1

BAROK Europa
vremensko i prostorno odreenje 157O. - 167O.,
kolijevka baroka Italija
port. barrocco dragi kamen nepravilna oblika, neobraena perla; rasko u kojoj nema
prave mjere i ukusa. (takvo prvotno znaenje u smislu nepravilno, izvrgnuto, groteskno
danas je potisnuto)
- Kao knjievna epoha barok se formira izmeu 157O. - 167O., a tijekom
druge polovice XVII. st. prelazi u epohu klasicizma.
- Kolijevka baroka Italija iz koje se iri u druge zemlje Europe:
panjolsku, Francusku, Englesku, Njemaku, Nizozemsku, Hrvatsku ...

Barok je naziv za reprezentativan i dekorativan, novi STIL u europskoj umjetnosti (arhitekturi,

kiparstvu, slikarstvu, dekorativnoj umjetnosti i knjievnosti) od kraja XVI. do polovice XVIII.
st., tj. u doba dvorskog apsolutizma i protureformacije.

SINONIMI ZA BAROKNI STIL

MANIRIZAM u Italiji barokne forme javljaju se krajem XVI. stoljea u Italiji kao MANIRIZAM.
Manirizam je provobitno stilski pravac u likovnoj umjetnosti, a oznaava tendenciju ka pretjeranom
naglaavanju pojedinosti. Umjetnici maniristi ponavljaju teme i tehnike velikih majstora, ali djelu uvijek
nastoje dati vlastito obiljeje.
U knjievnosti manirizam je zavisno od zemje u kojoj se razvijao dobijao razliita imena:
MARINIZAM u Italiji po pjesniku Giambattisti MARINU (1569-1625.),
GONGORIZAM u panjolskoj po pjesniku Luisu de GONGORI (1561- 1627.),
KULTIZAM ili KULTERANIZAM za pjesniki stil panjolskog baroka (prema culto - uen),
PRECIOZNOST u Francuskoj (prema precieuse - ena koja govori istim, pomalo izvjetaenim jezikom ),
naziv "precioza" dobile su dame iz francuskog visokog drutva koje su drale salone (plavi salon markize de
Rambouillet) u kojima su se skupljali najvei predstavnici francuske knjievnosti iz prve polovice XVII.
stoljea,
EUFUIZAM u Engleskoj po romanu EUFUES, ili anatomija duha, 1578. Johna Lylyja,
LESKA PJESNIKA KOLA u Njemakoj kojoj pripadaju pjesnici: Martin Opitz (1597 - 1639.), Andreas
Gryphius (1616 - 1664.) i dr.

DRUTVENE ODREDNICE
Barok je raznovrsnija umjetnika epoha od renesanse (umjetnika praksa baroka drukija je
u dvorskim i katolikim krugovima Italije, panjolske i Francuske, a drukija u protestantskim i
graanskim zajednicama Nizozemske, Njemake i Engleske).
Na pojavu baroka utjeu politike, drutvene i gospodarske prilike a osobito pokret
protureformacije prilagodba protureformacijskoj crkvenoj kontroli nad duhovnim
stvaralatvom i dobu apsolutizma.

PROTUREFORMACIJA - samoobnova unutar katolike crkve, zavrava oko 1600.

Tridentski koncil, koji s prekidima traje 18 godina (od 1545. do 1563.) donosi
vane odluke o obnovi katolicizma u zemljama koje su pale pod utjecaj
reformacije:
oduprijeti se protestantizmu (uenju Martina Luthera),
vratiti ugled katolicizmu osnovan isusovaki red koji je imao zadatak da otvara kole i
odgaja djecu u protureformacijskom, katolikom duhu),
crkva postaje pokrovitelj umjetnosti u najirim razmjerima (Rim eli uiniti najljepim
gradom kranskog svijeta "u slavu Boga i crkve"), tj. uzima umjetnost pod kontrolu to
potie razvoj stila koji tei zanatskoj vjetini i gomilanju ornamentalnih detalja,
isusovci irom Europe grade dekorativno i bogato ukraene crkve (u Hrvatskoj npr.
Nadbiskupska palaa u Zagrebu, Crkva svete Katarine u Zagrebu, Crkva svetog Vlaha u
Dubrovniku, Crkva uzaaa Marijina u Varadinu).

DOBA APSOLUTIZMA

1
 2

Moni apsolutistiki vladari i aristokracija toga razdoblja prihvatili su reprezentativni barokni

nain graenja i ukraavanja (Versailles - kraljevska rezidencija pokraj Pariza u Francuskoj
simbol je apsolutistike monarhije utjelovljene u Luju XIV.)

DUHOVNA KLIMA
- osloboeni renesansni ovjek vrlo je brzo shvatio dvojaki karakter slobode s jedne
strane svijest o sebi, vjera u sebe, u prirodu, u ivot i radost postojanja, a s druge strane
osjeanje osamljenosti i bespomonosti u svijetu u kojem se suoava s relativnou i
prolaznou svega pa i vlastitog ivota.

