim mogunostima, u naim javnim kolama
postiemo tako malo. Samodisciplina koju ovjek razvija
uslijed odreenog programa strunog usavravanja u odreenoj

81
mjeri nadoknauje mogunosti koje su proputene dok je
znanje bilo dostupno bez naknade. Dopisne kole su visoko
organizirane poslovne ustanove. Njihove su kolarine toliko
niske da su prisiljeni zahtijevati pravodobne uplate. Budui da
je uenik prisiljen plaati bez obzira na to dobiva li dobre ili
loe ocijene, potaknut je dovriti teaj od kojega bi u suprotnom
odustao. Dopisne kole nisu dovoljno naglasile injenicu da
njihovi uredi za naplatu zapravo pruaju najbolju pouku
odlunosti, pravodobnosti te navike dovravanja zapoetoga.
Osobno sam iz tog iskustva izvukao pouku prije vie od
etrdeset i pet godina. Upisao sam se na dopisni teaj
oglaavanja. Nakon osme ili desete lekcije prestao sam uiti, no
rauni su i dalje pristizali. ak tovie, kola je zahtijevala
plaanje bez obzira na to hou li nastaviti teaj. Stoga sam
odluio dovriti teaj i dobiti neto za svoj novac, kada ve
plaam (to sam zakonski bio obvezan initi). Tada sam
smatrao da je sustav naplate predobro organiziran, no kasnije
sam shvatio da je to bio vrijedan dio mojeg obrazovanja koji mi
nisu naplatili. Prisiljen plaati, nastavio sam i dovrio teaj.

Put prema strunom znanju

Na sustav javnog kolovanja smatra se najboljim na svijetu.

Neobina ljudska znaajka jest sklonost vrednovanju iskljuivo
onoga to ima svoju cijenu. Javne kole i knjinice ne ostavljaju
osobit dojam jer su besplatne. To je najvaniji razlog zbog
kojega toliki ljudi smatraju nunim stei dodatno obrazovanje
nakon to zavre sa kolovanjem i ponu raditi. To je takoer i
jedan od najvanijih razloga zbog kojega su poslodavci mnogo
skloniji kandidatima koji se dodatno obrazuju putem dopisnih
kola. Oni su iz iskustva nauili da svaki ovjek koji je spreman
odrei se slobodnog vremena zbog uenja, posjeduje vrline
potrebne za vodee poloaje.
No, jednoj ljudskoj slabosti nema lijeka. To je univerzalni

82
nedostatak ambicija! Oni koji uz rad odvajaju slobodno vrijeme
za uenje malokad ostaju na dnu due vrijeme. Njihova im
poduzetnost otvara put prema vrhu, uklanja s njega mnoge
prepreke i omoguuje im naklonost osoba koje imaju mo
pogurnuti ih na njihovom putu prema uspjehu.
Metoda samostalnog uenja iznimno je pogodna za
zaposlene osobe koje nakon zavrenog kolovanja smatraju da
im je potrebno dodatno struno znanje, a ne mogu pronai
dovoljno vremena za povratak u kolu.
Stuart Austin Wier kolovao se za graevinskog inenjera te
obavljao taj posao sve dok jaka konkurencija nije suzila
njegovo trite na mjeru koja mu nije omoguavala dovoljnu
zaradu. Zbog toga je dobro razmislio i odluio promijeniti
zvanje. Vratio se u kolu i pripremao za zvanje poslovnog
odvjetnika. Dovrio je studij, poloio struni ispit i ubrzo
izgradio unosnu odvjetniku praksu.
No, da bi sve bilo potpuno jasno i da preduhitrim one koji e
rei: "Ja se ne mogu vratiti u kolu jer moram uzdravati
obitelj" i l i "Prestar sam za to", dodat u da je gospodin Wier
preao etrdesetu i da je bio oenjen kada se vratio u kolu.
tovie, paljivim odabirom visoko specijaliziranih teajeva
koji nude najbolju moguu pouku za odabrano zvanje, gospodin
Wier je za dvije godine dovrio studij za koji su veini
studenata potrebne etiri godine. Isplati se znati kupiti znanje!

Jednostavna zamisao koja se isplatila

Razmotrimo jedan specifian primjer.

Prodava u prodavaonici ivenih namirnica iznenada je
ostao bez posla. Budui da je stekao odreeno iskustvo u
raunovodstvu, upisao se na teaj raunovodstva, upoznao se s
najnovijom uredskom i raunovodstvenom opremom te pokrenuo
vlastiti posao. Zapoevi s trgovcem za kojega je prije toga radio,

83
sklopio je ugovore s vie od stotinu manjih trgovaca za prilino
simbolinu mjesenu naknadu. Njegova je zamisao bila da otvori
pokretni ured. Uredio je manji kamion i opremio ga
najsuvremenijom uredskom opremom. Danas posjeduje cijeli
vozni park takvih "pokretnih" ureda i zapoljava veliki broj
suradnika nudei tako malim trgovcima najbolju uslugu za
njihov novac.
Struno znanje potkrijepljeno matom dovelo ga je do tog
jedinstvenog poslovnog uspjeha. Prole je godine platio gotovo
deset puta vei porez no to ga je plaao trgovac kod kojega je
izgubio posao.
Poetak tog uspjenog posla bila je jedna jedina zamisao!
Budui da sam tu zamisao prenio mnogim nezaposlenim
prodavaima, sada u iskoristiti ovu mogunost i predloiti jo
jednu zamisao koja nudi jo veu mogunost zarade.
S njom me je upoznao prodava koji je odustao od prodaje i
poeo se baviti raunovodstvom u veleprodaji. Kada mu je ta
zamisao predloena kao rjeenje njegovog problema
nezaposlenosti, smjesta je odvratio: "Ta mi se zamisao svia,
ali ne znam kako bih je unovio". Drugim rijeima, tvrdio je da
ne bi znao unoviti svoje znanje steeno na podruju
raunovodstva u veleprodaji.
Tako je otkriven jo jedan problem koji je bilo potrebno
rijeiti. Uz pomo mlade daktilografkinje koja je bila sposobna
sastaviti priu, na prodava osmislio je vrlo zanimljivu
knjiicu u kojoj je opisao sve prednosti tog novog naina
raunovodstva. Uredno ispisane i jednostavno uvezene stranice
inile su savjetnik u kojem je pria bila uinkovita da je svom
vlasniku osigurala vie klijenata no to ih je mogao prihvatiti.

84
Iskuani plan za pronalaenje savrenog posla

Tisuama ljudi irom zemlje potrebna je usluga marketinkog

strunjaka sposobnog pripremiti privlaan program za oglaavanje
osobnih usluga.
Opisana zamisao roena je iz potrebe, odnosno, u nudi, no
nije ograniena na samo jednu osobu. ena koja ju je osmislila,
posjeduje vrlo bujnu matu. Ona je u svojem novoroenom
misaonom edu opazila zaetak novog zanimanja, odnosno,
pruanja usluge tisuama ljudi kojima je potrebna struna
marketinka pomo.
Potaknuta na djelovanje brzim uspjehom svojeg prvog
"razraenog plana oglaavanja osobnih usluga", te se energina
ena okrenula rjeavanju slinog problema svojeg sina koji je
netom zavrio studij, no nikako nije uspijevao pronai trite za
svoje usluge. Plan koji je za njega osmislila bio je najbolji
primjer ponude osobnih usluga koji sam vidio.
Dovrena knjiica obuhvaala je gotovo pedeset uredno
ispisanih stranica temeljito organiziranih informacija o
uroenim sposobnostima njezinog sina, njegovoj naobrazbi,
osobnim iskustvima te mnotvo ostalih podataka previe
opsenih da bi ih se opisivalo. Plan je obuhvaao i detaljan opis
eljenog poloaja zajedno s podrobnim planom koji namjerava
ostvariti na tom poloaju.
Za pripremu plana bilo je potrebno nekoliko tjedana
marljivog rada tijekom kojih je autorica svojeg sina gotovo
svakodnevno slala u knjinicu u cilju prikupljanja podataka
potrebnih za to bolju prodaju njegovih usluga. Slala ga je i
konkurentima potencijalnog poslodavca te od njih prikupljala
kljune podatke vezane za njihove poslovne metode, to joj je
bilo vrlo korisno pri osmiljanju plana koji je njezin sin trebao
upotrijebiti da bi dobio eljeno radno mjesto. Dovreni plan
sadrao je desetak dobrih, primjenjivih sugestija od kojih bi
potencijalan poslodavac mogao imati koristi.

85
Ne morate poeti na dnu

Moda ete se upitati: "Zato bi se ovjek toliko trudio?"

Odgovor glasi: "Dobro obavljen posao nikada nije naodmet!
Plan koji je ta ena pripremila svojem sinu pomogao mu je ve
nakon prvog razgovora da dobije posao za koji se prijavio uz
plau koju je sam odredio".
tovie, od njega se nije zahtijevalo da zapone na dnu.
Zapoeo je kao mlai direktor, uz plau starijeg direktora.
"emu toliki trud?"
Pa, prije svega, planirana prezentacija utedjela je tom
mladiu ni manje ni vie nego deset godina koliko bi mu bilo
potrebno da se uspne na poloaj s kojega je zapoeo.
Zamisao da ovjek treba zapoeti na samom dnu i probijati
se prema vrhu moda zvui razborito, no, njezin glavni
nedostatak jest injenica da mnogi ljudi koji zapoinju na dnu,
nikada ne podiu glavu dovoljno visoko da bi opazili
mogunosti, te zbog toga i ostaju na dnu. Potrebno je, takoer,
upamtiti da pogled s dna nije osobito vedar i ne prua preveliko
ohrabrenje. tovie, takav pogled unitava ambiciju. Takvo
stanje nazivamo koloteinom, a upasti u koloteinu znai
prihvatiti sudbinu uslijed svakodnevne rutine, navike koja s
vremenom postaje toliko jaka daje ni ne pokuavamo odbaciti.
To je jo jedan razlog zbog kojega se isplati zapoeti stepenicu
i l i dvije iznad dna. ovjek tako stvara naviku promatranja i
opaanja naina na koji drugi ostvaruju uspjehe te prihvaanja
mogunosti bez oklijevanja.

Neka vae nezadovoljstvo radi za vas

Dan Halpin izvanredan je primjer onoga to elim rei.

Tijekom studija bio je manager nogometnog tima Notre Dame
u vrijeme dok je s momcima radio pokojni Knute Rockne.

86
 Halpin je zavrio studij u prilino nepovoljnom razdoblju
koje je desetkovalo radna mjesta pa je, nakon kratkotrajnog
iskustva s bankarstvom i proizvodnjom filmova prihvatio prvo
radno mjesto koje je obeavalo kakvu-takvu budunost -
prodaju elektrinih slunih aparata. Takvim se poslom svatko
moe baviti i Halpin je to znao, no za njega je to bilo dovoljno
da otvori vrata mogunosti.
Gotovo dvije godine nastavio je obavljati posao koji nije
volio i s kojega se nikada ne bi uzdignuo da nije, zbog dubokog
nezadovoljstva, odluio poduzeti neto. Prvo je ciljao na radno
mjesto pomonika direktora prodaje svoje kompanije i dobio
ga. Taj korak na poslovnoj ljestvici omoguio mu je s neto
vee visine opaziti jo vee mogunosti. No, tako je i
mogunost mogla vidjeti njega.
Postizao je tako dobre rezultate u prodaji slunih aparata da
je A . M . Andrews, predsjednik uprave konkurentske tvrtke,
poelio saznati neto o tom Danu Halpinu koji otima trite
njegovoj uspjenoj kompaniji. Poslao je po njega. Kada je
razgovor zavren, Halpin je bio novi direktor prodaje zaduen
za podrunicu Acousticon. Tada je gospodin Andrews, da bi
iskuao sposobnost mladog Halpina, otputovao na Floridu na tri
mjeseca, ostavljajui ga da potone ili propliva na novom
radnom mjestu. Halpin nije potonuo! Duh Knutea Rocknea i
njegova izreka: "Svi vole pobjednike i nitko nema vremena za
gubitnike", nadahnula ga je na tako veliki trud da je izabran na
mjesto potpredsjednika kompanije, poloaj koji bi veina ljudi s
ponosom zasluila tek nakon deset godina marljivog rada i
odanosti. Halpinu je to polo za rukom nakon tek neto vie od
est mjeseci.
Ono to nastojim istaknuti jest injenica da se ovjek uspinje
na visoke poloaje i l i ostaje na dnu ovisno o tome eli li
upravljati okolnostima.

87
Suradnici vam mogu biti neprocjenjivo vrijedni

elio bih naglasiti i injenicu da su i uspjeh i neuspjeh u

velikoj mjeri posljedice navike! Nimalo ne sumnjam da je
Halpinov blizak odnos s najveim trenerom footballa kojega je
Amerika imala, u njegovu umu zaeo istu vrstu udnje za
uspjehom zbog koje je i Notre Dame postigao svjetsku slavu.
Oboavanje junaka uistinu je korisno pod uvjetom da je junak
ujedno i pobjednik.
Moja vjera u teoriju da su poslovne veze od presudne
vanosti, kako za uspjeh tako i za neuspjeh, jasno je potvrena
kada je moj sin Blair pregovarao s Danom Halpinom.
Gospodin Halpin ponudio mu je poetnu plau koja je bila
upola manja od plae koju bi dobio kod konkurentske tvrtke.
Osobno sam utjecao na njega i potaknuo ga da prihvati radno
mjesto kod gospodina Halpina jer vjerujem da je bliska
suradnja s osobom koja se odbija prilagoditi okolnostima koje
joj ne odgovaraju, vrijednost koju nije mogue izmjeriti
novcem.
Dno je za svakog ovjeka nezanimljivo, sumorno i besplodno
mjesto. Zbog toga sam se potrudio da vam opiem kako je
skromne poetke mogue izbjei primjerenim planiranjem.

Okoristite se svojim zamislima putem strunog znanja

ena koja je svojem sinu osmislila "Plan prodaje osobnih

usluga", danas sa svih strana prima zahtjeve za suradnjom u
pripremi slinih planova za ostale koji ele bolje unoviti svoje
osobne usluge.
Njezin se plan ne sastoji iskljuivo od promiljene reklame
kojom mnogim mukarcima i enama pomae traiti i dobiti
vie novca za usluge koje su do tada pruali za mnogo manju
naknadu. Ona se brine za interese kupca jednako kao i za

88
interese ponuaa osobnih usluga te planove priprema tako da
poslodavac za poveani iznos naknade prima punu vrijednost.
Ukoliko posjedujete matu i traite unosniji nain pruanja
svojih usluga, ovaj prijedlog moe biti upravo onaj poticaj koji
ste traili. Pomou dobre zamisli mogue je ostvariti mnogo vei
dohodak no to ga ostvaruju "prosjeni" lijenici, odvjetnici ili
inenjeri ije je obrazovanje trajalo nekoliko godina.
Dobrim zamislima cijena nije unaprijed odreena i
nepromjenjiva!
U pozadini svake zamisli stoji struno znanje. Naalost, oni
koji ne ive u obilju, mnogo lake stjeu struno znanje od
zamisli. Zbog toga se posvuda opaa potreba za osobama koje
su sposobne pomoi drugima bolje prodavati osobne usluge.
Sposobnost podrazumijeva matu, znaajku potrebnu za
povezivanje strunog znanja sa zamislima u obliku razraenog
plana osmiljenog za stjecanje bogatstva.
Ako posjedujete matu, u ovom ete poglavlju pronai
zamisao koja e vam posluiti kao poetak stjecanja bogatstva
za kojim udite. Upamtite da je zamisao presudno .vana.
Struno je znanje lako stei - vrlo lako!

89
 6.
MATA

MISAONA RADIONICA
Peti korak prema bogatstvu

Mata je doslovce radionica u kojoj su osmiljeni svi

ovjekovi planovi. Kreativna sposobnost uma oblikuje i
ostvaruje sve porive i udnje.
Kae se da je ovjek sposoban ostvariti sve to moe
zamisliti.
Zahvaljujui toj sposobnosti zamiljanja, ovjek je tijekom
proteklih pedeset godina otkrio i zauzdao vie prirodnih sila no
to je to uinio tijekom cijele povijesti ovjeanstva. Toliko je
potpuno ovladao zrakom da mu u letenju nisu ravne ak ni
ptice. Analizirao je i izvagao Sunce s udaljenosti od nekoliko
milijuna kilometara te pomou mate ustvrdio od kojih se
elemenata sastoji. Poveao je brzinu kretanja tako da danas
moe putovati brzinom od gotovo tisuu kilometara na sat.
Jedino to ovjeka moe ograniiti jest njegov razvoj i
koritenje mate. Jo uvijek nismo dosegnuli vrhunac razvoja u
koritenju te sposobnosti. Tek smo otkrili da posjedujemo
matu i poeli je koristiti na vrlo elementaran nain.

90
Dva vida mate

Sposobnost matanja pojavljuje se u dva oblika. Jedan je

poznat kao "sintetika mata", a drugi kao "kreativna mata".
Sintetika mata: pomou takve sposobnosti ovjek moe
preurediti stare metode, zamisli i l i planove u nove kombinacije.
Njome ne stvara nita. Ta sposobnost funkcionira iskljuivo sa
sadrajima steenog iskustva, naobrazbe i opaanja. To je
sposobnost kojom se koristi veina izumitelja s iznimkom
"genija" koji poseu za kreativnom matom ako problem nije
mogue rijeiti sintetikom matom.
Kreativna mata: pomou sposobnosti kreativne mate
konaan um ovjeka u izravnom je dodiru s Beskonanom
Inteligencijom. To je sposobnost zahvaljujui kojoj primamo
"predosjeaje" i "nadahnua". ovjek je pomou te sposobnosti
primio sve temeljne i l i nove zamisli. ovjek koji posjeduje
kreativnu matu, sposoban je "povezati se" ili komunicirati s
podsvjesnim umovima drugih ljudi.
Kreativna mata funkcionira automatski, na nain koji u
opisati na sljedeim stranicama. Ta sposobnost funkcionira
samo kada svjestan um radi iznimno velikom brzinom, kao
primjerice u sluaju pobuenosti emocijom jake udnje.
Kreativna sposobnost postaje dostupnija razmjerno njezinu
razvoju putem koritenja.
elni ljudi na podruju poduzetnitva, industrije i financija
te veliki umjetnici, glazbenici, pjesnici i pisci postali su veliki
zato to su razvili sposobnost kreativne mate.
I sintetiki i kreativni vid mate postaje dostupniji s uporabom,
jednako kao to se uporabom razvijaju i miii ili organi tijela.
udnja je samo misao, poriv. Ona je neodreena i prolazna.
Apstraktna je i nema nikakvu vrijednost sve dok je ne pretvorite
U njezin materijalni oblik. Iako se najee koristi sintetika
mata, tijekom postupka pretvaranja poriva i l i udnje u novac

91
morate imati na umu da ete se ponekad suoiti s okolnostima i
situacijama koje e zahtijevati i uporabu kreativne mate.

Vjebajte svoju matu

Vaa je sposobnost matanja moda oslabila uslijed

neaktivnosti. Uporabom je moete oivjeti i uiniti dostupnom.
Ta sposobnost ne odumire, iako uslijed neuporabe moe postati
nedjelatna.
Svoju pozornost za sada usredotoite na razvoj sintetike
mate jer ete tu sposobnost mnogo vie koristiti u postupku
pretvaranja udnje u novac.
Preobrazba neopipljivog poriva, udnje u opipljivu
stvarnost, novac, zahtijeva uporabu planova. Te je planove
potrebno osmisliti uz pomo uglavnom sintetike mate.
Proitajte cijelu knjigu, a zatim se vratite na ovo poglavlje i
srnjesta zaposlite svoju matu osmiljanjem plana, ili planova
za preobrazbu svoje elje u novac. Podrobne upute za
sastavljanje planova iznesene su u gotovo svakom poglavlju.
Upute slijedite kako najbolje odgovara vaoj situaciji, a plan
osmislite u pismenom obliku, ako to ve niste uinili. Kada to
uinite, vaa neopipljiva elja nedvojbeno e poprimiti
konkretan oblik. Proitajte prethodnu reenicu jo jednom.
Proitajte je na glas, vrlo polako te se sjetite da ste, onog
trenutka kada svoju udnju svedete na pismeni oblik plana,
nainili prvi od niza koraka koji e vam omoguiti misao
pretvoriti u njezin materijalni oblik.

Zakonitosti koje vode bogatstvu

Zemlja na kojoj ivite, vi i sve ostalo pojavno proizalo je iz

evolucijske promjene u kojoj su mikroskopske estice materije
organizirane i ureene prema odreenom redu.

92
 tovie - ova je tvrdnja od iznimne vanosti - ova zemlja,
svaka od milijardu stanica vaega tijela te svaki atom materije
zapoeli su kao neopipljiv oblik energije.
udnja je misaoni poriv! Misaoni poriv je oblik energije.
Kada zaponete s misaonim porivom, odnosno udnjom za
stjecanjem novca, vi u slubu pozivate upravo "ono" to je
priroda upotrijebila pri stvaranju ove zemlje te svakog
materijalnog oblika u univerzumu, ukljuujui i tijelo, kao i
mozak u kojemu djeluju misaoni poticaji.
Uz pomo nepromjenjivih zakona mogli biste stei veliko
bogatstvo. No, prvo se s njima morate upoznati te ih nauiti
primjenjivati. Nadam se da u vam ponavljanjem i raznim
pristupima ovom naelu otkriti tajnu pomou koje je steeno
svako veliko bogatstvo. Koliko god da se to doima
paradoksalnim, ta "tajna" uope i nije tajna. Sama je priroda
objelodanjuje na zemlji na kojoj ivimo u zvijezdama, u
planetima unutar naega vidokruga, u elementima iznad i oko
nas, u svakoj vlati trave te svakom obliku ivota koji opaamo.
Sljedea naela otvorit e vam put razumijevanja mate.
Usvojite ono to shvatite dok po prvi puta budete itali ovu
filozofiju, a zatim je ponovno proitajte, prouite i otkrit ete
da se dogodilo neto zbog ega vam je postala jasnijom i
zbog ega ste stekli ire razumijevanje cjeline. Nipoto ne
zastajte niti ne oklijevajte prouavajui ta naela sve dok
cijelu knjigu ne proitate barem tri puta jer tada vie neete
eljeti prestati.

Kako praktino koristiti matu

Zamisli su poetne toke svakog bogaenja. Zamisli su

plodovi mate. Prouimo poznate zamisli koje su urodile
golemim bogatstvima uz nadu da e vam te priice prenijeti
jasne spoznaje o metodi koritenja mate.

93
Zaarani ajnik

Prije pedeset godina stari je seoski lijenik stigao u grad,

privezao konja, neprimjetno uao u prodavaonicu kroz stranja
vrata i poeo se cjenkati s mladim trgovcem.
Stari lijenik i trgovac priguenim su glasovima iza tezge
razgovarali due od jednog sata. Tada je lijenik izaao. Priao
je kolima i vratio se u prodavaonicu nosei starinski ajnik i
veliku drvenu licu (koja se koristi za mijeanje sadraja
ajnika) te ih odloio u stranjoj prostoriji.
Trgovac je pregledao ajnik, posegnuo u dep, izvadio iz
njega sveanj novanica i pruio ga lijeniku. U svenju se
nalazilo tono 500 dolara - cijela njegova uteevina!
Lijenik mu je predao komadi papira na kojemu je bila
ispisana tajna formula. Rijei ispisane na tom komadu papira
bile su vrijedne kraljevskog bogatstva! Ali ne i za lijenika! Te
arobne rijei bile su potrebne da bi ajnik poeo kuhati, no, ni
lijenik ni mladi trgovac nisu znali za neuveno bogatstvo koje
e potei iz tog ajnika.
Lijeniku je bilo drago to je pribor uspio prodati za 500
dolara. Trgovac je prihvatio veliki rizik uloivi svoju ivotnu
uteevinu u obian komadi papira i stari ajnik! Nije ni
sanjao da e se njegovo ulaganje isplatiti i da e se iz ajnika
izlijevati zlato koje e jednog dana nadmaiti i uvena svojstva
Alladinove arobne svjetiljke.
Trgovac je zapravo kupio zamisao!
Stari ajnik, drvena lica i tajna poruka na komadiu papira
bili su potpuno bezvrijedni. udnovata svojstva ajnika poela
su se oitovati nakon to je trgovac tajnim sastojcima
primijeao sastojak o kojemu lijenik nije znao nita.
Pokuajte otkriti to je taj mladi dodao tajnoj poruci i zbog
ega se iz ajnika poelo izlijevati zlato. Poznate su vam sve
poprilino udne injenice te prie, injenice koje se raaju u
obliku zamisli.

94
 Razmotrimo golema bogatstva u zlatu kojima je urodila ta
zamisao. Isplatila se i jo uvijek se obilno isplauje mukarcima
i enama irom svijeta, koji sadraj tog ajnika distribuiraju
milijunima ljudi.
Stari je ajnik danas jedan od najveih svjetskih potroaa
eera te tako osigurava stalan posao tisuama mukaraca i ena
koji se bave uzgojem eerne trske, preradom i prodajom
eera.
Taj stari ajnik godinje proguta milijune staklenih boica te
lako osigurava posao velikom broju staklara.
Taj stari ajnik zapoljava i cijelu vojsku inovnika,
stenografa, daktilografa i marketinkih strunjaka irom nae
zemlje. Donio je slavu i bogatstvo mnogim umjetnicima koji su
nainili divne slike ne bi li opisali taj proizvod.
Taj je stari ajnik mali gradi na jugu pretvorio u poslovnu
prijestolnicu amerikog juga te danas izravno i l i neizravno
koristi svakom poduzetniku i gotovo svakom graaninu.
Uinci te zamisli danas koriste svakoj civiliziranoj zemlji, a
svakome tko je dotakne izlijeva nezaustavljivu bujicu zlata.
Zlato iz ajnika izgradilo je i odrava jedno od najuglednijih
sveuilita na jugu u kojemu tisue mladih ljudi stjeu
obrazovanje prijeko potrebno za uspjeh.
Kada bi proizvod tog starog mjedenog ajnika govorio, na
svim bi jezicima ispriao uzbudljive ljubavne prie. Prie o
ljubavi izmeu mukaraca i ena, o ljubavi prema poslu i
ljubavi profesionalaca koji u njemu svakodnevno pronalaze
nadahnue.
Osobno sam siguran u barem jednu takvu ljubavnu vezu jer
sam osobno sudjelovao u njoj, a sve je zapoelo nedaleko od
mjesta na kojemu je trgovac kupio stari ajnik. Tamo sam
upoznao svoju suprugu koja mi je i ispriala priu o zaaranom
ajniku. Sadraj tog ajnika pili smo kada sam je upitao hoe li
me prihvatiti "u dobru i zlu".

95
 Tko god da jeste, gdje god da ivite, ime god se bavite,
kada god opazite rijei Coca-Cola, sjetite se da je to golemo
carstvo bogatstva i utjecaja proizalo iz jedne jedine zamisli, a
onaj tajni sastojak kojega je trgovac - Asa Candler - primijeao
tajnoj formuli bila je ... mata!
Zastanite i na trenutak razmislite o tome. Sjetite se i da su
koraci prema bogatstvu, opisani u ovoj knjizi, bili kljuni za
irenje Coca Cole u svaki grad, svako selo i svako raskrije
ovoga svijeta te da svaka zamisao koju stvorite, razborita i
vrijedna poput Coca Cole, ima mogunost ponoviti uspjeh ovog
napitka kojim ljudi irom svijeta utauju e.

Sto bih uinio kada bih imao milijun dolara

Ova pria potvruje istinu stare izreke: "tamo gdje postoji

volja, postoji i nain". uo sam je od omiljenog prosvjetitelja i
duhovnika, pokojnog Franka W. Gunsaulusa koji je svoju
propovjedniku karijeru zapoeo u stoarskoj okolici Chicaga.
Tijekom studija, dr. Gunsaulus je opazio mnoge nedostatke
naeg obrazovnog sustava, nedostatke za koje je smatrao da bi
ih mogao ispraviti kada bi bio predsjednik koleda.
Odluio je utemeljiti novi koled u kojemu bi mogao
ostvarivati te zamisli, a da ga pritom ne sputavaju postojee
krute metode pouavanja.
Za ostvarenje tog projekta bilo mu je potrebno milijun
dolara! Kako e prikupiti toliko novac? Tim je pitanjem kao
mladi propovjednik bio zaokupljen veinu vremena.
No, inilo se da jednostavno nije mogue postii bilo kakav
pomak.
Svake bi veeri odlazio na poinak s tom milju. Ujutro je
ustajao s njome. Nosio ju je sa sobom kamo god bi poao.
Preokretao ju je u svojem umu sve dok je nije pretvorio u
posvemanju opsesiju.

96
 Budui da je bio i filozof jednako kao i propovjednik, dr.
(iunsaulus je uvidio, kao i svi oni koji ostvaruju uspjehe, da je
odreenost svrhe polazna toka s koje sve mora zapoeti.
Uvidio je i da odreenost svrhe oivljava i stjee mo ako je se
potkrijepi goruom udnjom za pretvaranjem svrhe u
materijalni oblik.
Spoznao je sve te velike istine, no svejedno nije znao gdje i
kako se domoi milijun dolara. Logino bi bilo predati se i
odustati uz rijei: " A h , pa dobro. Imao sam dobru zamisao ali
po tom pitanju ne mogu uiniti nita jer nikada neu namaknuti
potrebnih milijun dolara." Veina ljudi rekla bi upravo to, no
dr. Gunsaulus to nije rekao. Ono to je rekao i uinio toliko je
vano da u ga pustiti neka sam govori o tome.
"Jednog subotnjeg poslijepodneva sjedio sam u svojoj sobi i
razmiljao o nainima stjecanja novca za ostvarenje svojih
planova. Razmiljao sam gotovo dvije godine, no, osim toga
nisam uinio nita!
Dolo je vrijeme da se neto poduzme!
Tada sam odluio da u u tjedan dana skupiti potrebnih
milijun dolara. Kako? To me nije zabrinjavalo. Najvanija je
bila odluka da u novac nabaviti u tono odreenom vremenu i
svakako moram rei da me je tog trenutka kada sam donio
odluku, obuzeo udan osjeaj sigurnosti kakav do tada jo
nisam doivio. Neto je u meni govorilo: 'Zato to nisi ve
odavna odluio? Novac te je cijelo vrijeme ekao!'
Dogaaji su slijedili jedan drugoga. Nazvao sam novinare i
najavio da u sljedeeg jutra odrati propovijed na temu: to
bih uinio kada bih imao milijun dolara.
Smjesta sam poeo pripremati propovijed, no, moram vam
iskreno rei da mi taj zadatak nije teko pao budui da sam se
za tu propovijed pripremao gotovo dvije godine.
S pisanjem propovijedi zavrio sam mnogo prije ponoi.
Poao sam u krevet i zaspao s osjeajem pouzdanja jer sam ve
vidio kako posjedujem milijun dolara.

97
 Sljedeeg sam jutra rano ustao, poao u kupaonicu, proitao
propovijed, a zatim kleknuo i zamolio da moja propovijed
privue pozornost osobe koja e mi pruiti potreban novac.
Dok sam molio, ponovno me je obuzeo onaj osjeaj
izvjesnosti da novac pristie. U oduevljenju sam otiao bez
propovijedi, a taj sam propust opazio tek za govornicom.
Bilo je prekasno da se vratim po biljeke, no bio je to za
mene veliki blagoslov! Moj mi je podsvjesni um pruio
sadraje koji su mi bili potrebni. Kada sam ustao da bih
zapoeo propovijed, zatvorio sam oi i iz dubine srca i due
progovorio o svojim snovima. Ne samo da sam govorio svojim
sluateljima, ve sam imao osjeaj da se obraam i Bogu.
Rekao sam to bih uinio kada bih dobio milijun dolara. Opisao
sam plan koji sam imao na umu vezan za utemeljenje velike
obrazovne ustanove u kojoj e mladi ljudi svladavati praktine
vjetine te istodobno razvijati svoje umove.
Kada sam zavrio i sjeo, jedan je ovjek polako ustao sa
svojeg sjedala u treem redu odostraga i krenuo prema
propovjedaonici. Pitao sam se to kani uiniti. Priao je
propovjedaonici, ispruio ruku i rekao: 'Veleasni, svidjela mi
se vaa propovijed. Vjerujem da biste mogli uiniti sve to ste
rekli kada biste imali milijun dolara. Da bih dokazao kako
vjerujem u vas i vau propovijed, ako biste sutra ujutro doli u
moj ured, dat u vam milijun dolara. Moje ime je Phillip D.
Armour.'
Mladi je Gunsaulus stigao u ured gospodina Armoura i
dobio milijun dolara. Tim je novcem utemeljio Armourov
tehnoloki institut, danas poznat pod nazivom Tehnoloki
institut Illinoisa. Potrebnih milijun dolara proizalo je iz
zamisli. U pozadini te zamisli bila je udnja koju je mladi
Gunsaulus njegovao u svojem umu gotovo dvije godine.
Skrenut u vam pozornost na vrlo vanu injenicu ... novac je
dobio unutar trideset i est sati nakon to je donio vrstu odluku
da ga namakne!

98
 Gunsaulosovo neodreeno razmiljanje o iznosu od milijun
dolara i njegova slabana nada nisu bili nita novo. Slinim su
se mislima bavili mnogi ljudi oko njega i mnogi prije njega. No,
odluka koju je donio te nezaboravne subote bila je vrlo osobita i
drugaija jer je svoju neodreenost stavio na stranu i rekao:
"Namaknut u taj novac unutar tjedan dana!"
Povrh svega, naelo pomou kojega je dr. Gunsaulus dobio
svojih milijun dolara i danas funkcionira! Dostupno je i vama!
Taj univerzalni zakon primjenjiv je danas jednako kao to je
bio primjenjiv i kada ga je taj mladi propovjednik tako uspjeno
primijenio.

Kako zamisli pretvoriti u gotovinu

Opaate li da Asa Candler i dr. Frank Gunsaulus dijele jednu

zajedniku znaajku? Obojica su bili upueni u zadivljujuu
istinu da je zamisli mogue pretvoriti u gotovinu putem jasno
odreenog cilja te jasno odreenih planova.
Ako ste jedan od onih koji vjeruju da je bogatstvo mogue
stei iskljuivo mukotrpnim radom i potenjem, odbacite tu
misao! To je neistina! Bogatstvo koje pritjee u velikim
koliinama, nikada nije posljedica iskljuivo mukotrpnog rada!
Bogatstvo se, ako uope stigne, pojavljuje kao odgovor na
jasno odreene zahtjeve utemeljene na primjeni konkretnih
naela, a ne sluajno ili zahvaljujui naklonjenosti sudbine.
Openito govorei, zamisao je misaoni poticaj koji,
upuujui vas na matu, zahtijeva djelovanje. Svi vrsni
prodavai znaju da je zamisli mogue prodati i tamo gdje nije
mogue prodati robu. Obini prodavai to ne znaju - i zbog
toga su "obini".
Jedan izdava popularnih knjiga doao je do otkria koje bi
svim izdavaima moglo biti vrlo vrijedno. Otkrio je da mnogi ljudi
kupuju naslove, a ne sadraj knjiga. Jednostavnom promjenom

99
naslova knjige koja se nije osobito dobro prodavala, prodaja je
porasla za vie od milijun primjeraka. Sadraj knjige nije ni
najmanje promijenjen. Taj je mudar ovjek jednostavno otrgnuo
naslovnicu koja nije prodavala knjigu i opremio knjigu novom
naslovnicom koja je imala "blagajniku" vrijednost.
Koliko god da se doima jednostavno, bila je to sjajna
zamisao! To je mata.
Zamisli nemaju unaprijed odreenu cijenu. Tvorac zamisli
sam odreuje njezinu cijenu, a ako je dovoljno mudar, dobit e
je.
Gotovo svaka pria o bogatstvu zapoinje onog dana kada su
se sastali tvorac zamisli i prodava zamisli te ostvarili skladnu
suradnju. Carnegie se okruio ljudima koji su bili sposobni
uiniti sve ono to sam nije bio sposoban, ljudima koji su
stvarali zamisli i ljudima koji su ih ostvarivali i na taj nain
ostvario neuveno bogatstvo.
Milijuni ljudi nadaju se sretnim "prilikama". ovjek na taj
nain moda moe dobiti mogunost, no, sigurnije je ne
oslanjati se na sreu. Sretna "prilika" osobno mi je pruila
najveu mogunost u ivotu - ali - toj sam mogunosti
posvetio dvadeset i pet godina nepokolebljivog napora prije no
to je postala vrijednou.
Ta se "prilika" sastojala od upoznavanja Andrewa Carnegia i
stjecanja njegove naklonosti. Carnegie je tom zgodom u moj
um usadio zamisao o organizaciji naela postignua u filozofiju
uspjeha. Tisue ljudi okoristile su se otkriima do kojih sam
doao tijekom dvadeset i pet godina istraivanja, a nekoliko ih
je zahvaljujui primjeni te filozofije steklo golemo bogatstvo.
Poetak je bio sasvim jednostavan. Posrijedi je bila zamisao
koju je bilo tko mogao razviti.
Sretna prilika pojavila se s Carnegiejem, ali to je s
odlunou, odreenou svrhe, udnjom za ostvarenjem cilja i
ustrajnim nastojanjima dugim dvadeset i pet godina? Obina
udnja ne bi preivjela razoaranja, obeshrabrenost, privremene

100
poraze, kritike te neprestano podsjeanje na "gubitak vremena".
Bila je to gorua udnja! Opsesija!
Nakon to mi je gospodin Carnegie u um usadio tu zamisao,
njegovao sam je, hranio i nastojao odrati na ivotu. Postupno
|e izrasla u monog diva koji je njegovao, hranio i podravao
mene. To je priroda zamisli. Prvo im udahnete ivot, potaknete
ih i usmjerite, a one zatim razvijaju vlastitu mo i uklanjaju sve
prepreke s puta.
Zamisli su neopipljive sile, no njihova je mo vea od moi
mozga koji ih je iznjedrio. One mogu preivjeti i nakon to se
mozak koji ih je stvorio pretvori u prah.

101
 7.
ORGANIZIRANO
PLANIRANJE

Kristalizacija u d n j e u djelovanje
esti korak prema bogatstvu

Otkrili ste da sve ono to ovjek stvara ili stjee zapoinje u

obliku udnje. Na prvom dijelu njegova puta ta apstraktna
udnja preuzima konkretan oblik u radionici mate, gdje se
stvaraju i organiziraju planovi za njezino ostvarenje.
U drugom poglavlju upueni ste, na samom poetku
postupka pretvaranja udnje u njezin materijalni oblik, prijei
est tono odreenih, praktinih koraka. Jedan od tih koraka je
oblikovanje konkretnog, praktinog plana pomou kojeg ete
ostvariti eljenu preobrazbu.
Sada u vam otkriti kako ete sastaviti praktini plan:

(a) Poveite se sa skupinom od onoliko ljudi koliko vam ih

je potrebno za stvaranje i l i ostvarenje vaeg plana za
stjecanje novca i primijenite naelo "strune skupine"
opisano u jednom od sljedeih poglavlja. (Prijeko je
potrebno slijediti ovu uputu. Ne zanemarujte je.)

