Tema dananjeg sata je Nietzscheova kritika kranskog morala.

Pretpostavljam da ste svi uli za Nietzschea. Moe li mi netko rei neku

asocijaciju koju veete uz njegovo ime (neki pojam, citat, izgled-brkovi,
konj ako neto netko kae ti mu pojasni ukratko i potvrdi da zna o
tome a ako netko navede neto bez veze pozove ga da to objasni. ak i ako
nitko nita ne kae pokua im dati neke natuknice ne bi li ih potaknuo da
te ponu pozornije sluati ti spomene brkove ili torinskog konja ili
ubermenscha, ta god).
Friedrich Wilhelm Nietzsche rodio se 15. listopada 1844 godine u Ruckenu kod
Leipziga, a ime duguje pruskom kralju Friedrichu Wilhelmu 4-tom koji je roen
na isti dan 1795. god, a iji je veliki tovatelj bio Nietzscheov otac. Poznat je
prije svega kao filozof, a tijekom ivota bavio se filologijom, pjesnitvom i
proveo je puno vremena prouavajui grku i latinsku kulturu. Zanimljivo je
navesti da je karijeru zapoeo kao klasini filolog. Sa navrene 24 godine imao
je status izvanrednog profesora na univerzitetu u Baselu u vicarskoj. Do danas
su rijetki sluajevi da netko s toliko malo godina dobije status profesora. 1889
doivio je mentalni slom i umro je 11 godina nakon toga 1900 godine.
Na njegov rad znaajno su utjecali A. Schopenhauer, Wagner i Goethe. Neki od
istaknutih elemenata njegove filozofije su: radikalna kritika znanosti i istine,
kojima pobija znaaj svojim perspektivizmom, geneaoloka kritika religije i
kranskog morala koja je usko povezana s moralom gospodara i robova (to je
dio nae dananje teme), kranskom moralu suprotstavio je afirmaciju ivota
prije svega kroz umjetnost. On svakog pojedinca smatra pojedinanim dijelom
kolektiviteta kojeg naziva voljom za mo. Razvio je neke od kljunih pojmova
koji su kasnije nebrojeno puta koriteni smrt Boga, nadovjek, volja za mo,
nauk o vjenom vraanju onog jednakog. Kada je pisao volju za mo (svoje
nedovreno dijelo) smatrao je da ovjek svojim vlastitim stvaralakim
sposobnostima treba uspostaviti nove vrijednosti koje jaaju ivot nasuprot
dotadanjem moralu, religiji itd.(ovo navodim u kontekstu teme o kojoj emo
razgovarati).
Poslje njegove smrti njegova je sestra izmijenila odreene dijelove njegovih
knjiga da bi se mogle uklopiti u nastupajuu nacistiku ideologiju pa su ga zbog
toga dugo smatrali preteom nacizma. Tek 1960-tih pronalaskom izvornih
rukopisa to je demantirano i njegovo je dijelo bilo shvaeno vie manje u
izvornom obliku.
Napisao je 20 -tak djela, a neka od najvanijih su: Roenje tragedije iz duha
glazbe, Nesuvremena razmatranja, Tako je govorio Zaratustra i ono to sam
koristio za ovo predavanje S onu stranu dobra i zla i Antikrist. Poslije njegove
smrti posthumno je izdano djelo Volja za mo: Pokuaj prevrednovanja svih
vrijednosti.
Prije nego preemo na rad na tekstu objasnit u neke osnove Nietzscheove
filozofije da biste shvatili po emu se Nietzscheovo shvaanje morala bitno
razlikuje od onoga kako je moral razumljen prije njega, a isto tako iz koje
pozicije on kritizira moral, a prije svega kranski moral.
Dakle. Nietzsche vjeruje i tvrdi da iza svih pojedinanih bia svijeta stoji
neto to se naziva volja za mo. Da pojednostavim prikaz, jer nemamo
vremena da uvodimo i neke druge pojmove kao vjeno vraanje onog
jednakog... pokuajte si to zamisliti ovako. Postoji jedna volja za mo
koja je opi pojam i ono osnovno to ovjeka pokree i pomou koje ovjek
stvara sve stvari kao npr. Jezik , kulturu, znanost, religije itd...
Pojednostavljeno reeno mogli bismo rei da je svaki pojedinac odn. ovjek
jedan zasebni pojedinani dio te volje. Nietzsche smatra da su sve ove
navedene stvari dakle religija, kultura, jezik (pa i orua na poetku
civilizacije) ljudski proizvod a ne nekakva Boja objava ili neto to je
nastalo iznad i van ovjeka. Zato on moe promatrati sve ovo navedeno kao
vrijednosti,a budui da je volja za mo glavni kriterij svaka od tih
vrijednosti se mjeri prema tome jaa li ona ivot odn. volju za mo(ta su
oba pojma kod Nietzschea na neki nain sinonimi) ili ga slabi, tj ide li mu u
korist ili ne. Iz te pozicije kritizira on dosadanji moral, religiju itd.
Oekujem vae aktivno sudjelovanje i komentare, pogotovo to se to to
Nietzsche govori moe vrlo aktuelno prevesti u stanje morala i u dananjem
vremenu.
Odabrao sam citate iz 3 djela u kojima je naglaena njegova kritika morala,
odn. prije svega kranskog morala i kranstva. Rije je o Genealogiji
morala, S onu stranu dobra i zla te Antikrist. Sada, ako ste shvatili osnovu
iz koje Nietzsche provodi svoju kritiku krenut emo s itanjem. Zamolio bih
tog i tog/tu i tu da proita prvi odlomak teksta.
GENEALOGIJA MORALA (i S onu stranu dobra i zla)