RENESANSA BAROK
Sklad prirode i ovjeka usamljenost, bespomonost
ovjek sredite svemira spoznaja o relativnosti postojanja i prolaznosti, pesimizam
optimizam, nemir, podvojenost, razapetost izmeu tijela i duha
staloenost duha potreba pokajanja prije smrti
tjelesna nesputanost strah od grijeha i boje kazne
jasnoa izraza, vraanje vjeri i filozofiji
odmjerenost bijeg od stvarnosti
analitinost, neumjerena rasko, kienost
realistinost

Znaajke:
u likovnim umjetnostima nemirni oblici, jaki kontrasti svjetla i tame (sjene),bogatstvo i
kienost,
u knjievnosti duhovnost, misticizam, stilsko pretjerivanje i izvjetaenost.

IZRAAJNE OSOBINE
bogatstvo pjesnikih ukrasa bujne metafore, kontrasti, paradoksi i hiperbole
u mnogim sluajevima izraajna virtuoznost postaje sama sebi svrhom.
tenja baroknih pjesnika da izraze nestalnost i prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog
ivota.
bogata fantazija
senzualni opisi
Igra rijei esto postaje sama sebi svrhom - iz toga slijedi neumjerenost, pretjerana
rasko izraza.
religiozni sadraji i motivi
stroge klasine forme u poeziji
enski likovi esto erotski oslikani (senzualnost petrarkist. utjecaj)
viteki sadraji

Concetto
Stilska figura koja se pojavila u 17. st., vjetina pronalaenja slinosti izmeu pojava i
predmeta koji su naizgled potpuno razliiti (npr. komarac: ivi zuj, oi drage: dva crna
strijelca)
barokni pjesnici po svaku cijenu ele iznenaditi itatelja concetto oznaava udnovate, vrlo
detaljne, esto isforsirane usporedbe koje su plod konstrukcija lienih pravog nadahnua
(vjetina pronalaenja slinosti izmeu pojava i predmeta koji su potpuno razliiti).
Najei su oblici concetta antiteza, paradoks i hiperbola.
Barokna antiteza najbolje odgovara duhovnom osjeanju svijeta pjesnika baroka to je
suprotstavljanje dvaju pogleda na ivot izrazito svjetovan doivljaj, nesputanost
(petrarkizam, renesansni vitalizam i hedonizam) nasuprot religiozno-duhovnom shvaanju
ivota kao prolazne faze ovjeka koji zbog toga mora neprestano misliti na pokajanje i smrt

TEMATIKA BAROKA

2
 3

Pejsana tematika

Priroda je baroknim pjesnicima bila nepresuan izvor nadahnua. Svi oni koji su eljeli
pobjei od tjeskobne stvarnosti, nalazili su utoite u raskonoj ljepoti prirode. Imali su ve
gotove uzore u bogatom antikom naslijeu (grkim idilama i rimskim bukolikama) i bogatoj
pejsanoj lirici renesansnih pjesnika. Zato nas i ne trebaju uditi sve te vile, pastirice, nimfe,
boginje polja i uma koje se tako esto pojavljuju u pjesmama i ponajboljih baroknih pjesnika.
Unato konvencionalnosti i izvjetaenosti koje esto prepoznajemo u pejsaima iz toga
vremena, iz njihovih stihova zrai gotovo religiozno divljenje pred mistinom ljepotom prirode.

Misaona tematika

Spoznaja o vlastitoj prolaznosti, nemir i osjeaj izgubljenosti u svijetu i ivotu

smrt kao sigurna realnost smrt postaje njihova opsesivna tema.

Religiozna tematika

Renesansno samopouzdanje i optimizam ustupaju svoje mjesto u razdoblju baroka osjeaju

nesigurnosti i tjeskobe. U svijetu u kojem se sve neumoljivo mijenja i nestaje, ovjek XVII.
stoljea ponovo se okree vjeri u kojoj trai utjehu i mir u dui. Uas od tragine spoznaje
relativnosti svega uzmie pred radou koju barokni pjesnik nalazi u jedinoj vjenoj istini -
Bogu.
Pjesnici ponovo otkrivaju Bibliju kao izvor nadahnua, parafraziraju mnoge biblijske teme,
pjevaju o Isusu i Mariji, o grijehu, pokajanju i Bojoj milosti.
bujnu metaforinost i slikovitost patetinost ili ak povrnost, ali prepoznajemo i brojne
istinske drhtaje ljudske due.

Ljubavna lirika

profinjena osjeajnost, bujna metaforinost, otroumna dosjetljivost i savrena formalna

dotjeranost.
Senzualnost, otvorena udnja i elja za uitkom
Opijenost ljubavlju pretvara se u oboavanje ljepote i samog ivota.