102 I
 (b) Prije no to ustanovite svoju "strunu skupinu",
ustanovite koje prednosti i koristi vi moete ponuditi
lanovima svoje skupine u zamjenu za njihovu
suradnju. Nitko nee neogranieno raditi bez nekog
oblika naknade. Nijedna inteligentna osoba nee
zahtijevati niti oekivati od druge da radi bez
odgovarajue naknade, iako ona ne mora uvijek biti u
obliku novca.

(c) Sa svojom "strunom skupinom" sastajte se barem

dva puta tjedno i l i , ako je mogue ee, sve dok
zajedno ne usavrite plan i l i planove potrebne za
stjecanje novca.

(d) U odnosu sa svakim pojedinim lanom svoje

skupine odravajte potpuni sklad. Propustite li slijediti
ovu uputu, moete oekivati i neuspjehe. Naelo
"strune skupine" ne moe funkcionirati tamo gdje ne
vlada savrena sloga.

Imajte na umu sljedee injenice:

P R V O : zaokupljeni ste pothvatom koji vam je presudno

vaan. Da biste bili sigurni u uspjeh, morate
posjedovati besprijekorne planove.

D R U G O : morate raspolagati iskustvom, obrazovanjem,

uroenim sposobnostima i matom ostalih umova. Ovo
odgovara metodama koje su primijenili svi oni koji su
stekli veliko bogatstvo.

Nijedan ovjek sam po sebi ne posjeduje dovoljno iskustva,

izobrazbe, uroenih sposobnosti i znanja koja e mu, bez

103
suradnje drugih ljudi, osigurati stjecanje bogatstva. Svaki plan
koji usvojite u nastojanju da zaradite novac, trebao bi biti
zajedniko ostvarenje vae "strune skupine". Mogli biste
sastaviti svoje vlastite planove, djelomino il i potpuno, no
pobrinite se da te planove provjere i odobre ostali lanovi vae
"strune skupine".

Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi!

Ako prvi usvojeni plan ne dovede do uspjeha, zamijenite ga

novim planom; ako ni drugi plan ne bude djelotvoran,
zamijenite ga sljedeim i nastavite tako sve dok ne otkrijete
plan koji funkcionira. Upravo je to trenutak u kojemu veina
ljudi doivljava neuspjeh zahvaljujui nedostatku ustrajnosti u
stvaranju novih planova kojima e zamijeniti neuspjene.
Ni najinteligentniji ovjek nee uspjeti nagomilati bogatstvo
- niti ostvariti bilo kakav pothvat - bez praktinih i izvedivih
planova. Imajte to na umu, a kada va prvi plan propadne,
sjetite se da privremeni poraz nije i trajan neuspjeh. To moe
samo znaiti da vai planovi nisu bili razboriti. Ponite iz
poetka.
Privremeni poraz trebao bi znaiti samo jedno - jasnu
spoznaju da s vaim planom neto nije u redu. Milijuni ljudi
ive u bijedi i siromatvu jer im nedostaje razborit plan pomou
kojega e nagomilati bogatstvo.
Veliina vaeg postignua bit e razmjerna razboritosti
vaeg plana.
Nitko nije poraen sve dok ne odustane - u svojem vlastitom
umu.
James J. Hill suoio se s privremenim porazom kada je po
prvi puta pokuao namaknuti novac potreban za izgradnju
eljeznice koja bi povezivala istok i zapad, no i on je pomou
novih planova poraz pretvorio u pobjedu.

104
 Henry Ford se suoio s privremenim porazom ne samo na
poetku svoje automobilske karijere, ve i nakon to se
pribliio vrhu. Stvorio je nove planove i nastavio velikim
koracima grabiti prema financijskoj pobjedi.
Opaamo ljude koji su nagomilali veliko bogatstvo, no esto
primjeujemo samo njihovu pobjedu previajui privremene
poraze koje su pretrpjeli prije no to su stigli na vrh.
Nijedan sljedbenik ove filozofije ne moe oekivati da e
stei bogatstvo bez ijednog privremenog poraza. Kada se
suoite s njime, prihvatite ga kao znak da vai planovi nisu
razboriti, izmijenite ih te ponovno podesite jedra prema
eljenom cilju. ovjek koji odustaje, nikada ne ostvaruje
pobjedu jer pobjednik nikada ne odustaje. Podcrtajte tu
reenicu, ispiite je na komad papira slovima velikim dva
centimetra i stavite taj papir na mjesto na kojemu ete ga vidjeti
svake veeri prije odlaska na poinak i svakog jutra prije
odlaska na posao.
Kada ponete birati lanove svoje "strune skupine",
nastojte izabrati one ljude koji poraz ne shvaaju ozbiljno.
Neki ljudi naivno vjeruju da samo novac raa novcem. To
nije istina! elja, pretvorena u svoj novani oblik pomou
naela iznesenih u ovoj knjizi, jest sredstvo "stvaranja" novca.
Novac sam po sebi nije nita drugo doli nepokretna tvar. Ne
moe se kretati, razmiljati ili govoriti, ali moe "uti" zov
ovjeka koji za njime udi!

Planiranje prodaje osobnih usluga

Inteligentno planiranje kljuno je za uspjeh bilo kojeg

pothvata usmjerenog stjecanju bogatstva. Ako bogatstvo elite
stei prodajui osobne usluge, ovdje ete nai podrobne upute.
Spoznaja da je gotovo svako veliko bogatstvo zapoelo u
obliku naknade za osobne usluge i l i proizalo iz prodaje

105
zamisli, trebala bi vas ohrabriti. to bi, osim zamisli i osobnih
usluga, ovjek koji ne posjeduje odreenu imovinu, mogao dati
za bogatstvo?

Veina voa zapoinje u ulozi sljedbenika

Openito govorei, na ovom svijetu ive dvije vrste ljudi.

Jednu ine voe, a drugu sljedbenici. Smjesta odluite
namjeravate li postati voa u svojem podruju, ili ete ostati
sljedbenik. Razlika u naknadi je golema. Sljedbenik ne moe
oekivati naknadu koja pripada voi, iako mnogi sljedbenici
naivno oekuju takvu plau.
Nije sramotno biti sljedbenik. S druge strane, nije ni
pohvalno ostati sljedbenik. Veina voa zapoinje u ulozi
sljedbenika. Takvi ljudi postaju veliki voe zato to su bili
inteligentni sljedbenici. Osim rijetkih iznimaka, ljudi koji nisu
sposobni inteligentno slijediti vou, ne mogu postati ni uspjeni
voe. ovjek koji je sposoban uspjeno slijediti vou, veinom
je ovjek koji brzo razvija svoju sposobnost voenja.
Inteligentan sljedbenik ima mnoge prednosti, a meu njima i
priliku da stekne znanje od svojeg voe.

Glavne znaajke vodstva

Slijede vane znaajke koje bi trebao posjedovati svaki

voa:

1.Nepokolebljiva hrabrost utemeljena na poznavanju

samoga sebe i svojeg puta. Nijedan sljedbenik ne eli biti
pod okriljem voe kojemu nedostaju samopouzdanje I
hrabrost. Nijedan inteligentan sljedbenik nee dugo ostati
pod okriljem takvoga voe.

106
2. Samokontrola. ovjek koji nije sposoban kontrolirati
samoga sebe, ne moe kontrolirati niti druge.
Samokontrola voe trebala bi biti za primjer
sljedbenicima, a oni inteligentni e je oponaati.

3. Izraen osjeaj za pravednost. Bez osjeaja za pravednost

i potenje nijedan voa ne moe stei i zadrati potovanje
svojih sljedbenika.

4. vrstoa odluke. ovjek koji oklijeva u svojoj odluci,

iskazuje svoju nesigurnost u sebe te zbog toga nije
sposoban uspjeno voditi druge.

5. Odreenost planova. Uspjean voa planira svoja

ostvarenja i ostvaruje svoje planove. Voa koji se oslanja
na sluajnosti i koji djeluje bez praktinih, konkretnih
planova, moe se usporediti s brodom bez kormila. Takav
e se voa prije i l i kasnije nasukati.

6. Navika da uini vie od onoga za to je plaen. Jedan od

nedostataka uloge voe jest nuna spremnost da uini vie
no to oekuje od svojih sljedbenika.

1 .Ugodna osobnost. Povran, nemaran ovjek ne moe

postati uspjean voa. Vodstvo zahtijeva potovanje.
Sljedbenici nee potovati vou koji ne iskazuje ugodne
- osobine.

8.Suosjeanje i razumijevanje. Uspjean voa mora

suosjeati sa svojim sljedbenicima. tovie, mora
razumjeti njih i njihove potekoe.

9.Potpuno vladanje situacijom. Uspjean voa mora

vladati svim pojedinostima svojega poloaja.

107
 10. Spremnost na prihvaanje pune odgovornosti. Uspjean
voa mora biti spreman prihvatiti odgovornost za
pogreke i propuste svojih sljedbenika. Pokua li
prebaciti tu odgovornost na nekoga drugoga, nee ostati
voa. Ako jedan od njegovih sljedbenika pogrijei i
pokae se nesposobnim, voa to mora smatrati
svojim neuspjehom.

11. Suradnja. Uspjean voa mora razumjeti i primjenjivati

naelo zdruenog napora te biti sposoban na isto
potaknuti svoje sljedbenike. Vodstvo zahtijeva mo, a
mo zahtijeva suradnju.

Dva su oblika vodstva. Prvi i daleko najuinkovitiji jest

vodstvo uz pristanak i podrku sljedbenika. Drugo je vodstvo
putem sile, bez pristanka i podrke sljedbenika.
Povijest obiluje dokazima da vodstvo putem sile ne moe
opstati. Mnogi su primjeri svrgavanja i nestajanja diktatora i
kraljeva. To znai da ljudi nee neogranieno dugo slijediti
nametnutog vou.
Napoleon, Mussolini i Hitler bili su primjeri vodstva putem
sile. Njihovo je vodstvo propalo. Vodstvo uz pristanak
sljedbenika jedina je vrsta vodstva koja opstaje!
Ljudi e neko vrijeme slijediti nametnuto vodstvo, no to
nee initi svojom voljom.
Nova vrsta vodstva obuhvaa jedanaest imbenika vodstva
opisanih u ovom poglavlju te jo neke druge imbenike. ovjek
koji na njima utemelji svoje vodstvo, nailazit e na brojne
mogunosti vodstva u bilo kojem podruju.

108
Deset glavnih uzroka neuspjeha vodstva

Stigli smo do najvanijih nedostataka neuspjenih voa jer

je jednako vano znati to ne treba initi kao to je vano znati
i to je potrebno initi.

1. Nesposobnost za organiziranje pojedinosti. Uspjeno

vodstvo zahtijeva sposobnost organiziranja i nadziranja
pojedinosti. Nijedan istinski voa nikada nije toliko
zaposlen da bi uinio ono to se zahtijeva od njega u ulozi
voe. Kada ovjek, bez obzira na to je li voa i l i
sljedbenik, prizna da je "prezaposlen" da bi promijenio
svoje planove ili posvetio pozornost nekom hitnom
sluaju, on time priznaje svoju nesposobnost. Uspjean
voa mora vladati svim pojedinostima vezanim za svoj
poloaj. To, dakako, znai da mora stei naviku
prenoenja poslova sposobnim suradnicima.

2. Nespremnost za smjerno sluenje. Uistinu veliki voe su

spremni, ako to situacija od njih zahtijeva, uiniti sve ono
to bi i sami traili od drugih. "Najvei meu vama bit e
sluga svima" istina je koju bi svi voe trebali imati na
umu i slijediti.

3. Oekivanje naknade za ono to "znaju " umjesto za ono

to ine onime to znaju. ovjek nije plaen za ono to
"zna". Plaen je za ono to ini i l i ono to druge potie
initi.

4. Strah od suparnitva. Voa koji se plai da bi jedan od

njegovih sljedbenika mogao preuzeti njegov poloaj,
nedvojbeno e prije i l i poslije doivjeti ostvarenje toga
straha. Sposoban voa obuava zamjenike kojima e

109
 prema potrebi predati odreene odgovornosti svojeg
poloaja. Voa se samo na taj nain moe umnogostruiti
i biti istodobno na vie mjesta te odjednom usmjeravati
pozornost mnogim pitanjima. Vjena je istina da su ljudi
bolje plaeni za svoju sposobnost da potaknu druge na
djelovanje, no to su plaeni za vlastite napore. Uspjean
je voa, zahvaljujui svojoj upuenosti u posao i
magnetizmu svoje osobnosti, sposoban znatno poveati
uinkovitost drugih te ih potaknuti da rade bolje no to bi
radili bez njegove pomoi.

!
5. Nedostatak mate. Voa bez mate nije sposoban snai se
u neoekivanim situacijama i stvarati planove za uspjeno
voenje sljedbenika.

6. Sebinost. Voa koji prisvaja sve zasluge za rad svojih

sljedbenika nedvojbeno e izazvati njihovu srdbu.
Uistinu veliki voa ne prisvaja nijednu zaslugu. On je
zadovoljan kada opazi da se zasluge pripisuju njegovim
sljedbenicima, jer zna da e veina ljudi za pohvalu I
priznanje raditi marljivije no to bi radili samo za novac.

7. Naprasitost. Sljedbenici ne potuju naprasitog vou.

tovie, naprasitost u bilo kojem od svojih oblika slabi
izdrljivost i ivotnu snagu svakoga tko joj se preputa.

8. Nelojalnost. Ova se osobina moda trebala nai na vrhu

popisa. Voa koji nije odan svojoj dunosti, svojim
suradnicima, svojima nadreenima i svojima
podreenima, ne moe dugo ostati na vodeem poloaju.
Nelojalnost obezvrjeuje ovjeka i donosi mu zaslueni
prezir. Nedostatak odanosti jedan je od najvanijih uzroka
neuspjeha na bilo kojem podruju ivota.

110
 9. Naglaavanje "autoriteta" vodstva. Uspjean voa
vodi temeljeni poticanja, a ne usaivanjem straha u srca
svojih sljedbenika. Voa koji svoje sljedbenike nastoji
zastraiti svojim "autoritetom", ulazi u kategoriju
vodstva putem sile. Ako je ovjek istinski voa, nee
imati potrebu isticati tu injenicu osim svojim
ponaanjem - svojim suosjeanjem, razumijevanjem,
pravednou i oitim dokazima da zna svoj posao.

10. Naglaavanje naslova. Sposobnom voi nije potreban

"naslov" kojim e stei potovanje svojih sljedbenika.
ovjek koji pretjerano istie svoju titulu, u pravilu ima
malo ostaloga to bi mogao istaknuti. Vrata ureda
istinskog voe otvorena su svima koji ele ui u njega, a
u njegovom radnom prostoru neete primijetiti
formalnosti i l i razmetanje.

Ovo su neki od najeih uzroka neuspjeha na podruju

vodstva. Bilo koja od navedenih pogreaka dovoljna je da
izazove neuspjeh. Ako teite vodstvu, pomno prouite taj popis
i pobrinite se da ne posjedujete nijednu od tih osobina.

Nekoliko plodnih podruja na kojima e biti potrebno

"novo vodstvo"

Prije no to dovrimo ovo poglavlje, pozornost u vam

skrenuti na nekoliko plodnih podruja na kojima je broj voa
sve manji i na kojima e nova vrsta voe pronai obilje
mogunosti.

P R V O : potreba za novim voama, koju je to prije potrebno

zadovoljiti, najoitija je na podruju politike.

111
 D R U G O : bankarstvo je u postupku reforme.

TREE: industrija trai nove voe. Da bi budui voa na

podruju industrije opstao, trebao bi se smatrati
kvazi-javnim dunosnikom ija je dunost upravljati tako
da njegovo djelovanje nee izazivati potekoe nijednom
pojedincu ili skupini pojedinaca.

ETVRTO: vjerski voa budunosti bit e prisiljen vie

pozornosti posveivati svjetovnim potrebama svojih
sljedbenika, rjeenjima njihovih financijskih i osobnih
potekoa te manje pozornosti posveivati mrtvoj
prolosti i jo neroenoj budunosti.

PETO : na podruju prava, medicine i obrazovanja novo e

vodstvo, u odreenoj mjeri, postati neophodno. Ovo
osobito vrijedi za podruje obrazovanja. Voa na tom
podruju u budunosti mora pronai naine i sredstva za
pouavanje ljudi o tome kako primjeniti znanja koje
primaju u kolama. Vie pozornosti potrebno je posvetiti
praksi, a manje teoriji.

ESTO: novi voe bit e potrebni na podruju novinarstva.

Ovo su samo neka podruja na kojima se otvaraju

mogunosti novim voama i novoj vrsti vodstva. Svijet se
ubrzano mijenja, a posrednici promjena moraju se tim
promjenama prilagoditi. Posrednici koje sam ovdje naveo, vie
od ostalih odreuju kretanja ovjeanstva.

112
Kada se i kako kandidirati za odreeni poloaj

Navedeni podaci rezultat su mnogih godina iskustva tijekom

kojih sam tisuama mukaraca i ena pomogao uspjeno
unoviti njihove usluge.
Iskustvo dokazuje da sljedei posrednici nude najizravniji i
najuinkovitiji nain povezivanja kupca i prodavaa osobnih
usluga.

1. Uredi za zapoljavanje. Potrebno je oprezno odabrati

najuglednije urede ija uprava za sobom ima
zadovoljavajue rezultate. Takvih je ureda prilino malo.

2. Oglaavanje u novinama, oglasnicima, asopisima.

Oglasnici veinom nude zadovoljavajue rezultate
osobama koje trae uredski ili slian posao uz unaprijed
utvrenu plau. Istaknuto oglaavanje poeljnije je ako
osoba trai poloaj upravlitelja, a takav oglas
najuinkovitiji je u onom dijelu novina koji najvie
privlai pozornost traenoga poslodavca. Takav oglas
trebao bi osmisliti strunjak koji zna istaknuti kvalitete
kojima e privui odgovore.

3. Osobne molbe u p u e n e o d r e e n i m tvrtkama i l i

pojedincima za koje je najvea mogunost da imaju
potrebu za ponuenim uslugama. Molbe treba uredno
ispisati i svakako potpisati rukom. Uz molbu treba poslati
i kratak ivotopis ili opis kandidatovih kvalifikacija. I
molbu i ivotopis trebao bi sastaviti profesionalac.
(Doznajte koje je podatke potrebno obuhvatiti
ivotopisom).

113
 4. Prijava putem osobnih znanaca. Kandidat bi, kada god
je to mogue, potencijalnom poslodavcu trebao prii
posredstvom zajednikih znanaca. Takav je pristup
osobito djelotvoran ako ovjek trai bolji poloaj te ne
eli ostaviti dojam da se namee.

5. Osobna prljava. U nekim sluajevima najdjelotvornije je

ako kandidat osobno ponudi svoje usluge potencijalnom
poslodavcu. Pritom je potrebno sa sobom ponijeti i izjavu
o kvalifikacijama za eljeni posao jer se poslodavci o
kandidatu esto ele posavjetovati sa svojim suradnicima.

Podaci koje je potrebno obuhvatiti ivotopisom

ivotopis je potrebno sastavljati onako paljivo kako se

odvjetnik priprema za predstavljanje sluaja sudu. Ako
kandidat nema iskustva u sastavljanju ivotopisa, trebao bi se
savjetovati sa strunjakom i u tu svrhu zatraiti njegovu uslugu.
Uspjeni trgovci zapoljavaju mukarce i ene koji razumiju
psihologiju reklamiranja, kako bi znali istaknuti sve prednosti
robe. ovjek koji prodaje svoje usluge trebao bi uiniti isto.
ivotopisom bi trebali biti obuhvaeni sljedei podaci:

1. Izobrazba. Kratko ali jasno iznesite koju ste kolu

zavrili, koje ste predmete specijalizirali te navedite
razloge zbog kojih ste odabrali upravo te predmete.

2. Iskustvo. Ako imate iskustvo srodno poslu koji traite,

detaljno ga opiite te navedite imena i adrese bivih
poslodavaca. Svakako iznesite i svako posebno iskustvo
koje bi vam moglo dati prednost u borbi za eljeno radno
mjesto.

114
3. Preporuke. Gotovo svaka tvrtka eli saznati sve o
prolim postignuima kandidata koji trai odgovoran
posao. ivotopisu priloite preslike preporuka:

a. Bivih poslodavaca.
b. Profesora.
c. Uglednih osoba ija se prosudba cijeni.

4. Fotografija. ivotopisu priloite svoju fotografiju

novijeg datuma.

5. Kandidirajte se za tono odreeni poloaj. U ivotopisu

biste trebali tono navesti za koje se radno mjesto
kandidirate. Nikada se ne prijavljujte za "neko radno
mjesto". To govori da vam nedostaju potrebne
kvalifikacije.

6. Navedite svoje kvalifikacije za radno mjesto za koje se

kandidirate. Podrobno iznesite zbog ega vjerujete da ste
kvalificirati za radno mjesto koje elite. To je najvanija
pojedinost vae molbe. Ona e, vie od bilo ega
drugoga, odrediti kako e vas potencijalni poslodavci
promatrati.

7. Ponudite rad na probni rok. Ovaj se prijedlog moe

uiniti radikalnim, no, iskustvo dokazuje da e vam na taj
nain malokad biti uskraen barem probni rok. Ako ste
sigurni u svoje kvalifikacije, probni rok je sve to vam je
potrebno. Takva ponuda govori da vjerujete u svoju
sposobnost da zadovoljite na eljenom radnom mjestu, pa
je zbog toga vrlo uvjerljiva. Jasno istaknite da se vaa
ponuda temelji na:

115
 a. vaem pouzdanju u svoju sposobnost da zadovoljite na
tom radnom mjestu;
b. vaem pouzdanju u odluku potencijalnog poslodavca
da vas zaposli nakon probnog roka;
c. vaoj odlunosti da dobijete eljeno radno mjesto.

8. Poznavanje djelatnosti potencijalnog poslodavca. Prije no

to podnesete molbu, temeljito se raspitajte o tvrtki koja
vas zanima kako biste se dobro upoznali s njenim
djelatnostima te u svojoj molbi spomenite i saznanja s tog
podruja. Tako ete ostaviti dobar dojam, ali i pokazati
da posjedujete matu i istinsko zanimanje za radno
mjesto koje traite.

Upamtite da ne pobjeuje onaj odvjetnik koji bolje poznaje

zakon, ve onaj koji bolje pripremi svoj sluaj. Ako svoj
"sluaj" primjereno pripremite i izloite, time ete napola
ostvariti pobjedu.
Ne plaite se da e va ivotopis biti predug. Poslodavci su
jednako zainteresirani za kupnju usluga kvalificiranih
kandidata, kao to ste i vi zainteresirani za to radno mjesto.
Poslodavci svoj uspjeh velikim dijelom zahvaljuju svojoj
sposobnosti da odaberu kvalificirane suradnike. Zbog toga ele
sve podatke koje ete im ponuditi.
Upamtite i sljedee: urednost pri sastavljanju ivotopisa
govorit e da ste pedantna osoba. Osobno sam pomogao
pripremiti ivotopise koji su bili tako dojmljivi i jedinstveni da
su kandidati dobili posao i bez osobnog razgovora.
Kada dovrite svoj ivotopis, dajte ga uredno uvezati te ga
naslovite otprilike ovako:
SAETAK K V A L I F I K A C I J A
Roberta K. Smitha
KOJI SE P R I J A V L J U J E Z A R A D N O MJESTO

116
 osobnog tajnika predsjednika
TE I TE K O M P A N I J E , Inc.

Prije svake predaje ivotopisa promijenite imena.

Ovaj osobni peat nedvojbeno e privui pozornost.
ivotopis dajte uredno ispisati na najfinijem papiru koji moete
nabaviti te ga dajte uvezati, a na svaki primjerak ispiite
odgovarajue nazive ako molbu namjeravate predati na vie
mjesta. Fotografiju biste trebali zalijepiti na jednu od stranica.
Dosljedno slijedite ove upute te ih usavrite kako god vam
mata naloi.
Uspjeni prodavai pomno paze na svoj izgled. Oni znaju da
prvi dojam traje vrlo dugo. Va ivotopis je va prodava.
Lijepo ga odjenite kako bi se uoljivo isticao izmeu svega to
je va potencijalni poslodavac ikada vidio na tom podruju.
Ako je poloaj kojemu teite vrijedan ostvarenja, tada je
vrijedan i veega truda. tovie, ako se prodate svojem
poslodavcu tako to ete svojom osobnou na njega ostaviti
dojam, vjerojatno ete za svoje usluge ve na samom poetku
dobiti vie novca no to biste dobili da ste se prijavili na
uobiajeni nain.
Ako traite posao pomou agencije za oglaavanje i l i
zapoljavanje, neka va agent upotrijebi primjerke vaega
ivotopisa. Tako ete biti u prednosti i kod agenta i kod
potencijalnih poslodavaca.

Kako dobiti upravo ono radno mjesto koje elite

Svatko uiva obavljati onaj posao koji mu najbolje

odgovara. Slikar uiva raditi s bojama, kipar voli raditi rukama,
a pisac voli pisati. Oni s manje odreenim nadarenostima
skloniji su stanovitim podrujima poduzetnitva i industrije.
Amerika nudi iroki raspon zanimanja od obraivanja zemlje,

117
proizvodnje, marketinga i mnogih drugih strunih zanimanja.

P R V O : odluite tono kakvo radno mjesto elite. Ako

takvo radno mjesto ne postoji, moda biste ga mogli
ustanoviti.

D R U G O : izaberite tvrtku ili pojedinca za kojega elite

raditi.

TREE: prouite svojeg potencijalnog poslodavca, njegov

nain poslovanja, osoblje i mogunosti za napredovanje.

ETVRTO: preispitujui samoga sebe, svoje nadarenosti i

sposobnosti, otkrijte to moete ponuditi te isplanirajte
naine i sredstva pruanja usluga i zamisli za koje
vjerujete da ih moete uspjeno ostvariti.

PETO: zaboravite na "radno mjesto". Zaboravite na to

postoji li slobodno mjesto. Zaboravite uobiajeni
postupak u stilu: "Imate li posao za mene?" Usredotoite
se na ono to moete dati.

ESTO: kad osmislite svoj plan, pronaite iskusnog pisca

koji e vam ga jezgrovito i podrobno sastaviti u pismenom
obliku.

S E D M O : izloite ga odgovarajuoj osobi koja posjeduje

ovlasti i ostalo prepustite njoj. Svaka tvrtka trai ovjeka
koji moe dati neto vrijedno, bez obzira na to jesu li to
zamisli, usluge ili "veze". U svakoj tvrtki ima mjesta za
ovjeka koji posjeduje konkretan plan djelovanja koji joj
moe koristiti.

118
 Ovakav postupak moe vam oduzeti nekoliko dana i l i
tjedana, no, razlika u prihodu, napredovanju i stjecanju
priznanja utedjet e vam godine mukotrpnog rada za malu
plau. Njegove su prednosti brojne, a najvanija od njih je
injenica da e vam, pri ostvarenju odabranog cilja, utedjeti od
jedne do pet godina.
Svaka osoba koja zapoinje na sredini ljestvice uspjeha,
postigla je to promiljenim planiranjem.

Novi nain pruanja usluga

Mukarci i ene koji pruaju svoje usluge, u budunosti e
morati prepoznati promjenu koja se dogodila na podruju
odnosa poslodavca i zaposlenika.
Odnos poslodavca i zaposlenika u budunosti e biti sliniji
partnerstvu i sastojat e se od:

a. poslodavca,
b. zaposlenika i
c. javnosti kojoj oboje slue.

Taj novi nain pruanja osobnih usluga naziva se novim iz

mnogo razloga. Prije svega, i poslodavac i zaposlenik
budunosti smatrat e se partnerima-zaposlenicima iji e posao
biti uinkovito sluiti javnosti. Neko su se poslodavci i
zaposlenici meusobno cjenkali nastojei jedan od drugoga
dobiti to vie, ne uviajui da se u konanici zapravo cjenkaju
na tetu tree strane, javnosti kojoj slue.
"Ljubaznost" i "usluga" kljune su rijei dananjega
poslovanja i vie vrijede za osobu koja prua osobne usluge
nego na poslodavca kojemu slui, jer u konanici i poslodavac i
zaposlenik slue javnosti. Ne ine li to kako treba, svoj e
propust platiti gubitkom mogunosti sluenja.
Svi se sjeamo vremena kada je popisiva stanja plinskih

119
 brojila tako snano lupao na vrata da smo se plaili da e ih
polomiti. Kada ste mu otvorili vrata, nepozvan je uao
namrtena lica koje je jasno govorilo: "Zato ste me, do vraga,
pustili ekati?" Sve se to promijenilo. Popisiva se danas
ponaa uljudno i "sa zadovoljstvom vam je na usluzi,
gospodine". Prije no to su tvrtke za distribuciju plina uvidjele
da njihovi namrgoeni popisivai skupljaju negativne bodove
koje nikada nee biti mogue izbrisati, pojavili su se ljubazni
prodavai pei na ulje i obavili svoj posao.
Tijekom kriznih razdoblja nekoliko sam mjeseci proveo u
rudarskom podruju Pennsylvanije prouavajui situaciju koja
je zamalo unitila rudarsku industriju. Vlasnici rudnika i njihovi
zaposlenici otro su se cjenkali, dodajui cijenu tog "cjenkanja"
cijeni ugljena, sve dok na posljetku nisu otkrili da su tako
omoguili sjajan posao proizvoaima pei na ulje i
proizvoaima sirove nafte.
Ovim primjerima elim privui pozornost osoba koje ele
ponuditi svoje osobne usluge, kako bih im pokazao da smo
ondje gdje jesmo i da smo ono to jesmo iskljuivo zbog
svojega vlastitog ponaanjal Ako postoji naelo uzroka i
posljedice koje upravlja poduzetnitvom, financijama i
prijevozom, tada to isto naelo upravlja i pojedincima te
odreuje njihov ekonomski poloaj.

Kakav je va "KKD" rezultat?

Naela trajnog uspjeha na podruju pruanja usluga detaljno

su opisana. Nitko ne moe uspjeno i trajno pruati svoje usluge
ako ne proui, ralani, shvati i primjeni ta naela. Svaki ovjek
mora biti prodava vlastitih osobnih usluga. Kvaliteta i
kvantiteta pruenih usluga te duh u kojemu su pruene u velikoj
mjeri odreuje njihovu cijenu te trajanje uspjeha. Da bi
uspjeno pruao osobne usluge (to znai pruao ih trajno, po
zadovoljavajuoj cijeni i pod zadovoljavajuim uvjetima),

120
ovjek mora usvojiti i slijediti " K K D " formulu: kvaliteta plus
kvantiteta plus odgovarajui duh suradnje jednako savreno
pruanje usluge. Upamtite " K K D " formulu, ali nemojte ostati
na tome - primjenjujte je po navici!

Ralanimo spomenutu formulu kako bismo bili sigurni da

tono razumijemo njezino znaenje.

1. Kvaliteta usluge odnosi se na svaku pojedinost, vezanu

za va poloaj, koja mora biti to djelotvornija, a va cilj
uvijek mora biti jo vea uinkovitost.

2. Kvantiteta usluge znai naviku pruanja cjelokupne

usluge koju ste sposobni pruiti u cilju poveanja koliine
pruene usluge putem razvijanja vjetine i iskustva.
Naglasak je na rijei navika.

3. Duh usluge znai naviku ugodnog,- ljubaznog

ponaanja kojim ete suradnike potaknuti na suradnju.

Odgovarajua kvaliteta i kvantiteta usluge nisu dovoljne za

trajan opstanak na podruju pruanja osobnih usluga. Nain i l i
duh u kojemu pruate uslugu znatno utjee i na cijenu koju ete
ostvariti te na trajanje vaeg posla.
Andrew Carnegie je to osobito naglaavao opisujui
imbenike koji vode uspjehu u pruanju osobnih usluga.
Neprestano je naglaavao nunost primjerenog ponaanja.
Naglaavao je da nee zadrati nijednog ovjeka, bez obzira na
kvantitetu i kvalitetu njegova rada, ukoliko ne radi u duhu
sklada. Gospodin Carnegie je od svojih zaposlenika izriito
zahtijevao ljubaznost. Da bi dokazao kako visoko vrednuje tu
znaajku, mnogim ljudima koji su se prilagodili njegovim
mjerilima pomogao je stei veliko bogatstvo. Oni koji se nisu

121
prilagodili, morali su osloboditi mjesto drugima.
Naglaavam vanost ugodne osobnosti zbog toga to je to
znaajka koja ovjeku omoguuje da prui uslugu u
odgovarajuem duhu. Ako ovjek posjeduje ugodnu osobnost i
prua uslugu u duhu sklada, te znaajke esto nadoknauju
nedostatke i kvalitete i kvantitete njegove usluge. Ugodna
osobnost, meutim, niime ne moe biti nadomjetena.

Kapitalna vrijednost vaih usluga

Osoba iji prihod se temelji iskljuivo na prodaji osobnih

usluga nije nita manji trgovac od osobe koja prodaje robu, a
moe se dodati i da je takva osoba podvrgnuta istim pravilima
ponaanja kao i prodava koji prodaje robu.
Naglaavam to zbog toga to veina ljudi, koji ive od
prodaje osobnih usluga grijee kad misle da su izuzeti od pravila
ponaanja i odgovornosti kojima su podvrgnuti trgovci robom.
Vrijeme uzimanja je prolo. Zamijenilo ga je vrijeme
davanja.
Stvarna kapitalna vrijednost vaega mozga moe biti
odreena prihodom koji ostvarujete (pruajui svoje usluge).
Prilino tonu procjenu vrijednosti svojih usluga moete izvesti
tako to ete svoj godinji prihod pomnoiti sa esnaest i dvije
treine, budui da je razborito pretpostaviti da va godinji
prihod predstavlja est posto vae kapitalne vrijednosti. Novac
ini est posto godinje. Novac nije nita vrjedniji od vaeg
mozga. esto vrijedi i mnogo manje.
Sposoban "mozak", uspjeno unoven, predstavlja mnogo
poeljniji oblik kapitala od onoga koji je potreban za prodaju roba
jer je "mozak" oblik kapitala koji ne moe biti trajno obezvrijeen
krizama, ne moe biti ukraden niti potroen. tovie, novac koji je
prijeko potreban za voenje posla vrijedi koliko i pjeana dina,
ako uz njega ne ide i djelotvoran "mozak".

122
trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha

Najveu ivotnu tragediju doivljavaju mukarci i ene koji

se svojski trude i doivljavaju neuspjeh! Ta se tragedija dogaa
golemoj veini neuspjenih ljudi, u usporedbi s nekolicinom
o n i h koji ostvaruju uspjeh.

Osobno sam imao ast prouiti nekoliko tisua mukaraca i

ena od koji se 98 posto smatra neuspjenima.
Tim istraivanjem otkrio sam trideset i jedan najvaniji
Uzrok neuspjeha te trinaest najvanijih naela pomou kojih
ljudi ostvaruju bogatstvo. U ovom u poglavlju opisati trideset i
|edan najvaniji uzrok neuspjeha. itajui ih, razmiljajte
koliko se svaki od njih odnosi na vas ne biste li otkrili koliko ih
stoji na vaem putu do uspjeha.

1. Nepovoljne naslijeene osobine. o v j e k r o e n s,

nedostatnom intelektualnom sposobnou moe po
tom pitanju uiniti vrlo malo, ako i to. Ova filozofija nudi
tek jednu metodu premoivanja te slabosti - pomo
strune skupine. Opazite, meutim, da je to jedini od
trideset I jednog uzroka koji nije mogue lako ispraviti.

2. Nedovoljno odreen ivotni cilj. Za osobu koja ne

posjeduje sredinju svrhu i l i konkretan cilj kojemu tei,
nema nade. Devedeset i osam od svakih stotinu ljudi koje
sam prouavao, nije posjedovalo takav cilj. Moda je to
bio glavni razlog njihova neuspjeha.

3. Nedostatak elje za izdizanjem iznad osrednjosti.

Osoba koja je toliko ravnoduna da ne eli napredovati u
ivotu i koja nije spremna platiti cijenu, nema se emu
nadati.

123
4. Nedostatna izobrazba. Ovaj je nedostatak mogue
vrlo lako ispraviti. Iskustvo je dokazalo da su
najizobraeniji esto oni koje poznajemo kao samouke.
Da bi ovjek postao uen, potrebno je mnogo vie od
sveuiline diplome. Uen je svaki onaj ovjek koji je
nauio od ivota dobiti sve to eli, a da pritom ne kri
prava drugih ljudi. Izobrazba nije toliko znanje, koliko
djelotvorna i ustrajna primjena znanja. Ljudi nisu plaeni
samo za ono to znaju, ve mnogo vie za ono to ine sa
svojim znanjem.

5. Nedostatak samodiscipline. Disciplina proizlazi iz

samokontrole. To znai da ovjek mora kontrolirati sve
svoje negativne znaajke. Da biste bili sposobni
upravljati situacijom, morate, prije svega, biti sposobni
upravljati samim sobom. Vladanje samim sobom
vjerojatno je najtei zadatak s kojim ete se ikada uhvatiti
u kotac. Ako ne ovladate svojim jastvom, ono e
ovladati vama. Tako ete, kada se naete pred zrcalom,
istodobno vidjeti i svojeg najboljeg prijatelja i svojeg
najveeg neprijatelja.

6. Loe zdravlje. Osoba koja nije dobra zdravlja, ne moe

uivati u znaajnijem uspjehu. Mnoge uzroke loeg
zdravlja mogue je uzeti pod nadzor i kontrolirati. Ti su
razlozi uglavnom sljedei:
a. Pretjerana konzumacija hrane koja ne pridonosi dobrom
zdravlju.
b. Pogrene misaone navike; teite na negativnostima.
c. Neprimjereno i pretjerano uputanje u spolne odnose.
d. Izostanak odgovarajue tjelesne aktivnosti.
e. Nedovoljno svjeeg zraka zbog nepravilnog disanja.

124
7. Nepovoljni utjecaji okoline tijekom djetinjstva. "Drvo se
savija dok je mlado." Veina ljudi koji iskazuju
zloinake sklonosti, stekli su ih tijekom djetinjstva u
loem okruju te u loem drutvu.

