Kako Živjeti Od Glazbe

Kakoivj
eti
odglazbe
Dr
ugoi
zdanj
e
Aut
or:Davi
dSt
opps
Kr
eat
ivnei
ndust
ri
jebr
.4
Kako ivjeti
od glazbe
Drugo izdanje
Autor: David Stopps
Kreativne industrije br. 4
Glazbena
Kako ivjeti od glazbe
industrija
S A D R A J
PREDGOVOR 7
UVOD 9
DEFINICIJE 16
1. POGLAVLJE 19
IZVORI NOVCA 19
1.i Autori 19
1.ii Izvoai 19
2. POGLAVLJE 22
OKUPLJANJE TIMA 22
2.i Autori 22
2.ii Izvoai 24
3. POGLAVLJE 26
AUTORSKO I NJEMU SRODNA PRAVA 26
3.i Prava autora 30
3.ii Prava umjetnika izvoaa 31
3.iii Prava proizvoaa fonograma 32
3.iv Licenciranje i ustupanje 32
3.v Iskljuiva prava i prava na naknadu 33
3.vi Stavljanje na raspolaganje javnosti 34
3.vii Ogranienja i iznimke te trostupanjski test 35
3.viii Potena uporaba i poteno postupanje 36
3.ix Moralna prava 37
3.x Nacionalni tretman, trajanje zatite i javna domena 38
3.xi Registracija autorskog prava 40
3.xii igovi 40
3.xiii Dva propisa o autorskom pravu koja podravaju autore i izvoae 41
3.xiv Creative commons 42
3.xv Povreda autorskog prava i kako je sprijeiti 43
3.xvi Mrkva, batina i obrazovanje 44
3.xvii Projekt kreativnog naslijea 48
4. POGLAVLJE 49
KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA I ORGANIZACIJE ZA KOLEKTIVNO
OSTVARIVANJE PRAVA (CMO-OVI) 49
4.i Zato je kolektivno ostvarivanje prava vano i njegova povijest? 49
4.ii Vanost ispravne prijave djela, izvedbi i snimaka 51
4.iii Funkcije i upravljanje organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava 52
4.iv Baze podataka organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i
koncept Baze podataka globalnog repertoara (GRD) 53
4.v Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava autora 55
4.vi Organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskih prava
javnog izvoenja djela 55
4.vii Prihodi autora od prava mehanike reprodukcije i organizacije
za kolektivno ostvarivanje autorskih mehanikih prava 58
4.viii Organizacije za kolektivno ostvarivanje srodnih prava 60
4.ix Glavni i pratei izvoai 65
4.x Naknada za privatno kopiranje 66
5. POGLAVLJE 68
KRATKA POVIJEST GLAZBENE INDUSTRIJE 68
6. POGLAVLJE 72
RAZVOJ I MENADMENT UMJETNIKA 72
Odabir imena 72
Menadment umjetnika 73
Umjetnici u potrazi za menaderima 73
Dobar menader trebao bi: 74
Menaderi u potrazi za umjetnicima 75
Kratki ugovor 76
Detaljni ugovori o menadmentu umjetnika 76
Vanost neovisnog pravnog savjeta 79
Usmeni dogovori 80
Pravna ogranienja i odredbe usmenih ugovora koje se pretpostavljaju 81
Alternativni ugovori 81
Produkcijski i nakladniki ugovori kao alternativa ugovorima o menadmentu 81
7. POGLAVLJE 85
UGOVORI IZMEU LANOVA BENDA 85
Pravni status 85
Pitanja koja ureuju ugovori izmeu lanova benda 86
Rjeavanje sporova 88
8. POGLAVLJE 89
POKRETANJE DISKOGRAFSKE KUE NEOVISNI PROIZVOAI
FONOGRAMA 89
9. POGLAVLJE 93
FINANCIRANJE UMJETNIKA I DISKOGRAFSKE KUE CROWD SOURCING 93
10. POGLAVLJE 97
POTPISIVANJE UGOVORA S PROIZVOAEM FONOGRAMA 97
Predujmovi i povrat 102
Ugovori od 360 stupnjeva 103
Internet stranica i baza podataka oboavatelja vlasnitvo 103
11. POGLAVLJE 104

UGOVORI SA STUDIJSKIM PRODUCENTOM, SNIMANJE,
SEMPLIRANJE I MASTERIRANJE 104
12. POGLAVLJE 107

GLAZBENO NAKLADNITVO (PUBLISHING) 107
13. POGLAVLJE 112

GLAZBA NA FILMU, NA TELEVIZIJI, U OGLASIMA I VIDEO IGRAMA 112
Glazba na filmu 113
Glazba na televiziji 116
Glazba u oglaavanju 117
Glazba u raunalnim video igrama 117
Kataloka ili produkcijska glazba 118
Glazba po narudbi 119
Savjeti za plasiranje glazbe na film, TV, oglase i video igre 119
14. POGLAVLJE 122

NASTUPI UIVO, TURNEJE I PRODAJA ROBE 122
Kretanje s nastupima uivo 123
Zvuk i rasvjeta 123
Kako ugovoriti nastupe uivo 124
Ulini nastupi 126
Sljedei stadij 128
Agenti za ugovaranje nastupa 128
Menaderi turneje 130
Okupljanje tima za turneje 130
Vize i radne dozvole 131
pediteri, prijevoz tereta i karneti 131
Aranmani vezani uz putovanje i smjetaj 132

Osiguranje i via sila 133
Sigurnost 136
Raunovodstvo 136
Dnevnice 137
Festivali i konferencije 139
15. POGLAVLJE 143

Prodaja robe 143
16. POGLAVLJE 147

SPONZORSTVO I BRENDIRANJE 147
17. POGLAVLJE 152

DIGITALNA REVOLUCIJA 152
Kratka povijest 152
Digitalno upravljanje pravima i tehnike mjere zatite 155
Digitalni marketing i distribucija 157
Izgradnja baze oboavatelja 166
Drutvene mree 170
Facebook 171
Pobrinite se da sadraj bude vien 175
Twitter 179
YouTube 182
Studija sluaja The Young Tigers 186
Budunost 190
PRILOG A 195
DEFINICIJE I KAZALO 195
PRILOG B 220
PRIMJER KRATKOG UGOVORA 220
PRILOG C 223
PRIMJER DETALJNOG UGOVORA IZMEU UMJETNIKA I MENADMENTA 223
ZAHVALE 237
DODATNA LITERATURA 239
Knjige 239
Informacije i umreavanje 241
Konferencije 242
O AUTORU 243
PREDGOVOR
Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO) sa zadovoljstvom predstavlja
ovo drugo izdanje knjige iz niza Kreativne industrije pod nazivom Kako ivjeti od
glazbe. Knjiga je oblikovana za umjetnike i glazbene profesionalce koji ele izbrusiti
svoje znanje o glazbenom poslu. U njoj se nalaze praktine informacije ija je svrha
osvjetavanje autora i izvoaa o vanosti pravilnog upravljanja njihovim pravima
intelektualnog vlasnitva te davanje pounih savjeta o tome kako izgraditi uspjenu
glazbenu karijeru generiranjem prihoda pomou glazbenog talenta.
Knjiga daje korisne definicije osnovnih koncepata i identificira osnovne izvore prihoda
za autore i izvoae. Posebna pozornost pridaje se autorskom i srodnim pravima te
njihovoj posebnoj primjeni u kontekstu glazbe. U knjizi se naglaava vanost razvoja
i menadmenta umjetnika te se daju smjernice za postizanje pravednih dogovora o
podjeli koristi od pisanja i izvoenja pjesama.
Knjiga Kako ivjeti od glazbe pisana je prvenstveno s ciljem da bude praktini alat za
stvaratelje u svijetu glazbe, koji se jo uvijek nisu etablirali na tritu. Stoga je pisana
tako da moe doprijeti do ire publike. Nadalje, ovo izdanje istrauje vezu izmeu
postupka stvaranja i svih nunih aranmana vezanih uz menadment koji moraju
postojati od trenutka stvaranja glazbenog materijala do trenutka njegovog dopiranja do
publike, dajui dragocjeni uvid u sinergije izmeu kreativnog i poduzetnikog pristupa.
Konano, knjiga obrauje vanost koritenja infrastrukture poput organizacija za
kolektivno ostvarivanje prava, registracijskih sustava i raspoloivih sustava naknade.
Vrijednost izloenog materijala poveavaju podrobni prilozi koji mogu pomoi
glazbenim profesionalcima da svladaju sloene praktine aspekte glazbenog posla.
Svrha ove knjige je da bude alat autorima i izvoaima glazbe i u razvijenim

zemljama i u onima u razvoju. Obiluje meunarodnim primjerima, koji je ine korisnim
instrumentom za stvaratelje diljem svijeta. Njezin sadraj ne bi se trebao koristiti kao
zamjena za profesionalni savjet o konkretnim pravnim pitanjima.
Knjigu Kako ivjeti od glazbe naruio je WIPO, a napisao ju je David Stopps, iskusni
glazbeni menader koji ima golemo meunarodno iskustvo. Autor nije znanstvenik niti
je pravnik. On je aktivni menader umjetnika, promotor dogaaja i poduzetnik s vie
od 40 godina praktinog iskustva u glazbenoj industriji i to u podruju autorskog prava
i ostvarivanja prihoda od glazbe. Ova knjiga je, stoga, napisana s gledita praktiara
te je u njoj usvojen pragmatini, praktini pristup, umjesto teorijskog ili znanstvenog.
Stajalita izraena u ovoj knjizi su stajalita autora i nisu nuno istovjetna s onima
Organizacije.
UVOD
Ovo je vrlo uzbudljivo doba za glazbene umjetnike. Glazbeni umjetnik uvijek je

izvoa (osoba koja pjeva i/ili svira glazbala), a esto je i autor glazbe (skladatelj,
pisac pjesama, tekstopisac ili araner). Nikada prije u povijesti svijeta nije bilo toliko
prilika za autore i izvoae da se njihova glazba uje i prodaje na svjetskoj razini.
Toliko se toga dogodilo od prvog izdanja ove knjige. Pojavio se Twitter kao jedan od
glavnih marketinkih alata za glazbu, a Google, Apple, Facebook i Amazon (koji se
nerijetko zajedno nazivaju GAFA) nastavljaju se iriti i donositi inovacije. Takoer je
pala popularnost Myspacea nakon to ga je kupio News Corp, da bi zatim naizgled
oivio 2013. pod vodstvom Justina Timberlakea. Raunalstvo (Cloud computing)
i spremanje podataka u oblaku postaju sljedea bitna faza u razvoju digitalnih
glazbenih usluga, dok prelazimo iz ekonomije kopiranja (CD-ovi i preuzimanja) u
ekonomiju pristupa (eng. streaming). Sve vie umjetnika otkriva da su podaci nova
nafta, neprestano nalazei nove naine za poveavanje baze svojih oboavatelja,
koji e biti klju njihovog uspjeha u novom digitalnom ekosustavu ekosustavu kojeg
sve vie pogone umjetnici i njihovi menaderi. Glazba postaje sve vie drutvena
poveznica, pri emu se dijeljenje i preporuke nalaze u srcu otkrivanja glazbe i
digitalnog glazbenog marketinga. Dok su ranije oboavatelji smatrani potroaima,
sada su vitalni i aktivni dio svakog poslovnog modela.
Googleov YouTube postao je najvea internetska stranica za otkrivanje glazbe na

