ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I

POLITIKI SUSTAV HRVATSKOGA

SABORA
2422

Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hrvatskoga sabora na temelju

svoje nadlenosti iz lanka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici 6.
srpnja 2010. godine utvrdio je proieni tekst Ustava Republike Hrvatske.

Proieni tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaa Ustav Republike

Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98 proieni tekst,
113/2000, 124/2000 proieni tekst, 28/2001, 41/2001 proieni tekst,
55/2001 ispravak) te Promjenu Ustava Republike Hrvatske objavljenu u
Narodnim novinama broj 76/2010 u kojima je naznaeno vrijeme njihova
stupanja na snagu.

Klasa: 012-02/10-01/01

Zagreb, 6. srpnja 2010.

Predsjednik
Odbora za Ustav, Poslovnik i
politiki sustav Hrvatskoga
sabora
Vladimir eks, v. r.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE

(proieni tekst)

I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost
hrvatskoga naroda, potvrenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u
razliitim dravnim oblicima te odranjem i razvitkom dravotvorne misli o
povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost, to se
oitovalo:

u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu;

u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu;

u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu;

u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj

personalnoj uniji;

u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru

kralja iz Habsburke dinastije;
 u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji
iz godine 1712.;

u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti

Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlau, na temelju povijesnoga,
dravnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda;

u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o ureenju odnosa izmeu

Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju
pravnih tradicija obiju drava i Pragmatike sankcije iz godine 1712.;

u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju

dravnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu
pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno
nacionalno pravo, Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglaenoj na
dotadanjem teritoriju Habsburke Monarhije;

u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa

Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca
1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglaenoj Kraljevinom
Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao;

u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska

dravna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji;

u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata,

izraenoj nasuprot proglaenju Nezavisne Drave Hrvatske (1941.) u
odlukama Zemaljskoga antifaistikog vijea narodnog osloboenja Hrvatske
(1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u
ustavima Socijalistike Republike Hrvatske (1963. 1990.), na povijesnoj
prekretnici odbacivanja komunistikog sustava i promjena meunarodnog
poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine
1990.), slobodno izraenom voljom potvrdio svoju tisugodinju dravnu
samobitnost.

u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i

hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom
Domovinskom ratu (1991. 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju
odlunost i spremnost za uspostavu i ouvanje Republike Hrvatske kao
samostalne i nezavisne, suverene i demokratske drave.

Polazei od iznesenih povijesnih injenica, te opeprihvaenih naela u

suvremenu svijetu i neotuivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti
prava na samoodreenje i dravnu suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i
neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruivanje, kao osnovnih preduvjeta za
mir i stabilnost meunarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se
kao nacionalna drava hrvatskoga naroda i drava pripadnika nacionalnih
manjina: Srba, eha, Slovaka, Talijana, Maara, idova, Nijemaca,
Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bonjaka, Slovenaca, Crnogoraca,
Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha,
Albanaca i drugih, koji su njezini dravljani, kojima se jami ravnopravnost s
graanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s
demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta.

Potujui, na slobodnim izborima odluno izraenu volju hrvatskoga naroda i

svih graana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i
demokratska drava u kojoj se jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i
prava ovjeka i dravljanina, te promie njihov gospodarski i kulturni
napredak i socijalno blagostanje.

II. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.

Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava.

U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici

slobodnih i ravnopravnih dravljana.

Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim

odluivanjem.

lanak 2.

Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv.

Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem,

rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim
morem te zranim prostorom iznad tih podruja.

Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena

prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora
izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima.

Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i

zakonom, odluuje:

o ureivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici

Hrvatskoj;

o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime;

o udruivanju u saveze s drugim dravama.

Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno

pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih
istupa.

lanak 3.

Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,

mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost
vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i
demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka
Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava.

lanak 4.

U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na

zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom
na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.
Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere
nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.

lanak 5.

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali

propisi i s Ustavom i sa zakonom.

Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike

Hrvatske.

lanak 6.

Osnivanje politikih stranaka je slobodno.

Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim

ustavnim demokratskim naelima.

Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine.

Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim

djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili
ugroavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odluuje
Ustavni sud Republike Hrvatske.

Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka.

lanak 7.

Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te

brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.

Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani

teritorijalne cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa
sklopljenim meunarodnim ugovorima.

Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku

Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim
meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju
predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika
Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju

oruanog napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim
ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada
Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike
Hrvatske.

Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati
preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae
Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike
Hrvatske.

Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom

glasova svih zastupnika.
Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5.
ovoga lanka, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova
svih zastupnika.

Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske

radi vjebi i obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika
Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi
pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske
uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.

Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi
vjebi i obuke u okviru meunarodnih organizacija kojima je Republika
Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi
pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske
uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.

U sluajevima predvienim u lancima 17. i 101. Ustava, Oruane se snage

mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomo policiji i drugim
dravnim tijelima.

Oruane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomo i u

protupoarnoj zatiti, spaavanju i u nadzoru i zatiti prava Republike
Hrvatske na moru.

Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad

Oruanim snagama Republike Hrvatske ureuju se Ustavom i zakonom.

lanak 8.

Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga

sabora.

lanak 9.

Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom.

Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske

niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi,
osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s
meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije.

lanak 10.

Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave
u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom.

Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i

zatita Republike Hrvatske.

lanak 11.

Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25

naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja.

Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s

povijesnim hrvatskim grbom u sredini.
Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino.

Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih
i drugih dravnih znamenja ureuje se zakonom.

lanak 12.

U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo.

U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u

slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo
pod uvjetima propisanima zakonom.

lanak 13.

Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb.

Zakonom se ureuje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba.

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

1. ZAJEDNIKE ODREDBE

lanak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi,

boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom
ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili
drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

lanak 15.

U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih

manjina.

Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim

zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona.

Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih

manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja

nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna
autonomija.

lanak 16.

Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i

prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za
ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.

lanak 17.
U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti
drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena
Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom
veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog
Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne

moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru,
nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti

primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili
poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih
djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

lanak 18.

Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u

postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom.

Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima

zakonom ako je osigurana druga pravna zatita.

lanak 19.

Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti
utemeljeni na zakonu.

Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i

tijela koja imaju javne ovlasti.

lanak 20.

Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama,

osobno je odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom.

2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA

lanak 21.

Svako ljudsko bie ima pravo na ivot.

U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.

lanak 22.

ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.

Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odreeno

zakonom, o emu odluuje sud.

lanak 23.

Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje
privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima.
Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.

lanak 24.

Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu
utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku
prilikom oduzimanja slobode.

Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu

uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno
djelo odreeno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv
biti obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima utvrenima
zakonom.

Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez
odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode.

lanak 25.

Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati

njegovo dostojanstvo.

Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem
roku, odreenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku
osloboen ili osuen.

Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode.

Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen ima, u skladu sa
zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku.

lanak 26.

Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim

dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

lanak 27.

Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu

pomo, u skladu sa zakonom.

lanak 28.

Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu

se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

lanak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino

i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili
optubi zbog kanjivog djela.

U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili
optuenik ima pravo:
 da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o
naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga
terete,

da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,

na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom

mora biti upoznat,

da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno

sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom
propisanim zakonom,

da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu,

da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura

nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka
optube,

na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se

upotrebljava na sudu.

Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju.

Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom

postupku.

Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog

tuitelja.

lanak 30.

Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa

zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na
odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova, ako to
zahtijeva zatita pravnog poretka.

lanak 31.

Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo
utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se
moe izrei kazna koja nije bila odreena zakonom. Ako zakon nakon
poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna.

Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom

postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono osloboen ili osuen u
skladu sa zakonom.

Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i meunarodnim ugovorom, mogu

propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka.

Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz

procesa pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i
mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i
teritorijalne cjelovitosti drave, propisana zakonom, ili ona koja ne
zastarijevaju prema meunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim
djelima ili povezana s njima, oduzet e se.

lanak 32.

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo

slobodno se kretati i birati boravite.

Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti
teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se
vratiti u domovinu.

Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz

nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog
poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.

lanak 33.

Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici

Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene
temeljnim naelima meunarodnog prava.

Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti

protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena
u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom.

lanak 34.

Dom je nepovrediv.

Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu

odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai.

Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu

nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.

U skladu s uvjetima to ih predvia zakon, redarstvene vlasti mogu i bez

sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti
pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o
uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja
ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega.

Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana

vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti
samo u nazonosti svjedoka.

lanak 35.

Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog

ivota, dostojanstva, ugleda i asti.

lanak 36.

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i

nepovrediva.
Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti
drave ili provedbu kaznenog postupka.

lanak 37.

Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika,

osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete
odreene zakonom.

Zakonom se ureuje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih

sustava u dravi.

Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga

prikupljanja.

lanak 38.

Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli.

Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava

priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih
ustanova javnog priopavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i

pristupa informaciji.

Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

Ogranienja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi
potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i
demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom.

Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno

Ustavom i zakonom utvreno pravo.

lanak 39.

Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu

nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik
nesnoljivosti.

lanak 40.

Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili

drugog uvjerenja.

lanak 41.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave.

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske

obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove
te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.

lanak 42.

Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa

zakonom.
 lanak 43.

Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih

probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna,
kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati
sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa
zakonom.

Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja

demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne
cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 44.

Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima,

sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube.

lanak 45.

Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako

birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske
i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u
skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici

Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski

parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se
pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai
koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na
birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava
Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski

parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje
birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s
prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan
njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih
predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na
koji drugi nain odreen zakonom.

lanak 46.

Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i

drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.

lanak 47.

Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih

dravljana.

Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih
nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim
snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene
zakonom.
 3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

lanak 48.

Jami se pravo vlasnitva.

Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su

pridonositi opem dobru.

Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom.

Jami se pravo nasljeivanja.

lanak 49.

Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike

Hrvatske.

Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu.

Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odreenog zakonom.

Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se

za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim

pravnim aktom.

Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala.

lanak 50.

Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti

vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti.

Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom

radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia
i zdravlja ljudi.

lanak 51.

Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim

gospodarskim mogunostima.

Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.

lanak 52.

More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna
bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi
prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog
i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za
Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu.

Zakonom se odreuje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku

mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te
naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.
 lanak 53.

Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske.

Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvjeuje

Hrvatski sabor.

Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi

guverner Hrvatske narodne banke.

Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadlenost Hrvatske narodne banke ureuju se

zakonom.

lanak 54.

Dravni ured za reviziju je najvia revizijska institucija Republike Hrvatske,

koja je samostalna i neovisna u svom radu.

Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu

radu izvjeuje Hrvatski sabor.

Osnivanje, ustrojstvo, nadlenost i nain rada Dravnog ureda za reviziju

ureuju se zakonom.

lanak 55.

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima

dostupno svako radno mjesto i dunost.

lanak 56.

Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji
slobodan i dostojan ivot.

Najdue radno vrijeme odreuje se zakonom.

Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se
prava ne moe odrei.

Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u

poduzeu.

lanak 57.

Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno

osiguranje ureuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.

Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.

lanak 58.

Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad,

nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje
osnovnih ivotnih potreba.
Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu
ukljuivanju u drutveni ivot.

Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih

vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.

Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva.

lanak 59.

Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom.

lanak 60.

Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju

pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne

organizacije.

U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno

organiziranje.

Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih

istupati.

lanak 61.

Jami se pravo na trajk.

U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama

odreenima zakonom moe se ograniiti pravo na trajk.

lanak 62.

Obitelj je pod osobitom zatitom drave.

Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se

zakonom.

lanak 63.

Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne,

materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan
ivot.

lanak 64.

Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i

slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece.

Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj

njegove osobnosti.

Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu

njegu, obrazovanje i skrb.
Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje.

Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se

ne brinu roditelji.

lanak 65.

Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe.

Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju
biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti
im se takav rad smije dopustiti.

Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu.

lanak 66.

Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim

uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.

Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.

lanak 67.

Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita.

lanak 68.

Jami se autonomija sveuilita.

Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa

zakonom.

lanak 69.

Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.

Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.

Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne

vrednote.

Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga,

kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva.

Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu.

lanak 70.

Svatko ima pravo na zdrav ivot.

Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.

Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati

zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

 1. HRVATSKI SABOR

lanak 71.

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u

Republici Hrvatskoj.

lanak 72.

Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju
opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.

lanak 73.

Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.

Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski

sabor.

lanak 74.

Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon

isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.

Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon

provedenih izbora.

Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj

je nazona veina zastupnika.

lanak 75.

Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.

Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga

prava odreena zakonom.

lanak 76.

Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.

Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen

za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.

Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni
postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.

Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je
zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju
duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga
sabora.

Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da
se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet
odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora
naknadno potvrditi Hrvatski sabor.
 lanak 77.

Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom

produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 101. Ustava.

lanak 78.

Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako

to odlui veina svih zastupnika.

Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava,

raspustiti Hrvatski sabor.

lanak 79.

Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15.
sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.

Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade

ili veine zastupnika.

Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje

klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na
izvanredno zasjedanje.

lanak 80.

Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika.

Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom.

Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.

lanak 81.

Hrvatski sabor:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava,

donosi zakone,

donosi dravni proraun,

odluuje o ratu i miru,

donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora,

donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike

Hrvatske,

ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti

Republike Hrvatske,

odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske,

raspisuje referendum,
 obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom,

nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti

odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,

daje amnestiju za kaznena djela,

obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

lanak 82.

Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom
glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.

Zastupnici glasuju osobno.

lanak 83.

Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina

Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava

i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih
tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

Odluku iz lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom

glasova svih zastupnika.

lanak 84.

Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.

lanak 85.

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela
Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.

lanak 86.

Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike

Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja.

Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti

interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.

Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureuju

poslovnikom.

lanak 87.

Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o

prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.

Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika

Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju
za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike
Hrvatske.

O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati

referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja
biraa u Republici Hrvatskoj.

Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu.

Odluka donosena na referendumu obvezatna je.

O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za

odravanje savjetodavnog referenduma.

lanak 88.

Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu

Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova
djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih
prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo,
djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave.

Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.

Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka

od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui
drukije.

lanak 89.

Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su

izglasani u Hrvatskom saboru.

Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s

Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred
Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

lanak 90.

Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju
se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.

Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti
objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom.

Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako
nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.

Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu
imati povratno djelovanje.

Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati

povratno djelovanje.

lanak 91.

Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.

Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika.

U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi

izvori.

lanak 92.

Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog

interesa.

Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.

Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih

zastupnika.

lanak 93.

Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i

zatitu ljudskih prava i sloboda utvrenih Ustavom, zakonima i meunarodnim
pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika
Hrvatska.

Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su,

uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili
povrijeena njegova ustavna ili zakonska prava.

Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki

pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu.

Uvjeti za izbor i razrjeenje pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika,

djelokrug i nain rada ureuju se zakonom. Zakonom se, radi zatite temeljnih
ustavnih prava, pukom pravobranitelju mogu povjeriti i odreene ovlasti u
odnosu na pravne i fizike osobe.

Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i

zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju imunitet kao i zastupnici u
Hrvatskom saboru.

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 94.

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u

zemlji i inozemstvu.

Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za

stabilnost dravne vlasti.

Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne

cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 95.

Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na

neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.
Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.

Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni

jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u

prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane,
pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju
dobivenih glasova.

Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije

isteka mandata.

Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom

Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje
na vjernost Ustavu.

Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.

lanak 96.

Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu

dunost.

Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj

stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 97.

U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg

odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga
sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik
Republike.

U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako

Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti
privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost
privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.

U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda

Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili
kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike,
dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima
predsjednik Hrvatskoga sabora.

Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike

donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike
Hrvatske.

Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana

od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno
stavku 3. ovoga lanka.

lanak 98.
Predsjednik Republike:

raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje,

raspisuje referendum u skladu s Ustavom,

povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele

zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva
povjerenje veine svih zastupnika,

daje pomilovanja,

dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom,

obavlja druge dunosti odreene Ustavom.

lanak 99.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju u oblikovanju i

provoenju vanjske politike.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade,

odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike
Hrvatske u inozemstvu.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora

Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova
diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis
predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova

diplomatskih misija.

lanak 100.

Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike

Hrvatske.

Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa

zakonom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i

zakljuuje mir.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti

drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti
uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.

lanak 101.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe

sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od
Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik
Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja
koja zahtijeva ratno stanje.
U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti
drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju
svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog
predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom
snagom.

Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu

Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.

Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu

u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba
sa zakonskom snagom prestaje vaiti.

U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo

sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.

lanak 102.

Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri

odreena pitanja.

Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u

raspravi.

lanak 103.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i

zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.

Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje

nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i
predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

lanak 104.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a

nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih
stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa
povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana
od dana predlaganja ne donese dravni proraun.

Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor

dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.

lanak 105.

Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u

obavljanju svojih dunosti.

Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe

pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.

O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike

Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.
Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike
Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga
kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost,

Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.

lanak 106.

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.

Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe

pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.

Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo
ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u
trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je
Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti
predsjednika Ustavnog suda.

lanak 107.

Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna

tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu
doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.

Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika

Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje Predsjednik Republike
svojom odlukom. Ured Predsjednika Republike i strune slube Vlade
Republike Hrvatske surauju u obavljanju poslova od zajednikog interesa.
Sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike osiguravaju se u okviru
dravnog prorauna Republike Hrvatske.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 108.