8. Oklijevanje. Ovo je jedan od najeih uzroka neuspjeha.

Sklonost oklijevanju prikrivena je znaajka svakog
ljudskog bia koja samo eka svoju priliku da osujeti
ovjekove izglede za uspjeh. Mnogi ljudi ne ostvaruju
uspjehe jer ekaju "pravi trenutak" da zaponu neto
vrijedno. Ne ekajte. Trenutak nikada nee biti "pravi".
Zaponite tu gdje jeste i upotrijebite ono ime raspolaete
i na svojem putu naii ete na mnogo bolja orua.

9. Nedostatak ustrajnosti. Veina ljudi dobro zapoinje, ali

ne dovrava zapoeto. tovie, ljudi su skloni odustati na
prvi znak poraza. Ustrajnost se niime ne moe
nadomjestiti. Osoba koja razvije ustrajnost, na posljetku
pobjeuje neuspjeh. Neuspjeh se ne moe suprotstaviti
ustrajnosti.

10. Negativna osobnost. ovjek koji odbija ljude svojom

negativnom osobnou, ne moe se nadati uspjehu.
Uspjeh proizlazi iz primjene moi, a mo se stjee
zdruenim naporima drugih ljudi. Negativna osoba nee
u drugima pobuivati spremnost na suradnju.

11. Nekontrolirani seksualni nagoni. Seksualna energija je

najsnaniji od svih poticaja koji motiviraju ljude na
djelovanje. Budui da je posrijedi najsnanija od svih
emocija, potrebno ju je kontrolirati i putem transmutacije
preusmjeriti u druge kanale.

125
12. Nekontrolirana udnja da se uspjeh postigne bez truda.
Kockarski poriv milijune ljudi vodi u propast. Dokaze za
ovu tvrdnju pronai ete u studiji o kolapsu burze 1929.
godine, tijekom kojega su milijuni ljudi nastojali zaraditi
kockajui se dionicama.

13. Izostanak konkretne odluke. Uspjeni ljudi brzo donose

odluke, a mijenjaju ih, ako to uope ine, vrlo sporo.
Neuspjeni ljudi sporo, ako uope, donose odluke, a
mijenjaju ih brzo i esto. Oklijevanje i neodlunost su
braa blizanci. Tamo gdje je jedan, esto moete nai i
drugoga. Unitite ih prije no to vas prikuju za neuspjeh.

14. Jedan ili vie od est osnovnih strahova. Te strahove

razmotrit emo u jednom od sljedeih poglavlja. Da biste
uspjeno pruali svoje usluge, potrebno ih je prevladati.

15. Pogrean odabir suprunika. Ovo je najei uzrok

neuspjeha. Brak dovodi ljude u intiman odnos. Ukoliko
taj odnos nije skladan, izgledi za neuspjeh su veliki.
tovie, neuspjeh e biti obiljeen nezadovoljstvom i
oajem te unitavati sve klice ambicije.

16. Pretjerana opreznost. Osoba koja ne riskira, u pravilu

mora prihvatiti ono to je ostalo nakon to su drugi
odabrali. Pretjerana opreznost jednako je nepovoljna kao
i nedovoljna opreznost. Potrebno je uvati se obiju
krajnosti. ivot je prepun rizika.

17. Pogrean odabir poslovnih suradnika. To je jedan od

najuestalijih uzroka poslovnog neuspjeha. Osoba koja
prua osobne usluge trebala bi biti iznimno promiljena
pri odabiru poslodavca koji e je nadahnjivati, koji e
takoer biti inteligentan i uspjean. ovjek oponaa one

126
 ljude s kojima najblie surauje. Odaberite poslodavca
koji je vrijedan oponaanja.

18. Praznovjerje i predrasude. Praznovjerje je oblik straha.

No, praznovjerje je i znak neznanja. Uspjeni ljudi dre
svoje umove otvorenima i niega se ne plae.

19. Pogreno odabrano zvanje. ovjek ne moe uspjeti na

poslu koji mu se ne svia. Najvaniji korak pri pruanju
osobnih usluga jest odabir zvanja kojemu se moete
svesrdno posvetiti.

20. Izostanak usredotoenih napora. Osoba koja se bavi

svaime pomalo, malokad je uspjena u bilo kojem
pothvatu. Usredotoite sve svoje napore na jedan, glavni
cilj.

21. Navika nepromiljenog troenja. Rasipan ovjek ne

moe uspjeti jer vjeno djeluje iz straha od siromatva.
Razvijte naviku sustavne tednje tako to ete stavljati
na stranu tono odreeni postotak svojega prihoda.
Novac u banci ovjeku prua vrlo siguran temelj za
hrabrost pri pregovaranju o prodaji osobnih usluga. Bez
njega je prisiljen uzeti ono to mu se nudi i zadovoljiti
se time.

22. Nedostatak entuzijazma. ovjek koji ne posjeduje

entuzijazam, ne moe biti uvjerljiv. tovie, entuzijazam
je zarazan, a osoba koja ga posjeduje, u pravilu je
dobrodola u svaku skupinu ljudi.

23. Nesnoljivost. Osoba koja je uskogrudna po bilo kojem

pitanju, rijetko napreduje. Nesnoljivost znai da je

127
 ovjek prestao stjecati znanje. Najtetniji oblici
nesnoljivosti vezani su za religiozne, rasne i politike
razliitosti miljenja.

24. Neumjerenost. Najtetniji oblici neumjerenosti povezani

su s jelom, alkoholnim piima i seksualnim aktivnostima.
Pretjerivanje u bilo emu od navedenoga kobno je za uspjeh.

25. Nesposobnost za suradnju. Zbog ovog nedostatka mnogo

vie ljudi gubi svoje poloaje i velike ivotne prilike,
nego zbog svih ostalih nedostataka zajedno. Taj nedostatak
nee tolerirati nijedan uspjean poslodavac ili voa.

26. Posjedovanje moi koja nije steena vlastitim naporom.

(Sinovi i keri imunih ljudi te ostali koji nasljeuju
novac koji nisu sami zaradili.) Mo u rukama osobe koja
ju nije sama stekla esto e polako osujeivati uspjeh.
Brzo bogaenje mnogo je opasnije od siromatva.

27. Svjesno nepotenje. Potenje se niime ne moe zamijeniti.

ovjek moe, bez trajne tete, privremeno biti nepoten
uslijed okolnosti kojima ne moe upravljati. No, za
osobu koja je svjesno nepotena, nema nade. Njegova e
ga djela prije ili poslije sustii, a platit e ih gubitkom
ugleda, katkad ak i slobode.

28. Samoljublje i tatina. Te znaajke slue kao crvena

svjetla koja dre ostale na udaljenosti. Svakako su kobne
za uspjeh.

128
 29. Nagaanje umjesto razmiljanja. Veina ljudi je previe
ravnoduna ili lijena da bi doznala injenice potrebne za
ispravno razmiljanje. Skloniji su djelovati na temelju
"miljenja" izvedenih iz nagaanja ili brzopletih
zakljuaka.

30. Nedostatak kapitala. Ovo je uobiajeni uzrok neuspjeha

meu ljudima koji po prvi puta zapoinju svoj posao
budui da ne posjeduju dovoljnu novanu zalihu koja e
ublaiti ok poetnih pogreki i pomoi im preivjeti to
razdoblje, odnosno, stei dobar glas.

31. Na ovom mjestu imenujte bilo koji uzrok koji je vas

doveo do neuspjeha, a koji nije obuhvaen gornjim
popisom.

Trideset i jedan uzrok neuspjeha opisuje ivotnu tragediju

koju doivljava svaki ovjek iji pokuaj zavri neuspjeno.
Bilo bi korisno kada biste nekoga tko vas dobro poznaje
zamolili da s vama proita taj popis i pomogne vam ustanoviti
koji se od navedenih razloga odnosi na vas. No, korisno e biti
ako to i sami pokuate ustanoviti. Veina ljudi nije sposobna
vidjeti se onako kako ih drugi vide. Moda ste i vi jedan od
njih.

Znate li koliko vrijedite?

Najstarije upozorenje glasi: "Spoznaj samoga sebe!" Da

biste uspjeno prodavali neki proizvod, morate ga poznavati.
Isto vrijedi i za prodavanje osobnih usluga. Trebali biste
poznavati sve svoje slabosti da biste ih bili sposobni premostiti
ili potpuno iskorijeniti. Da biste, pri prodaji svojih usluga mogli
skrenuti pozornost na svoje prednosti, morate ih poznavati.

129
Samoga sebe moete upoznati samo putem podrobne analize.
Koliko tetno moe biti nepoznavanje samoga sebe vidimo u
primjeru mladia koji se je direktoru poznate tvrtke obratio radi
radnog mjesta. Ostavio je prilino dobar dojam sve dok ga
direktor nije upitao kakvu plau oekuje. Odgovorio je da na
umu nema nikakav odreeni iznos (nedostatak konkretnog
cilja). Direktor mu je na to rekao: "Ocijenit emo te nakon
tjedan dana i platit emo ti koliko vrijedi".
"Ne prihvaam to," odvratio je kandidat, "jer na svojem
sadanjem radnom mjestu dobivam mnogo vie od toga."
Prije no to uope zaponete pregovarati o poveanju plae
na svojem sadanjem radnom mjestu i l i traiti novo radno
mjesto, uvjerite se da vrijedite vie no to primate.
Jedno je eljeti novac - svatko eli vie - no, vrijediti vie
neto je posve drugo! Mnogi ljudi zamjenjuju svoje elje sa
svojim opravdanim primanjima. Vae financijske potrebe i l i
prohtjevi nisu ni na koji nain vezani za vau vrijednost. Vaa
se vrijednost procjenjuje iskljuivo na temelju vae sposobnosti
da pruite dobru uslugu ili sposobnosti da druge potaknete na
pruanje takve usluge.

Procijenite samoga sebe

Za uspjeno pruanje osobnih usluga kljuna je godinja

samoanaliza, ba kao i godinja inventura robe. tovie,
godinja analiza trebala bi otkriti smanjenje broja nedostataka i
poveanje broja vrlina. ovjek u ivotu moe napredovati,
stajati na mjestu i l i nazadovati. Cilj bi, dakako, trebao biti
napredak. Godinja samoanaliza otkrit e je li ostvaren
napredak, a ako jest, koliki je taj napredak. Otkrit e i svaki
korak natrag. Da bi ovjek uspjeno pruao svoje usluge,
potrebno je napredovati, makar i usporeno.
Godinju samoanalizu trebali biste provoditi potkraj svake

130
godine kako biste meu svoje novogodinje odluke mogli
ukljuiti i sva poboljanja koja elite ostvariti. Procijenite se
postavljajui si sljedea pitanja te provjeravajui odgovore s
osobom koja vam nee dopustiti da se pritom zavaravate.

Samoanaliza za procjenu vlastite osobnosti

1. Jesam li ostvario cilj koji sam si zacrtao za ovu godinu?

(Svake godine trebali biste odrediti cilj koji e biti dio
vaeg ivotnog cilja.)

2. Jesam li pruao najbolju uslugu za koju sam sposoban i l i

sam je u bilo kojem dijelu mogao poboljati?

3. Jesam li pruao onoliko usluge za koliko sam sposoban?

4. Je li moje ponaanje u svakom trenutku bilo utemeljeno

na skladu i susretljivosti?

5. Jesam li navici oklijevanja dopustio smanjiti moju

djelotvornost, a ako jesam, u kolikoj mjeri?

6. Jesam li usavrio svoju sposobnost, a ako jesam, na koje

naine?

7. Jesam li bio ustrajan sve do ostvarenja svojih planova?

8. Jesam li u svim situacijama brzo donosio konkretne

odluke?

9. Jesam li dopustio da bilo koji od est osnovnih

strahova smanji moju djelotvornost?

131
 10. Jesam li bio pretjerano ili nedovoljno oprezan?

11. Je li moj odnos s poslovnim suradnicima bio skladan i l i

neskladan? Ako je bio neskladan, je li krivnja za to
dijelom ili u cijelosti na meni?

12. Jesam li svoju energiju rasipao zbog neusredotoenih

nastojanja?

13. Jesam li u svim pitanjima bio otvoren i snoljiv?

14. Na koji sam nain poboljao svoju sposobnost

pruanja usluge?

15. Jesam li u bilo kojoj od svojih navika bio neumjeren?

16. Jesam l i , otvoreno ili prikriveno, izraavao bilo koji

oblik samoljublja?

17. Je li moje ponaanje prema suradnicima pobuivalo

njihovo potovanje prema meni?

18. Jesu li moja miljenja i odluke bili utemeljeni na

nagaanju i l i injeninim analizama i promiljanjima?

19. Jesam li promiljeno raspolagao svojim vremenom I

novcem; jesam li pritom bio suzdran?

20. Koliko sam vremena posvetio nekorisnim nastojanjima,

umjesto da ga bolje iskoristim?

21. Kako bih mogao bolje koristiti svoje vrijeme i

promijeniti svoje navike tako da tijekom nadolazee godine
budem uspjeniji?

132
 22. Jesam li se bilo u kojoj situaciji ponaao na nain koji se
protivi mojoj savjesti?

23. Na koji sam nain pruao vie i bolje usluge no to sam

plaen pruati?

24. Jesam li prema ikome bio nepravedan, a ako jesam,

na koji nain?

25. Da se nalazim u ulozi bilo kojega od korisnika mojih

usluga, da li bih bio zadovoljan primljenom uslugom?

26. Jesam li odabrao pravo zvanje, a ako nisam, zato?

27. Je li korisnik mojih usluga bio zadovoljan mojim

uslugama, a ako nije, zato?

28. Kako trenutno procjenjujem samoga sebe po pitanju

osnovnih naela uspjeha? (Pritom budite iskreni i poteni
te zamolite nekoga, tko je dovoljno hrabar, da provjeri
vau procjenu.)

Budui da ste proitali i usvojili podatke iznesene u ovom

poglavlju, spremni ste osmisliti praktian plan pruanja osobnih
usluga. U ovom ete poglavlju pronai podroban opis svakog
naela kljunog za planiranje prodaje osobnih usluga
ukljuujui i glavne znaajke voe; najuestalije uzroke
neuspjeha na podruju vodstva; glavne uzroke neuspjeha na
bilo kojem podruju te vana pitanja koja biste trebali
upotrijebiti pri samoanalizi.
Ovo opseno i podrobno izlaganje ukljuio sam zbog toga
to e biti potrebno svima onima koji moraju zapoeti stjecati
bogatstvo prodajom osobnih usluga. Oni koji su izgubili cijelo
bogatstvo, kao i oni koji tek poinju zaraivati, mogu ponuditi

133
samo svoje usluge; zbog toga su im prijeko potrebne praktine
informacije da bi svoju uslugu to bolje unovili.
Potpuno usvajanje i razumijevanje ovdje iznesenih
informacija pomoi e pri pruanju osobnih usluga, no ovjek
e zahvaljujui tome postati mnogo sposobniji dobro procijeniti
ljude. Te e informacije biti neprocjenjivo vrijedne efovima
kadrovskih slubi i ostalim osobama zaduenim za odabir
zaposlenika te odravanje djelotvornosti organizacije. Sumnjate
li u to, uvjerite se tako to ete pismeno odgovoriti na dvadeset
i osam pitanja samoanalize.

Gdje i kako pronai mogunosti za stjecanje bogatstva

Sada kada smo analizirali naela pomou kojih se stjee

bogatstvo, pitamo se: "Gdje moemo pronai povoljne
mogunosti za primjenu tih naela?" Razmotrimo, dakle, to
Amerika nudi onima koji ude za bogatstvom, velikim ili
malim.
Na samom poetku, prisjetimo se da ivimo u zemlji u kojoj
svaki graanin koji potuje zakon uiva slobodu misli i djela,
slobodu kakvoj u svijetu nema premca. Veina nas nikada nije
razmotrila prednosti te slobode. Svoju neogranienu slobodu
nikada nismo usporedili s ogranienim slobodama u drugim
zemljama.
Raspolaemo slobodom misli, slobodom izbora i povlasticom
izobrazbe, slobodom vjere, slobodom politikog miljenja,
slobodom izbora posla ili zanimanja, te slobodom da bez
sputavanja stjeemo sve to moemo stei, slobodom izbora
mjesta boravita, slobodom izbora suprunika, slobodom
jednakih mogunosti za pripadnike svih rasa, slobodom kretanja
iz jedne drave u drugu, slobodom u izboru hrane i slobodom da
teimo bilo kojem ivotnom poloaju za koji smo spremni, ak i
za poloaj predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava.

134
 Raspolaemo i drugim oblicima slobode, no, ovaj e popis
ponuditi uvid u ono to je najvanije, to nudi najvee
mogunosti. Ta prednost slobode jo je oitija time to su
Sjedinjene Drave jedina zemlja koja svakom graaninu, bez
obzira na to je li roen u Americi i l i nije, jami tako iroku
slobodu.
Razmotrimo i neke dobrobiti koje nam prua ta iroka
sloboda. Uzmimo za primjer prosjenu ameriku obitelj
(odnosno, obitelj s prosjenim prihodom) i razmotrimo
mogunosti koje ova zemlja obilja i mogunosti nudi svakom
njezinom lanu.

a. Hrana. Nakon slobode misli i djela dolaze hrana, odjea I

sklonite, tri osnovne ivotne potrebe.
Zahvaljujui univerzalnoj slobodi kojom raspolae
prosjena amerika obitelj, mogue je pronai
najprobraniju hranu po vrlo irokom rasponu cijena.

b. Sklonite. Prosjena obitelj ivi u komfornom stanu s

centralnim grijanjem, elektrinom rasvjetom i plinskim
tednjakom.
Prepeenac koji su pojeli za doruak pripremljen je u
elektrinom tosteru koji stoji tek nekoliko dolara; stan se
isti elektrinim usisavaem. U svakom trenutku na
raspolaganju su im topla i hladna voda, u kuhinji I
kupaonici. Hrana se svjeom odrava u hladnjaku kojega
pokree elektrina struja. Supruga kovra kosu, pere
rublje i glaa ga jednostavnim elektrinim aparatima koji
se energijom napajaju tako to ih se jednostavno ukljui u
izvor struje. Suprug se brije elektrinim brijaim
aparatom, a ako ukljue televizor ili radio, dvadeset I
etiri sata dnevno na raspolaganju im je zabava sa svih
strana svijeta.
U tom prosjenom stanu postoje i druga pomagala, no i
ovaj popis nudi dovoljne dokaze za slobodu u kojoj
Amerikanci uivaju.

135
 c. Odjea. ena prosjenih odjevnih potreba moe se bilo
gdje u Americi odijevati praktino i lijepo za manje od
400 dolara godinje, a prosjean mukarac moe se
odijevati za isti ili ak manji iznos.

Spomenuo sam samo tri osnovne potrebe: potrebu za

hranom, odjeom i sklonitem. Za skroman trud, koji ne
premauje osam radnih sati, prosjean e Amerikanac
raspolagati i brojnim drugim pogodnostima i prednostima.
Prosjenom Amerikancu zajamena su vlasnika prava koja
neete pronai nigdje u svijetu. Viak novca moe pohraniti u
banku siguran da e ga vlada osigurati i vratiti mu ga ako banka
propadne. Ako ameriki graanin eli putovati iz jedne drave
u drugu, nije mu potrebna putovnica niti bilo ije doputenje.
Moe poi kada eli i vratiti se kada eli. tovie, moe
putovati vlakom, osobnim automobilom, zrakoplovom i l i
brodom, ve kako mu doputa njegov novanik.

"udo" koje je omoguilo te prednosti

Politiare esto ujemo isticati slobodu u Americi dok

nastoje osigurati nae glasove, no, malokad se potrude posvetiti
dovoljno vremena analizi izvora i l i prirode te "slobode".
Budui da u tome nemam osobnu korist, skriveni motiv i l i
potrebu izraziti ogorenje, slobodan sam podrobno analizirati to
tajanstveno, apstraktno i prilino pogreno shvaeno "neto"
to svakom amerikom graaninu prua vie pogodnosti, vie
mogunosti za stjecanje bogatstva i vie slobode bilo koje vrste
no to ete pronai u bilo kojoj drugoj zemlji.
Osobno imam pravo analizirati izvor i prirodu te neviene
moi jer ve due od pola stoljea poznajem mnoge ljude koji
su je organizirali te mnoge koji su odgovorni za njezino
odravanje.
Taj tajanstveni dobroinitelj ovjeanstva krije se pod
nazivom kapitali

136
 Kapital ne ini samo novac ve i visoko organizirane
skupine inteligentnih ljudi koji planiraju naine i sredstva
primjene novca za dobrobit javnosti, ali i za vlastitu korist.
Te skupine ine znanstvenici, profesori, kemiari, izumitelji,
poslovni analitiari, javni djelatnici, strunjaci za prijevoz,
raunovoe, odvjetnici, lijenici te ene i mukarci koji
posjeduju visoko struno znanje na svim podrujima industrije
ili poduzetnitva. Oni otkrivaju, iskuavaju i utiru put na novim
podrujima djelovanja. Oni podupiru sveuilita, bolnice, javne
kole, grade dobre ceste, objavljuju novine, plaaju veinu
vladinih trokova i brinu se za mnotvo ostalih pojedinosti
kljunih za napredak ovjeanstva. Ukratko, kapitalisti su
mozak civilizacije jer stvaraju sve ono od ega se sastoji
obrazovanje, prosvjetljivanje i napredak ovjeanstva.
Novac bez pameti uvijek je opasan. Ako se pravilno
upotrijebi, najvaniji je imbenik napretka civilizacije.
Odreeni uvid u vanost organiziranog kapitala stei ete
ako se pokuate zamisliti pod teretom odgovornosti da svojoj
obitelji, bez pomoi kapitala, priskrbite obian doruak.
Za aj biste trebali otputovati u Kinu ili Indiju, to je
prilino daleko od Amerike. Ako niste osobito dobar pliva,
prilino biste se umorili putujui duim putem. A tada biste se
suoili s jo jednim problemom. Sto biste upotrijebili umjesto
novca, ak i kada biste uspjeli preplivati ocean?
Za eer biste morali otplivati na Kubu ili proetati do polja
eerne repice u Utahu. No, ak i tada biste se mogli vratiti bez
eera jer su za njegovu proizvodnju potrebni i novac i zdrueni
napori, a da i ne spominjemo to je sve potrebno da bi ga se
preradilo, prevezlo i isporuilo na stolove obitelji irom
Amerike.
Jaja biste mogli prilino lako pronai na oblinjim farmama,
no za sok od grejpa morali biste proetati do Floride i natrag.
Zatim biste se trebali uputiti u Kanzas i l i neku drugu dravu
u kojoj se uzgaja penica kako biste pronali kruh.
itne pahuljice svakako e biti potrebno izbaciti iz jelovnika

137
jer njih proizvode osposobljeni ljudi uz pomo primjerenih
strojeva, a sve to zahtijeva kapital.
Dok se odmarate, mogli biste na brzinu otplivati u Junu
Ameriku gdje ete uzeti nekoliko banana, a na povratku biste
mogli skoknuti na oblinju mlijenu farmu i uzeti neto maslaca
i vrhnja. Tada bi vaa obitelj mogla sjesti i uivati u doruku.
Zvui apsurdno, zar ne? Kada ne bismo ivjeli u
kapitalistikom sustavu, opisani postupak bio bi jedini nain da
nabavite te namirnice.

Kapital temeljni kamen naih ivota

Iznos novca potrebnog za izgradnju i odravanje cesta te

brodova koje se koristi za isporuivanje obinog doruka toliko
je velik da nadilazi ak i ovjekovu matu. Taj iznos izraava se
u stotinama milijuna dolara, a da pritom ne spomenemo ljude
osposobljene za upravljanje brodovima i vlakovima. No,
prijevoz je samo dio onoga to je potrebno suvremenoj
kapitalistikoj Americi. Da bi se imalo to prevoziti, potrebno
je neto i uzgojiti, proizvesti i pripremiti za prodaju. Zbog toga
su milijuni dolara potrebni za opremu, postrojenja, pakiranje i
plasiranje te za plae milijuna mukaraca i ena.
Brodovi i eljeznica ne niu iz zemlje i ne funkcioniraju
sami po sebi. Pojavljuju se kao odgovor na pozive
ovjeanstva, putem truda, domiljatosti i organizacijskih
sposobnosti ljudi koji posjeduju matu, vjeru, entuzijazam,
odlunost i ustrajnost! Ti su ljudi poznati kao kapitalisti. Njih
pokree udnja za graenjem, stvaranjem, postizanjem,
pruanjem korisne usluge, zaradom i stjecanjem bogatstva. A
budui da pruaju usluge bez kojih ne bi bilo civilizacije, oni
koraaju putem prema velikom bogatstvu.
Da bi vam bilo posve jasno, dodat u da su ti kapitalisti
upravo oni ljudi o kojima govore samozvani kritiari. To su isti
oni ljudi o kojima buntovnici, lopovi, nepoteni politiari i
korumpirani sindikalni voe govore kao o "grabeljivcima" i l i
"skorojeviima".

138
 Nije mi namjera podupirati i l i kritizirati bilo koju skupinu
ljudi i l i bilo koji gospodarski sustav.
Svrha ove knjige svrha kojoj sam odano posvetio vie od
pola stoljea - jest ljudima ednim spoznaja predstaviti
najpouzdaniju filozofiju pomou koje ovjek moe zaraditi
koliko god eli.
Prednosti kapitalistikog sustava analizirao sam da bih vam
dokazao:

1. Da se svi oni koji tee bogatstvu moraju prilagoditi

sustavu koji nadzire pristupe svakom bogatstvu, velikom
i malom.

2. Da bih predoio nalije one slike koju vam pokazuju

politiari i demagozi koji je namjerno prikrivaju govorei
o organiziranom kapitalu kao o neemu otrovnom.

ivimo u kapitalistikoj dravi utemeljenoj na primjeni

kapitala. Mi koji elimo ostvariti svoje pravo na blagoslove
slobode i mogunosti, mi koji teimo ovdje stei bogatstvo
znamo da nam bez organiziranog kapitala na raspolaganju ne bi
bilo ni bogatstvo ni mogunosti.
Samo je jedan pouzdan nain zakonskog stjecanja i
zadravanja bogatstva i to je pruanje korisne usluge. Jo nije
stvoren sustav u kojemu se ovjek zakonito moe obogatiti
iskljuivo putem brojki ili bez pruanja nekog oblika
protuvrijednosti.

Vae mogunosti za bogaenje

Amerika prua svu slobodu i sve mogunosti za stjecanje

bogatstva koje su estitom ovjeku potrebne. Kada ovjek
odlazi u lov, odabire lovite na kojemu je mnogo divljai. Isto
pravilo vrijedi i za stjecanje bogatstva.
Ako teite bogatstvu, ne previajte mogunosti zemlje iji
su graani toliko bogati da ene samo na rueve i kozmetiku
godinje potroe vie od pola milijuna dolara.

139
 Ako udite za novcem, razmislite o tome da ivite u zemlji
koja godinje na cigarete potroi stotine milijuna dolara.
Nemojte prebrzo pobjei iz zemlje iji stanovnici spremno,
pa ak i nestrpljivo godinje izdvajaju milijune dolara za
football utakmice, bejzbol i ostale sportove.
Upamtite takoer da je to tek manji dio izvora bogatstva.
Spomenuo sam samo neke raskoi i sitnice koje nisu prijeko
potrebne. Upamtite da posao proizvodnje, prijevoza i prodaje
tih proizvoda omoguava stalan posao milijunima mukaraca i
ena koji za svoje usluge mjeseno primaju milijune dolara te ih
laka srca troe i na ono to im je potrebno, kao i na ono to
predstavlja luksuz.
Osobito upamtite da se u pozadini te robne razmjene i
osobnih usluga nalazi obilje mogunosti za stjecanje bogatstva.
Ovdje nam u pomo priskae naa amerika sloboda. Nita vas
nee sprijeiti da se pridruite nastojanjima te industrije.
Raspolaete li darovitou, znanjem i iskustvom, sposobni ste
stei veliko bogatstvo. Oni koji nisu toliko obdareni, sposobni
su stei bogatstvo u neto manjem obimu. Svatko moe
zaraivati za ivot tek minimalnim radom.

I - eto vas!
Mogunosti se prostiru pred vama. Iskoraite, odaberite to
elite, osmislite plan, zaponite djelovati na njegovu ostvarenju
i budite ustrajno dosljedni. Za ostalo e se pobrinuti
"kapitalistika" Amerika. U to se moete pouzdati -
kapitalistika Amerika svakome nudi mogunost pruanja
korisne usluge i zarade razmjerne vrijednosti pruene usluge.
"Sustav" nikome ne uskrauje to pravo, no, ne obeaje
uspjeh bez truda jer ga neopozivo nadziru gospodarske
zakonitosti koje ne toleriraju uzimanje bez davanja.

140
 USPJEH
NE ZAHTIJEVA
OBJANJENJA

NEUSPJEH
NE DOPUTA
OPRAVDANJA
 8.
ODLUKA

PREVLADAVANJE SKLONOSTI
OKLIJEVANJU
Sedmi korak prema bogatstvu

Analiza vie od 25.000 neuspjenih mukaraca i ena otkrila

je da je izostanak odluke meu najuestalijim uzrocima
neuspjeha.
Oklijevanje, suprotnost odlunosti, neprijatelj je kojega
mora pobijediti gotovo svatko.
Kada proitate ovu knjigu i kada budete spremni primijeniti
opisana naela, moi ete iskuati svoju sposobnost donoenja
brzih i konkretnih odluka.
Analiza nekoliko stotina ljudi koji su zaradili mnogo vie od
milijun dolara otkrila je da je svaki od njih posjedovao naviku
brzog donoenja odluka koje je mijenjao vrlo polako, ako ih je
uope mijenjao. Ljudi koji ne uspijevaju zaraditi bez iznimke
posjeduju naviku polaganog donoenja odluka, ako je uope
posjeduju, a donesene odluke brzo i esto mijenjaju.
Jedna od vanih vrlina gospodina Henrvja Forda bila je

142
njegova navika brzog donoenja konkretnih odluka koje je
mijenjao vrlo promiljeno i polako. Ta je navika bila izraena
toliko da mu je priskrbila reputaciju tvrdoglavosti. Odlunost je
omoguila gospodinu Fordu stvoriti uveni model T (najruniji
automobil na svijetu), iako su mu svi njegovi savjetnici i kupci
savjetovali da ga promijeni.
Moda je gospodin Ford predugo odgaao promjenu, no,
nalije te prie jest injenica da je nepokolebljiva odlunost
gospodina Forda urodila golemim bogatstvom i prije no to je
promjena tog modela postala prijeko potrebna. Neprijeporno je
da je ta navika nepokolebljive odlunosti poprimila razmjere
tvrdoglavosti, no mnogo je poeljnija od oklijevanja pri
donoenju odluka te brzopletosti pri njihovu mijenjanju.

Savjeti za donoenje odluka

Veina ljudi koji ne uspijevaju zaraditi dovoljno novca za

zadovoljenje svojih potreba, u pravilu su vrlo podloni
miljenjima drugih ljudi. Oni doputaju da novine i
blagoglagoljivi susjedi razmiljaju umjesto njih. Miljenja su
najjeftinija roba na ovom svijetu. Svatko posjeduje gomilu
raznih miljenja spremnih za nametanje svima onima koji su ih
spremni prihvatiti. Ako pri donoenju odluka na vas utjeu tua
miljenja, neete uspjeti ni u kojem pothvatu, a kamoli u
pretvaranju udnje u novac.
Ako na vas utjeu miljenja drugih ljudi, tada ne posjedujete
vlastite udnje.
Kada ponete primjenjivati ovdje opisana naela, budite sam
svoj savjetnik tako to ete donijeti vlastite odluke i ostati im
vjerni. Ne oslanjajte se ni na koga osim na lanove svoje
strune skupine, a pri odabiru njezinih lanova usredotoite se
samo na one pojedince koji su suglasni s vaom namjerom.
Bliski prijatelji i roaci esto nesvjesno sputavaju ovjeka
svojim "miljenjima", a katkad i ismijavanjem koje bi trebalo

143
biti aljivo. Tisue mukaraca i ena cijelog ivota pate od
kompleksa manje vrijednosti jer je neka dobronamjerna osoba
nepromiljeno unitila njihovo samopouzdanje svojim
"miljenjem" i l i ismijavanjem.
Vi posjedujete vlastiti mozak i vlastiti um. Upotrijebite ih i
donesite vlastite odluke. Ako su vam pritom potrebne injenice
i informacije koje vam mogu pruiti drugi ljudi, to e se
vjerojatno esto dogaati, doznajte ih bez prevelike buke i ne
otkrivajte svoj cilj.
Ljudi koji raspolau samo povrnim znanjem pokuat e na
vas ostaviti dojam velike upuenosti. Takvi ljudi u pravilu
mnogo govore i malo sluaju. elite li stei naviku brzog
odluivanja, drite oi i ui otvorenima - a usta zatvorenima.
Ljudi koji mnogo govore, ne ine mnogo vie od toga. Ako
govorite vie no to sluate, ne samo da si uskraujete mnoge
mogunosti za stjecanje korisnih spoznaja, ve i otkrivate svoje
planove i ciljeve ljudima koji e se naslaivati obeshrabrujui
vas zato to vam zavide.
Upamtite takoer da svaki put kada otvorite usta u
prisutnosti osobe koja raspolae velikim znanjem, jasno
pokazujete dosege svojeg znanja ili njegov nedostatak! Istinska
mudrost esto se skriva iza skromnosti i utljivosti.
Imajte na umu injenicu da svaki ovjek s kojim suraujete
trai mogunost za zaradu, ba kao i v i . Ako previe spremno
govorite o svojim planovima, mogli biste se iznenaditi kada
otkrijete da vas je netko preduhitrio jer je prije vas ostvario
planove o kojima ste tako nepromiljeno govorili.
Neka jedna od vaih prvih odluka bude odluka da ete oi i
ui drati otvorenima, a usta zatvorenima.
Da biste se podsjeali na to, uputno je velikim slovima
prepisati sljedeu reenicu i postaviti je tamo gdje ete je
svakodnevno vidjeti: "Reci svijetu to namjerava uiniti, ali
prvo mu to pokai."
Isto znaenje nosi i izreka: "Djela su mnogo vrjednija od
rijei."

144
Odluka o slobodi ili smrti

Vrijednost odluke ovisi o hrabrosti koja je potrebna za

njezino ostvarenje. Velike odluke, koje su posluile kao temelji
civilizacije, donesene su uz veliki rizik koji je esto ukljuivao i
mogunost smrti.
Lincoln je svoju odluku o uvenoj povelji o ukidanju
ropstva, kojom je oslobodio sve robove u Americi, donio
potpuno svjestan da bi tim inom mogao protiv sebe okrenuti
tisue prijatelja i politikih pristaa.
Sokratova odluka da e radije popiti au otrova nego
iznevjeriti svoja osobna uvjerenja, bila je hrabra odluka. Ta je
odluka preivjela tisue godina i pruila ljudima njihovo pravo
na slobodu misli i govora.
Odluka generala Roberta E. Leea o tome da napusti Uniju i
prikljui se Jugu, bila je hrabra odluka jer je Lee dobro znao da
bi ga ta odluka mogla stajati ivota te da e sigurno odnijeti
mnoge druge ivote.

Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem

No, najvea odluka svih vremena, barem to se tie

amerikih graana, donesena je 4. srpnja 1776. godine u
Philadelphiji, kada su pedeset i estorica potpisala dokument za
koji su znali da e Americi donijeti slobodu, i l i ih sve odvesti u
smrt vjeanjem!
uli ste za taj uveni dokument, no iz njega moda niste
izvukli vanu i potpuno oitu pouku o osobnom postignuu.
Svi znamo datum kada je donesena ta znaajna odluka, no
malo nas uvia kakva je hrabrost bila potrebna za njezino
donoenje. Pamtimo svoju povijest onako kako su nas
pouavali; pamtimo datume i imena boraca; pamtimo Valley
Forge i Yorktown; pamtimo Georgea Washingtona i lorda
Cornwallisa. No, o istinskim silama u pozadini tih datuma,

145
imena i mjesta znamo vrlo malo. Jo manje znamo o
neopipljivim silama koje su nam donijele slobodu mnogo prije
no to su Washingtonove jedinice stigle do Yorktowna.
Tragino je to to ljetopisci nisu zabiljeili ba nita o
nesavladivoj moi koja je rodila i oslobodila narod kojemu je
bilo sueno postaviti nova mjerila neovisnosti za sve ljude na
ovom svijetu. Kaem tragino, jer to je ista ona mo koju
ovjek mora svakodnevno primjenjivati da bi prevladavao
ivotne potekoe i iznudio od ivota ono to mu pripada.
Razmotrimo nakratko dogaaje koji su iznjedrili tu mo.
Pria zapoinje nemilim dogaajem u Bostonu, 5. oujka 1770.
godine. Posvuda na ulicama opaale su se britanske ophodnje, a
vojnici su svojom prisutnou otvoreno prijetili graanima.
Naseljenici su bili ogoreni zbog naoruanih vojnika u svojoj
sredini. Poeli su otvoreno izraavati svoju srdbu gaajui
vojnike kamenjem, ali i pogrdama, sve dok njihov narednik nije
izdao naredbu: "Pripremi bajunete ... Napuni!"
Bitka je zapoela. Zavrila je mnogobrojnim ranjenima i
poginulima. Taj je nemio dogaaj izazvao takav gnjev
naseljenike skuptine (koju su inili ugledni graani) da su
sazvali sastanak i odredili plan djelovanja. Meu njima su bili
John Hancock i Samuel Adams. Njih su dvojica hrabro
progovorili i izjavili da je potrebno poduzeti neto da bi se
britanske vojnike izbacilo iz Bostona.
Upamtite da tu odluku dvojice ljudi moemo smatrati
zaetkom slobode u kojoj danas uivamo. Upamtite takoer da
je za tu odluku bila potrebna vjera i hrabrost jer je posrijedi bila
velika opasnost.
Prije nego to je sastanak priveden kraju, Samuel Adams
zaduen je posjetiti guvernera pokrajine, Hutchinsona i
zahtijevati povlaenje britanskih jedinica.
Zahtjev je odobren, jedinice su povuene iz Bostona, no
problem time nije bio rijeen. Bio je to zaetak zbivanja koje je
promijenilo smjer cjelokupnog ovjeanstva.