svijetu, posljedica ega je sve vea preobrazba glazbe iz iskljuivo audio formata u
audio-vizualni format. Video broj korejskog umjetnika PSYa za pjesmu Gangnam
Style 2012. godine na YouTubeu je pogledan vie od milijardu puta, te je tako postao
najgledaniji video u povijesti YouTubea. Audio inaica pjesme bila je uspjena, ali ne
toliko uspjena kao video, to pokazuje da oboavatelji ele potpuno multimedijalno
iskustvo. Lady Gaga je, u meuvremenu, pokrenula svoju vlastitu drutvenu mreu
10
pokrenula svoju vlastitu drutvenu mreu Little Monsters (Mala udovita), koju je
izradio Backplane i koja koristi Facebook kao izvor. Sve vie umjetnika i menadera
primjenjuju metodu napravi sam, ali ne mogu funkcionirati u vakuumu. Oboavatelji
od umjetnika oekuju da njeguju svoju digitalnu prisutnost neprestanim osvjeavanjem
svojih internetskih stranica i svojih stranica na drutvenim medijima te redovnim i
zanimljivim tweetovima i objavama na Facebooku. Analitiki alati koji funkcioniraju
u stvarnom vremenu pokazali su se dragocjenima, jer tono otkrivaju koju vrstu
oboavatelja umjetnik ima te, jo vanije, gdje ive, to uvelike pomae u uspjenom
planiranju turneja. U digitalnom okruju usluge se sve ee nude besplatno. Osnovna
inaica servisa poput Soundclouda, Dropboxa i Reverbnationa moe se preuzeti i
koristiti besplatno, dok se naprednije znaajke ili vei kapacitet naplauju. Proizvoai
fonograma (diskografske kue) sve rjee daju tradicionalni novani predujam, a
prikupljanje sredstava izravno od javnosti (eng. crowd-sourcing) postalo je alternativni
izvor financiranja glazbenih projekata. Kada nude ugovore o snimanju umjetnicima,
proizvoai fonograma sve vie zahtijevaju sklapanje tzv. ugovora 360 stupnjeva,
kod kojeg dobivaju prihode od izvedbi uivo, prodaje proizvoda, brendiranja, a
ponekad i nakladnitva, povrh prihoda od snimke. Kada je rije o snimanju, oprema za
snimanje sve je sofisticiranija i sve povoljnija.
Telekomunikacijske tvrtke se takoer sve vie bave glazbenim sadrajima i razvijaju

svoje vlastite glazbene prodavaonice i usluge u nekim zemljama. Neprestano se
pojavljuju nove inovativne digitalne usluge, no u narednim godinama inovacije e
poticati natjecanje izmeu Appleovog iOS sustava i Googleovog Androida u svijetu
mobitela. Svatko tko sumnja u pravu vrijednost glazbe trebao bi uzeti u obzir da je
Apple postao najvea korporacija na svijetu 2011. godine, a glazba je bila jedan od
glavnih pogonitelja toga postignua. Kada je Steve Jobs na trite lansirao iTunes i
glazbenu trgovinu iTunes, nije bio usredotoen na prodaju glazbe, nego na koritenje
glazbe za prodaju iPodova i raunala. iTunes je Appleu omoguio da zauzme ogromni
dio trita prijenosnim digitalnim sviraima glazbe, a samim time i trita osobnih
raunala. Apple je kasnije tu mogunost spremanja glazbenih sadraja proirio s
iPoda na iPhone i iPad.
S obzirom na to da je internet neutralan u zemljopisnom smislu, postalo je manje

vano gdje se umjetnik nalazi. U ranijim vremenima esto je bilo preporuljivo da
se autor ili izvoa presele u neko od glavnih svjetskih sredita glazbene industrije,
kao to su Los Angeles, Paris, Hamburg, London, New York ili Nashville. S pojavom
11
interneta, to je postalo mnogo manje vano. Ako umjetnik moe stvarati i snimati
izvrsnu glazbu, sve to je potrebno da bi djelovao na svjetskoj razini su stol, stolica,
raunalo i pristup irokopojasnom internetu. Pod uvjetom da umjetnik izradi dobru
internetsku stranicu i da je aktivan na kljunim drutvenim mreama, pod nogama su
mu sva svjetska trita, neovisno o tome gdje ivi.
Poznata je izreka filozofa i skladatelja Friedricha Nietzschea: Bez glazbe ivot bi

bio pogreka. Kako je samo bio u pravu. Cijeli svijet lud je za glazbom. ak i u
najsiromanijim zemljama pjevanje, plesanje i stvaranje glazbe vani su dijelovi
svakodnevnog ivota. U razvijenom svijetu zanimanje za glazbu neprestano
raste poglavito zbog toga to je sve dostupnija zahvaljujui Internetu i digitalnom
ekosustavu. Glazba je duboko ugraena u kulturu svake zemlje. U prolosti su
glazbene prodavaonice drale zalihe samo glazbenih sadraja koji su se lako
prodavali. Zbog nedostatka prostora pojedinih glazbenih prodavaonica, glazbeni
sadraji koji su bili na zalihi predstavljali su samo mali djeli glazbe koja se snimala
diljem svijeta. Internet je sve to promijenio. Raznolikost glazbe koja je sada dostupna
znai da svatko s pristupom Internetu moe ui u glazbenu prodavaonicu veliine
deset puta deset kilometara, koja se neprestano iri.
Dob takoer postaje znaajni imbenik. U razvijenom svijetu starije osobe smatraju se
digitalnim imigrantima, dok su mlae osobe digitalni domoroci. U razvijenim zemljama
sve je manje kaznenih djela mladih poinitelja, zahvaljujui raunalima, pametnim
telefonima, drutvenim mreama i video igrama koje smanjuju dosadu mladih.
Ova knjiga oblikovana je kako bi identificirala i objasnila osnovne izvore prihoda

koji su autorima i izvoaima glazbe (ali i proizvoaima fonograma, nakladnicima
i svima onima koji su dio glazbene industrije) na raspolaganju u svjetskoj glazbenoj
industriji. Njezina prvenstvena svrha je otkriti autorima i izvoaima najuinkovitiji
nain za unovavanje njihovog talenta i napora i najbolji nain za postizanje pravednih
sporazuma o iskoritavanju njihovog autorstva i izvedbi, bez da budu pokradeni.
Takoer objanjava vanost dobrog menadmenta i daje smjernice za nalaenje
menadera i postizanje pravednog dogovora oko odredaba ugovora izmeu umjetnika
i menadera. U Prilogu C na stranici 223. nalazi se sveobuhvatni primjer podrobnog
ugovora izmeu umjetnika i menadera. Umjetnicima i menaderima pokazao se
12
naroito korisnim. i menaderima pokazao se naroito korisnim. Taj primjer takoer

na praktini nain saima sve to se nalazi u ovoj knjizi. Tu se mogu nai osnovne
smjernice o pokretanju diskografske kue, nakladnikim (publisherskim) ugovorima,
ugovorima o snimanju, ugovorima izmeu lanova benda, glazbi na filmu, TV-u,
reklamama i video igrama, kolektivnom ostvarivanju prava, nastupima uivo, izgradnji
baze oboavatelja i osnovama digitalnog marketinga. Daju se i preporuke o dodatnoj
literaturi ili informacijama koje se mogu pronai na internetu, ako itatelj eli doznati
vie o pojedinoj temi.
U svim gore navedenim podrujima na djelu su spektakularne promjene do kojih dolazi jer
ljubitelji glazbe postaju skloniji mobilnim pametnim telefonima i tabletima, nego stolnim i
prijenosnim raunalima. Svjedoci smo promidbene revolucije. Umjesto skupne promidbe
poput one na TV-u ili u novinama, kod koje 95% gledatelja apsolutno ne zanima proizvod,
sada je mogue koristei Facebook oglase i Google oglase, ciljati samo na one potroae
koje e vjerojatno zanimati odreena vrsta glazbe. Izjava nema inovacije bez poremeaja
manifestira se gotovo svakoga tjedna, s pokretanjem novih i uzbudljivih digitalnih usluga.
Goleme promjene na djelu su i u nastupima uivo kod kojih trgovaka drutva kao to je
Intellitix revolucionaliziraju doivljaj glazbenih festivala. Pomou narukvica s ulaznicom
koje sadre inteligentni mikroip i prijenosnik sada je mogue smanjiti vrijeme stajanja
u redu. Takoer je mogue napuniti ip gotovinom ili kreditom tako da se hrana, pie
ili proizvodi mogu kupovati bez gotovinskih transakcija, to je dovelo do poveanja
prodaje. Osim toga, omoguuje organizatorima festivala da znaju gdje se svaki vlasnik
ulaznice nalazi, da upravljaju festivalskim osobljem i omoguuje integraciju s drutvenim
mreama. Meutim, ak i u odnosu na to napravljen je veliki korak dalje uvoenjem
nove tehnologije za prepoznavanje uzorka krvnih ila u prstu koja skenira prst odreene
osobe i stvara jedinstveni biometriki identifikator. Tehnologija prepoznavanja ila ve se
koristi za zamjenu kreditnih kartica te bi u budunosti ak mogla zamijeniti putovnice. U
manjim dvoranama oboavatelji sada oekuju izravni doticaj s umjetnikom, tako da se od
umjetnika oekuje da nakon nastupa, umjesto oputanja u svlaionici, izau i upoznaju se
s oboavateljima, te da im ak prodaju i potpisuju brendirane proizvode.
U nadi da e ova knjiga biti korisna svima koji ele biti dijelom ili koji su ve dijelom
glazbene industrije u razvijenom svijetu, njezina je svrha skrenuti pozornost i na
mogunosti koje su na raspolaganju autorima i izvoaima u zemljama u razvoju. Nikada
13
ranije nije bilo vie zanimanja u razvijenom svijetu za glazbu koja potjee iz zemalja u
razvoju. Odjeljci glazbenih prodavaonica i online prodavaonica posveeni anru svjetske
glazbe (eng. world music) koje djeluju u Sjevernoj Americi, Europi, Japanu, Australaziji
i drugim razvijenim zemljama neprestano se proiruju, jer ljubitelji glazbe sve vie
otkrivaju bogatstvo prekrasne glazbe koja potjee iz zemalja u razvoju. Dok se legalna
prodaja 5000 najprodavanijih albuma na svijetu smanjuje, prodaja sljedee skupine
najprodavanijih albuma, od 5001. do 10000. mjesta, se poveava, to pokazuje da
raznolikost postaje stvarnost. Zahvaljujui sve povoljnijim raunalima i sve povoljnijem
pristupu irokopojasnom Internetu, ivimo u vremenu revolucionarnih promjena, a glazba
se nalazi na prvoj liniji. Nikada prije glazba nije bila toliko dostupna. Meutim, Internet je
takoer doveo do situacije u kojoj su autorska i njemu srodna prava, naroito ona koja
se odnose na snimke, ugroena te e vjerojatno trebati neko vrijeme da se iznjedre novi
modeli koji e omoguiti pravednu naknadu za autore, umjetnike-izvoae, proizvoae
fonograma i nakladnike (publishere) ili im osigurati naknadu za neovlateno koritenje
njihovih djela i izvedbi. ak i do 70% svjetske glazbe pribavlja se bez odobrenja te je zbog
toga industrija privremeno u stanju trinog pada. Svladavanje ovoga problema zahtijeva
veu harmonizaciju autorskog prava na svjetskoj razini koja e kombinirati odgovarajue
razumne prisilne mjere s jednostavnijim, lakim i brim modelima licenciranja po cijenama
prihvatljivim potroaima. Iako je pravna pozadina nuna, naglasak treba ostati na inovaciji
i novim privlanim, praktinim i legalnim digitalnim servisima koje ljubitelji glazbe vole
koristiti. Glazbena industrija, tehnoloke tvrtke, potroake organizacije i dravna tijela
morat e zajedno raditi na pronalaenju naina za monetiziranje anarhije. Pritom e kljuna
sastavnica biti obrazovanje. Postoji i prijepor izmeu potpuno otvorenog Interneta kod
kojeg je teko prodati bilo to digitalno, i onog zatvorenog koji ograniava pristup znanju.
Nijedna od tih krajnosti nije poeljna. Dijelom otvoreni i dijelom zatvoreni internet daje nam
najbolje od oba svijeta. Razvoj aplikacija za pametne telefone i tablete potknuo je selidbu
informacija s otvorenog Interneta na zatvorene i poluzatvorene platforme.
U meuvremenu, oni umjetnici koji su istovremeno i autori i izvoai otkrivaju da najvei

