Hrvatska

Ovo je glavno znaenje pojma Hrvatska. Za druga znaenja, pogledajte Hrvatska (razdvojba).
Republika Hrvatska

Zastava Grb

Himna
Lijepa naa domovino

MENU

0:00

Glavni grad Zagreb

Slubeni jezik hrvatski

Dravni vrh
- Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarovi
- Predsjednik Vlade Andrej Plenkovi

Neovisnost 25. lipnja 1991.

Povrina 123. po veliini
- ukupno 56 542 1 km2
- % vode 0,2 %

Stanovnitvo 124. po veliini

 - ukupno (2011.) 4.284.889
- gustoa 75,8/km2

BDP (PKM) procjena 2015.

- ukupno 89,300 milijardi $[1] (65.)
- po stanovniku $21,769[2] (49. [25. EU])

Valuta kuna (100 lipa)

Pozivni broj +385

Vremenska zona UTC +1

UTC +2 ljeti

Internetski nastavak .hr

1)
S pripadajuim obalnim morem povrina iznosi 89,810 km

Hrvatska (slubeni naziv: Republika Hrvatska) je europska drava, u geopolitikom

smislu srednjoeuropska i sredozemna drava, a zemljopisno smjetena u junom dijelu Srednje
Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja.[3] Na sjeveru granii sa Slovenijom i Maarskom, na
istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu
s Italijom ima morsku granicu. Kopnena povrina iznosi 56.542 km, a povrina obalnog mora
31.067 km to Hrvatsku svrstava meu srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb,
koji je politiko, kulturno, znanstveno i gospodarsko sredite Republike Hrvatske.
Tijekom hrvatske povijesti najznaajniji kulturoloki utjecaji dolazili su
iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Temelji hrvatske drave nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali
svoje dvije kneevine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom
dinastijom Trpimirovi Hrvatska postaje jedinstvena kneevina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme
vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna drava. Godine 925. pod vodstvom kralja
Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snai, a nakon njega
Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta
conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadrala sve znaajke drave,
jedino je kralj bio zajedniki. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na
hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburke vladavine, Hrvatska
je takoer zadrala sve dravnopravne znaajke to se najvie ogleda kroz Pragmatiku
sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga
svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u
osnivanju Drave SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Drave SHS) ukljuena
u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije
nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. reim srpskog kralja zamijenio je
komunistiki reim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistika republika i kao federalna
jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski viestranaki
izbori nakon 45 godina jednostranakog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je
demokratski izabrani viestranaki dravni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine,
Republika Hrvatska je ustavnom odlukom dravnog sabora postala samostalna i nezavisna
drava.
U Hrvatskoj se slubeno koristi hrvatski jezik i latinino pismo.
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika.[4] Hrvati ine
90,42% stanovnitva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji ine 4,36% stanovnitva, dok
svaka od ostalih nacionalnih manjina ini manje od 1% stanovnitva. [4] Najvei dio stanovnitva
 (91,36%) je kranske vjere, dok je meu kranima najvie vjernika katolike
vjeroispovijesti (86,28%).
Prema politikom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu
okrenuta je trinom gospodarstvom. lanica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[5]
[6]
Hrvatska je lanica Vijea Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku
sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora i Europske unije.

Sadraj
[sakrij]

