kola: I.

Gimnazija Osijek
Nastavni predmet: Filozofija
Razred:
Mentor: prof. Mirta Omazi
Kandidat: Toni Jambrovi
kolska godina: 2016/2017

PISMENA PRIPREMA
ZA IZVOENJE NASTAVNE JEDINICE
IZ FILOZOFIJE

NASTAVNA ILI TEMATSKA CJELINA: Suvremena filozofija kritika morala i

religije

NASTAVNA JEDINICA: Nietzscheova kritika kranstva

TIP NASTAVNOG SATA: Sat uenja novog gradiva

II. PEDAGOKI, DIDAKTIKI I METODIKI PODACI O NASTAVNOJ JEDINICI:

Oekivani ishodi uenja:

Kognitivni
Nakon odrade nastavne jedinice, uenici e moi:
- objasniti znaaj Nietzscheovog lika i djela,
- identificirati i definirati osnovne pojmove karakteristine za Nietzscheovu
filozofiju
- razumijeti njegovu kritiku kranstva i kranskog morala.
- argumentirati osnove Nietzscheove kritike kranstva
- staviti u odnos Nietzscheovo gledite o moralu i sadanje stanje morala u
naem drutvu
- suprotstaviti Nietzscheovo gledite na moral sa uobiajenim gleditem na
moral u filozofiji
Afektivni
Nakon odrade nastavne jedinice, uenici e moi:
- kritiki se izjasniti prema onome o emu je govorio Nietzsche.
- uvaavati i tolerirati razliita gledita u odnosu na istu stvar u ovom
sluaju po pitanju morala
- itati po vlastitom izboru i druge knjige Friedricha Nietzschea
- izraziti svoje stavove o moralu

Psihomotoriki
Nakon odrade nastavne jedinice, uenici e moi:
- ponoviti temeljne teze Nietzscheovog uenja o moralu
- ovladati temeljnim tezama i pojmovima Nietzscheove kritike kranstva
- dopuniti i koristiti Nietzscheovo iskustvo te izvesti vlastiti stav o moralu u
kranstvu.

Korelacije s drugim predmetima: Povijest, sociologija, psihologija, teologija-

vjeronauk, etika
NASTAVNE METODE: Predavanje, itanje filozofskih tekstova, razgovor,
rasprava

OBLICI RADA: Frontalni rad, rad na tekstu

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: uruci, ploa, kreda

Literatura za nastavnike:

Boris Kalin, Povijest filozofije, (Zagreb: kolska knjiga,2006)

Tomislav Rekovac, Filozofija udbenik filozofije za 4. razred gimnazije,
((Zagreb: Profil, 2012).
Friedrich Nietzsche, Antikrist, (Zagreb: Izvori, 1999.)

Friedrich Nietzsche, Genealogija morala, (Beograd: Grafos, 1986.)

Friedrich Nietzsche, S one strane dobra i zla, (Beograd: Grafos, 1980.)

RAZRADA NASTAVNOG SATA

ETAPE NASTAVNOG SATA:
UVODNI DIO (8 minuta):

Na poetku sata ulazim u razred i pozdravljam uenike. Navedem da emo u

dananjoj nastavnoj jedinici govoriti o Nietzscheovoj kritici kranstva. Naslov
napiem na plou te ih upitam jesu li uli neto o Nietzscheu neki pojam,
asocijaciju, neko djelo itd. Sasluam uenike, ako netko zna neto o tome, a ako
ne znaju, sam im kaem nekoliko asocijacija, kljunih rijei, pojmova, ivotnih
situacija vezanih za Nietzschea prepostavljajui da su mnogi uli za to, ali nisu
povezivali sa osobom ovog filozofa. Uvodni dio sata nastavljam kratkom
biografijom gdje iznosim neke osnovne znaajke njegovog ivota i rada, a zatim
kao nuan uvijet razumijevanja ostatka sata iznosim im karakteristino
Nietzscheovo shvaanje morala, koje je drugaije u odnosu na tradiciju. Zatim
im podjelim uruke svakom ueniku po jedan, s kljunim aforizmima iz 3
Nietzscheova djela koja su usko vezana uz temu nastavnog sata.

OBRADA NOVOG GRADIVA (33 minute):

Na poetku rada na tekstu zamolim uenike da odreenim redoslijedom (npr.

