Uporaba Informacijske I Komunikacijske Tehnologije

nacionalni
kurikulum
meupredmetne
teme
Uporaba
informacijske
i komunikacijske
tehnologije
veljaa 2016.
prijedlog
Cjelovita Rani i predkolski,

osnovnokolski
kurikularna i srednjokolski odgoj
reforma i obrazovanje
nacionalni kurikulum
meupredmetne teme
uporaba informacijske
i komunikacijske tehnologije
Prijedlog
veljaa 2016.
lanice strune radne skupine izabrane po javnom pozivu

Arjana Blai, mag. educ. philol. angl. et germ., IX. gimnazija, Zagreb (voditeljica)
Mihaela Kelava, prof., Gimnazija Bjelovar, Bjelovar
Lidija Kralj, prof., O Veliki Bukovec, Veliki Bukovec
mr. Nataa Ljubi Kleme, I. O Bjelovar, Bjelovar
Nataa Sajko, prof., Medicinska kola Varadin, Varadin
Draenka Stani, prof. i mag. bibl., O Ivana Kukuljevia Sakcinskog, Ivanec
Jasna Tingle, prof., Hrvatska akademska i istraivaka mreaCARNet, Zagreb
lanice strune radne skupine iz Jedinice za strunu i administrativnu podrku
Antonela Czwyk Mari, Agencija za odgoj i obrazovanje
Viktorija Hrica, Agencija za odgoj i obrazovanje
lanica strune radne skupine iz ekspertne radne skupine
Branka Vuk
tehnika koordinatorica strune radne skupine
Josipa Miketa, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
ekspertna radna skupina
Boris Joki (voditelj)
Branislava Baranovi
Suzana Hitrec
Tomislav Rekovac
Zrinka Risti Dedi
Branka Vuk
Ruica Vuk
lektura
Marta Luki
vizualni identitet
Karla Paliska
UPUTE Pred Vama se nalazi prijedlog nacionalnog kurikuluma meupredmetne teme Uporaba informa-
cijske i komunikacijske tehnologije. Okvir nacionalnog kurikuluma (onk) odreuje sustav nacio-
ZA ITANJE
nalnih kurikulumskih dokumenata, kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane
sa svrhom, ciljevima, oekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom
odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Meupredmetne teme izrazito su vaan dio od-
goja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata prika-
zan je na Slici a.
okvir nacionalnog kurikuluma
nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni
Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te
Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

kurikulum za kurikulum za kurikulum za kurikulum za kurikulum za
Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u
vrednovanja postignua uenika sa tekoama

rani i predkolski osnovnokolski gimnazijsko strukovno umjetniko
odgoj i odgoj i obrazovanje obrazovanje obrazovanje
obrazovanje obrazovanje
odgojno-obrazovnom sustavu RH
postignia darovitih uenika.

podruja kurikuluma i kurikulumi meupredmetnih tema
Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

sustavu strukovnog i umjetnikog obrazovanja
Slika a. Sustav
nacionalnih Svi nacionalni kurikulumski dokumenti oblikovani su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o sre-
kurikulumskih dinjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgoj-
dokumenata no-obrazovnim radnicima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna oeki-
izraenih u vanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Razvojni su i otvoreni dokumenti koje
okviru Cjelovite je mogue promijeniti kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radni-
kurikularne reforme ka i ustanova, novih znanstvenih i tehnolokih spoznaja i onih proizalih iz prakse.
onk-om su odreeni i odgojno-obrazovni ciklusi koji obuhvaaju nekoliko godina uenja i pou-
avanja, a usklaeni su s ciljevima kurikuluma i razvojnom dobi djece i mladih osoba. Odreiva-
nje odgojno-obrazovnih ciklusa omoguuje cjelovitije zahvaanje razvoja uenika, uvaavajui
razlike u njihovim sposobnostima i razvojnim putovima. Posebno su vani u procesu kurikulum-
skoga planiranja i programiranja. Na Slici B prikazani su odgojno-obrazovni ciklusi u osnovno-
kolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju.
1. ciklus 2. ciklus 3. ciklus 4. ciklus 5. ciklus
predkola 1 2 3 4 5 6 7 8 1 2 3 4 etverogodinje
1 2 3 trogodinje
rani i predkolski osnovnokolski srednjokolski

odgoj i obrazovanje odgoj i obrazovanje odgoj i obrazovanje
Slika b. Odgojno-
obrazovni ciklusi u Nacionalnim kurikulumima meupredmetnih tema odreuju se svrha, ciljevi, struktura, odgoj-
postojeoj strukturi no-obrazovna oekivanja, uenje i pouavanje te vrednovanje odreene meupredmetne teme.
do visokokolskoga Ciljevi i oekivanja ostvaruju se razliitim nainima i oblicima odgojno-obrazovnog rada, pri emu
odgoja i se neki od njih izravno ugrauju u nacionalne predmetne kurikulume, a neki se ostvaruju plani-
obrazovanja ranjem i izvedbom kurikuluma odgojno-obrazovne ustanove.
(onk, 2016.)
okviru Cjelovite Odgojno-obrazovna oekivanja predstavljaju jasne i nedvosmislene iskaze o tome to oeku-
kurikularne reforme jemo od uenika u odreenoj cjelini meupredmetne teme na kraju odreenog odgojno-obra-
zovnog ciklusa. Odreena su kao poeljna znanja, vjetine i stavovi koji se napredovanjem u od-
gojno-obrazovnom sustavu uslonjavaju i vode veoj kompetentnosti u meupredmetnoj temi.
Osim razrade samih oekivanja, u kurikulumima meupredmetnih tema navode se i preporuke
Sadraj
A. OPIS MEUPREDMETNE TEME, 4
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA MEUPREDMETNE TEME, 5
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEUPREDMETNE TEME, 5
D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA, 8
E. UENJE I POUAVANJE MEUPREDMETNE TEME, 5 1
F. VREDNOVANJE U MEUPREDMETNOJ TEMI, 56

NACIONALNI KURIKULUM MEUPREDMETNE TEME UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
A . OPIS ME
ME UPREDMETNE TEME
Meupredmetna tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije obuhvaa uinkovito, primjereno,

pravodobno, odgovorno i stvaralako sluenje informacijskom i komunikacijskom tehnologijom u svim pred-
metima, podrujima i na svim razinama obrazovanja. Informacijska i komunikacijska tehnologija djeci i mla-
dima bliska je i prihvaaju je s lakoom. Objavljivanje i dijeljenje sadraja, dodavanje vlastitih uradaka, komen-
tara i poveznica, pretraivanje informacija i sluenje raznim izvorima naini su na koje oni sudjeluju u zajedni-
ci i ispunjavaju svoje informacijske, drutvene i kulturne potrebe. U obrazovnome okruju ta ista tehnologija
postaje sredstvo koje obogauje i omoguuje razliita iskustva uenja. Djeci i mladima podrka je za samostal-
no, svjesno, kreativno i odgovorno uenje i ostvarivanje odgojno-obrazovnih oekivanja. Sluei se tehnologi-
jom samostalno ili uz podrku uitelja i roditelja odluuju gdje e, kada i na koji nain uiti to uvelike prido-
nosi razvijanju osjeaja odgovornosti, doivljaja vlastitoga integriteta i digitalnoga identiteta.
Valjana uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije jedan je od preduvjeta za djelotvorno sudjelovanje

i odluivanje u digitalnome dobu. Pouavanje i uenje potpomognuto raunalima i drugim digitalnim ureaji-
ma, smjeteno u stvarnim, ali i virtualnim uionicama i raunalnim oblacima uvelike pridonosi razvijanju digi-
talne, informacijske, raunalne i medijske pismenosti djece i mladih. Stoga kolsko okruje svima, bez obzira
na sredinu iz koje dolaze, treba omoguiti jednako i ravnopravno sluenje suvremenom tehnologijom. Djeca i
mladi trebaju pokazati solidarnost pomaui vrnjacima i zajednici suradnjom, komunikacijom i dijeljenjem
svojih sadraja, uz potovanje drugih osoba i njihova rada te zatitu privatnosti. Raunalni programi omoguu-
ju uenicima estetsko izraavanje, stvaranje konceptnih mapa i pregleda, interaktivnih radova, crtea i plakata,
zvunih zapisa, animacija i filmova kojima mogu predstaviti sebe i svijet koji ih okruuje i kakav bi eljeli stvo-
riti. Uenici dobivaju priliku izraziti svoju kreativnost i inovativnost predstavljanjem svojih ideja i stvaranjem
novih sadraja te iskazati svoju originalnost kombiniranjem i preureivanjem postojeih znanja i sadraja. S
pomou informacijske i komunikacijske tehnologije uitelji mogu kreativno i inovativno nadopuniti tradicio-
nalne nastavne metode, sredstva i pomagala, dinaminije ostvariti, pratiti i vrednovati proces pouavanja te
individualizirati pristup svakom ueniku.
Uz vrijednosti definirane Okvirom nacionalnoga kurikuluma ova tema razvija istraivaki duh u vezi s pretra-
ivanjem i obradom informacija, kritikim promiljanjem i vrednovanjem prikupljenih informacija u raznoli-
kim drutvenim mreama razvijenima u obrazovnome kontekstu. Samopouzdanje i sigurnost u uporabi rau-
nala i raznolikih digitalnih medija, elektronikih izvora i baza podataka mogu pridonijeti osobnoj i drutvenoj
dobrobiti. Uenici zahvaljujui informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji mogu u svojoj koli iskusiti virtu-
alnu suradnju s vrnjacima iz razliitih kulturnih i civilizacijskih krugova i njihovih kulturnih navika i tradicije.
Pravilno usmjerenom komunikacijom u digitalnome okruju mogu nauiti rjeavati sukobe i nesporazume te
tako unaprijediti svoje interkulturalne i komunikacijske vjetine koje su vane za ivot i djelovanje u umree-
nome drutvu dananjice.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba uenika s tekoama, kurikulum se prilagoava u skladu sa

smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te vrednovanje postignua djece i uenika s tekoama.
U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih uenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu
sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava uenja i vrednovanje postignua darovite djece i uenika.
4
B. ODGOJNO-
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA MEUPREDMETNE TEME
Meupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije razvija se svijest o primjeni

informacijske i komunikacijske tehnologije u osobnome i profesionalnome ivotu, o posljedicama njezine
primjene te o pravima i odgovornostima digitalnoga graanina. Temom se jaaju znanja, vjetine i stavovi djece
i mladih kako bi bili spremni za uenje, rad i ivot u suvremenome okruju iji je tehnologija sastavni dio.
Stoga su ciljevi uenja i pouavanja ove teme osigurati djeci, mladima i uiteljima prilike u kojima e:
1. primijeniti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za obrazovne, radne i privatne potrebe
2. odgovorno, moralno i sigurno rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju
3. uinkovito komunicirati i suraivati u digitalnome okruju
4. informirano i kritiki vrednovati i odabrati tehnologiju i sluiti se tehnologijom primjerenom svrsi
5. upravljati informacijama u digitalnome okruju
6. stvarati i ureivati nove sadraje te se kreativno izraavati s pomou digitalnih medija.
Ispunjavanje spomenutih ciljeva uenjem i pouavanjem teme omoguava jaanje temeljnih kompetencija na
nain zanimljiv djeci i mladima stoga to se odvija u njima bliskome digitalnom okruju. Takoer, mogunost
primjene ove teme u svim predmetnim kurikulumima, njezin izrazit naglasak na povezivanju razliitih podru-
ja, predmeta i tema osigurava dodatnu mogunost razvoja za svu djecu i mlade.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA

KURIKULUMA MEUPREDMETNE TEME
Promiljena uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u uenju i pouavanju pridonosi digitalnomu

opismenjavanju uenika. Uvoenjem novih pedagokih pristupa, primjenom tehnologije i boljom dostupnou
kvalitetnih digitalnih obrazovnih sadraja uenicima se omoguuje ovladavanje osnovnim vjetinama potreb-
nim za ivot i rad u 21. stoljeu.
Slijedom najnovijih istraivanja u podruju digitalne pismenosti (PISA 2012, ICILS 2013 i EU Kids online
2014), a uzimajui u obzir sveprisutnost i nunost uporabe tehnologije, posebna pozornost usmjerava se na
odgajanje djece i mladih osoba za odgovorno i samostalno sluenje digitalnom tehnologijom. Kako bi nakon
zavretka svojega kolovanja postali uspjeni lanovi zajednice, uenici ovladavaju vjetinama kreativne, uin-
kovite i odgovorne uporabe digitalne tehnologije pritom uvjebavajui svoje komunikacijske vjetine i razvija-
jui suradnike kompetencije. Budui da se svakodnevno poveava broj dostupnih informacija, nune su razvi-
jene sposobnosti upravljanja informacijama, kao i istraivanja te kritikoga vrednovanja. Informacijska i ko-
munikacijska tehnologija prua brojne mogunosti stvaranja novih i preoblikovanja postojeih sadraja, to
potie stvaralaki duh i razvoj novih ideja. Neizostavno je pri tome da uenici osvijeste pozitivne i negativne
strane digitalne tehnologije te zamijete kako ona utjee na osobni, drutveni i profesionalni razvoj ljudi, njiho-
vo zdravlje i okoli.
etiri domene ove meupredmetne teme meusobno su povezane te se nadograuju jedna na drugu kako bi
djeci i mladima osigurale sustavni razvoj ope digitalne pismenosti. Domene se lako mogu povezati sa sadra-
jima razliitih predmetnih podruja i ostalim meupredmetnim temama. U nekim se sastavnicama preklapaju,
no svaka domena ima svoje osobitosti i utjee na razvoj specifinih znanja, vjetina i stavova povezanih s upo-
rabom IKT-a. One su:
1. Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a
2. Komunikacija i suradnja u digitalnome okruju
3. Istraivanje i kritiko vrednovanje u digitalnome okruju
4. Stvaralatvo i inovativnost u digitalnome okruju.
5
Grafiki prikaz 1. Struktura meupredmetne teme uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
DOMENA A: FUNKCIONALNA I ODGOVORNA

ODGOVORNA UPORABA IKT- A
U domeni Funkcionalne i odgovorne uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije uenici stjeu zna-
nja, vjetine i stavove o mogunostima koje ona prua te razvijaju pozitivan stav prema tehnologiji kao podrci
uenju i stvaranju. Sustavno i postupno razvijaju i usavravaju vjetinu primjerenoga i promiljenoga odabira
odgovarajuih ureaja i programa za ostvarivanje eljenih rezultata. Slue se digitalnim sadrajima, obrazov-
nim drutvenim mreama, raunalnim oblacima i mrenim izvorima znanja na siguran i odgovoran nain radi
unapreivanja svoga osobnog, obrazovnog i profesionalnog razvoja.
Pouavanjem o odgovornoj i sigurnoj uporabi tehnologije odgajaju se odgovorni sudionici virtualnoga svijeta
koji se primjereno ponaaju, promiljeno reagiraju te razlikuju prihvatljivo od neprihvatljivoga ponaanja.
Svjesno i aktivno sudjeluju u spreavanju elektronikoga nasilja i govora mrnje. Znaju kome se i kako obratiti
ako su zabrinuti zbog neprimjerenih sadraja ili ponaanja u digitalnome okruju. Razumiju vanost digitalno-
ga identiteta i utjecaj digitalnih tragova, tite svoje osobne podatke te potuju tue vlasnitvo i privatnost.
Uenici razvijaju vjetine i stavove potrebne za razlikovanje stvarnoga i virtualnoga svijeta, stjeu umijee
pravilnoga upravljanja vremenom te samostalnoga i svjesnoga ograniavanja uporabe tehnologije. Time prido-
nose spreavanju ovisnosti o tehnologiji i osvjetavaju njezin utjecaj na tjelesno i duevno zdravlje. Potie ih se
na odgovorno ponaanje pri odlaganju elektronikoga i elektrinoga otpada te na ouvanje prirode i okolia.
DOMENA B: KOMUNIKACIJA I SURADNJA

SURADNJA U DIGITALNOME OKRUJU
OKRUJU
Domena Komunikacije i suradnje obuhvaa uporabu digitalnih programa za podrku suradnikim oblicima
uenja. Pravilna i primjerena uporaba i snalaenje na drutvenim mreama i u digitalnim obrazovnim zajedni-
cama, etiko ponaanje, potivanje ljudskih prava i odgovorna suradnja primarna su obiljeja uspjene komu-
nikacije i kvalitetne suradnje u digitalnome okruju.
Sluei se programima i ureajima za suradnju i komunikaciju, uenici samostalno i sigurno komuniciraju

kako u sinkronim tako i u asinkronim aktivnostima. Vodei rauna o uporabi standardnoga jezika, artikulirano
6
se izraavaju uz razumijevanje i uvaavanje komunikacijskih situacija. Razvijaju kompetencije koje ukljuuju

razumijevanje procesa i ciljeva komunikacije, kao i njezinih ogranienja u digitalnome okruju.
Suradnikim uenjem stvara se ozraje u kojemu se potie ravnopravno i aktivno sudjelovanje u odgojno-
obrazovnome procesu. Uenici argumentirano raspravljaju, dogovaraju se i prihvaaju promjene. Potuju raz-
liitosti i uvaavaju tue stavove u skladu s demokratskim vrijednostima. Suradnjom se obogauje uenje i
pouavanje, potie se meusobno razumijevanje te se razvijaju socijalne vjetine i meukulturne kompetenci-
je.
DOMENA C: ISTRA
ISTRAIVANJE I KRITI
KRITIKO VREDNOVANJE U DIGITALNOME OKRU
OKRUJU
Domena Istraivanja i kritikoga vrednovanja obuhvaa razvoj informacijske i medijske pismenosti u digital-
nome okruju te poticanje istraivakoga duha kritikim miljenjem i rjeavanjem problema. Uenjem i pou-
avanjem njezinih sadraja uenici usvajaju znanja, vjetine i stavove kojima osnauju svoj integritet. Istrai-
vaki duh razvija se prvotno voenjem uenika u procesu potrage za informacijama, uporabom tehnologije za
otkrivanje razliitih pristupa i mogunosti rjeavanja problema da bi s vremenom prerastao u samopoticanje
kada se razvije vjetina upravljanja informacijama.
Uenici znaju koje informacije, kako i gdje trebaju pronai te koliko opirne trebaju biti. Informacije mogu
uspjeno pronai te kritiki procijeniti njihove izvore, kao i sam proces potrage, a zatim ih koristiti kako bi
rijeili problem. Odabrane i odgovarajue informacije obrauju i ukljuuju u svoje znanje i sustav vrijednosti.
Prethodno steene i nove informacije, pojedinano ili skupno, primjenjuju za stvaranje novih koncepata ili
razumijevanja kako bi uinkovito ostvarili odreene zadae ili aktivnosti.
DOMENA D: STVARALATVO I INOVATIVNOST