dio njihovih prihoda dolazi iz nakladnitva (publishinga), nastupa uivo, prodaje proizvoda i
brendiranja, a ne od iskoritavanja njihovih snimaka.
U zemljama u razvoju, neke ustanove i temeljne strukture kao to su organizacije za

kolektivno ostvarivanje prava (organizacija), pristup Internetu i mogunost otvaranja
bankovnog rauna tek su sada u postupku uspostavljanja ili jo moda uope ne postoje.
14
Nadam se da e ova knjiga biti korisna i autorima i izvoaima iz takvih zemalja te da

e im pruiti uvid u nain na koji stvari funkcioniraju u razvijenom svijetu, do ega e
moda uskoro doi u njihovim vlastitim zemljama. Mogue je da u sluaju kada odreena
zemlja nema nacionalne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, autori i izvoai
mogu postati lanovi takvih inozemnih organizacija. Meutim, ako umjetnici i njihovi
menaderi ne mogu lako pristupiti irokopojasnom Internetu, razvoj e tei sporo, i to
ne samo u glazbenoj industriji te zemlje, nego i u gotovo svim drugim gospodarskim
granama. Istraivanja su pokazala da zemljama koje potaknu poveanje dostupnosti
irokopojasnog Interneta za 10%, kao posljedica toga BDP poraste za otprilike 1 do 1,5%.
Slino tome, uvoenje 3G te potom 4G mobilnih mrea bit e kljuno za gospodarski rast.
elja je, dakle, da drave na popis prioriteta stave uvoenje irokopojasnog Interneta i
3G/4G mrea, kako bi mogla rasti ne samo njihova glazbena industrija, nego i njihova
gospodarstva openito. Prelazak s iskljuivo audio sadraja na one audiovizualne
zahtijeva vei irokopojasni kapacitet, to irokopojasnu infrastrukturu ini jo vanijom.
Ako je pristup Internetu i pristup bankovnim raunima problematian, moda je mogue
da se autori i izvoai okupe i zajedniki pribave pristup irokopojasnom Internetu i otvore
zajedniki raun, tako da mogu primati prihode od prodaje svoje glazbe preko Interneta.
U drugim sluajevima mogue je da drave stave na raspolaganje te pogodnosti autorima
i izvoaima tako da pristup Internetu omogue postavljanjem lokalnog satelitskog
prijemnika u mjesnim zajednicama.
U digitalnom dobu uloga organizacija za kolektivno ostvarivanje prava postat e jo

vanija, a sve vei naglasak stavljat e se na uinkovite mehanizme licenciranja,
djelovanja, pravnog ureenja i upravljanja organizacijama. Kako glazbena industrija
postaje sve globalnija, kljuna e postati jednostavnost licenciranja, iako je potrebno
donijeti propise koji e osigurati da vrijednost glazbe ne bude sve manja i manja. Budui
da je u zemljama u razvoju kolektivno ostvarivanje prava jo uvijek u formativnom stadiju,
koncept prava mehanike reprodukcije ponekad, primjerice, uope ne postoji. Ova
knjiga objasnit e vanost uspostavljanja organizacija i vanost registriranja i upravljanja
podacima od strane organizacija kako bi se osigurale odgovarajue naknade autorima,
izvoaima, nakladnicima i proizvoaima fonograma. Takoer naglaava i potrebu
uspostavljanja globalne baze podataka repertoara, koja bi sadravala podatke za tonu
identifikaciju autora, izvoaa, nositelja autorskog prava/nositeljalicenci, studijskih
producenata, zemlje porijekla snimke, meunarodnih identifikacijskih kodova, itd., za svaku
snimku koja je ikada napravljena. WIPO je pokrenuo inicijativu Meunarodnog glazbenog
15
registra (IMR) (http://www.internationalmusicregistry.org/portal/en/index.html) te je

predloio pokretanje opsenih razgovora izmeu dionika, to bi bio prvi korak prema tome
konceptu.
Novac je u ovoj knjizi izraen u amerikim dolarima, s obzirom na to da je rije o valuti koja
se u svijetu najvie koristi. Digitalni marketing i digitalne usluge mijenjaju se toliko brzo da
e neke od usluga i digitalnih alata koji se spominju u ovoj knjizi postati manje vanijima,
dok e druge inovativnije i nametljivije usluge zauzeti njihovo mjesto. itatelj se stoga
potie da bude u tijeku s novim promjenama i uslugama koje e se zasigurno pojaviti u
digitalnoj areni.
elja je da ova knjiga prui koristan pregled razliitih izvora prihoda koji su dostupni i
da otvori vrata tako da autori i izvoai glazbe mogu uivati u koristima koje nadasve
zasluuju.
David Stopps
16
DEFINICIJE
Pri koritenju ove knjige preporuuje se pregledavati odjeljak s definicijama (Prilog

A na stranici 195) radi potpunog razumijevanja pojmova koji se rabe. Pojam autor
rabit e se za opisivanje pisaca pjesama, skladatelja i aranera. To ukljuuje osobe
koje piu stihove za pjesme i osobe koje piu i glazbu i stihove, kao i osobe koje
piu, skladaju ili araniraju instrumentalnu glazbu. Rezultat rada pisca pjesama,
tekstopisca, skladatelja ili aranera definiran je kao djelo. Pojam izvoa koristit
e se za opisivanje osoba koje pjevaju ili sviraju glazbala ili proizvode bilo koji zvuk
koji se moe uti na snimci, poput pljeskanja rukama. To moe biti pred publikom
na pozornici ili u tonskom studiju. Ako izvoa snimi svoju izvedbu, njegova izvedba
je fiksirana te postaje fiksirana izvedba, koja se jo naziva i snimkom. Neki
izvoai su samo izvoai i ne piu pjesme ili glazbu koju izvode, dok su drugi
istovremeno i autori i izvoai. Rezultat rada izvoaa definira se kao izvedba,
a rezultat snimanja kao snimka ili u pravnom kontekstu fonogram. iroki pojam
umjetnik rabit e se za opisivanje izvoaa i izvoaa koji su istovremeno i autori.
U ovoj knjizi naziv umjetnik koristit e se i za samostalnog izvoaa i za bend ili
skupinu izvoaa. Tako bi se i Beyonc i njezin nekadanji bend Destinys Child
nazivali umjetnicima.
Postoje i neke definicije koje mogu biti pomalo zbunjujue. Primjerice, pojam
producent obino se koristi za opisivanje osobe koja nadzire postupak snimanja
u tonskom studiju. Quincy Jones, primjerice, koji je nadzirao snimanje Thrillera
Michaela Jacksona, esto se naziva producentom ili producentom snimke, dok se
diskografska kua Sony Music Entertainment, koja je nositelj prava na tome albumu
Michaela Jacksona naziva diskografska kua. Meutim, u svijetu autorskog prava
i intelektualnog vlasnitva, Sony bi se, u ovom primjeru, nazivao proizvoaem
(producentom) fonograma. Za svrhe ove knjige, ulogu Quincya Jonesa nazivat
emo studijskim producentom, a Sonyevu ulogu proizvoaem fonograma.
17
Takoer emo ponegdje u tekstu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