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i

zakonom.

lanak 109.

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i

ministri.

Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu

drugu javnu ili profesionalnu dunost.

lanak 110.

lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat

za sastav Vlade.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja

mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom
saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u
Hrvatskom saboru.

Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom.

Tekst prisege utvruje se zakonom.

Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi

Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi
Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje
o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis
predsjednika Hrvatskoga sabora.

lanak 111.

Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja

mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30
dana.

Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada
ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e
mandat za sastav Vlade drugoj osobi.

lanak 112.

Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 110. i 111. Ustava,

Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i
istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

lanak 113.

Vlada Republike Hrvatske:

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru,

predlae dravni proraun i zavrni raun,

provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora,

donosi uredbe za izvrenje zakona,

vodi vanjsku i unutarnju politiku,

usmjerava i nadzire rad dravne uprave,

brine o gospodarskom razvitku zemlje,

usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi,

obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

lanak 114.

Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju
se zakonom i poslovnikom.

lanak 115.
Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.

Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi

Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada.

lanak 116.

Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se

pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu
ili Vladi u cjelini.

Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.

Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam

dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.

Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30

dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.

Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog

broja zastupnika u Hrvatskom saboru.

Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici

koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka
od est mjeseci.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik

Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa
povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade,
predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike
Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora
Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga
sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.

Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe

umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa
povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku

postupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.

lanak 117.

Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju se

zakonom.

Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica

lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju
javne ovlasti.

Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-

pravni status namjetenika.

4. SUDBENA VLAST

lanak 118.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi.

Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, meunarodnih ugovora i drugih

vaeih izvora prava.

lanak 119.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu

primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje

Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora
Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje
Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na
etiri godine.

Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred

sudovima ureuje se zakonom.

lanak 120.

Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske.

Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji
su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne
sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota
stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i
posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite
sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju
suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla
biti tetna za interese pravde.

lanak 121.

Sudaka dunost povjerava se osobno sucima.

U suenju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom.

lanak 122.

Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.

Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na

odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene
odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno
djelo.

Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u

obavljanju sudake dunosti biti pritvoren niti mu moe biti odreen istrani
zatvor bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea.

lanak 123.

Sudaka dunost je stalna.

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti:

ako to sam zatrai,

ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost,

ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja

sudake dunosti,

ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako

odlui Dravno sudbeno vijee,

kad navri sedamdeset godina.

Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15

dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske
albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim
zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac

ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu
Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako
je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u

roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na
ustavnu tubu.

Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja
suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.

Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive
sa sudakom dunou.

lanak 124.

Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava

samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.

Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje

o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj
odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda
Republike Hrvatske.

Odluke iz stavka 2. ovoga lanka Dravno sudbeno vijee donosi na nepristran

nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom.

Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i

drugog pravosudnog osoblja.

Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam sudaca, dva
sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih
jedan iz redova oporbe.

lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.

Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog
vijea.

lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na razdoblje od etiri godine, s

tim da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta.

Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoga sudbenog

vijea ureuju se zakonom.

5. DRAVNO ODVJETNITVO

lanak 125.

Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i

duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela,
poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi
pravna sredstva za zatitu Ustava i prava.

Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od

etiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz
prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.

Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje,

razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko
vijee.

Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na

nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom.

Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno.

Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika

dravnog odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva
saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe.

lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s

tim da lanom Dravnoodvjetnikog vijea nitko ne moe biti vie od dva
puta.

lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izmeu sebe.

elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove

Dravnoodvjetnikog vijea.

Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoodvjetnikog

vijea ureuju se zakonom.

Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva

ureuju se zakonom.

V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 126.

Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor
dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih
pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih
profesora pravnih znanosti, na nain i u postupku propisanim ustavnim
zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produuje se do
stupanja na dunost novog suca u sluaju da do njegova isteka novi sudac nije
izabran ili nije stupio na dunost, a iznimno najdulje do est mjeseci.

Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom

saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.

Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri

godine.

lanak 127.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu

javnu ni profesionalnu dunost.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u

Hrvatskom saboru.

lanak 128.

Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije
isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude
osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi
sposobnost da obavlja svoju dunost.

lanak 129.