INOVATIVNOST U DIGITALNOME
DIGITALNOME OKRUJU
Razvijanje stvaralakoga duha i poticanje inovativnoga djelovanja dugoroni su procesi. U domeni Stvaralatva
i inovativnosti u digitalnome okruju uenike se potie da slobodno i otvoreno iskau svoju umjenost, mato-
vitost i domiljatost u radu s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.
Uenike se ohrabruje da se, unato moguem izostanku jasno vidljivih rezultata i uspjeha, usude riskirati pri
osmiljavanju i izvedbi svojih ideja. Oni ue metode za razvijanje vlastite i grupne kreativnosti koje im omogu-
uju lake oblikovanje i izradu zamiljenih sadraja u digitalnome okruju. Posebice razvijaju vjetine diver-
gentnoga i lateralnoga miljenja te traenja novih i drukijih naina rjeavanja zadataka.
Uenici objanjavaju, preoblikuju, analiziraju i vrednuju svoje ideje i stvaraju sadraje kako bi u potpunosti
iskoristili svoj potencijal. Razvijaju i razmjenjuju ideje te ih nastoje uporabiti u postojeim ili novim situacija-
ma. U digitalnome okruju predstavljaju, dijele i objavljuju svoje radove. To pridonosi boljem snalaenju u
daljnjem obrazovanju i radu te u izazovima i mogunostima koje donosi razvoj novih tehnologija.
7
D. ODGOJNO-
ODGOJNO -OBRAZOVNA OEKIVANJA PO ODGOJNO-
ODGOJNO -OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA
ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA
DOMENE 1. CIKLUS 2. CIKLUS 3. CIKLUS 4. CIKLUS 5. CIKLUS
A 1. 1. A 2. 1. A 3. 1. A 4. 1. A 5.
5 . 1.
Uenik uz pomo uitelja Uenik prema savjetu odabire Uenik samostalno odabire Uenik kritiki odabire odgo- Uenik analitiki odluuje o
A. FUNKCIONALNA
odabire odgovarajuu digi- odgovarajuu digitalnu tehno- odgovarajuu digitalnu teh- varajuu digitalnu tehnologi- odabiru odgovarajue digi-
I ODGOVORNA UPORABA
talnu tehnologiju za obav- logiju za izvravanje zadatka. nologiju. ju. talne tehnologije.
IKT -A
ljanje jednostavnih zadata-
ka.
A 1. 2. A 2. 2. A 3. 2. A 4. 2. A 5. 2.
Uenik se uz pomo uitelja Uenik se samostalno koristi Uenik se samostalno koristi Uenik se koristi drutvenim Uenik se samostalno slui
koristi odabranim ureajima njemu poznatim ureajima i raznim ureajima i progra- mreama i mrenim progra- drutvenim mreama i
i programima. programima. mima. mima uz upravljanje razliitim raunalnim oblacima za
postavkama funkcionalnosti. potrebe uenja i osobnoga
razvoja.
A 1. 3. A 2. 3. A 3. 3. A 4. 3. A 5. 3.
Uenik primjenjuje pravila Uenik se odgovorno i sigurno Uenik aktivno sudjeluje u Uenik stvara pozitivne digi- Uenik preuzima odgovor-
za odgovorno i sigurno koristi programima i ureaji- oblikovanju vlastitoga sigur- talne tragove vodei se nae- nost za vlastitu sigurnost u
sluenje programima i ure- ma. nog digitalnog okruja. lom sigurnosti. digitalnome okruju i izgra-
ajima. dnju digitalnoga identiteta.
A 1. 4. A 2. 4. A 3. 4. A 4. 4. A 5. 4.
Uenik prepoznaje utjecaj Uenik opisuje utjecaj tehno- Uenik analizira utjecaj teh- Uenik argumentirano procje- Uenik kritiki prosuuje
tehnologije na zdravlje i logije na zdravlje i okoli. nologije na zdravlje i okoli. njuje utjecaj tehnologije na utjecaj tehnologije na
okoli. zdravlje i okoli. zdravlje i okoli.
8
B 1. 1. B 2. 1. B 3. 1. B 4. 1. B 5. 1.
B . KOMUNIKACIJA I SURAD-
SURAD- Uenik uz uiteljevu pomo Uenik uz povremenu uite- Uenik samostalno komunici- Uenik samostalno komunici- Uenik samostalno komuni-
NJA U DIGITALNOME OKR
OKRU- komunicira s poznatim ljevu pomo komunicira s ra s poznatim osobama u ra s poznatim i nepoznatim cira u digitalnome okruju.
JU osobama u sigurnome digi- poznatim osobama u sigur- sigurnome digitalnom okru- osobama u sigurnome digital-
talnom okruju. nome digitalnom okruju. ju. nom okruju.
B 1. 2. B 2. 2. B 3. 2. B 4. 2. B 5. 2.
Uenik uz uiteljevu pomo Uenik uz povremenu uite- Uenik samostalno surauje s Uenik samostalno surauje s Uenik samostalno surauje
surauje s poznatim oso- ljevu pomo surauje s pozna- poznatim osobama u sigur- poznatim i nepoznatim s poznatim i nepoznatim
bama u sigurnome digital- tim osobama u sigurnome nome digitalnom osobama u sigurnome digital- osobama u digitalnome
nom okruju. digitalnom okruju. okruju. nom okruju.
okruju.
B 1. 3. B 2. 3. B 3. 3. B 4. 3. B 5. 3.
Uenik primjenjuje osnovna Uenik primjenjuje komunika- Uenik potuje meukulturne Uenik kritiki procjenjuje Uenik promie toleranciju,
komunikacijska pravila u cijska pravila u digitalnome razliitosti. svoje ponaanje i ponaanje razliitosti,
digitalnome okruju. okruju. drugih u digitalnome okruju. meukulturno razumijeva-
nje i demokratsko sudjelo-
vanje u digitalnome okru-
ju.
C 1. 1. C 2. 1. C 3. 1. C 4. 1. C 5. 1.
Uenik uz pomo uitelja Uenik uz povremenu pomo Uenik Uenik Uenik samostalno provodi
C. ISTRAIVANJE I KRITIKO
KRITIKO provodi jednostavno istrai- uitelja ili samostalno provodi samostalno provodi jednos- samostalno provodi sloeno sloeno istraivanje s po-
VREDNOVANJE U DIGITAL-
DIGITAL- vanje radi rjeenja problema jednostavno istraivanje radi tavno istraivanje, a uz po- istraivanje mou IKT-a.
NOME OKRUJU u digitalnome okruju. rjeenja problema u digital- mo uitelja sloeno radi radi rjeenja problema u digi-
nome okruju. rjeenja problema u digital- talnome okruju.
nome okruju.
C 1. 2. C 2. 2. C 3. 2. C 4. 2. C 5. 2.
Uenik uz pomo uitelja Uenik uz pomo uitelja ili Uenik samostalno i djelot- Uenik samostalno provodi Uenik samostalno i samoi-
djelotvorno provodi jednos- samostalno djelotvorno pro- vorno provodi jednostavno sloeno pretraivanje infor- nicijativno provodi sloeno
tavno pretraivanje infor- vodi jednostavno pretraiva- pretraivanje, a uz pomo macija u digitalnome okruju. pretraivanje informacija u
macija u digitalnome okru- nje informacija u digitalnome uitelja sloeno pretraivanje digitalnome okruju.
ju. okruju. informacija u digitalnome
okruju.
9
C 1. 3. C 2. 3. C 3. 3. C 4. 3. C 5. 3.
Uenik uz pomo uitelja Uenik uz pomo uitelja ili Uenik samostalno ili uz Uenik samostalno kritiki Uenik samoinicijativno i
odabire potrebne informaci- samostalno usporeuje i oda- manju pomo uitelja procje- procjenjuje proces, izvore i samostalno
je izmeu pronaenih in- bire potrebne informacije njuje i odabire potrebne rezultate pretraivanja te kritiki procjenjuje proces i
formacija. izmeu pronaenih informaci- informacije izmeu pronae- odabire potrebne informacije. rezultate pretraivanja te
ja. nih informacija. odabire potrebne informaci-
je izmeu pronaenih in-
formacija.
C 1. 4. C 2. 4. C 3. 4. C 4. 4. C 5. 4.
Uenik uz pomo uitelja Uenik uz pomo uitelja Uenik uz pomo uitelja ili Uenik samostalno odgovorno Uenik samostalno odgo-
odgovorno upravlja prikup- odgovorno upravlja prikuplje- samostalno odgovorno up- upravlja prikupljenim infor- vorno upravlja prikupljenim
ljenim informacijama. nim informacijama. ravlja prikupljenim informaci- macijama. informacijama.
jama.
D. STVARALATVO I INOVA-
INOV A- D 1. 1. D 2. 1. D 3. 1. D 4. 1. D 5. 1.
TIVNOST U DIGITALNOME
DIGITALNOME Uenik se kreativno izraava Uenik se izraava kreativno i Uenik se izraava kreativno Uenik samostalno ili u sura- Uenik svrsishodno primje-
OKRUJU i istrauje jednostavne planira svoje djelovanje jedno- sluei se primjerenom teh- dnji s drugima stvara nove njuje vrlo razliite metode
metode za poticanje krea- stavnim metodama za potica- nologijom za stvaranje ideja i sadraje i ideje ili preoblikuje za razvoj kreativnosti kom-
tivnosti u zadanim ili novim nje kreativnosti u IKT okruju. razvijanje planova te primje- postojea digitalna rjeenja binirajui stvarno i virtualno
uvjetima. nuje razliite naine poticanja primjenjujui razliite naine okruje.
kreativnosti. za poticanje kreativnosti.
D 1. 2. D 2. 2. D 3. 2. D 4. 2. D 5. 2.
Uenik Uenik rjeava jednostavne Uenik rjeava sloenije Uenik argumentira svoje Uenik samostalno predlae
uz uiteljevu pomo prepo- probleme s pomou digitalne probleme sluei se digital- vienje rjeavanja sloenoga mogua i primjenjiva rjee-
znaje i rjeava jednostavne tehnologije. nom tehnologijom. problema s pomou IKT-a. nja sloenih problema s
probleme s pomou IKT-a. pomou IKT-a.
D 1. 3. D 2. 3. D 3. 3. D 4. 3. D 5. 3.
Uenik uz uiteljevu pomo Uenik sam ili u suradnji s Uenik stvara nove sadraje i Uenik Uenik samostalno ili u
oblikuje postojee sadraje i drugima preoblikuje postojea ideje sloenije strukture. konceptualizira, stvara i dijeli suradnji s kolegama
ideje sluei se IKT-om. digitalna rjeenja ili stvara ideje i sadraje o sloenoj konceptualizira, stvara i
nove sadraje i ideje. temi s pomou IKT-a. dijeli nove ideje i sadraje s
pomou IKT-a.
10
D 1. 4. D 2. 4. D 3. 4. D 4. 4. D 5. 4.
Uenik prepoznaje oznake Uenik izdvaja i razvrstava Uenik imenuje zakone i Uenik tumai zakonske okvi- Uenik samostalno titi
vlasnitva djela i licence za oznake vlasnitva djela i licen- propise kojima se titi vlasni- re za zatitu intelektualnoga svoje intelektualno vlasni-
dijeljenje sadraja koje treba ce za dijeljenje sadraja koje tvo i propisuje dijeljenje vlasnitva i odabire naine tvo i odabire naine dijelje-
potovati. treba potovati. vlastitih sadraja u digital- dijeljenja vlastitih sadraja i nja sadraja.
nome okruju. proizvoda.
11
1. CIKLUS (predkola, 1. i 2. razred osnovne kole

kole)
ole)
A. DOMENA - F unkcionalna i odgovorna uporaba IKT-

IKT - a - 1. CIKLUS
ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI
A 1. 1. - prepoznaje ureaj, opisuje njegovu svrhu i - na pravilan nain ukljuuje i iskljuuje - razvija pozitivan stav i samopouzdanje pri
Uenik uz pomo uitelja odabire odgova- uz pomo uitelja odabire najprikladniji digitalni ureaj te pokree i zatvara preporu- koritenju tehnologije
rajuu digitalnu tehnologiju za obavljanje program za rjeavanje jednostavnih kolskih eni digitalni obrazovni sadraj
jednostavnih zadataka. zadataka
A 1. 2. - poznaje osnovnu primjenu programa, - koordinirano se koristi miem (ili dodirom - pokuava samostalno pronai rjeenje prob-
Uenik se uz pomo uitelja koristi odab- sprema i pronalazi prethodno pohranjeni ekrana) u grafikome korisnikom suelju lema pri radu s digitalnim ureajima i progra-
ranim ureajima i programima. sadraj (tekst, slika, mrena stranica) operativnoga sustava, a u poznatim programima, ali bez zadrke trai pomo kada smatra
te prepoznaje kada treba zatraiti savjet i mima prilagouje osnovne postavke da mu je potrebna (npr. pojava neuobiajenoga
pomo ako ureaj ili program ne rade prema skonog prozora)
njegovu oekivanju
A 1. 3. - poznaje razredna pravila o prihvatljivome - primjenjuje odgovarajue dogovorene - svjestan je publike kojoj se obraa (u sigur-
Uenik primjenjuje pravila za odgovorno i ponaanju u poznatome i sigurnome digital- obrasce ponaanja te uspjeno slijedi upute nome digitalnom okruju) potujui miljenje i
sigurno sluenje programima i ureajima. nom okruju, strategije ispravnoga odabira i uitelja u poznatome i sigurnome digitalnom osjeaje drugih te reagirajui na neeljene
odravanja lozinki te prepoznaje upozorenja okruju kontakte i sadraje
antivirusnoga programa - primjenjuje jednostavne strategije za zati- - razvija svijest o trajnosti podataka na interne-
tu osobnih podataka u kontroliranim uvjeti- tu i potrebi zatite i potovanja svojih i tuih
ma i sigurnome okruju osobnih podataka
A 1. 4. - poznaje vremensko ogranienje rada s - primjenjuje tehnike razgibavanja tijekom i - razvija naviku iskljuivanja ureaja kada se ne
Uenik prepoznaje utjecaj tehnologije na digitalnom tehnologijom i tehnike razgiba- nakon rada s raunalima, a uz pomo uitelja koristi njime, brine se o odravanju svojih ure-
zdravlje i okoli. vanja brine se o razvrstavanju elektronikoga i aja te je svjestan tetnosti dugotrajnoga i
- prepoznaje osnovne mogunosti utede elektrinoga otpada nepravilnoga koritenja tehnologije
energije pri radu s raunalima i ispravan
nain odlaganja elektronikoga otpada
12
KLJUNI SADRAJI
osnovno koritenje ureaja i programa

snalaenje u korisnikome suelju OS-a
o uporaba gotovih obrazovnih sadraja (crtanje, raunanje, pisanje, itanje) za podrku uenju
o uporaba jednostavnih raunalnih programa i aplikacija namijenjenih obrazovanju
strategije za zatitu raunala i osobnih podataka
o uvati lozinke, ne objavljivati osobne podatke u mrenome okruju
o obrazovni sadraji Pet za net kurikuluma - radni listovi, igre, multimedijski sadraji, udbenici, prirunici, virtualna uionica
o zatita raunala (pojam virusa, zlonamjernih programa i antivirusnoga programa)
sigurno i odgovorno koritenje tehnologijom
o poticanje pozitivnih obrazaca ponaanja u stvarnome i virtualnome svijetu
o odgovorno ophoenje s tehnologijom (kad ne koristi ureaj, ugasi ga, oprezno i brino koristi ureaje)
briga o zdravlju i okoliu
o tehnike razgibavanja
o razlikovanje aktivnosti i mogunosti virtualnoga i stvarnoga svijeta
o razvrstavanje i odlaganje digitalnoga otpada
PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE
OSTVARIVANJE OEKIVANJA
Integrirano - predkola (iskustveno uenje opaanjem).

Svi nastavni predmeti putem obrazovnih raunalnih sadraja i igara, putem izvannastavnih aktivnosti, uz naglasak na predmete Priroda i drutvo i Tjelesna i zdravstvena kultura putem pro-
jektne, izvanuionike i izvannastavne aktivnosti.
Zadatke izvan nastave, grupno i pojedinano, preporuuje se odraditi na raunalima u informatikoj uionici, u knjinici i u ostalim digitalno opremljenim prostorima u koli.
13
B . DOMENA - Komunikacija i suradnja u digitalnome okru

okruju - 1. CIKLUS
B 1. 1. - prepoznaje razliku izmeu sinkronoga i - uoava situacije u kojima je neophodno da - razvija svijest o potrebi komuniciranja s
Uenik uz uiteljevu pomo komunicira s asinkronoga okruja se komunikacija odvija s pomou digitalnih poznatim osobama koje se fiziki ne nalaze u
poznatim osobama u sigurnome digitalnom - prepoznaje naine primanja i slanja poruka programa i ureaja, ostvaruje kontakt s poz- njegovu okruju
okruju. u sinkronome i asinkronome okruju natim osobama koje se fiziki ne nalaze u - ima pozitivan stav prema govorenju pred
istome okruju i s njima razmjenjuje kratke publikom
poruke
- primjenjuje osnovne vjetine razmjenjiva-
nja poruka i prezentiranja sadraja
B 1. 2. - prepoznaje situacije u kojima je suradnja - sudjeluje u kratkim suradnikim aktivnos- - uoava razliitosti ideja drugih lanova
Uenik uz uiteljevu pomo surauje s poz- mogua putem digitalnih programa tima s poznatim osobama na sustavima za skupine i potuje ih
natim osobama u sigurnome digitalnom upravljanje uenjem i na obrazovnim dru- - uoava osnovne prednosti suradnje kad
okruju. tvenim mreama lanovi tima ne mogu biti fiziki prisutni
- snalazi se na sustavima za upravljanje ue-
njem i na obrazovnim drutvenim mreama
B 1. 3. - poznaje osnovna pravila uljudnoga ophoe- - primjenjuje osnovna pravila ponaanja iz - potuje sugovornika i/ili suradnika koji nije
Uenik primjenjuje osnovna komunikacijska nja u digitalnome okruju stvarnoga svijeta u virtualnome okruju fiziki prisutan
pravila u digitalnome okruju. - koristi se osnovnim slikovnim prikazima za - potuje osnovna pravila uljudnoga ophoe-
neverbalno izraavanje osjeaja nja u digitalnome okruju
KLJUNI SADRAJI
programi i ureaji za komunikaciju i suradnju u digitalnome okruju

o obrazovne drutvene mree, digitalna obrazovna okruja za suradnju i sustavi za upravljanje uenjem kao podrka uenju
o kolske mrene stranice
o programi za koje nije potrebna prijava
o videokonferencija
komunikacija u digitalnome okruju
o razmjena jednostavnih tekstualnih poruka te kraih videoporuka i audioporuka u sinkronome i asinkronome okruju
o virtualni susreti uenika u sigurnome okruju
14
o neverbalno izraavanje uz pomo slikovnoga prikaza (emotikoni)