...nama je potrebna kritika moralnih vrijednosti, samu vrijednost ovih

vrijednosti treba jednom staviti pod znak pitanja a za to je potrebno
poznavanje uvijeta i okolnosti iz kojih su one izrasle ... Vrijednost tih
vrijednosti uzimana je kao dana, kao stvarna, kao s one strane svakog
dovoenja u pitanje; dosad nije bilo ni najmanje sumnje ni kolebanja kad je
dobro ocijenjivano kao vrednije od zla ... u smislu pomaganja, korisnosti i
uspjenosti ovjeka uope ... A to kad bi bilo ba obrnuto istina? Kako? Kad bi
u dobrom bio simptom nazadovanja, isto tako opasnost, zavoenje,otrov...
(Genealogija morala, aforizam 6)
Va je zadatak sljedei, neka bilo tko kae: to Nietzsche tvrdi u ovom
uvodnom dijelu Genealogije morala ? Znate li to znai rije Genealogija?
Jeste li se i sami nekad pitali slina pitanja (ova pred kraj)? Slaete li se s
njegovim tvrdnjama ?
... sud dobar ne potjee od onih kojima se dobrota ukazuje! Naprotiv, bili su
to ba oni dobri, to jest otmjeni, moni ... koji su sami sebe i svoje djelovanje
osjeali i postavili kao dobro ... nasuprot svemu niskom, neplemenitom,
prostom i plebejskom ... tu je porijeklo suprotnosti dobar i lo
(Genealogija morala, prva rasprava, aforizam 2)
to Nietzsche tvrdi u ovom odlomku ? Moete li rei osnovne teze ili moda
izvui neke kljune pojmove?
Na pravi put me je dovelo pitanje to zapravo oznake za dobro stvorene u
raznim jezicima znae etimoloki gledano ... od prve do poslijednje upuuju ...
da je svugdje otmjeno, plemenito u stalekom smislu osnovni pojam iz
kojega se nuno kasnije razvija dobro u smislu duevno-otmjeno,
plemenito ...
(Genealogija morala, prva rasprava, aforizam 4)
Ovdje on iznosi kako je doao do svojih zakljuaka ...
.. pojam politike prevlasti uvijek prelazi u pojam duevne prevlasti ... kad je
najvia kasta ujedno i sveenika kasta...
(Genealogija morala, prva rasprava, aforizam 6)
Te nastavlja kako se taj pojam preobrauje ...
... sveeniki nain vrednovanja moe se odvojiti od viteko-aristokratskog i
dalje razviti u njegovu suprotnost ... kad se sveenika kasta i ratnika kasta ...
nemogu sloiti oko toga tko ima prednost....
Sveenici su ... najljui neprijatelji a zato? Zato to su nemoni. Iz nemoi,
mrnja kod njih raste do udovinosti ... bili su obuzeti duhom sveenike
osvete...
idovi ...kao sveeniki narod ... su se drznuli da sa zastraujuom
dosljednou preokrenu aristokratsku vrijednosnu jednadbu (dobar = otmjen =
moan = lijep ...) ... i da se dre samo bijedni su dobri; samo siromani,
nemoni, samo ljudi iz niih slojeva su dobri, poboni su jedino oni koji pate ...
a vi! Vi otmjeni i moni, vi ste za sva vremena zli, svirepi ... bezboni...
(Genealogija morala, prva rasprava, aforizam 8)
Koje su dvije suprotne strane po pitanju stvaranja morala? Koje su
njihove meusobne razlike? Slaete li se s tom tvrdnjom? Itd... treba smislit
jo pitanja i ne samo tu nego openito ...
Tu je mjesto nastanka one uvene suprotnosti dobra i zla ... nasuprot ...
suprotnosti dobro i loe
(S onu stranu dobra i zla, aforizam 260)
Ovdje pojanjava gore navedeno...
... s idovima poinje robovski ustanak u moralu...
(Genealogija morala, prva rasprava, aforizam 8)
I detektira glavnog krivca ... Prije nego to proitamo sljedei odlomak ...
to mislite tko je prema Nietzscheu pobjedio?
... pobjedio je moral prostog ovjeka ... Robovskom moralu, da bi nastao
uvijek je potreban najprije jedan suprotni ...njegova je akcija u osnovi reakcija.
Obrnut je sluaj kod otmjenog naina vrednovanja:on djeluje i stvara
spontano... za njega je ... prost ovjek nesretan, vrijedan saaljenja
(Genealogija morala, prva rasprava, aforizam 10)
Koja se razlika ovdje naglaava? Mislite li openito da neto ima veu
vrjednost ako je aktivno nego ako je reaktivno... Npr. Da je nuno bolji neki
glazbenik koji je izmislio anr, nego kasniji sljedbenici toga anra koji su
samo reakcija na ovoga koji je izmislio ?