3
 4

OSNOVNE KNJIEVNE VRSTE BAROKA

EPIGRAMATSKA DOSJETKA po uzoru na Marcijalove epigrame: naglaena otroumnost, antiteza pjesma se

esto sastoji od jedne jedine razraene metafore

EP
barokni ep je ep vergilijanskog tipa
glavne karakteristike baroknog epa iznio je Girolamo Vida u svojoj Poetici:
pravila:
- religiozno ispravan
- didaktian a ne zabavan
- teze moraju biti jasne
- vrste strukture mora izbjegavati brojne epizode
- tema aktualna i nacionalna
(uzorni ep baroknog tipa: Torquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem)
DJELA:
Torquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem
John Milton: Izgubljeni raj
Brne Krnaruti: Vazetje Sigeta grada (prvi ep vergilijanskog tipa u hrvatskoj knjievnosti
zaetnik nacionalne epopeje: prvi opjevao smrt Nikole ubia Zrinskog 1566. u sigetskoj
bitki)
Petar Zrinski: Adrijanskoga mora Sirena (prijevod i preradba maarskog epa njegovog brata
Nikole Zrinskoga druga obrada iste teme)
Pavao Ritter Vitezovi: Odiljenje sigetsko (trei ep na istu temu)
Ivan Gunduli: Osman (na najbolji barokni ep)

RELIGIOZNA POEMA
bila je omiljena vrsta u baroknoj poeziji. Tema pokore (ispovijedi) susree se esto u kranskoj umjetnosti od
srednjega vijeka pa dalje a posebno je popularna u doba protureformacije kao plod nastojanja Crkve da potakne
tovanje sakramenata, napose pokore (ispovijedi) s moralizatorskom poukom: ostavi zemaljska dobra i prigrli
duhovna.
- tema religiozna
- vezana najee uz lik ene pokajnice
- senzualnost
- vrsta suza i uzdaha

DJELA:
Luigi Tansillo da Nola: Suze svetog Petra (Le lacrima di San Pietro)
Erasmo di Valvason: Suze svete Magdalene
Ivan Gunduli: Suze sina razmetnoga
Ivan Buni-Vui: Mandalijena pokornica
Ignjat urevi: Uzdasi Mandaljene pokornice
Antun Kanili: Sveta Roalija (Kanilieva poema nastala je u XVIII. st., dakle, u doba
prosvjetiteljstva, ali po nainu obrade, stilu, dotjeranosti stiha i viziji ivota smatra se
najuspjelijim djelom katolike protureformacije u sjevernoj Hrvatskoj)

4
 5

ALJIVO-KOMINI EP
- ne zalazi duboko u probleme,
- slavi radosti ivota ili pjeva o sitnim slabostima
- rado se slui erotskim asocijacijama,
- karakteristian je dinamian jezik i literarna dosjetka to je najdrae stilsko sredstvo baroknih pjesnika.
aljivo-satirina poezija s naglaenim parodiranjem ljubavnog prenemaganja u stihovima pojavila se u drugoj
polovici XV. stoljea u Italiji. Zaetnik je Lorenzo de' Medici s nadimkom Il Magnifico (Velianstveni) sa svojim
kraim spjevom Nencia iz Barberine (Nencia da Barberino). Seljak Vallera arko ljubi svoju Nenciu, nie ljubavne
izjave, tui se na hladnou njezina srca, a sve to jezikom i nainom kojim govore seljani. Njezina je bjelina kao
slanina, njemu je ona slaa nego pelama med, ljepa mu je nego repin cvijet itd. Uglaeni gospodin ruga se
prostoti seljaninove ljubavi, ali odmjereno i s ukusom.
aljivo-podrugljiva poezija imala je plodno tlo meu Dubrovanima koji su imali mnogo smisla za alu i rado pisali
peckave stihove.
Poetkom XVII. st. parodiranje ljubavne poezije i to u svim njezinim oblicima od kratke pjesme do dugih
pastoralnih spjevova postaje izrazito popularno u Dubrovniku.

DJELA
Stijepo urevi Dervi
- Prvo i jedno od najboljih djela takve vrste je Dervi, zaljubljeni starac koji pada pred
vratima lijepe kaurke iznosei svoje ljubavne izjave i jade. Komino je to je ljubavnik
"dedo" i jo dervi.
Ivan Buni-Vui Gortak, drugi je takav spjev u dubrovakoj knjievnosti.
Ignjat urevi u spjevu Suze Marunkove nastavio je s tradicijom podsmijeha i poruge
ljubavnom prenemaganju.