lijeva strana razreda, prva, druga, trea klupa itd.) itaju aforizme koje sam im
dao u urucima. Nakon proitanog prvog aforizma nastojim ih ukljuiti da
aktivno sudjeluju pa ih pitam da netko iznese to Nietzsche tvrdi u ovom
uvodnom dijelu Genealogije morala ( s tim da ako su paljivo sluali uvod, neke
se stvari ponavljaju) Zatim ih pitam znaju li to znai rije genealogija? Ako
netko odgovori nadopunjavam objanjenje time da se taj pojam uglavnom vee
za bioloki prikaz slijeda i odnosa meu naratajima, ali primjenjiv je i na
koncepte kao to je u ovom sluaju moral dakle njegov slijed i razvitak kroz
povijest. Postavljam im pitanje jesu li se i sami nekad pitali slina pitanja (Je li
dobro dobro stvarno vrjednije od zla i to kad bi obrnuto bilo istina? Tko
odreuje kriterije za dobro i zlo u dananje vrijeme? To je prvo tzv:pitanje za
razmiljanje, koje nije retoriko ali poziva na razmiljanje i van dananjeg
nastavnog sata.
Kaem da u iduem aforizmu Nietzsche nudi svoje miljenje o porijeklu morala,
a zatim ih pitam po emu se razlikuje to to on tvrdi u odnosu na uobiajeno
miljenje tko iskazuje sud dobar. Ukoliko nisu shvatili, objasnim im da
veina ljudi misli da pojam dobar odreuje netko drugi kome se ini dobra djela
Ukazujem im to da Nietzsche tvrdi suprotno - da su prvi ljudi koji su uspostavili
moral sud dobar vezali sami za sebe. Piem na plou kljune pojmove dobar
i lo.
Zatim itamo jo jedan aforizam u kojem iznosi kako je doao do svojih
zakljuaka koristei se etimolokom analizom.
Konano, kroz nekoliko iduih aforizama dolazimo do dvije suprotne strane
po pitanju stvaranja morala viteko aristokratska strana, koju Nietzsche
ponekad naziva i moral gospodara i sveenika strana koju naziva i moral
robova.
Traim da uenici navedu njihove meusobne razlike. Ukazujem da im pri tome
moe pomoi vraanje na prethodne aforizme. Navodim da je temeljna
promjena nastupila potpunim obratom prema kojemu oni otmjeni koji su sebe
nazivali dobrim sada u sveenikom moralu postaju zli, a oni koji su bili loi u
moralu otmjenih sada postaju dobri. Pitam uenike slau li se s tom tvrdnjom?
Sugeriram da kada bi mi sudili o tome - moglo bi se initi preambicioznim i
jedno i drugo shvaanje morala. Postavljam pitanje: Zato bi netko tko je
otmjen ili siromaan nuno bio dobar ili zao samim svojim drutevnim
statusom? To je drugo pitanje za razmiljanje. Biti e ih jo.
itajui aforizam broj 10 iz Genealogije morala traim od uenika da uoe
jednu bitnu razliku ova dva morala koja se ovdje naglaava (a do tada je nismo
spomenuli).Ako nitko ne odgovori, objanjavam im da je to razlika u
stvaralatvu - Nietzscheovim izrazom - odnosno, to je moral gospodara aktivan
tj. sam sebe postavlja, a moral robova je reaktivan potreban mu je bio moral
gospodara da bi nastao.
Pitam ih :Mislite li openito da neto ima veu vrijednost ako je aktivno nego
ako je reaktivno... Npr. da li je nuno bolji neki glazbenik koji je izmislio anr,
nego kasniji sljedbenici toga anra koji su samo reakcija na ovoga koji je
osniva neega? Postoji li bolji band od npr Black Sabbatha koji su izmislili
metal u modernom smislu? - Naravno da postoje razliita miljenja o tome. To
je tree pitanje za razmiljanje, ali i mala digresija koja je namjerna da bi
privukla pozornost uenika.
Sada govorim uenicima da smo zavrili prvi dio dananjeg sata gdje smo vidjeli
osnovu od koje Nietzsche polazi u svojoj kritici kranskog morala. No,
naglaavam da je u ova dva djela (Genealogija morala i S onu stranu dobra i
zla) on iznio postavke vie ili manje indiferentno. U Antikristu koji slijedi, on
kritiku proiruje, radikalizira ak ponekad i izravno napada i vrijea. Prije toga
mislim da je potrebno da im proitam kratak osvrt Danka Grlia, istaknutog
hrvatskog prevoditelja i filozofa o Nietzscheu i njegovom djelu u pogovoru
Antikrista jer mislim da je to dobar uvod u tako radikalan i estok jezik kojim
Nietzsche govori o kranstvu.