Dakle ovdje smo vidjeli osnovu od koje Nietzsche polazi u svojoj kritici
kranskog (i idovskog) morala. No, u ova dva djela (Genealogija i S onu
stranu dobra i zla) on je samo iznio postavke vie ili manje indiferentno. U
Antikristu on kritiku proiruje, radikalizira ak ponekad i izravno napada i
vrijea. Preimo sada na taj drugi tekst... Neka netko proita prvi
odlomak.

ANTIKRIST
to je dobro? Sve to jaa mo, volju za mo,samu mo u ovjeku.
to je loe? Sve to potjee od slabosti...
Slabi i neuspjeni trebaju propasti ... a pritom im treba jo i pomoi.
to je tetnije od ikojeg poroka? Djelatno suosjeanje sa svim neuspjenima i
slabima kranstvo.
(Antikrist, aforizam 2)
Ovdje Nietzsche daje svoju definiciju i osnovnu postavku (koju sam naveo u
uvodu) iz koje vrednuje sve stvari pa tako i religiju. Ove su tvrdnje prilino
provokativne, slaete li se ? eli li netko komentirati ?
Kranstvo ... je vodilo rat ... protiv toga vieg tipa ovjeka ... izopilo njegove
temeljne instinkte ... iz tih instinkata izdestiliralo zlo. Kranstvo je ... od
oprenosti prema instinktima za odranje jakog ivota stvorilo ideal ...
(Antikrist, aforizam 5)
Ponavlja se iz genealogije neke stvari ...
ivotinju, vrstu, pojedinca nazivam pokvarenim ako izgube instinkte ... ako
daju prednost onome to im kodi ... gdje nema volje za mo, dolazi propast
(Antikrist, aforizam 6)
Ovdje se vidi opet iz kojeg polazita Nietzshe kritizira ...
Dokle god dopire teoloki utjecaj, prosudba o vrijednosti postavljena je
naglavce, pojmovi istinit i laan neizbjeno su obrnuti: to je za ivot
najtetnije (... pokornost, suosjeanje, podravanje bolesnih, slabih...) ovdje se
zove istinitim, a to ga bodri, uzdie ... opravdava ... zove se lanim
(Antikrist, aforizam 9)
Opet provokacije ... Treba smislit pitanja tipa: mislite li stvarno da je to
tako? Je li kranstvo stvarno tetno po ivot? Je li nuno loe pomagati
slabima, bolesnima itd... ako netko odgovori ne onda im objasnim to bi
Nietzsche rekao odnosno da budui da smo odrasli u Europi i kranskom
odgoju samo zato nam se ini nehumano ne pomagati slabim i bolesnima
da smo odrasli u npr. Rimskom carstvu prije nekoliko tisuljea drugaije
bismo razmiljali.
... zbilja je pretvorena u privid; a potpuno lani svijet ... pretvoren je u
zbilju
(Antikrist, aforizam 10)
Opet provokacije.. (ko Milia).. Shvaate li to s ovim eli rei? Odgovor je:
da smo zanemarili i pretvorili u prividan ovaj na fiziki svijet u kojem se
kreemo svaki dan, a postavili kao istinit i iznad nas nekakav drugi koji