146
Osnivanje strune skupine

Richard Henry Lee postao je kljuan lik ove prie tako to je

esto (pismenim putem) komunicirao sa Samuelom Adamsom o
strahovima i nadama vezanim za narod njihovih pokrajina. Ta
prepiska u Adamsu je pobudila raanje zamisli da bi se
razmjenom pisama izmeu trinaest kolonija mogla uspostaviti
koordinacija nastojanja koja je bila prijeko potrebna za rjeenje
toga problema. Dvije godine nakon okraja s vojnicima u
Bostonu (oujak 1772. godine), Adams je iznio tu zamisao pred
skuptinom predloivi da meu kolonijama bude uspostavljeno
povjerenstvo za pismenu komunikaciju sastavljeno od slubeno
potvrenih dopisnika u svakoj koloniji, u svrhu "prijateljske
suradnje s ciljem napretka kolonija Britanske Amerike".
Bio je to zaetak mone organizacije koja je zajamila
slobodu dananjim graanima Amerike. Struna je skupina ve
bila osnovana. inili su je Adams, Lee i Hancock.
Osnovano je povjerenstvo za pismenu komunikaciju.
Stanovnici kolonija vodili su neorganizirane bitke protiv
britanskih vojnika u obliku okraja slinih pobuni u Bostonu,
no na taj nain nije postignuto nita vano. Ta pojedinana
nastojanja nisu bila objedinjena jednim tijelom. Pojedinci se
nisu sastali i srcima, duama, umovima i tijelima ujedinili u
konkretnoj odluci da jednom zauvijek rijee svoje probleme s
Britancima, sve dok se nisu sastali Adams, Hancock i Lee.
No, ni Britanci u meuvremenu nisu bili besposleni. I oni su
se bavili planiranjem i organiziranjem, no bili su u prednosti jer
su raspolagali novcem i organiziranom vojskom.

147
Odluka koja je izmijenila tijek povijesti

Britanci su na mjesto guvernera Massachusettsa umjesto

Hutchinsona postavili Gagea. Jedan od prvih poteza novog
guvernera bio je poslati glasnika po Adamsa u cilju guenja
njegove pobune - zastraivanjem.
Ozraje tadanjih dogaaja najbolje emo shvatiti iz
razgovora pukovnika Fentona (Gageova izaslanika) i Adamsa.
Pukovnik Fenton: "Guverner Gage ovlastio me je da vas
obavijestim, gospodine Adams, da je guverner ovlaten
ponuditi vam zadovoljavajue povlastice [pokuaj
podmiivanja Adamsa obeanjima] pod uvjetom da prestanete
sa suprotstavljanjem vladinim mjerama. Guverner vam
savjetuje da ne izazivate daljnje nezadovoljstvo Njegovog
Visoanstva. Za svoje biste ponaanje mogli odgovarati po
zakonu Henrvja VIII prema kojemu se ovjeka moe poslati u
Englesku na suenje radi urote, odnosno zatajivanja iste pred
guvernerom pokrajine. No, promijenite li svoj politiki smjer,
ne samo da ete primiti velike osobne povlastice, ve ete se
ponovno nai u kraljevoj milosti."
Samuel Adams mogao je birati izmeu dvije odluke. Mogao
je prestati s pobunom i prihvatiti mito, ili nastaviti uz rizik da
bude objeen!
Adams je bio prisiljen u trenutku donijeti odluku koja gaje
mogla stajati ivota. Traio je pukovnika da mu se zakune
svojom au da e guverneru doslovce prenijeti njegov
odgovor.
A odgovor je glasio: "Guverneru Gageu moete rei da
vjerujem kako sam odavno u milosti Kralja svih kraljeva. Niije
uvjeravanje nee me odvratiti od pravednog cilja. I recite
guverneru Gageu da mu Samuel Adams savjetuje da prestane
vrijeati ovaj ve dovoljno ogoreni narod."
Kada je guverner Gage primio Adamsov sarkastian
odgovor, pobjesnio je i izdao je sljedee priopenje: "U ime

148
Njegovog Visoanstva nudim i obeajem njegov milostivi
oprost svima koji smjesta odloe oruje i vrate se dunostima
pokornih podanika, a od takvog oprosta izuzeti su jedino
Samuel Adams i John Hancock iji su prijestupi previe gnusni
da bi ih se uzelo u bilo kakvo drugo razmatranje, osim
razmatranja zasluene kazne.
Suvremenim jezikom moglo bi se rei da su Adams i
Hancock bili "u kripcu"! Prijetnja gnjevnog guvernera prisilila
ih je na donoenje jo jedne, jednako opasne odluke. urno su
sazvali tajni sastanak najpouzdanijih sljedbenika. Poto su se
pozvani okupili, Adams je zakljuao vrata, stavio klju u dep i
sve prisutne obavijestio da je prijeko potrebno osnovati kongres
te da nitko nee napustiti prostoriju dok se ne donese takva
odluka.
Zavladala je velika uznemirenost. Neki su odmjeravali
mogue posljedice takvog radikalnog poteza. Drugi su izrazili
duboku sumnju u razboritost tako konkretne odluke protiv
kralja. No, u toj su prostoriji bila i dvojica otporna na strah i
slijepa za mogunost neuspjeha: Hancock i Adams. Svojom
uvjerljivou na posljetku su potaknuli i ostale da se sloe da se
putem povjerenstva za pismenu komunikaciju ugovori prvi
sastanak prvog kongresa u Philadelphiji, 5. rujna 1774. godine.
Upamtite taj datum jer je mnogo vaniji od 4. srpnja 1776.
godine. Da odluka o sazivanju kongresa nije donesena, ne bi
dolo ni do potpisivanja Deklaracije neovisnosti.
Prije prvog sastanka novog kongresa, jo je jedan voa na
drugom kraju zemlje muku muio s objavljivanjem "Kratkog
pregleda prava Britanske Amerike". Bio je to Thomas Jefferson
iz Virginije iji je odnos s lordom Dunmoreom (kraljevim
namjesnikom u Virginiji) bio jednako napet kao i odnos
Hancocka i Adamsa s njihovim guvernerom.
Nedugo nakon stoje objavio svoje djelo, Jefferson je saznao
da ga vlada Njegova Visoanstva tereti za veleizdaju. Izazvan
tom prijetnjom, jedan od Jeffersonovih suradnika, Patrick

149
Henry, odvano je rekao to misli zakljuujui svoje izlaganje
rijeima koje e zauvijek ostati upamena: "Ako je to
veleizdaja, iskoristimo je kako najbolje moemo ".
Takvi su ljudi, bez ikakve moi, bez autoriteta, bez vojne
sile i novca, zasjedali i duboko promiljali sudbinu kolonija od
prvog sastanka kongresa te tijekom sljedee dvije godine - sve
do 7. lipnja 1776. godine, kada je ustao Richard Henry Lee i
obrativi se predsjedatelju, zapoeo sastanak sljedeim
prijedlogom:
"Gospodo, tvrdim da Ujedinjene Kolonije jesu i s pravom
trebaju biti slobodne i neovisne drave, da ih je potrebno
odcijepiti od Britanske Krune i da sve politike veze meu
njima i Velikom Britanijom jesu i trebaju biti potpuno
prekinute."

Najvanija ispisana odluka u povijesti

Leejev zapanjujui prijedlog izazvao je unu raspravu koja

se toliko oduljila da je poeo gubiti strpljenje. Na posljetku je,
nakon nekoliko dana rasprave, ponovno ustao i jasnim,
odlunim glasom izjavio: "Gospodine predsjednie, danima ve
raspravljamo o tom pitanju. Je li to jedini put? Zato
odugovlaimo? Zato oklijevamo? Neka ovaj radostan dan bude
dan roenja Amerike Republike. Neka ustane, ne da bi
unitavala i pokoravala, ve ponovno uspostavila vladavinu
mira i zakona."
Prije no to se glasalo u tom prijedlogu, Lee je zbog teke
bolesti u obitelji bio pozvan natrag u Virginiju, no, prije
odlaska je svoj prijedlog ostavio Thomasu Jeffersonu koji je
obeao boriti se sve dok se ne postigne zadovoljavajua odluka.
Nedugo potom predsjednik kongresa (Hancock) imenovao je
Jeffersona predsjedateljem povjerenstva koje e sastaviti
Deklaraciju neovisnosti.

150
 Dokument je sastavljen i 28. lipnja pred kongresom je
proitana prvotna verzija. Sljedeih nekoliko dana o njoj se
raspravljalo te su u prvotni dokument unoene izmjene sve dok
nije bila spremna. 4. srpnja 1776. godine Thomas Jefferson stao
je pred skuptinu i odlunim glasom proitao najvaniju ikada
zapisanu odluku.
"Kada u slijedu zbivanja postane prijeko potrebno da neki
narod prekine sve politike veze koje ga povezuju s drugim
narodom te zauzme zaseban i jednak poloaj na koji ima pravo
prema prirodnim i Bojim zakonima, dolino potovanje prema
ovjeanstvu obvezuje ga iznijeti razloge koji ga primoravaju
na odvajanje ..."
Kada je Jefferson zavrio s itanjem, dokument je
glasovanjem prihvaen te su ga potpisala pedeset i estorica
ljudi od kojih je svaki svojim potpisom riskirao vlastiti ivot.
Zahvaljujui toj odluci roena je nacija koja je ovjeanstvu
pruila povlasticu donoenja odluka.
Razmislite o dogaajima koji su doveli do potpisivanja
Deklaracije neovisnosti i budite uvjereni da je ova nacija, koju
potuju svi narodi svijeta, roena u umovima pedeset i estorice
ljudi. Opazite da je njihova odluka osigurala uspjeh
Washingtonovoj vojsci jer je duh te odluke proimao srce
svakog njegovog vojnika i posluio kao duhovna mo koja ne
priznaje neuspjeh.
Opazite takoer (radi vlastite dobrobiti) da je mo koja je
ovoj naciji podarila slobodu ista ona mo koju mora upotrijebiti
svatko tko eli samostalno donositi odluke. Ta se mo sastoji od
naela opisanih u ovoj knjizi. U prii o Deklaraciji neovisnosti
nee biti teko uoiti barem est tih naela: udnja, odluka,
vjera, ustrajnost, struna skupina i organizirano planiranje.

151
Odredite to elite i u pravilu ete to i dobiti

U ovoj filozofiji naii ete na tvrdnju da misao,

potkrijepljena snanom udnjom, ima sposobnost pretvoriti se u
svoj materijalni oblik. U ovoj prii, kao i prii o korporaciji
United States Steel, pronai ete savren opis metode pomou
koje misao prolazi tu zapanjujuu preobrazbu.
U potrazi za tajnom te metode ne traite udo, jer ga neete
pronai. Pronai ete samo vjene zakone prirode. Ti zakoni
dostupni su svakome tko posjeduje vjeru i hrabrost da ih
primijeni. Mogue ih je primijeniti za oslobaanje nacije, kao i
za stjecanje bogatstva.
Ljudi koji brzo donose konkretne odluke, znaju to ele i u
pravilu to i ostvaruju. Voe na svakom podruju odluuju brzo
i nepokolebljivo. To je i najvaniji razlog zbog kojega su
postali voe. Svijet je sklon nainiti mjesta za ovjeka koji
rijeima i djelima pokazuje da zna kamo ide.
Neodlunost je navika koja veinom zapoinje u djetinjstvu
te se bez jasno odreene ivotne svrhe ukorjenjuje tijekom
osnovne kole, srednje kole, pa ak i fakulteta.
Naviku neodlunosti student nosi sa sobom na svoje radno
mjesto ... ako ga, zapravo, i odabere. Mladi ljudi koji su netom
zavrili kolu, u pravilu trae bilo kakav posao. Prihvaaju prvu
ponudu jer su postali robovima navike neodlunosti. Devedeset
i osmero od stotinu zaposlenih ljudi radi na svojim radnim
mjestima zato to im nedostaje odlunosti za planiranje
konkretnog poloaja te spoznaja o tome kako odabrati
poslodavca.
Za donoenje vrste odluke uvijek je potrebna hrabrost,
katkad i vrlo velika hrabrost. Pedeset i estorica koja su
potpisala Deklaraciju neovisnosti riskirala su svoj ivot
odluivi potpisati taj dokument. Osoba koja donosi vrstu
odluku da dobije odreeni posao i prinudi ivot da mu plati
traenu cijenu, tom odlukom ne riskira svoj ivot; riskira svoju

152
financijsku slobodu. Financijska neovisnost, bogatstvo, eljeni
posao i profesionalni poloaji nisu dostupni osobi koja proputa
ili odbija oekivati, planirati i zahtijevati sve to. ovjek koji
udi za bogatstvom jednako kao to je Samuel Adams udio za
slobodom kolonija, nedvojbeno e ga i stei.

153
 9.
USTRAJNOST

DOSLJEDNO NASTOJANJE PRIJEKO

POTREBNO ZA BUENJE VJERE
Osmi korak prema bogatstvu

Ustrajnost je kljuan imbenik u postupku pretvaranja udnje

u njezin novani oblik. Temelj ustrajnosti jest mo volje.
Mo volje i udnja u skladnoj kombinaciji ine
nepokolebljivi dvojac. Ljudi koji stjeu velika bogatstva u
pravilu su poznati kao hladnokrvni, a katkad i nemilosrdni. No,
esto su zapravo pogreno shvaeni. Ono to takvi ljudi
posjeduju jest mo volje, koju pridruuju ustrajnosti i time
potkrjepljuju svoju udnju kako bi osigurali ostvarenje svojeg
cilja.
Veina ljudi spremna je odbaciti oruje i ciljeve te odustati
na prvi znak suprotstavljanja ili nevolje. Malo je onih koji,
unato svim preprekama, nastavljaju sve dok ne ostvare svoj
cilj.
Rije "ustrajnost" moda ne podrazumijeva junatvo, no, za
ovjekov karakter ta je znaajka ono to ugljik predstavlja
eliku.

154
 Stjecanje bogatstva u pravilu ukljuuje primjenu svih
trinaest imbenika ove filozofije. Ta je naela potrebno
razumjeti i ustrajno primjenjivati elite li stei bogatstvo.

Kunja vae ustrajnosti

Ako ovu knjigu itate s namjerom da primijenite znanje koje

ete u njoj pronai, prva kunja vae ustrajnosti pojavit e se
kada ponete slijediti est koraka opisanih u drugom poglavlju.
Ukoliko niste jedan od dvojice na stotinu koji ve posjeduju
odreen cilj kojemu tee i konkretan plan njegova ostvarenja,
moda ete proitati upute i nakon toga nastaviti sa svojim
svakodnevnim ivotom te nikada ne slijediti te upute.
Nedostatak ustrajnosti jedan je od najvanijih uzroka
neuspjeha. tovie, iskustvo tisua ljudi dokazalo je da je
nedostatak ustrajnosti zajedniki velikoj veini ljudi. No, tu je
slabost mogue prevladati trudom. Lakoa s kojom ete
prevladati tu slabost ovisi iskljuivo o intenzitetu vae udnje.
udnja je polazna toka svakog postignua. Imajte to
neprestano na umu. Slabe udnje dovode do slabih rezultata,
jednako kao to slaba vatra da je malo topline. Ako vam
nedostaje ustrajnosti, tu slabost mogue je prevladati
razbuktavanjem vatre vaih udnji.
Proitajte knjigu do kraja, a zatim se vratite drugom
poglavlju i smjesta zaponite slijediti upute vezane za est
koraka. Dosljednost kojom ete slijediti te upute jasno e
pokazati koliko snano ili koliko slabo udite za bogatstvom.
Otkrijete li da ste ravnoduni, moete biti sigurni da jo niste
razvili "svijest o novcu" koju morate posjedovati da biste se
obogatili.
Bogatstvo tei onima iji su umovi pripremljeni za njegovo
privlaenje, jednako kao to voda tei oceanu.
Otkrijete li da ste nedovoljno ustrajni, usredotoite se na

155
upute iz poglavlja o "moi", okruite se strunom skupinom i
zajednikim naporima njezinih lanova razvijajte ustrajnost.
Dodatne upute za razvoj ustrajnosti pronai ete u poglavlju o
autosugestiji i podsvjesnom umu. Slijedite upute iznesene u tim
poglavljima sve dok vaa ustaljena navika vaoj podsvijesti ne
preda jasnu sliku predmeta vae udnje. Tada vas nedostatak
ustrajnosti vie nee sputavati.
Va podsvjesni um neprestano radi i dok ste budni i dok
spavate.

Posjedujete li "svijest o novcu" ili "svijest o siromatvu"?

Nedosljedna i l i povremena primjena pravila nee biti ni od

kakve koristi. Da biste ostvarili rezultate, morate primjenjivati
sva pravila sve dok vam njihova primjena ne prijee u naviku.
To je jedini nain da razvijete "svijest o novcu".
Siromatvo je privueno umu koji mu pogoduje, jednako
kao to je i bogatstvo privueno onome umu koji se putem istih
zakonitosti svjesno priprema za njegovo privlaenje. Svijest o
siromatvu proet e um koji nije zaokupljen svijeu o
bogatstvu. Svijest o siromatvu razvija se i bez svjesne
primjene navika koje joj pogoduju. Ako ovjek ne posjeduje
uroenu svijest o novcu, potrebno ju je razviti.
Proniknite u duboko znaenje tvrdnji prethodnog odlomka i
shvatit ete vanost ustrajnosti u stjecanju bogatstva. Bez
ustrajnosti ete doivjeti poraz ve i prije nego to zaponete.
Ustrajnost vam donosi pobjedu.
Ako ste ikada doivjeli nonu moru, shvatit ete vrijednost
ustrajnosti. Leite u krevetu, napola budni i osjeate da ete se
uguiti. Nesposobni ste okrenuti se ili ak pomaknuti ijedan
mii. Ustrajnim nastojanjem moi volje na posljetku uspijevate
pokrenuti prste jedne ruke. Nastavljajui pomicati prste,
poinjete upravljati miiima te ruke sve dok je ne podignete.

156
Na posljetku poinjete upravljati i miiima jedne noge pa je
ispruite. Tada - s najveim naporom volje - stjeete potpuni
nadzor nad svojim miinim sustavom i otimate se nonoj mori.
To vam je uspjelo zahvaljujui postupnim naporima.

Kako se "oteti" mentalnoj inerciji

Prijeko je potrebno "oteti" se mentalnoj inerciji putem

slinim postupkom: isprva polaganim djelovanjem, zatim
poveavanjem brzine sve dok ne steknete potpuni nadzor nad
svojom voljom. Budite ustrajni bez obzira na to koliko sporo
napredujete. Uspjeh dolazi s ustrajnou.
Odaberete li pomno svoju strunu skupinu, u njoj e se
nalaziti barem jedna osoba koja e vam pomoi pri razvijanju
ustrajnosti. Neki ljudi koji su se obogatili, uinili su to iz
prijeke potrebe. Razvili su naviku ustrajnosti jer su ih okolnosti
primoravale postati ustrajnima.
ini se da su oni koji su razvili naviku ustrajnosti osigurani
protiv neuspjeha. Koliko god puta bili poraeni, oni na
posljetku ipak stiu na vrh ljestvice. Katkad se ini da meu
nama djeluje tajni vodi ija je dunost iskuavati ljude svim
vrstama obeshrabrujuih iskustava. Oni koji nakon poraza
ustanu i krenu dalje, stiu na cilj, a svijet klie: "Bravo! Znali
smo da e uspjeti!" Tajni vodi ne doputa uivati u velikom
postignuu onome tko nije proao taj ispit. Oni koji ga ne
poloe jednostavno ne dobivaju ocjenu.
Oni koji ga poloe, obilno su nagraeni za svoju ustrajnost.
Njihova nagrada je ostvarenje svakog cilja kojemu tee. I to
nije sve! Oni primaju i neto beskrajno vanije od materijalne
naknade - stjeu i spoznaju da svaki neuspjeh u sebi nosi
sjemenku jednako velike dobrobiti."

157
Prebrodite svoje neuspjehe

Za ovo pravilo postoje iznimke: malo je onih koji iz

vlastitoga iskustva poznaju vrijednost ustrajnosti. To su oni
ljudi koji su poraz shvatili iskljuivo kao privremeno stanje. To
su ljudi koji su svoje udnje tako ustrajno nastojali ostvariti da
su poraz na posljetku pretvorili u pobjedu. M i , koji stojimo u
prikrajku ivota, opaamo mnogo ljudi koji pokleknu u porazu i
nikada vie na ustaju. Opaamo malo onih koji kaznu poraza
shvaaju kao poticaj za vee napore. Ti ljudi, na sreu, nikada
ne prihvate ivotna nazadovanja. No, ono to ne opaamo, i to
veina nas niti ne pretpostavlja, jest prikrivena, ali nepobjediva
mo koja pomae onima koji se nastavljaju boriti unato
obeshrabrenju. Ako uope i govorimo o toj moi, nazivamo je
ustrajnou i ostajemo na tome. Svi znamo da ovjek koji ne
posjeduje ustrajnost, ne ostvaruje vrijedne uspjehe ni na kojem
podruju.
Piui ove reenice, podignuo sam pogled s papira i pred
sobom ugledao uveni, tajanstveni Broadway, "Groblje mrtvih
nada" i "Velika vrata mogunosti". Ljudi su sa svih strana
svijeta doli na Broadway u potrazi za slavom, bogatstvom,
moi, ljubavlju ili svime onime to ljudsko bie naziva
uspjehom. S vremena na vrijeme netko se meu tim tragaima
istakne i svijet sazna da je jo netko osvojio Broadway. No,
Broadway nije mogue lako niti brzo osvojiti. Broadway
prepoznaje darovitost i genijalnost, a novanu naknadu prua
tek nakon to ovjek odbije odustati.
Tada znamo da je otkrio tajnu osvajanja Broadwaya. Tajna
je uvijek nerazdvojno vezana za jednu rije, ustrajnosti
Tu tajnu otkrivamo i u prii o Fannie Hurst koja je osvojila
Broadway svojom ustrajnou. 1915. godine stigla je New
York kako bi svoje pisanje pretvorila u bogatstvo. Ta pretvorba
je potrajala, ali se dogodila. etiri godine gospoica Hurst uila
je o ulicama New Yorka iz osobnog iskustva. Danju je radila, a

158
nou se nadala. Kada je nada izblijedjela, ona nije rekla:
"Dobro, Broadway, pobijedio si!" Rekla je: "Dobro, Broadway,
neke moda moe poraziti, ali mene nee. Prisilit u te na
predaju."
Jedan izdava (The Saturday Evening post) poslao joj je
trideset i est odbijenica prije no to je probila led i prodala
priu. Prosjean pisac, poput prosjenih ljudi na bilo kojem
podruju, odustao bi ve nakon prve odbijenice. Ona je
ustrajala etiri godine jer je bila odluila pobijediti.
I tada se napokon isplatilo. Led je probijen, nevidljivi vodi
iskuao je Fannie Hurst koja je prola njegov ispit. Od tog
trenutka izdavai su je opsjedali. Novac je pristizao tako brzo
da ga nije stigla ni brojiti. A tada ju je otkrio jedan filma i
novac vie nije pristizao u manjim iznosima, ve u bujici.
Ukratko, to je ono to se moe postii ustrajnou. Fannie
Hurst nije iznimka. Kada god netko stekne veliko bogatstvo,
moete biti uvjereni da je prije toga razvio veliku ustrajnost.
Broadway e svakom prosjaku pruiti alicu kave i sendvi, no,
od onih koji ciljaju visoko, zahtijeva veliku ustrajnost.
Kate Smith e se sloiti s tom tvrdnjom. Godinama je
pjevala besplatno pred svakim mikrofonom kojega se doepala.
Broadway joj je rekao: "Doi i uzmi, ako moe." I mogla je jer
Broadway se jednog dana umorio od njezinih nastojanja i
rekao:"Ah, kakve koristi? Ti ne zna za poraz. Reci svoju
cijenu i baci se na posao". Gospoica Smith rekla je svoju
cijenu. I to prilino visoku.

Ustrajnost je mogue razviti

Ustrajnost je stanje uma pa ju je stoga mogue razviti. Poput

svih ostalih stanja uma, ustrajnost se temelji na tono
odreenim uzrocima, a meu njima su:

159
a. Odreenost svrhe. Da bi razvio ustrajnost, ovjek najprije
treba znati to eli. Jak motiv prisiljava osobu prevladati
mnoge potekoe.

b. udnja. Prilino je lako razviti i odrati ustrajnost ako

ovjek nastoji ostvariti svoju goruu udnju.

c. Samopouzdanje. Vjera u vlastitu sposobnost ostvarenja

plana potie ovjeka na ustrajnost. (Samopouzdanje je
mogue razviti putem naela opisanog u poglavlju u
autosugestiji.)

d. Konkretni planovi. Organizirani planovi, iako moda

slabi i potpuno nepraktini, potiu ustrajnost.

e. Tone spoznaje. Spoznaja o razboritosti planova

temeljena na iskustvu ili promatranju potie ustrajnost;
"nagaanje" umjesto "znanja" unitava ustrajnost.

f. Suradnja. Suosjeanje, razumijevanje i skladni odnosi

s drugima potiu ustrajnost.

g. Mo volje. Navika usredotoenja na sastavljanje

planova za ostvarenje jasno odreenog cilja vodi
ustrajnosti.

h. Navika. Ustrajnost je izravna posljedica navike. Um prima

svakodnevna iskustva kojima ga hranimo. Strah, najgori
od sviju neprijatelja, mogue je pobijediti silom
ponavljanja hrabrih poteza. To zna svatko tko je vidio
vojnike na bojitima.

160
Procijenite svoju ustrajnost

Prije no to napustimo temu ustrajnosti, procijenite i

ustvrdite u kojoj vam mjeri nedostaje ta prijeko potrebna
osobina, ako vam uope nedostaje. Hrabro se ocijenite toku po
toku i ustanovite koliko vam od navedenih osam imbenika
ustrajnosti nedostaje. Ta analiza mogla bi vas dovesti do otkria
zbog kojih ete se mnogo bolje upoznati.
Ovdje ete pronai istinske neprijatelje koji stoje izmeu vas
i eljenog postignua. Osim "simptoma" koji upozoravaju na
slabu ustrajnost, pronai ete i duboko ukorijenjene uzroke te
slabosti. Paljivo prouite taj popis te se iskreno suoite sa
samim sobom ako uistinu elite saznati tko ste i za to ste
sposobni. Te slabosti moraju prevladati svi oni koji ele stei
bogatstvo.

1. Nepoznavanje vlastitih elja, odnosno neodreenost

cilja.

2. Oklijevanje, s razlogom ili bez njega. (Veinom

potkrijepljeno poprilinim brojem opravdanja i
izgovora.)

3. Nezainteresiranost za stjecanje potrebnog znanja.

4. Neodlunost, navika "proputanja prilika" umjesto

izravnog suoavanja sa situacijom. (Takoer
potkrijepljena brojnim opravdanjima.)

5. Navika oslanjanja na izgovore umjesto sastavljanja

konkretnih planova za rjeavanje problema.

6. Samozadovoljstvo. Za ovu bolest nema osobito

djelotvornog lijeka, odnosno nade za one koji od nje
boluju.

161
 7. Ravnodunost, koja se veinom oituje u spremnosti
na kompromise u svim situacijama, umjesto suoavanja i
borbe.

8. Navika optuivanja drugih za vlastite pogreke te

prihvaanja nepovoljnih okolnosti kao neizbjenih.

9. Slabost udnje zbog nedostatka motiva koji pokreu

na djelovanje.

10. Spremnost, pa ak i nestrpljivost da se odustane na

prvi znak poraza. (Utemeljena na jednom od est
osnovnih strahova.)

11. Nedostatak organiziranih planova u pismenom obliku te

njihove analize.

12. Navika proputanja djelovanja prema ostvarenju zamisli

odnosno, iskoritavanja mogunosti.

1 3 . e l j a umjesto volje.

14. N a v i k a mirenja sa s i r o m a t v o m umjesto t e n j e

bogatstvu. Potpuni izostanak ambicije da se bude, ini i
posjeduje.

15. Potraga za svim vrstama preica prema stjecanju

bogatstva, nastojanje da se neto ostvari bez ikakva truda
to se veinom odraava u kockarskoj navici i nastojanju
da se za manje dobije vie.

16. Strah od kritike, proputanje osmiljavanja planova i

djelovanja zbog toga to bi drugi mogli pomisliti, uiniti
ili rei. Ovaj neprijatelj trebao bi se nai na vrhu popisa
jer se nalazi u podsvijestima gotovo svih ljudi, gdje
njegova prisutnost ostaje neopaena. (Vidi est osnovnih
strahova u jednom od sljedeih poglavlja.)

162
Strah od kritike

Razmotrimo neke simptome straha od kritike. Veina ljudi

doputa roacima, prijateljima i javnosti uope da toliko utjeu
na njih da zbog straha od kritike nisu sposobni ivjeti vlastitim
ivotima.
Mnogi ljudi pogrijee sklapajui brak, no ostaju u njemu te
ive u nezadovoljstvu i oaju jer se plae kritike koja bi mogla
uslijediti ako isprave tu pogreku. (Svatko tko se prepustio tom
obliku straha svjestan je koliko nepopravljivu tetu moe
nanijeti jer unitava ovjekovu ambiciju i udnju za
postignuima.)
Milijuni ljudi proputaju dovriti prekinuto kolovanje jer se
plae kritike.
Bezbrojni mukarci i ene, i mladi i stari, doputaju
roacima da im unite ivote u ime dunosti, samo zato to se
plae kritike. (Nitko nije duan dopustiti unitavanje vlastitih
ambicija te uskraivanje prava na ivot prema vlastitom
nahoenju.)
Ljudi ne prihvaaju poslovne rizike jer se plae kritike koju
bi mogli doivjeti ako ne uspiju. Njihov strah od kritike u
takvim je sluajevima jai od udnje za uspjehom.
Previe ljudi odbija postaviti visoke ciljeve i l i ak odabrati
odreeno zvanje jer se plae kritike roaka i "prijatelja" koji bi
mogli rei: "Ne ciljaj tako visoko, ljudi e pomisliti da si lud."
Kada mi je Andrew Carnegie predloio da dvadeset godina
svojeg ivota posvetim organiziranju filozofije postignua, prvo
to sam osjetio bio je strah to bi ljudi mogli rei. Taj prijedlog
odredio mi je vrlo visok cilj, mnogo vii od bilo ega to sam
mogao i zamisliti. Moj je um u trenutku poeo nuditi izgovore i
opravdanja koja su proizlazila iz uroenog straha od kritike.
Neto je u meni govorilo: " T i to ne moe - to je prevelik posao
i zahtijeva previe vremena - to e o tebi misliti tvoji roaci?
Kako e zaraivati za ivot? Nitko jo nije organizirao

163
filozofiju uspjeha, s kojim pravom vjeruje da e tebi to poi za
rukom? Tko si ti zapravo, da bi ciljao tako visoko? Sjeti se
svojeg skromnog podrijetla. to ti zna o filozofiji? Ljudi e
misliti da si lud (i mislili su). Zato to ve netko prije tebe nije
uinio?"
U umu su mi se pojavila ta i mnoga druga pitanja koja su
zahtijevala odgovore. inilo se kao da je pozornost cijeloga
svijeta iznenada bila usmjerena prema meni da bi me ismijavala
i navela na odustajanje od namjere da ostvarim prijedlog
gospodina Carnegiea.
Tada sam imao priliku unititi tu ambiciju prije no to me
potpuno preuzme. Kasnije u ivotu, nakon to sam prouio
tisue ljudi, otkrio sam da su mnoge zamisli mrtvoroene te da
im je potrebno udahnuti ivot pomou konkretnih planova i
trenutnog djelovanja. Zamisao treba poeti njegovati im se
rodi. Svaka minuta njezinog ivota daje joj vee izglede za
preivljavanje. Strah od kritike uzrok je odumiranja veine
zamisli koje nikada nisu doivjele fazu planiranja i djelovanja.

Prilike prema narudbi

Mnogi vjeruju da je materijalni uspjeh posljedica povoljnih

prilika. To je vjerovanje u odreenoj mjeri utemeljeno, no oni
koji se u potpunosti oslanjaju na sreu, gotovo uvijek
doivljavaju razoaranje jer zanemaruju drugi vaan imbenik
koji mora biti prisutan da bi ovjek mogao biti siguran u uspjeh.

Povoljne prilike mogue je naruiti putem znanja.

Tijekom razdoblja ekonomske krize komiar W . C . Fields

izgubio je sav novac te ostao bez prihoda i bez posla, a njegov
nain zaraivanja vie nije postojao. Osim toga, preao je
ezdesetu, odnosno, bio je u godinama u kojima se mnogi drugi

164
smatraju "starima". No, toliko se arko elio vratiti na scenu da
je na novom podruju ponudio raditi bez plae. Povrh svega
toga, pao je i ozlijedio vrat. Mnogi bi na njegovom mjestu
odustali. A l i , Fields je bio ustrajan. Znao je da e, ako nastavi,
prije ili kasnije dobiti svoju priliku to se i dogodilo, ali nipoto
ne sluajno.
Marie Dressler se nadomak ezdesetoj godini nala u nevolji
- ostala je bez novca i bez posla. Ona je takoer tragala za
svojim prilikama i pronala ih. Svojom ustrajnou ostvarila je
zadivljujui uspjeh kasno u ivotu, u vrijeme kada veina
mukaraca i ena naputa svoju ambiciju za uspjehom.
Eddie Cantor izgubio je novac u kolapsu burze 1929.
godine, no ostale su mu ustrajnost i hrabrost i zahvaljujui
njima uspio je ponovno ostvariti prihod od 10.000 dolara
tjedno! U svakom sluaju, ustrajan ovjek moe prilino lijepo
napredovati i ako ne posjeduje mnogo ostalih vrlina.
Jedina prilika na koju se ovjek moe osloniti jest prilika
koju sam stvori. Takve prilike pojavljuju se zahvaljujui
ustrajnosti. Polazna toka je odreenost cilja.
Prouite prvih stotinu ljudi koje sretnete, upitajte ih to
najvie ele u ivotu i devedeset i osam od njih vam nee biti
sposobno odgovoriti. Budete li inzistirali na odgovoru, neki e
rei - sigurnost; mnogi e rei - novac; nekoliko e ih rei -
sreu; ostali e odgovoriti - slavu i mo; a poneki e poeljeti
javno priznanje, lagodan ivot, sposobnost pjevanja, plesanja i l i
pisanja; no nitko od njih nee biti sposoban odrediti te pojmove
i l i vam dati naslutiti da posjeduje plan na temelju kojega se
nada ostvariti te neodreene elje. Bogatstvo ne odgovara na
elju. Bogatstvo odgovara na konkretne planove potkrijepljene
jakim udnjama i dosljednom ustrajnou.

165
Kako razviti ustrajnost

Do razvijanja ustrajnosti potrebno je prijei etiri

jednostavna koraka. Za njih nije potrebna velika inteligencija,
izobrazba ve samo malo vremena i truda. Ti koraci su:

1. Tono odreena svrha potkrijepljena goruom udnjom za

njezinim ostvarenjem.

2. Konkretan plan popraen dosljednim djelovanjem.

3. Um vrsto zatvoren za sve negativne i obeshrabrujue

utjecaje ukljuujui i negativne sugestije roaka, prijatelja
i znanaca.

4. Prijateljski odnos s jednom i l i vie osoba koje e vas

poticati na ostvarenje vaih planova i vae svrhe.

Ova etiri koraka kljuna su za uspjeh na bilo kojem

podruju. Svrha trinaest naela ove filozofije jest osposobiti vas
za stvaranje navike prelaenja ta etiri koraka.

To su koraci pomou kojih ovjek moe upravljati svojom

financijskom sudbinom.
To su koraci koji vode slobodi i neovisnosti misli.
To su koraci koji vode bogatstvu u malim ili velikim
razmjerima.
Ti koraci vode moi, ugledu i drutvenom priznanju.
Ta etiri koraka jame povoljne prilike.
To su koraci pomou kojih se snovi pretvaraju u stvarnost.
To su koraci koji vode svladavanju strahova, obeshrabrenosti
i malodunosti.

166
 Sve one koji naue prelaziti te korake oekuje velianstvena
nagrada. Povlastica je ispisati svoju cijenu i traiti od ivota da
vam je plati.

Kako prevladati potekoe

Koja to tajanstvena sila ustrajnim ljudima daje sposobnost

prevladati potekoe? Izaziva li ustrajnost u ovjekovu umu
neku vrstu duhovne, mentalne i l i kemijske aktivnosti pomou
koje ostvaruje pristup nadnaravnim silama? Zar Beskonana
Inteligencija staje na stranu osobe koja se nastavlja boriti i
nakon to je bitka protiv cijelog svijeta izgubljena?

Ta i mnoga slina pitanja pojavila su se u mojem umu dok

sam prouavao Henryja Forda koji je poeo ni od ega i
izgradio golemo industrijsko carstvo iako je na samom poetku
imao tek neto vie od ustrajnosti. Ili Thomasa A. Edisona koji
je, s manje od tri mjeseca izobrazbe, postao vodei svjetski
izumitelj te ustrajnost pretvorio u stroj koji govori, u stroj za
pokretne slike i rasvjetu, da ne spominjem pedesetak ostalih
korisnih izuma.

Imao sam ast tijekom dueg vremenskog razdoblja, iz

godine u godinu prouavati i gospodina Edisona i gospodina
Forda, pa sam ih tako mogao izbliza promatrati. Zbog toga iz
vlastitog iskustva mogu rei da u njima osim ustrajnosti nisam
pronaao drugu vrlinu koja bi izdaleka predstavljala mogui
izvor njihovih zadivljujuih postignua.

Nepristrano prouavajui proroke, filozofe, udotvorce i

vjerske voe, ovjek dolazi do neizbjenog zakljuka da su
ustrajnost, usredotoenost napora i odreenost svrhe bili
osnovni izvori njihovih postignua.

167
 10.
MO STRUNE
SKUPINE

POKRETAKA SILA
Deveti korak prema bogatstvu

Mo je kljuna za uspjeh u stjecanju novca.

Bez dostatne moi za ostvarenje, planovi su beskorisni i
bezvrijedni. U ovom ete poglavlju upoznati metodu pomou
koje ovjek moe stei i primjenjivati mo.
Mo se moe definirati kao "organizirano i inteligentno
usmjereno znanje". Mo se, u tom znaenju, odnosi na
organizirani napor dovoljan da ovjek postane sposoban
pretvoriti udnju u novac. Organizirani napor ostvaruje se
koordinacijom napora dvoje ili vie ljudi koji u suglasju rade na
ostvarenju jasno odreenoga cilja.
Mo je kljuna za stjecanje novca! Mo je prijeko potrebna
za zadravanje steenoga novca!
Razmotrimo kako je mogue stei mo. Ako je mo
"organizirano znanje", razmotrimo izvore znanja:

168
 a. Beskonana inteligencija. Ovom izvoru znanja moete uz
pomo kreativne mate pristupiti pomou postupka
opisanog u jednom od sljedeih poglavlja.

b. Steeno iskustvo. ovjekovo steeno iskustvo (ili onaj

njegov dio koji je organiziran i zabiljeen) moe se
pronai u svakoj bolje opremljenoj knjinici. Vaan dio
toga steenog iskustva pouava se u kolama i na
sveuilitima, gdje je to iskustvo razvrstano i
organizirano.

c. Pokusi i istraivanja. Na podruju znanosti, ali i gotovo

na svim ostalim podrujima, ljudi svakodnevno skupljaju i
organiziraju nove spoznaje. To je izvor kojemu se ovjek
mora okrenuti kada znanje nije dostupno iz izvora
"steenog iskustva". I ovdje je potrebno upotrijebiti
kreativnu matu.