o sluanje i tumaenje jednostavnih primljenih poruka u digitalnome okruju
o uporaba osnova standardnoga jezika u digitalnome okruju
suradnja u digitalnome okruju
o videokonferencije kao oblik uenja i pouavanja (npr. izmeu kola povodom obiljeavanja dogaaja ili u sklopu projekta)
o jednostavne suradnike obrazovne igre
o suradniko uenje u oblacima, izrada jednostavnoga zajednikog uratka, npr. crtea, slikovnice
o sudjelovanje u jednostavnim projektima (projektna nastava)
primjereno ponaanje u digitalnome okruju
o upoznavanje osnovnih pravila primjerenoga ponaanja na internetu
o stvaranje razrednih pravila
o usporedba uljudnoga ponaanja u stvarnome i digitalnome okruju (npr. gledanje kraih videomaterijala o ponaanju na internetu)
o primjereno ponaanje uz potovanje osnovnih pravila uljudnoga ophoenja za vrijeme suradnikih i komunikacijskih aktivnosti u digitalnome okruju
o uoavanje i uvaavanje razliitosti i potovanje ljudskih prava
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, sat razrednoga odjela, izvannastavne aktivnosti, projektno uenje (npr. eTwinning), problemsko uenje, mentorsko pouavanje, timski rad na
rjeavanju problema. Planiranje suradnikoga uenja korelira s temom Uiti kako uiti. Zadatke izvan nastave, grupno i pojedinano, mogue je odraditi na raunalima u knjinici i u ostalim
digitalno opremljenim prostorima u koli.
15
C. DOMENA - I stra
straivanje i kriti
kriti ko vrednovanje
vrednovanje u digitalnome okru
okruju - 1. CIKLUS
C 1. 1. - planira jednostavno istraivanje - provodi jednostavno istraivanje - prihvaa mogunost pogreke pri istraiva-
Uenik uz pomo uitelja provodi jednostav- nju
no istraivanje radi rjeenja problema u digi- - ustrajno pokuava pronai rjeenje i ako su
talnome okruju. prvi pokuaji bili manje uspjeni
C 1. 2. - opisuje to je potrebno uiniti da bi se - obavlja osnovnu potragu za informacijama - prihvaa mogunost da u digitalnome okru-
Uenik uz pomo uitelja djelotvorno provo- dolo do informacije na unaprijed zadanu temu i uz detaljne upute ju moe pronai i informacije
di jednostavno pretraivanje informacija u
digitalnome okruju.
C 1. 3. - opisuje zato je odabrao odreenu informa- - odabire informaciju izmeu vie pronaenih - razvija samopouzdanje zbog uspjenoga
Uenik uz pomo uitelja odabire potrebne ciju u odnosu na ostale koje je pronaao s obzirom na upute za pretraivanje provoenja pretrage i odabira informacija
informacije izmeu pronaenih informacija.
C 1. 4. - opisuje nain uporabe pronaene informa- - biljei pronaenu informaciju - ne zazire od uporabe informacija u digital-
Uenik uz pomo uitelja odgovorno upravlja cije i njezina izvora - pregledava uvjete uporabe pojedinoga nome okruju
prikupljenim informacijama. - opisuje uvjete uporabe pojedinoga prona- digitalnog sadraja - proiruje svoje poimanje tuega vlasnitva i
enog digitalnog sadraja ophoenja prema njemu
KLJUNI SADRAJI
SADRAJI
jednostavni auditivni, vizualni, auditivno-

auditivno- vizualni programi i ureaji koje uenici mogu koristiti
istraivaki proces: akcijsko istraivanje, odreivanje problema, provoenje istraivanja
izvori informacija: obrazovne igre, e-slikovnice, e-knjige za djecu, e-asopisi, e-enciklopedije za djecu, obrazovni portali
pretraivanje informacija
o to znamo, to ne znamo, gdje i kako u digitalnome okruju pronai ono to ne znamo
o digitalne informacije: slika, tekst, zvuk, videozapis
kritiko vrednovanje: tko je rekao, to je reeno, gdje je bilo reeno, kada je reeno
upravljanje informacijama: odgovorno biljeenje informacija i spremanje za uporabu
16
P REPORUKE ZA OSTVARIVANJE
Koritenje raunalnih simulacija za istraivanje u predmetima Priroda i drutvo i Matematika za prvo oekivanje. Meupredmetna tema Uiti kako uiti i ostale meupredmetne teme,
svi nastavni predmeti, izvannastavne aktivnosti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje, u suradnji sa kolskim knjiniarom na primjeru jednostavnih mrenih strani-
ca i drutvenih mrea.
D. DOMENA S tvaralatvo i inovativnost u digitalnome okruju - 1. CIKLUS
D 1. 1. - poznaje jednostavne metode za poticanje - uz uiteljevo voenje izraava se kreativno - opisuje svoja iskustva s kreativnim izraa-
Uenik se kreativno izraava i istrauje jed- kreativnosti u zadanim ili novim uvjetima u u igri ili organiziranome uenju, istrauje vanjem u igri ili organiziranome uenju poz-
nostavne metode za poticanje kreativnosti u digitalnome okruju jednostavne metode za poticanje kreativnos- natim metodama za poticanje kreativnosti u
zadanim ili novim uvjetima. ti u digitalnome okruju digitalnome okruju
D 1. 2. - prepoznaje problem i predlae rjeenja - uz uiteljevu pomo rjeava jednostavne - izraava znatielju i propituje naine dolas-
Uenik uz uiteljevu pomo prepoznaje i jednostavnoga problema probleme uporabom digitalne tehnologije ka do rjeenja jednostavnoga problema
rjeava jednostavne probleme s pomou IKT- - potie sebe i druge na ustrajnost u pronala-
a. enju rjeenja
D 1. 3. - oblikuje uz uiteljevu pomo postojee - matovito opisuje nove sadraje i ideje koje
Uenik uz uiteljevu pomo oblikuje postoje- uratke i ideje jednostavnim programima za namjerava oblikovati ili ih oblikuje s pomou
e uratke i ideje sluei se IKT-om. oblikovanje kako bi jasno predstavio spozna- IKT-a
to
D 1. 4. - prepoznaje oznake vlasnitva i licence za - razumije potrebu za zatitom vlasnitva

Uenik prepoznaje oznake vlasnitva djela i dijeljenje digitalnih sadraja na dostupnim svojega djela i ograniavanje uvjeta uporabe
licence za dijeljenje sadraja koje treba po- primjerima
tovati.
17
KLJUNI SADRAJI
uporaba kreativnih tehnika

o jednostavne tehnike za razvijanje kreativnosti u digitalnome okruju (npr. slobodno kazivanje/oluja misli, humor, sluajni pojmovi, postavljanje pitanja, voena fan-
tazija npr. u nekome programu za oblikovanje teksta)
preoblikovanje sadraja
o nain pohranjivanja sadraja (tekst, slika, zvuk) za budui rad
o preoblikovanje sadraja u sadraj istoga ili drugoga tipa: kombiniranje vizualnih, auditivnih i tekstualnih sadraja pri oblikovanju novih sadraja (npr. izrada digital-
noga kalendara, estitaka, pozivnica i sl.) upotrebom postojeih obrazovnih alata i programa
kreativno rjeavanje problema
kreativno izraavanje
o stvaranje zajednike bajke/prie, izrada slike na zadanu temu, izrada multimedijske estitke i pozivnice
o preoblikovanje teksta u multimedijski sadraj - pria u crtani/animirani film, pria u auditivni oblik i dr.
zatita vlasnitva
oznake vlasnitva, licence ili doputenja
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, Glazbena kultura, Hrvatski jezik, strani jezici. Integrirano, projektno, iskustveno uenje. Prvo oekivanje moe korelirati s meupred-
metnom temom Uiti kako uiti. etvrto oekivanje preporuuje se odraditi u suradnji kolske knjinice i nastave predmeta Hrvatski jezik. Zadatke izvan nastave, grupno i pojedina-
no, mogue je odraditi na raunalima u kolskoj knjinici i u ostalim digitalno opremljenim prostorima u koli.
18
2. CIKLUS (3., 4. i 5. razred osnovne kole)

kole )

IKT - a - 2. CIKLUS
Podrazumijeva se da su odgojno-
odgojno-obrazovna oekivanja i kljuni sadraji iz prethodnih ciklusa sastavni dijelovi viih ciklusa te se ponavljaju prema potrebi.
A 2. 1. - odabire potreban digitalni ureaj ili program, - koristi se poznatim digitalnim ureajem, - razvija svijest o tome da odgovarajui i
Uenik prema savjetu odabire odgovarajuu poznaje njegove prednosti u raznim situaci- personalizira suelje primjeren odabir tehnologije olakava i ubr-
digitalnu tehnologiju za izvravanje zadatka. jama, obrazlae svoj odabir i preporuuje ili - istrauje zabavne namjenske programe i zava rjeavanje problema, dok neodgovarajui
ne preporuuje drugima njegovo koritenje upravlja njihovim osnovnim postavkama, moe oteati njegovo rjeavanje
- navodi to moe, a to ne moe uiniti s koristi se njima za obavljanje kolskih zadata-
tehnologijom te odluuje kada e koristiti ka
tehnologiju za obavljanje zadataka
A 2. 2. - procjenjuje uinkovitost odabranoga prog- - slui se osnovnim funkcionalnim postavka- - zastupa svoj nain organizacije sadraja
Uenik se samostalno koristi njemu poznatim rama ili ureaja, razlikuje njegove svrhe i ma poznatih programa, sprema i pronalazi prema svojim potrebama
ureajima i programima. prepoznaje koji od postojeih programa ili spremljene sadraje pri emu razvija vjetinu - promilja o omjeru vremena koje je potreb-
ureaja odgovara njegovim potrebama uinkovite organizacije podataka no za koritenje i mogunosti raznih progra-
ma
A 2. 3. - posjeduje osnovna znanja o tome kako - reagira na neprihvatljivo i uvredljivo pona- - odluuje ne sudjelovati u aktivnostima koje
Uenik se odgovorno i sigurno koristi prog- zatititi ureaje i datoteke te svoje i tue anje u digitalnome okruju na odgovoran potiu govor mrnje i diskriminaciju, a uz
ramima i ureajima. osobne podatke, razluuje koje sadraje ne nain i prijavljuje ga, u problemskoj situaciji pomo i savjete odluuje o oblikovanju svoga
smije dijeliti, prepoznaje neprihvatljive radnje trai pomo odraslih digitalnog identiteta
u digitalnome okruju - primjenjuje pozitivne obrasce ponaanja i - pomae vrnjacima u zatiti od neeljenih
- zna kome se moe obratiti za pomo zbog ciljano objavljuje svoje radove na kol- sadraja
neeljenih sadraja ili kontakata skim/razrednim stranicama
- odgovorno upotrebljava lozinke
19
A 2. 4. - opisuje utjecaj tehnologije na svakodnevni - primjenjuje tehnike razgibavanja tijekom i - brine se o produljenju ivotnoga vijeka
Uenik opisuje utjecaj tehnologije na zdravlje ivot i potrebu nakon rada s raunalima svojih ureaja, savjetuje lanove obitelji i
i okoli. vremenskoga ogranienja rada s digitalnom - sudjeluje u razvrstavanju elektronikoga i vrnjake o pravilnome koritenju tehnologije
tehnologijom elektrinoga otpada u koli i kod kue
- opisuje osnovne mogunosti utede energi-
je i objanjava ispravan nain odlaganja elek-
tronikoga otpada
KLJUNI SADRAJI

o primjena zabavno-obrazovnih programa u uenju (igrifikacija nastavnoga procesa)
o koritenje ureaja za snimanje slike, zvuka i videa
o pohranjivanje sadraja za budue koritenje
o oznaavanje sadraja na mrei i njihovo pohranjivanje u raunalu
zatita raunala i osobnih podataka
o osnovno koritenje programa za zatitu raunala (antivirusni programi)
o uenik pronalazi na internetu digitalne tragove o sebi i lanovima svoje obitelji
o naini ponaanja u virtualnome i stvarnome svijetu
o objava radova u sigurnome i poznatome digitalnom okruenju
o vjebe razgibavanja i praenje vremena koritenja ureaja
o analiziranje konkretnih primjera s govorom mrnje i elektronikim nasiljem te pronalaenje rjeenja problema (animirane prie i videozapisi Pet za net, primjeri s
drutvenih mrea)
o naini razvrstavanja elektronikoga otpada
Svi nastavni predmeti, a posebice strani jezici, Informatika i Tjelesna i zdravstvena kultura putem projektnih, izvanuionikih i izvannastavnih aktivnosti. Integrirano putem aktivnosti
na raunalima u kolskoj knjinici i u drugim digitalno opremljenim prostorima u koli. Povezanost s meupredmetnim temama Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Odrivi razvoj,
Graanski odgoj i obrazovanje.
20
B . DOMENA - Komunikacija i suradnja u digitalnome okruju - 2. CIKLUS
odgojno-obrazovna oekivanja i kljuni sadraji
s adraji iz prethodnih ciklusa sastavni dijelovi viih ciklusa te se ponavljaju prema potrebi.
B 2. 1. - prepoznaje naine pohranjivanja i pregleda- - uoava razlike izmeu verbalne i neverbalne - razvija svijest o prednostima i nedostacima
Uenik uz povremenu uiteljevu pomo vanja razmijenjenih komunikacijskih poruka komunikacije u razmjeni poruka komuniciranja s poznatim osobama koje se
komunicira s poznatim osobama u sigurno- u sinkronome i asinkronome okruju - primjenjuje pravila standardnoga jezika fiziki ne nalaze u njegovu okruju
me digitalnom okruju. - prepoznaje rizike koji dovode do nerazumi- artikulirano se izraavajui pri prezentiranju
jevanja uslijed uporabe simbola, grafikih sadraja i razmjenjivanju poruka u digitalno-
prikaza, kratica te nestandardnoga jezika uz me okruju
izostanak govora tijela
B 2. 2. - opisuje prednosti odgovorne suradnje u - dogovara se i ravnopravno sudjeluje u do- - razvija odgovoran stav prema doprinosu
Uenik uz povremenu uiteljevu pomo digitalnome okruju noenju manjih zajednikih odluka vanih za pojedinca timskomu radu i u donoenju
surauje s poznatim osobama u sigurnome - timski i samostalno rjeava manje zadatke rad skupine zajednikih odluka i uoava razliita stajalita
digitalnom okruju. za potrebe svoje suradnike skupine u digi- drugih lanova skupine
talnome okruju - pomae manje spretnim uenicima
B 2. 3. - poznaje pravila uljudnoga ophoenja u - primjenjuje pravila ponaanja iz stvarnoga - svojim pozitivnim stavom i primjerenim
Uenik primjenjuje komunikacijska pravila u digitalnome okruju svijeta u virtualnome okruju ponaanjem utjee na druge
digitalnome okruju.
KLJUNI SADRAJI

o razne vrste jednostavnih tekstualnih, auditivnih i vizualnih programa te kombinirani tekstualni i auditivno-vizualni programi
o programi za koje je potrebna prijava osobnim podacima
o webinari
o obrazovni blogovi, razredne novine
o obrazovni forumi u sigurnome okruju
o razmjena tekstualnih poruka, videoporuka i audioporuka u sinkronome i asinkronome okruju
o uporaba standardnoga jezika u digitalnome okruju u formalnim i neformalnim situacijama
o sudjelovanje u projektima (projektno uenje)
21
o sudjelovanje u webinarima
o suradnike obrazovne igre, npr. geolokacijske igre
o suradniko uenje u oblacima, izrada zajednikoga uratka, npr. krae prie, postera
o upoznavanje i primjena pravila primjernoga ponaanja na internetu
o analiza primjera uljudnoga ponaanja u stvarnome i digitalnome okruju (npr. odgovarajuih videomaterijala o ponaanju na internetu)
o razvijanje tolerancije i meukulturnoga razumijevanja
o usporedba uljudnoga ponaanja u stvarnome i digitalnome okruju
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, sat razrednoga odjela, izvannastavne aktivnosti, projektno uenje (npr. eTwinning), problemsko uenje, timski rad na rjeavanju problema i
mentorsko pouavanje. Planiranje suradnikoga uenja korelira s temom Uiti kako uiti. Zadatke izvan nastave, grupno i pojedinano, mogue je odraditi na raunalima u knjinici i u ostalim
digitalno opremljenim prostorima u koli.
22
C. DOMENA - I straivanje i kritiko vrednovanje u digitalnome okruju - 2. CIKLUS
C 2. 1. - planira nain provoenja jednostavnoga - provodi istraivanje koristei se raunalnim - prihvaa mogunost pogreke pri istraiva-
Uenik uz povremenu pomo uitelja ili istraivanja programima nju i ustrajno pokuava pronai rjeenje i u
samostalno provodi jednostavno istraivanje - objanjava rezultate svoga istraivanja sluaju da su prvi pokuaji bili bezuspjeni
radi rjeenja problema u digitalnome okruju. - razvija znatielju i istraivaki duh
C 2. 2. - demonstrira nain na koji je proveo pretra- - obavlja potragu za informacijama na unapri- - razvija interes za proces pretraivanja in-
Uenik uz pomo uitelja ili samostalno ivanje informacija jed zadanu temu i uz detaljne upute formacija
djelotvorno provodi jednostavno pretraiva-
nje informacija u digitalnome okruju.
C 2. 3. - navodi razlike izmeu pronaenih informa- - upotrebljava pripremljenu listu provjere - zastupa svoj stav o odnosu pronaenih
Uenik uz pomo uitelja ili samostalno cija i obrazlae odabir odreene informacije informacija kako bi lake procijenio kvalitetu informacija i zadane teme
usporeuje i odabire potrebne informacije - razlikuje razliite uvjete uporabe informaci- pronaenih informacija - potuje uvjete uporabe navodei naziv
izmeu pronaenih informacija. ja i odabire informacije uvjeti kojih doputa- izvora informacije
ju uporabu
C 2. 4. - demonstrira pravilan nain uporabe prona- - prema dogovorenome pravilu biljei infor- - prihvaa postojanje tuega i svoga vlasni-
Uenik uz pomo uitelja odgovorno upravlja ene informacije i njezina izvora maciju s njezinim izvorom vodei rauna o tva nad digitalnim sadrajem
prikupljenim informacijama. uvjetima uporabe te ju organizira s obzirom
na buduu uporabu
- koristi drutveno oznaivanje
23
KLJUNI SADRAJI
jednostavni auditivni, vizualni, auditivno-vizualni programi i ureaji koje uenici u prvome ciklusu nisu koristili
istraivaki proces
o odreivanje problema, provoenje istraivanja (simulacije, interaktivni istraivaki programi - tipino za prirodoslovlje), koritenje digitalnih interaktivnih usluga
(geografske karte, vremenska prognoza )
o pisanje i objava jednostavnih izvjetaja o istraivanju u digitalnome okruju
izvori informacija: obrazovne igre, e-knjige za djecu, e-asopisi, e-enciklopedije za djecu, obrazovni portali koje uenici jo nisu koristili u 1. ciklusu
pretraivanje informacija
potraga za informacijama, pronalaenje informacija, usporeivanje informacija s obzirom na njihovu kvalitetu i nau potrebu za informacijom, odabir potrebne informacije
kritiko vrednovanje
o je li vrijedno zabiljeiti i spremiti
o svrha poruka digitalnih sadraja - informiranje, pouavanje, zabava, uvjeravanje, pokretanje
o oblik digitalnih poruka - dokumentarni, animirani, glumljeni
o osobine dobrih informacija
o kategorizacija igara s obzirom na razvojnu dob i sadraj
o slobodna enciklopedija (npr. Wikipedija)
upravljanje informacijama: drutveno oznaivanje
Koritenje raunalnih simulacija za istraivanje u predmetima Priroda i drutvo Matematika, Tehnika kultura, Geografija. Meupredmetna tema Uiti kako uiti i ostale meupredmetne
teme, svi nastavni predmeti, izvannastavne aktivnosti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje, u suradnji sa kolskim knjiniarom. Uenik otkrivene, pronaene i
preoblikovane informacije uvrtava u neki od prezentacijskih alata (e-poster, multimedijska prezentacija) potujui autorska prava.
24
D. DOMENA - Stvaralatvo i inovativnost u digitalnome