nikad nismo vidjeli niti iskusili.
Taj svijet iste fikcije razlikuje se od svijeta snova time to potonji odraava
stvarnost, dok ovaj prvi krivotvori, obezvrjeuje, nijee stvarnost...
(Antikrist, aforizam 15)
Dodatne provokacije... treba pitanja ...
Pojam kranskog Boga kao bog bolesnih... najpokvareniji je od svih
pojmova o Bogu ... u silaznom razvitku tipa bogova ... Bog koji se izrodio u
proturjeje ivota, umjesto da bude njegovo preobraenje i vjeno da!
(Antikrist, aforizam 18)
Isto nemam ideja trenutno ...
Ako je prije svega potrebna vjera, mora se diskreditirati um, spoznaja ... put k
istini postaje zabranjeni put...
(Antikrist, aforizam 23)
to je ovdje izraeno? Odgovor: kranstvo brani razvitak znanosti.
idovi ... najudniji narod ... suoeni s pitanjem biti ili ne biti ... preferirali
su biti po svaku cijenu, pa makar ta cijena bila ... krivotverenje sve prirode ...
stvorili su od sebe pojam suprotnosti prirodnim uvjetima ... kasnije ... ponovno
se susreemo s kopijom kranska Crkva...
(Antikrist, aforizam 24)
Ovdje iznosi da je kranstvo proizalo iz idovstva ...
Sveenik je ... jednom zauvijek formulirao , sve do velikih i malih poreza koji
su mu se morali platiti ... to eli imati, to je volja Boja. Sveenik ... stvara
vrijednosti ... a neposlunost Bogu (tj. sveeniku) dobiva sada naziv
grijeh; sredstva za ... pomirenje s Bogom jesu sredstva ... pomou kojih je
zajamena ... pokornost sveeniku...
(Antikrist, aforizam 26)
to ovdje kae da je zapravo volja Boja ? Opet ta mislite jel se slaete
itd itd treba smislit ...
...tip otkupitelja ... ovdje ... zjapi jaz proturjeja izmeu propovjednika na gori,
jezeru i na livadi, ija se pojava doima poput nekakva Bude na neidijskom tlu, i
onoga agresivnog fanatika, smrtnog neprijatelja teologa i sveenika(farizeja i
pismoznanaca)...
(Antikrist, aforizam 31)
Kakve su dvije razliite interpretacije Isusa? S kojom biste se vi vie sloili?
Kraljevstvo nebesko je stanje srca nije neto iznad zemlje ...
Taj radosni vjesnik umro je kako je ivio ... ne da bi izbavio jude, nego da bi
pokazao kako treba ivjeti ... njegovo ponaanje pred sucima ... tuiteljima ... On
se ne opire
(Antikrist, aforizmi 34,35)
... postojao je zapravo samo jedan kranin i on je umro na kriu. Evanelje
je umrlo na kriu. Ono to se od toga trenutka naziva evaneljem ... bilo je
suprotno od onoga to je on proivio...
(Antikrist, aforizam 39)
Kakvo je njegovo tumaenje Isusa? Tu objasnim ako treba malo dodatno
ako se ne vidi sve iz teksta... opet pitam za miljenja itd itd

