1.

Naslovna stranica

Elementi naslovne stranicu su zaglavlje, srednji dio i podnoje.

Svi elementi na naslovnoj stranici centriraju se.
Za naslovnu stranicu koristi se isti tip i veliina slova kao i za glavni dio rada.
Samo se naslov rada istie, tako da se pie velikim slovima.
U zaglavlju stoji naziv sveuilita i fakulteta.
U srednjem dijelu stoji ime studenta i puni naslov rada, ispod ega je naznaka svrhe rada.
Ispod toga treba naznaiti ime voditelja seminara/mentora rada.
U podnoju je mjesto i naznaka vremena nastanka rada (obino godina ili godina i mjesec
predaje rada - npr. Osijek, 2009.)

2. Izgled naslovne stranice mora biti kako slijedi u primjeru:

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

Pravni fakultet

Ana Ani
Bachov apsolutizam
seminarski rad
iz predmeta Povijest hrvatskog prava i drave

Mentor : prof. dr. sc. Josip Vrboi

Osijek, sijeanj 2009. god.

3. D i j e l o v i s e m i n a r s k o g r a d a :

naslovna stranica
kazalo ( sadraj )
uvod
glavni dio ( corpus sem. rada )
zakljuak
popis literature i pravnih izvora
prilozi
4. numeracija stranica zapoinje od uvoda (arapskim brojevima)
5. Koliko stranica moe imati seminarski rad?
Kod odredivanja opsega rada,odnosno broja stranica, student mora imati na umu sljedeca
pravila:
Broj stranica ovisi o temi i nacinu obrade rada
Broj stranica ne smije biti manji od 15 stranica, a veci od 30 stranica.
Bitna je kvaliteta napisanog, jer preveliko prepisivanje iz koritenih izvora, iako pravilno
citirano, a s ciljem povecanja broja stranica rada moe biti uzeto kao loa karakteristika
rada.
U broj stranica racuna se tzv. glavni dio rada, koji ne ukljucuje: naslovnu stranicu,
sadraj, popis literature i druge dodatke.
5. seminarski rad mora biti pisan po slijedeim pravilima za
formatiranje teksta u MS Word-u:
Rad se pie racunalom (cak i skice koje student predaje voditelju seminara na pregled).
Treba izbjegavati koritenje stiliziranih i neobicnih tipova slova (fontova) i koritenje
vie razlicitih tipova slova (fontova) u istom radu.
Font - Arial, Times New Roman, Courier New, Verdana
Velicina slova (eng. Font Size) u tekstu mora biti 12, u biljekama (fusnotama) 10.
Naslovi i podnaslovi smiju biti cetiri odnosno dvije velicine (tocke) veci od glavnog
teksta, pritom vodeci racuna o proporcionalnosti kod uvecavanja ili smanjivanja velicine
slova naslova/podnaslova.
Tekst je potrebno urediti na nacin da sadri priblino broj znakova koliko standardna autorska
kartica teksta (1800 znakova) ili otprilike 30 redova teksta po stranici.
Ukoliko se koristi Podcrtavanje (eng. Underline), Kurziv (eng. Italic) ili Masni tisak
(eng. Bold) za oznacavanje pojedinih naslova i podnaslova, student mora voditi racuna o
formi i dosljednosti u koritenju. Dakle ako se naslov ili podnaslov krene pisati npr.
masnim tiskom, kod pisanja sljedeceg naslova ili podnaslova iste vanosti mora biti
upotrijebljen masni tisak, isto vrijedi za ostale nacine.
Kosim slovima ili kurzivom takoder oznacavamo pojedine strane rijeci u tekstu (npr.
Common law) ili dijelove citata (npr. op. cit., ibid.).
Prored u tekstu mora biti 1.5 , a u fusnotama 1.
Stranice rada moraju biti numerirane, odnosno, treba biti oznacen broj stranice. Ne
numerira se naslovna stranica rada. Autor moe odabrati hoce li brojevi biti naznaceni u
gornjem ili donjem desnom uglu koristeci funkciju programa za pisanje za automatsko
umetanje brojeva stranica.
Tijekom izrade rada student ce odrediti koliko ce poglavlja, podpoglavlja i daljnjih grananja
po cjelinama rad imati.
Treba obratiti panju da se poglavljima oznacavaju osnovni dijelovi rada, podpoglavljima
specificni dijelovi konkretnog dijela i tako dalje.
Broj i odredenje dijelova mora slijediti logicki slijed izlaganja.
Za oznacavanje cjelina preporucamo upotrebu arapskih brojeva i tocki.
Page setup: - left: 2,5,
- right: 2,5,
- top, bottom: 2,5 .