Znanje je mogue stei iz bilo kojega od navedenih izvora.

Organizacijom konkretnih planova i djelovanjem u cilju
ostvarenja tih planova, znanje je mogue pretvoriti u mo.
Istraivanjem triju najvanijih izvora znanja otkrit ete
brojne potekoe na koje e naii ovjek koji se oslanja
iskljuivo na vlastite napore pri skupljanju znanja i njegovu
organiziranju u obliku konkretnih planova djelovanja. Ako su ti
planovi opseni, u pravilu e biti potrebno potraiti suradnju
drugih ljudi.

Stjecanje moi putem strune skupine

Struna skupina moe se definirati kao: "Skladna

koordinacija znanja i nastojanja dviju i l i vie osoba, radi
ostvarenja konkretnog cilja."

169
 Nitko ne moe stei veliku mo bez pomoi strune skupine.
U prethodnom poglavlju dobili ste upute za stvaranje planova u
cilju pretvaranja udnje u novac. Budete li ustrajno i
inteligentno slijedili te upute te pomno odabrali svoju strunu
skupinu, va e cilj biti napola ostvaren iako toga neete biti
svjesni.
Da biste bolje shvatili mogunosti moi koja vam je
dostupna pomou dobro odabrane strune skupine, objasnit u
dvije znaajke naela strune skupine od kojih je jedna
financijske prirode, a druga psihike. Financijska znaajka je
oita. Financijske prednosti ostvarit e svatko tko se okrui
skupinom suradnika i savjetnika koji su mu u duhu suglasja
spremni pomoi. Taj oblik udruivanja temelj je gotovo svakog
velikog bogatstva. Vae razumijevanje ove velike istine moglo
bi odrediti va financijski poloaj.
Psihiku znaajku naela strune skupine neto je tee
pojmiti. No, sljedea vam tvrdnja moe pruiti prilino dobar
uvid: "Dva se uma jo nisu udruila, a da time nisu stvorila
treu, nevidljivu i neopipljivu silu koju moemo opisati i kao
trei um."
Ljudski je um jedan oblik energije, duhovan dio bia. Kada
se dva uma udrue u duhu sklada, duhovne se energije svakog
uma sjedine, to ini "psihiku" znaajku strune skupine.
S naelom strune skupine, odnosno, njezinom financijskom
znaajkom upoznao me je Andrew Carnegie prije vie od
pedeset godina. Otkriu tog naela zahvaljujem svoj poslovni
ivotni izbor.
Struna skupina gospodina Carnegiea sastojala se od
otprilike pedeset ljudi kojima se okruio u svrhu proizvodnje i
prodaje elika. Cijelo svoje bogatstvo zahvaljuje moi koju je
stekao putem svoje strune skupine.
Prouite uspone bilo kojeg ovjeka koji je stekao veliko
bogatstvo te mnoge od onih koji su stekli neto skromnija
bogatstva, i otkrit ete da su, svjesno i l i nesvjesno, primjenjivali

170
naelo strune skupine.
Veliku mo nije mogue stei putem bilo kojeg drugog
naela!

Kako poveati svoju misaonu mo

ovjekov se mozak moe usporediti s elektrinom

baterijom. Poznato je da e skupina elektrinih baterija
proizvesti mnogo vie energije od samo jedne baterije. Takoer
je poznato da e jedna baterija proizvesti energiju razmjernu
broju i kapacitetu jedinica od kojih se sastoji.
Mozak funkcionira na slian nain. To znai i da su neki
mozgovi djelotvorniji od drugih, to dovodi do vrlo vane
tvrdnje - skupina mozgova koordinirana (ili povezana) u duhu
suradnje proizvest e vie misaone energije od jednog jedinog
mozga, jednako kao to e i skupina elektrinih baterija
proizvesti vie energije od jedne jedine baterije.
Ova metafora otkriva da se u naelu strune skupine skriva
tajna moi kojom raspolau ljudi okrueni ostalim mudrim
ljudima.
Poznato je da je Henry Ford svoju poslovnu karijeru zapoeo
sputan siromatvom, nepismenou i neznanjem. Poznato je da
je i za vrlo kratko vrijeme od deset godina gospodin Ford
prevladao sve tri prepreke, a za dvadeset godina postao jedan
od najbogatijih ljudi- Amerike. Pridruite tome injenicu da je
znanje ubrzano poeo stjecati nakon to je uspostavio prisno
prijateljstvo s Thomasom A. Edisonom i shvatit ete u kolikoj
mjeri jedan um moe utjecati na drugi. Nainimo korak dalje i
razmotrimo injenicu da korijeni iznimnog postignua
gospodina Forda seu u vrijeme kada je upoznao Harveya
Firestonea, Johna Burroughsa i Luthera Burbanka (svaki od
njih posjedovao je iznimne intelektualne sposobnosti), i pronai
ete jo jedan dokaz da je mo mogue stei putem prijateljskog
povezivanja umova. Ljudi preuzimaju prirodu, navike i

171
misaonu mo onih osoba s kojima se drue u duhu naklonosti i
suglasja. Putem suradnje s Edisonom, Burbankom,
Burroughsom i Firestoneom, gospodin Ford svojoj je
intelektualnoj moi dodao ukupnu inteligenciju, iskustvo,
znanje i duhovnu snagu tih etvero ljudi. tovie, naelo
strune skupine usvojio je i primjenjivao putem metoda i
postupaka opisanih u ovoj knjizi.
To je naelo dostupno i vama!
Mahatmu Gandhija ve sam spominjao. Prouimo metodu
pomou koje je on stekao svoju golemu mo. Tu je metodu
mogue objasniti u tek nekoliko rijei. Mahatma Gandhi je
svoju mo stekao navodei dvije stotine milijuna ljudi na
usklaivanje umova i tijela u duhu suglasja te k tono
odreenom cilju.
Ukratko, Gandhi je postigao udo jer dvije stotine milijuna
ljudi samo je udom mogue navesti - a ne prisiliti - na skladnu
suradnju na bilo koji rok.
Svaki ovjek koji vodi neki posao zna koliko je teko
navesti zaposlenike na suradnju koja bi barem izdaleka
nalikovala skladu.
Popis glavnih izvora putem kojih je mogue stei mo
predvodi, kao to ste vidjeli, Beskonana Inteligencija. Kada se
dvoje i l i vie ljudi uskladi u duhu suglasja i radi na ostvarenju
konkretnog cilja, oni se, zahvaljujui tom zajednitvu, dovode u
poloaj iz kojega crpe mo izravno iz velike, univerzalne
riznice Beskonane Inteligencije. To je najvei od svih izvora
moi. To je izvor kojemu se okreu geniji i svi veliki voe (bez
obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu).
Ostala dva vana izvora iz kojih je mogue prikupiti znanje
prijeko potrebno za stjecanje moi nisu nita pouzdaniji od pet
ovjekovih osjetila. A ta osjetila nisu uvijek pouzdana.
U sljedeim poglavljima podrobno u opisati metode
pomou kojih je najlake povezati se s Beskonanom
Inteligencijom.

172
 Ovo nije religijsko uenje. Nijedno temeljno naelo opisano
u ovoj knjizi ne bi trebalo tumaiti kao izravno i l i neizravno
uplitanje u vjerske navike bilo kojeg ovjeka. Svrha ove knjige
jest iskljuivo pouiti itatelja pretvaranju jasno odreene
udnje za novcem u njezin materijalni oblik.
itajte, razmiljajte i meditirajte dok itate. Cijela e
filozofija uskoro biti razotkrivena pa ete je opaziti iz posve
nove perspektive. Trenutno opaate samo pojedinosti svakog
poglavlja.

Mo pozitivnih emocija

Novac je plah i lako izmie. Potrebno ga je mamiti i

privlaiti metodama prilino slinim onima kojima se slui
odluan udvara u nastojanju da osvoji izabranu djevojku.
Jednako tako ni mo koja se koristi pri "osvajanju" novca nije
mnogo drugaija od one koju primjenjujemo da bismo osvojili
neku djevojku. Da bi ta mo bila uspjeno primijenjena za
stjecanje novca, potrebno joj je dodati vjeru. Potrebno je dodati
udnju. Potrebno joj je dodati ustrajnost. Potrebno ju je
primijeniti na temelju plana, a taj plan mora biti proveden u
djelo.
Kada novac pritjee u velikim koliinama, ovjeku koji ga
stjee pritjee jednako lako kao to voda tee nizbrdo. U ovom
univerzumu postoji velika, nevidljiva struja moi koju bismo
mogli usporediti s rijekom; dok jedna strana rijeke tee u
jednom smjeru, a sve one koji u nju zakorae na toj strani, nosi
naprijed i prema gore, prema bogatstvu - a druga strana tee u
suprotnom smjeru i sve nesretnike koji su dospjeli na tu stranu
(te se nisu sposobni iz nje izvui) nosi prema dolje, prema
bijedi i prema siromatvu.
Tu ivotnu struju upoznao je svatko tko je stekao bogatstvo.
Ta je struja zapravo ovjekov nain razmiljanja. Pozitivne

173
emocije ine onu stranu struje koja vas nosi prema bogatstvu.
Negativne emocije ine onu stranu koja tee prema siromatvu.
ovjek koji ita ovu knjigu s ciljem stjecanja bogatstva, u
ovoj e metafori pronai iznimno vanu misao.
Ako se nalazite na onoj strani struje koja vodi siromatvu,
ova misao moe vam posluiti kao veslo pomou kojega ete se
otisnuti na drugu stranu struje. No, posluit e vam samo ako je
primijenite i koristite. Puko itanje i donoenje vlastitoga suda
o njoj, pozitivnog ili negativnog, nee vam biti ni od kakve
koristi.
Siromatvo i bogatstvo esto izmjenjuju mjesta. Kada
bogatstvo doe na mjesto siromatva, ta se promjena veinom
ostvaruje putem promiljenih i oprezno provoenih planova. Za
siromatvo nije potreban plan ili pomo, ono je izravno i
nemilosrdno. Bogatstvo je plaho i stidljivo. Njega je potrebno
"namamiti".

174
 SREA
nije samo u
POSJEDOVANJU,
ve i u
DJELOVANJU.

175
 11.
TAJNA
TRANSMUTACIJE
SEKSUALNE ENERGIJE
Deseti korak prema bogatstvu

Rije "transmutacija" jednostavnim rjenikom znai

"promjena ili pretvaranje jednog elementa ili oblika energije u
drugi".
Seksualna emocija je stanje uma.
Zbog nepoznavanja teme, to stanje uma u pravilu se povezuje
s tjelesnim, a zahvaljujui neprimjerenim utjecajima kojima je
veina ljudi bila podvrgnuta tijekom stjecanja spoznaja o seksu,
sutinski tjelesni pojmovi urodili su mnogim predrasudama.
Seksualna emocija sa sobom nosi tri stvaralaka potencijala.
Oni su:

1. nastavak vrste.
2. o d r a v a n j e zdravlja (kao terapeutsko sredstvo je
nenadmaiva).
3. preobrazba iz osrednjosti u genijalnost putem
transmutacije.
Transmutaciju seksualne energije vrlo je lako i jednostavno

176
objasniti. To znai preusmjeravanje uma s misli o tjelesnom
izraavanju na misli neke druge prirode.
Seksualna je udnja najsnanija od svih ljudskih udnji.
ovjek kojega pokree ta udnja, razvija bujnu matu, hrabrost,
mo volje, ustrajnost te stvaralaku sposobnost koja mu inae
ne bi bila poznata. udnja za seksualnim odnosom toliko je
snana da ljudi spremno riskiraju ivot i ugled ne bi li je
zadovoljili. Zauzdana i preusmjerena, ta motivacijska sila
zadrava sve svoje znaajke bujne mate, hrabrosti i ostaloga,
koje je mogue kao stvaralaku silu iskoristiti na podruju
knjievnosti, slikarstva i l i bilo kojeg drugog podruja,
ukljuujui, dakako i stjecanje bogatstva.
Transmutacija seksualne energije zahtijeva i primjenu moi
volje, no budite uvjereni da je nagrada vrijedna uloenoga
truda. udnja za seksualnim izraavanjem uroena je i
prirodna. Tu udnju nije mogue, niti bije se smjelo potiskivati
ili guiti. No, potrebno joj je dati oduka u obliku izraavanja
koje oplemenjuje ovjekovo tijelo, um i duh. Ukoliko joj putem
transmutacije ne omoguite takav oblik oduka, ona e ga
potraiti u iskljuivo tjelesnim kanalima.
Rijeku je mogue pregraditi branom i vodu zaustaviti na
neko vrijeme, no ona e na posljetku pronai otvor. Isto vrijedi
i za seksualnu emociju. Neko ju je vrijeme mogue potiskivati i
guiti, no ona po svojoj prirodi neprestano trai naine
izraavanja. Ne transmutirate li je u stvaralaki oblik, pronai
e mnogo manje vrijedan nain izraavanja.

Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode

Uistinu je sretan onaj tko je otkrio kako seksualnoj energiji

dati oduka putem nekog oblika stvaralakog nastojanja.
Znanstvena su istraivanja otkrila sljedee vane injenice:

177
 1. L j u d i k o j i su p o s t i g l i mnogo, posjeduju v i s o k o
razvijenu seksualnu prirodu. To su ljudi koji su ovladali
umijeem transmutacije seksualne energije.

2. Ljude koji su stekli veliko bogatstvo i ostvarili velika

postignua na podruju knjievnosti, umjetnosti,
industrije, arhitekture te ostalih zanimanja, pokretao je
utjecaj ene.

Navedeno istraivanje temelji se na prouavanju biografija i

ivotnih pria unatrag vie od dvije tisue godina. Svi dokazi
vezani za ivote mukaraca i ena koji su ostvarili velika
postignua, nedvojbeno upuuju na injenicu da su ujedno
posjedovali i visoko razvijenu seksualnu prirodu.
Seksualna emocija je "neodoljiva sila" kojoj se nije mogue
oduprijeti neime poput "nepokretnog tijela". Pokretan tom
emocijom, ovjek prima dar velike moi djelovanja. Spoznajte
tu istinu i uvidjet ete vanost tvrdnje da transmutacija
seksualne energije u sebi nosi tajnu stvaralake sposobnosti.
Unitite spolne lijezde ovjeka i l i ivotinje i odstranili ste
najvaniji izvor pokretakog poticaja. Da biste se u to uvjerili,
promatrajte bilo koju kastriranu ivotinju. B i k nakon takvoga
zahvata postaje krotak poput krave. Odstranjivanjem spolnih
lijezda mukarcu ili mujaku bilo koje ivotinje oduzima se
sva borbenost. Istim zahvatom na enama ili enkama ivotinja
postie se isti uinak.

Deset stimulansa uma

Ljudski um odgovara na stimulanse pomou kojih ga je

mogue "ugoditi" za vee brzine vibracije poznate kao
entuzijazam, kreativna mata, snana udnja i slino.
Stimulansi na koje um najspremnije odgovara su:

178
 1. udnja za seksualnim izraavanjem.
2. ljubav.
3. g o r u a u d n j a za slavom, m o i i l i financijskim
dobitkom, odnosno novcem.
4. glazba.
5. prijateljstvo osoba istog ili suprotnog spola.
6. struna skupina utemeljena na suglasju dvoje ili vie
ljudi koji se udruuju radi duhovnog i l i svjetovnog
napretka.
7. zajednika patnja kakvu, primjerice, doivljavaju
zatvorenici.
8. autosugestija.
9. strah.
10. narkotici i alkohol.

udnja za seksualnim izraavanjem nalazi se na vrhu popisa

stimulansa koji najdjelotvornije pokreu um, ali i kotaie
fizikog djelovanja. Osam tih stimulansa prirodno je i
konstruktivno. Dva su destruktivna. Popis sam izloio s ciljem
da vam omoguim prouiti glavne izvore stimulacije uma. Tako
ete otkriti da je seksualna emocija daleko najsnaniji i
najmoniji stimulans uma.
"Neki je mudrija izjavio da je genij ovjek koji "ima dugu
kosu, jede udnu hranu, ivi sam i slui kao predmet
ismijavanja". Neto bolja definicija genija kae da je to ovjek
"koji je otkrio nain pojaanja intenziteta misli do toke u kojoj
moe s lakoom komunicirati s izvorima znanja nedostupnim
na razini obine misli."
ovjek koji razmilja, postavit e nekoliko pitanja vezanih
za ovu definiciju genija. Njegovo prvo pitanje glasi: "Kako
ovjek moe komunicirati s izvorima znanja koji nisu dostupni
putem obine misli?"

179
 Sljedee pitanje glasi: "Postoje li poznati izvori znanja koji
su dostupni samo genijima, a ako postoje, koji su i kako se do
njih moe doprijeti?"
Predoit u vam dokaze pomou kojih ete se sami uvjeriti
izvodei pokuse, a time ete odgovoriti na oba pitanja.

"Genij" se razvija putem estog osjetila

Postojanje estog osjetila dovoljno je dokazano. esto

osjetilo je kreativna mata. Sposobnost kreativne mate jest
sposobnost koju veina ljudi ne upotrijebi tijekom cijelog
ivota, a ako je i upotrijebi, to se dogaa sasvim sluajno. Vrlo
malo ljudi koristi kreativnu matu s namjerom i
predumiljajem. Ljudi koji je upotrebljavaju hotimice i s
razumijevanjem njezinih funkcija, jesu geniji.
Sposobnost kreativne mate izravna je veza konanog uma
ovjeka i Beskonane Inteligencije. Sva takozvana otkria
vezana za podruje religije te sva otkria temeljnih i l i novih
naela na podruju izuma proizlaze iz sposobnosti kreativne
mate.

Odakle dolaze "predosjeaji"

Kada se u ovjekovu umu pojavi zamisao ili predodba u

obliku koji popularno nazivamo "predosjeajem", ona proizlazi
iz jednog ili vie sljedeih izvora:

1. Beskonana inteligencija.

2. Podsvjesni um u kojemu je pohranjen svaki osjetilni

utisak i svaki misaoni poticaj koji je ikada stigao do
mozga putem jednoga od pet osjetila.

180
 3. Um osobe k o j a je putem svjesne m i s l i u p r a v o
oslobodila tu predodbu ili zamisao.

4. Podsvijest neke druge osobe.

Drugi izvori "nadahnutih" zamisli ili "predosjeaja" nisu

poznati.
Kada je mozak potaknut na djelovanje jednim od deset
stimulansa, osoba se uzdie visoko iznad obine misli te je
sposobna sagledati razmjere, doseg i kakvou misli to joj na
nioj razini ne polazi za rukom jer je zaokupljena rjeavanjem
svakodnevnih poslovnih profesionalnih potekoa.
Kada se pomou bilo kojeg oblika stimulacije uma uzdigne
na tu viu razinu misli, ovjek je u poloaju koji se moe
usporediti sa zrakoplovom koji leti na visini s koje je mogue
vidjeti dalje od crte horizonta koja mu ograniava vidik dok je
na tlu. Osim toga, na toj vioj razini misli ovjeka ne ometaju
niti ne sputavaju stimulansi koji mu suuju i ograniavaju vidik
dok se bori s potekoama zadovoljavanja triju osnovnih
potreba: potrebe za hranom, odjeom i sklonitem. Tada se
nalazi u misaonom svijetu iz kojega su uobiajene,
kruhoborake misli jednako djelotvorno uklonjene, kao to let
zrakoplovom uklanja vidu prepreke kao to su planine i doline.
U tom povienom stanju svijesti kreativna sposobnost uma
dobiva slobodu djelovanja. Put za djelovanje estog osjetila je
prohodan. Um tako postaje otvoren za zamisli koje ne bi primio
ni u kojim drugim okolnostima. "esto osjetilo" jest znaajka
koja ini razliku izmeu genija i obinog ovjeka.

Razvijanje kreativne sposobnosti

to ovjek vie koristi svoju kreativnu sposobnost te

zahtijeva od nje misaone poticaje, ona postaje pozornija i

181
otvorenija za imbenike izvan njegove podsvijesti. Tu je
sposobnost mogue njegovati i razvijati iskljuivo uporabom.
Ono to poznajemo kao "svijest", djeluje zahvaljujui
funkciji estog osjetila.
Veliki slikari, pisci, glazbenici i pjesnici postali su veliki
zato to su stekli naviku oslanjanja na "tihi unutranji glas" koji
im se obraa putem sposobnosti kreativne mate. Ljudi koji
posjeduju "bujnu" matu dobro znaju da im najbolje zamisli
dolaze u obliku takozvanih "predosjeaja".
Jedan veliki govornik iskazuje svoje vrhunsko umijee tek
kada zatvori oi i potpuno se osloni na sposobnost kreativne
mate. Kada su ga upitali zato zatvara oi trenutak prije
vrhunca svojega govora, odgovorio je: "inim to zato to tada
izgovaram zamisli koje mi dolaze iznutra".
Jedan od najuspjenijih i najpoznatijih amerikih financijaa
razvio je naviku zatvoriti oi dvije do tri minute prije donoenja
neke odluke. Kada su ga upitali zato to ini, odgovorio je:
"Zatvorenih oiju sposoban sam crpiti iz izvora svoje vie
inteligencije".

Kako je izumitelj dolazio do zamisli

Pokojni dr. Elmer R. Gates iz Chevy Chasea u Marylandu

usavrio je putem postupka razvijanja i primjene kreativne
sposobnosti vie od dvije stotine korisnih izuma od kojih je
veina vrlo korisna. Njegova e metoda biti vrlo zanimljiva i
vana onome tko eli postii razinu genijalnosti koju je dr.
Gates nedvojbeno posjedovao. Iako nije osobito poznat u
svijetu, dr. Gates bio je uistinu veliki znanstvenik.
U svojem je laboratoriju imao i prostoriju koju je nazivao
"soba za osobnu komunikaciju". Ta je prostorija bila zvuno
izolirana i bilo ju je mogue potpuno zamraiti. U njoj se
nalazio maleni stol na kojemu je dr. Gates drao blok za

182
pisanje. Na zidu ispred stola nalazio se elektrini prekida
kojim se palila i gasila rasvjeta. Kada bi dr. Gates poelio crpiti
sile svoje kreativne mate, uao bi u tu prostoriju, sjeo za stol,
ugasio svjetlo i usredotoio se na poznate elemente izuma na
kojemu je radio te bi ostao u tom poloaju sve dok mu um nisu
poele dolaziti zamisli vezane za nepoznate elemente izuma.
Jednom su zgodom zamisli dolazile tako brzo da je bio
prisiljen pisati gotovo tri sata. Kada su misli prestale pristizati i
kada je pregledao svoje biljeke, otkrio je da sadre podroban
opis naela koja se nisu mogla usporediti ni sa ime to je
svijetu znanosti poznato. Povrh toga, u tim je biljekama bilo je
jasno izloeno i rjeenje njegova problema.
Dr. Gates za ivot je zaraivao "raajui zamisli" za
pojedince i korporacije. Neke od najveih korporacija u
Americi plaale su mu goleme iznose za samo sat vremena
provedenog u "raanju zamisli".
Razumno promiljanje esto dovodi na pogrean put jer ga u
velikoj mjeri vodi ovjekovo iskustvo. Znanje koje ovjek
stjee iskustvom nije uvijek tono. Zamisli primljene pomou
kreativne sposobnosti mnogo su pouzdanije jer proizlaze iz
izvora pouzdanijih od bilo kojeg izvora dostupnog razumu.

Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama

Najvea razlika izmeu genija i obinog, luckastog

izumitelja, lei u injenici da genij radi uz pomo svoje
sposobnosti kreativnog matanja, dok "luckasti" izumitelj ne
poznaje tu sposobnost. Znanstvenik-izumitelj koristi se i
sintetikom i kreativnom matom.
Znanstvenik-izumitelj, primjerice, rad na izumu zapoinje
tako to sintetikom sposobnou (sposobnou razmiljanja)
organizira i kombinira poznate zamisli ili naela steena putem
iskustva. Ustanovi li da to znanje nije dovoljno za dovrenje

183
izuma, posee za izvorima znanja koji su mu dostupni putem
njegove kreativne sposobnosti. Sama metoda tog postupka
razlikuje se od pojedinca do pojedinca, no osnovni je postupak
sljedei:

1. Znanstvenik prvo stimulira svoj um kako bi poeo

funkcionirati na vioj razini koristei se jednim ili vie od
deset prethodno navedenih stimulansa ili stimulansom po
vlastitom izboru.

2. Zatim se usredotoi na poznate imbenike (dovreni

dio) svojega izuma i u svojem umu stvara savrenu sliku
nepoznatih imbenika (nedovreni dio) toga izuma. Tu
predodbu odrava u svojem umu sve dok ju ne preuzme
podsvijest, a tada se opusti oistivi svoj um od svih misli
i eka da odgovor "bljesne" u njegovu umu.

Rezultati su katkad i trenutni i jasno odreeni. Katkad su,

meutim, ovisno o stupnju razvijenosti estog osjetila ili
kreativne sposobnosti, i negativni.
Gospodin Edison sintetskom sposobnou svoje mate
iskuao je vie od 10 000 razliitih kombinacija prije no to je
"ukljuio" svoju kreativnu sposobnost i dobio odgovor koji mu
je omoguio usavriti izum rasvjete. Njegovo je iskustvo bilo
slino i s izumom gramofona.
Mnogo je pouzdanih dokaza za postojanje sposobnosti
kreativne mate. Te ete dokaze pronai pomnom analizom
ljudi koji su postali voe na svojim podrujima djelovanja iako
za sobom nisu imali osobitu izobrazbu. Lincoln je bio oit
primjer velikog voe koji je postao velik zahvaljujui otkriu i
primjeni kreativne sposobnosti. Tu je sposobnost otkrio i poeo
primjenjivati zbog pobuenosti ljubavlju koju je doivio kada
je upoznao Anne Rutledge, to je iznimno vana tvrdnja vezana
za prouavanje izvora genijalnosti.

184
Pokretaka sila seksa

Stranice povijesti prepune su pria o velikim voama ija

postignua vuku korijene izravno iz utjecaja ene koja je putem
stimulacije seksualnom udnjom pobuivala kreativne
sposobnosti njihovih umova. Jedan od njih bio je Napoleon
Bonaparte. Nadahnut svojom prvom suprugom Josephine, bio
je nepokolebljiv i nepobjediv. Kada mu je "zdrav razum",
odnosno njegova sposobnost razmiljanja naloila da Josephine
ukloni sa svojeg puta, zapoelo je njegovo slabljenje. Poraz i
Sveta Helena nisu bili daleko.
Kada bi to doputao dobar ukus, mogli bismo spomenuti i
mnoge druge poznate Amerikance koji su se pod utjecajem
svojih supruga uspeli do velikih visina i ostvarili velika
postignua, da bi propali nakon to su im novac i mo udarili u
glavu pa su ostavili svoje supruge radi drugih ena. Napoleon
nije bio jedini koji je otkrio da je seksualni utjecaj iz pravog
izvora moniji od bilo koje tvorevine razuma.
Ljudski um odgovara na stimulaciju!
Meu najveim i najsnanijim od stimulansa jest seksualni
nagon. Zauzdana i podvrgnuta transmutaciji, ta pokretaka sila
sposobna je uzdii ovjeka na viu misaonu razinu na kojoj je
sposoban ovladati izvorima zabrinutosti i gnjavae nie razine.
Da bih vam osvjeio pamenje vezano za injenice iznesene
u biografijama odreenih ljudi, navest u imena nekolicine koji
su ostvarili izuzetna postignua i ija je visoko seksualna
priroda bila poznata. Njihov je genij mo nedvojbeno pronaao
u transmutaciji seksualne energije:

GEORGE WASHINGTON THOMAS JEFFERSON

NAPOLEON BONAPARTE ELBERT HUBBARD

WILLIAM SHAKESPEARE ELBERT H. GARY

A B R A H A M LINCOLN WOODROW WILSON

185
 RALPH WALDO EMERSON JOHN H. PATTERSON

ROBERT BURNS ANDREW JACKSON

ENRICO CARUSO

Vae poznavanje biografija poznatih ljudi omoguit e vam

nastaviti ovaj popis. Pronaite, ako moete, u povijesti
civilizacije jednog jedinog ovjeka koji je ostvario izniman
uspjeh na bilo kojem podruju, a kojega nije pokretala visoko
razvijena seksualna priroda.
Ukoliko se ne elite oslanjati na biografije ljudi koji vie
nisu ivi, razmislite o uspjenim ljudima koje poznajete i
pokuajte meu njima pronai ovjeka slabe seksualne energije.
Seksualna je energija stvaralaka energija svih genija.
Nikada jo nije bilo, niti e biti velikog voe, graditelja ili
umjetnika kojemu nedostaje pokretaka sila seksa.
Nedvojbeno je da nitko iz ovih tvrdnji nee zakljuiti da su
geniji svi ljudi koji posjeduju veliku seksualnu energiju. ovjek
dosee status genija samo kada i ako pobudi svoj um da bude
sposoban crpiti svoju kreativnu sposobnost. Najdjelotvorniji
stimulans za pobuivanje uma jest seksualna energija. No,
posjedovanje te energije nije dovoljno da bi ovjek postao
genij. Tu je energiju potrebno podvrgnuti transmutaciji iz
udnje za tjelesnim kontaktom u neki drugi oblik udnje i
djelovanja i tek tada se ovjek moe uzdii na razinu genija.
No, veina ljudi se, zbog nerazumijevanja i zlouporabe
snane seksualne udnje, srozava na razinu koja je nia i od
ivotinjske.

Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije etrdesete godine

Analizirajui vie od 25.000 ljudi, otkrio sam da se veliki

uspjeh malokad postie prije etrdesete godine, a pravi se
tempo u pravilu uspostavlja tek poprilino nakon pedesete. Ta

186
me je injenica toliko zapanjila da sam se udubio u prouavanje
njezinih uzroka.
Tim prouavanjem otkrio sam da je glavni razlog tome to
veina ljudi postie uspjeh tek nakon etrdesete godine upravo
njihovo rasipanje energije na tjelesno izraavanje seksualne
emocije. Veina ljudi nikada ne uvidi da seksualni nagon nudi i
druge mogunosti koje po vanosti daleko nadilaze puko
tjelesno izraavanje. Veina onih koji dolaze do tog otkria,
stjeu tu spoznaju tek oko etrdeset i pete ili pedesete godine,
nakon to su potroili mnoge godine tijekom kojih je njihova
seksualna energija bila na vrhuncu. Nakon toga obino slijedi
vrijedno postignue.
ivoti mnogih ljudi do etrdesete, a katkad i mnogo nakon
toga, odraavaju neprestano rasipanje energije koju su mogli
mnogo bolje iskoristiti. Svoje profinjene i snane emocije
neobuzdano su bacali u vjetar.
udnja za seksualnim izraavanjem daleko je najsnanija i
najdublja ljudska emocija te zbog toga zauzdana, podvrgnuta
transmutaciji i izraena kroz neko drugo djelovanje, uzdie
ovjeka prema velikim postignuima.

Najjai od svih stimulansa uma

Povijesti ne nedostaje primjera ljudi koji su dosegli razinu

genija zahvaljujui uporabi umjetnih stimulansa uma u obliku
alkohola i narkotika. Edgar Allan Poe napisao je "Gavrana" pod
utjecajem alkohola, "sanjajui snove koje se smrtnik jo nije
usudio sanjati". James Whitcomb Riley ostvario je svoja
najbolja djela pod utjecajem alkohola. Moda je tako i opazio
"isprepletenost sna i jave, mlin ponad rijeke, i maglicu nad
potokom". Robert Burns najbolje je pisao u opijenom stanju.
"Za dobra stara vremena, prijatelju, popit emo jo au
dobrote, za dobra stara vremena."

187
 No, ne zaboravite da su se mnogi takvi ljudi na kraju unitili.
Priroda je pripravila svoje napitke kojima ljudi bez opasnosti
mogu pobuivati svoje umove te ih podesiti za fine i dragocjene
misli koje dolaze - tko zna odakle! Za te prirodne stimulanse
jo nije pronaena zadovoljavajua zamjena.
Psiholozi dobro znaju da su seksualni nagon i duhovni poriv
vrlo tijesno povezani - to objanjava neobino ponaanje ljudi
koji sudjeluju u orgijama poznatim kao vjerska "buenja",
uobiajenim meu primitivnim vrstama.
Svijetom vladaju ljudske emocije na kojima poiva i sudbina
ovjeanstva. Ljudi u svojim postupcima nisu toliko vodeni
razumom, koliko osjeajima. Kreativna sposobnost uma
pobuuje se iskljuivo emocijama, a nipoto zdravim razumom.
Najmonija od svih ovjekovih emocija jest seksualna emocija.
Naveo sam i neke druge stimulanse uma, no nijedan od njih,
kao ni svi zajedno, ne mogu se usporediti s pokretakom moi
seksa.
Stimulans uma jest bilo koji poticaj koji e privremeno ili
trajno poveati misaoni intenzitet. Deset navedenih stimulansa
uma poticaji su kojima ljudi najee pribjegavaju. Pomou tih
izvora ovjek moe doi u dodir s Beskonanom Inteligencijom
i l i , po volji, ui u spremite vlastite podsvijesti ili podsvijesti
neke druge osobe, a to je postupak koji moe izvesti samo
genij.
Spremite osobnog magnetizma

Predava koji je osposobio i pouavao vie od 30.000

prodavaa, doao je do zapanjujueg otkria da su ljudi visoke
seksualne energije najbolji prodavai. Objanjenje lei u
injenici da imbenik osobnosti poznat kao "osobni
magnetizam" nije ni vie ni manje nego seksualna energija.
Ljudi visoke seksualne energije uvijek su vrlo magnetini.
Razvijanjem i razumijevanjem, tu je ivotnu silu mogue crpiti
i dobro iskoristiti u meuljudskim odnosima. Drugima ete tu
energiju prenijeti putem sljedeih posrednika:

188
 1. Stisak ruke. Stisak ruke u trenutku otkriva magnetizam
il i njegov nedostatak.
2. Boja glasa. M a g n e t i z a m , i l i seksualna energija,
imbenik je koji moe obojiti glas i uiniti ga
melodioznim i ugodnim.
3. Dranje i pokreti. Ljudi visoke seksualne energije
kreu se ustro, skladno i spretno.
4. Vibracije misli. Ljudi visoke seksualne energije svoje
misli proimaju seksualnom emocijom, ili su to sposobni
uiniti po volji te na taj nain utjeu na ljude oko sebe.
5. Dotjerivanje. Ljudi visoke seksualne energije veinom
vrlo pomno brinu za svoj izgled. U pravilu biraju odjeu
onog stila koji odgovara njihovoj osobnosti, grai, tenu i
tako dalje.

Pri zapoljavanju prodavaa, sposoban ef prodaje kod

kandidata prvo trai osobni magnetizam. Ljudi kojima
nedostaje seksualne energije, ne mogu razviti entuzijazam niti
ga pobuditi u drugima, a entuzijazam je jedna od najvanijih
vrlina prodavaa, bez obzira na to to prodaje.
Javni govornici, propovjednici, odvjetnici i prodavai
kojima nedostaje seksualne energije "mlaki" su kada je
posrijedi sposobnost utjecanja na druge. Pridruite tome
injenicu da je na mnoge ljude mogue utjecati jedino putem
njihovih emocija i uvidjet ete vanost seksualne energije kao
dijela priroene sposobnosti prodavaa. Vrhunski, prodavai
postiu vrhunske uspjehe u prodaji zbog toga to, svjesno il i
nesvjesno, preobraavaju svoju seksualnu energiju u
entuzijazam za prodaju! U ovoj ete tvrdnji pronai vrlo
praktinu sugestiju koja otkriva istinsko znaenje transmutacije
seksualne energije. Prodava koji zna odvratiti um od misli o
seksu i usmjeriti ga prema prodaji s onoliko entuzijazma i
odlunosti koliko bi primijenio i na ostvarenje njihove prvotne
svrhe, ovladao je umijeem transmutacije seksualne energije,

189
bez obzira je li toga svjestan ili nije. Veina prodavaa, koji
preobraavaju svoju seksualnu energiju ine to potpuno
nesvjesno ili potpuno nesvjesni naina na koji to ine.
Transmutacija seksualne energije zahtijeva vie moi volje
no to je prosjean ovjek spreman upotrijebiti u tu svrhu. Oni
kojima je teko primijeniti dovoljno moi volje, mogli bi tu
sposobnost razviti postupno. Iako je mo volje prijeko
potrebna, nagrada za uloeni trud i vie je nego vrijedna toga.

Pogrena vjerovanja o tetnosti seksa za ovjekovu

osobnost

ini se da je veina ljudi po pitanju seksa neoprostivo

neuka. Neupueni i izopaeni umovi posve su pogreno
shvatili, izopaili i obezvrijedili seksualni nagon.
Mukarce i ene blagoslovljene - da, blagoslovljene -
izrazito seksualnom prirodom veinom se smatra ljudima kojih
se treba uvati. Umjesto da ih se smatra blagoslovljenima,
smatra ih se prokletima.
Milijuni ljudi, ak i u dananje doba prosvjeenosti, pate od
kompleksa manje vrijednosti koji su razvili zbog vjerovanja da
je izraena seksualna priroda njihovo prokletstvo. Tvrdnje o
vrijednostima seksualne energije ne bi trebalo shvatiti kao
opravdanje za razuzdanost. Seksualna je emocija vrlina samo
ako se koristi inteligentno i promiljeno. Mogue ju je i
zlorabiti, to se esto dogaa, do te mjere da srozava umjesto da
oplemenjuje i tijelo i um.
Prilino mi se vanim inilo otkrie da je gotovo svaki veliki
voa kojega sam imao mogunost prouavati, bio ovjek ija su
postignua u velikoj mjeri bila nadahnuta nekom enom. U
mnogim je sluajevima posrijedi bila skromna, samozatajna
supruga o kojoj je javnost ula malo i l i nita. U drugim je
sluajevima izvor nadahnua bila "druga ena".

190
 Svaki inteligentan ovjek zna da je pretjerana stimulacija
alkoholnim piima ili narkoticima destruktivan oblik
neumjerenosti. Meutim, mnogi ne znaju da pretjerivanje sa
seksualnim izraavanjem moe postati jednako tetno i razorno
za kreativnu sposobnost kao i narkotici i alkohol.
"Seksualni manijak" u osnovi se nimalo ne razlikuje od
manijakalnog ovisnika o drogama! Obojica su izgubili nadzor
nad svojim razumom i voljom. Mnogi sluajevi hipohondrije
(umiljene bolesti) proizlaze iz navika razvijenih zbog
nepoznavanja istinske funkcije seksa.
Lako je opaziti da nepoznavanje transmutacije seksualne
energije okrutno kanjava neupuenoga i uskrauje mu velike
dobrobiti.
Sveope nepoznavanje podruja seksa temelji se na injenici
da je ta tema bila obavijena tajanstvenou i muklom tiinom.
Urota tajanstvenosti i tiine jednako je utjecala na umove
mladih ljudi kao i prohibicija. Posljedica je bila pojaana
radoznalost te elja da se taj "zabranjeni" svijet bolje upozna; a
na sramotu zakonodavaca i veine lijenika - koji su svojom
strunou najosposobljeniji uputiti mlade u to pitanje -
informacije nisu bile lako dostupne.