digitalnome okruju - 2. CIKLUS
D 2. 1. - usporeuje dva do tri naina kojima moe - planira i ostvaruje kreativno djelovanje - iznosi/objanjava svoju ideju i prihvaa
Uenik se izraava kreativno i planira svoje potaknuti svoje kreativno djelovanje i obja- primjenjujui i kombinirajui razliite jednos- tuu ideju te predloeno rjeenje bez obzira
djelovanje jednostavnim metodama za poti- njava svojim rijeima nain na koji je obliko- tavne metode za poticanje kreativnosti na primijenjenu metodu
canje kreativnosti u IKT okruju. vao ideje i sadraje
D 2. 2. - izdvaja primjere jednostavnih problema i - prema dostupnim mogunostima osmilja- - propituje razliita rjeenja jednostavnih
Uenik rjeava jednostavne probleme s po- navodi svoje prijedloge za njihovo rjeavanje va i primjenjuje rjeenja jednostavnih prob- problema s pomou dostupne digitalne teh-
mou digitalne tehnologije. s pomou digitalne tehnologije lema s pomou dostupne digitalne tehnologi- nologije
je
D 2. 3. - opisuje i preoblikuje zamiljeni sadraj u - organizira zamiljeni sadraj i prilagouje ga - surauje s drugima ili samostalno provjera-
Uenik sam ili u suradnji s drugima preobli- skladu s ciljanom publikom i njezinim intere- ciljanoj publici i njezinim interesima (prijate- va uspjenost svojih digitalnih uradaka
kuje postojea digitalna rjeenja ili stvara sima ljima iz razreda) predstavljajui ih poznatoj publici
nove uratke i ideje. - izrauje novi sadraj kojim rjeava problem - pomae manje spretnim uenicima
ili predstavlja njegovo rjeenje - opisuje stvarne i zamiljene situacije
- sam ili u suradnji s drugima osmiljava nove
sadraje ili preoblikuje postojee
D 2. 4. - opisuje oznake koje se odnose na zatitu - objanjava koje sadraje i radove smije
Uenik izdvaja i razvrstava oznake vlasnitva vlasnitva i one koje upuuju na doputeno slobodno upotrijebiti, a uporaba kojih je
djela i licence za dijeljenje sadraja koje treba dijeljenje sadraja pod odreenim uvjetima i nezakonita prema primijenjenim oznakama
potovati. opisuje njihovu svrhu na vlastitim radovima na digitalnome sadraju i osvjetava potrebu
zatite svojega intelektualnog vlasnitva
25
KLJUNI SADRAJI

o skeniranje fotografije ili dijela knjige i spremanje za budui rad
o uporaba osnovnih programa i ureaja za obradu fotografija, ureivanje teksta i vizualno prikazivanje ideja i rjeenja
o snimanje, obrada i dodavanje zvuka, skladanje
o pronalaenje pohranjenih podataka na raunalu
o online posteri
zatita vlasnitva
P REPORUKE ZA OSTVARIVANJE OEKIVANJA

OEK IVANJA
Svi nastavni predmeti, posebice sat razrednoga odjela, Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i drutvo, Likovna kultura, Glazbena kultura i meupredmetne teme. Projektno i problemsko
uenje, mentorsko pouavanje, kolski i izvankolski projekti. Prvo oekivanje moe korelirati s meupredmetnom temom Uiti kako uiti. etvrto oekivanje preporuuje se odraditi u
suradnji kolske knjinice i nastave predmeta Hrvatski jezik.
Zadatke izvan nastave, grupno i pojedinano, mogue je odraditi na raunalima u kolskoj knjinici i u ostalim digitalno opremljenim prostorima u koli.
26
3. CIKLUS (6., 7. i 8. razred osnovne kole)

kole)
A. DOMENA - F unkcionalna
unkcionalna i odgovorna uporaba IKT-
IKT - a - 3. CIKLUS
CIKLUS
A 3. 1. - samostalno istrauje i prouava nove mo- - samostalno se koristi razliitim digitalnim - koristi se iskustvom pri rjeavanju problema s
Uenik samostalno odabire odgovarajuu gunosti razliitih poznatih programa i ure- ureajima te bez potekoa rjeava uobiaje- ureajima i programima te pomae drugima pri
digitalnu tehnologiju. aja, poznajui njihove prednosti u raznim ne manje probleme povezane s radom urea- rjeavanju potekoa
situacijama, argumentirano obrazlae svoj ja i s upravljanjem programima - svjestan je moralnih i zakonodavnih implikaci-
odabir i opisuje situacije u kojima mu tehno- ja koritenja nelegalnih programa
logija moe olakati uspjeno rjeavanje
zadatka
A 3. 2. - koristi se raznim ureajima, samostalno - vjeto upravlja organizacijom i pohranom - prepoznaje potrebu izrade sigurnosnih kopija
Uenik se samostalno koristi raznim ure- izvrava postupak instalacije korisnikoga sadraja na svome raunalu te prepoznaje digitalnih sadraja i podataka te uzima u obzir
ajima i programima. programa te opisuje uvjete njegova korite- prednosti i nedostatke uvanja podataka u omjer vremena potrebnoga za koritenje i mo-
nja raunalnome oblaku gunosti raznih programa
- koristi se razliitim mogunostima organizi- - pri instalaciji programa odabire uobiajene - obraa pozornost na uvjete koritenja i dozvo-
ranja, spremanja i dohvaanja sadraja u postavke i prosuuje potrebu njihove izmje- le koje programi pri instalaciji zahtijevaju
mrenome i izvanmrenome okruju ne
A 3. 3. - opisuje programe za zatitu raunala, odabi- - upravlja postavkama programa za zatitu - potuje svoje i tue osobne podatke i stavove,
Uenik aktivno sudjeluje u oblikovanju re sigurne raunalne oblake za objavljivanje raunala, primjenjuje strategije zatite svojih promie vanost zatite osobnih podataka, odba-
vlastitoga sigurnog digitalnog okruja. sadraja podataka te izrauje sigurnosne kopije dato- cuje sve oblike elektronikoga nasilja i govora
- opisuje svrhu prikupljanja osobnih podataka teka mrnje te sudjeluje u njegovu spreavanju
od strane programa te prepoznaje prednosti i - prepoznaje pokuaje prijevare i rizike pri
opasnosti koritenja drutvenih mrea koritenju interneta uz promiljeno korite-
nje dostupnih sadraja
A 3. 4. - na primjerima pojanjava utjecaj tehnologi- - prepoznaje znakove ovisnosti o tehnologiji i - trai pomo i savjet u situaciji u kojoj se ne
Uenik analizira utjecaj tehnologije na je na svakodnevni ivot, razumije zdravstve- poduzima korake za spreavanje elektroni- osjea ugodno, kada nije siguran kako uinkovito
zdravlje i okoli. ne rizike i zna kako zatiti sebe i druge od koga nasilja i govora mrnje reagirati da bi zatitio sebe i druge
elektronikoga nasilja
27
KLJUNI SADRAJI

o ureaji i programi za izradu sadraja i predstavljanje
o postupak instalacije korisnikoga programa
o naini pohranjivanja i organizacije podataka i sadraja na raunalu
o poznavanje prostornih kapaciteta ureaja i oblaka za pohranu sadraja
o mreni programi koji ne zahtijevaju registraciju (ili registraciju izvrava uitelj)
o prepoznavanje i reagiranje na poruke upozorenja pri radu s raunalima
o programi za zatitu raunala
o prijevare i rizici pri koritenju interneta, primjeri poruka elektronike pote (phishing), na drutvenim mreama, u mobilnim aplikacijama i pri dopisivanju u stvarnome
vremenu
o zakonske posljedice koritenja nelegalnih programa
o uvjeti koritenja i prikupljanja osobnih podataka - istaknuti vane dijelove, usporediti na primjerima nekoliko programa
o podeavanje postavki privatnosti na drutvenim mreama - pokazati na primjerima drutvenih mrea koje koristimo u obrazovanju i na primjerima komercijalnih
drutvenih mrea za odrasle (dobna granica 13 godina)
o digitalni identitet - primjeri pozitivnoga i negativnoga digitalnog identiteta (slavne osobe, videozapisi); primjeri kako aktivno stvarati svoj pozitivni identitet
o ovisnost o tehnologiji i njezinu koritenju
o zatita od elektronikoga nasilja, kako ga prepoznati, kako ga sprijeiti, aktivno se suprotstaviti te kako pronai rjeenje i kome se obratiti za pomo
o analiziranje konkretnih primjera s govorom mrnje i elektronikim nasiljem te pronalaenje rjeenja problema (animirane prie i videozapisi Pet za net, primjeri s drutvenih
mrea)
Svi nastavni predmeti i izvannastavne aktivnosti, posebice Povijest, Geografija, Kemija, Fizika, Matematika. Povezanost s meupredmetnim temama Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Odrivi
razvoj, Graanski odgoj i obrazovanje. Projektne aktivnosti u redovnoj nastavi i u izvannastavnim aktivnostima (podrka knjiniara i uitelja informatike).
Integrirano putem aktivnosti na raunalima u kolskoj knjinici i u ostalim digitalno opremljenim prostorima u koli.
28

okruj u - 3. CIKLUS
B 3. 1. - prepoznaje naine na koje pronalazi i kon- - samostalno ostvaruje kontakt s poznatim oso- - razvija pozitivan stav prema uporabi tehno-
Uenik samostalno komunicira s poznatim taktira vrnjake bama u komunikacijske svrhe na drutvenim logije za komunikaciju
osobama u sigurnome digitalnom okruju. - poznaje prednosti i ogranienja razliitih mreama i aktivno sudjeluje u razgovorima i
oblika komunikacije karakteristinih za diskusijama
formalno i neformalno okruje - razvija komunikacijske i prezentacijske vjetine
- analizira razloge pogrenoga interpretiranja
poruka u digitalnome okruju te rizike koji
dovode do nerazumijevanja uslijed korite-
nja simbola, grafikih prikaza i kratica te
nestandardnoga jezika
B 3. 2. - prepoznaje naine na koje daje i trai pov- - samostalno sudjeluje u suradnikim aktivnos- - potuje razliita stajalita drugih lanova
Uenik samostalno surauje s poznatim ratnu informaciju tima s poznatim osobama skupine i pozitivnim stavom prema surad-
osobama u sigurnome digitalnom okruju. - prepoznaje prepreke i probleme koji mogu - razvija meuljudske i suradnike vjetine, nikim aktivnostima utjee na druge
nastati u digitalnome okruju te naine na potie suradnike na postizanje osobnih i zajed-
koje ih moe rijeiti i tome prilagoava svoje nikih rezultata
postupke
B 3. 3. - prilagoava svoje ponaanje pravilima - primjenjuje pravila uljudnoga ophoenja u - iskazuje pozitivan stav prema meukultur-
Uenik potuje meukulturne razliitosti. ponaanja u meukulturnome digitalnom interakciji s osobama iz razliitih kultura nim razlikama
okruju
- predvia posljedice svoga i tuega ponaa-
nja
29
KLJUNI SADRAJI
SA DRAJI

o najzastupljenije drutvene mree, npr. za komunikaciju tijekom rada na projektima ili za individualiziranje nastave
o BYOD - koritenje ureaja uenika za obrazovne svrhe
o programi za izradu prezentacija
o izlaganje i prezentiranje pred poznatom publikom
o suradnja u istraivakome uenju
o suradnja u oblacima, npr. izrada e-knjiga, multimedijskih prezentacija
o kritika procjena primjera uljudnoga ponaanja u stvarnome i digitalnome okruju
o poticanje meukulturnosti i tolerancije
o otvorena i tolerantna rasprava o razliitostima meu ljudima i narodima
OEKIVANJA
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, posebice strani jezici, sat razrednoga odjela, izvannastavne aktivnosti, projektno uenje (npr. eTwinning), problemsko uenje i mentorsko
pouavanje. Suradniko uenje korelira s temom Uiti kako uiti. Zadatke izvan nastave, grupno i pojedinano, mogue je odraditi na raunalima u knjinici i u ostalim digitalno opremljenim
prostorima u koli.
30
C. DOMENA - I straivanje i kritiko vrednovanje u digitalnome okruju -3. CIKLUS
C 3. 1. - identificira i opisuje temu koju eli istraiti - koristi se raunalnim programima istraujui -prihvaa mogunost pogreke pri
Uenik samostalno provodi jednostavno - analizira problem koji rjeava i planira nain mogunosti za rjeavanje problema istraivanju
istraivanje, a uz pomo uitelja sloeno istraivanja problema - ustrajno pokuava pronai rjeenje i ako su
istraivanje radi rjeenja problema u digi- prvi pokuaji bili bezuspjeni
talnome okruju. - razvija znatielju i istraivaki duh
C 3. 2. - komentira nain na koji je proveo pretrai- - obavlja sloeniju potragu za informacijama na - slijedi obrazac pretraivanja pri
Uenik samostalno i djelotvorno provodi vanje informacija unaprijed zadanu temu i uz kratke upute pronalaenju informacija
jednostavno pretraivanje, a uz pomo
uitelja sloeno pretraivanje informacija u
digitalnome okruju.
C 3. 3. - razlikuje injenice, miljenja, pristranost u - upotrebljava pripremljenu listu provjere - zanima se za proces pretraivanja i
Uenik samostalno ili uz manju pomo informacijama te valjanost i pouzdanost informacija, izvora informacija i uvjeta uporabe pronalaenja potrebnih digitalnih
uitelja procjenjuje i odabire potrebne informacija i njihovih izvora i usporeuje ih kako bi lake procijenio kvalitetu pronaenih informacija
informacije izmeu pronaenih informaci- s drugim informacijama i izvorima i odabire informacija
ja. korisne, valjane i pouzdane informacije
C 3. 4. - biljei pronaenu informaciju, njezin izvor i - biljeenjem stjee rutinu zapisivanja izvora - prepoznaje kulturoloka, etika i
Uenik uz pomo uitelja ili samostalno datum pristupa informaciji te povezuje tu informacija, organizira (pore- drutveno-ekonomska pitanja povezana s
odgovorno upravlja prikupljenim informa- informaciju s mogunou njezine uporabe da/klasificira/pohrani) informacije s obzirom na pristupom informaciji i koritenjem
cijama. u dijelu rada na zadanu temu strukturu rada u kojemu e ju koristiti informacije
- prepoznaje naine legalnoga pribavljanja, - upotrebljava informacije tako da ih legalno - prihvaa bonton i konvencije povezane s
preoblikovanja, pohranjivanja i irenja pro- pribavlja, preoblikuje, pohranjuje i iri pristupom informaciji i koritenjem
naenih informacija informacije
31
KLJUNI SADRAJI
sloeniji auditivni, vizualni, auditivno-vizualni programi i ureaji koje uenici mogu koristiti
istraivaki proces
o analizirati problem, osmisliti tijek rjeavanja problema, istraivati mogua rjeenja, pronai nova rjeenja ako pronaena ne odgovaraju, formulirati zakljuke, predstaviti
tijek istraivanja i rjeavanja problema te rezultate
izvori digitalnih informacija
o poruka, informacija, podatak
o e-asopisi, e-knjige, e-enciklopedije, obrazovni portali koje uenici nisu koristili u prethodnim ciklusima, informativni portali, stranice muzeja, kazalita, mreni katalozi
kolskih i gradskih knjinica, digitalizirana graa
pretraivanje digitalnih informacija
o samostalan odabir metoda i alata za pronalaenje informacija, odgovorno biljeenje informacija i spremanje za uporabu
kritiko vrednovanje digitalnih informacija
o zato je neto reeno, kako je izreeno, kome je namijenjeno, to je izostavljeno, kojim je tehnikama privuena pozornost
o prikriveno znaenje poruka, predrasude u informacijama
o injenice: stavovi u informacijama, vrijednosti i vjerovanja kao sadraj informacija
o elementi procjene vrijednosti digitalnih informacija - formalni i sadrajni:
prepoznavanje informacijskoga smoga/smea, kriteriji za prepoznavanje
prikaz ljepote u digitalnome okruju
interpretativni okviri poruka
reklame u mrenome i mobilnome okruju
prikriveno oglaavanje
upravljanje digitalnima informacijama
o naini preoblikovanja informacija:
prepriavanje informacije u audio, audio-vizualnome i multimedijskome formatu te njezino pisano prepriavanje s navoenjem izvora
doslovno navoenje informacije s njezinim izvorom (citiranje i autorstvo), plagiranje
Koritenje raunalnih simulacija za istraivanje u Matematici, Tehnikoj kulturi, Geografiji, Fizici, Kemiji, Biologiji za prvo oekivanje. Za istraivaki proces uenik upotrebljava interaktivne
karte, programe za prognozu vremena, razne servisne sustave stanje na cestama, praenje letova aviona i sl. te raunalne simulacije za istraivanje problema. Za ostala oekivanja
preporuuje se korelacija sa svim predmetima, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje, meupredmetna tema Uiti kako uiti te ostale meupredmetne teme u suradnji sa
kolskim knjiniarom.
Uenik uvrtava informacije u samostalni ueniki rad na zadanu temu (problemski lanak, prezentaciju na odreenu temu, multimedijske mrene postere, biografije i autobiografije, vijesti,
komentare, osvrt ili prikaz). Spremljene informacije moe koristiti i za okrugli stol, parlaonicu, raspravu, dokazivanje i argumentiranje.
Preoblikovanje informacija radi se u suradnji kolskoga knjiniara i uitelja hrvatskoga jezika uz temu o natuknicama i biljekama, uitelja povijesti uz izborne teme i sl. za ostale predmete.
32
D. DOMENA - Stvaralatvo i inovativnost u digitalnome okruju - 3. CIKLUS
Podrazumijeva
odrazumijeva se da su odgojno-
ODGOJNO ZNANJE VJETINE STAVOVI
D 3. 1. - analizira naine kako doi do kreativnih - istrauje mogunosti kreativnoga mi- - razvija analitiki pristup promatranoj pojavi
Uenik se izraava kreativno sluei se rjeenja ljenja i pronalaenja kreativnih rjeenja - opravdava svoj odabir metode i strategije kojom
primjerenom tehnologijom za stvaranje - komentira i ralanjuje odabrane naine i - izraava svoje kreativne ideje i zamisli potie i organizira svoje kreativne ideje i osmiljava
ideja i razvijanje planova te primjenuje metode kojima se potaknuo na kreativno i primjenjujui samostalno odabranu me- inovativno djelovanje, prihvaa dinamiku skupne
razliite naine poticanja kreativnosti. inovativno djelovanje i provjerava svoj izbor todu i strategiju razvijanja, predoavanja i aktivnosti u organiziranju kreativnoga rada
sam ili u skupini osmiljavanja kreativne ideje i djeluje
inovativno sluei se digitalnom tehnolo-
gijom sam ili u skupini
D 3. 2. - analizira uoeni ili samostalno odabrani - osmiljava rjeenja sloenijih problema - otvoren je za iskuavanje modela i simulacija da bi
Uenik rjeava sloenije probleme sluei problem odreujui uzrono-posljedine s pomou dostupne digitalne tehnologije odgovorio na pitanje to ako? kako bi uinkovito
se digitalnom tehnologijom. veze primjenjujui digitalnu tehnologiju rijeio problem
D 3. 3. - primjenjuje barem jedan program za svaku - stvara nove sadraje (npr. grafike prika- - procjenjuje originalnost i brani/opravdava svoj
Uenik stvara nove uratke i ideje sloenije od posebnih namjena za stvaranje sloenijih ze, zvuk) i vizualne prikaze kad je priklad- odabir digitalne tehnologije i potvruje primjerima i
strukture. uradaka no kako bi podupro i razvio glavnu ideju dokazima opravdanost izbora
ili temu slijedei poznate upute
D 3. 4. - imenuje zakone i propise kojima se titi - povezuje prava vlasnitva s postojanjem - preuzima odgovornost za objavljivanje i dijeljenje
Uenik imenuje zakone i propise kojima se vlasnitvo i propisuje dijeljenje vlastitih zakona koji tite vlasnitvo i propisuju vlastitih sadraja pod razliitim licencama i vodi
titi vlasnitvo i propisuje dijeljenje vlasti- sadraja u digitalnome okruju dijeljenje vlastitih sadraja i ponaa se u rauna o postavljanju primjernih oznaka autorskih
tih sadraja u digitalnome okruju. skladu sa zakonskim propisima u digital- prava
nome okruju
33
KLJUNI SADRAJI

