GRUPNI RAD I SOCIJALNE

KOMPETENCIJE KOD DJECE

 Tokom grupnog rada lanovi grupe:
Rade na zajednikom
problemu/zadatku
Istrauju zajedniku
temu
Dograuju vlastite
spoznaje
Stvaraju nove ideje
 Zato primjenjivati grupni rad u nastavi?

Osigurava razvoj posobnosti za rad u timu/grupi

Podstie samostalnost u uenju
Podstie uenje i zajedniko rjeavanje problema
Stvara uslove za interakciju i uzajamno uenje i
podrku

Zajedniki proces razmjene iskustava, odgovornog i

samostalnog sticanja znanja i rjeavanja problema, nain je
da prevaziemo nedostatke tradicionalne nastave kojoj se
prigovara da je usmjerena na pasivno gomilanje injenica, a
da pritom steeno znanje ne naue primijeniti ih u praksi.
 Grupe mogu biti:
Grupe mogu biti:
Homogene ili heterogene
(spol,dob,sposobnosti)
Privremene i stalne (1 as ili
odreeno vrijeme)
Spontane i dirigirane
Pri formiranju grupa vano je:
voditi brigu o
mogunostima,
interesovanjima, stilovima
uenja i potrebama uenika
odnosu spolova (vie
djevojica,grupa pokazuje
bolje rezultate,vie djeaka
potiskuje djevojice)
 Faze aktivnosti u grupi

UVODNA FAZA - upoznavanje s temom

i podjela zadataka
FAZA SAMOSTALNOG RADA
FAZA OBJEDINJAVANJA I PREZENTACIJE
RADA GRUPE
 ULOGA UENIKA
Zadatak uenika u grupi je dvostruk:
Preuzima odgovormost za sopstveno uenje
Preuzima odgovornost za ostale lanove grupe

Uloge uenika (prema Klippertu)

Upravljanje dijalogom
Upravljanje procesom
Upravljanje vremenom
Refleksija i prezentacija
 ULOGA NASTAVNIKA
Nastavnik ima ulogu da:
Definie jasan i razvojno primjeren cilj rada
Odredi jasne i odmjerene zadatke
Potie i facilitira rad svih grupa
Potie uenike da samostalno donos dobre odluke i
preuzimaju uloge
Pomae uenicima da reflektuju i na postignute
rezultate i na grupnu dinamiku
 U poetku primjene grupnog rada nastavnika
treba za grupni rad:

1. Definisati ciljeve i zatke koji mogu biti:

Diferencirani (svaka grupa radi svoj zadatak)
Nediferencirani (sve grupe rade isti zadatak)
2. izraditi pravila grupnog rada zajedno sa
djecom, demonstrirati i modelirati pravila
3. Postavlja jasna oekivanja u pogledu uloga
unutar grupe i rezultata
 Potekoe koje se pojavljuju
Nepridravanje dogovorenih pravila grupe
Jedan radi za sve
Loa raspodjela vremena
Slabo funkcioniranje podjele rada
Pojedini uenici dominiraju
Uenici nisu motivirani
Neki uenici ne sudjeluju u radu
Neki su preglasni, ometaju rad
 ta je vano zapamtiti:
Grupni rad je nastavni oblik koji bi se trebao uvoditi postepeno (nivo
zadataka i trajanje postepeno poveavati)
Uenici moraju raspolagati s osnovnim znanjem i razumjeti svrhu i
ciljeve aktivnosti
Uenici trebaju imati priliku da razviju i vjebaju potrebne
socijalne kompetencije
Nastavnik treba dobro pripremiti aktivnosti i biti istrajan (uspjeh
nee doi ve pri prvom pokuaju)
Uloga nastavnika se mijenja predava vs. facilitator
Grupni rad otvara prostor za saradniko, samostalno, problemsko i
socijalno uenje
KOOPERATIVNO UENJE
ta je kooperativno uenje?
Kooperativno se uenje javlja kad uenici/ce rade
zajedno, u parovima ili malim grupama, da bi se
bavili nekim zajednikim problemom, istraili
zajedniku temu ili nadogradili uzajamne
spoznaje, da bi stvorili nove ideje, nove
kombinacije ili jedinstvene inovacije
(Meredith i sur., 1998.a).
Sloni ljudi su stvorili uda.
Indijska poslovica
ta sve moe ukljuivati kooperativno uenje?

Rjeavanje problema
Formulisanje pitanja
Identifikovanje kljunih pitanja i problema
Rjeavanja zajednikog zadatka
Meusobno pouavanje novog gradiva
Pronalaenje originalnih rjeenja
Dugoroniji rad na zajednikom istraivanju
Slogom rastu male
stvari, neslogom se i
najvee raspadaju.
Latinska poslovica
 Karakteristike kooperativnog uenja

POZITIVNA MEUOVISNOST

LINA ODGOVORNOST

INTERAKCIJA LICEM U LICE

SOCIJALNE VJETINE

PROCESIRANJE
Naela primjene kooperativnog uenja

Pravila Rad na zadacima

meusobnog koje zahtijevaju
uvaavanja vie razine
miljenja
Zajedniki cilj i
pojedinana Primjena
interpersonalnih
odgovornost
vjetina

Uzajamno praenje
Rad u heterogenim i vrednovanje
grupama procesa i rezultata
Uloga nastavnika u organizaciji kooperativnog uenja

1. Donosi odluke prije nego to

poduavanje pone
2. Organizuje poduavanje
3. Prati i intervenie u toku
grupnog rada
4. Evaluira rezultate i proces
grupnog rada
 TA SU SOCIJALNE KOMPETENCIJE?