Plodne godine nakon etrdesete

Malo je onih koji na bilo kojem podruju zaponu s visoko

kreativnim nastojanjima prije etrdesete godine. Prosjean
ovjek razdoblje svoje najvee sposobnosti stvaranja dosee
izmeu etrdesete i ezdesete godine. Ove se tvrdnje temelje na
prouavanju i pomnom promatranju tisua mukaraca i ena i
trebale bi ohrabriti sve one mlae od etrdeset godina koji jo
nisu ostvarili uspjeh te sve one koji se plae starenja i
pribliavanja brojki etrdeset. Godine izmeu etrdesete i
pedesete u pravilu su najplodnije godine. Ljudi se toj dobi ne bi

191
trebali pribliavati drhtei od straha, ve s nadom i nestrpljivim
iekivanjem.
Ako su vam potrebni dokazi da veina ljudi svoja najbolja
postignua ne ostvaruje prije etrdesete godine, prouavajte
ivotne prie najuspjenijih ljudi Amerike i pronai ete ih.
Henry Ford zapoeo je ostvarivati velika postignua tek nakon
etrdesete godine. Andrew Carnegie daleko je premaio
etrdesetu kada je poeo ubirati plodove svojeg truda. James J.
Hill u etrdesetoj je godini j o uvijek bio telegrafist. Njegova
izvanredna postignua dogodila su se tek nakon etrdesete
godine. Biografije amerikih tvorniara i financijaa prepune su
dokaza da je razdoblje izmeu etrdesete i ezdesete godine
ovjekovo najplodnije razdoblje.
Izmeu tridesete i etrdesete godine ovjek zapoinje
svladavati (ako ikada i svlada) umijee transmutacije seksualne
energije. To je otkrie u pravilu sluajno, a ovjek koji do njega
dolazi, vrlo je esto nesvjestan svojega otkria. Moda e
primijetiti da se njegova mo postizanja rezultata poveala
izmeu trideset pete i etrdesete godine, no u veini sluajeva
nije mu poznat uzrok te promjene; nije mu poznato da priroda
izmeu tridesete i etrdesete godine poinje usklaivati
ovjekove emocije ljubavi i seksa kako bi ih mogao iskoristiti i
primijeniti kao poticaje za djelovanje.

Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije

Seksualni nagon sam je po sebi prilino snaan pokreta

djelovanja, no njegove su sile nalik ciklonu - esto su
neobuzdane. Kada se emocija ljubavi poinje mijeati s
emocijom seksa, posljedica je usredotoenost na svrhu,
smirenost, ispravno prosuivanje i ravnotea. Postoji li ovjek
stariji od etrdeset godina koji je nesposoban analizirati
navedene tvrdnje i potkrijepiti ih vlastitim iskustvom?

192
 Pokretan udnjom da zadovolji enu, utemeljenom
iskljuivo na seksualnoj emociji, ovjek moe biti sposoban za
velika postignua, no, njegovo djelovanje moe biti
neorganizirano, pogreno usmjereno i krajnje destruktivno.
Pokretan svojom udnjom da zadovolji enu i motiviran
iskljuivo seksom, ovjek moe krasti, varati pa ak i poiniti
ubojstvo. No, ako je seksualnoj emociji pridruena emocija
ljubavi, isti taj ovjek postupat e mnogo razboritije i
uravnoteenije.
Ljubav, zaljubljenost i seks su emocije koje imaju mo
uzdignuti ovjeka do vrhunskih postignua. Ljubav je emocija
koja slui poput sigurnosnog ventila te osigurava ravnoteu,
smirenost i konstruktivna nastojanja. Te tri emocije zajedno
ovjeka mogu uzdii na razinu genija.
Emocije su stanja uma. Priroda je ovjeku podarila "kemiju
uma" koja djeluje na nain slian naelima kemije tvari.
Poznato je da je uz pomo kemije tvari, mijeanjem odreenih
elemenata koji sami po sebi u pravim omjerima nisu tetni,
kemiar sposoban nainiti smrtonosan otrov. Jednako je tako
mogue kombinirati i emocije te od njih stvoriti smrtonosan
otrov. Pomijeane emocije seksa i ljubomore ovjeka mogu
pretvoriti u bezumnu zvijer.
Prisutnost jedne i l i vie destruktivnih emocija u ovjekovu
umu dovodi do stvaranja otrova koji moe unititi osjeaj za
pravednost i potenje.
Put prema genijalnosti vodi kroz razvoj, nadzor te primjenu
seksa, ljubavi i zaljubljenosti. Ukratko, taj se put moe opisati
na sljedei nain:
Potiite prisutnost tih emocija u svojem umu te iz njega
uklanjajte sve destruktivne emocije. Um je bie navike. On se
razvija na temelju dominantnih misli kojima ga hranite.
Primjenjujui mo volje, ovjek moe iskorijeniti bilo koju
emociju te poticati raanje neke druge emocije. Nije teko
upravljati umom putem moi volje. Upravljanje umom proizlazi

193
iz ustrajnosti i navike. Tajna upravljanja umom jest u
razumijevanju procesa transmutacije. Svaku negativnu emociju
koja se pojavi u umu mogue je jednostavnim postupkom
promjene misli preobraziti u pozitivnu i l i konstruktivnu
emociju.
Svjesno nastojanje jedini je put prema genijalnosti! ovjek
moe dosegnuti velike vrhunce financijskog i l i poslovnog
postignua iskljuivo pomou pokretake sile seksualne
energije, no povijest je prepuna dokaza da ga ona moe, to se
esto i dogaa, opteretiti nekim znaajkama osobnosti koje mu
onemoguavaju zadrati ili uivati steeno bogatstvo. Ova
tvrdnja zahtijeva prouavanje, promiljanje i meditaciju jer je u
njoj sadrana istina, odnosno spoznaja koja moe biti od
pomoi enama jednako kao i mukarcima. Nepoznavanje te
istine tisue je ljudi stajalo njihovog prava na sreu, ak i
unato tome to su posjedovali bogatstvo.

Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti

Sjeanja na ljubav nikad ne blijede. Ona ostaju s nama, vode

nas i utjeu na nas i dugo nakon to je izvor stimulacije presuio.
To nije nita novo. Svaki ovjek koji je osjetio iskrenu ljubav
zna da ona ostavlja trajne tragove na ljudskom srcu. Utjecaj
ljubavi traje jer je ljubav po svojoj prirodi duhovna. Nema nade
za ovjeka koji ljubavlju ne moe biti nadahnut za osvajanje
vrhunaca - on je mrtav, iako se moda doima ivim.
Vratite se s vremena na vrijeme u svoju prolost i okupajte
svoj um u prelijepim sjeanjima na prolu ljubav. Tako ete
ublaiti utjecaje briga i potekoa s kojima se suoavate. Ta
sjeanja pruit e vam odmak od neugodne ivotne stvarnosti, a
moda e - tko zna - tijekom tih trenutaka privremenog
povlaenja u svijet mate, va um iznjedriti zamisli i l i planove
koji e promijeniti cjelokupnu financijsku i l i duhovnu strukturu
vaega ivota.

194
 Smatrate li se nesretnima jer ste voljeli i izgubili ljubav,
odbacite tu misao. Onaj koji iskreno voli, nikada ne moe
izgubiti sve. Ljubav je hirovita i nepredvidljiva. Dolazi kada joj
se prohtije i odlazi bez upozorenja. Prihvatite je i uivajte u njoj
dok je s vama i ne brinite o njezinu nestanku. Brigom je neete
vratiti.
Odbacite i misao da se ljubav pojavljuje samo jednom.
Ljubav moe doi i proi nebrojeno mnogo puta, no svako e
ljubavno iskustvo na ovjeka utjecati drugaije. Moe se
dogoditi, a veinom se i dogaa, jedno ljubavno iskustvo koje
na srce ostavlja dublji utisak od ostalih, no, sva su ljubavna
iskustva blagotvorna, osim za ljude koji nakon prestanka
ljubavi postaju ogoreni i cinini.
Ljubav ne bi trebala pobuivati razoaranje. Kada bi ljudi
uvidjeli razliku izmeu emocija ljubavi i seksa, razoaranju ne
bi bilo mjesta. Osnovna razlika jest u injenici da je ljubav
duhovne, a seks bioloke prirode. Nijedno iskustvo, koje
ljudsko srce pokree duhovnom silom, ne moe biti tetno,
osim ako posrijedi nisu neznanje i l i ljubomora.
Ljubav je nedvojbeno najuzvienije ivotno iskustvo.
Ljubav ovjeka dovodi u vezu s Beskonanom Inteligencijom.
Pomijeana s romantikom i seksom, ljubav moe ovjeka
odvesti prilino visoko na ljestvici kreativnih nastojanja.
Emocije ljubavi, seksa i zaljubljenosti stranice su vjenog
trokuta genijalnosti.
Ljubav je emocija s mnogo lica, nijansi i boja. No, najdublja
i najsnanija ljubav jest ona koju doivljavamo kada se emocije
ljubavi i seksa pomijeaju. Brakovi koji nisu blagoslovljeni
darom neunitive ljubavi i u odgovarajuem omjeru
uravnoteeni seksom, ne mogu biti sretni brakovi - i malokad
potraju. Ljubav sama po sebi nee donijeti branu sreu,
jednako kao ni seks sam po sebi. K a d se te dvije prelijepe
emocije pomijeaju, brak moe izazvati najduhovnije stanje
uma koje ovjek moe upoznati.

195
 Kada se emocija zaljubljenosti pridrui emocijama ljubavi i
seksa, prepreke izmeu konanog uma ovjeka i Beskonane
Inteligencije su uklonjene. Tada se raa genij!

Kako vas supruga moe ojaati ili slomiti

Slijedi objanjenje koje, pravilno shvaeno, stvara sklad iz

kaosa koji vlada u prevelikom broju brakova. Nesuglasje koje
se esto izraava u obliku prigovaranja veinom proizlazi iz
nedovoljnog znanja o podruju seksa. Nesklad izmeu
suprunika nije mogu ako se brak temelji na ljubavi,
zaljubljenosti i potpunom razumijevanju emocije i funkcije
seksa.
Sretan je onaj ovjek ija supruga razumije istinski odnos
emocija ljubavi, seksa i zaljubljenosti. Kad je ovjek motiviran
tim svetim trijumviratom, nijedan mu posao nije teak jer ak i
najnii oblik djelovanja poprima prirodu ljubavi.
Stara izreka kae da supruga moe ovjeka ojaati i l i
slomiti, no razlog tomu nije uvijek jasan. "Jaanje" i "slamanje"
posljedice su injenice da supruga razumije emocije ljubavi,
seksa i zaljubljenosti.
Ako ena dopusti suprugu da izgubi zanimanje za nju i
pone se zanimati za druge ene, razlog tome je veinom
njezino nepoznavanje i l i ravnodunost prema seksu, ljubavi i
zaljubljenosti. Ta tvrdnja pretpostavlja, dakako, da je istinska
ljubav nekad postojala u tom odnosu. Te se injenice mogu
jednako primijeniti i na ovjeka koji doputa da supruga izgubi
zanimanje za njega.
Brani se parovi esto prepiru oko mnotva beznaajnih
sitnica. Ako te sitnice pomno analiziraju, istinski uzrok
neslaganja esto se nalazi u ravnodunosti i l i nepoznavanju te
teme.

196
Beskorisnost bogatstva bez ene

ovjekova najvea pokretaka sila jest njegova elja da

zadovolji enu! U pretpovijesno doba, prije svitanja
civilizacije, najbolji je lovac postizao najbolje rezultate upravo
zbog svoje elje da poraste u oima ene. Priroda mukarca po
tom se pitanju nije promijenila. "Lovac" dananjice eni ne
donosi koe divljih ivotinja; svoju udnju za njezinom
naklonou iskazuje lijepom odjeom, automobilima i
bogatstvom. Mukarac danas posjeduje istu onu udnju za
zadovoljavanjem ene koju je posjedovao i prije svitanja
civilizacije. Jedino to se promijenilo jest njegov nain
zadovoljavanja ene. ovjek koji stjee veliko bogatstvo i
dosee vrhunce slave i moi, ini to ponajvie iz elje da ostvari
svoju udnju za zadovoljavanjem ene. Iskljuite enu iz
njegova ivota i veliko e mu bogatstvo biti potpuno
beskorisno. Ta uroena udnja za zadovoljavanjem ene daje
toj eni mo da mukarca ojaa ili slomi.
ena koja razumije mukarevu prirodu i obzirno se odnosi
prema njoj, ne mora se plaiti konkurencije drugih ena.
Mukarci u svojim odnosima s drugim mukarcima mogu biti
"divovi" neukrotive moi volje, no izabrana ih ena vrlo lako
"ukroti".
Veina mukaraca nee priznati da ena koju vole lako
utjee na njih jer po svojoj prirodi ele biti prepoznati kao
snanija vrsta. No, inteligentna ena razumije tu muevnu
znaajku i mudro oko toga ne podie prainu.
Neki mukarci znaju da odabrana ena - supruga, djevojka,
majka i l i sestra - utjee na njih, ali se promiljeno suzdravaju
od pobune protiv tog utjecaja jer su dovoljno inteligentni da bi
znali da nijedan mukarac nije sretan niti potpun bez
konstruktivnog utjecaja prave ene. Mukarac koji ne uvia ovu
vanu istinu, liava sam sebe moi koja je mnogima omoguila
ostvariti vie uspjeha no sve ostale sile zajedno.

197
 12.
PODSVJESNI UM

POSREDNIK
Jedanaesti korak prema bogatstvu

Podsvjesni um rasporeuje i biljei svaku misao koja stigne

do svijesti putem nekoga od pet osjetila i iz koje se misli mogu
vaditi i izvlaiti jednako kao to iz ormaria vadimo neki spis.
Podsvijest prima i pohranjuje osjetilne utiske ili misli bez
obzira na njihovu prirodu. U svoj podsvjesni um moete
hotimice usaditi bilo koji plan, misao ili cilj koji elite ostvariti
na materijalnom planu. Podsvijest najprije ostvaruje
dominantne udnje pomijeane s emocijama i osjeajima poput
vjere.
Razmotrite to imajui na umu upute za prelaenje est
koraka koje ste dobili u poglavlju o udnji te upute iz poglavlja
o stvaranju i izvravanju planova i shvatit ete vanost te misli.
Podsvijest radi danonono. Postupkom koji je ovjeku
nepoznat, podsvjesni um usklauje se sa silama Beskonane
Inteligencije i crpi mo kojom ovjekove udnje pretvara u
stvarnost, koristei se najpraktinijim nainom ostvarenja toga
cilja.
Svojim podsvjesnim umom ne moete upravljati u
potpunosti, no sposobni ste mu predati svaki plan, udnju ili cilj

198
koji elite ostvariti u materijalnom obliku. Proitajte ponovno
upute za koritenje podsvjesnog uma iznesene u poglavlju o
autosugestiji.
Mnogo je dokaza koji e potkrijepiti vjerovanje da je
podsvjesni um posrednik izmeu konanog ovjekovog uma i
Beskonane Inteligencije. Podsvijest je posrednik pomou
kojega ovjek moe po volji crpiti sile Beskonane
Inteligencije. Podsvijest krije tajnu postupka uslijed kojega se
mentalni poticaji preobraavaju i mijenjaju u svoj duhovni
oblik. Podsvijest je medij putem kojega se molitva upuuje
izvoru sposobnom usliati je.

Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje

Mogunosti kreativnog djelovanja podsvijesti goleme su i

nezamislive. Te mogunosti u ovjeku bude strahopotovanje.
Raspravi o podsvjesnom umu nikada se nisam pridruio bez
osjeaja skromnosti i poniznosti, moda zbog injenice da je
cjelokupno ovjekovo znanje o toj temi toliko ogranieno.
Vanost uputa iznesenih u poglavlju o udnji shvatit ete tek
kada postojanje podsvjesnog uma prihvatite kao stvarno i
shvatite njegovu mogunost pretvaranja vaih udnji u njihov
materijalni oblik. Tada ete shvatiti i zbog ega vas neprestano
upozoravam da jasno odredite svoje udnje i pretoite ih u
pismeni oblik. Shvatit ete i nunost ustrajnog slijeenja tih
uputa.
Trinaest naela su stimulansi pomou kojih ovjek stjee
sposobnost doprijeti do svojeg podsvjesnog uma i utjecati na
njega. Ne budite obeshrabreni ako vam to ne poe za rukom ve
pri prvom pokuaju. Upamtite da je podsvjesni um mogue
svjesno usmjeravati iskljuivo putem navike i uz upute iznesene
u poglavlju o vjeri. Jo niste imali dovoljno vremena ovladati
vjerom. Budite strpljivi. Budite ustrajni.

199
 Mnoge tvrdnje iznesene u poglavljima o vjeri i autosugestiji
za dobro vae podsvijesti u ovom u poglavlju ponoviti.
Upamtite da vaa podsvijest funkcionira sama po sebi, bez
obzira na to utjeete li na nju ili ne utjeete. Iz ovoga, dakako,
moete zakljuiti da misli o strahu i siromatvu, te sve ostale
negativne misli, slue kao stimulansi vae podsvijesti ukoliko
ne ovladate njima i svojoj podsvijesti pruite poeljniju hranu.
Podsvijest nee ostati besposlena! Propustite li u svoj
podsvjesni um usaditi udnje, hranit e se mislima koje do
njega dopiru zbog vae nemarnosti. Ve sam objasnio da
misaoni poticaji, negativni i pozitivni, neprestano dopiru do
vae podsvijesti iz izvora spomenutih u poglavlju o
transmutaciji seksualne energije. Za sada je dovoljno da se
sjetite da svakodnevno ivite pod utjecajem svih vrsta misaonih
poticaja koji bez vaeg znanja dopiru do vae podsvijesti. Neki
od tih poticaja su pozitivni, a neki negativni. Va je zadatak
prekinuti dotok negativnih poticaja i utjecati na svoju
podsvijest pozitivnim poticajima udnji.
Kada to postignete, u rukama ete imati klju koji otkljuava
vrata vae podsvijesti. tovie, toliko ete nadzirati ta vrata da
na vau podsvijest vie nee utjecati nijedna nepoeljna misao.
Sve to ovjek stvara, zapoinje u obliku misaonog poticaja.
ovjek ne moe stvoriti ono to nije zaeo u svojem umu.
Misaone je poticaje uz pomo mate mogue sastaviti u
planove. Kontrolirana mata moe biti upotrijebljena za
stvaranje planova ili odreivanje ciljeva koji vode uspjehu na
odabranom podruju.
Svi misaoni poticaji koje elite pretvoriti u njihov
materijalni oblik i koje ste svjesno poloili u svoj podsvjesni
um, moraju proi kroz matu i biti pomijeani s vjerom.
"Mijeanje" vjere s planom ili ciljem koje elite predati svojoj
podsvijesti, moe se obaviti pomou mate.
Iz ovih ete tvrdnji lako zakljuiti da je za koritenje
podsvijesti potrebno uskladiti i primijeniti sva naela.

200
Neka vae pozitivne emocije rade za vas

Podsvjesni je um podloniji utjecajima onih misli koje su

pomijeane s osjeajem ili emocijom, nego onih koje proizlaze
iskljuivo iz razumnog dijela uma. Zapravo, mnogo je dokaza
koji podupiru teoriju da na podsvjesni um mogu utjecati
iskljuivo misli proete osjeajima. Poznato je da emocije ili
osjeaji vladaju veinom ljudi. Ako je istina da podsvijest lake
prima i da bre odgovara na misaone poticaje pomijeane s
emocijama, prijeko je potrebno upoznati se s nekim najvanijim
emocijama. Sedam je najvanijih pozitivnih i negativnih
emocija. Negativne emocije same po sebi prodiru u misaone
poticaje, ime im je ulazak u podsvijest zajamen. Pozitivne je
emocije putem naela autosugestije potrebno pomijeati s
misaonim poticajima koje ovjek eli predati svojoj podsvijesti.
(Upute su iznesene u poglavlju o autosugestiji.)
Te emocije, i l i osjeajni poticaji, mogu se usporediti s
kvascem, jer one su aktivni imbenik koji misaone poticaje
preobraava iz pasivnog u aktivno stanje. Sada je lako
razumjeti zbog ega ovjek mnogo spremnije ostvaruje misaone
poticaje proete emocijama od poticaja koji izviru iz "zdravog
razuma".
Vi se pripremate za utjecanje i nadzor nad "unutranjim
sluateljstvom" vae podsvijesti kako biste mu prenijeli svoju
udnju za novcem koju elite ostvariti na materijalnom planu.
Zbog toga je kljuno razumjeti metodu pristupa tom
"unutranjem sluateljstvu". Morate govoriti njegovim jezikom
jer se u suprotnom nee odazvati na va poziv. "Unutranje
sluateljstvo" najbolje razumije jezik emocije ili osjeaja. Zbog
toga u navesti sedam najvanijih pozitivnih emocija kako biste
se, dajui upute svojoj podsvijesti, mogli usredotoiti na njih te
izbjegavati negativne emocije.

201
 SEDAM NAJVANIJIH POZITIVNIH EMOCIJA
Emocija udnje
Emocija vjere
Emocija ljubavi
Emocija seksa
Emocija entuzijazma
Emocija zaljubljenosti
Emocija nade

Postoje i druge pozitivne emocije, no naveo sam sedam

najmonijih koje se uobiajeno koriste pri kreativnim
nastojanjima. Ovladajte tim emocijama (to je mogue samo
primjenom) i ostale e vam emocije biti pri ruci kad ih
zatrebate. Sjetite se na ovom mjestu da prouavate knjigu kojoj
je svrha pomoi vam razviti "svijest o novcu" ispunjavanjem
uma pozitivnim emocijama.

SEDAM NAJVANIJIH NEGATIVNIH

EMOCIJA
(Koje je potrebno izbjegavati)

Emocija straha
Emocija ljubomore
Emocija mrnje
Emocija osvete
Emocija pohlepe
Emocija praznovjerja
Emocija gnjeva

202
 Um ne moe istodobno biti zaokupljen i pozitivnim i
negativnim emocijama. Uvijek prevladava jedna skupina. Va
je zadatak pobrinuti se da pozitivne emocije budu dominantna
sila vaega uma. Ovdje e vam u pomo priskoiti zakon
navike. Razvijte naviku primjene i koritenja pozitivnih
emocija! One e na posljetku zavladati vaim umom toliko
potpuno da negativne emocije u njega vie nee moi ui.
ovjek moe stei nadzor nad svojim podsvjesnim umom
iskljuivo dosljednim i neprestanim praenjem ovih uputa.
Prisutnost samo jedne negativne emocije u vaem umu dovoljna
je da uniti sve izglede za konstruktivnu pomo podsvijesti.

Tajna djelotvorne molitve

Ako ste pronicljivi, vjerojatno ste zapazili da veina ljudi

pribjegava molitvi tek kada ih sve ostalo iznevjeri! Ili iz navike
mole isprazne rijei. A budui da veina ljudi moli tek kad ih
sve ostalo iznevjeri, njihova je molitva ispunjena sumnjom i
strahom, a um djeluje na temelju tih emocija i predaje ih
Beskonanoj Inteligenciji. Beskonana Inteligencija tada
djeluje na temelju emocije koju je primila.
Ako molite za neto, ali se tijekom molitve plaite da to
neete dobiti ili da Beskonana Inteligencija nee usliati vau
molitvu, vaa je molitva uzaludna.
Molitva katkad uistinu urodi onime za to je ovjek molio.
Ako ste ikada doivjeli iskustvo usliane molitve, vratite se u
sjeanju u to stanje uma dok molite i vidjet ete da je ova
teorija zapravo mnogo vie od teorije.
Metoda pomou koje se ostvaruje komunikacija s
Beskonanom Inteligencijom slina je metodi pomou koje
radio prenosi vibraciju zvuka. Razumijete li kako funkcionira
radio, tada znate da zvuk ne moe biti prenesen sve dok ga se
ne uskladi s brzinom vibracije koju ljudsko uho ne moe uti.

203
Radio odailja preuzima zvuk ljudskog glasa i postupno
pojaava tu vibraciju milijun puta. Tek tako se moe dogoditi
transformacija: energija (koja je prvotno bila u obliku vibracije
zvuka) prenosi se radio prijamnicima koji ponovno vraaju tu
energiju u njezinu prvotnu brzinu vibracije da bi mogla biti
prepoznata kao zvuk.
Podsvjesni je um posrednik koji ovjekovu molitvu prevodi
na jezik koji Beskonana Inteligencija razumije, alje joj
poruku i vraa odgovor u obliku konkretnog plana ili zamisli za
ostvarenje onoga za to je ovjek molio. Shvatite ovo naelo i
znat ete zbog ega puko iitavanje rijei iz molitvenika ne
moe, niti e ikada moi posluiti kao posrednik izmeu
konanog uma ovjeka i Beskonane Inteligencije.

204
 S V A T K O moe poeljeti
bogatstvo,
i veina ljudi to ini,
no, malo je onih koji znaju
da su konkretan plan
i gorua udnja za
bogatstvom
jedina pouzdana sredstva
za njegovo stjecanje.

205
 13.
MOZAK
ODAILJA I PRIJAMNIK MISLI
Dvanaesti korak prema bogatstvu

Suraujui prije vie od etrdeset godina s pokojnim dr.

Alexanderom Grahamom Belom i dr. Elmerom Gatesom,
opazio sam da je mozak svakog ovjeka i odailja i prijamnik
za vibraciju misli.
Svaki ljudski mozak sposoban je, na nain slian naelu
radio-odailjanja, primiti misaone vibracije koje odailju drugi
mozgovi.
Vezano za navedenu tvrdnju, razmotrimo opis kreativne
mate iz poglavlja o mati. Kreativna mata je "sustav za
primanje" koji prima misli odaslane iz drugih mozgova. Ona je
sredstvo komunikacije koje proizlazi iz ovjekovog svjesnog
uma, odnosno razuma i etiri izvora iz kojih je mogue primiti
misaone poticaje.
Potaknut ili pobuen na viu razinu vibracije, um postaje
prijemljiviji za misli koje do njega dopiru iz vanjskih izvora.
Taj proces pobuivanja dogaa se zahvaljujui pozitivnim i l i
negativnim emocijama. Misaone vibracije mogue je ubrzati
emocijama.

Emocija seksa prednjai meu ovjekovim emocijama kad

su u pitanju intenzitet i pokretaka sila. Mozak pobuen

206
emocijom seksa radi mnogo veom brzinom no to bi radio da
je ta emocija priguena i l i nepostojea.
Rezultat transmutacije seksualne energije jest pojaavanje
intenziteta misli do te mjere da kreativna mata postaje iznimno
prijemljiva za zamisli. S druge strane, kada mozak radi velikom
brzinom, on ne samo da privlai misli i zamisli koje odailju
drugi mozgovi, ve i vlastitim mislima pridruuje osjeaj koji je
prijeko potreban da bi podsvijest preuzela te misli i ostvarila ih.
Podsvijest je "odailja" mozga putem kojega se odailju
misaone vibracije. Kreativna mata je "prijamnik" pomou
kojega se primaju misaone energije.
Uz vane imbenike podsvjesnog uma i sposobnost
kreativne mate, koji ine sustave sa odailjanje i primanje vae
mentalne radiostanice, razmotrimo naelo autosugestije,
pomou kojega ukljuujemo svoju radiostanicu.
Iz uputa iznesenih u poglavlju o autosugestiji upoznali ste
metodu pomou koje je udnju mogue pretvoriti u njezin
materijalni, odnosno novani oblik.
Rad vae mentalne "radiostanice" prilino je jednostavan.
Na umu morate imati samo tri naela te ih primijeniti kada
poelite upotrijebiti svoju radiostanicu - podsvjesni um,
kreativnu matu i autosugestiju. Stimulansi pomou kojih se
primjenjuju ta naela su opisani - a postupak zapoinje sa
udnjom.

Najvee su sile neopipljive

ovjek se je tijekom povijesti previe oslanjao na svoja

tjelesna osjetila i ograniavao svoje znanje na pojavnost koju je
mogao vidjeti, dodirnuti, izvagati i izmjeriti.
Danas ulazimo u najudesnije razdoblje - razdoblje koje e
nas pouiti o neopipljivim silama svijeta oko nas. Moda emo
u tom razdoblju nauiti daje "drugo jastvo" mnogo monije od

207
tjelesnog jastva koje opaamo kada pogledamo u zrcalo.
Ljudi katkad olako shvaaju neopipljivo - ono to ne mogu
opaziti putem bilo kojega od svojih pet osjetila, a kada ujemo
takvo to, trebali bismo se sjetiti da svima nama upravljaju
nevidljive i neopipljive sile.
ovjeanstvo nema mo suprotstaviti se i upravljati
neopipljivom silom morskih valova. ovjek nema mo
razumjeti neopipljivu gravitacijsku silu koja malu Zemlju dri u
svemiru i koja sprjeava da ovjek padne s nje, a kamoli mo
upravljanja tom silom. Potpuno je podreen neopipljivoj sili
koja dolazi s olujom i jednako je tako bespomoan u prisutnosti
neopipljive sile elektriciteta.
Ovime nipoto nisam iscrpio podruja ovjekova neznanja
vezana za nevidljivo i neopipljivo. ovjek ne razumije
neopipljivu silu (i inteligenciju) koja obavija zemlju - silu koja
mu prua svaku mrvicu hrane koju pojede, svaki odjevni
predmet koji odjene i svaki novi koji nosi u svojem depu.

Dramatina pria o mozgu

ovjek, uz svu svoju naveliko hvaljenu kulturu i

obrazovanje, razumije vrlo malo ili nita o neopipljivoj sili
(najveoj od svih neopipljivih sila) misli. Vrlo malo zna o
mozgu i njegovoj razgranatoj mrei zamrenih sustava putem
koje se mo misli pretvara u svoj materijalni oblik, no danas
ulazi u razdoblje u kojemu e doivjeti prosvjetljenje.
Znanstvenici su svoju pozornost poeli usmjeravati
prouavanju toga velianstvenog organa koji nazivamo
mozgom, i iako su njihova istraivanja jo u povojima,
otkriveno je dovoljno spoznaja koje navode na zakljuak da je
broj veza meu stanicama mozga jednak broju jedan za kojim
slijedi petnaest milijuna brojki.
"Taj je broj toliko golem," rekao je dr. C. Judson Herrick sa
sveuilita u Chicagu, "da astronomske brojke koje govore o

208
milijunima svjetlosnih godina u usporedbi s njime postaju
beznaajne ... Otkriveno je da se kora ljudskog mozga sastoji
od 10.000.000.000 do 14.000.000.000 ivanih stanica, a
poznato je i da su te stanice ureene prema tono odreenom
obrascu. Ti obrasci nisu nasumini, ve tono odreeni.
Nedavno usavrenom metodom elektrofiziologije, struje s vrlo
precizno odreenih stanica ili vlakana preusmjeravaju se
pomou mikroelektroda i pojaavaju, a zabiljeene razlike
iznose milijunti dio volta."
Nezamislivo je da tako sloena mrea postoji iskljuivo
zbog odravanja tjelesnih funkcija vezanih za rast i odravanje
fizikog tijela. Nije li vjerojatno da isti sustav koji milijardama
modanih stanica omoguava meusobnu komunikaciju,
omoguava i nain komunikacije s ostalim neopipljivim
silama?
New York Times u jednom od svojih uvodnika navodi da
barem jedno sveuilite i barem jedan inteligentan istraitelj
podruja mentalnih pojava provode organizirano istraivanje
koje je dovelo do zakljuaka u mnogoemu slinih sadraju
ovog i sljedeeg poglavlja. U uvodniku se ukratko razmatra
istraivanje koje provode dr. Rhine i njegovi suradnici na
sveuilitu Duke:

TO JE " T E L E P A T I J A " ?

Prije mjesec dana na ovoj smo stranici naveli znaajna

postignua profesora Rhinea i njegovih suradnika sa sveuilita
Duke, ostvarena nakon vie od stotinu pokusa kojima se
nastojalo ustanoviti postojanje "telepatije" i "jasnovidnosti".
Rezultati su izneseni u prva dva lanka Harper's Magazinea. U
drugom, tek objavljenom lanku, autor E . H . Wright nastojao je
saeti sve spoznaje te logine zakljuke vezane za prirodu tih
"nadosjetilnih" naina percepcije.
Zahvaljujui Rhineovim pokusima, postojanje telepatije i

209
jasnovidnosti mnogi znanstvenici danas smatraju vrlo
moguim. Od brojnih sudionika pokusa trailo se da iz
posebnog pila, bez gledanja i drugih osjetilnih metoda,
imenuju to vie karti. Rezultati nekih mukaraca i ena
pokazali su da su tono imenovali toliko mnogo karti da "su
izgledi da je posrijedi sluajnost manji od jedan naprema
mnogo milijuna".
No, kako im je to polo za rukom? ini se da te moi, pod
pretpostavkom da postoje, nisu osjetilne. Za njih ne postoji
poznati organ. Pokusi su bili jednako uspjeni i na udaljenosti
od nekoliko stotina kilometara kao i kada su izvoeni u istoj
prostoriji. Prema miljenju dr. Wrighta, zahvaljujui tim
injenicama, mogue je odbaciti i sve pokuaje da se telepatija i
jasnovidnost objasne teorijom fizikalnog zraenja. Svi poznati
oblici energije zraenja znatno slabe s poveavanjem
udaljenosti. Kod telepatije i jasnovidnosti to nije sluaj. No,
razlikuju se uslijed fizikih utjecaja, kao i mnoge druge
mentalne moi. Suprotno opem miljenju, te se sposobnosti ne
pojaavaju dok primatelj spava i l i se nalazi u stanju polusna,
ve upravo dok je potpuno budan i pozoran. Rhine je otkrio da
e narkotik bez iznimke smanjiti sposobnost primatelja, dok e
je stimulans pojaati. Ni najpouzdaniji primatelj ne moe
ostvariti dobar rezultat ako u njega ne uloi maksimalan napor.
Jedan od zakljuaka koji Wright donosi s odreenom
sigurnou jest da su telepatija i jasnovidnost zapravo jedna
sposobnost. Drugim rijeima, ini se da je sposobnost "vienja"
karte koja je licem okrenuta prema stolu potpuno ista
sposobnosti "itanja" misli koje se nalaze u neijem tuem
umu. Nekoliko je razloga za takav zakljuak. Do sada su,
primjerice, obje sposobnosti primijeene na osobi koja se slui
jednom od njih. Kod svakog je ispitanika zabiljeena jednaka
izraenost svake sposobnosti. Zasloni, zidovi i udaljenost ne
utjeu ni na jednu od njih. Nakon tog zakljuka, Wright
izraava svoj, kako on to naziva, "predosjeaj" da su i ostala

210
nadosjetilna iskustva, proroanski snovi, predosjeaji katastrofa
i slino, vjerojatno dio iste sposobnosti. itatelju ne nameemo
nijedan od ovih zakljuaka, no dokazi koje je Rhine nagomilao,
uistinu su dojmljivi.

Kako zdruiti umove u timskom radu

Nakon tvrdnje dr. Rhinea vezane za okolnosti pod kojima

um odgovara na ono to naziva "nadosjetilnom" percepcijom,
zadovoljstvo mi je nadovezati se na njegovo svjedoanstvo i
rei da sam sa svojim suradnicima otkrio ono to smatramo
savrenim okolnostima pod kojima se um moe pobuditi tako
da se esto osjetilo, opisano u sljedeem poglavlju, moe
praktino upotrijebiti.
Okolnosti o kojima govorim temelje se na tijesnoj poslovnoj
povezanosti izmeu mene i dvaju lanova mojeg osoblja.
Pokusima i praksom otkrili smo kako emo pobuditi svoje
umove (primjenjujui naelo vezano za "nevidljive savjetnike"
o kojima u govoriti u sljedeem poglavlju) te postupkom
sjedinjavanja naih triju umova pronalaziti rjeenja za brojne
osobne probleme koji mue moje klijente.
Postupak je vrlo jednostavan. Sjednemo za stol, jasno
odredimo prirodu problema koji razmatramo te ponemo
raspravljati o njemu. Svaki od nas iznosi bilo koju misao koja
mu se pojavi u umu. Ono to je u toj metodi stimulacije uma
neobino jest injenica da svaki sudionik uspostavlja vezu s
nepoznatim izvorima znanja koji neprijeporno nisu dio njegova
iskustva.
Ako ste shvatili naelo opisano u poglavlju o strunoj
skupini, uviate da je ovdje opisana metoda "okruglog stola"
zapravo praktina primjena tog naela.
Ta metoda stimulacije putem rasprave trojice ljudi o tono
odreenoj temi zorno predouje najjednostavniji i najpraktiniji

21 1
nain primjene naela strune skupine.
Usvajanjem i provoenjem slinog plana, svaki ovjek koji
prouava ovu filozofiju otkrit e uvenu Carnegiejevu formulu
koju sam ukratko opisao u uvodu. A k o vam to u ovom trenutku
ne znai nita, oznaite ovu stranicu i ponovno je proitajte
nakon to zavrite s posljednjim poglavljem.