o snimanje pokusa iz nekoga predmeta i objava na kolskim mrenim stranicama
o snimanje doivljaja s terenske nastave ili rijetkoga zanata i objava na mrenim stranicama kole
o uporaba proraunskih tablica, umnih mapa, konceptnih prikaza, filmova, mrenih stranica ili programa za suradnju i komunikaciju za kreativno rjeavanje jednostavnijih
problema
o izrada e-knjige, e-postera, animirane ili pokretne prezentacije, glazbene kompozicije i njihova objava
o izrada i objava videoprie na zadanu temu na kolskim mrenim stranicama
o snimanje, obrada i objava predstave dramske druine ili sportskoga natjecanja/plesa na kolskim mrenim stranicama
o izrada digitalnoga kolskog lista u jednostavnijem programu i objava na kolskim mrenim stranicama
o fotografiranje pojava u prirodi i izrada videa vremenskoga tijeka te njegova objava na mrenim stranicama kole
zatita vlasnitva
o osnovne postavke zakonske regulative za vlasnitvo i dijeljenje sadraja
o oblikovanje e-portfolija i dodavanje vlastitih radova u njega
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, sat razrednoga odjela, Likovna kultura, Glazbena kultura, izvannastavne aktivnosti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje,
istraivanje kreativnih rjeenja. Prvo oekivanje moe korelirati s meupredmetnom temom Uiti kako uiti.
etvrto oekivanje preporuuje se odraditi u suradnji kolske knjinice i nastave predmeta Hrvatski jezik. Zadatke izvan nastave, grupno i pojedinano, mogue je odraditi na raunalima u
kolskoj knjinici i u ostalim digitalno opremljenim prostorima u koli.
34
4. CIKLUS (1. i 2. razred etverogodinjeg

etverogodinjeg i 1. razred
razred trogodinjeg
trogodinjeg srednjokolskog obrazovanja)
obrazovanja)

IKT - a - 4. CIKLUS
odgojno-obrazovna oekivanja i kljuni sadraji iz prethodnih ciklusa sastavni dijelovi viih ciklusa te se ponavljaju prema
prema potrebi.
A 4. 1. - poznaje uobiajene programe raznih namjena, - snalazi se u koritenju novim tehnologijama, - procjenjuje nove programske alate prije kori-
Uenik kritiki odabire odgovarajuu kritiki odabire program za rjeavanje danoga primjenjuje ih u novim situacijama i na nove tenja i samopouzdano prelazi na koritenje novih
digitalnu tehnologiju. problema na temelju mogunosti koje taj prog- naine uz rjeavanje razliitih problema koji ako procijeni da su uinkovitiji te pomae dru-
ram nudi te informirano odluuje o uporabi se pojavljuju pri njihovu koritenju gima u odabiru i uporabi novih programa i urea-
programa ili ureaja koje ne poznaje ja
A 4. 2. - samostalno se koristi najzastupljenijim dru- - uza savjet (vrnjaka ili specijaliziranih foru- - svjestan je javnoga karaktera drutvenih mrea,
Uenik se koristi drutvenim mreama i tvenim mreama u obrazovnome kontekstu te ma) odabire prikladne aplikacije za odravanje potrebe uvanja privatnosti (svoje i tue) te
mrenim programima uz upravljanje razli- se uinkovito slui nizom razliitih online rada raunala, oporavak datoteka, odravanje potovanja autorskih prava i prava vlasnitva
itim postavkama funkcionalnosti. programa, razumije njihovu svrhu i posljedice sigurnosti vlastitoga raunala - potuje razliitosti svih sudionika drutvenih
koritenja - odgovorno upravlja osobnim podacima na mrea, podrava pozitivne i reagira na neprimje-
- podeava razliite postavke programa kojima drutvenim mreama, njihovom vidljivou i rene kontakte i sadraje
se koristi te poznaje razliite mogunosti i dostupnou
strategije organiziranja, spremanja, dohvaanja
i dijeljenja sadraja
A 4. 3. - izrauje i upravlja osobnim e-portfolijem, - razvija vjetinu sustavnoga voenja eviden- - razumije pozitivan utjecaj predstavljanja svojih
Uenik stvara pozitivne digitalne tragove pravilno podeava sigurnosne postavke svoga cije o svojim postignuima i praenja svojih i radova i postignua na samoga sebe i na druge,
vodei se naelom sigurnosti. profila na drutvenim mreama i mrenim tuih digitalnih tragova promilja o moguim tetnim posljedicama
programima - istrauje vidljivost i dostupnost svojih sadr- nepromiljenih digitalnih tragova i uspostavlja-
- izrauje sigurnosnu kopiju datoteka na rau- aja s obzirom na razliite ciljane skupine nja kontakata s nepoznatim osobama
nalu ili u oblaku te vraa datoteke iz sigurnosne - prosuuje o ukljuivanju nepoznatih osoba u
kopije, izvodi postupak pregleda i ienja svoje kontakte na drutvenim mreama
raunala s pomou antivirusnoga programa
35
A 4. 4. - donosi informirane odluke o koritenju teh- - prepoznaje ovisnost o tehnologiji, upravlja - promie u svojoj okolini tehnike za zatitu
Uenik argumentirano procjenjuje utjecaj nologije uzimajui u obzir utjecaj na svakod- vremenom koje provodi na internetu i samos- zdravlja pri radu s raunalima, potie tolerantno
tehnologije na zdravlje i okoli. nevni ivot te titi sebe i druge od elektroni- talno ili uz pomo pokuava rijeiti problem ponaanje, meusobno razumijevanje i potova-
koga nasilja - preuzima ulogu medijatora pri spreavanju nje pri komunikaciji i suradnji u digitalnome
govora mrnje, prijavljuje elektroniko nasilje okruju
KLJUNI SADRAJI

o ureaji i programi za modeliranje i specifine namjene
o online programi koji zahtijevaju registraciju
o drutvene mree u obrazovnome kontekstu (zatvorene skupine za uenje)
o programi za stvaranje e-portfolija
o koritenje antivirusnih programa
o praenje uvjeta koritenja i postavki privatnosti raznih programa i mobilnih aplikacija
o oblikovanje digitalnoga identiteta i digitalnih tragova - primjeri pozitivnoga i negativnoga digitalnog identiteta (slavne osobe, videozapisi); primjeri kako aktivno stvarati svoj
pozitivni identitet
o naini spreavanja elektronikoga nasilja
o analiziranje konkretnih primjera s govorom mrnje i elektronikim nasiljem te pronalaenje rjeenja problema (animirane prie i videozapisi Pet za net, primjeri s drutvenih
mrea)
Svi nastavni predmeti i izvannastavne aktivnosti. Povezanost s meupredmetnim temama Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Graanski odgoj i obrazovanje. Integrirano putem aktivnosti na
raunalima u kolskoj knjinici, informatikoj uionici i ostalim digitalno opremljenim prostorima u koli. Projektne aktivnosti u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima uz podrku
knjiniara i uitelja informatike.
36

okruju - 4. CIKLUS
ODGOJNO ZNANJE VJETINE STAVOVI
B 4. 1. - kritiki prosuuje i predvia mogue rizike - ostvaruje kontakt s poznatim i nepoznatim - razvija kritiki stav prema sveprisutnosti
Uenik samostalno komunicira s poznatim i koji dovode do nerazumijevanja u komunika- osobama u komunikacijske svrhe primjenju- digitalnih medija za komunikaciju
nepoznatim osobama u sigurnome digital- ciji i predlae naine za njihovo otklanjanje jui spontana, uvjebana i planirana ponaa- - razvija kritiki stav pri komunikaciji s nepo-
nom okruju. - prepoznaje rizike komunikacije s nepozna- nja u digitalnome okruju znatim osobama
tima osobama i naine kako i kome se moe - koristi se steenim komunikacijskim i pre-
obratiti u sluaju potrebe zentacijskim vjetinama u razliitim komuni-
kacijskim kontekstima
B 4. 2. - organizira suradnike aktivnosti u digital- - koristi vjetine pregovaranja i rjeavanja - iskazuje pozitivan stav prema donoenju
Uenik samostalno surauje s poznatim i nome okruju sukoba i prepoznaje dinamiku suradnikih ustupaka, pokazujui spremnost za rjeavanje
nepoznatim osobama u sigurnome digital- - raspravlja, pregovara, donosi ustupke, zaje- aktivnosti u digitalnome okruju sukoba koji nastaju tijekom rada sa suradni-
nom okruju. dnike odluke i preuzima odgovornost za - ravnopravno i aktivno sudjeluje u suradnicima koji fiziki nisu prisutni
zajedniki rad i za rezultat zajednikoga rada kome radu s poznatim i nepoznatim suradni-
u digitalnome okruju cima u digitalnome okruju
B 4. 3. - kritiki procjenjuje predrasude i stereotipna - uenik otklanja utjecaj stereotipa i predra- - potuje razliita stajalita i razvija pozitivan
Uenik kritiki procjenjuje svoje ponaanje i ponaanja i analizira uzroke i posljedice nas- suda u komunikaciji s pripadnicima drugih stav prema pripadnicima drugih kultura
ponaanje drugih u digitalnome okruju. tale uslijed razliitosti meu pripadnicima kultura
razliitih kultura
37
KLJUNI SADRAJI

o razne vrste sloenijih tekstualnih, auditivnih i vizualnih programa te sloeniji kombinirani tekstualni i auditivno-vizualni programi
o obrazovni forumi
o obrazovne brbljaonice (chat)
o sudjelovanje na uenikim konferencijama (StudentsMeet)
o pregovara, uvjerava i postie kompromise
o suradnja u oblacima, npr. u razliitim etapama projekta
o rasprave o predrasudama i stereotipnome ponaanju u meukulturnome okruju
prostorima u koli.
C. DOMENA - I straivanje i kritiko vrednovanje u digitalnome okruju - 4. CIKLUS

CIKLUS
C 4. 1. - identificira i opisuje temu koju eli - rabi grafiki ili tekstualni prikaz tijeka - prihvaa mogunost pogreke pri istraivanju
Uenik samostalno provodi sloeno istrai- istraiti i analizira problem koji rjeava rjeavanja problema s pomou odabra- - ustrajno pokuava pronai rjeenje iako su prvi poku-
vanje - samostalno planira nain istraivanja noga raunalnog programa aji bili bezuspjeni
radi rjeenja problema u digitalnome okru- problema - stvara modele i istrauje mogunosti
ju. za rjeavanje problema
38
OEKIV ANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI
C 4. 2. - analizira svoje prethodno znanje i defi- - samostalno upotrebljava razliite in- - svjestan je da nedostatak u znanju moe samostalno
Uenik samostalno provodi sloeno pretrai- nira potrebu za informacijom, argumenti- formacijske izvore i prikuplja potrebne nadoknaditi te pokazuje zanimanje za proces traenja
vanje informacija u digitalnome okruju. ra odabir izvora u kojima je pretraivao informacije informacija jer njime uspjeno upravlja
informacije
C 4. 3. - promilja o procesu pretraivanja in- - kreira i upotrebljava vlastitu listu prov- - razvoj samopouzdanja zbog uspjenoga procjenjiva-
Uenik samostalno kritiki procjenjuje pro- formacije te po potrebi izmjenjuje meto- jere informacija, izvora informacija i nja vrijednosti informacija
ces, izvore i rezultate pretraivanja, odabire de pretraivanja uvjeta uporabe kako bi lake procijenio
potrebne informacije. kvalitetu pronaenih informacija - prepoznaje potrebu za sustavnim pristupom pretrai-
- procjenjuje korisnost, vanost, tonost i - u sluaju pronalaenja nedovoljno vanju radi uspjenijega pronalaenja informacijama
relevantnost dobivenih informacija i kvalitetnih informacija mijenja nain
njihovih izvora pretraivanja informacija
C 4. 4. - zabiljei pronaenu informaciju zajedno - biljeenjem stjee rutinu zapisivanja - smatra vanim kulturoloka, etika i drutveno-
Uenik samostalno i odgovorno upravlja s citatnom identifikacijom te podrava informacija s citatnim podacima, kao i ekonomska pitanja povezana s pristupom informaciji i
prikupljenim informacijama. argumentima mogunost uporabe tih rutinu organiziranja informacija s obzi- koritenjem informacije te ugrauje odabrane infor-
informacija u dijelu rada na zadanu temu rom na strukturu rada u kojemu e ju macije u svoju bazu znanja i sustav vrijednosti
- tumai naine legalnoga pribavljanja, koristiti - smatra vanim bonton i konvencije povezane s pris-
preoblikovanja, pohranjivanja i irenja - rutinski upotrebljava informacije, tupom informaciji i s koritenjem informacije
pronaenih informacija legalno ih pribavlja, preoblikuje, pohra-
njuje i iri
KLJUNI SADRAJI
sloeniji auditivni, vizualni, auditivno-

auditivno -vizualni programi i ureaji koje uenici jo nisu koristili u prethodnome cik ciklusu
istraivaki proces: odreivanje problema, formuliranje hipoteza, odabir metoda i tehnika, izrada instrumenata mjerenja, provoenje istraivanja, obrada i analiza podataka, pisanje i
objava izvjetaja o istraivanju s interpretacijom podataka, izvoenjem zakljuaka u digitalnome okruju
o struni portali, mreni katalozi fakultetskih i sveuilinih knjinica, digitalizirana knjinina arhivska i muzejska graa, stranice tijela javne uprave, nevladinih organizacija,
muzeja i arhiva, kazalita, drutvenih servisa za komunikaciju na zadane teme
pretraivanje digitalnih informacija
o samostalno planiranje i provoenje uinkovitih strategija pretraivanja
kritika evaluacija digitalnih informacija
o podravanje pretpostavki o tekstu/informacijama, uloga autora informacija, uloga itatelja informacija, viestruka itanja, utjecaj informacija na miljenje i djelovanje
39
o plasiranje proizvoda i subliminalno oglaavanje

o otvoreni forumi
o naini preoblikovanja informacija: parafraziranje s navoenjem izvora, doslovno navoenje informacije s njezinim izvorom jednostavno citiranje (nizanje sa zarezom u
preporuenome slijedu)
Zakon o autorskom i srodnim pravima
Problemska nastava u Matematici, Geografiji, Fizici, Kemiji, Biologiji i strunim predmetima, projekti. Svi predmeti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje, meupredmetna
tema Uiti kako uiti i ostale meupredmetne teme, u suradnji sa kolskim knjiniarom. Uenici mogu pisati samostalni rad na neku temu (problemski lanak, osvrt, prikaz), multimedijski
samostalni rad na neku temu, tj. pripremati prezentaciju na neku temu, internetski dnevnik na teme (blog) u vezi s predmetom s koritenjem hiperveza ili pisati radove na strunu temu.
D. DOMENA - Stvaralatvo i inovativnost u digitalnome okruju - 4. CIKLUS
OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI
D 4. 1. - planira samostalno ili u suradnji s drugima - samostalno ili u suradnji s drugima stvara - provjerava uinke odabranih metoda za
Uenik samostalno ili u suradnji s drugima inovativno djelovanje kombinirajui odabir nove sadraje i ideje ili preoblikuje postojea poticanje vlastite ili skupne kreativnosti i
stvara nove sadraje i ideje ili preoblikuje razliitih metoda (strategija) za poticanje digitalna rjeenja sluei se razliitim meto- inovativnoga djelovanja primjenjive u digi-
postojea digitalna rjeenja primjenjujui kreativnosti ostvarivih u digitalnome okruju dama (strategijama) za poticanje svoje ili talnome okruju u skladu sa svrhom i publi-
razliite naine za poticanje kreativnosti. skupne kreativnosti i inovativnoga djelovanja kom
D 4. 2. - samostalno analizira probleme i odreuje - odabire primjerena digitalna rjeenja pri - zauzima se za svoja rjeenja problema
Uenik argumentira svoje vienje rjeavanja uzroke i posljedice sluei se razliitim dos- rjeavanju problemskih zadataka te ih nado- potkrepljujui svoje tvrdnje dokazima
sloenoga problema s pomou IKT-a. tupnim digitalnim materijalima punjuje i nadograuje
D 4. 3. - samostalno konceptualizira ideju rjeenja, - samostalno ili u skupini istrauje i izmjenju- - raspravlja i otkriva povezanost kreativnosti
Uenik konceptualizira, stvara i dijeli ideje i priprema i predstavlja plan izrade rjeenja je ideje i pronalazi rjeenja primjenjujui i kulture, istrauje kako IKT moe pridonijeti
uratke o sloenoj temi s pomou IKT-a. problema razliite pristupe s pomou IKT-a brzom razvoju, razmjeni i ostvarivanju ideja
i uradaka
40
D 4. 4. - objanjava razliku izmeu vlasnikoga prava - tumai svoje odluke o dijeljenju ili zatiti - komentira etika i pravna pitanja i proble-
Uenik tumai zakonske okvire za zatitu i creative common copyleft licence i svojih radova odreenim zakonskim okvirom me s kojima se suoio u svakodnevnoj upo-
intelektualnoga vlasnitva i odabire naine slobodnoga (javnoga) prava uporabe rabi, a odnose se na primjenu zakona o zati-
dijeljenja vlastitih sadraja i proizvoda. ti vlasnitva i na dijeljenje vlastitih sadraja
u digitalnome okruju
- objanjava dobrobit javnoga dijeljenja
znanja za napredak zajednice i drutva
KLJUNI SADRAJI