(koje su se ranije nazivale kolektivnim drutvima) nazivati CMO-ima.
Sljedei dijagram prikazuje kako su prava autora i izvoaa definirana. U

danom primjeru, Lady Gaga i Bob Marley su i autori i izvoai, budui da su
napisali veinu djela na svojim nosaima zvuka. Elton John je takoer i autor
i izvoa, budui da pie veinu glazbe na svojim nosaima zvuka (ali ne i
stihove), a takoer je i izvoa. Bernie Taupin je iskljuivo autor, budui da on
samo pie stihove za Eltona Johna te nije izvoa ni u studiju ni na pozornici.
Elvis Presley bio je iskljuivo izvoa, jer se oslanjao na druge koji su pisali
pjesme za njega. Vano je u svakom trenutku voditi rauna o ovim dvama
skupinama prava u pogledu bilo ega to ima veze s glazbom. Dobar nain
razmiljanja o tome bio bi zamisliti eljeznike kolosijeke, pri emu su jedan
kolosijek prava autora, a drugi prava izvoaa.
18
Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO) agencija je Ujedinjenih

naroda, sa sjeditem u enevi, u vicarskoj. Njezin cilj je stvarati i usklaivati pravila
i praksu radi zatite prava intelektualnog vlasnitva i promidbe kulturne raznolikosti,
gospodarskog rasta te postizanja pravedne ravnotee prava u podruju intelektualnog
vlasnitva. Velika veina svjetskih zemalja lanice su WIPO-a te se nazivaju dravama
lanicama: 2012. godine 185 drava lanica sudjelovalo je u djelovanju WIPO-a.
Osiguravanjem stabilnosti okruja za stavljanje na trite proizvoda intelektualnog
vlasnitva poput glazbe, WIPO i sporazumi WIPO-a omoguuju dravama lanicama
meusobnu trgovinu uz pravnu sigurnost, s ciljem ostvarivanja gospodarskih koristi za
sve sudionike. (www.wipo.int)
19
1. POGLAVLJE
IZVORI NOVCA
U suvremenoj glazbenoj industriji postoji vie razliitih izvora prihoda koji su

raspoloivi autorima i izvoaima. Slijedi saetak glavnih izvora prihoda:
1.i Autori
(a) Prihodi od javnih izvedbi na radiju, televiziji, preuzimanja i streaminga
preko Interneta, nastupa uivo, koncerata, barova, prodavaonica, frizerskih
salona i bilo koje lokacije gdje djelo svira ili se moe uti u javnosti;
(b) Prihodi od licenci za prava mehanike reprodukcije kada se snimke
distribuiraju na fizikim nosaima zvuka, kao to su CD-ovi, kazete, ploe
i DVD-ovi, i prodaju se javnosti. Licence za prava mehanike reprodukcije
su licence koje izdaju autori i nakladnici proizvoaima fonograma,
doputajui im da legalno iskoritavaju snimke i audiovizualne produkcije
koje sadre djelo;
(c) Prihodi od licenci za prava mehanike reprodukcije kada su djela u audio
ili audiovizualnom obliku predmet preuzimanja, streaminga preko Interneta
ili kada se koriste kao zvukovi zvona za mobilne ureaje (eng. ring tones),
povratni zvukovi koje uje osoba koja je uputila poziv (eng. ring-back
tones) ili kad se snimljene pjesme koriste kao zvukovi zvona za mobilne
ureaje (eng. real tones);
(d) Prihodi od sinkronizacijskih licenci kada se djelo sinkronizira na slike, video
ili film;
(e) Prihodi od prodaje tiskanih partitura glazbe ili preuzimanja digitalnih
partitura preko interneta;
(f) Prihodi od naknada za privatno kopiranje;
(g) Prihodi od javnog posuivanja nosaa zvuka koji sadre djelo.
1.ii Izvoai
(a) Prihodi od naknada za izvedbe uivo pred publikom na festivalima,
u koncertnim dvoranama, klubovima, na javnim mjestima i privatnim
dogaajima;
20
(b) Prihodi od tantijema kada proizvoa fonograma (diskografska kua ili

diskograf) prodaje fiksiranu izvedbu (snimku) javnosti na fizikom nosau
zvuka poput ploe, kazete ili CD-a;
(c) Prihodi od tantijema kada proizvoa fonograma prodaje digitalnu snimku
putem Interneta u obliku preuzimanja, streaminga ili kao ring tone, real
tone ili ring-back tone;
(d) Prihodi od javnih izvedbi kada se snimka puta na radiju, televiziji ili
u javnosti (primjerice, u dvorani, diskoteci, klubu, jukeboxu, tvornici,
prodavaonici, frizerskom salonu, itd.);
(e) Prihodi od ponovnog koritenja mastera kada se snimka sinkronizira na
slike, video ili film;
(f) Prihodi od naknada za privatno kopiranje;
(g) Prihodi od sponzorstva i brendiranja;
(h) Prihodi od javnog posuivanja nosaa zvuka.
Vano je da se autori, izvoai i menaderi umjetnika pobrinu da ostvaruju prihode

iz svih gore navedenih izvora. U razliitim zemljama postoje razliita prava, zakoni i
propisi, pa se subjektivno pravo na gore navedene izvore prihoda moe razlikovati
(primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu izvoai imaju pravo na naknadu kada se
njihove snimke, koje su iskljuivo u audio obliku, emitiraju ili putaju u javnosti, no im
snimka postane dijelom glazbenog video broja njihovo pravo na prihode od emitiranja
i izvoenja u javnosti prestaje. Nadamo se da e, nakon to BTAP [Pekinki ugovor o
audiovizualnim izvedbama] bude implementiran u nacionalno pravo odreene dravne
ugovornice, izvoai ostvariti pravo na pravednu naknadu u sluajevima kada se
njihove snimke u budunosti budu koristile u glazbenim video brojevima.
Uz probleme u vezi s neovlatenim dijeljenjem datoteka preko Interneta, svjedoci smo

promjene vanosti nekih izvora prihoda. Izvoaima su prihodi od prodaje snimaka
pali u odnosu na druge izvore prihoda. To izravno utjee na prihode autora od prava
mehanike reprodukcije, koji su zbog toga takoer postali nii. Kao to je navedeno
iznad, prihodi od prava mehanike reprodukcije odnose se na naknade od licenci koje
su proizvoai fonograma obvezni plaati nakladniku/autoru djela na snimci za svaku
snimku/preuzimanje/stream koji su prodani, odnosno kojima je pristupljeno. S druge
strane, svjedoci smo rasta prihoda autora i izvoaa koje od organizacija dobivaju
za javne izvedbe. Za izvoae sve vie rastu i sve su vaniji prihodi od brendiranja
i sponzorstava, kao i od naknada za nastupe uivo. Prodaja brendiranih proizvoda
21
takoer moe biti vaan izvor prihoda, ako se prodaja pravilno organizira. O ovim
izvorima prihoda podrobnije emo raspravljati u ovoj knjizi.
22
2 . P O G L A V L J E
OKUPLJANJE TIMA
Na poetku svojih karijera, autor ili izvoa morat e se prije svega usredotoiti na
svoj rad i stvaranje izvrsne glazbe koja e se svidjeti publici i koju e publika htjeti
sluati. U ranim stadijima umjetnik e sve morati raditi sam, odnosno uz pomo
prijatelja ili lana obitelji. Umjetnici koji su iskljuivo autori morat e uvjeriti druge
umjetnike da izvode i snimaju njihova djela. Izvoai e morati okupiti bend ili pitati
druge umjetnike da nastupaju s njima, organizirati probe i probati dogovoriti nastupe
uivo u malim dvoranama. im njihova djela ili snimke postanu dostupni javnosti ili se
izvedu u javnosti, autor ili izvoa morat e postati lanovi odgovarajue organizacije
za kolektivno ostavrivanje prava. Ulanjenje u organizacije za kolektivno ostavrivanje
prava od kljune je vanosti za autorovu ili izvoaevu karijeru. Takoer e biti vano
da autor ili izvoa angaira odvjetnika koji poznaje ugovore u podruju glazbe. U
sluaju angairanja menadera, nuno je da autor ili izvoa prilikom pregovora
o sklapanju ugovora o menadmentu angaira odvjetnika ija stranka nije i sam
menader. Osobito je vano da autora ili izvoaa savjetuje nezavisna osoba. Nakon
to postane donekle uspjean, autor ili izvoa trebao bi poeti okupljati vei tim
kako bi u najveoj moguoj mjeri iskoristio sve prilike koje mu se pruaju. Ispod se
opisuju samo neki od suradnika koje je potrebno angairati u ranim stadijima. Veina
umjetnika istovremeno su i autori i izvoai, tako da e morati pronai suradnike iz
svake od dolje navedenih grupa. Suradnici navedeni ispod odnose se na autore i
izvoae koji su postigli veliki uspjeh.
2.i Autori
Za osobe koje su iskljuivo autori te ne sudjeluju u snimanju ni nastupima uivo, tim bi

se trebao sastojati od sljedeih osoba:
23
Pojedinci koji su iskljuivo autori mogu odluiti da nee imati menadera nego da e
se oslanjati samo na svog glazbenog nakladnika (publishera). Glazbeni nakladnik
(publisher) je osoba ili organizacija iji je cilj iskoritavanje i upravljanje autorovim
djelima kako bi se ostvario najvei mogui prihod. Ako je autor ozbiljno zainteresiran
za skladanje filmske glazbe, trebao bi angairati jednog od velikih agenata za filmsku
glazbu kao to su Gorfaine/Schwartz u Burbanku, u Kaliforniji ili Air Edel, s uredima
u Londonu i Los Angelesu. Takoer moe biti korisno angairati agenta za plasiranje
audiovizualnih sadraja, koji je ovdje naveden kao agent za glazbu na filmu. Takva
osoba moe probati plasirati snimke autorovih djela radi koritenja na filmu, u TV
produkcijama, promidbi i video igrama. Autor e trebati i aurnu internetsku stranicu,
koja e biti svojevrsni izlog u kojem e autor izloiti svoja dosadanja postignua
i novostvorena djela. Internetsku stranicu moe odravati sam ako smatra da je
dovoljno struan, ali moe za to angairati i webmastera. Ulogu webmastera moe
preuzeti i direktor digitalnog marketinga. On se brine da je autor redovito prisutan na
vanim drutvenim mreama i servisima, osiguravajui tako globalnost njegova profila.
Osobe koje su iskljuivo autori moraju biti spremni osobno prisustvovati sastancima
i drutvenim dogaajima u dogovoru sa svojim menaderom i/ili nakladnikom, jer to
moe biti vrlo uinkovito za postizanje rezultata. Osobe koje su samo autori u praksi
su do odreene mjere i izvoai, budui da esto piu pratei se na klaviru ili gitari ak
i kada nemaju namjeru snimati svoju izvedbu u tonskom studio ili sudjelovati u ivoj
izvedbi na pozornici. Vrlo je vano da se autor pobrine da snimka svakog
24
njegovog djela zvui profesionalno. Umjetnici koji su u potrazi za pjesmama oekuju

da e im se na razmatranje dati snimka iji miks je dobar. Ranije su se takve snimke
nazivale demo-snimkama te su snimljene na jednostavan nain. Budui da je
kuna oprema za digitalno snimanje sada vrlo napredna i povoljna, u suvremenom
glazbenom poslu umjetnici oekuju puno sofisticiranije snimke.
2.ii Izvoai
Tim izvoaa koji snima u studiju i nastupa uivo mogao bi biti znatno vei od tima
osobe koja je samo autor, naroito ako snovi o uspjehu postanu stvarnost. Tim
umjetnika izvoaa moe se sastojati od svih ili od samo nekih od sljedeih osoba.
U poetku e izvoa vjerojatno morati sam obavljati sve vane poslove. Prva osoba
koju treba angairati obino je menader, koji kako emo vidjeti u poglavlju o
menadmentu, upravlja i vodi poslovnu stranu umjetnikove karijere. Ako umjetnik