1Povijest

o 1.1Kameno doba

o 1.2Metalno doba

o 1.3Grci, Iliri i Rimljani

o 1.4Dolazak Hrvata

o 1.5Hrvatsko kraljevstvo

o 1.6Personalna unija s Ugarskom

o 1.7Ratovi s Osmanlijama

o 1.8Habsburka Monarhija

o 1.9Oslobaanje Hrvatske

o 1.10Hrvatski narodni preporod

o 1.11Hrvatsko ugarska nagodba

o 1.12Prva Jugoslavija

o 1.13Nezavisna Drava Hrvatska

o 1.14Druga Jugoslavija

o 1.15Neovisna Hrvatska

2Zemljopis

o 2.1Klima

3Zatiena mjesta

o 3.1Svjetska batina

o 3.2Nacionalni parkovi
 4Politika

o 4.1Zakonodavna vlast

o 4.2Izvrna vlast

o 4.3Sudbena vlast

o 4.4Ustavni sud

5Upravna podjela

6Gospodarstvo

7Promet

8Komunikacije

9Stanovnitvo

o 9.1Vjeroispovijest

10Jezici

11Obrazovanje

12Zdravstvo

13Kultura

o 13.1Knjievnost

o 13.2Znanost

o 13.3Umjetnost

14port

15Dravni blagdani

16Zanimljivosti

17Izvori

18Vanjske poveznice

o 18.1Enciklopedije

o 18.2Leksikoni

o 18.3Ostali projekti
Povijest
Podrobniji lanak o temi: Povijest Hrvatske
Kameno doba
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazita ovjeka kamenog doba. U peini andalja
I u blizini Pule pronaeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izraeni su od
kamena, a obraeni okresivanjem. Najvanije nalazite otkrio je Dragutin Gorjanovi
Kramberger 1899. godine u spilji na Hunjakovom brdu kraj Krapine gdje je naao
ostatke neandertalskog ovjeka i njegovog orua. Nalazita krapinskog praovjeka jedno je od
najvanijih u Europi. ivio je oko 130 tisua godina prije Krista.
Ljudi mlaeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su ivjeli u plodnim nizinama rijeka i
uz Jadransko more. Prema prostoru najvanijih nalazita razlikujemo etiri kulture. Starevaka
kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stoari koji su ivjeli
u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se
na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se
prostirala junim dalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso
keramike koja se odlikuje posudama crveno smee boje ukraenima otiscima koljaka, morskim
pueva i zarezima uinjenim otrim predmetima.
Metalno doba

Vuedolska golubica

Na prijelazu iz mlaeg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala

se Vuedolska kultura. Na prostoru kraj Dunava pronaena su kue pravokutnog oblika, oruje
od glaanog kamena te kalupi za lijevanje bakrenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku
ptice poznat pod nazivom Vuedolska golubica. Najvanija kultura ranog bronanog doba na tlu
kontinentalne Hrvatske je vinkovaka kultura, a na tlu june Hrvatske cetinska kultura. Obje od
njih, na razliit nain i u razliitom obimu nastavljaju tradiciju vuedolske kulture. Ostala vanija
nalazita su Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripa na Uni. U kasnom bronanom dobu
proirila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa arama, nazvana prema glinenim posudama u
koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazitima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice.
U eljeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se
u IV. stoljeu prije Krista, a ivjeli su na podruju sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli
lonarsko kolo i umijee kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba
spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su ivjeli na prostoru juno od Save, a najvaniji narodi
su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju
gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeu. Poznati
po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lae kojima su plovili zvale su se
lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgraivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.
Grci, Iliri i Rimljani
Amfiteatar u Puli

Rimske provincije u 4. st.

Grci svoje kolonije na istonim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljea prije Krista. Prva
naseobina je bila Korkira Melajna na Koruli koji su osnovali stanovnici otoka
Krfa. Sirakuki tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku Visu. U
blizini Lumbarde na Koruli je osnovana kolonija o ijem osnivanju svjedoi zapis Lumbardska
psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a vane kolonije su i
Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobreu. Izmeu kolonija i matinog polisa razvijale su se snane
kulturne i trgovake veze.
Gusarenje ilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teute traili da
svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreu tri ilirska rata kojima
unitavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod
vrhovnom rimskom vlau. Konano osvajanje zavreno tek poetkom prvog stoljea.
Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske
provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog poloaja i prirodnih
bogatstava ubrajale su se u vanije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile
su Salona, sjedite rimskog namjesnika i gospodarsko sredite, Narona kao trgovako i luko
sredite te Jadera i Pola. U Panonija najvanije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najvanijih
rimskih spomenika uope je palaa cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone. Pulski
amfiteatar bio je jedan od najveih u Carstvu.
Dolazak Hrvata
Podrobniji lanak o temi: Srednjovjekovna hrvatska drava

Oton Ivekovi, Dolazak Hrvata

Hrvati su narod koji je doselio u podruje dananje Hrvatske tijekom sedmog stoljea. Pitanje
etnogeneze Hrvata je jo otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata
su slavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena.
Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor
koji su naselili nalazio se izmeu rijeke Drave i obala Jadranskog mora. Starosjedilako
romansko stanovnitvo preseljava u priobalne utvrene gradove pod bizantskom vlau i u
nepristupane planinke krajeve Dinarida. To stanovnitvo e se tijekom stoljea pojaviti u
nizinama pod imenom Vlasi. Kad su doli u novu domovinu Hrvati su bili mnogoboci. U dodiru s
kranskim starosjediocima polako prihvaaju kranstvo. Ulogu u pokrtavanju imali
su Bizantski i franaki misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.
Na podruju Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih dravnih zajednica - sklavinija, od kojih
su najvanije kneevina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski
naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz 852. sebe naziva milou Bojom knez
Hrvata je Trpimir osniva narodne dinastije Trpimirovia. Knez Branimir o svom dolasku na vlast
u pismu obavjetava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu od 21. svibnja 879. papa obavjetava
Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i dravu, to je ustvari prvo meunarodno
priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz opota kraj Benkovca spominje Branimira
kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.
Hrvatsko kraljevstvo
Podrobniji lanak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo

Kralj Tomislav

Nakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze
Trpimirovia oko 925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Maare i kao bizantski saveznik
potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne
veliine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog
cara Konstantina Porfirogeneta koji su oito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna mo u X.
stoljeu zasigurno bila velika. Stjepan Drislav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj
Hrvatske i Dalmacije.
Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima Petrom Kreimirom IV.
(1058. - 1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075. - 1089.). Petar Kreimir pod svoju je upravu stavio
dalmatinske gradove, Slavoniju te pripojio Neretvansku kneevinu i dijelove Bosne. Zvonimir je
od legata tadanjeg pape Grgura VII. Gebizona 1075. u crkvi u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske
i Dalmacije. Iz tog vremena potjee Baanska ploa prvi dokument zapisan na hrvatskom
jeziku na glagoljici.
Personalna unija s Ugarskom
Podrobniji lanak o temi: Hrvatska u personalnoj uniji s Maarskom
Vinodolski zakonik

Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja Kolomana Arpadovia za
kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve
do 1918. godine. Takvu vrstu dravne zajednice nazivamo personalna unija.
Kralj Ladislav je 1094. godine osnovao biskupiju u Zagrebu, a prvi biskup je bio eki redovnik
Duh. Tijekom stoljea vode se obrambeni ratovi s Venecijom koja pokuava zavladati hrvatskom
obalom Jadrana. Uz pomo kriarske vojske 1202. osvojen je Zadar. Slabljenjem sredinje
kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. sazvati dravni sabor i donijeti Zlatnu bulu,
dokument kojim ograniava svoju vlast u korist plemstva. Zapoinje uspon velikakih obitelji od
kojih su najvaniji Frankapani i ubii. Vrhunac moi ubii doivljvaju oko 1300. kada Pavao
I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne.
Vinodolski zakonik iz 1288. je najstariji sauvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju
se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji
je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova
dinastija Anuvinaca. Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moi velikaa i
provoenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U saveznitvu s Genovom poraena
je Mletaka Republika te se mirom u Zadru 1358. mletaki dud odrie svakog prava na
Dalmaciju. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo poinje
nazivati Republikom. U dinastikim borbama na prijestolje dolazi igmund Luksemburki.
Godine 1409. drugi pretendent na prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mletakom dudu svoja
kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.
Ratovi s Osmanlijama
Podrobniji lanci o temama: Stogodinji hrvatsko-turski rat i Hrvatske zemlje pod osmanskom
vlau

Petar Berislavi

Tijekom igmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se
obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon
igmundove smrti pokazuje neuspjenim. Padom Bosne 1463. pod Osmansku vlast Matija
Korvin osniva Srebreniku i Jajaku banovinu. Osmanlije su 1493. teko porazile hrvatsku
plemiku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavi uspjeno brani
Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemakom dravnom saboru u Nrnbergu poziva na
pomo Hrvatskoj nazivajui je titom kranstva. Bernardinov sin Krsto spada meu najznaajnije
hrvatske srednjovjekovne vojskovoe. Porazom na Mohakom polju 1526. od osmanskog
sultana Sulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska drava.
Habsburka Monarhija
Podrobniji lanak o temi: Hrvatska pod Habsburzima

Nikola ubi Zrinski

Na saboru u Cetingradu 1527. hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburkog za

hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ula u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali
Habsburgovci. Time je uvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junatvom se
proslavio Nikola Jurii koji je obranio Kiseg od premone osmanske vojske i tako obranio Be od
osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Be 1566. godine predvoeni Sulejmanom
Velianstvenim i velikim vezirom Mehmed-paom Sokoloviem. U bitci kod Sigeta nakon
junakog otpora, branei grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola ubi Zrinski jedan
od najveih velikana u hrvatskoj povijesti. Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom
koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada vana utvrda Biha, a nekada slavno Hrvatsko
Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogoene snanim iseljavanjem
stanovnitva. Godine 1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor.
Osmanlije 1593. doivljavaju poraz u bitci kod Siska. Osniva se Vojna Krajina, sustav obrambenih
utvrda pod zapovjednitvom Dvorskog ratnog vijea. Najvanija utvrda je Karlovac. Na
opustoenu zemlju naseljava se vlako stanovnitvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici
starih hrvatskih obitelji Zrinski i Frankopani nazivaju se skrbnicima i zatitnicima Hrvatske. Nikola
Zrinski pali veliki most kod Osijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda
odlikovali su ga i nagradili panjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni
centralistikom politikom bekog dvora hrvatski i ugarski plemii pruaju otpor elei samo otjerati
Osmanlije uz pomo zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Voe pobune Petar
Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bekom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine.
Time je skren otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana doli su pod
vlast Dvorske komore.
Na osvojenim podrujima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihvaaju injenicu da dio
pokorenih naroda pripada kranskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili
prema pravoslavnim crkvama nego prema katolicima budui da je Katolika crkva esto poticala
zapadne drave protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na
podruju Osmanskog Carstva. Krani su morali plaati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju.
Organizira se otpor koji pruaju hajduci i uskoci.