POEZIJA
- virtuoznost i iznenaenja, udesne slike, bogatstvo pjesnikih oblika (stihova i strofa) te posebno bogatstvo
stilskih figura meu kojima je na prvom mjestu concetto
- Igre rijeima (antiteze, paradoksi, gomilanje epiteta, metafore, hiperbole) esto isforsirane i same sebi svrhom
- U elji da to vie zaude i iznenade itatelja pjesnici baroka populariziraju vrstu SLIKE PJESME (lat. carmina
figurata). Stihovima razliite duine i grafikog oblika ostvaruju sliku: kria, srca, jabuke ili drveta te na taj
nain i grafikim oblikom pjesme ukazuju na simboliko znaenje pjesme.
Nadahnue nalaze u prirodi, ljubavi, religiji, filozofiji i stvarnosti koja ih okruuje.
Po temama i pjesnikim oblicima koje njeguju prepoznajemo naslijee renesanse, ali obogaeno novim
doivljajem svijeta u kojem se mijeaju istina i fikcija, san i java, mudrost i ludost.
- U ljubavnoj lirici ena je i dalje idealizirana savrena ljepotica. I pjesnici baroka spominju ljubavne rane,
snove i uzdahe zbog neuzvraene ljubavi, ali e se u njihovim pjesmama pojaviti otvorena senzualnost i poziv
na radosno uivanje u ljubavi.
- pastoralni motivi priroda je i dalje idilian svijet pastira i pastirica, vila i viljenaka, ali za pjesnika baroka ona
postaje utoite u kojem pjesnik pokuava nai smirenje
- religiozno-duhovna (refleksivna poezija) U sklonosti prema filozofskim, religioznim, esto i mistinim
temama prepoznajemo srednjovjekovno nasljee. U tajanstvenosti i bizarnosti barokni je pjesnik traio izlaz iz
osamljenosti u svijetu u kojem se osjeao zbunjen pred vlastitom prolaznou.
(varljivost svijeta, tema prolaznosti, tema smrti, prizori nasilja i ubojstva)

Pisci liriari

Talijanski pjesnik GIANBATTISTA MARINO afirmirao je novi ukus ne samo u Italiji nego i u
drugim europskim zemljama marinizam
panjolska knjievnost:
LUIS DE GONGORA y Argote, najznaajniji je pjesnik stare panjolske knjievnosti.
Intenzivnu, bujnu metaforiku Gongora dovodi do vrhunca, pa govorimo o gongorizmu to je
sinonim za kulteranizam.
PEDRO CALDERON DE LA BARCA, glasoviti je panjolski pjesnik koji nije pisao zasebne
pjesme, ali je zato u svojim dramama bio veliki pjesnik.
FRANCISCO DE QUEVEDO i

5
 6

LOPE DE VEGA.
Francusko barokno pjesnitvo:
Teophile de Viau: Satiriki Parnas, 1623.
Njemaka barokna poezija
Paul Fleming
Predstavnici tzv. leske kole: Martin Opitz i Andreas Gryphius.
Engleska knjievnost
JOHN MILTON Slavni pisac velikih epova (Izgubljeni raj i Ponovo steeni raj) pisao je i
pjesme i sonete u kojima se osjea duh metafizikih pjesnika.
Engleski metafiziki pjesnici tee filozofinosti, otoumnoj metafori i misticizmu te ih te
karakteristike njihovog pjesnitva povezuju s baroknim pjesnicima na kontinentu.
Predstavnici: JOHN DONNE, GEORGE HERBERT, ANDREW MARVELL i drugi.

U hrvatskoj knjievnosti XVII. stoljea prepoznajemo sve teme i stilske izraajne osobine
europskog baroka. Barokni pjesniki izraz cvjetao je u djelima IVANA GUNDULIA, STIJEPE
UREVIA, IVANA BUNIA-VUIA, IGNJATA UREVIA, FRANJE KRSTE
FRANKOPANA.

DRAMA
- Spajanje suprotnosti to je jedno od najuoljivijih karakteristika baroka oituje se i u samoj strukturi drame
- nestaje stroga granica izmeu traginog i kominog, mijea se san i java, zbilja i fikcija, pojavljuje se glazba i
ples.

U panjolskoj knjievnosti XVII.st. drama je doivjela svoj vrhunac. Tada stvaraju slavni
dramatiari:
LOPE DE VEGA i PEDRO CALDERON DE LA BARCA.
U engleskoj knjievnosti XVI. i XVII. nezaobilazno je ime WILLIAMA SHAKESPEAREA,
najveeg dramskog stvaraoca svjetske knjievnosti. (Premda Shakespeare pripada razdoblju
renesanse, u njegovim dramama, posebno "romancama" (tragikomedijama) prepoznajemo
mnoge karakteristike baroka. Takve su njegove drame npr. San Ivanjske noi i Oluja.)

PASTORALA
Pastorala je dramski oblik koji se razvio u XVI. st. u Italiji, a njegovala se i bila je vrlo popularna u XVII. stoljeu.
Najee teme pastorale su ljubav i radost ivota u prirodi, radnja se odvija u idilinom, arkakadijskom ambijentu,
a likovi su pastiri, pastirice, satiri, vile i vilenjaci.