potpie ugovor vanjskim s proizvoaem fonograma, proizvoa fonograma e obino
obavljati poslove mnogih gore navedenih suradnika. To se moe odnositi na osobu
zaduenu za odnose s javnou (PR menadera), fotografa, grafikog dizajnera,
direktora digitalnog marketinga i promotora. Umjetnik bi trebao imati to je mogue
vie umjetnike kontrole u sluaju sklapanja ugovora s vanjskim proizvoaem
fonograma tako da moe odobravati fotografije, crtee, studijske producente,
25
digitalne kampanje, itd. Sljedee vane osobe koje treba dodati u tim obino su
agent za ugovaranje nastupa i webmaster, koji takoer moe imati i ulogu direktora
digitalnog marketinga. Mogue je da u ranim stadijima menader djeluje i kao agent za
ugovaranje nastupa i webmaster ako ima potrebne vjetine. Ponekad umjetnik ili lan
benda ima vjetine potrebne za webmastera, to takoer moe dobro funkcionirati u
ranim stadijima. Umjetnik bi uvijek trebao voditi rauna da ak i kada ima zasebnog
webmastera mora redovito objavljivati na Facebooku, tweetati, itd. U dananjem
digitalnom svijetu umjetnik i oboavatelji dvije su najvanije sastavnice novog
poslovnog modela u glazbi. Oboavateljima se mora dopustiti da sudjeluju, a umjetnik
mora izravno komunicirati s oboavateljima u sklopu organiziranog upoznavanja na
nastupima uivo, kroz umjetnikovu internetsku stranicu, e-potu i drutvene mree.
Kada umjetnik pone privlaiti veu publiku bit e potrebno angairati menadera
turneje koji e, u suradnji s menaderom i umjetnikom, upravljati svim aspektima
posla koji se odnose na nastupe uivo. Ponekad e menader i umjetnik angairati
menadera turneje za svaku pojedinu turneju ili za odreene nastupe, a isto tako,
mogu ga zaposliti na puno radno vrijeme ili mu plaati paual izmeu turneja. (Paual
je zajameni minimalni iznos koji se plaa svakog mjeseca neovisno o tome nastupa
li umjetnik taj mjesec ili ne). Uloga menadera turneje je vana, budui da mora
rjeavati probleme uinkovito, ali i diplomatski kako bi se turneja odvijala sa to
manje tekoa. Ako umjetnik i menader imaju svoju vlastitu diskografsku kuu, tada
e vrlo vanu ulogu imati agregator (vidi stranicu 165). Takoer e moda trebati
pronai vanjske suradnike za grafiki dizajn, promotore, vanjske suradnike za digitalni
marketing, proizvoae CD-ova i DVD-ova, itd. Ako se na svojim nastupima uivo
umjetnik slui plesom, moe biti potreban i koreograf. Binski radnik je osoba koja
upravlja opremom koja se koristi na pozornici prije, tijekom i nakon nastupa uivo,
ukljuujui ukrcaj, iskrcaj, ugoavanje glazbala, itd.
26
AUTORSKO I NJEMU SRODNA PRAVA
Copyright je jedna od boljih rijei iz engleskog jezika, jer znai tono ono to pie.
To je pravo kopiranja. Ako autor napie djelo ili izvoa snimi svoju izvedbu, nitko
drugi nema pravo kopirati ih bez doputenja autora ili izvoaa. Kao posljedica
usporedne evolucije tehnologije i prava, autorsko pravo sada obuhvaa i kontrolu
autora ili izvoaa na drugim uporabama djela ili snimke, kao to su priopavanje
javnosti (javno izvoenje, radiodifuzijsko emitiranje i stavljanje na raspolaganje) i
distribucija. Tradicionalno pojam autorsko pravo odnosi se na djela autora, dok se
prava izvoaa, proizvoaa fonograma i radiodifuzijske organizacije obino nazivaju
srodnim pravima ili susjednim pravima, no sve su to oblici prava intelektualnog
vlasnitva. U nekim zemljama kao to su Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, srodna prava
smatraju se jo jednim oblikom autorskog prava, no za svrhe ove knjige definirat emo
prava izvoaa, proizvoaa fonograma i radiodifuzijskih organizacijama kao srodna
prava.
Prvi propisi koji su ureivali autorsko pravo pojavili su se u doba izuma i evolucije
tiskarskog stroja u petnaestome stoljeu. Pravo na tiskanje knjiga bilo je ogranieno
na odreene nositelje tiskarskih privilegija. Prvi pravi Zakon o autorskom pravu
nastao je 1710. godine u Engleskoj, a slijedili su ga francuski zakoni iz 1791. i
1793., no suvremeno autorsko pravo poelo je poprimati svoje obrise tek sredinom
devetnaestoga stoljea u Francuskoj.
Jedan od glavnih imbenika koji treba razumjeti jest da postoje dva glavna
sustava kojima pripadaju pojedina nacionalna prava. Sustav koji se primjenjuje u
kontinentalnoj Europi, koji je poglavito bio oblikovan u Francuskoj, naziva se civilno
pravo, dok se engleski pravni sustav naziva obiajno pravo. Civilnopravni sustavi
vei naglasak stavljaju na prava autora i moralna prava, koja se esto nazivaju droit
dauteur, dok obiajnopravni sustavi stavljaju vei naglasak na koncept vlasnitva
27
autorskog prava. Civilno pravo, droit dauteur, prava autora tretira gotovo jednako kao
ljudska prava, dok je obiajnopravni sustav vie usredotoen na gospodarska pitanja i
smatra autorsko i njemu srodna prava imovinskim pravima.
S obzirom da je Engleska namnoila pravne sustave u britanskim kolonijama,

engleski obiajnopravni sustav moe se pronai i na tim teritorijima i njihovim
sljednicima, kao to su SAD, Australija i Novi Zeland. U Ujedinjenom Kraljevstvu,
kotska, zbog svojih povijesnih veza s Francuskom, primjenjuje sustav pod utjecajem
civilnog prava, dok Engleska, Wales i Sjeverna Irska primjenjuju sustav obiajnog
prava. Slino tome, kanadska frankofonska regija Quebec primjenjuje sustav civilnog
prava dok ostatak Kanade, koji ima britanske korijene, primjenjuje sustav obiajnog
prava. Nacionalni autorskopravni propisi primjenjuju se na svim teritorijima u
Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi, iako postoje neke proceduralne razlike u kotskoj i
Quebecu.
U oba sluaja jedno je tono: zakonodavstvo vezano uz prava autora pojavilo se

vie od 100 godina prije onoga koje se odnosi na izvoae. Kao posljedica toga,
prava autora uglavnom su jaa i duljeg su trajanja od prava izvoaa. Primjerice,
jedan od najvanijih izvora prihoda za izvoae na poetku 21. stoljea je prihod
od javnog izvoenja na radiju. To pravo znai da svaki put kada radijska postaja
pusti snimku, osim to mora platiti naknadu nakladniku i autoru djela, mora je platiti i
proizvoau fonograma i izvoaima koji su sudjelovali na snimci. Veina zemalja to
je pravo inkorporirala u svoje pravne sustave u usklaenom obliku, najprije temeljem
Rimske konvencije iz 1961., a potom i temeljem Ugovora o izvedbama i fonogramima
WIPO-a iz 1996. (WPPT). Meutim, prema lanku 6. Rimske konvencije i lanku 15.
WPPT-a, drave ugovornice imaju pravo izjaviti da nee primjenjivati ovu odredbu.
Najvee glazbeno trite na svijetu, SAD, koji nije potpisnik Rimske konvencije,
ali je potpisnik WPPT-a, odluio je ne primjenjivati tu odredbu, tako da u trenutku
izdavanja ove knjige, SAD jo uvijek ne poznaje pravo javnog izvoenja za izvoae
ili proizvoae fonograma kada se snimke putaju na zemaljskom (eng. free-to-air)
radiju. U SAD-u, meutim, postoji pravo digitalnog javnog izvoenja ako se snimka
puta na satelitskom radiju ili emitira preko interneta (eng. webcast) ili istovremeno
emitira putem vie medija (eng. simulcast). Za free-to-air radio emitiranja u SAD-u,
to je uvjerljivo najvei sektor, autor i autorov nakladnik primaju naknadu (putem
organizacija ASCAP-a, BMI-a ili SESAC-a), no izvoai koji su sudjelovali na snimci
i proizvoai fonograma koji su vlasnici snimke ne primaju je. Izvoai i proizvoai
28
fonograma diljem svijeta nadaju se da e predloeni Zakon o pravima izvoaa (PRA),

koji ispravlja ovu neravnoteu, to prije biti donesen u SAD-u.
Trajanje zatite uglavnom je znatno krae za izvoae i snimke nego za autorska

djela. U Europskoj uniji (EU), primjerice, trajanje zatite prava za izvoae i snimke
usklaeno je od 2013. godine nadalje na 70 godina nakon prve objave fonograma,
dok je trajanje prava autora 70 godina nakon smrti autora. U stvarnosti bi to moglo
znaiti da bi prava autora mogla uivati zatitu ak i 150 godina, ako bi autor napisao
djelo u 15. godini ivota te ako bi umro u 95. godini ivota. Drugim rijeima, prava
autora mogla bi biti na snazi vie nego dvostruko dulje od prava izvoaa. Razlog
toga poglavito je povijesni, jer autorska prava postoje stotinama godine, budui da
su djela mogla biti fiksirana u pisanom obliku ili obliku tiskanog notnog zapisa glazbe,
dok je prva naprava za snimanje izumljena tek 1877., ime je po prvi puta omogueno
fiksiranje izvedbi. Jasno je da prava izvoaa i proizvoaa fonograma znatno
kaskaju. Prvi meunarodni ugovor o autorskim pravima nastao je 1886. dogovorom
o Bernskoj konvenciji za zatitu knjievnih i umjetnikih djela, dok su izvoai,
proizvoai fonograma i radiodifuzijske organizacije morale ekati jo 75 godina kako
bi dobile svoj prvi meunarodni ugovor Rimsku konvenciju iz 1961.
Bernska konvencija osvjeena je sedam puta od 1886., posljednji put 1971. Do