Socijalne kompetencije
obuhvataju odnos prema
sebi i svojim osjeanjima
intrapersonalana
kompetencija i odnos
prema drugima, njihovim
osjeanjima i potrebama
interpersonalna
kompetencija.
 SOCIJALNE KOMPETENCIJE VANE ZA
KOOPERATIVNO UENJE

1.Samopouzdanje i samopotovanje
2.Saradnja
3.Nenasilno rjeavanje sukoba
4.Empatija
5.Aktivno sluanje
6.Uvaavanje razliitosti
 SOCIJALNE KOMPETENCIJE
Preduslovi U uionici Sa vrnjacima Sa odraslima
Dijeljenje.. Dolaenje na vrijeme Prihvatanje izvinjenja Prihvatanje disiplinskih
Prihvatanje kritike Koritenje Iskazivanje neslaganja postupaka
Prihvatanje "NE" prihvatljivog rjenika sa potovanjem Potovanje rokova i
kao odgovora i tona Paljivo sluanje dogovora
Molbe i izvinjenja Postavljanje pitanja Pokazivanje Potovanje sigurnosnih
Praenje uputa Traenje pomoi suosjeanja pravila
Izraavanje Ignorisanje onoga Ohrabrivanje i Upoznavanje i
emocija to ometa hvaljenje predstavljanje
Predstavljanje Adekvatno Dijeljenje obaveza Rekcije na
Pokazivanje privlaenje panje Odravanje neprihvatljivo
potovanja nastavnika prijateljstva ponaanje odraslih
ekanje na red Ostajanje na zadatku Reagovanje na
Kontrola bijesa Potovanje izazivanje
Prihvatanje razliitosti Privlaenje panje
posljedica Prihvatanje i davanje Nuenje pomoi
Potovanje pravila komplimenta
Prihvatanje poraza Radovanje uspjehu
Pomaganje drugima
 Kako poduavamo socijalne vjetine
1. Razgovarajte o potrebi za sticanjem socijalnih vjetina
2. Odaberite jednu vjetinu na kojoj ete raditi
3. Poduite/demonstrirajte vjetinu
vidim
ujem
4. Vjebajte vjetinu
5. Napravite pauzu pa reflektujte
6. Refleksija na kraju aktivnosti
 Za usvajanje socijalnih vjetina dobro je napraviti
analizu meusobnih odnosa.

Izmeu ostalih moete postaviti sljedea pitanja:

1. Kako su se donosile odluke unutar grupe?
2. ta se svakom ueniku posebno svidjelo, odnosno, ta mu je
posebno smetalo tokom grupnog rada?
3. Kako se uenik osjeao kao lan grupe?
4. Jesu li svi uenici Iuestvovali i doprinosili radu grupe?
5. Kako su se u grupi prihvatale ideje?
6. Kako je grupa reagovala na razlike u miljenjima?
7. Kako je grupa reagovala na kritiku grupne odluke?
8. Mogu li svi lanovi grupe stati iza rezultata grupe?
Okruenje za uenje

Ili...
STIMULATIVNO OKRUENJE ZA UENJE
Razliit raspored sjedenja
Moe i ovako...
Ulaz dobrodolice: Ulazna
vrata na koli trebaju
odraavati dobrodolicu,
otvorenost ka zajednici.

Uionica izvan etiri zida:

nema dovoljno mjesta za
eksponiranje djeijih
produkata, stoga se svaki
prostor, pa ak i izvanjski
moe koristiti u tu svrhu.
 DA LI...?
Prostor na prvi pogled izgleda
primamljivo, izazovno, toplo?
Se i u praznoj uionici osjea prisustvo
djece i prepoznaju rezultati njihovih
aktivnosti?
Moete, na osnovu prostorije, materijala
i onoga to je izloeno pretpostaviti koju
temu djeca obrauju?
Je prostor organizovan tako da djeca
mogu da rade u velikim, malim grupama i
individualno?
 DA LI...?
Je oigledno koji dio uionice slui za koje
aktivnosti?
Materijali na zidovima prate aktivnosti u
uionici i da li su u funkciji (
informativna,edukativna,estetska,
motivirajua)?
Su materijali rasporeeni da motiviu djecu na
rad?
Su materijali i pribor dostupni djeci. Da su
mjesta gdje stoje materijali jasno oznaena?
Su prostor i materijali prilagoeni uzrastu
djece i njihovim intresovanjima?
 Haim Ginott
Ameriki psiholog
Doao sam do zastraujueg zakljuka da sam ja
odluujui element u uionici. Moj lini pristup stvara
klimu. Moje dnevno raspoloenje stvara vrijeme. Kao
uitelj, ja posjedujem ogromnu snagu da uinim
djeiji ivot jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za
torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili
oraspoloiti, povrijediti ili izlijeiti. U svim
situacijama, moj odgovor odluuje da li e kriza
eskalirati ili ne i dijete humanizirat ili ne.