U staroj dubrovakoj knjievnosti pastorala je bila vrlo popularna.

IVAN GUNDULI Dubravka u kojoj prepoznajemo i elemente melodrame (lirinost, glazba,
ples)
JUNIJE PALMOTI mijea elemente pastorale i melodrame.

MELODRAMA
Melodrama je nova knjievna i glazbena vrsta nastala poetkom XVII. stoljea u Italiji. Razvila se kao izraz nove
mode koja je vladala dvorskim pozornicama.
Ako je pisac elio postii uspjeh kod publike, onda je njegov kazalini komad morao biti raskoni spektakl, s
graom iz mitologije ili iz renesansnih epova.
Melodrama ima sloeniju radnju od pastirske drame i pribliava se tragediji ali sa sretnim zavretkom. Vremenom
je u melodrami prevladala glazba, raskona scenografija i balet.
Melodrama je pretea opere.
Prvi kompozitori za novi kazalini rod bili su JACOPO PERI, GIULIO CACCINI i CLAUDIO MONTEVERDI, a prvi
koji je za njih pisao tekstove bio je OTTAVIO RINUNCCINI.
Prvo djelo ostvareno suradnjom pjesnika i glazbenika bila je DAFNE (tekst O. Rinunccini, glazba J. Peri) izvedena
u Firenzi 1594.,
slijedi EURIDIKA (O. Rinuncini, J.Peri) 1600. te
ARIJADNA (O. Rinunccini, C. Monteverdi) 1608.

6
 7

Meu prvima koji su prihvatili novu scensko-glazbenu vrstu bili su stari Dubrovani. Oni su do
1620. godine imali prilike vidjeti Rinunccinijevu Euridiku koju je preveo i priredio Paskoje
Primovi i Arijadnu u prepjevu I. Gundulia.
Mladenake drame I. GUNDULIA nastale su pod utjecajem talijanske melodrame. To su
uglavnom prijevodi ili slobodne preradbe gotovih drama ili dramatizirane epizode iz Tassovog
Osloboenog Jeruzalema.
JUNIJE PALMOTI godinama je pisao i zabavljao dubrovaku publiku dopadljivim
melodramama.
Brojni su pisci melodrama u Dubrovniku XVII. stoljea, npr.: Jaketa Palmoti Dionori, iko
Gunduli, Vice Puci Soltanovi.
Iako su dubrovaki melodramski pisci oponaali talijanske uzore, dubrovaka se melodrama
ipak razlikuje od uzora na osnovi kojih je nastala. U prvom redu naa melodrama daje
prednost umjetnikom tekstu nad glazbom i baletom, moralistina je i didaktina u duhu
katolike obnove.

7
 8

BAROK U EUROPSKIM ZEMLJAMA

Barok u Italiji

TORQUATO TASSO (1544 - 1595.)

marinizam
Pjesnik GIAMBATTISTA MARINO (1569 - 1625) zaetnik je tog pjesnikog pravca koji je po
njemu dobio ime.

Zlatni vijek panjolske knjievnosti (XVI. i XVII: st.)

Renesansa u panjolskoj bila je originalnija nego igdje drugdje. U knjevnim djelima uoava
se novi renesansni duh shvaanja ivota, ali je panjolska knjievnost XVI. st. sauvala i
tradicionalnu religioznost i strogost. Knjievnici su nastojali pronai pravu mjeru izmeu te
dvije suprotnosti.

MIGUEL DE CERVANTES, 1547-1616., svojim djelom pripada i razdoblju renesanse i

razdoblju baroka)
Podvojenost duha izmeu misticizma i ovozemaljskog uitka snano je izraena u
panjolskoj knjievnosti.
misaona religiozna lirika
u ozraju protureformacije mistinost, religioznost, razapetost izmeu due i tijela, omiljene
su lirske teme.
panjolska knjievnost baroka dala je znaajan doprinos svjetskoj knjievnosti u lirici i prozi,
a najznaajniji u dramskoj knjievnosti.

Drama
Dinamina radnja puna iznenaenja imala je vrlo vanu ulogu. U svojim dramama pisci su
mijeali komino i tragino, smijeh i suze, pjesmu i ples.
U panjolskoj drami prevladavaju tri osjeaja: religiozno, monarhistino i osjeanje asti.
Religioznost je u duhu protureformacije, monarhizam se oitovao u potivanju kralja koji je
uvijek prikazan kao olienje pravde i njemu se duguje apsolutna odanost, a ast je imala
posebno mjesto u ivotu panjolaca.
Prema strogim pravilima svaka je uvreda morala biti osveena jer ako bi osveta izostala,
kazalina predstava je bila nemilosrdno izvidana,
Predstavnici:
LOPE DE VEGA (puno ime Lope Feliks de Vega Carpio, 1562- 1635.;
Proveo kazalinu reformu:
klasinu dramu sveo s 5 na 3 ina
odbacio aristotelovska jedinstva mjesta i vremena
uveo puki stih (8-erac)
mijea komino i tragino, stvarnost i legendu, prolost i sadanjost, radost i tugu
uveo lik intriganta lakrdijaa
TIRSO DE MOLINA (pravo ime Gabriel Tellez, oko 1571 - 1648.);
PEDRO CALDERON DE LA BARCA (1600 - 1681.)