2013. godine Bernska konvencija imala je 166 drava ugovornica. Sporazum o
trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva 1995. (Sporazum TRIPS)
Svjetske trgovinske organizacije (WTO) takoer je utjecao na globalna prava autora
utoliko to je obuhvatio gotovo sve odredbe Bernske konvencije. Budui da je veina
zemalja na svijetu ulanjena u WTO-a, na taj su se nain propisi zemalja koje nisu bile
drave ugovornice Bernske konvencije uskladili s propisima zemalja koje su to bile.
Ugovor o autorskom pravu WIPO-a (WCT) dodatno je proirio prava autora, naroito u
internetskom okruju.
Rimska konvencija za zatitu umjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma i

organizacija za radiodifuziju bila je prvi meunarodni ugovor koji je uskladio srodna
29
prava. Srodna prava takoer su obuhvaena Sporazumom TRIPS te Ugovoru o

izvedbama i fonogramima WIPO-a iz 1996. (WPPT). Zakljuno s 2013. godinom,
Rimska konvencija imala je 91 dravu ugovornicu, Sporazum TRIPS imao je
151 ugovornicu, dok su WPPT i WCT imali oko 90 drava ugovornica. Srodna
prava dodatno su proirena za audiovizualne izvoae Pekinkim ugovorom o
audiovizualnim izvedbama iz 2012. (BTAP).
Kao to je navedeno u poglavlju o definicijama, postoje dvije temeljne skupine prava

koje treba uzeti u obzir pri stvaranju komercijalne glazbe:
1) Autorsko pravo na djelu (pisanje pjesama, skladanje, araniranje
glazbe i/ili stihova).
2) Srodna prava na izvedbama i snimkama (fonogramima)
Neovisno o nainu koritenja glazbe, sve ukljuene strane moraju u svako doba imati
na umu ove dvije odvojene vrste prava. Vanost razumijevanja tih dvaju razliitih i
odvojenih vrsta prava ne moe se prenaglasiti, a svatko tko se bavi glazbom mora biti
na istu o tome kako se s njima postupa u svim transakcijama.
Primjerice, ako bi umjetnik elio posuditi mali dio snimke druge osobe i ukljuiti je
u jednu od svojih snimaka, to je est sluaj u suvremenom snimanju (eng. sample)
ili sempliranje (eng. sampling), umjetnik bi trebao pribaviti doputenje ne samo od
jednog, nego barem od dva razliita nositelja prava. Doputenje bi bilo potrebno od
svakoga tko ima prava na snimci (obino proizvoaa fonograma ili CMO), no i od
svakoga tko ima prava na djelu (obino nakladnik ili CMO). Tek kada umjetnik dobije
oba doputenja moe legalno koristiti sample. Nadalje, nositelji prava mogu biti
razliite osobe u razliitim zemljama, to znai da je potrebno pribavljanje viestrukih
doputenja za meunarodno koritenje.
WIPO i meunarodni ugovori igraju vanu ulogu u nainu oblikovanja pravila o

autorskom i njemu srodnim pravima, kako bi postojali odreeni minimalni standardi
zatite koje je svaka drava ugovornica obvezna uvesti o svoja nacionalna
zakonodavstva. To omoguuje lake ugovaranje uzajamnih aranmana izmeu
organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u razliitim zemljama, ime glazba
dobiva na vrijednosti u smislu meunarodne trgovine. Primjerice, ako je autor
dravljanin Singapura i njegovo djelo se emitira na maarskom radiju, autoru bi
30
naknadu trebala isplaivati singapurska organizacija za kolektivno ostvarivanje

prava COMPASS, koja e primiti prihode od maarske organizacije za kolektivno
ostvarivanje prava ARTISJUS. ARTISJUS i COMPASS imaju uzajamne sporazume s
veinom drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih prava diljem svijeta.
Uz odgovarajue uzajamne meunarodne sporazume i propise, mogue je zaraditi
novac daleko izvan granica autorove ili izvoaeve zemlje. WIPO-vi internetski
ugovori iz 1996. (WPPT i WCT) te Pekinki ugovor o audiovizualnim izvedbama
(BTAP) iz 2012. jesu i bit e naroito dragocjeni u osvjeavanju autorskog prava. Uz
strelovit napredak tehnologije, uloga WIPO-a bit e sve vanija u budunosti, naroito
u odnosu na globalno usklaivanje autorskog prava i autorskopravnih struktura.
Sada emo baciti pogled na glavna prava koja ovi i raniji ugovori i sporazumi stavljaju
na raspolaganje. Sljedei saetci odnose se na meunarodne ugovore i sporazume.
Direktive Europske unije o autorskom i njemu srodnim pravima esto pruaju veu
zatitu od one koja je predviena meunarodnim ugovorima i sporazumima. Za opis i
analizu meunarodnih, regionalnih i nacionalnih propisa vezanih uz autorsko i njemu
srodna prava zakljuno s 2008. godinom vidi World Copyright Law autora J.A.L.
Sterlinga u odjeljku s dodatnom literaturom.
Nekima e sljedee informacije biti previe pravne te e poeljeti nastaviti s itanjem

sljedeih poglavlja, no drugima one mogu pomoi u razumijevanju razliitih prava koja
postoje. Kao ni drugi dijelovi ove knjige, sljedei tekst ne smije se shvatiti kao pravni
savjet.
3.i Prava autora
Prema Bernskoj konvenciji i WCT-u, autori imaju sljedea iskljuiva prava, koja se openito
mogu opisati ovako:
1. Pravo reproduciranja ili umnoavanja (pravo izrade primjeraka djela).
2. Pravo stavljanja u promet (pravo izdavati i stavljati na raspolaganje javnosti
primjeraka djela).
3. Pravo iznajmljivanja (pravo dopustiti komercijalno iznajmljivanje primjeraka djela
javnosti). (U izuzetnim sluajevima moe se primijeniti drukiji sustav)
31
4. Pravo priopavanja javnosti (pravo dopustiti bilo kakvo priopavanje javnosti,

putem ica ili bez ica, (ukljuujui stavljanje na raspolaganje javnosti djela na
nain da svatko moe pristupiti tim djelima s mjesta i u vrijeme koje pojedinano
odabere.). Citirani izraz stavljanje na raspolaganje javnosti odnosi se na
priopavanje na zahtjev, koje je interaktivno i odvija se preko Interneta, kao to je
preuzimanje i interaktivni streaming.
5. Pravo radiodifuzijskog emitiranja (radiodifuzijsko emitiranje openito se smatra
podvrstom priopavanja javnosti).
6. Pravo na prijevod.
7. Pravo na prilagodbe i prerade djela.
8. Pravo izvedbe djela u javnosti (Pravo javnog izvoenja djela jo jedna podvrsta
priopavanja javnosti)
9. Moralna prava (pravo na potivanje autorskog djela i pravo na priznanje
autorstva).
3.ii Prava izvoaa
Prema WPPT-u, izvoai imaju sljedea iskljuiva prava (uz iznimku toke 5. koja se
odnosi na pravinu naknadu) na svojim snimkama ako su ispunjene pretpostavke o
dravljanstvu/lokaciji iz lanka 3. WPPT-a. Ovdje za snimku zvuka ili fiksiranu audio
izvedbu koristimo pojam iz ugovora - fonogram.
1. Pravo umnoavanja (pravo izrade primjeraka fonograma).
2. Pravo stavljanja u promet (pravo izdavati i stavljati na raspolaganje javnosti
primjerke fonograma).
3. Pravo iznajmljivanja (pravo dopustiti komercijalno iznajmljivanje izvornika i
primjeraka fonograma javnosti kako je utvreno nacionalnim pravom drava
ugovornica (u iznimnim sluajevima moe se primijeniti drukiji sustav).
4. Pravo stavljanja na raspolaganje (pravo dopustiti stavljanje na raspolaganje
javnosti svake izvedbe fiksirane na fonogram, putem ica ili bez ica, na nain
da fiksiranoj izvedbi svatko moe pristupiti s mjesta i u vrijeme koje pojedinano
odabere. Ovo pravo odnosi se na priopavanje javnosti na zahtjev, koje je
interaktivno i odvija se preko Interneta).
32
5. Pravo na pravinu naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i priopavanje javnosti.

(Ovo je pravo javnog izvoenja za snimke zvuka. Prema WPPT-u, zemlje mogu
odluiti ne primjenjivati ovo pravo ako ele.)
6. Moralna prava (pravo na potivanje autorskog djela i pravo na priznanje
autorstva. Opet, zemlje mogu odluiti ne primjenjivati ovo pravo).
3.iii Prava proizvoaa fonograma
Prema WPPT-u, proizvoai fonograma imaju sljedea iskljuiva prava (uz iznimku
toke 5. koja se odnosi na pravinu naknadu) na svojim snimkama ako su ispunjene
pretpostavke o dravljanstvu/lokaciji iz WPPT-a:
1. Pravo umnoavanja (pravo dopustiti izravno ili neizravno umnoavanje
fonograma na bilo koji nain ili u bilo kojem obliku).
2. Pravo stavljanja u promet (pravo dopustiti stavljanje na raspolaganje
javnosti izvornika i primjeraka fonograma putem prodaje ili drugim
prijenosom vlasnitva).
3. Pravo iznajmljivanja (pravo dopustiti komercijalno iznajmljivanje izvornika
i primjeraka fonograma javnosti kako je utvreno nacionalnim pravom
drava ugovornica (u iznimnim sluajevima moe se primijeniti drukiji
sustav).
4. Pravo stavljanja na raspolaganje (pravo dopustiti stavljanje na
raspolaganje javnosti fonograma, putem ica ili bez ica, na nain da
fonogramu svatko moe pristupiti s mjesta i u vrijeme koje pojedinano
odabere. Ovo pravo odnosi se na priopavanje javnosti na zahtjev, koje je
interaktivno i odvija se preko interneta, kao to je preuzimanje i interaktivni
streaming).
5. Pravo na pravinu naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i priopavanje
javnosti. (Ovo je pravo javnog izvoenja za snimke zvuka. WPPT-u
doputa dravama ugovornicama da se odlue ne primjenjivati ovo pravo
ako ele.)
3.iv Licenciranje i ustupanje
Vano je razumjeti razliku izmeu licenciranja i ustupanja. Ako autor ili izvoa
licencira svoja prava, tada zadrava autorsko pravo ili srodna prava i doputa treim
strankama kao to su nakladnici ili proizvoai fonograma da iskoritavaju ta prava
33
sukladno odreenim uvjetima iz ugovora. Ako autor ili izvoa ustupi svoja prava,
tada prenosi ta prava na ugovornu stranku. Korisna analogija bila bi da je ustupanje
poput prodaje automobila nekome. Izvorni vlasnik vie ne bi imao nikakvog interesa
u pogledu automobila, jer on pripada osobi kojoj ga je prodao. Ako je, s druge strane,
iznajmio automobil nekome, to bi bilo poput licenciranja. Jo uvijek bi imao vlasnitvo
na automobilu, ali bi drugoj osobi dao pravo da koristi automobil pod odreenim
uvjetima. Za autora ili izvoaa uvijek je bolje licencirati prava, nego ih ustupiti. ak i
ako je licenca dana za cijelo vrijeme trajanja autorskog prava ili srodnih prava, autor
ili izvoa ostaje nositelj tih prava. U takvom sluaju, ako bi nakladnik ili proizvoa
fonograma otiao u steaj ili bi poinio bitnu povredu ugovora, prava bi se vratila
autoru ili izvoau. S druge strane, ako bi prava bila ustupljena, steajni upravitelj
bi obino prodao prava nakladnika (publishera) ili proizvoaa fonograma u steaju
onome tko bi za njih ponudio najvei iznos.
3.v Iskljuiva prava i prava na naknadu
Iskljuiva prava su pravo dopustiti ili zabraniti odreenu radnju, kao to je izrada
primjeraka djela ili snimke, te nositelju prava daju potpunu kontrolu, osim u sluaju
ogranienja i iznimaka koji su opisani ispod. U veini zemalja iskljuiva prava mogu
se prenijeti ustupanjem ili licenciranjem, uz iznimku prava autora u Njemakoj, koja se
mogu prenositi samo licencom. Ako autor sklopi nakladniki ugovor s nakladnikom,
ili ako izvoa sklopi ugovor o snimanju s proizvoaem fonograma, nakladnik ili
proizvoa fonograma obino e od autora ili izvoaa zahtijevati da ustupi ili licencira
veinu iskljuivih prava iji su nositelji autor ili izvoa, i to za vrijeme trajanja ugovora.
Iznimka od toga bio bi sluaj kada je ugovor sklopljen samo u administrativne svrhe.
U tom bi sluaju autor ili izvoa zadrao iskljuiva prava, a nakladnik ili proizvoa
fonograma samo bi administrirao pravima za raun autora ili izvoaa.
Pravo na naknadu daje manju kontrolu na djelu ili snimci, budui da do uporabe moe
doi bez doputenja nositelja prava. Meutim, prava na naknadu omoguuju isplatu
autoru, izvoau, nakladniku ili proizvoau fonograma po odreenoj tarifi, i to svaki
put kada je djelo ili snimka koritena u javnosti.
34
Najire koriteno pravo naknade je ono koje se primjenjuje na javno izvoenje