Ustavni sud Republike Hrvatske:

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,

odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,

moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa

koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili
prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana,

odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela,

tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s
javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i temeljne
slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu
zajameni Ustavom Republike Hrvatske,

prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama

neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor,

rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene

vlasti,

odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,

nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu

s Ustavom, zabraniti njihov rad,
 nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava
izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,

obavlja druge poslove odreene Ustavom.

lanak 130.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje
odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis
donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti
Vlada, obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 131.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi
da je neustavan ili nezakonit.

U sluajevima iz lanka 129. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud

Republike Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi
propis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenju
neustavnosti ili nezakonitosti.

lanak 132.

Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i

prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene
ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita
ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana
za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se
ustavnim zakonom.

Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava.

Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim

poslovnikom.

VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA)

SAMOUPRAVA
lanak 133.

Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.

Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih

(regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na
slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega
birakog prava.

Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima,

putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu
sa zakonom i statutom.

Prava iz ovoga lanka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i graani Europske

unije, u skladu sa zakonom i pravnom steevinom Europske unije.
 lanak 134.

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odreuje

se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice
lokalne samouprave.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije

odreuje se na nain propisan zakonom.

Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim

gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije.

U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici
mjesne samouprave.

lanak 135.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima

se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na
ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne
djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i
osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehniku kulturu, zatitu
potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu
zatitu.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog

(regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo,
zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i
prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih,
socijalnih i kulturnih ustanova.

Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom.

Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia
graanima.

Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima
uinkovitosti i ekonominosti.

lanak 136.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru

zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug
svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.

lanak 137.

U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i
zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.

lanak 138.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite

prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.
Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti
razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.

Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u

skladu sa zakonom.

VII. MEUNARODNI ODNOSI

1. MEUNARODNI UGOVORI

lanak 139.

U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje

meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju
meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade
Republike Hrvatske.

lanak 140.

Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili

izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne
ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju

ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili

prihvatu meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju
stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora

sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike
Hrvatske.

lanak 141.

Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i

objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike
Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu
mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili
suglasno opim pravilima meunarodnog prava.

2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE

lanak 142.

Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim

dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru,
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s

drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do
obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske
dravne sveze u bilo kojem obliku.
O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor
dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom

glasova biraa koji su pristupili referendumu.

Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke

Hrvatskoga sabora.

Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak

razdruivanja Republike Hrvatske.

VIII. EUROPSKA UNIJA

1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH

OVLASTI

lanak 143.

Republika Hrvatska, na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica

Europske unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s
drugim europskim dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i
blagostanje te ostvarila druge zajednike ciljeve, u skladu s temeljnim
naelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva.

Republika Hrvatska, na temelju lanka 140. i 141. Ustava, institucijama

Europske unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i
ispunjavanje obveza preuzetih na temelju lanstva.

2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE

lanak 144.

Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom

parlamentu gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz
njegove nadlenosti.

Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s

ugovorima na kojima se temelji Europska unija.

Vlada Republike Hrvatske izvjeuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih

propisa i odluka u ijem donoenju sudjeluje u institucijama Europske unije.
Hrvatski sabor moe o tim prijedlozima donositi zakljuke na osnovi kojih
Vlada djeluje u institucijama Europske unije.

Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u

institucijama Europske unije ureuje se zakonom.

Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno

njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.

3. PRAVO EUROPSKE UNIJE

lanak 145.
Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije,
izjednaeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamena hrvatskim pravnim
poretkom.

Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama

Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom
steevinom Europske unije.

Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini

Europske unije.

Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te

pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

4. PRAVO GRAANA EUROPSKE UNIJE

lanak 146.

Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja

im jami pravna steevina Europske unije, a osobito:

slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica,

aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na

lokalnim izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave
lanice,

pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku

zatiti vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika
Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo,

pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom

ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima
Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima
Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima

ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na
temelju tih ugovora.

U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske

unije uivaju svi graani Europske unije.

IX. PROMJENA USTAVA

lanak 147.

Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna

petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada
Republike Hrvatske.

lanak 148.

Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova

svih zastupnika.
Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih
zastupnika.

lanak 149.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova

svih zastupnika.

lanak 150.

Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.

X. ZAVRNE ODREDBE
lanak 151.

Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike

Hrvatske u roku od 6 mjeseci od 16. lipnja 2010., dana proglaenja Promjene
Ustava Republike Hrvatske.

lanak 152.

Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine,
osim lanka 9. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji
donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i
lanaka 144., 145. i 146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu
danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.