Lirika
LUIS DE GONGORA i
FRANCISCO DE QUEVEDO Y VILLEGAS
Lope de Vega i
Pedro Calderon de la Barca.
Gongora i Quevedo vodili su otre rasprave o tome u emu je bit poezije. Gongora je
zastupao hladni artizam (bio je nenadmani majstor stiha, veliku je panju posveivao jeziku,
tvorac je izuzetno slikovitih metafora), a Quevedo smatra da je u poeziji na prvom mjestu
misao i otrina duha, tzv. konceptizam.
GONGORIZAM ILI KULTERANIZAM? Srodan je marinizmu u Italiji i precioznosti u
Francuskoj

8
 9

Barok u francuskoj knjievnosti

u prvoj polovici XVII. st. klasicizam je tek u nastajanju, a barok je u punom cvatu.

Lirske vrste
Elegija, himna, oda, sonet, madrigal najee su lirske vrste u francuskom baroku.

Predstavnici
Theophile de Viau (1590-1626.) najznaajniji je predstavnik barokne poezije u Francuskoj.

Precioznost
Precioznost je oblik barokne knjievnosti u Francuskoj. Srodna je talijanskom marinizmu,
panjolskom gongorizmu i engleskom eufemizmu.
Preciozna knjievnost razvila se u "salonima" koje su drale predstavnice najvieg plemstva.
uvena je Modra soba Markize de Rambouillet koja je bila sredinje mjesto mondenog ivota
u prvoj polovici XVII. st. u Parizu. U drugoj polovici stoljea pisci se okupljaju u salonu
Madeleine de Scudery. Naziv dolazi prema franc. "precieuse"- ena koja se odlikovala istim i
dostojanstvenim govorom.
U salonima se okupljao privilegirani drutveni sloj koji je razvio kult otmjenog ponaanja,
izraavanja i zabave. U takvom okruju nastaju knjievna djela istananog jezika i stila.

Romani
U duhu salonskog ukusa nastaju tzv. idealistiki romani. Karakteristike tih romana su: vrlo
matovita i zamrena radnja, junaka djela junaka, uda i arobnjaci, lirski opisi prirode i
,dakako, uglaeni stil i otmjen jezik.

Predstavnici
Vincent Voiture (1598-1648.) najznaajniji je preciozni pjesnik prve polovice XVII. st.
Madelaine de Scudery (16O7-17O1.), roman Clelie (tiskan u nastavcima izmeu 1654. i
166O)

Francuska akademija
Kardinal Richelieu (prvi ministar Louisa XIII.) kao reakciju na salone osniva 1626. g.
Francusku akademiju koja postaje slubeno tijelo 1635. g.

Engleska knjievnost XVII. .stoljea

Sjetno raspoloenje, intelektualizam, filozofinost, bujna metafora i concetto prisutni su i u

engleskoj knjievnosti XVII. stoljea.

Eufuizam
Izvjetaeni, kieni stil vrlo popularan u engleskoj prozi krajem XVI. stoljea. Naziv je dobio
prema romanu JOHNA LYLYJA: EUPHUES, ili anatomija duha, 1578. Roman sadri malo
radnje, mnogo dijaloga, govora i pisama kojima je glavni cilj da prikau novi stil pisanja. Taj
novi stil sastoji se od redanja antiteza i paralelizama, a svaka misao je popraena brojnim
poredbama i slikama iz srednjovjekovne zoologije i klasine mitologije.
Lyly je elio pruiti uzor umjetnike proze. Poao je od krive pretpostavke da je proza toliko
vie umjetnika koliko se udalji od obinog govora.

Metafiziki pjesnici
U engleskoj knjievnosti u prvoj polovici XVII. st. pojavljuju se pjesnici koji svjesno prekidaju
s renesansnom pastoralnom i petrarkistikom poezijom koja je bila popularna u XVI. st. Oni
piu intelektualistiku i filozofsku poeziju. Njihov je jezik teko razumljiv, bogat metaforama i
poredbama vrlo esto iz svijeta znanosti (teologije, astronomije i matematike).
Zaetnik i najznaajniji predstavnik takve poezije je JOHN DONNE. U suvremenoj engleskoj
kritici metafizike pjesnike nazivaju i "Donnova kola".

JOHN MILTON (1608-1674.)