212
 NA VRHU
LJESTVICE USPJEHA
UVIJEK IMA
MJESTA

213
 14.
ESTO OSJETILO

VRATA HRAMA MUDROSTI

Trinaesti korak prema bogatstvu

Trinaesto je naelo poznato kao esto osjetilo kroz koje

Beskonana inteligencija moe i hoe komunicirati sama po
sebi, bez ikakvog nastojanja ili zahtjeva pojedinca.
Ovo je naelo vrhunac filozofije iznesene u knjizi koju
drite u rukama. To je naelo mogue usvojiti, shvatiti i
primijeniti tek nakon to se svlada ostalih dvanaest naela.
esto osjetilo jest onaj dio uma o kojemu sam govorio kao o
kreativnoj mati. Nazvao sam ga i "prijamnikom" pomou
kojega se u umu pojavljuju zamisli, planovi i misli. Takva se
pojavljivanja katkad nazivaju dubokim uvidima ili
nadahnuima.
esto osjetilo nadilazi svaki opis! Nije ga mogue opisati
osobi koja nije ovladala ostalim naelima ove filozofije jer
takva osoba ne posjeduje znanje niti iskustvo s kojim bi mogla
usporediti esto osjetilo. Razumijevanje estog osjetila postie
se iskljuivo meditacijom te razvojem uma koji polazi iznutra.
Kad ovladate naelima opisanim u ovoj knjizi, bit ete
spremni kao istinitu prihvatiti tvrdnju koja bi vam se u
suprotnom inila nevjerojatnom. Ona glasi:

214
 esto e vas osjetilo pravodobno upozoriti na opasnosti koje
vam prijete, kako biste ih mogli izbjei te vas pravodobno
obavijestiti o mogunostima, kako biste ih mogli iskoristiti.
S razvojem estog osjetila u pomo vam dolazi "aneo
uvar" koji e vam u svakom trenutku otvarati vrata hrama
mudrosti.

uda estog osjetila

Osobno nisam vjernik niti promiem "uda" zbog toga to

sam stekao dovoljno znanja o prirodi da bih znao se Priroda
nikad ne otklanja od svojih uspostavljenih zakonitosti. Neki od
njezinih zakona toliko su nepojmljivi da raaju onime to
smatramo "udima". esto je osjetilo udo jednako kao i sve
ono to sam ikada u ivotu doivio.
Siguran sam da postoji mo, Stvoritelj, odnosno
Inteligencija koja proima svaki atom tvari i obavija svaku
jedinicu energije koju ovjek moe pojmiti. Ta Inteligencija
pretvara ir u stablo hrasta, usmjerava vode nizbrdo u sladu sa
zakonom gravitacije, no zamjenjuje danom, a zimu ljetom, a
sve spomenuto odrava u redu i u odgovarajuem odnosu
prema svemu drugome. Tu je Inteligenciju, pomou naela
opisanih u ovoj knjizi, mogue pozvati u pomo pri pretvaranju
udnji u konkretan, odnosno materijalni oblik. U to sam uvjeren
jer sam izvodio pokuse i stekao osobno iskustvo. Prethodnim
ste poglavljima korak po korak voeni do ovog posljednjeg
naela. Ako ste svladali svako od navedenih naela, spremni ste
bez sumnjiavosti prihvatiti zapanjujue tvrdnje koje u ovdje
iznijeti. Ako niste ovladali ostalim naelima, trebali biste to
uiniti da biste mogli sa sigurnou ustvrditi jesu li te tvrdnje
utemeljene i l i izmiljene.
Tijekom faze "oboavanja idola" nastojao sam oponaati
one kojima sam se najvie divio. Povrh toga, otkrio sam da mi

215
je imbenik vjere, s kojim sam nastojao oponaati svoje idole,
omoguio initi to prilino uspjeno.

Neka veliki ljudi oblikuju va ivot

Navike oboavanja idola nikada se nisam u potpunosti

oslobodio. Iskustvo me je pouilo da je iznimno korisno uistinu
velike ljude to vjernije oponaati osjeajem i postupcima.
Mnogo prije no to sam napisao ijedan redak namijenjen
objavljivanju ili se pripremao za dranje javnog govora, imao
sam naviku oblikovati svoj karakter nastojei oponaati devetero
ljudi iji su ivoti i ivotna djela na mene ostavila dubok dojam.
Ti ljudi su Emerson, Paine, Edison, Darwin, Lincoln, Burbank,
Napoleon, Ford i Carnegie. Tijekom mnogih godina svake sam
veeri odravao zamiljeni sastanak s tom skupinom koju sam
nazivao svojim "nevidljivim savjetnicima".
Postupak je bio sljedei: neposredno prije spavanja zatvorio
bih oi i u mati promatrao tu skupinu ljudi kako sa mnom sjede
oko okruglog stola. Tako nisam imao samo mogunost sjediti
za stolom s ljudima koje sam smatrao iznimnima, ve sam i
dominirao tom skupinom u ulozi predsjedatelja.
Moje zamiljanje tih sastanaka imalo je tono odreenu
svrhu. Cilj mi je bio preoblikovati vlastiti karakter tako da u
sebi nosi znaajke svih mojih zamiljenih savjetnika. Uviajui
ve zarana u ivotu da u morati prevladati hendikep roenja u
okruju neznanja i praznovjerja, svjesno sam si dodijelio
zadatak ponovnog roenja pomou opisane metode.

Izgraivanje karaktera pomou autosugestije

Znao sam, dakako, da svi ljudi postaju ono to jesu

zahvaljujui svojim dominantnim mislima i udnjama. Znao
sam da svaka duboko ukorijenjena udnja potie ovjeka na

216
traenje naina vanjskog izraavanja putem kojega e tu udnju
pretvoriti u stvarnost. Znao sam da je autosugestija mono
naelo izgradnje karaktera, odnosno, da je to jedino naelo
pomou kojega se gradi karakter. Uz to poznavanje naela
djelovanja uma, bio sam prilino dobro opremljen oruem koje
mi je bilo potrebno za preoblikovanje vlastitog karaktera. Na
tim zamiljenim vijeanjima od svojih sam savjetnika traio
znanje te sam se svakome pojedinom na glas obraao sljedeim
rijeima:
"Gospodine Emerson, od vas elim dobiti duboko
razumijevanje prirode koja je va ivot uinila osobitim. Molim
vas da u moj podsvjesni um poloite onu svoju vrlinu koja vam
je omoguila shvatiti i uskladiti se sa zakonima prirode."
"Gospodine Burbank, od vas traim da mi prenesete znanje
koje vam je omoguilo zakone prirode uskladiti tako da ste
postigli da kaktus odbaci bodlje i postane jestiv. Otvorite mi
pristup znanju koje je vama omoguilo postii da dvije vlati
trave rastu tamo gdje je prije rasla samo jedna."
"Napoleone, od tebe oponaanjem elim primiti zaudnu
sposobnost nadahnjivanja ljudi te njihova poticanja na bolje i
odlunije djelovanje. Takoer elim stei i duh nepokolebljive
vjere koji ti je omoguio poraz pretvoriti u pobjedu te
prevladati goleme prepreke."
"Gospodine Paine, od vas elim preuzeti slobodu misli te
hrabrost i jasnou s kojom ste izraavali svoja uvjerenja i
istaknuli se meu drugima!"
"Gospodine Darwin, od vas elim stei zadivljujuu
strpljivost i sposobnost prouavanja uzroka i posljedice bez
sklonosti i predrasuda, emu ste bili sjajan primjer na podruju
prirodne znanosti."
"Gospodine Lincoln, u svoj karakter elim ugraditi snaan
osjeaj za pravdu, neumoran duh strpljenja, smisao za humor,
razumijevanje ovjeka i snoljivost kojom ste se isticali."
"Gospodine Carnegie, elim stei duboko razumijevanje

217
naela organiziranog nastojanja koja ste vi tako djelotvorno
upotrebljavali pri izgradnji svojeg industrijskog carstva."
"Gospodine Ford, od vas elim preuzeti duh ustrajnosti,
odlunost, sabranost i samopouzdanje, vrline koje su vam
omoguile uzdii se iznad siromatva te organizirati, ujediniti i
pojednostavniti ljudska nastojanja, kako bih mogao pomoi
drugima da pou vaim stopama."
"Gospodine Edison, od vas elim preuzeti udesan duh vjere
pomou kojega ste otkrili mnogo tajni prirode te duh
neumornog nastojanja pomou kojega ste tako esto nakon
poraza izvojevali pobjedu."

Zapanjujua mo mate

Moja metoda obraanja lanovima zamiljenog vijea

razlikovala bi se ovisno o znaajkama karaktera koje sam u tom
trenutku najvie bio zainteresiran stei. Pomno sam prouio
biljeke o njihovim ivotima. Nakon otprilike devet mjeseci
ponavljanja tog postupka, bio sam zapanjen otkriem da su
moji zamiljeni likovi postali oito stvarni.
Svaki od njih razvio je vlastite znaajke koje su me
iznenadile. Lincoln je, primjerice, razvio naviku kasniti, a zatim
sveano paradirati. Na licu mu je uvijek bio ozbiljan izraz.
Malokad sam vidio da se nasmijao.
No, to nije vrijedilo i za druge. Burbank i Paine esto su se
uputali u domiljate rasprave kojima su znali okirati ostale
lanove vijea. Burbank je jednom zgodom kasnio. No, kad je
doao, prtao je entuzijazmom i objasnio da kasni zbog pokusa
koji je izvodio u nadi da e uzgojiti jabuke na bilo kojoj vrsti
stabla. Paine mu je doskoio podsjetivi ga da je upravo jabuka
prauzrok svih nevolja izmeu mukaraca i ena. Darwin se od
srca nasmijao predloivi Paineu da se uva malih zmijica kad
odlazi u umu brati jabuke, jer male su zmijice sklone izrasti u

218
velike zmije. Emerson je primijetio: "Bez zmija nema jabuka",
a Napoleon je dodao: "Bez jabuka nema drave!"
Ti su sastanci postali toliko stvarni da sam se poeo plaiti
posljedica pa sam na nekoliko mjeseci prestao s njima. Moji su
doivljaji bili toliko stvarni da sam se plaio da u, nastavim li s
njima, izgubiti iz vida injenicu da su to iskljuivo iskustva
moje mate.
Po prvi sam puta smogao hrabrosti progovoriti o tome. Do
sada sam utio o toj temi jer sam, zbog vlastitog stava prema
takvim pitanjima, znao da e me ljudi pogreno shvatiti ako im
opiem svoja iskustva. Sada imam dovoljno hrabrosti prenijeti
svoje iskustvo na papir jer me vie toliko ne brine "to e drugi
rei" kao to me je brinulo u godinama koje su za mnom.
Da me ne biste pogreno shvatili, na ovom mjestu elim
posebno naglasiti da sastanke svojeg vijea i dalje smatram
potpuno izmiljenima, no, osjeam da imam pravo rei da su
me lanovi mojeg vijea, unato tome to su bili zamiljeni i
unato tome to su se nai sastanci odravali u mojoj mati,
vodili u velianstvene pustolovine, probudili u meni potovanje
prema istinskoj veliini, poticali moja kreativna nastojanja i
ohrabrivali me na iskreno izraavanje.

Crpiti iz izvora nadahnua

Negdje u staninoj strukturi mozga smjeten je organ

zaduen za primanje vibracije misli koje nazivamo
"predosjeajima". Znanost jo uvijek nije otkrila gdje se tono
nalazi taj organ estog osjetila, no to i nije vano. injenica
ostaje da ljudska bia primaju tona saznanja i iz drugih izvora
osim svojih pet osjetila. Takve se spoznaje u pravilu primaju
kada je um pod utjecajem nesvakidanje stimulacije. Svaki
dramatian dogaaj koji pobuuje emocije i ubrzava rad srca
moe i u pravilu potie esto osjetilo na djelovanje. Svatko tko

219
je u vonji za dlaku izbjegnuo nezgodu, zna da esto osjetilo u
takvim sluajevima esto priskae ovjeku u pomo i u djeliu
sekunde omoguuje mu izbjei nezgodu.
Ove sam injenice spomenuo kao uvod u ono to upravo
namjeravam iznijeti. Naime, otkrio sam da je moj um tijekom
sastanaka s "Nevidljivim Savjetnicima" najprijemljiviji za
zamisli, misli i saznanja koja sam primao putem estog osjetila.
U mnogim kritinim situacijama od kojih su neke bile toliko
ozbiljne da mi je ivot bio u opasnosti, utjecaj mojih
"Nevidljivih Savjetnika" udesno me vodio kroz te potekoe.
Moj prvotni cilj radi kojega sam poeo odravati sastanke
zamiljenog vijea bio je iskljuivo putem autosugestije proeti
podsvijest odreenim znaajkama koje sam elio razviti.
Posljednjih su godina moja istraivanja krenula u potpuno
suprotnom smjeru. Sada se svojim zamiljenim savjetnicima
obraam sa svakim tekim problemom s kojim se suoim sam,
ili problemom koji mi povjere moji klijenti, lako se ne oslanjam
iskljuivo na taj oblik savjetovanja, rezultati su esto
zapanjujui.

Mona sila koja se sporo razvija

esto osjetilo nije neto to ovjek moe po volji ukljuiti i

iskljuiti. Sposobnost koritenja te velike moi razvija se
polako, putem primjene ostalih naela iznesenih u ovoj knjizi.
Tko god da jeste i koja god da je vaa svrha itanja ove
knjige, iz nje ete izvui korist i bez razumijevanja naela
opisanog u ovom poglavlju. Ovo osobito vrijedi ako je va
osnovni cilj gomilanje novca i l i ostalih materijalnih vrijednosti.
Poglavlje o estom ulu ukljuio sam u sadraj ove knjige
zato to mi je cilj bio predoiti potpunu filozofiju pomou koje
e pojedinci moi bez lutanja ostvariti ono to u ivotu ele
ostvariti. udnja je polazna toka svakog postignua. Zavrna

220
toka jest ona vrsta znanja koja vodi razumijevanju -
razumijevanju samoga sebe, razumijevanju drugih, razumijevanju
prirodnih zakona te prepoznavanju i razumijevanju sree.
Ova vrsta razumijevanja u potpunosti se razvija iskljuivo
poznavanjem i primjenom naela estog osjetila.
Proitavi ovo poglavlje, vjerojatno ste opazili da ste,
itajui ga, uzdignuti na viu razinu mentalne stimulacije.
Sjajno! Za mjesec dana ponovno se vratite ovom poglavlju,
proitajte ga jo jednom i promatrajte kako e se va um uzdii
na jo vie razine stimulacije. Ponavljajte to iskustvo s vremena
na vrijeme ne obazirui se na to koliko ete nauiti i s
vremenom ete u svojim rukama imati mo odbacivanja
malodunosti, svladavanja straha, prevladavanja sklonosti
oklijevanju i slobodnog koritenja matom. Tada ete osjetiti
dodir onog "neega" to je pokretalo svakog uistinu velikog
mislioca, vou, slikara, glazbenika, pisca i dravnika. Tada ete
biti sposobni pretvoriti svoje udnje u njihov materijalni ili
financijski oblik jednako lako kao to biste pokleknuli i
odustali na prvi znak potekoe.

221
 15.
EST
SABLASTI STRAHA
itajui ovo zavrno poglavlje, procijenite sami sebe i
otkrijte koliko vam "sablasti" stoji na putu

Prije no to ijedan dio ove filozofije uspjeno primijenite,

va um mora biti za to pripremljen. Postupak pripreme nije
teak. Zapoinje prouavanjem, analizom i razumijevanjem
triju neprijatelja s kojima ete se morati obraunati -
neodlunou, sumnjom i strahom.
esto osjetilo nee funkcionirati dok se u vaem umu nalazi
ak i jedna od tih negativnih emocija. lanovi ovog nimalo
svetog trojstva blisko su povezani; tamo gdje je jedan, u blizini
ete pronai i drugu dvojicu.
Neodlunost je sjemenka straha! Imajte to na umu itajui
ovo poglavlje. Neodlunost se kristalizira u sumnju i to se
dvoje na posljetku spoji te urodi strahom! Proces "spajanja"
esto je spor. To je jedan od razloga zbog kojega su ta tri
neprijatelja toliko opasna. Oni klijaju i rastu neopaeno.
U ostatku ovog poglavlja opisat u cilj koji mora biti
ostvaren da bi se ova filozofija kao cjelina mogla praktino
primijeniti. Analizirat u i stanja koja su mnoge ljude dovela u

222
siromatvo, a iznijet u i istine koje moraju usvojiti svi oni koji
ele stei bogatstvo, bez obzira na to mjeri li se ono novcem i l i
stanjem uma mnogo vrjednijim od novca.
Svrha ovog poglavlja jest usmjeriti pozornost prema uzroku
i lijeku za est osnovnih strahova. Da bismo nekog neprijatelja
bili sposobni svladati, moramo znati njegovo ime, njegove
navike i njegovo stanite. itajui ovo poglavlje, paljivo
preispitujte samoga sebe i otkrijte koji se od est strahova, ako
ih uope posjedujete, prilijepio na vas.
Ne dopustite da vas ti lukavi neprijatelji zavaraju svojim
navikama. Katkad ostaju skriveni u podsvjesnom umu gdje ih je
teko otkriti i jo tee iskorijeniti.

est osnovnih strahova

est je osnovnih strahova koje s vremena na vrijeme

doivljava svako ljudsko bie. Veina ljudi je sretna ako ne pati
od svih est strahova. Redoslijedom uestalosti pojavljivanja, ti
strahovi su:

1. strah od siromatva
- izvori veine ovjekovih
2. strah od kritike .
briga
3. Strah od bolesti

4. strah od gubitka neije ljubavi

5. strah od starosti
6. strah od smrti

Svi ostali strahovi imaju manji znaaj i mogue ih svrstati u

ovih est kategorija.
Strahovi nisu nita drugo doli stanja uma. Stanje ovjekova
uma podreeno je njegovu nadzoru i upravljanju.

223
 ovjek ne moe stvoriti ono to nije zaeo u obliku
misaonog poticaja. Ovu tvrdnju slijedi jo jedna, mnogo vanija
tvrdnja: ovjekovi misaoni poticaji smjesta se poinju
pretvarati u svoje materijalne oblike, bez obzira na to jesu li te
misli hotimine i l i nehotine. Sluajni misaoni poticaji (misli
koje su odaslali drugi umovi) mogu odrediti ovjekovu
financijsku, poslovnu, profesionalnu ili drutvenu sudbinu
jednako kao i misaoni poticaji koje ovjek stvara namjerno i
svjesno.
Ovime postavljam temelje za izlaganje iznimno vane
injenice koja e vam pomoi razumjeti zbog ega se neki ljudi
doimaju "sretnima" dok se ostali, obdareni istim ili veim
sposobnostima, izobrazbom, iskustvom ili intelektualnom
sposobnou, doimaju osuenima na nesreu. Tu je injenicu
mogue objasniti tvrdnjom da svako ljudsko bie posjeduje
sposobnost upravljanja vlastitim umom, a iz ove tvrdnje logino
slijedi da svaki ovjek moe otvoriti svoj um za nasumine
misaone poticaje koje odailju drugi mozgovi, ili vrsto zatvoriti
vrata te prihvaati samo odabrane misaone poticaje.
Priroda je ovjeka obdarila potpunim nadzorom nad samo
jednom stvari, a to je misao. Pridruite toj injenici i injenicu
da sve to ovjek stvara zapoinje u obliku misli, i stigli ste vrlo
blizu naela pomou kojega je mogue prevladati strah.
Ako je istina da je svaka misao sklona zaodjenuti se svojim
materijalnim oblikom (to je istina izvan svake sumnje),
jednako je istinito da misaoni poticaji straha i siromatva ne
mogu biti pretvoreni u oblike hrabrosti i financijskog dobitka.

Strah od siromatva

Kompromis izmeu bogatstva i siromatva nije mogu! Put

koji vodi u siromatvo, usmjeren je suprotno od puta koji vodi
bogatstvu. elite li se obogatiti, morate odbiti prihvatiti sve

224
okolnosti koje vode siromatvu. (Rije "bogatstvo" ovdje je
upotrijebljena u najirem smislu te oznaava financijsku,
duhovnu, mentalnu i materijalnu imovinu). Polazna toka na
putu prema bogatstvu jest udnja. U prvom poglavlju primili ste
podrobne upute o pravilnoj primjeni udnje. U ovom poglavlju
o strahu primit ete detaljne upute pomou kojih ete svoj um
pripremiti za praktinu primjenu udnje.
Vrijeme je, dakle, da sami sebi postavite izazov koji e
odrediti u kojoj ste mjeri usvojili filozofiju iznesenu u ovoj
knjizi. Na ovom mjestu moete postati prorok i tono
predvidjeti to vam je budunost namijenila. Ako, nakon itanja
ovog poglavlja, budete spremni prihvatiti siromatvo, slobodni
ste odluiti da ete od ivota upravo to i primati. To je odluka
koju ne moete izbjei.
Teite li bogatstvu, odredite koji oblik i koja koliina
bogatstva je potrebna da biste bili zadovoljni. Vi poznajete put
koji vodi bogatstvu. Dobili ste zemljovid pomou kojega ete
ostati na tom putu. Propustite li krenuti odnosno stanete li prije
no to stignete na cilj, krivnja za to iskljuivo je na vama.
Odgovornost je na vama. Nijedan izgovor nee vas spasiti
prihvaanja te odgovornosti ukoliko propustite ili odbijete od
ivota zahtijevati bogatstvo, jer je za prihvaanje potrebno
samo jedno - a to je i jedino to moete nadzirati - stanje
vaega uma. Stanje uma se stvara. Nije ga mogue kupiti,
mogue ga je samo stvoriti.

Najdestruktivniji strah

Strah od siromatva nije nita drugo doli stanje uma! No,

dovoljno je da uniti ovjekove izglede za uspjeh u bilo kojem
pothvatu.
Taj strah ograniava sposobnost razmiljanja, unitava
sposobnost matanja, naruava samopouzdanje, potkopava

225
entuzijazam, osujeuje nastojanja, vodi u neodreenost cilja,
potie oklijevanje i onemoguava samokontrolu. ovjekovu
osobnost liava privlanosti, onemoguava razumno
zakljuivanje, odvraa pozornost, potkopava ustrajnost,
potpuno ponitava mo volje, unitava ambiciju, oteava
pamenje i priziva neuspjeh u svakom zamislivom obliku;
unitava ljubav i fine emocije srca, razara prijateljstva i priziva
nevolju u stotinu oblika, vodi u nesanicu, patnju i nesreu - i
sve to unato oitoj istini da ivimo u svijetu izobilja svega to
srce moe poeljeti. Izmeu ovjeka i njegovih udnji ne stoji
nita osim neodreenosti svrhe.
Strah od siromatva nesumnjivo je najdestruktivniji od svih
strahova. Nalazi se na vrhu popisa jer ga je najtee prevladati.
Strah od siromatva raa se iz ovjekove sklonosti da opljaka
svojega blinjega. Gotovo sve ivotinje voene su instinktima,
no njihove su sposobnosti "razmiljanja" ograniene, pa stoga
fiziki vrebaju jedna drugu. ovjek, sa svojim nadmonim
osjeajem intuicije te sposobnou razmiljanja i zakljuivanja,
svojega blinjega ne prodire tjelesno; on pronalazi vee
zadovoljstvo u tome da ga "prodire" financijski. ovjek je
toliko pohlepan da su doneseni svi mogui zakoni koji e ga
zatititi od njegovoga blinjega.
ovjeku nita ne donosi toliko patnje i ponienja kao
siromatvo! Duboko znaenje ove tvrdnje shvatiti e samo oni
koji su iskusili siromatvo.
Nije udo da se ovjek plai siromatva. ovjek je,
zahvaljujui mnogim iskustvima, nauio da nekim ljudima ne
moe vjerovati kada su posrijedi novac i zemaljska dobra.
ovjek toliko arko eli posjedovati bogatstvo da e ga stei
kako god moe: legalnim metodama, ako je mogue, a ako je
nuno, i na ostale naine.
Samoanalizom biste mogli otkriti slabosti koje niste skloni
priznati. Takav oblik preispitivanja kljuanje za sve one koji od
ivota zahtijevaju vie od osrednjosti i siromatva. Preispitujui

226
se toku po toku, imajte na umu da ste sami sebi i sudac i
porota, tuitelj i branitelj, tueni i tuitelj te da se vama sudi.
Iskreno se suoite s injenicama. Postavite si konkretna pitanja
i zahtijevajte izravne odgovore. Kada zavrite s
preispitivanjem, znat ete mnogo vie o sebi. Smatrate li da pri
tom preispitivanju samoga sebe ne moete biti nepristrani,
zamolite nekoga tko vas dobro poznaje da vam pri tom
postupku poslui kao sudac. Va je cilj otkriti istinu. Otkrijte je
bez obzira na cijenu, ak i ako ete privremeno osjeati stid!
Na pitanje ega se najvie plae, veina ljudi e odgovoriti:
"Niega se ne plaim". Taj odgovor u veini sluajeva nee
odgovarati istini jer malo ljudi uvia svoju duhovnu i tjelesnu
sputanost, ogranienost i poraenost nekom vrstom straha.
Emocija straha toliko je prikrivena i duboko ukorijenjena da
ovjek pod njezinim teretom moe proivjeti cijeli ivot i
nikada je ne postati svjestan. Prisutnost tog univerzalnog
neprijatelja mogue je otkriti iskljuivo hrabrom analizom. Kad
zaponete takvu analizu, prodrite duboko u svoj karakter.
Slijedi popis simptoma na koje biste trebali obratiti pozornost.

Simptomi straha od siromatva

Ravnodunost. Veinom se oituje u nedostatku ambicije;

spremnom prihvaanju siromatva; pomirljivom
prihvaanju svake naknade koju ivot ponudi;
mentalnoj i tjelesnoj lijenosti; nedostatku poduzetnosti,
mate, entuzijazma i samokontrole.

Neodlunost. Navika doputanja drugima da razmiljaju

umjesto vas. Promatranje iz prikrajka.

Sumnja. U pravilu se oituje u izgovorima i opravdanjima

u cilju prikrivanja, objanjavanja i l i opravdavanja
neuspjeha. Katkad se oituje i u obliku zavisti na tue
uspjehe putem njihova kritiziranja.

227
Zabrinutost. Veinom se oituje u traenju tuih
pogreaka, sklonosti troenju koje nadmauje prihod,
zanemarivanju vlastitog izgleda, namrtenom izrazu
lica; neumjerenosti u konzumiranju alkoholnih pia,
katkad i narkotika; ivanoj napetosti, uznemirenosti i
stidljivosti.

Pretjerana opreznost. Navika traenja negativne strane

svake situacije, razmiljanje i razgovor o moguim
neuspjesima umjesto usredotoenosti na sredstva
pomou kojih je mogue ostvariti uspjeh. Poznavanje
svih puteva koji vode u propast, ali proputanje
stvaranja planova za izbjegavanje neuspjeha. ekanje
"pravog trenutka" za ostvarivanje planova, sve dok to
ekanje ne postane trajna navika. Pamenje neuspjeha i
zaboravljanje uspjeha. Opaanje iskljuivo
negativnosti. Pesimizam koji vodi probavnim
potekoama, zatvoru, trovanju otpadnim tvarima,
neugodnom zadahu i loem dranju.

Oklijevanje. Navika odgaanja za sutra onoga to je

trebalo uiniti prole godine. Traenje vremena na
stvaranje izgovora i opravdanja. Ovaj je simptom
tijesno povezan s pretjeranom opreznou, sumnjom i
zabrinutou. Odbijanje prihvaanja odgovornosti kad
god ju je mogue izbjei. Spremnost na kompromise
umjesto zauzimanja za sebe. Mirenje s tekoama
umjesto da ih se upotrijebi kao odskone daske prema
uspjehu. Cjenkanje sa ivotom umjesto zahtijevanja
blagostanja, izobilja, bogatstva, zadovoljstva i sree.
Planiranje postupka u sluaju neuspjeha umjesto
ruenja svih mostova kako bi se onemoguilo
povlaenje. Slabo samopouzdanje i l i esto njegov
potpuni izostanak, kao i izostanak jasno odreenog

228
 cilja, samokontrole, poduzetnosti, entuzijazma, ambicije,
tedljivosti i sposobnosti zdravorazumskog prosuivanja.
Oekivanje siromatva umjesto zahtijevanja bogatstva.
Druenje s onima koji oekuju siromatvo umjesto
povezivanja s onima koji zahtijevaju i ostvaruju bogatstvo.

Mo novca

Netko bi mogao upitati: "Zato si napisao knjigu o novcu?

Zato bogatstvo mjeri iskljuivo novcem?" Neki e s pravom
vjerovati da postoje i drugi oblici bogatstva, mnogo poeljniji
od novca. Da, postoji bogatstvo koje nije mogue izmjeriti
novcem, ali postoje i milijuni ljudi koji e rei: "Daj mi onoliko
novca koliko mi je potrebno i pronai u sve ostalo to elim".
Osnovni razlog zbog kojega sam napisao ovu knjigu o
stjecanju bogatstva jest injenica da su milijuni mukaraca i
ena paralizirani strahom od siromatva. Westbrook Pegler
lijepo je opisao uinak takve vrste straha:
Novac nije nita drugo doli koljke, metalni diskovi i l i
komadii papira i njime nije mogue kupiti dragocjenosti srca i
due, no mnogi siromani ljudi nisu sposobni usvojiti tu
zamisao i odravati snagu svojeg duha. Kad ovjek doivi
potpunu propast te se nae na ulici, nesposoban pronai posao,
njegovu se duhu dogaa neto stoje mogue opaziti u povijanju
njegovih ramena, nakrivljenosti njegova eira, njegovu hodu i
njegovu pogledu. On ne moe pobjei osjeaju manje
vrijednosti meu ljudima koji posjeduju stalno radno mjesto,
ak i ako zna da mu nipoto nisu ravni u karakteru, inteligenciji
ili sposobnosti.
S druge strane, ti ljudi - pa ak i njegovi prijatelji - osjeaju
se nadmonima i smatraju ga, moda i nesvjesno, rtvom. On e
neko vrijeme posuivati novac od drugih, ali to mu nee biti
dovoljno da bi nastavio ivjeti ivotom na kakav je naviknuo, a

229
ni posuivanje nee potrajati dugo. Posuivanje novca u svrhu
preivljavanja iznimno je depresivno iskustvo, a posueni
novac nema mo oivjeti duh kao to je ima zaraeni novac.
Ovo, dakako, ne vrijedi za propalice i bijednike prema
vlastitom opredjeljenju, ve za ljude normalnih ambicija i
samopotovanja.
ena u istoj nevolji posve je drugo pitanje. ene nekako ne
stavljamo u kontekst propalica. U pukim kuhinjama ih je malo,
rijetko ih vidimo prosjaiti na ulicama, a u mnotvu ih nije
mogue raspoznati po istim, oitim znakovima koji odaju
propale mukarce. Govorim o relativno mladim, estitim i
inteligentnim enama. Vjerojatno ih je mnogo, no njihov oaj
nije oigledan. Takve moda poine samoubojstva.
Kada ovjek doivi propast, na raspolaganju mu je dovoljno
vremena za razmiljanje. On prelazi brojne kilometre da bi
posjetio nekoga, traio posao i saznao da je radno mjesto
popunjeno il i da je posrijedi posao bez utvrene plae, odnosno
zaraivanje provizije prodajom beskorisnih sitnica koje nitko
ne eli kupiti, osim iz saaljenja. Odbivi taj posao, ponovno se
nalazi na ulici s koje nema kamo poi jer zapravo moe poi
kamo god eli. I tako nastavlja hodati. Promatra izloge i u njima
rasko koja nije namijenjena njemu, osjea se manje vrijednim
te oslobaa prostor onima koji su zastali pogledati izlog s
aktivnim zanimanjem. Dovue se do eljeznike stanice i l i
doluta u knjinicu da bi odmorio noge i malo se ugrijao, no tako
nee pronai posao, pa ponovno izlazi i kree u potragu. Iako
toga moda nije svjestan,- njegova e ga besciljnost odati ak i
ako ga nije odala njegova zaputena pojava. Moda e biti
lijepo odjeven u odjeu koja mu je ostala iz dana dok je imao
stalan posao, no odjea ne moe prikriti oaj.
Opaa tisue ostalih ljudi, raunovoa, slubenika, kemiara
il i pomonih radnika i zavidi im iz dubine svoje due. Oni
posjeduju neovisnost, samopotovanje i dostojanstvo, a on se
jednostavno ne moe uvjeriti da je i sam estit ovjek, iako se

230
tome suprotstavlja i neprestano o sebi donosi povoljan sud.
Tu razliku prouzroio je iskljuivo novac. Uz tek neto malo
novca, on bi ponovno bio onaj stari.

Strah od kritike

Nitko ne moe tono ustvrditi kako je ovjek iznjedrio ovaj

strah, no jedno je sigurno - posjeduje ga u prilino razvijenom
obliku.
Osobno sam ovaj osnovni strah od kritike sklon pridruiti
onom dijelu ovjekove uroene prirode koja ga potie ne samo
oduzeti blinjemu njegovu imovinu, ve i opravdati svoj
postupak kritizirajui karakter svojega blinjega. Ope je
poznato da lopov kritizira onoga od kojega krade - politiari
nastoje stei poloaje, ali ne tako to e iskazati svoje vrline i
sposobnosti, ve tako to e nastojati obezvrijediti suparnike.
Domiljati proizvoai odjee spremno su unovili taj strah
od kritike, prokletstvo ovjeanstva. Stilovi odjee mijenjaju se
iz sezone u sezonu. Tko ih odreuje? Ne kupac odjee, ve
proizvoa. Zato tako esto mijenja stilove? Odgovor je oit.
Mijenja ih da bi prodao vie odjee.
Proizvoai automobila iz istog razloga svake sezone
mijenjaju svoje modele. Nitko ne eli voziti automobil koji nije
u skladu s najnovijim stilom. Opisao sam naine ljudskog
ponaanja pod utjecajem straha od kritike vezane za male i
nevane stvari. Razmotrimo sada kako se ljudsko ponaanje
mijenja kada taj strah utjee na vanija podruja ljudskog
ivota. Uzmimo za primjer bilo kojeg ovjeka koji je dosegnuo
dob mentalne zrelosti (u prosjeku je to dob izmeu 35. i 40.
godine). Kad bismo mogli itati njegove skrivene misli, otkrili
bismo odluno nevjerovanje u veinu bajki koje su nam
dogmatiari priali unatrag nekoliko desetljea.

231
 Zbog ega prosjean ovjek, ak i u dananje doba
prosvjeenosti, zazire od poricanja svojeg vjerovanja u bajke?
Odgovor glasi: zbog straha od kritike. Mukarci i ene
spaljivani su na lomai radi svoje hrabrosti da izraze
nevjerovanje u duhove. Nije ni udo da smo razvili svijest zbog
koje se plaimo kritike. Ne tako davno, kritika je sa sobom
nosila teke kazne - to je jo uvijek sluaj u nekim zemljama.
Strah od kritike ovjeka liava poduzetnosti, unitava
njegovu sposobnost matanja, ograniava njegovu osobnost,
razara samopouzdanje i nanosi mu tetu na stotine drugih
naina. Roditelji svojoj djeci kritikama esto nanose
nepopravljivu tetu. Mojeg prijatelja iz djetinjstva majka je
obiavala svakodnevno kanjavati batinama, a taj bi posao
uvijek dovrila rijeima: "Zavrit e u zatvoru i prije no to
navri dvadeset godina". U sedamnaestoj godini smjeten je u
popravni dom.
Kritika svi moemo dobiti napretek. Svatko posjeduje veliku
zalihu koju nudi besplatno i bez obzira na potranju. ovjekovi
najblii srodnici esto su po tom pitanju i najvei grjenici.
Svakog roditelja koji neopravdanom kritikom u um djeteta
pokuava usaditi kompleks manje vrijednosti, trebalo bi smatrati
zloincem, jer taj je in u svojoj sutini zloin najgore vrste.
Poslodavci koji razumiju ljudsku prirodu, najbolje rezultate ne
postiu kritikom, ve konstruktivnim prijedlozima. Roditelji sa
svojom djecom mogu postii iste rezultate. Kritika e u ljudsko
srce usaditi strah ili gnjev, a nipoto ljubav i privrenost.

Simptomi straha od kritike

Ovaj je strah univerzalan gotovo kao i strah od siromatva, a

njegovi su uinci jednako pogubni za osobno postignue,
uglavnom zbog toga to taj strah unitava poduzetnost i
onemoguava koritenje mate. Glavni simptomi straha od
kritike su:

232
Stidljivost. U pravilu se oituje u ivanoj napetosti,
povuenosti u razgovoru te pri upoznavanju, nespretnim
pokretima ruku, nemirnom pogledu.

Nedostatak sabranosti. Oituje se u nesposobnosti kontrole

glasa, uznemirenosti u prisutnosti drugih osoba, loem
dranju, loem pamenju.

Osobnost. Nedostatak odlunosti, drueljubivosti i sposobnosti

jasnog izraavanja miljenja. Navika izbjegavanja spornih
pitanja umjesto izravnog suoavanja s njima. Slaganje s
drugima bez pomnog razmatranja njihovih miljenja.

Kompleks manje vrijednosti. Navika izraavanja samohvale

rijeima ili djelima koja slui prikrivanju osjeaja manje
vrijednosti. Uporaba "uenih rijei" u cilju impresioniranja
drugih (esto bez poznavanja pravog znaenja rijei).
Oponaanje drugih u nainu odijevanja, govoru i
ponaanju. Hvalisanje izmiljenim postignuima. Katkada
povrinski dojam osjeaja superiornosti.

Rastronost. Navika nastojanja da se "ima vie od susjeda",

troenje preko vlastitih mogunosti.

Nedostatak poduzetnosti. Proputanje mogunosti

napredovanja, strah od izraavanja vlastitog miljenja,
nedostatak povjerenja u vlastite zamisli, neodreeni
odgovori na pitanja nadreenih osoba, nesigurnost u
ponaanju i govoru, prijetvornost na rijeima i djelima.

Nedostatak ambicije. Mentalna i tjelesna lijenost, nedostatak

poduzetnosti, sporost u donoenju odluka, povodljivost;
navika laskanja drugima i kritiziranja istih osoba iza

233
 njihovih lea, navika prihvaanja poraza bez
prosvjedovanja i l i odustajanje od nekog nastojanja u
sluaju suprotstavljanja; bezrazlona sumnjiavost,
bezobzirnost u ponaanju i ophoenju, nespremnost da se
prihvati krivnja za vlastite pogreke.