o primjena programa za konverziju digitalnih dokumenata
o snimanje humanitarne, volonterske ili ekoloke aktivnosti i objava na kolskim mrenim stranicama i na drutvenim mreama
o snimanje i objava predstave kolske druine na kolskim mrenim stranicama i na drutvenim mreama
o snimanje pokusa iz nekoga predmeta i objava na kolskim mrenim stranicama i na drutvenim mreama
o snimanje rijetkih prirodnih i drutvenih pojava i objava na mrenim stranicama kole i na drutvenim mreama
o primjena rjee koritenih programa za izradu ili prikaz rjeenja (npr. opis koraka kemijskoga pokusa izraen u obliku e-knjige)
o odabiranje odgovarajuih programa za rjeavanje zadanoga problema (proraunske tablice, filmovi, animacije, mrene stranice, igre)
o izrada e-knjige, e-postera, animirane ili pokretne prezentacije na zadanu temu
o kreiranje glazbene kompozicije u jednome od poznatih programa
o pisanje internetskoga dnevnika (bloga) na zadane teme
o pisanje samostalnoga e-dnevnika s promiljanjem svijeta koji nas okruuje
o izrada digitalnih kolskih novina u sloenijem programu i objava na mrenim stranicama kole i zasebnim mrenim stranicama
o izrada i objava videoprie na zadanu temu na mrenim stranicama kole i na drutvenim mreama
o izrada multimedijske reklame na zadanu temu i objava na kolskim mrenim stranicama i na drutvenim mreama
o oblikovanje jednostavnih obrazovnih igara
zatita vlasnitva
o sloenije postavke zakonske regulative za vlasnitvo i dijeljenje sadraja
o punjenje osobnoga e-portfolija (radno-dokumentarna mapa) vlastitim radovima
o upoznavanje i primjena nacionalne zakonske regulative za vlasnitvo i dijeljenje sadraja (Zakon o autorskom i srodnim pravima)
41
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, sat razrednoga odjela, Glazbena umjetnost, Likovna umjetnost, izvannastavne aktivnosti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje
te istraivanje kreativnih rjeenja. Prvo oekivanje moe korelirati s meupredmetnom temom Uiti kako uiti. etvrto oekivanje preporuuje se odraditi npr. u suradnji knjiniara, nastave
predmeta Hrvatski jezik i nastave stranih jezika.
42
5. CIKLUS (3. i 4. razred etverogodinjeg i 2. i 3. razred trogodinjeg srednjokolskog obrazovanja

obrazovanja)
vanja)
A. DOMENA - Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-

IKT - a - 5. CIKLUS
A 5. 1. - na temelju opisa funkcionalnosti novih - samostalno odabire, spretno kombinira i - otvoren je prema novoj tehnologiji, samopo-
Uenik analitiki odluuje o odabiru odgova- ureaja i programa procjenjuje njihovu argumentirano preporuuje poznate, ali i uzdan je u istraivanju njezinih funkcionalnosti
rajue digitalne tehnologije. svrsishodnost te ih odabire za izvravanje nove programe i ureaje radi cjelovitoga i te potuje iskustva i miljenje okoline (vrnja-
zadataka u obrazovnome i svakodnevnome uinkovitoga rjeavanja problema ka, profesora, strunjaka, sudionika na forumu)
okruju pri odabiru novih programa i ureaja
A 5. 2. - odabire drutvene mree i digitalno okru- - prilagouje postavke drutvenih mrea - razlikuje razliite kontekste digitalnoga ok-
Uenik se samostalno slui drutvenim je za osobni razvoj i uenje, izabire organizi- svojim potrebama za uenje, povezuje se sa ruja (zabava, uenje, privatno, javno) i potuje
mreama i raunalnim oblacima za potrebe rane udaljene mrene edukacije strunjacima i istomiljenicima i ukljuuje razliitosti osoba s kojima stupa u interakciju
uenja i osobnoga razvoja. - planira strategije organizacije, pohrane i se u mrene edukacije te adekvatno reagira na neprihvatljivo ponaa-
dijeljenja sadraja u raunalnome oblaku - primjenjuje razne strategije pri organiziranje
nju i dijeljenju informacija sa suradnicima i
eljenom publikom
A 5. 3. - procjenjuje sigurnost raunala i raznih - redovito provjerava sigurnosno stanje - procjenjuje osobe s kojima komunicira na
Uenik preuzima odgovornost za vlastitu raunalnih oblaka, saima uvjete koritenja raunala, izrauje sigurnosne kopije svojih drutvenim mreama uz potovanje njihovih
sigurnost u digitalnome okruju i izgradnju programa i opisuje koji se osobni podaci pri digitalnih dokumenata te promiljeno objav- stavova, aktivno sudjeluje u spreavanju govo-
digitalnoga identiteta. koritenju programa i servisa prikupljaju i u ljuje digitalne sadraje i kritiki prosuuje o ra mrnje i potie druge da ine isto
koju svrhu sigurnosti raunalnih oblaka
- uestalo obnavlja i nadograuje svoje
strategije zatite podataka i sustava te po-
deava postavke privatnosti u svim online
programima i na drutvenim mreama
43
A 5. 4. - prosuuje utjecaj tehnologije na svoje - primjenjuje tehnike samokontrole pri - integrira tehnike za zatitu zdravlja pri radu s
Uenik kritiki prosuuje utjecaj tehnologije tjelesno i duevno zdravlje te donosi infor- sluenju tehnologijom i aktivno sudjeluje u raunalima u svoje svakodnevne rutine, zastu-
na zdravlje i okoli. mirane odluke o njezinu koritenju, uzima- spreavanju elektronikoga nasilja i govora pa tolerantno ponaanje i promie vanost
jui u obzir pri tome njezine pozitivne i mrnje meusobnoga razumijevanja i potovanja
negativne strane
KLJUNI SADRAJI

o mrene edukacije
o stvaranje osobne mree za uenje
o uporaba raunalnih oblaka, usporedba karakteristika, prednosti i nedostataka, sigurnosnih rizika
o izvoenje postupka pregleda i ienja raunala od zlonamjernih programa
o usporeivanje uvjeta koritenja i postavki privatnosti raznih programa i mobilnih aplikacija
o digitalni identitet - aktivno stvaranje svojega pozitivnog digitalnog identiteta
o neutralnost interneta, pravo na zaborav - argumentirane rasprave
o spreavanje govora mrnje i elektronikoga nasilja - analiziranje primjera s drutvenih mrea
o organiziranje i voenje aktivnosti za spreavanje govora mrnje i elektronikoga nasilja (organiziranje okruglih stolova, projekata, kampanja)
OEKIVANJA
Svi nastavni predmeti putem projektnih i izvannastavnih aktivnosti. Integrirano putem aktivnosti na raunalima u kolskoj knjinici i putem Informatike. Povezanost s Graanskim odgojem
i obrazovanjem te Osobnim i socijalnim razvojem. Projektne aktivnosti u redovnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima (podrka knjiniara i uitelja informatike).
44

okruju - 5. CIKLUS
odgojno-obrazovna oekivanja i kljuni sadraji iz prethodnih
prethodnih ciklusa sastavni dijelovi viih ciklusa te se ponavljaju prema potrebi.
B 5. 1. - preuzima inicijativu u komunikaciji, pro- - kritiki primjenjuje komunikacijske i pre- - potuje ravnopravno sudjelovanje svih sudio-
Uenik samostalno komunicira u digitalno- milja i kritiki procjenjuje mogue posljedi- zentacijske vjetine u razliitim komunika- nika u procesu komunikacije u skladu s etikim,
me okruju. ce povezivanja i komunikacije s nepoznatim cijskim kontekstima drutvenim i pravnim vrijednostima
osobama i predlae njihovo otklanjanje - samostalno i kritiki koristi drutvene mre-
- stvara svoju osobnu mreu za uenje (PLN, e i obrazovne digitalne platforme
eng. Personal Learning Network )
B 5. 2. - samostalno organizira i vodi suradnike - primjenjuje prikladne i uinkovite metode - potuje drukije miljenje, prihvaa kompro-
Uenik samostalno surauje s poznatim i aktivnosti s poznatim i nepoznatim osobama suradnikoga uenja u digitalnome okruju i mise i spreman je na ustupke, prepoznajui
nepoznatim osobama u digitalnome okruju. i procjenjuje vrijednost rezultata provedenih odreuje smjernice za uspjenost daljnjih vanost meusobne ovisnosti i utjecaja podije-
aktivnosti suradnikih aktivnosti ljene odgovornosti na uspjeno ostvarenu sura-
- koristi konstruktivnu kritiku za unapree- dnju u digitalnome okruju
nje vlastitoga i zajednikoga rada
B 5. 3. - stvara ozraje tolerancije i meusobnoga - koristi se vjetinama za rjeavanje konflik- - potuje razliitosti meu ljudima i kulturama i
Uenik promie toleranciju, razliitosti, razumijevanja u digitalnome okruju tnih situacija i promicanje razumijevanja u zauzima pozitivan stav prema meukulturnom
meukulturno razumijevanje i demokratsko digitalnome okruju razumijevanju i demokratskom sudjelovanju u
sudjelovanje u digitalnome okruju. komunikacijskim i suradnikim aktivnostima u
digitalnome okruju
KLJUNI SADRAJI

o online teajevi (MOOC) i mrene edukacije
o stvaranje osobne mree za uenje
o uporaba povratnih informacija za unapreenje suradnje
45
o demokratsko sudjelovanje u digitalnome okruju
prostorima u koli.
C. DOMENA - Istraivanje i kritiko vrednovanje u digitalnome

digitalnome okruju - 5. CIKLUS
C 5. 1. - identificira i opisuje temu koju eli istrai- - crta umnu mapu ili dijagram problema koji - razvija svijest o odgovornosti za svoje uenje i
Uenik samostalno provodi sloeno istraivati i analizira problem koji rjeava rjeava, s pomou odabranoga softvera napredak
vanje s pomou IKT-a. - odabire programe (softvere, aplikacije) koji - planira korake u istraivanju i kritiki proc- - uiva u provoenju procesa istraivanja
mu mogu pomoi u planiranju istraivanja jenjuje korisnost koraka te prema potrebi
mijenja svoj plan
C 5. 2. - potrebu za informacijom razrjeava plani- - priprema plan pretraivanja digitalnih izvo- - shvaa namjenu, raspon i prikladnost razliitih
Uenik samostalno i samoinicijativno provo- ranjem pretraivanja vie tipova digitalnih ra te pretrauje izvore i prilagoava metode digitalnih informacijskih izvora i u tijeku je s
di sloeno pretraivanje informacija u digi- izvora te konstruira i kombinira vie naina pretraivanja tijekom pretraivanja digitalnih informacijskim izvorima, informacijskim tehno-
talnome okruju. pretraivanja za pronalaenje informacije izvora logijama, alatima za pristup informaciji i meto-
tijekom procesa pretraivanja - prikuplja potrebne informacije primjenjuju- dama istraivanja
- pronalazi potrebne informacije i uinkovite naine pretraivanja - razvija samopotovanje zbog uspjeno prove-
dena procesa prikupljanja informacija
46
C 5. 3. - definira i primjenjuje kriterije za procjenu - samostalno i samoinicijativno planira pret- - shvaa da su informacija i znanje u svakome
Uenik samoinicijativno i samostalno kritiki pronaenih informacija i rangira ih prema raivanje koje sadri i prilagoavanje uvjeta podruju u odreenome dijelu drutvena tvore-
procjenjuje proces i rezultate pretraivanja stupnju relevantnosti vodei rauna i o svo- pretraivanja ovisno o zadovoljstvu prona- vina te su podloni promjenama koje su rezultat
te odabire potrebne informacije izmeu joj pristranosti enim informacijama stalnih rasprava i istraivanja
pronaenih informacija. - oblikuje svoje miljenje o nekoj temi na - vodi rauna da meu pronaenim informa- - preuzima odgovornost za uspjenost pretrai-
temelju prikupljenih informacija s oprenim cijama budu podjednako zastupljena razliita vanja zastupajui promjenu metoda pretraiva-
stavovima vienja i stoga prilagoava naine pretrai- nja radi uspjenije potrage za informacijama
vanja
C 5. 4. - biljei pronaenu informaciju zajedno sa - biljeenjem stjee rutinu zapisivanja infor- - potovanjem tuega rada i prava drugih auto-
Uenik samostalno i odgovorno upravlja sloenijom citatnom identifikacijom macija sa sloenijim citatnim podacima ra cijeni i svoj rad i ima pravo oekivati isto i od
prikupljenim informacijama. - pronaene informacije legalno ukljuuje u - rutinski i planski upotrebljava informacije drugih kad je u pitanju taj njegov rad
svoje djelo u doslovnome, saetome ili paraf- na nain da ih legalno pribavlja, preoblikuje, - primjenjuje etike propise pri interpretaciji i
raziranome obliku vodei rauna o koliini pohranjuje i iri citiranju tuih radova
tuih informacija u svome djelu i objavljuje
ih potujui norme
KLJUNI SADRAJI
zahtjevni auditivni, vizualni, auditivno-vizualni programi i ureaji koje uenici mogu koristiti
istraivaki proces
samostalna izrada plana i strategije istraivanja na temu
znanstveni portali, katalozi svjetskih knjinica
otvoreni i javni izvori znanja (npr. besplatne baze podataka ili asopisa)
zatvoreni izvori znanja i izvori znanja s ogranienim pristupom
naini pristupa tomu tipu izvora (probni, uz plaanje)
pouzdani i manje pouzdani internetski izvori
pretraivanje i pronalaenje digitalnih informacija
pretraivanje uporabom pretraivaa, trailice, tematskih kataloga, virtualnih knjinica, portala
redovito samostalno upoznavanje uenika s novim informacijskim izvorima, informacijskim tehnologijama, alatima za pristup informaciji i metodama istraivanja
kritika evaluacija digitalnih informacija
tema, publika, autorov stav (ton, miljenje, pozadina ili sklonost, stil, izbor rijei, perspektiva), autorov kredibilitet (vrijednost, objektivnost, relevantnost, podrka)
47
predrasude, obmana, manipulacija

utjecaj konteksta na informaciju, svijest o vlastitoj pristranosti
navoenje bibliografskoga podatka izvora s digitalnih medija: citiranje prema nekoj od postojeih preporuka (abecedno - numeriki, APA, harvardski stil)
globalna zakonska regulativa za vlasnitvo i dijeljenje sadraja (http://www.wipo.int/)
Problemska nastava u Matematici, Geografiji, Fizici, Kemiji, Biologiji i strunim predmetima. Svi predmeti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje, meupredmetna tema Uiti
kako uiti i ostale meupredmetne teme, u suradnji sa kolskim knjiniarom. Moe se ostvarivati tijekom pripreme eseja, strunih radova, zavrnih radova, maturalnih radova, istraivakih
radova s elementima primjene procesa pretraivanja, procjene vrijednosti informacija i pravilnoga navoenja bibliografskih podataka. U etverogodinjim strukovnim kolama moe se raditi
poslovna prezentacija ili informativna ponuda. Za povezivanje s Graanskim odgojem preporuuju se teme: Traim posao (izrada multimedijskoga ivotopisa), Trgovanje ljudima, Prava
potroaa, Ravnopravnost, Prevencija nasilja, Volontiranje, Osobe s posebnim potrebama. Za gimnazijske i strukovne etverogodinje kole preporuuje se tema Uvod u znanstveno
istraivaki rad (klasifikacija radova, znanstvene metode istraivanja, hipoteza).
D. DOMENA - Stvaralatvo i inovativnost

inovativnost u digitalnome okruju - 5. CIKLUS
odgojno-obrazovna oekivanja i kljuni sadraji iz prethodnih ciklusa sastavni dijelovi
dijelovi viih ciklusa te se ponavljaju prema potrebi.
D 5. 1. - zakljuuje i obrazlae kako uinkovito - samostalno odabire i kombinira poznate i - kritiki se odnosi i zauzima stav prema odab-
Uenik svrsishodno primjenjuje vrlo razliite kombinirati stvarno i virtualno okruje za nove naine za razvoj kreativnosti kako bi ranim digitalnim tehnologijama za ostvarivanje
metode za razvoj kreativnosti kombinirajui ostvarivanje kreativnih zamisli i ideja konstruirao znaenja u digitalnome okruju kreativnoga zadatka u kontekstu svrhe, namje-
stvarno i virtualno okruje. ne i publike kojoj je stvoreni sadraj namijenjen
D 5. 2. - samostalno predlae mogua i primjenjiva - samostalno ili u suradnji s kolegama rjeava - objanjava alternativne mogunosti koje mu
Uenik samostalno predlae mogua i prim- rjeenja problema, testira mogunosti i do- probleme i oblikuje znaenja u digitalnome nudi tehnologija i proaktivno nastupa u suradnji
jenjiva rjeenja sloenih problema s pomou nosi odluke na temelju spoznaja do kojih je okruju s drugima traei nova rjeenja u kontekstu
IKT-a. doao uporabom IKT-a teme, situacije i publike kojoj je rjeenje nami-
jenjeno
48
D 5. 3. - prepoznaje uzajamni odnos izmeu konce- - samostalno se slui razliitim digitalnim - vrednuje i prilagoava stavove tijekom prima-
Uenik samostalno ili u suradnji s kolegama pata te na temelju zakljuaka stvara tehnologijama da bi ostvario i uravnoteio nja, stvaranja i dijeljenja koncepata, ideja i
konceptualizira, stvara i dijeli nove ideje i i dijeli vlastite multimedijske uratke pokazu- svoje potrebe pri konceptualizaciji, stvaranju uradaka usklaeno sa situacijom, temom i pub-
uratke s pomou IKT-a. jui poznavanje naela sadrajnoga i estets- i dijeljenju novih ideja i uradaka te odabir likom kojoj je koncept, ideja ili sadraj namije-
koga oblikovanja prilagouje potrebama teme, situacije i pub- njen i razgovara kako uporabom IKT-a moe
like kojoj je uradak namijenjen unaprijediti svoj rad
D 5. 4. - objanjava razliku izmeu razliitih vrsta - primjenjuje zakonske odredbe o potovanju - samostalno preuzima odgovornost za objavlji-
Uenik samostalno titi svoje intelektualno licennih sustava i slobodnoga (javnoga) prava vlasnitva i nainima dijeljenja sadraja vanje i dijeljenje sadraja pod razliitim licen-
vlasnitvo i odabire naine dijeljenja sadra- prava uporabe na vlastitim primjerima na vlastitim radovima cama i vodi rauna o zatiti vlastitih i tuih
ja. djela primjerenim oznakama
KLJUNI SADRAJI