9
 10

John Milton je najznaajniji predstavnik engleske knjievnosti u XVII. st. Njegov je knjievni
rad tijesno vezan uz englesku graansku revoluciju. Pisao je politike rasprave u kojima je
branio slobodu i prava naroda.
- Izgubljeni raj (1667. i 1674.)
- Nanovo steeni raj (1671.)

10
 11

BAROK Europa 157O. - 167O

- Kolijevka baroka Italija iz koje se iri u druge zemlje Europe: panjolsku,
Francusku, Englesku, Njemaku, Nizozemsku, Hrvatsku ...

SINONIMI ZA BAROKNI STIL

MANIRIZAM u Italiji
U knjievnosti manirizam je zavisno od zemje u kojoj se razvijao dobijao razliita imena:
MARINIZAM u Italiji - Gianbattista MARINO
GONGORIZAM u panjolskoj - Luis de GONGORA
KULTIZAM ili KULTERANIZAM (prema culto - uen) sinonim za kulteranizam panjolska
PRECIOZNOST u Francuskoj (prema precieuse - ena koja govori istim, pomalo izvjetaenim jezikom ),
EUFUIZAM u Engleskoj - po romanu EUFUES, ili anatomija duha, 1578. JOHNA LYLYJA
LESKA PJESNIKA KOLA u Njemakoj - pjesnici: Martin Opitz, Andreas Gryphius i dr.

RENESANSA BAROK

Sklad prirode i ovjeka usamljenost, bespomonost

ovjek sredite svemira spoznaja o relativnosti postojanja i prolaznosti,
optimizam, pesimizam
staloenost duha nemir, podvojenost, razapetost izmeu tijela i duha
tjelesna nesputanost potreba pokajanja prije smrti
jasnoa izraza, strah od grijeha i boje kazne
odmjerenost vraanje vjeri i filozofiji
analitinost, bijeg od stvarnosti
realistinost neumjerena rasko, kienost

Znaajke:
u likovnim umjetnostima nemirni oblici, jaki kontrasti svjetla i tame (sjene),bogatstvo i kienost,
u knjievnosti duhovnost, misticizam, stilsko pretjerivanje i izvjetaenost.

IZRAAJNE OSOBINE
bogatstvo pjesnikih ukrasa bujne metafore, kontrasti, paradoksi i hiperbole
u mnogim sluajevima izraajna virtuoznost postaje sama sebi svrhom.
tenja baroknih pjesnika da izraze nestalnost i prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog ivota.
bogata fantazija
senzualni opisi
Igra rijei esto postaje sama sebi svrhom - iz toga slijedi neumjerenost, pretjerana rasko izraza.
religiozni sadraji i motivi
stroge klasine forme u poeziji
enski likovi esto erotski oslikani (senzualnost petrarkist. utjecaj)
viteki sadraji

Concetto concetto oznaava udnovate, vrlo detaljne, esto isforsirane usporedbe koje su plod konstrukcija
lienih pravog nadahnua (vjetina pronalaenja slinosti izmeu pojava i predmeta koji su potpuno
razliiti).
Najei su oblici concetta antiteza, paradoks i hiperbola.

Barokna antiteza to je suprotstavljanje dvaju pogleda na ivot izrazito svjetovan doivljaj, nesputanost
(petrarkizam, renesansni vitalizam i hedonizam) nasuprot religiozno-duhovnom shvaanju ivota kao prolazne
faze ovjeka koji zbog toga mora neprestano misliti na pokajanje i smrt

11
 12

TEMATIKA BAROKA
Pejsana tematika Religiozna (duhovno-refleksivna) tematika
Misaona (refleksivna) tematika Ljubavna lirika

OSNOVNE KNJIEVNE VRSTE BAROKA

EPIGRAMATSKA DOSJETKA po uzoru na Marcijalove epigrame: naglaena otroumnost, antiteza pjesma se

esto sastoji od jedne jedine razraene metafore

EP barokni ep je ep vergilijanskog tipa glavne karakteristike baroknog epa iznio je GIROLAMO VIDA u svojoj
Poetici:
pravila:
- religiozno ispravan
- didaktian a ne zabavan
- teze moraju biti jasne
- vrste strukture mora izbjegavati brojne epizode
- tema aktualna i nacionalna
(uzorni ep baroknog tipa: Torquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem)
djela:
TORQUATO TASSO: Osloboeni Jeruzalem
JOHN MILTON: Izgubljeni raj
BRNE KRNARUTI: Vazetje Sigeta grada, 1584. (prvi ep vergilijanskog tipa u hrvatskoj knjievnosti zaetnik
nacionalne epopeje: prvi opjevao smrt Nikole ubia Zrinskog 1566. u sigetskoj bitki)
PETAR ZRINSKI: Adrijanskoga mora Sirena, 1660. (prijevod i preradba maarskog epa njegovog brata Nikole
Zrinskoga druga obrada iste teme)
PAVAO RITTER VITEZOVI: Odiljenje sigetsko, 1684. (trei ep na istu temu)
IVAN GUNDULI: Osman (na najbolji barokni ep)