Strah od bolesti

Ovaj se strah moe pripisati i tjelesnom i drutvenom

nasljeu. Prema svojem podrijetlu, tijesno je povezan sa
strahom od starosti i strahom od smrti jer ovjeka dovodi vrlo
blizu granice "zastraujuih pojmova" o kojima ne zna nita, ali
je uo mnoge jezovite prie. Openito je miljenje da su se neki
nimalo etini ljudi upustili u posao "prodavanja zdravlja"
podravajui strah od bolesti.
Openito govorei, ovjek se plai bolesti zbog zastraujuih
predodbi koje su mu usaene u um o tome to mu se moe
dogoditi kada ga snae smrt. Bolest zastrauje ovjeka i
financijskim izdatkom koji mu moe nametnuti.
Jedan ugledni lijenik procijenio je da 75 posto svih ljudi
koji posjeuju lijenika radi njegove strune usluge boluje od
hipohondrije (umiljene bolesti). Uvjerljivo je dokazano da
strah od smrti, ak i kada za njega ne postoji ni najmanji povod,
esto izaziva tjelesne simptome bolesti koje se ovjek plai.
ovjekov je um silno moan! On gradi i unitava.
Koristei tu sveprisutnu slabost straha od bolesti,
proizvoai nadrilijekova zarauju goleme iznose. Taj oblik
iskoritavanja lakovjernog ovjeanstva postao je prije desetak
godina toliko rasprostranjen da je asopis Collier's proveo
sarkastinu kampanju protiv najveih prijestupnika u
proizvodnji nadrilijekova.
Nizom pokusa izvedenih prije nekoliko godina dokazano je
da se ljudi mogu razboljeti putem sugestije. Taj smo pokus

234
izveli tako to smo tri znanca poslali posjetiti "rtve" te ih
upitati: "to je s tobom? Izgleda strahovito bolesno". Prvi
ispitiva veinom je kao odgovor dobio smijeak i bezbrino:
"Nije mi nita, dobro sam". Drugom su ispitivau veinom
odgovarali izjavom: "Ne znam tono, ali osjeam se loe".
Trei je ispitiva od rtava veinom izmamio iskrena priznanja
da se zaista osjeaju vrlo loe.
Ako sumnjate, pokuajte i sami izvesti ovaj pokus s nekim
znancem, no nemojte otii predaleko. lanovi stanovite
religiozne sekte osveuju se svojim neprijateljima metodom
"aranja". Oni to nazivaju "bacanjem ini" na rtvu.
Mnogo je dokaza da bolest katkad zapoinje u obliku
negativnog misaonog poticaja. Takav poticaj moe sugestijom
biti prenesen iz jednog uma u drugi, ili ga ovjek moe stvoriti
sam.
ovjek koji posjeduje mnogo vie mudrosti no to biste iz
njegove izjave mogli zakljuiti, rekao je: "Kada me bilo tko
upita kako se osjeam, uvijek poelim odgovoriti tako to u ga
oboriti jednim udarcem".
Lijenici radi zdravlja alju svoje pacijente u druga
klimatska podneblja jer im je prijeko potrebna promjena
"mentalnog stava". Sjemenka straha od bolesti nalazi se u
svakom umu. Zabrinutost, strah, malodunost i ljubavna
razoaranja potiu njezino klijanje i rast.
Razoaranja u ljubavi i poslu prednjae pred ostalim
uzrocima pojavljivanja straha od bolesti. Jedan je mladi bio
toliko razoaran u ljubavi da je zavrio u bolnici. Mjesecima je
lebdio na granici izmeu ivota i smrti. Pozvan je specijalist za
psihoterapiju koji je zamijenio sestre i predao ga na skrb vrlo
ljupkoj mladoj eni koja ga je (u dogovoru s lijenikom) poela
osvajati ve prvog dana. Pacijent je za tri tjedna otputen iz
bolnice, i dalje bolestan, no od posve druge bolesti. Ponovno je
bio zaljubljen. Lijek je moda bio smicalica, no pacijent i
sestra za neko su se vrijeme vjenali.

235
Simptomi straha od bolesti

Simptomi toga, gotovo univerzalnog straha su:

Autosugestija. Navika negativne primjene autosugestije

traenjem i oekivanjem simptoma raznih bolesti.
"Uivanje" u zamiljenim bolestima i ponaanje kao da
su stvarne. Navika iskuavanja svih "udesnih lijekova" i
tehnika koje drugi preporuuju kao vrlo djelotvorne.
Razgovaranje o operacijama, nezgodama i ostalim
oblicima bolesti. Iskuavanje raznih dijeta i vjebanja bez
strunog vodstva. Iskuavanje kunih lijekova,
nadrilijekova i "udesnih" napitaka.

Hipohondrija. Navika razgovaranja o bolestima,

usredotoenost uma na bolest i oekivanje njezinog
pojavljivanja sve do ivanog sloma. Ovu bolest ne moe
izlijeiti nijedan lijek koji se prodaje u boicama.
Izazvana je negativnim razmiljanjem pa je moe
izlijeiti samo pozitivna misao. Tvrdi se da hipohondrija
(medicinski izraz za umiljenu bolest) moe nainiti
onoliko tete koliko i stvarna bolest koje se ovjek plai.
Veina navodnih sluajeva "ivanih slomova" proizlazi
upravo iz zamiljenih bolesti.

Vjebanje. Strah od bolesti esto nepovoljno djeluje na

odgovarajuu tjelesnu aktivnost, zbog ega se osoba
pone debljati i izbjegavati izlaske iz kue.

Preosjetljivost. Strah od bolesti smanjuje prirodnu otpornost

organizma i stvara povoljno okruje za bilo koji oblik
bolesti s kojim ovjek moe doi u dodir.

236
 Strah od bolesti vezan je za strah od siromatva, osobito
u sluaju hipohondara koji neprestano brinu o tome da e
morati plaati raune za lijeenje. Takvi ljudi mnogo
vremena provode pripremajui se za bolest, razgovarajui
o smrti, tedei novac za grobno mjesto, trokove sahrane
i slino.

Ugaanje samome sebi. Navika traenja suosjeanja

koritenjem zamiljene bolesti kao mamca. (Ljudi esto
pribjegavaju ovom triku ne bi li izbjegnuli posao).
Navika "glumljenja" bolesti da bi se prikrila obina
lijenost i l i kao izgovor za nedostatak ambicije.

Neumjerenost. Navika konzumiranja alkohola ili narkotika

za ublaavanje glavobolje, bolova u miiima i slinoga,
umjesto uklanjanja uzroka boli.

Navika itanja o bolestima i zabrinutost zbog mogunosti

pobolijevanja. Navika itanja reklama za razne "udesne"
lijekove.

Strah od gubitka ljubavi

Prvotni izvor ovog uroenog straha oito je ovjekova

poligamna navika otimanja partnerice svojega blinjega te
navika da s njom postupa kako eli kada god mu se za to prui
prilika.
Ljubomora i ostali slini oblici neuroze proistjeu iz
ovjekovog uroenog straha od gubitka neije ljubavi. Ovaj je
strah najbolniji od est osnovnih strahova. Njegovo djelovanje
na um i tijelo razornije je od djelovanja bilo kojeg drugog
straha.

237
 Strah od gubitka ljubavi vjerojatno vue korijene iz
kamenog doba kada su mukarci otimali ene primjenom sirove
sile. ovjek je nastavio otimati ene, no, njegova je tehnika
poneto promijenjena. Danas se, umjesto sile, koristi
ulagivanjem, obeanjima lijepe odjee, skupih automobila i
ostalim "mamcima" mnogo djelotvornijim od fizike sile.
ovjekove su navike jednake kao to su bile i u vrijeme svitanja
civilizacije, no danas ih izraava na neto drugaiji nain.
Pomnim analizama ustvreno je da su ene mnogo
podlonije tom strahu. Tu je injenicu lako objasniti. ene su iz
iskustva nauile da su mukarci po svojoj prirodi poligamni te
da im ne treba vjerovati.

Simptomi straha od gubitka ljubavi

Simptomi tog straha su:

Ljubomora. Navika sumnjiavosti prema prijateljima i

voljenima osobama bez pravog povoda ili razloga. Navika
optuivanja suprunika za nevjernost bez ikakvog temelja.
Openita sumnjiavost prema svima, ovjek nikome ne
vjeruje u potpunosti.

Traenje nedostataka. Navika traenja nedostataka

prijateljima, roacima, poslovnim suradnicima i voljenim
osobama ak i bez ikakvog povoda.

Kockanje. Navika kockanja, krae, varanja te ostali naini

riskantnog ponaanja kojima je mogue namaknuti novac
za voljene osobe, uz vjerovanje da je ljubav mogue
kupiti. Navika prekomjernog troenja i l i zaduivanja u
cilju kupovanja darova voljenoj osobi te stjecanja njezine
naklonosti. Nesanica, uznemirenost, nedostatak

238
 ustrajnosti, slabost volje, nedostatak samokontrole,
nedostatak samopouzdanja, naprasitost.

Strah od starosti

Ovaj strah proizlazi iz dvaju izvora. Prvi izvor je pomisao da

starost sa sobom donosi i siromatvo. Drugi i daleko
najuestaliji izvor su nekadanja pogrena i zastraujua uenja
pomijeana s "paklenim ognjem" i ostalim baba-rogama lukavo
osmiljenim u cilju porobljavanja ovjeka strahom.
ovjek ima dva vrlo vrsta razloga za razvijanje straha od
starosti - jedan proizlazi iz njegovog nepovjerenja u blinjega
koji mu moe oteti sva svjetovna dobra koja posjeduje, a drugi
proizlazi iz zastraujuih predodbi o onostranom svijetu.
Mogunost bolesti, koja je u starosti mnogo vea, takoer
pridonosi strahu od starosti. Svoju ulogu u ovom strahu ima i
erotika jer se nijedan ovjek nee lako pomiriti s pomilju na
slabljenje seksualne privlanosti.
Najuestaliji uzrok straha od starosti povezan je s
mogunou siromatva. "Ubonica" nije nimalo lijepa rije.
Ona pobuuje jezu u umu svakoga tko se suoi s mogunou
da e svoju starost provesti na takvom mjestu.
Jo jedan razlog koji pridonosi strahu od starosti jest
mogunost gubitka slobode i neovisnosti jer starost sa sobom
moe donijeti gubitak tjelesne kao i financijske slobode.

Simptomi straha od starosti

Najei simptomi ovog straha su:

Sklonost usporavanju i razvijanju kompleksa manje

vrijednosti u dobi mentalne zrelosti, otprilike u etrdesetoj
godini; pogreno vjerovanje da ovjek "poputa" zbog

239
 svoje dobi. (Istina je zapravo da su godine izmeu
etrdesete i ezdesete ovjekove najplodnije godine).

Navika opravdavanja "starou" samo zbog toga to je

ovjek navrio etrdesetu ili pedesetu godinu, umjesto
obrnutog ponaanja i izraavanja zahvalnosti za dosezanje
dobi mudrosti i razumijevanja.

Navika unitavanja poduzetnosti, mate i samopouzdanja

zabludom da je ovjek prestar da bi iskazivao te znaajke.
Navika sredovjenih mukaraca i ena da odjeom ostave
dojam mladosti, prijetvorno mladenako ponaanje koje
izaziva podsmijehe i prijatelja i nepoznatih osoba.

Strah od smrti

Za neke je ljude ovo najmuniji od svih est osnovnih

strahova. Razlog je oit. Strahovita bol povezana s pomilju na
smrt u veini sluajeva moe biti pojaana do vjerskog
fanatizma. Takozvani "pogani" manje se plae smrti od onih
"civiliziranijih". Stotinama milijuna godina ovjek je postavljao
pitanja na koja jo uvijek nisu pronaeni odgovori: "odakle" i
"kamo". Odakle sam doao i kamo idem?
Tijekom mranog doba povijesti, lukavi i domiljati ljudi za
odreenu su cijenu nudili odgovore na ta pitanja.
"Doi pod moj ator, prihvati moju vjeru, potuj moje
dogme i dat u ti ulaznicu kojom e, kad umre, poi ravno na
nebo", uzvikuje sektaki voa. "Ne ue li pod moj ator," kae
isti taj voa, "vrag te odnio i prio dovijeka".
Pomisao na vjenu kaznu unitava zanimanje za ivot i
onemoguava sreu.
Iako vjerski voa nema mo osigurati odlazak na nebo niti
zajamiti silazak u pakao, mogunost potonjega doima se tako

240
strahovitom da i sama pomisao pobuuje matu na stvaranje
tako stvarnih predodbi da dolazi do oduzetosti razuma i
raanja straha od smrti.
Strah od smrti danas nije toliko rasprostranjen kao to je bio
prije utemeljenja velikih kola i sveuilita. Znanstvenici su u
sredite pozornosti doveli istinu, a ta istina velikom brzinom
oslobaa mukarce i ene straha od smrti. Mladie i djevojke sa
sveuilita nije lako zastraiti paklenskim ognjem. Uz pomo
biologije, astronomije, geologije i ostalih srodnih znanosti
raspreni su strahovi iz mranog doba koji su ljude muili
stoljeima.
Cijeli je svijet sastavljen od samo dvije stvari: energije i
materije. Elementarna nas fizika pouava da ni materija ni
energija (jedine stvarnosti koje ovjek poznaje) ne mogu biti
stvorene niti unitene. I materija i energija mogu biti
transformirane, no nijedna od njih ne moe biti unitena.
Ako ga je uope mogue definirati, ivot je energija. Ako ni
energiju ni materiju nije mogue unititi, nije mogue unititi
niti ivot. ivot, kao i ostali oblici energije, moe proi kroz
razliite procese pretvorbe i l i promjene, no ne moe biti
uniten. Smrt je tek prelazak.
Ako smrt nije tek promjena i l i prelazak, tada nakon nje ne
slijedi nita osim dugog, vjenog, spokojnog sna, a san nije
neto ega bismo se trebali plaiti. Strah od smrti zbog toga
moete odagnati jednom zauvijek.

Simptomi straha od smrti

Openiti simptomi ovog straha su:

Navika razmiljanja o smrti umjesto sadrajnog ivljenja

koja, u pravilu, proizlazi iz nedostatka svrhe i l i
odgovarajue zaokupljenosti. Ovaj je strah uestaliji

241
 meu starijim ljudima, no katkad su njegove rtve i
mnogo mlae osobe. Najbolji lijek za strah od smrti jest
gorua udnja za postignuem, potpomognuta korisnim
sluenjem drugima. Prezaposlena osoba malokad ima
vremena razmiljati o umiranju. ivot je za nju previe
zanimljiv da bi brinula zbog smrti. Strah od smrti katkad
je tijesno povezan sa strahom od siromatva jer bi
ovjekova smrt lanove njegove obitelji mogla otjerati u
siromatvo. U drugim je sluajevima strah od smrti
izazvan boleu i posljedinim slabljenjem otpornosti
organizma. Najei uzroci straha od smrti su bolest,
siromatvo, nedostatak odgovarajue zaokupljenosti,
razoaranje u ljubavi, slaboumnost i vjerski fanatizam.

Starake brige

Zabrinutost je stanje uma utemeljeno na strahu. Ona djeluje

polako, ali ustrajno. Podmukla je i sklona prikrivanju.
"Ukopava" se postupno sve dok ne onemogui ovjekovu
sposobnost rasuivanja i ne uniti njegovo samopouzdanje i
poduzetnost. Zabrinutost je oblik straha prouzroenog
neodlunou, a time i stanje uma kojim je mogue upravljati.
Uznemireni um je bespomoan. Neodlunost ini ovjekov
um uznemirenim. Mnogim ljudima nedostaje mo volje za
pravodobno donoenje odluka i dosljednost donesenim
odlukama.
Kada donese odluku o planu djelovanja, ovjek vie ne brine
zbog okolnosti. Jednom sam prilikom razgovarao s ovjekom
koji je za dva sata trebao biti pogubljen. Taj je osuenik bio
najsmireniji od osmorice ljudi s kojima je dijelio zatvorsku
eliju. Njegova me smirenost potaknula da ga upitam kakav je
osjeaj znati da e uskoro zakoraiti u vjenost. S osmijehom
samopouzdanja odgovorio je: "Sasvim dobar. Zamisli ovjee,
mojim e nevoljama uskoro biti kraj. Cijelog sam ivota bio u

242
nevolji. Mukotrpno sam nabavljao hranu i odjeu. Uskoro mi to
nee biti potrebno. Otkako sam saznao da u umrijeti, osjeam
se prilino dobro. Tada sam se odluio pomiriti sa svojom
sudbinom".
Dok je govorio, gutao je veeru toliko obilnu da bi se njome
moglo nahraniti troje ljudi. Gutao je svaki ponueni zalogaj i
oito uivao u hrani bez obzira na strahotu koja ga oekuje. Taj
je ovjek bio odluio prepustiti se svojoj sudbini! No, odlukom
je mogue i sprijeiti prihvaanje neeljenih okolnosti.
est osnovnih strahova uslijed neodlunosti izaziva stanje
zabrinutosti. Oslobodite se zauvijek straha od smrti tako to ete
odluiti prihvatiti smrt kao neizbjean dogaaj. Prevladajte strah
od siromatva donoenjem odluke da ete bez zabrinutosti
prihvatiti onoliko koliko ste sposobni zaraditi. Strah od kritike
nagazite odlukom da neete brinuti o tome to drugi misle, ine
ili govore. Odagnajte strah od starosti donoenjem odluke da ete
starost kao veliki blagoslov koji sa sobom nosi mudrost,
samokontrolu i razumijevanje nepoznato mladima, a ne kao
hendikep. Rastjerajte strah od bolesti odlukom da ete zaboraviti
na simptome. Svladajte strah od gubitka ljubavi odlukom da ete
znati ivjeti i bez ljubavi ako to bude potrebno.
Napustite naviku zabrinutosti u svim njezinim oblicima
donosei openitu odluku da nita u ivotu nije vrijedno brige.
S tom ete odlukom stei smirenost, unutranju ravnoteu i
spokoj uma koji e vam donijeti sreu.
ovjek iji je um ispunjen strahom ne samo da unitava
svoje izglede za inteligentno djelovanje, ve te destruktivne
vibracije alje umovima svih onih s kojima dolazi u dodir, te na
taj nain unitava i njihove izglede.
ak i pas i l i konj prepoznaju gospodara kojemu nedostaje
hrabrosti; tovie, pas i l i konj preuzet e vibracije straha i
ponaati se u skladu s njima. Za preuzimanje vibracija straha
sposobne su ak i ivotinje koje se po svojoj inteligenciji nalaze
nie na ljestvici.

243
Razorna mo destruktivnog razmiljanja

Vibracije straha prelaze iz jednog uma u drugi jednako brzo

i lako kao to zvuk ljudskog glasa od odailjaa stie do
prijemnika.

Osoba koja verbalno izraava negativne ili destruktivne

misli, nedvojbeno e doivjeti posljedice tih rijei u obliku
negativnog "povratnog udarca". Odailjanje negativnih
misaonih poticaja ak i bez rijei, izaziva razne vrste
"povratnog udarca". Prije svega, to je moda i najvanije
upamtiti, osoba koja odailje misli destruktivne prirode,
nedvojbeno e pretrpjeti tetu putem sloma sposobnosti
kreativnog matanja. Osim toga, prisutnost bilo koje
destruktivne emocije u umu potie razvoj negativne osobnosti
koja odbija ljude i esto ih pretvara u neprijatelje. Trei izvor
tete za osobu koja se preputa ili odailje negativne misli lei u
sljedeoj vanoj injenici - ti misaoni poticaji ne nanose tetu
samo drugima, ve se i ukorjenjuju u podsvijesti osobe koja ih
odailje te postaju dio njegova karaktera.

Pretpostavimo da je vaa ivotna tenja ostvariti uspjeh. Da

biste bili uspjeni, morate postii unutranji mir, zadovoljiti
materijalne potrebe te, iznad svega, ostvariti sreu. Svi ti dokazi
uspjeha zapoinju u obliku misaonih poticaja.
Vi imate mo upravljati vlastitim umom i hraniti ga onim
misaonim poticajima koje sami odaberete. Tu mogunost prati i
odgovornost konstruktivnog koritenja uma. Vi ste gospodar
svoje zemaljske sudbine i u vaim je rukama mo upravljanja
vlastitim mislima. Sposobni ste utjecati na svoje okruje te na
posljetku i upravljati njime i stvoriti onakav ivot kakav elite -
a moete i propustiti primijeniti svoju mo upravljanja vlastitim
ivotom i prepustiti se moru "okolnosti" iji e vas valovi
zapljuskivati i bacati ovamo-onamo.

244
Vraja radionica

Osim est osnovnih strahova, ljude mui jo jedno zlo. To

zlo ini plodno tlo za bujanje sjemenki neuspjeha. Ono je toliko
prikriveno da esto ni ne opaamo njegovu prisutnost. To stanje
ne moe se potpuno svrstati meu strahove. Ono je mnogo
dublje ukorijenjeno i esto je mnogo pogubnije od svih est
strahova. Nazovimo to zlo podlonost negativnim utjecajima.
Ljudi koji stjeu veliko bogatstvo, uvijek se tite od toga
zla! Siromani to nikada ne ine! Oni koji ele ostvariti uspjehe
na bilo kojem podruju, moraju se pripremiti za odupiranje tom
zlu. Ako ovu knjigu itate u cilju stjecanja bogatstva, trebali
biste se paljivo preispitati kako biste otkrili jeste li podloni
negativnim utjecajima. Propustite li to uiniti, odbacit ete
svoje pravo na ostvarenje svojih udnji.

Pri analizi budite temeljiti. Nakon to proitate pitanja

namijenjena samoanalizi, pripremite se za potpunu iskrenost.
Pristupite tom zadatku onako pomno kako biste traili
neprijatelja za kojega znate da vas vreba u zasjedi i obraunajte
se sa svojim nedostacima onako kako biste se obraunali i s
opipljivim neprijateljem.

Od pljakaa se lako moete zatititi jer vam zakon prua

organizirani sustav sigurnosti, no ovo "sedmo zlo" mnogo je
tee svladati jer vas napada u trenutku kada niste svjesni
njegove prisutnosti, dok spavate i dok ste budni. Povrh toga,
njegovo je oruje neopipljivo jer se sastoji tek od - stanja uma.
To je zlo opasno i zbog toga to se pojavljuje u onoliko raznih
oblika koliko je ljudskih iskustava. Katkad u um ue putem
dobronamjernih rijei nekog roaka. Drugi put napada iznutra,
putem ovjekovog mentalnog stava. U svakom je sluaju
smrtonosan poput otrova, iako ne ubija tako brzo.

245
Kako se zatititi od negativnih utjecaja

Da biste se zatitili od negativnih utjecaja, bez obzira na to

jesu li posrijedi vae vlastite tvorevine ili posljedice aktivnosti
negativnih ljudi koji vas okruuju, uvidite da posjedujete mo
volje i primjenjujte je sve dok oko sebe ne podignete zid
otpornosti na negativne utjecaje.

Uvidite da ste, kao i svako drugo ljusko bie, po svojoj

prirodi lijeni, nezainteresirani i podloni svim sugestijama koje
su u skladu s vaim slabostima.
Uvidite da ste po prirodi podloni osnovnim strahovima te
razvijte navike pomou kojih ete se boriti protiv tih strahova.
Uvidite da negativni utjecaji esto djeluju na vas putem vae
podsvijesti pa ih je zbog toga teko opaziti i zatvorite um
ljudima koji u vama na bilo koji nain izazivaju potitenost ili
malodunost.
Ispraznite svoj ormari za lijekove, bacite boice s
lijekovima i prestanite bjeati u prehlade, tegobe i zamiljene
bolesti.
Svjesno traite drutvo ljudi koji vas potiu na samostalno
razmiljanje i djelovanje.
Ne oekujte nevolje jer vas one nee iznevjeriti.

Navika ostavljanja uma otvorenim za negativne utjecaje

drugih ljudi nedvojbeno je najrairenija ljudska slabost. Ta je
slabost iznimno tetna jer veina ljudi ne uvia da je posjeduje,
a mnogi koji je i opaaju, proputaju ili odbijaju ispraviti je sve
dok ne postane svakodnevna neobuzdana navika.

Da bih pomogao onima koji se ele vidjeti u pravom svjetlu,

sastavio sam sljedei popis. Proitajte pitanja i glasno na njih
odgovorite kako biste uli vlastiti glas. Tako ete lake biti
iskreni prema sebi.

246
Pitanja za samoanalizu

alite li se esto da se "loe osjeate" i ako je tako, to je

uzrok tomu?
Traite li drugima nedostatke ve i s najmanjim povodom?
Grijeite li esto pri svojem poslu i ako je tako, zato?
Jeste li u razgovoru sarkastini i neugodni?
Izbjegavate li svjesno suradnju s drugima i ako je tako,
zato?
Patite li esto od probavnih potekoa? Ako patite, to je
uzrok tomu?
Doima li vam se ivot uzaludnim, a budunost beznadnom?
Volite li svoj posao? Ako ne, zato?
Osjeate li esto samosaaljenje i ako je tako, zato?
Zavidite li boljima od sebe?
emu posveujete vie vremena: razmiljanju o neuspjehu
i l i razmiljanju o uspjehu?
Stjeete li s godinama samopouzdanje ili ga gubite?
Izvlaite li vrijedne spoznaje iz svih svojih pogreaka?
Doputate li nekome da u vama izazove zabrinutost? Ako je
tako, zato?
Jeste li katkad "u oblacima", a katkad u najdubljem oaju?
Tko vas najsnanije nadahnjuje? Zbog ega?
Podnosite li negativne ili destruktivne utjecaje koje moete
izbjei?
Jeste li nemarni po pitanju vlastitog izgleda? Ak o jeste,
zato?
Jeste li nauili rijeiti se briga tako to ete se neime
dovoljno zaokupiti da ne biste o njima razmiljali?
Biste li se nazvali "beskimenjakom" i "slabiem" kad biste
dopustili drugima da razmiljaju umjesto vas?
Zanemarujete li unutranju higijenu sve dok vas trovanje
vlastitim otrovima ne uini zlovoljnim i razdraljivim?

247
Koliko se esto uzrujavate zbog neega to moete izbjei i
zbog ega to doputate?
Pribjegavate li alkoholu, narkoticima il i cigaretama da biste
"smirili ivce"? Ako je tako, zato umjesto toga ne
pokuate primijeniti mo volje?
"Gnjavi" li vas netko i ako je tako, zbog ega?
Imate li tono odreen cilj i ako je tako, koji je to cilj i kakvi
su vai planovi za njegovo ostvarenje?
Patite li od bilo kojega od est osnovnih strahova? Kojega?
Posjedujete li metodu pomou koje se moete zatititi od
negativnih utjecaja drugih ljudi?
Primjenjujete li svjesno autosugestiju da biste svoj um
uinili pozitivnim?
to vam je vrjednije: vaa materijalna imovina ili vaa mo
upravljanja vlastitim mislima?
Mijenjate li lako svoje miljenje pod tuim utjecajem?
Jeste li danas svojem znanju i l i stanju svojega uma dodali
togod vrijedno?
Suoavate li se s okolnostima koje vas ine nezadovoljnim
ili izbjegavate odgovornosti?
Analizirate li sve pogreke i neuspjehe nastojei iz njih
izvui pouku ili smatrate da to niste obvezni initi?
Moete li imenovati svoje tri najsretnije slabosti? to inite
da biste ih ispravili?
Potiete li druge da vam se izjadaju zato da biste ih
saalijevali?
Izdvajate li iz svojih svakodnevnih iskustava pouke ili
utjecaje koji vam pomau u osobnom napretku?
Utjeete li svojom prisutnou negativno na druge ljude?
Koje vas navike drugih ljudi najvie uzrujavaju?
Stvarate li vlastita miljenja i l i doputate da drugi utjeu na
vas?
Jeste li nauili kako stvoriti mentalno stanje uma kojim se

248
 moete zatititi od destruktivnih utjecaja?
Ispunjava li vas va posao vjerom i nadom?
Jeste li svjesni da posjedujete dovoljno duhovne moi da
biste se oslobodili od svih vrsta strahova?
Pomae li vam vaa religija odrati um pozitivnim?
Osjeate li se dunim suosjeati s tuim brigama? Ako je
tako, zato?
Ako vjerujete da "svaka ptica svojem jatu leti", to ste
nauili o sebi prouavajui svoje prijatelje?
Kakvu povezanost opaate, ako je opaate, izmeu ljudi s
kojima blisko suraujete i nezadovoljstva koje moda
osjeate?
Je li mogue da je netko koga smatrate prijateljem, zapravo
va najvei neprijatelj zbog toga to negativno utjee na
vas?
Po kojim mjerilima prosuujete tko vam pomae, a tko
tetno utjee na vas?
Jesu li vam bliske osobe mentalno superiorne i l i inferiorne?
Koliko vremena dnevno posveujete:
a) poslu
b) spavanju
c) zabavi i oputanju
d) stjecanju korisnog znanja
e) pukom traenju vremena?
Tko vas meu vaim poznanicima
a) najvie potie
b) najvie upozorava
c) najvie obeshrabruje?
Koja je vaa najvea briga? Zato je podnosite?
Kad vam drugi nude netraene i neeljene savjete,
prihvaate li ih bez razmiljanja i l i analizirate njihove
motive?
Za ime najvie udite? Namjeravate li to stei? Jeste li toj

249
 udnji spremni podrediti sve ostale udnje? Koliko
vremena dnevno posveujete ostvarenju tog cilja?
Predomiljate li se esto? Ako je tako, zato?
Imate li obiaj dovriti sve to ste zapoeli?
Je li vas lako zadiviti poslovnim ili profesionalnim titulama,
naslovima i l i bogatstvom?
Potpadate li lako pod utjecaj onoga to drugi misle ili govore
o vama?
Dodvoravate li se ljudima zbog njihovog drutvenog i l i
financijskog poloaja?
Koga smatrate najveim ovjekom u povijesti? Na koji je
nain ta osoba bolja od vas?
Koliko ste vremena posvetili prouavanju i odgovaranju na
ova pitanja? (Za analizu i sve odgovore potreban je
najmanje jedan dan.)

Ako ste iskreno odgovorili na sva ova pitanja, tada o sebi

znate vie od veine ljudi. Pomno prouavajte ta pitanja,
tijekom sljedeih mjeseci vraajte im se jednom tjedno i bit ete
zapanjeni dodatnim vrijednim spoznajama koje ete stei
jednostavnom metodom iskrenog odgovaranja na pitanja. Ako
niste sigurni kako biste odgovorili na neka pitanja, potraite
miljenje osoba koje vas dobro poznaju, osobito onih koje nee
imati potrebu laskati vam i promotrite se njihovim oima. To e
vas iskustvo iznenaditi.

Jedino nad ime imate potpuni nadzor

Potpuni nadzor imate iskljuivo nad vlastitim mislima. To je

najvanija i najpoticajnija injenica poznata ovjeku! Ona
odraava ovjekovu boansku prirodu. To boansko pravo
jedini je nain kako moete upravljati svojom sudbinom.
Propustite li upravljati svojim umom, moete biti sigurni da

250
 niime neete biti sposobni upravljati. Ako morate biti nemarni
sa svojom imovinom, neka se to odnosi na materijalno. Va um
je va duhovni posjed! titite ga i koristite paljivo, kako i
dolikuje boanskoj uzvienosti. Upravo zbog toga posjedujete
mo volje.
Zakonska zatita od onih koji, namjerno i l i uslijed neznanja,
negativnim sugestijama truju umove drugih, naalost nije
ustanovljena. Takav oblik destrukcije trebao bi biti kanjiv
tekim zakonskim kaznama, jer moe unititi ovjekove izglede
za stjecanje materijalne imovine koja je zatiena zakonom.
Negativni su ljudi pokuali uvjeriti Thomasa A. Edisona da
ne moe sastaviti stroj koji e biljeiti i reproducirati ljudski
glas "zato", rekli su, "to jo nitko nije sastavio takav stroj".
Edison im nije vjerovao. On je znao da um moe stvoriti sve
ono to moe i zamisliti i povjerovati, a ta je spoznaja velikog
Edisona uzdignula iznad stada prosjenih.
Negativni su ljudi F.W. Woolworthu rekli da e bankrotirati
pokua li voditi prodavaonicu tipa "Sve po deset centi". On im
nije vjerovao. Znao je da moe ostvariti to god zamisli, u
granicama razuma, ako svoje planove potkrijepi vjerom.
Koristei svoje pravo da negativne sugestije drugih ljudi dri
podalje od svojega uma, stekao je bogatstvo koje se mjeri
stotinama milijuna dolara.
Nevjerni Tome prezrivo su se smjekali kada je Henry Ford
iskuavao svoj prvi automobil na ulicama Detroita. Neki su
tvrdili da takvo to nikada nee biti od koristi. Ostali su rekli da
nitko nee dati novac za takvu napravu. Ford je rekao: "Cijelu
u zemaljsku kuglu preplaviti pouzdanim automobilima", i to je
i uinio! Oni koji ele stei veliko bogatstvo trebali bi upamtiti
da je jedina razlika izmeu Henryja Forda i veine radnika u
tome to je Ford upravljao svojim umom. Ostali posjeduju um,
ali ne upravljaju njime.
Upravljanje umom rezultat je samodiscipline i navike. Vi
upravljate svojim umom ili va um upravlja vama. Kompromisno

251
rjeenje ne postoji. Najdjelotvornija metoda upravljanja umom
jest njegovo zaokupljanje tono odreenom svrhom i konkretnim
planom. Prouite ivotnu priu bilo kojeg ovjeka koji je
ostvario zapaen uspjeh i otkrit ete da upravlja svojim umom te
da ga usmjerava prema ostvarenju konkretnih ciljeva. Uspjeh u
suprotnom nije mogu.

Pedeset i pet uvenih izgovora starog KAD BI

Neuspjenim ljudima jedno je zajedniko. Oni poznaju sve

razloge neuspjeha i raspolau neoborivim opravdanjima kojima
objanjavaju svoju neuspjenost.
Neka od tih opravdanja su prilino lukava, a neka su i
utemeljena na injenicama. No, opravdanja se ne moe
upotrijebiti namjesto novca. Svijet eli znati samo jedno - jeste
li uspjeli?
Jedan je analitiar sastavio popis najee koritenih
opravdanja. Dok ga itate, pomno se preispitajte i ustvrdite
koliko od njih i sami koristite. Upamtite takoer da filozofija
iznesena u ovoj knjizi ini svako od tih opravdanja suvinim.

K A D NE B I H imao suprugu i obitelj ...

K A D B I H imao dobru "vezu" ...
K A D B I H imao novca ...
K A D B I H imao dobru izobrazbu ...
K A D B I H dobio posao ...
K A D BI me zdravlje bolje sluilo ...
K A D B I H imao vremena ...
K A D BI vremena bila bolja ...
K A D BI me ljudi razumjeli ...
K A D BI okolnosti bile drugaije ...
K A D B I H se ponovno rodio ...
K A D SE NE B I H plaio to e drugi rei ...

252
K A D B I H dobio priliku ...
K A D B I H imao sree ...
K A D drugi ljudi ne bi odreivali umjesto mene ...
K A D me nita ne bi sprijeilo ...
K A D B I H barem bio malo mlai ...
K A D B I H samo mogao uiniti ono to elim ...
K A D B I H se rodio u bogatoj obitelji ...
K A D BIH upoznao "prave" ljude ...
K A D BIH posjedovao darovitost koju drugi posjeduju ...
K A D B I H se usudio ...
K A D B I H se mogao vratiti u prolost ...
K A D me ljudi ne bi gnjavili ...
K A D ne bih morala odravati kui i brinuti se za djecu ...
K A D B IH utedio neto novca ...
K A D BI me ef cijenio ...
K A D BI mi netko pomogao ...
K A D BI me obitelj razumjela ...
K A D B I H ivio u velikom gradu ...
K A D B I H mogao zapoeti ...
K A D B I H bio slobodan ...
K A D B I H posjedovao osobnost kakvu posjeduju drugi ...
K A D BI mi pruili mogunost ...
K A D B I H se izvukao iz dugova ...
K A D B I H mogao izbrisati dosadanje neuspjehe ...
K A D B I H samo znao kako ...
K A D mi se svi ne bi suprotstavljali ...
K A D ne bih imao toliko briga ...
K A D bih pronaao pravog partnera ...
K A D ljudi ne bi bili tako glupi ...
K A D moja obitelj ne bi bila toliko rastrona ...
K A D B I H bio siguran u sebe ...
K A D sudbina ne bi bila protiv mene ...
K A D BI mi zvijezde bile naklonjene ...

253
 K A D ne bi bila istina da "e biti ono to mora biti" ...
K A D ne bih morao toliko raditi ...
K A D bih vratio izgubljeni novac ...
K A D B I H ivio u drugoj etvrti ...
K A D ne bih imao "prolost" ...
K A D BIH samo imao vlastiti posao ...
K A D BI me drugi sluali ...

K A D B I H *** najvei od sviju ... kad bih imao hrabrosti

vidjeti se onakvim kakav uistinu jesam, otkrio bih to nije
u redu sa mnom i ispravio bih to. Tada bih imao izgleda
okoristiti se svojim pogrekama i uiti iz iskustva drugih
ljudi, jer znam da neto nije u redu sa mnom; u suprotnom
bih sada bio tamo gdje sam trebao biti da sam vie
vremena posvetio analiziranju svojih slabosti, a manje
vremena traenju opravdanja kojima u ih prikriti.

Izmiljanje opravdanja za objanjavanje neuspjeha vrlo je

omiljena razonoda. Ta je navika stara koliko i ovjeanstvo i
pogubna je za uspjeh! Zato se ljudi tako grevito dre za svoje
omiljene izgovore? Odgovor se namee sam po sebi. Oni brane
svoje izgovore zato to su ih sami stvorili! ovjekovo
opravdanje plod je njegove mate. U ljudskoj je prirodi braniti
vlastite misaone tvorevine.
Izmiljanje opravdanja duboko je ukorijenjena navika.
Navike je teko odbaciti, osobito ako pruaju opravdanje za
neto to inimo. Upravo je to Platon imao na umu kad je
rekao: "Prva i najvanija pobjeda jest pobjeda nad samim
sobom. Najvea je sramota biti poraen od samoga sebe".
Jo je jedan fdozof imao na umu istu misao kada je rekao:
"Veoma sam se iznenadio otkrivi da je veina nedolinih
osobina koje sam opaao na drugima, zapravo bila odraz moje
vlastite prirode".

254
 "Nikada mi nije bilo jasno," rekao je Elbert Hubbard, "zato
ljudi provode toliko mnogo vremena obmanjujui sami sebe i
izmiljajui opravdanja kojima e prikriti svoje slabosti. Kad bi
se iskoristilo na drugi nain, isto to vrijeme bilo bi dovoljno za
ispravljanje tih slabosti i tada ne bi bilo potrebe za
opravdanjima".

Na rastanku u vas podsjetiti da je "ivot ahovska ploa, a

va protivnik je vrijeme. Oklijevate li prije poteza i l i propustite
na vrijeme pomaknuti svoju figuru, vrijeme e s ploe poistiti
vae figure. Vi igrate protiv igraa koji ne podnosi
neodlunost!"
Donedavno ste moda imali logino opravdanje za to to
ivot niste prisilili da vam prui ono to od njega traite, no to
opravdanje vie ne vrijedi jer u svojim rukama drite glavni
klju koji otkljuava vrata ivotne riznice.
Taj je klju neopipljiv, ali vrlo moan! To je povlastica
raspaljivanja gorue udnje za tono odreenim oblikom
bogatstva. Uporaba kljua nije kanjiva, no postoji cijena koju
ete morati platiti ne budete li ga koristili. Ta je cijena
neuspjeh. Upotrijebite li ga, oekuju vas nagrade nezamislivih
razmjera. Zadovoljstvo se budi u onima koji ovladavaju sobom
i prisiljavaju ivot da im prui sve to od njega trae.
Ta je nagrada vrijedna vaeg truda. Hoete li krenuti i sami
se u to uvjeriti?
" A k o smo bliski", rekao je besmrtni Emerson, "srest emo
se". Na zavretku u posuditi njegovu misao i rei: "Ako smo
bliski, na ovim smo se stranicama susreli".

255