o sloene metode za poticanje kreativnosti - neformalne raspravljake tehnike o zadanoj temi (Web cafe), kratke uenike prezentacije radi uzajamnoga dijeljenja ideja putem
videokonferencija (StudentsMeet )
o inovativnost, kreativnost : plagiranje
o snimanje pokusa ili istraene teme iz nekoga predmeta i objava na kolskim mrenim stranicama ili obrazovnome portalu i na javnim drutvenim mreama
o pisanje zamolbe za posao, ponude
o izrada odgovarajue poslovne prezentacije - ponude
o izrada odgovarajuega poslovnog informativnog izvjea
o stvaranje hipertekstova (viestrukih) tekstova, tablica i grafova
o sluenje programima za planiranje i voenje projekata
o sluenje razliitim dostupnim bazama podataka
o stvaranje vlastite mrene stranice
o sluenje naprednim postavkama za upravljanje i ureivanje digitalnih proizvoda za eljene uinke
o izrada e-knjige, kreiranje glazbene kompozicije, likovnoga djela, arhitektonskoga rjeenja u jednome od poznatih programa
o izrada stripa u sloenome programu za izradu, snimanje umjetnikoga filma ili predstave kolske grupe i objava na drutvenim mreama, snimanje dokumentarnoga filma i
objava na javnim drutvenim mreama
o pisanje samostalnoga internetskog dnevnika s promiljanjem svijeta koji nas okruuje
o izrada digitalnoga asopisa s radovima uenika i uitelja u sloenijem programu i objava na mrenim stranicama kole
49
o izrada multimedijske reklame za potrebe odreenih predmeta i objava na obrazovnim i na drutvenim mreama
o stvaranje filmova, animacija
o programiranje razliitih igara
o stvaranje svrhovitih programa i aplikacija
zatita vlasnitva
o poznavanje osnove globalne zakonske regulative za vlasnitvo i dijeljenje sadraja (http://www.wipo.int/)
o oblikovanje osobnoga e-portfolija (radno-dokumentarne mape) i umetanje vlastitih radova
Svi nastavni predmeti i meupredmetne teme, sat razrednoga odjela, Glazbena umjetnost, Likovna umjetnost, izvannastavne aktivnosti, projektno i problemsko uenje, mentorsko pouavanje
te istraivanje kreativnih rjeenja. Prvo oekivanje omoguuje korelaciju s meupredmetnom temom Uiti kako uiti. etvrto oekivanje preporuuje se odraditi u suradnji kolske knjinice i
nastave predmeta Hrvatski jezik.
50
E. UENJE I POUAVANJE
POUAVANJE MEUPREDMETNE TEME
TEME
Iskustva uenja
Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije u uenju i pouavanju uenicima omoguuje iskustveno

uenje u kojemu oni aktivno sudjeluju te ga osjeaju i smatraju svrsishodnim i korisnim. Uitelji omoguuju
takvo uenje osmiljavanjem poticajnih zadataka i osiguravanjem uvjeta u kojima uenici eksperimentiraju s
ureajima, programima i medijima da bi takve zadatke ostvarili.
Ovisno o pojedinome predmetu nastavne situacije oblikovane su tako da omoguuju uenje igrom, stvaranjem,
otkrivanjem i istraivanjem. S pomou informacijske i komunikacijske tehnologije moe se zorno prezentirati
onaj sadraj koji je uenicima apstraktan ili ga je teko vizualizirati (npr. raunalne animacije tijeka vremena,
jezinih konstrukcija ili izmjene tvari izmeu stanica organizma), moe se demonstrirati ono to nije mogue
provesti u kolskom okruenju (npr. digitalne snimke prirodnih pojava ili kulturnih dogaaja) ili se moe simu-
lirati sudjelovanje u procesima i eksperimentima koji su tee izvedivi u uionici (npr. raunalne simulacije
povijesnih dogaaja ili one s poveavanjem mase tijela, brzine, temperature i sl.), to uenicima prua iskustvo
slino stvarnomu. Radei na raunalu ili na drugim digitalnim ureajima uenici aktivno sudjeluju u nastavi,
razvijaju samostalnost i samopouzdanje te se odgovornije odnose prema vlastitome uenju.
Veini uenika danas bliska je uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za zabavu i komunikaciju
putem drutvenih mrea, to se u koli nadograuje razvojem svijesti o odgovornome i sigurnome koritenju
te tehnologije u svrhu uenja. Uenici koji kod kue nemaju na raspolaganju digitalne ureaje ili internet s
njima se trebaju upoznaju u koli, a uenicima s potekoama informacijska i komunikacijska tehnologija po-
mae prevladati te potekoe. Interes djece i mladih za rad s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom
u obrazovnome sustavu treba usmjeriti i iskoristiti za razvijanje kompetencija definiranih kurikulumom, kao
to su komunikacija, suradnja, kritiko miljenje i upravljanje osobnim razvojem. U razvoju tih kompetencija
tehnologija moe imati manju ili veu ulogu, npr. ostvarivanjem komunikacije i suradnje s osobama s kojima
dijelimo i fiziki prostor, ali i s onima koje ive i rade na udaljenim lokacijama. Takav nain rada u globalno
povezanome svijetu 21. stoljea uobiajen je i uenici ga za svojega kolovanja trebaju iskusiti i uvjebati. Ue-
nje na daljinu s pomou videokonferencijske opreme ili online teajeva omoguava uenicima koji nisu u mo-
gunosti svakodnevno pohaati nastavu da sudjeluju barem u dijelu nastavnih aktivnosti i ostanu u kontaktu s
ostalim uenicima i uiteljima.
Uzimajui u obzir razvojnu dob i interese uenika te dostupnu tehnologiju, njezinom se primjenom u svim
predmetima, kao i u kolskim drutvenim aktivnostima, potie kreativni rad uenika i traenje inovativnih
rjeenja. Pri tome je tehnologija sredstvo, dok je glavna svrha ueniko kreativno izraavanje i stvaranje. Pre-
poruuje se oekivanja ove meupredmetne teme ostvariti putem razliitih predmeta sukladno dogovoru svih
uitelja koji pouavaju u pojedinome razrednom odjelu.
51
Grafiki prikaz 2. Mjesto meupredmetne teme uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u cjelokupnome
kurikulumu
Uloga uitelja
Uitelji kao obrazovni strunjaci uz motivaciju za pouavanje meupredmetne teme trebaju poznavati njezin
kurikulum, odgojno-obrazovna oekivanja i stvarne mogunosti odgojno-obrazovne ustanove kako bi u svoj
rad kvalitetno ukljuili informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Preduvjet uspjenome pouavanju uz
uporabu tehnologije jest kontinuirani profesionalni razvoj s obzirom na to da se sadraji ove meupredmetne
teme ubrzano mijenjaju. Uitelji trebaju biti spremni povezivati se s drugim uiteljima koristei informacijsku
i komunikacijsku tehnologiju stvarajui time svoju osobnu mreu za uenje (eng. PLN - Personal Learning) kako
bi kreativno i promiljeno mijenjali svoju praksu i preuzeli nove profesionalne uloge kritikih prijatelja i akcij-
skih istraivaa. Prije uporabe neke digitalne tehnologije uitelji kritiki procjenjuju njezinu sigurnost i koris-
nost te odgovaraju na sljedea pitanja:
Zato odabirem ba tu tehnologiju?
Poznajem li je dobro?
Kako u je upotrijebiti?
Odgovara li odabir razvojnoj dobi uenika?
52
Koje je tehnike, prostorne i materijalne pretpostavke potrebno zadovoljiti?
Jesam li pribavio potrebne suglasnosti i licence za uporabu (suglasnost roditelja, ravnatelja, softverske
ili autorske licence)?
Kao organizatori nastave uitelji upuuju uenike na dostupne digitalne programe, zajednice i izvore, ali im
omoguuju i slobodu odabira. Sloboda uenicima omoguuje razvijanje viih oblika miljenja: analize, sinteze,
kritikoga vrednovanja, kreativnoga stvaranja i samovrednovanja. Uitelj takoer treba uravnoteeno i svrhovi-
to upotrebljavati informacijsku i komunikacijsku tehnologiju primjereno nastavnoj/didaktikoj situaciji u bilo
kojemu dijelu nastavnoga sata ili nastavnoga procesa (motiviranje, uenje, ponavljanje, vrednovanje, samovre-
dnovanje) i svoje planiranje nastave treba uskladiti s uenikim potrebama i interesima, primjenjujui primje-
ren omjer nastavnih situacija koje se zbivaju u virtualnim i stvarnim okrujima.
Uitelj svojim strukturiranim i interaktivnim voenjem uenika kroz proces uenja te upuivanjem na uin-
kovitost primjerenih strategija uenja moe uvelike pomoi uenicima u razvoju vjetina samoregulacije. Pov-
ratne informacije koje uenik dobiva od uitelja ohrabrenje su za daljnji razvoj vlastitih digitalnih kompetenci-
ja. Uenicima treba pomoi i u odreivanju ciljeva uenja da ih se usmjeri i da im se olaka proces samostalno-
ga uenja s pomou tehnologije te da ih se potakne na samostalno praenje i samovrednovanje napretka tije-
kom uenja. Potrebno je potaknuti ih i na izradu originalnih obrazovnih sadraja i vlastitih kreativnih uradaka
namijenjenih vrnjacima, ali i svima zainteresiranima za uenje potpomognuto digitalnom tehnologijom.
Tehnologija prua brojne mogunosti za povezivanje i suradnju s uenicima u digitalnome okruju. Uitelj
planira, priprema i zapoinje suradnju, ukljuuje uenike u razliite oblike suradnikih aktivnosti te ih pouava
i potie da samostalno i odgovorno komuniciraju i surauju s vrnjacima.
Briga i odgovornost uitelja jest i dobrobit i zatita djece (zatita njihovih osobnih podataka, privatnosti, pre-
vencija nasilja, zatita zdravlja i sl.). Uporabom sigurnih digitalnih okruja uitelji smanjuju mogunost izlaga-
nja uenika nepotrebnim rizicima pa je stoga i to jedna od vanijih uiteljevih uloga u pouavanju ove meup-
redmetne teme.
Mjesto i vrijeme uenja
Informacijska i komunikacijska tehnologija omoguuje uenje na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Ue-
nici ju upotrebljavaju tijekom nastave, za vrijeme izvannastavnih aktivnosti i u slobodno vrijeme, to govori o
velikome potencijalu koji tehnologija prua ueniku za samostalno organiziranje uenja i odabir vremena i
mjesta na kojemu e uiti.
Informatike kabinete i uionice za pouavanje mogue je opremiti raznovrsnim ureajima kao to su stolna ili
prenosiva raunala, pametne ploe, projektori i projekcijska platna te mobilni ureaji uz pretpostavku dostup-
nosti beine internetske mree. Uitelji mogu u svojem nastavnome i izvannastavnome radu primjenjivati i
BYOD pristup (engl. Bring Your Own Device) koji uenicima omoguuje uporabu vlastitih mobilnih ureaja u
obrazovne svrhe.
Za uenje i pouavanje s pomou informacijske i komunikacijske tehnologije takoer je mogue koristiti mo-
bilne raunalne komplete. Oni se sastoje od prijenosnih raunala, tableta ili drugih mobilnih ureaja koji su
pripremljeni za uporabu u nastavi i sadre potrebne programe i aplikacije te se povezivanjem na beinu mreu
spajaju na razne mrene programe u skladu s potrebama obrazovnoga procesa. Mobilni kompleti uvaju se
pohranjeni na jednome mjestu u koli, dok se po potrebi posuuje potreban broj ureaja za rad u klasinim
uionicama.
Uenje i pouavanje s pomou tehnologije odvija se osim u klasinim uionicama takoer i u okrujima koja
odgovaraju planiranoj nastavi, kao to su knjinica i ostali zajedniki prostori u koli. Uenje i pouavanje mo-
e se odvijati izvan uionice, npr. u kolskome dvoritu, odnosno u bliem, ali i u irem uenikovu okruju radi
osiguravanja autentinosti uenja i povezivanja stvarnoga svijeta koji uenike okruuje sa sadrajem koji ue.
Na taj se nain omoguuje prilagodljivo koritenje tehnologije kao potpune podrke procesu uenja i pouava-
nja.
53
Osim u fizikome okruju, uenje se moe odvijati i na daljinu (e-uenje) u razliitim digitalnim obrazovnim
okrujima kao to su digitalne platforme, digitalni sustavi za upravljanje uenjem, obrazovne drutvene mree
te druge drutvene mree ako se koriste za uenje. S obzirom na dostupnost materijala za uenje izvan kol-
skoga okruja, uenici samostalno mogu odluiti kada i kako e pristupiti nastavnim sadrajima nakon zavret-
ka nastavnoga sata, to znai da nastavni sat ne mora nuno biti ogranien kolskim zvonom, ve se nastava u
digitalnome okruju moe nastaviti odvijati i izvan uobiajenoga vremena trajanja kolskoga sata. Uenje u
digitalnome okruju mogue je obogatiti i dopuniti dodatnim sadrajima ili aktivnostima poput etnje virtual-
nim muzejima, galerijama i drugim kulturno-umjetnikim institucijama ili komunikacije sa strunjacima koji
se ne nalaze u fiziki dostupnome okruju. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti svim uenicima, potrebno je
osigurati dostupnost uenja na daljinu izvan neposrednoga nastavnog procesa, npr. u knjinici i ostalim digi-
talno opremljenim prostorima u koli.
E-uenje moe se odvijati u sinkronome nainu rada pri emu se interakcija izmeu sudionika nastavnoga
procesa odvija u realnome vremenu ili u asinkronome pri emu se interakcija meu sudionicima odvija s vre-
menskom zadrkom. E-uenje uenicima omoguuje interakciju s nastavnim sadrajem bez obzira na mjesto i
vrijeme, kao i odabir odgovarajuega sadraja koji im je u danome trenutku potreban, ime se osigurava pra-
vovremenost uenja te personalizirani pristup uenju. Samostalnim odluivanjem o mjestu i vremenu uenja
uenici preuzimaju odgovornost za svoje uenje, aktivno su ukljueni u uenje, odabiru sadraj koji odgovara
njihovim potrebama i time izravno utjeu na vlastiti napredak.
Materijali i izvori za uenje
Uitelji samostalno odabiru i odgovorno procjenjuju koji materijali, izvori i informacijsko-komunikacijske

tehnologije odgovaraju njihovim uenicima te prije uporabe procjenjuju primjerenost sadraja i alata, odabiru-
i one koji potiu uenike, koji sadre provjerene informacije i ine sigurno digitalno okruje.
Svrha materijala i izvora za uenje jest:
pruanje podrke uenicima vanim i tonim informacijama
pomo u organiziranju i povezivanju informacija
buenje radoznalosti i poticanje motivacije
dostupnost sadraja za samostalan rad, vjebanje, primjenu znanja te samoprocjenu
poticanje novih obrazaca razmiljanja, kritikoga procjenjivanja i informiranoga odluivanja
Koritenjem digitalnih obrazovnih sadraja omoguava se individualizacija uenja i pouavanja te personalizi-

ranje obrazovnoga okruja. Pritom digitalni obrazovni sadraji moraju imati tone i kvalitetne multimedijske
sadraje, odraavati suvremene strategije uenja i pouavanja, omoguavati uenicima voenje biljeaka, davati
povratne informacije te interakcijom produljivati koncentraciju uenika. kole prema mogunostima i potre-
bama organiziraju i uenje na daljinu koritenjem dostupnih online teajeva, digitalnih sadraja i virtualnih
okruja za uenje.
Uitelji trebaju kombinirati razliite materijale i izvore kako bi uenje i pouavanje bilo uinkovito, zanimljivo i
poticajno za sve uenike te koristiti razna didaktika sredstva koja omoguuju i uenje putem igre. Materijali i
izvori za uenje trebaju ukljuivati iskustva iz razliitih kultura, stvarne situacije te sadraje koji povezuju is-
hode uenja sa svakodnevnim ivotom smjetajui ih u kontekst koji je uenicima razumljiv. Preporuuje se
koritenje aktualnih izvora informacija (dnevni tisak, radio, televizija, internet, lanci, statistiki podaci) kako bi
se uenje povezalo sa svakodnevnim ivotom. Kao izvori uenja mogu se koristiti stvarna (park, grad, selo) i
virtualna okruja (virtualna etnja muzejom, gradom). Na taj e nain uenici moi sagledati stvari iz razliitih
gledita, izvan osobne kulture i drutva, potovati razliitosti te kritiki promatrati.
Uitelje treba poticati na izradu digitalnih obrazovnih sadraja i stvaranje baze otvorenih sadraja te koritenje
sadraja izraenih u sklopu raznih hrvatskih projekata (Razvoj HKO, e-kole, Pet za net, ICT-AAC, razvoj ku-
rikuluma za obrtnike kole i dr.), a uenike na izradu vlastitih obrazovnih sadraja kojima e pokazati svoje
znanje, ali i pouavati vrnjake.
54
Grupiranje uenika
uenika
Uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju grupiranje uenika omoguuje uinkovitije pristupe pouava-