RELIGIOZNA POEMA Tema pokore (ispovijedi) kao plod nastojanja Crkve da potakne tovanje sakramenata,
napose pokore (ispovijedi) s moralizatorskom poukom: ostavi zemaljska dobra i prigrli duhovna.
- tema religiozna
- vezana najee uz lik ene pokajnice
- senzualnost
- vrsta suza i uzdaha
djela:
LUIGI TANSILLO da Nola: Suze svetog Petra (Le lacrima di San Pietro)
ERASMO DI VALVASON: Suze svete Magdalene
IVAN GUNDULI: Suze sina razmetnoga
IVAN BUNI-VUI: Mandalijena pokornica
IGNJAT UREVI: Uzdasi Mandaljene pokornice
ANTUN KANILI: Sveta Roalija (Kanilieva poema nastala je u XVIII. st., dakle, u doba prosvjetiteljstva, ali po
nainu obrade, stilu, dotjeranosti stiha i viziji ivota smatra se najuspjelijim djelom katolike protureformacije u
sjevernoj Hrvatskoj)

ALJIVO-KOMINI EP
- ne zalazi duboko u probleme,
- slavi radosti ivota ili pjeva o sitnim slabostima
- rado se slui erotskim asocijacijama,
- karakteristian je dinamian jezik i literarna dosjetka to je najdrae stilsko sredstvo baroknih pjesnika.
aljivo-satirina poezija s naglaenim parodiranjem ljubavnog prenemaganja u stihovima pojavila se u drugoj
polovici XV. stoljea u Italiji. Zaetnik je Lorenzo de' Medici s nadimkom Il Magnifico (Velianstveni).
Poetkom XVII. st. parodiranje ljubavne poezije i to u svim njezinim oblicima od kratke pjesme do dugih

12
 13

pastoralnih spjevova postaje izrazito je popularno u Dubrovniku.

djela
STIJEPO UREVI - Dervi
IVAN BUNI-VUI Gortak
IGNJAT UREVI - Suze Marunkove

POEZIJA Pisci liriari

- ljubavna lirika
- pastoralni motivi
- religiozno-duhovna
- refleksivna poezija
GIANBATTISTA MARINO
LUIS DE GONGORA
PEDRO CALDERON DE LA BARCA
Engleski metafiziki pjesnici - JOHN DONNE, GEORGE HERBERT,
ANDREW MARVELL

DRAMA
- nestaje stroga granica izmeu traginog i kominog, mijea se san i java, zbilja i fikcija, pojavljuje se glazba i
ples.
LOPE DE VEGA i
PEDRO CALDERON DE LA BARCA

PASTORALA
Najee teme pastorale su ljubav i radost ivota u prirodi, radnja se odvija u idilinom, arkakadijskom ambijentu,
a likovi su pastiri, pastirice, satiri, vile i vilenjaci.
U staroj dubrovakoj knjievnosti pastorala je bila vrlo popularna.
IVAN GUNDULI Dubravka u kojoj prepoznajemo i elemente melodrame (lirinost, glazba, ples)
JUNIJE PALMOTI mijea elemente pastorale i melodrame.

MELODRAMA
Melodrama je nova knjievna i glazbena vrsta. Razvila se kao izraz nove mode koja je vladala dvorskim
pozornicama.
- kazalini komad morao je biti raskoni spektakl, s graom iz mitologije ili iz renesansnih epova.
- ima sloeniju radnju od pastirske drame i pribliava se tragediji ali sa sretnim zavretkom.
- s vremenom je u melodrami prevladala glazba, raskona scenografija i balet.
Melodrama je pretea opere.
Prvi kompozitori za novi kazalini rod bili su JACOPO PERI, GIULIO CACCINI i CLAUDIO MONTEVERDI, a prvi
koji je za njih pisao tekstove bio je OTTAVIO RINUNCCINI.
Prvo djelo ostvareno suradnjom pjesnika i glazbenika bila je DAFNE (tekst O. Rinunccini, glazba J. Peri) izvedena
u Firenzi 1594.,
slijedi EURIDIKA (O. Rinuncini, J.Peri) 1600. te
ARIJADNA (O. Rinunccini, C. Monteverdi) 1608.
djela:
Mladenake drame I. GUNDULIA nastale su pod utjecajem talijanske melodrame.
JUNIJE PALMOTI
Iako su dubrovaki melodramski pisci oponaali talijanske uzore, dubrovaka se melodrama ipak razlikuje od
uzora na osnovi kojih je nastala. U prvom redu naa melodrama daje prednost umjetnikom tekstu nad glazbom i
baletom, moralistina je i didaktina u duhu katolike obnove.

13