Kula Mineta na sjevernom rubu dubrovakih zidina

Jedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je Dubrovaka Republika koja je s
200 brodova imala jednu od najveih trgovakih mornarica u Europi. Isusovac Bartol
Kai pie 1604. prvu gramatiku hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju 1607. gimnaziju u Zagrebu.
Kralj Leopold I. dodijelio joj je naslov akademije ime je osnovano Sveuilite u Zagrebu,
najstarije sveuilite s neprekinutim djelovanjem u Jugoistonoj Europi. Najvaniji hrvatski
barokni knjievnik Ivan Gunduli djeluje u Dubrovniku, a povjesniar Ivan Lui spada u sam vrh
europske povijesne znanosti sedamnaestog stoljea.
Oslobaanje Hrvatske
Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Bea 1683. organizira se Sveta liga, savez Habsburke
Monarhije, Mletake Republike i Poljske. Oslobaanje Slavonije organizira franjevac Luka
Ibriimovi, a u Lici otpor organizira Marko Mesi. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. velik dio
hrvatskog prostora je osloboen vlasti Osmanlija. Ipak osloboeni prostor je postao dio Vojne
Krajne. Mir u Poarevcu 1718. oznaio je kraj vojne opasnosti od Osmanskog Carstva. Hrvatski
sabor 1712. prihvaa Pragmatiku sankciju. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku
dolaze Nijemci, esi, Slovaci i Srbi.
Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko
vijee 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II. provodi se snana
germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okree suradnji s ugarskim. Na zajednikom Ugarskom
saboru 1790. od hrvatske je strane predloena vea financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom
kraljevskom vijeu to su Maari oduevljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o
jedinstvenoj maarskoj nacionalnoj dravi od Karpata do Jadrana kao odgovor na
germanizaciju Bea u kojoj bi maarski jezik postao slubeni za sve. Hrvatski izaslanici na
Saboru odluno odbijaju uvoenje maarskog jezika kao slubenog. Po prvi puta izbio je spor
oko jezika koji e se u sljedeem stoljeu smatrati glavnim obiljejem nacije. Pounskim
mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine.
Na Bekom kongresu 1815. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s
ostatkom Hrvatske.
Hrvatski narodni preporod
Podrobniji lanak o temi: Hrvatski narodni preporod

Josip Jelai

Razjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u 19. stoljeu -
ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebaki biskup Maksimilijan
Vrhovac pomae pretpreporodne napore. Ljudevit Gaj stvara krug graanskih intelektualaca koji
postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se
ilircima, a pokret se naziva Ilirskim pokretom. Grof Janko Drakovi pie Disertaciju, prvi hrvatski
politiki program. U Zagrebu 1835. poinju izlaziti Novine horvatske. Objavljena je
pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovia koja e poslije postati hrvatska himna. Matica
ilirska osnovana je 1842. godine. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrava 1843. u Hrvatskom saboru
prvi govor na hrvatskom jeziku. Srpanjske rtve sveano su pokopane 1845. godine. Hrvatski
sabor jednoglasno je 1847. godine proglasio hrvatski jezik slubenim.
Revolucionarne 1848. formulirana su Zahtijevanja naroda. Hrvatskim banom postaje Josip
Jelai. U Hrvatskoj je 25. travnja 1848. ukinuto kmetstvo. Osnovano je Bansko vijee te je
sazvan prvi zastupniki Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelai je s hrvatskom vojskom prelaao
Dravu i zaratio s Maarima. Nakon revolucije 1849. Franjo Josip proglaava oktroirani Ustav.
Zapoeta je snana germanizacija. Na Saboru1861. grupiraju se politike stranke: Narodna
stranka, Stranka prava i Unionistika stranka.
Hrvatsko ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba

Hrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su ureena zajednika pitanja, a

prevagnuli su maarski interesi. Ugarska