nju i kvalitetniju organizaciju odgojno-obrazovnoga procesa. Ono se odvija prema kronolokoj dobi, odnosno
razredima, prema predznanju, interesima, sposobnostima i stupnju razvijenih vjetina. S obzirom na navedeno
uenike je mogue grupirati u homogene i heterogene skupine. Homogene skupine formiraju se prema intere-
sima i potrebama uenika. Takav se nain rada preporuuje u razvoju vjetina uenika i pri uvjebavanju. He-
terogene skupine formiraju se prema dobi i prethodnim znanjima pruajui uenicima priliku za vrnjako
uenje. Na taj nain uenici, osim to stjeu i primjenjuju znanja i vjetine, razvijaju socijalne vjetine, vjetine
regulacije uenja, a usvajaju i vrijednost prosocijalnoga ponaanja. Takvo je grupiranje prikladno kada uenici
ue nove sadraje i kada rjeavaju zadatke otvorenoga tipa. Pri tome se njihov sastav moe mijenjati ovisno o
zadacima i aktivnostima. Mogue ga je primijeniti u projektnome uenju, u problemskoj i integriranoj nastavi,
tijekom igre i simulacija kako bi se potaknulo aktivno uenje, uenje rjeavanjem problema i istraivanje. Hete-
rogene skupine oblikuju se za potrebe nastave i projekata u virtualnome okruju te u obrazovnim drutvenim
mreama, kao i u kolskoj knjinici, informatikoj uionici i drugim uionicama u kojima postoje mogunosti
uporabe tehnologije ime se svi uenici dovode u ravnopravan poloaj s obzirom na tehnologiju. Preporueno
je za potrebe odreenoga zadatka uenike formirati u skupine koje e suraivati u virtualnome okruju.
U osnovnoj koli grupiranje se odvija unutar razrednoga odjela prema sklonostima uenika i uiteljevoj proc-
jeni usvojenosti znanja i razvijenosti vjetina, a po naelu inkluzije i jednakih prava za sve uenike. U srednjoj
koli mogue je organiziranje uenika i prema naelu izbornosti te prethodno steenim znanjima, vjetinama i
interesima. To omoguuje veu individualizaciju uenja.
I u osnovnoj i u srednjoj koli podrava se individualizacija uenja, uenje u paru i skupinama pri emu uenici
ue jedni od drugih, raspravljaju i meusobno vrednuju zajedniki i pojedinani rad. Uenike se u takvom
nainu rada potie da zaponu dijalog, odravaju ga, aktivno sudjeluju u njemu, preuzimaju pravo na rije i
zavravaju ga na prikladan nain. Uenici mogu i samostalno raditi na odreenim zadacima.
Osobito se preporuuje poticati ukljuivanje uenika iz osnovne i srednje kole u razliite kolske, lokalne,
nacionalne i meunarodne projekte koji se odvijaju u virtualnome okruju, a u kojima e biti formirane hetero-
gene skupine uenika (razliite dobi, prethodnih iskustava uenja, interesa i sl.). Na taj e se nain uenike
vertikalno povezivati sukladno njihovim interesima.
Grafiki prikaz 3. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije i generike kompetencije
55
F. VREDNOVANJE U MEUPREDMETNOJ
MEUPREDMETNOJ TEMI
(Vrednovanje meupredmetne teme temelji se na dokumentu Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u osnovnim i
srednjim kolama Republike Hrvatske)
Osnovna svrha vrednovanja u meupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

unapreivanje je uenja i napredovanje uenika s pomou informacijske i komunikacijske tehnologije, razvoj
vjetine uporabe te tehnologije i razvoj pozitivnih obrazaca ponaanja i stavova povezanih s njezinom primje-
nom.
Informacijska i komunikacijska tehnologija, zbog svoje pristupanosti i uestale uporabe, u velikoj mjeri moe
pridonijeti unapreenju kvalitete obrazovnoga procesa. Vrednovanje postignua u okviru ove meupredmetne
teme stoga treba tijesno povezati s vrednovanjem postignua i ishoda uenja predmetnih sadraja predvienih
za pojedinani predmet. Uitelj odabire odreenu nastavnu temu ili sadraj koji eli pouavati uz uporabu
informacijske i komunikacijske tehnologije te znanja, vjetine ili stavove koje eli razviti u okviru odabrane
teme. Tijekom vrednovanja uitelj prati je li uenik svrhovito povezao ostvarivanje ishoda predvienih za pre-
dmet s uporabom tehnologije i je li usvojio oekivana znanja, razvio vjetine ili iskazao stavove ili vrijednosne
sudove. Sukladno tome, uitelj vrednuje ishod u predmetnome podruju i ostvarenost postignua u meupre-
dmetnoj temi.
Vano je uenicima omoguiti dovoljno prilika za pokazivanje usvojenoga znanja, vjetina i stavova tijekom
razliitih samostalnih i suradnikih aktivnosti i prilikom izraivanja vlastitih digitalnih radova. Preporuuje se
takve aktivnosti i radove vrednovati formativno radi poticanja uenika na kontinuirani razvoj digitalne pisme-
nosti.
U svome radu uenik je aktivan i odgovoran nositelj vlastitoga uenja, a uitelj ima ulogu mentora koji ueniku
osigurava uvjete za uenje i razvoj. Vrnjako vrednovanje i samovrednovanje pozitivno utjeu na uenika i
pripremaju ga za cjeloivotno uenje, pri emu uenik takoer razvija pozitivan stav prema prihvaanju kritike
i preuzima odgovornost za vlastito uenje. Neke od moguih metoda takva vrednovanja jesu voenje digitalno-
ga dnevnika uenja putem kojega uenik razvija sustav samovrednovanja i procjene svojih vjetina, objava
radova uz mogunost komentiranja, zajedniko ureivanje, preoblikovanje ili doraivanje radova u digitalnome
okruju te samoprocjena kao pomo pri opisivanju moguih buduih poboljanja uradaka.
E-portfolio smatra se poeljnim oblikom praenja napretka i razvoja uenika u podruju uporabe informacijske
i komunikacijske tehnologije koji ujedno moe posluiti kao pregled steenih znanja i vjetina u daljnjem ko-
lovanju ili zapoljavanju. Uenika se potie da svoje digitalne radove pohranjuje u e-portfolio stvarajui na taj
nain o sebi pozitivne digitalne tragove. Sloenost e-portfolija raste sa svakim ciklusom, raznolikou korite-
nih digitalnih alata i kvalitetom i kreativnou njegovih sadraja. Tako objedinjeni digitalni radovi uiteljima i
roditeljima pruaju uvid u napredovanje i razvoj uenika, i u podruju digitalne pismenosti i u predmetnim
podrujima.
Projektni radovi vani su za sveobuhvatni razvoj metakognitivnoga miljenja, logikoga zakljuivanja i povezi-
vanja, kreativnoga izraavanja i artikulirane komunikacije. Preporuuje se da uitelji prema mogunostima i
profilu kole prue priliku svakom ueniku da tijekom pojedinoga ciklusa sudjeluje u barem jednoj projektnoj
aktivnosti (npr. predmetnoj, meupredmetnoj, izvannastavnoj, izvankolskoj) koja obuhvaa i uporabu infor-
macijske i komunikacijske tehnologije. Vrednovanje rada uenika u okviru projektnih aktivnosti moe se reali-
zirati metodama i tehnikama kao to su liste provjere izvrenih aktivnosti, anegdotske zabiljeke o tijeku rada
na projektu, digitalni dnevnici realiziranih aktivnosti ili dijagrami i umne mape opaanja uenika.
Premda nije obvezno ni propisano, ostvarenost postignua meupredmetne teme moe se izraziti sumativnim
vrednovanjem u okviru pojedinoga predmeta ako je ono u izravnoj vezi s ishodom predmetnoga podruja (npr.
za pisanje sastavka u digitalnome obliku potrebno je poznavati neki od programa za obradu teksta ija vjetina
koritenja tada moe biti ocijenjena). Pri tome treba uenika unaprijed upoznati s elementima, metodama i
ciljevima vrednovanja, ljestvicom ocjenjivanja i razinom ostvarenosti oekivanja za pojedinu ocjenu.
56
Izvjeivanje o razini postignutih odgojno-obrazovnih oekivanja Uporabe informacijske i komunikacijske

tehnologije u pravilu je predvieno na kraju kolske godine. U razredima prvoga i drugoga ciklusa izvjea o
postignuima unutar pojedinih predmeta (gdje je primjenjivo) izriu i uspjenost sluenja tehnologijom za
izvravanje kolskih zadataka kroz napredak uenika, njegov odnos prema uporabi tehnologije uz izbjegavanje
negativnih izriaja (npr. umjesto uenik ne poznaje osnovne mogunosti nekoga programa napisati uenik
treba dodatno uvjebati osnovno sluenje odreenim programom). U razredima treega, etvrtoga i petoga
ciklusa u zavrnome izvjeu, a na prijedlog razrednoga vijea, vrednuje se razina postignutih odgojno-
obrazovnih oekivanja trima moguim stupnjevima procjene na ljestvici procjene:
koristi se IKT-om iskljuivo uz pomo
samostalno se koristi IKT-om u raznim situacijama
slui se IKT-om kreativno, inovativno i kompetentno.
57
IZVORI I LITERATURA
Ala-Mutka, K. (2011.) Mapping Digital Competence: Towards a Conceptual Understanding, European

Commission, dostupno na http://ipts.jrc.ec.europa.eu/publications/pub.cfm?id=4699
American Association of School Libraries (2007.) Standards for the 21st Century Learner, dostupno na
http://www.ala.org/aasl/sites/ala.org.aasl/files/content/guidelinesandstandards/learningstandards/AASL
_LearningStandards.pdf
American Library Association (2004.) Information literacy competency standard, dostupno na
http://www.ala.org/acrl/standards/informationliteracycompetency#ilassess
Australian and New Zealand Institute for Information Literacy, (2004.) Australian and New Zealand In-
formation Literacy Framework Principles, standards and practice, Adelaide, dostupno na
http://www.caul.edu.au/content/upload/files/info-literacy/InfoLiteracyFramework.pdf
Baranovi, B. (2006.) Nacionalni kurikulum u europskim zemljama i Hrvatskoj: komparativan prikaz. Insti-
tut za drutvena istraivanja u Zagrebu, Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb.
Bates, A. W. (2015.) Teaching in a Digital Age, dostupno na http://www.tonybates.ca/teaching-in-a-
digital-age/
Bixler, B. The ABCDs of Writing Instructional Objectives, dostupno na
http://www.personal.psu.edu/bxb11/Objectives/ActionVerbsforObjectives.pdf
Bognar, B. (2010.) kola koja razvija kreativnost, dostupno na www.kreativnost.pedagogija.net
Curriculum assessment and ICT in Irish context: A discussion paper. December 2004. NCCA dostupno na
http://www.ncca.ie/en/Curriculum_and_Assessment/ICT/
Europska komisija (2014.) Eurydice izvjee: Razvijanje kljunih kompetencija u europskim kolama: Iza-
zovi i prilike za politiku, dostupno na
http://eacea.ec.europa.eu/Education/eurydice/documents/thematic_reports/145HR.pdf
European Commission (2011.) Creativity and ICT, FET Consultation Workshop, Brussels, dostupno na
http://cordis.europa.eu/fp7/ict/fet-proactive/docs/shapefetip-wp2013-01_en.pdf
EU Kids Online (2014.) Findings, methods, recommendations, dostupno na
http://lsedesignunit.com/EUKidsOnline/index.html?r=64
Ferrari, A. (2013.) DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Eu-
rope, Luxembourg: Publications Office of the European Union, dostupno na
http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf
Hrvatsko knjiniarsko drutvo (2011.) Smjernice za informacijsku pismenost u cjeloivotnom uenju, Za-
greb
Koltay T. (2011.) The media and the literacies: media literacy, information literacy, digital literacy, Media
Culture & Society, Vol. 33, No. 2, 2011, 211-221. dostupno na
http://mcs.sagepub.com/content/33/2/211.abstract
Lau, J. (2015.) IFLA Guidelines On Information Literacy For Lifelong Learning, dostupno na
http://www.ifla.org/publications/guidelines-on-information-literacy-for-lifelong-learning
Lasi-Lazi J., piranec S., Banek Zorica M. (2012.) Izgubljeni u novim obrazovnim okruenjima pronae-
ni u informacijskom opismenjivanju, Medijska istraivanja (god. 18, br. 1) (125-142)
Livingstone S., Haddon L, Grzig A., and lafsson K. (2011.) Risks and safety on the internet: The perspec-
tive of European children, Full Findings. LSE, London: EU Kids Online
Loveless A., Burton J., Turvey K.,(2006.) Developing conceptual frameworks for creativity, ICT and teacher
education, dostupno na http://eric.ed.gov/?id=EJ800729
Miljkovi D., Rijavec M., Vlahovi-teti, V., Vizek-Vidovi V. (2014.) Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP
National Council for Curriculum and Assessment (2007.) ICT Framework A structured approach to ICT in
Curriculum and Assessment Revised Framework, dostupno na
http://www.ncca.ie/en/Curriculum_and_Assessment/ICT/
National Council for Curriculum, Ireland, (1999.), The primary school curriculum, dostupno
http://www.ncca.ie/uploadedfiles/Curriculum/Intro_Eng.pdf
NCVVO (2014.) Priopenje za medije o istraivanju ICILS, dostupno na
http://dokumenti.ncvvo.hr/ICILS/2014-11-20/priopcenje_za_medije.pdf
Ozimec, S. (1987.) Odgoj kreativnosti. Opinski Savez drutava Naa djeca Varadin
Ozimec, S. (1996.) Otkrie kreativnosti. Tonimir. Varadinske Toplice.
Pastuovi N. (1999.) Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloivotnog obrazovanja i odgoja,
Znamen, Zagreb
Pet za Net, kolski kurikulum, (2015.) dostupno na http://www.petzanet.hr/Kurikulum/Cijeli-kurikulum
Reedy, K., Goodfellow, R. Digital and information literacy framework. 2012. Open University dostupno na
www.open
open.ac.uk/.../pages/dilframework
open dilframework/dilframework
dilframework dilframework_view_all.pdf
dilframework
58
Reardon K. K., (1998.) Interpersonalna komunikacija - gdje se misli susreu, Alineja, Zagreb
Solomon A., Wilson G., and Taylor T., (2012.) 100% Information Literacy Success, Wadsworth, Cengage
Learning
piranec, S. i Banek Zorica, M. (2008.) Informacijska pismenost: teorijski okvir i polazita, Zavod za infor-
macijske studije, Zagreb
The International Computer and Information Literacy Study (ICILS), ICILS izvjetaj, (2013.) dostupno na
http://www.iea.nl/icils_2013.html
The Open University: Digital and Information Literacy Framework, dostupno na
http://www.open.ac.uk/libraryservices/subsites/dilframework/index
The Scottish Government (2008.) Curriculum for excellence, a framework for learning and teaching, dos-
tupno na https://www.educationscotland.gov.uk/Images/building_the_curriculum_3_jms3_tcm4-
489454.pdf
UNESCO (2013.) Media and Information Literacy: Policy and Strategy Guidelines, Paris, dostupno na
http://milunesco.unaoc.org/wp-content/uploads/2012/05/mil-policyguidelines.pdf
Van Asche F,. Anido-Rifon L., Griffiths, D., Lewin, C. and McNicol, S. (Eds) (2015.) Re-engineering the Up-
take of ICT in Schools, Springer Open
Vander Ark, T. (2014.) The Future of Learning: Personalized, Adapted and Competency-Based, DreamBox
Learning
Western Australian Curriculum, dostupno na http://k10outline.scsa.wa.edu.au/home/p-10-
curriculum/curriculum-browser
59

Uporaba Informacijske I Komunikacijske Tehnologije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uporaba Informacijske I Komunikacijske Tehnologije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

nacionalni

Cjelovita Rani i predkolski,

lanice strune radne skupine izabrane po javnom pozivu

okvir nacionalnog kurikuluma

nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni nacionalni

Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava uenja te

Okvir za poticanje iskustava uenja i vrednovanje

Okvir za vrednovanje procesa i ishoda uenja u

vrednovanja postignua uenika sa tekoama

postignia darovitih uenika.

Predmetni kurikulumi i Kurikulumi za stjecanje kvalifikacija u redovnom

rani i predkolski osnovnokolski srednjokolski

A. OPIS MEUPREDMETNE TEME, 4

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UENJA I POUAVANJA MEUPREDMETNE TEME, 5

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEUPREDMETNE TEME, 5

D. ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM CIKLUSIMA I DOMENAMA, 8

E. UENJE I POUAVANJE MEUPREDMETNE TEME, 5 1

F. VREDNOVANJE U MEUPREDMETNOJ TEMI, 56

Meupredmetna tema Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije obuhvaa uinkovito, primjereno,

Valjana uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije jedan je od preduvjeta za djelotvorno sudjelovanje

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba uenika s tekoama, kurikulum se prilagoava u skladu sa

Meupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije razvija se svijest o primjeni

1. primijeniti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za obrazovne, radne i privatne potrebe

2. odgovorno, moralno i sigurno rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju

3. uinkovito komunicirati i suraivati u digitalnome okruju

4. informirano i kritiki vrednovati i odabrati tehnologiju i sluiti se tehnologijom primjerenom svrsi

5. upravljati informacijama u digitalnome okruju

6. stvarati i ureivati nove sadraje te se kreativno izraavati s pomou digitalnih medija.

C. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA

Promiljena uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije u uenju i pouavanju pridonosi digitalnomu

1. Funkcionalna i odgovorna uporaba IKT-a

2. Komunikacija i suradnja u digitalnome okruju

3. Istraivanje i kritiko vrednovanje u digitalnome okruju

4. Stvaralatvo i inovativnost u digitalnome okruju.

Grafiki prikaz 1. Struktura meupredmetne teme uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

DOMENA A: FUNKCIONALNA I ODGOVORNA

DOMENA B: KOMUNIKACIJA I SURADNJA

Sluei se programima i ureajima za suradnju i komunikaciju, uenici samostalno i sigurno komuniciraju

se izraavaju uz razumijevanje i uvaavanje komunikacijskih situacija. Razvijaju kompetencije koje ukljuuju

DOMENA D: STVARALATVO I INOVATIVNOST

DOMENE 1. CIKLUS 2. CIKLUS 3. CIKLUS 4. CIKLUS 5. CIKLUS

1. CIKLUS (predkola, 1. i 2. razred osnovne kole

A. DOMENA - F unkcionalna i odgovorna uporaba IKT-

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI

osnovno koritenje ureaja i programa

Integrirano - predkola (iskustveno uenje opaanjem).

B . DOMENA - Komunikacija i suradnja u digitalnome okru

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI

programi i ureaji za komunikaciju i suradnju u digitalnome okruju

o neverbalno izraavanje uz pomo slikovnoga prikaza (emotikoni)

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI

jednostavni auditivni, vizualni, auditivno-

D. DOMENA S tvaralatvo i inovativnost u digitalnome okruju - 1. CIKLUS

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI

D 1. 4. - prepoznaje oznake vlasnitva i licence za - razumije potrebu za zatitom vlasnitva

uporaba kreativnih tehnika

2. CIKLUS (3., 4. i 5. razred osnovne kole)

A. DOMENA - F unkcionalna i odgovorna uporaba IKT-

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI

osnovno koritenje ureaja i programa

B . DOMENA - Komunikacija i suradnja u digitalnome okruju - 2. CIKLUS

ODGOJNO-OBRAZOVNA OEKIVANJA ZNANJE VJETINE STAVOVI