Nakon prvog proitanog aforizma iz Antikrista komentiram da Nietzsche daje

svoju definiciju i osnovnu postavku (koju sam naveo u uvodu) iz koje vrednuje
sve stvari pa tako i religiju. Isto tako komentiram da su tvrdnje provokativne u
najmanju ruku i pitam ih: eli li netko komentirati ? Ako ne, kaem da je
kontroverzno u svakom sluaju to- da ne samo da ne bi trebali pomagati
slabima nego bi ih trebali jo u gurnuti u propast.
Postavljam pitanja: mislite li stvarno da je to tako? - Je li kranstvo stvarno
tetno? Je li nuno loe pomagati slabima, bolesnima itd... ako netko odgovori
ne onda im objasnim to bi Nietzsche rekao, da budui da smo odrasli u
Europi i kranskom odgoju samo zato nam se ini nehumano ne pomagati
slabim i bolesnima da smo odrasli u npr. Rimskom carstvu prije nekoliko
tisuljea, drugaije bismo razmiljali. Da li zaista tradicija, kultura , odgoj itd.
odreuju na stav prema ivotu? (i ne nuno samo prema moralu). Zanimljiva je
teza ... ali ujedno i etvrto pitanje za razmiljanje.
Aforizme koji su kratki itam ja. Na primjer aforizmi 10 i 15, a zatim ih pitam:
Shvaate li to s ovim Nietzsche eli rei? Odgovor je: da smo zanemarili i
pretvorili u prividan ovaj na fiziki svijet u kojem se kreemo svaki dan, a
postavili kao istinit i iznad nas nekakav drugi koji nikad nismo vidjeli niti
iskusili. Nietzsche ak i svijet snova stavlja iznad drugog svijeta odnosno svijeta
ivota poslije smrti.
Nadalje Nietzsche kritizira sveenike u aforizmu broj 26, gdje kae to je
zapravo volja Boja. Pitam ih jesu li shvatili, a onda postavljam pitanje:Je li
sveenik zaista glasnik Boji? To je peto pitanje za razmiljanje, ali oekujem
aktivno sudjelovanje uenika i mislim da odgovori nisu jednoznani.
Zatim dolazimo do jako radikalnih teza u kojima Nietzsche raspravlja o samom
Bogu i Isusu Kristu. Nakon proitanog aforizma broj 18 postavljam pitanje:
Zato Nietzsche ba Boga u kranstvu toliko kritizira pored svih drugih religija
koje je mogao poznavati tada? Kao i uvijek oekujem njihove odgovore, ali
nakon toga im objanjavam da budui da je Nietzsche bio poznavatelj grke
kulture on navodi da su grki bogovi npr. bili afirmacija tj. da ivotu jer se
kroz njih velialo nagone tipa seksualnosti, tjelesnosti itd ... dok se u kranstvu
ti isti nagoni smatraju loim.
Zatim prelazimo na Nietzsheovo vienje Isusa, koje se razlikuje i od Biblijskog
prikaza, ali i od povijesnog, sekularnog prikaza.
Traim da nakon itanja uoe koje su dvije razliite interpretacije Isusa? Jedna
u kojoj se tumai kao osoba miroljubive naravi, propovjednik na gori kojeg
Nietzsche usporeuje s Budom, a druga kao agresivni neprijatelj tadanjih
autoriteta odnosno farizeja itd. Pitam ih s kojom bi se tvrdnjom oni vie sloili?
( Bez obzira na vjeroispovijest.) Nastavljamo dalje s Nietzscheovom
interpretacijom Isusa: Traim da mi nakon proitanih aforizama 34,35 i 39
ukratko pokuaju objasniti kako Nietzsche vidi Isusa. Odgovor je sljedei: On ne
tvrdi da je Isus bio lo, iako ga ne smatra Bojim sinom. Smatra da je on irio
nauk o zemaljskoj srei, o trpeljivosti, neagresivnosti i praksi kako se trebamo
ponaati za dobar, lagodan ivot, bez nekakvog drugog svijeta poslije smrti, ali
da je evanelje nastalo poslje njega potpuno suprotno primjeru kakav je on
ivio.
Nakon smrti Isusa Nietzsche detektira pravog krivca zato je Isus bio krivo
shvaen i tko je osoba koja premjeta teite s ovog ivota na onaj: Sv. Pavao.
Navodim im kao malu digresiju da se Nietzsche kroz svoje faze borio s
razliitim neprijateljima,protivnicima, krivcima - prvo sa Sokratom, pa sa
Platonom, pa sa kranstvom openito, pa sa sv. Pavlom. To je u svakom
sluaju originalno shvaanje i vienje uloge jednoga od apostola. Tu teoriju
nitko prije Nietzschea nije postavio.
Nietzsche kae da je kranstvo pobjedilo zahvaljujui sv. Pavlu, koji je
svakome obeao osobnu besmrtnost. Na taj je nain ugodio tatini pitam
uenike nakon proitanog aforizma 43 -ijoj tatini? Odgovor je: ovjekovoj
tatini, slabosti, da ivot dobije veliinu, smisao, nagradu za patnje proivljene
na ovom svijetu. Ispada da je sv. Pavao po Nietzscheu bio dobar psiholog
ljudske due.
Na kraju zakljuno, Nietzsche kao ljubitelj rimske i grke kulture izrie u
aforizmima 51, 58 to on najvie zamjera kranstvu. To je ruenje Rima,
odnosno upravo one visoke otmjene kulture ili morala gospodara. Ovo je
ujedno i jedno indirektno priznanje Pavlove genijalnosti.

ZAVRNI DIO SATA (4 minuta):

Sat zavravam upitom ima li tko kakvih pitanja, vezano za dananju temu, ali i
openito za Nietzschea. Na samom kraju sata elio bih im u neobaveznom tonu
prenijeti neke anegdote iz Nietzscheovih djela, koje bi uenike mogle opustiti, a
ujedno ih i dodatno zainteresirati za to da i sami bez obveze itaju i upoznaju
djelo F.W. Nietzschea
PLAN PLOE

Nietzscheova kritika kranstva

Moral gospodara Moral robova

dobar lo dobar - zao