Sudbina evanelja odluena je smru ... stavilo je pred Kristove uenike

zagonetku ... Tko je bio njegov neprijatelj? ... Odgovor: vladajue
idovstvo ... Od tog trenutka nastupa pobuna protiv poretka ... do tada u
njegovoj (Kristovoj) slici nije bilo te ratnike crte ... bila je potrebna
odmazda ... Popularno ekanje Mesije jo je jedanput izbilo u prvi plan ... No
time je sve krivo shvaeno...
(Antikrist, aforizam 40)
Opet shvaanje krivog tumaenja Isusa ...
Vidi se to je zavrilo smru na kriu ... originalni pokuaj stvaranja
budistikog mirovnog pokreta ... stvarne sree na zemlji...
Radosnu vijest slijedi ... najgora vijest: Pavlova ... U Pavlu se utjelovljuje ...
genij u mrnji ... to li sve nije rtvovao mrnji ... prije svega otkupitelja .. ivot,
primjer, nauk ... i pravi smisao evanelja... Pavao je ... premjestio teite ivota
iza ovoga ivota...
(Antikrist, aforizam 42)
Opet shvaanje krivog tumaenja Isusa ... Tko je glavni krivac ... (tu
objasnim moda kao zanimljivost da se kroz Nietzscheove faze borio s
razliitim neprijateljima prvo Sokrat, pa Platon, pa kranstvo openito, pa
sv. Pavao

Da je svatko besmrtna dua ... takvo uzvisivanje samoljublja ide

unedogled ... Ipak, kranstvo zahvaljuji na svojoj pobjedi tom ... laskanju
osobnoj tatini...
(Antikrist, aforizam 43)
Provokacije ... pitanja ?

...pria na poetku Biblije o paklenom strahu Boga od znanosti ... preko ene
ovjek je nauio kuati s Drveta spoznaje... Staroga je Boga zahvatio pakleni
strah ... stvorio je sebi suparnika ... sa sveenicima i bogovima je gotovo ako je
ovjek uen! Moralna pouka: znanost je sama po sebi neto zabranjeno ...
Znanost uspijeva samo u sretnim prilikama ... Dakle, ovjeka treba uiniti
nesretnim ... Moralni svjetski poredak ... grijeh ... izmiljen je protiv osloboenja
ovjeka od sveenika... ovjek ne smije gledati izvan sebe
(Antikrist, aforizmi 48, 49)
O znanosti ... pa moda pitanja ta vi mislite o znanosti itd ?

Muenici ??? jel treba to dodavat?

...u imperium Romanumu ... Kranstvo se obraalo svima zapostavljenim ...
posvuda je imalo saveznike... Pavao je shvatio kako se pomou malog ...
kranskog pokreta ... moe zapaliti svjetski poar ... kako se simbolom Boga
na kriu sve to je dolje moe zbrojiti i dobiti golemu mo ... u tome je Pavlov
genij...
(Antikrist, aforizmi 51,58)
to on najvie zamjera kranstvu ? Odg: ruenje Rima upravo one visoke
otmjene kulture ili ti morala gospodara...
Luther???
Za zakljuak: proitati u vam to je o Nietzscheu napisao istaknuti hrvatski
prevoditelj i filozof Danko Grli, u pogovoru njegovog djela Antikrist:
Nietzsche je u svom kratkom ovotu od svega dvadesetak stvaralakih godina
ostavio umjetniki opus takvog intenziteta i udesne unutarnje snage da emo,
ako posjedujemo malo sluha i senzibiliteta za meke dubine te njegove simfonije,
ostati impresionirani i potreseni i onda kad itavo nae bie govori protiv teza
koje je zastupao... U svakoj novoj knjizi on zapravo samom sebi pria svoj ivot,
svoja iskustva, svoju samotnost, prokletstva i sumnje. To je doista uvijek
samoprikazivanje umjetnika