6. Kako napisati biljeke (fusnote), osnovna pravila?

Iako postoji vie nacina pisanja biljeki, preporucujemo pisanje tzv. footnotes ili fusnota: na
podnoju svake stranice.
Suvremeni programi za pisanje sadre ovu funkciju u meniju Umetanje (eng. Insert) , gdje
se vrlo lako unose u tekst.
U biljeke se pie:
Upute na izvore svih vanijih cinjenica i ideja iznesenih u tekstu i definicije manje poznatih
ili specificnih pojmova.
Uputa na druge radove, npr. one gdje je konkretno pitanje bolje ili detljnije obradeno.
Uputa na drugi dio vlastitog rada gdje se opirnije obraduje neko konkretno pitanje.
Razmiljanja o sporednim aspektima nekog problema.
Navodi miljenja drugacijih ili suprotnih od onih iznesenih u tekstu.
U biljekama se ne navode opceprihvaceni stavovi, opcepoznate cinjenice te uvrijeene
izreke, poslovice, itd.
Svaka biljeka je zatvorena cjelina (recenica) i zavrava tockom ili nekim drugim zavrnim
interpunkcijskim znakom.
7. Citiranje literature i pravnih izvora
Sastavni dijelovi citata (opce pravilo): Prezime i ime autora, Naslov, Izvor, Mjesto citata.

CITIRANJE KNJIGA
Obavezni dijelovi citata: autor, naslov knjige, mjesto i godina izdanja izdava, mjesto citata
- stranice, poglavlja).
Primjer: Engelsfeld, Neda, Povijest hrvatske drave i prava, Pravni fakultet Zagreb, 2002., str.
152.
CITIRANJE RADOVA OBJEVLJENIH U STRUCNIM CASOPISIMA
Obavezni dijelovi citata: autor, naslov rada (clanka), naziv caspisa, godite i godina casopisa
(i, eventualno broj casopisa unutar godita), izdava, mjesto citata (br. stranice).
Primjer: Margetic, Lujo, O pravnoj povijesti zagrebackog Gradeca, Zbornik Pravnog fakulteta
u Zagrebu, God. 57, 2007., br. 4-5, str. 31-53.
CITIRANJE CLANAKA OBJAVLJENIH U KNJIGAMA I ZBORNICIMA RADOVA
Obavezni dijelovi citata: autor, naslov rada, naznaka izvora u kojem je rad objavljen (cemu
prethodi rijec u iza koje slijedi dvotocka), mjesto i godina izdanja, mjesto citata (stranice).
Primjer: Josipovic, Tatjana, Zatita kulturnih dobara u Europskoj uniji, u: Gavella, Nikola,
et.al. Europsko privatno pravo, Zagreb, 2002., str. 97-146.
U primjeru je koritena kratica et.al.- koristi se kad djelo ima vie autora, navede se prvi ili
najvaniji autor, a kratica et.al. zamjenjuje navodenje svih ostalih.
CITIRANJE TEKSTOVA S INTERNETA
Obvezatni dijelovi citata: naziv citiranog teksta, puna adresa stranice (URL, http, IP...), datum
pristupa stranici.
Citiraju se na nain da se navede prezime i ime autora (ako je poznat), naslov lanka, naziv
publikacije, broj i godite (ako je lanak objavljen u publikaciji), web stranica, datum kada je
stranica aurirana te datum ispisa lanka
1. Resta, Pier G., Losses Caused by Animals, 3 Cardozo El. L. Bull., 18(1997),
<http://www.gelso.unitn.it/card-adm/Review/Torts>, 29. lipnja 1997., 1. veljae 1998.
Primjer: Izvor dokumenata pravne povijesti, www.legalhistory.com, 12. veljace 2009.
CITIRANJE PROPISA (OPCIH NORMATIVNIH AKATA)
Obvezatni dijelovi citata: puni naziv propisa te (u zagradama) naziv slubenog glasila u
kojem je propis objavljen, broj i godinu glasila u kojem je objavljen osnovni tekst te svih
istalih brojeva u kojima su objavljene izmjene i dopune.
Primjer 1: Zakon o zemljinim knjigama, Narodne novine br. 91/96., 137/99.
Vrlo se cesto dogada da se ista knjiga ili casopis ili neki drugi izvor u seminarskom radu citira
nekoliko puta.
Da bi se izbjeglo pisanje punih citata vie puta tijekom rada, postoje latinske kratice koje
zamjenjuju pune citate, a citatelju pruaju potpunu informaciju o citiranom djelu.
U nastavku su prikazane situacije do kojih moe doci i koju kraticu koristiti u kojoj situaciji:

Navod iste stranice (u kontinuitetu - sljedea biljeka): ibid. = ibidem, na navedenom

mjestu

4
Jasna Garai, Postoji li prekoraenje granica tubenog zahtjeva kada sud novani iznos
koji je utuen u stranoj valuti dosudi u dinarima, Zakonitost, 41:1/1987, str. 82.

5
Ibid.

Navod druge stranice istog rada (u kontinuitetu - sljedea biljeka): ibid. = ibidem,

23
Pokrovac, Z., Croatian Electoral Legislation for Parliamentary and Presidential Elections
from 14 February 1990 to 30 September 1993, Croatian Critical Legal Review, 1:2-3/1996,
str. 209.

24
Cf. ibid., str. 211-215, 220.

Navod iste stranice (bez kontinuiteta): loc. cit. = locus citatum, citirano mjesto

22
Berman, Harold, Law and Revolution, Cambridge, 1983, str. 159.

35
Berman, Law and Revolution, loc. cit.

Citiranje drugog mjesta ranije navedenog rada (bez kontinuiteta): op. cit. = opus
citatum, navedeno djelo (uvijek je radi preglednosti poeljno

4
Jasna Garai, Postoji li prekoraenje granica tubenog zahtjeva kada sud novani iznos
koji je utuen u stranoj valuti dosudi u dinarima, Zakonitost, 41:1/1987, str. 82.

6
...
7
Garai, op. cit. (bilj. 4), str. 86.

Citiranje drugog rada istog autora (u istoj biljeci): id. = idem, isti (autor)

6
Vidi Dika, M., O biti i granicama pravomonosti, Zagreb, 1991, str. 93; id., O razvitku
instituta sudske (sudake) nezavisnosti u zapadnoevropskom civilizacijskom krugu, Zbornik
Pravnog fakulteta u Zagrebu (Suppl.), 42:4/1992, str. 513.

Skraeno citiranje ranije citiranog rada (ako se citira istog autora): cit. = citatum,
(ve) citirano

18
Triva, S., Talijansko Vrhovno sudbeno vijee, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu
(Suppl.), 42:4/1992, str. 575-577.

19
...

20
Triva, S., Talijansko Vrhovno sudbeno vijee, cit., str. 580.

Citiranje svoga vlastitoga rada - infra = dolje, kasnije, za kasnije mjesto; supra = gore,
ranije, za ranije mjesto:

5
Vidi supra, str. 6, bilj. 8.

6
...

7
...

8
Cf. infra, str. 23.

Kombinirano citiranje i druga pravila

Kratice koje se koriste u ponovljenim citatima mogu se kombinirati sa signalima u biljekama

na razne naine, ali pritom treba biti oprezan; dopustive su npr. kombinacije:

Vidi opirnije (ili Amplius infra, ad ); Op. et loc. cit; Cf. supra, biljeka 5 i tekst iznad
nje;
17. Kako napisati popis koritene literature i pravnih izvora?
Na sam kraj dolazi popis literature kao obvezatan dio rada. U njemu su na jednom mjestu
rednim brojevima nabrojeni svi izvori koje je student koristio tijekom izrade rada, a koji su
navedeni po pravilima o citiranju potpuni citati uz isputanje brojeva stranica.
Popis se navodi abecednim redom prezimena autora koritenih radova. Citirani zakonski
tekstovi i citirane sudske i arbitrane odluke navest cemo u istom popisu, ali cemo ih staviti u
odvojenu skupinu, savjetujemo koristiti jedan prazan red razmaka da bi se odvajanjem
naglasilo njihovo pripadanje drugoj kategoriji izvora. Zakonski tekstovi i sudske odluke
takoder ce biti poredane po abecedi.
Literatura mora biti pravilno popisana i to na slijedei nain
1. knjige i referentne publikacije (rjenici, enciklopedije...)
2. struni asopisi (Pravni vjesnik, Zbornik Pr. fakul. U Zagrebu, Politika misao ...)
3. propisi
4. izvori s Weba,