snimaka zvuka. To se pravo esto naziva pravom na pravinu naknadu. Za takvo
pravo nerijetko nije doputeno odricanje i prijenos temeljem ugovora, to je od velike
koristi izvoaima.
Drugim rijeima, ako se pravo na naknadu ne moe prenijeti ugovorom, autor ili
izvoa koji je potpisao iskljuivi nakladniki ugovor ili ugovor o snimanju i dalje
e primati svoj udio u prihodima od prava na naknadu za javno izvoenje njegovih
snimaka, neovisno o tome to stoji u ugovoru. Pravina naknada znai pravednu
naknadu te se esto dijeli na nain da 50% pripada izvoaima na snimci, a
50% proizvoau fonograma. Meutim, drave ugovornice, ako tako ele, mogu
samostalno odrediti koja bi bila pravina naknada u postocima drukijima od 50/50.
3.vi Stavljanje na raspolaganje javnosti
Kao to je navedeno iznad, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti je interaktivno

pravo autora, izvoaa i proizvoaa fonograma. Ako autor, izvoa ili proizvoa
fonograma sadraj stavi na raspolaganje tako da potroa moe preuzeti ili pristupiti
odreenoj snimci i djelu u vrijeme i na mjestu koje sam odabere, tada se poinje
primjenjivati pravo stavljanja na raspolaganje. Ako potroa slua radio ili internetski
simulcast ili webcast, pri emu nema kontrole oko toga koji e glazbeni sadraj sluati,
tada se pravo stavljanja na raspolaganje ne primjenjuje. Radio postaje mogu putati
odreeni anr glazbe, ali potroa nee imati kontrolu nad time koje e tono pjesme
emitirati. Pravo stavljanja na raspolaganje vrlo je znaajno za autore, izvoae i
organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.
Zbog toga to je pravo stavljanja na raspolaganje javnosti iskljuivo pravo, obino

se moe prenositi ustupanjem ili licencom, dok to u pravilu nije sluaj s pravom na
pravinu naknadu. Proizvoa fonograma zahtijevat e da izvoa ustupi ili licencira
svoje iskljuivo pravo stavljanja na raspolaganje javnosti, jer bez toga proizvoa
fonograma nee moi prodavati preuzimanja s interneta ili licencirati streaming na
zahtjev, a to sve ee ini veliki dio prihoda od snimaka. S obzirom na to da je pravo
stavljanja na raspolaganje javnosti iskljuivo pravo, proizvoai fonograma obino
izravno daju licence digitalnim servisima kao to su iTunes (preuzimanja) i Spotify
35
(streaming na zahtjev), dok pravima na pravinu naknadu gotovo uvijek upravljanju

organizacije. Obino se smatra da trendovski osobni radijski streaming servisi kao to
je Pandora u SAD-u i lastFM (meunarodno) potpadaju pod pravinu naknadu, a ne
pod stavljanje na raspolaganje, iako je to siva zona. Iako potroai ne mogu sluati
tono odreenu snimku, mogu preskakati pjesme koje im se ne sviaju, a snimke
koje im se alju posebno su odabrane uzimajui u obzir glazbeni ukus tog odreenog
sluatelja. Ako pripadnik javnosti nema kontrolu na snimci koja se puta, to se obino
naziva linearni streaming (pri emu se pravo stavljanja na raspolaganje openito
ne bi primjenjivalo). S druge strane, ako pripadnik javnosti moe odabrati pojedinu
snimku/djelo to se naziva interaktivni streaming (pri emu se pravo stavljanja na
raspolaganje primjenjuje).
3.vii Ogranienja i iznimke te trostupanjski test
Svi gore spomenuti ugovori sadre odredbe o iznimkama i ogranienjima navedenih

prava. Mogue je, primjerice, da korisnik ne treba pribaviti doputenje vezano uz
autorsko ili njemu srodna prava, ako se djelo koristi u vijestima, kritikama, obrazovanju
ili istraivanju.
Jedna od osnovnih smjernica koja opravdava takva ogranienja i iznimke prvi puta je
ukljuena u Bernsku konvenciju u odnosu na umnoavanje, a kasnije je poopena u
TRIPS-u, WCT-u i WPPT-u, a nedavno i u BTAP-u, kako bi obuhvatila sva prava. Ta
smjernica poznata je kao trostupanjski test te doputa ogranienja:
1. u odreenim posebnim sluajevima;
2. koja nisu u suprotnosti s redovitim iskoritavanjem djela;
3. koja neopravdano ne tete legitimnim interesima autora/nositelja prava.
U digitalnom dobu pojedine drave nastoje uvesti nove iznimke i ogranienja.

Primjerice, esta je praksa da korisnici prenose glazbu s CD-a na raunalo ili da
prenose glazbu s raunala na svoje mp3 svirae ili mobilne telefone (to se esto
naziva promjena formata). Taj postupak prijenosa nelegalan je u nekim dravama
ugovornicama, no dravna tijela obino ga ignoriraju jer bi nadzor bio presloen.
36
Neke drave ugovornice uvele su iznimku za takvo kopiranje te su ozakonile promjenu

formata za korisnike koji to rade u svome domu i u nekomercijalne svrhe. Kako bi
se zadovoljio trostupanjski test, drave bi trebale nositeljima prava dati neki oblik
naknade kada se takva iznimka uvede. Jedan od sustava naknade je uvoenje
naknade za privatno kopiranje u odnosu na medije na koje se moe snimati i/
ili ureaje za snimanje ili digitalnu pohranu. Novac prikupljen od takvih naknada
za privatno kopiranje potom organizacije raspodjeljuju autorima, izvoaima,
nakladnicima i proizvoaima fonograma.
3.viii Potena uporaba i poteno postupanje
Potena uporaba (eng. Fair Use) pojam je koji je nastao u amerikom autorskom
pravu za opis ogranienja i iznimke od autorskog prava kod kojeg korisnik ne bi
morao traiti doputenje za odreene uporabe od nositelja autorskog prava. Amerika
doktrina potene uporabe ira je i fleksibilnija od potenog postupanja (eng. Fair
Dealing), istovrijednog pojma koji se pojavljuje u autorskom pravo drugih zemalja sa
sustavom obiajnog prava, poput Australije, Kanade, Novog Zelanda, Singapura,
June Afrike i Ujedinjenog Kraljevstva. Utvrivanje je li odreena uporaba potena, u
SAD-u moe biti sloeno i poprilino subjektivno. Pri odluivanju je li potena uporaba
bila valjana sud e uzeti u obzir imbenike kao to su svrha i znaajke uporabe, vrsta
koritenog predmeta autorskopravne zatite, koliina i znaajnost koritenog dijela
te postoji li za nositelja autorskog prava neki tetni gospodarski uinak. S obzirom na
to da je tumaenje potene uporabe u SAD-u toliko sloeno, o sporovima se esto
odluuje na sudu. Poteno postupanje u drugim obiajnopravnim zemljama mnogo je
definiranije, a posljedica toga je i manje sudskih sporova.
Primjerice, producenti filma Expelled koristili su 15 sekundi audio zapisa pjesme

Imagine Johna Lennona 2008. godine tvrdei da se radi o potenoj uporabi. Yoko
Ono, nasljednica Johna Lennona, tuila je filmsku kuu na sudu osporavajui tu
tvrdnju. Ameriki sud presudio je da se doista radi o potenoj uporabi.
U Ujedinjenom Kraljevstvu je nekoliko trgovakih drutava pronalo rupu u propisima

o potenom postupanju. Uzeli su postojee audiovizualne sadraje zatiene
autorskim pravom od bendova kao to su Pink Floyd i Genesis i kompilirali su ih na
DVD-u. Svaki isjeak nadopunili su intervjuima s glazbenim novinarima koji bi iznijeli
svoju kritiku svakoga isjeka. Iako su ih izdali komercijalno, ta su trgovaka drutva
37
tvrdila da su DVD-ovi djela koja se sastoje od osvrta i kritika te da su stoga temeljem

propisa Ujedinjenog Kraljevstva kvalificirani kao poteno postupanje te da stoga nisu
potrebna nikakva doputenja. Glazbene prodavaonice, kao posljedica toga, prodale
su niz takvih DVD-ova o poznatim umjetnicima. Jednom je prilikom autor ove knjige
u jednoj londonskoj glazbenoj prodavaonici nabrojao osam takvih DVD-ova koji se
temelje na potenom postupanju o bendu Genesis, a samo je jedan takav DVD
legalno izdan od strane bendovog proizvoaa fonograma.
Uslijed digitalne revolucije postaje sve vanije dogovoriti odreene meunarodne

norme o iznimkama i ogranienjima u svim dravama ugovornicama. Problem
predstavlja to to svaka drava ugovornica ima svoje vlastite iznimke i ogranienja
koji su teritorijalni i nerijetko se razlikuju od onih koji postoje u drugim dravama
ugovornicama. To je sluaj ak i unutar Europske unije. Zbog toga je vrlo teko
organizirati pravno doputeno prekogranino uenje na daljinu. Tvorac takvog
obrazovnog teaja moda se drao iznimaka i ogranienja u vlastitoj zemlji, no teaj je
moda nelegalan u drugoj dravi lanici, s obzirom na to da se iznimaka i ogranienja
razlikuju. Vlade e nuno morati raditi na meunarodnim normama u cjelokupnom
podruju autorskog prava, kako bi u naoj globalnoj internetskoj budunosti bilo i malo
sigurnosti.
3.ix Moralna prava
Moralna prava u osnovi imaju dva dijela:

1. Pravo na potivanje autorskog djela ili izvedbe. Ono omoguuje autoru ili
izvoau da se protive bilo kakvoj izmjeni njihovog djela ili izvedbe koja bi
tetila njihovom ugledu ili autorovoj asti.
2. Pravo na priznanje autorstva ili izvoenja. Ono omoguuje autoru ili
izvoau pravo zahtijevati da bude imenovan ili oznaen kao autor ili
izvoa ako se njegovo djelo ili snimka koristi ili izvodi u javnosti.
Moralna prava iskljuiva su prava te se ne mogu prenositi ugovorom. Ona su

neodvojiva od nositelja prava ak i nakon prijenosa imovinskih prava. U mnogim je
zemljama, meutim, mogue odrei se od tih prava u ugovoru, to znai da autor
ili izvoa mogu pristati u nakladnikom ugovoru ili ugovoru o snimanju da nee
isticati svoja moralna prava. Iako e gotovo svaki nakladnik (publisher) i proizvoa
fonograma zahtijevati ovakvo odricanje ako je pravno doputeno, mogue je u ugovor
38
ukljuiti odredbe koje u pojedinim pogledima obvezuju nakladnika (publishera) ili

proizvoaa fonograma da omogue odreene aspekte moralnih prava, poput prava
na imenovanje autorom ili izvoaem gdje je to mogue.
U digitalnom dobu prisutan je odreen prijepor izmeu moralnih prava i prava na

naknadu. Mash-up, kreativni postupak u kojemu umjetnik kompilira postojee snimke,
njima manipulira i eventualno ih stapa s novim dijelovima, sam po sebi postaje
glazbeni oblik. Ponekad ti mash-upovi i remiksevi nastaju uivo, bilo tijekom izvedbe
pred publikom ili tijekom emitiranja uivo. U takvim je sluajevima, stoga, nemogue
odgovarajua doputenja pribaviti unaprijed. Pojedini autori i izvoai tome pristupaju
dosta oputeno, dok drugi vrsto dre da se time kre njihova moralna prava.
Razvojem novih sustava naknade, ovaj se prijepor pokazuje kao sve vei problem.
U konanici e autor ili izvoa morati donijeti odluku o tome ele li kontrolu na
svojim djelima ili snimkama ili bi se radije odrekli svojih moralnih prava (barem prava
potivanja autorskog djela ili izvedbe) i pristali na to da budu samo plaeni. Jedan
od pristupa tome problemu bio bi uspostaviti sustav u kojem je koritenje djela uz
naknadu uvijek doputeno osim u sluaju kada se autoru ili izvoau neto ne svia.
U tom sluaju imali bi pravo opozvati koritenje tj. tree strane bi mogle ukljuiti
djela i snimke drugih autora i izvoaa u mash-up, ali ako jedan od izvornih autora ili
izvoaa ima prigovor natakvo koritenje, tada bi imao pravo zahtijevati uklanjanje.
Na taj nain rade servisi poput YouTubea. Na YouTube se moe postaviti bilo koji
audiovizualni sadraj, ali ako YouTube dobije obavijest da se radi o nelegalnom
sadraju, uklonit e ga i sprijeiti daljnja postavljanja tog odreenog sadraja. Taj
postupak uklanjanja definiran je u SAD-u Digitalnim milenijskim Zakonom o autorskom
pravu, koji titi digitalne posrednike i pruatelje internetskih usluga, pod uvjetom da
primjenjuju postupak uklanjanja ako su obavijeteni da je sadraj nelegalan.
3.x Nacionalni tretman, trajanje zatite i javna domena
Na pojam zatite autorskog ili njemu srodnih prava primjenjuje se takozvani

nacionalni tretman. To znai da je, iako zemlja iji su autor ili izvoa dravljani
moda ima uzajamne sporazume s drugim zemljama putem meunarodnih ugovora,
trajanje zatite u stranoj zemlji obino ogranieno na trajanje zatite u toj zemlji.
Tonija definicija bila bi da su drave ugovornice obvezne pruati potpuno istu zatitu
(ista prava, uz iste iznimke i pod istim uvjetima) dravljanima drugih drava koje su
stranke ugovora, koju pruaju svojim vlastitim dravljanima.koje su stranke ugovora,
39
koju pruaju svojim vlastitim dravljanima.

Zamislite dvije zemlje A i B koje su meusobno sklopile sporazume o nacionalnom
tretmanu. Ako je trajanje zatite za snimke zvuka u zemlji A 70 godina, a trajanje
zatite u zemlji B samo 50 godina, dravljani zemlje A uivat e zatitu 70 godina u
svojoj vlastitoj zemlji, ali samo 50 godina u zemlji B. Slino tome, dravljani zemlje B
uivat e zatitu 50 godina u svojoj vlastitoj zemlji, ali 70 godina u zemlji A. Nacionalni
tretman izmeu zemalja ponekad moe biti vrlo sloen te e se moda morati uzeti
u obzir pravilo kraeg trajanja (tzv. ROST), pa nije na odmet provesti istraivanje za
svaku sigurnost.
Poseban primjer najranije su snimke amerikog pjevaa Elvisa Presleya, snimljene i

izdane 1957. godine. Godine 2007., 50 godina kasnije, te su snimke postale dijelom
javne domene u zemljama u kojima je trajanje zatite za snimke zvuka bilo/jest 50
godina. U javnoj domeni znai da djelo ili snimka vie nije zatiena autorskim ili
njemu srodnim pravima te da je svatko na tom teritoriju moe koristiti bez potrebe
pribavljanja doputenja ili ovlatenja. U ovom primjeru, od 2007. godine nadalje, svatko
je mogao izdavati rane snimke Elvisa Presley u onim zemljama u kojima je trajanje
zatite za snimke zvuka bilo/jest 50 godina, bez potrebe pribavljanja doputenja i
bez plaanja nositeljima izvorne snimke bilo kakvih tantijema. U SAD-u bi, meutim,
trajanje zatite bilo 95 godina (ako se snimka smatrala djelom po narudbi temeljem
amerikog prava), ili ivotni vijek zadnjeg preivjelog izvoaa na snimci plus 70
godina, ako nije rije o djelu po narudbi. Iste snimke bit e zatiene do 2052.,
to je 95 godina od prvog izdanja na tom teritoriju ili ak i due ako se ne smatraju
djelima po narudbi. U ovome primjeru, tvrtka pod nazivom Memphis Recording
Service (MRS) uspjela je 2007. godine dovesti jednu od ranih snimki Elvisa Presleya
My Baby Left Me na britansku nacionalnu listu top 40 pjesama, i to potpuno legalno,
bez traenja bilo kakvih doputenja ili ovlatenja u pogledu snimke. Uvijek treba voditi
rauna o tome da, iako je snimka u javnoj domeni, djelo i crtei na omotu moda
nisu. Ako je djelo napisano u prethodnih 100 godina, velika je vjerojatnost da je jo
uvijek zatieno autorskim pravom, tako da e postojati obveza plaanja tantijema
autoru ili nakladniku autora ak i ako snimka vie nije zatiena. Isto se odnosi na sve
fotografije i/ili crtee koritene na omotu izvorne snimke. U gornjem primjeru s Elvisom
Presleyem, dok je snimka bila u javnoj domeni u Ujedinjenom Kraljevstvu, djelo i
izvorni crtei jo uvijek imaju autorskopravnu zatitu. Tvrtka koja izdaje snimku u javnoj
domeni i dalje e morati pribaviti licencu za prava mehanike reprodukcije i plaati
40
tantijeme od prava mehanike reprodukcije autoru ili autorovu nakladniku (publisheru).

Takoer e morati pribaviti doputenje od osobe koja je nositelj prava na izvornim
crteima/fotografijama na izvornom omotu, ako ih eli koristiti. Alternativa tome bila bi
izrada novih crtea koji bi uivali svoju vlastitu autorskopravnu zatitu i bili bi potpuno
odvojeni i nevezani za izvorne crtee. Izradom novih crtea zapoelo bi novo razdoblje
autorskopravne zatite koje se odnosi samo na njih.
3.xi Registracija autorskog prava
Vano je imati na umu da prema Bernskoj konvenciji nije nuno formalno registrirati
djela kod izvrne vlasti ili dravnog tijela ili privatne osobe u odreenoj zemlji da bi
se ostvarivale koristi od autorskopravne zatite. Autorsko pravo nastaje automatski u
trenutku stvaranja djela. Veina zemalja zahtijeva da originalno kreativno djelo bude
fiksirano u materijalnom obliku, kao to je zapisivanje notnog zapisa i pripadajuih
stihova, ako postoje, ili snimanjem snimke koja sadri djelo.
Slino tome, nakon to izvedba bude fiksirana u obliku snimke, pravo na snimci postoji
te prema WPPT-u nije potrebno formalno registrirati ga kod izvrne vlasti ili deponirati
ga kod dravnog tijela da bi bilo zatieno postojeim srodnim pravima. Neke zemlje,
poput SAD-a, imaju dobrovoljni sustav registracije namijenjen stvaranju javnog zapisa
o odreenom autorskom pravu. Djela zatiena autorskim pravom mogu se registrirati
kod Ureda za autorsko pravo SAD-a. Iako nije nuno registrirati djelo ili snimku zvuka
za ostvarivanje autorskopravne zatite, postoje odreene prednosti toga, naroito u
sluaju povrede autorskog prava. (Vidi www.copyright.gov.) Uz to, vano je ulaniti se
u odgovarajue organizacije za kolektivno ostvarivanje prava im prije mogue i kod
njih prijaviti djela ili snimke. (Vidi poglavlje o organizacijama za kolektivno ostvarivanje
prava na stranici 49)
3.xii igovi
Jo jedna strana zatite od kopiranja su igovi. To je naroito vano u kontekstu

benda ili umjetnikova imena. O tome e vie biti rijei kasnije na stranici 72, ali
preporuuje se odabrati neobino ime za koje postoji mala vjerojatnost da ga je
netko ranije koristio. Kada bend odabere svoje ime i postigne umjereni uspjeh,
41
vano je registrirati ga zajedno s logotipom i crteima koji su oblikovani da prate

ime, ako postoje, u uredu za zatitu igova koji djeluje u umjetnikovoj zemlji ili regiji.
S registracijom uvijek dolazi plaanje pristojbi, ali trokovi su doista isplativi, ako
ih financijska situacija doputa. Sljedei korak je meunarodna registracija iga.
Tu uslugu nudi WIPO u svim zemljama potpisnicama Madridskog sporazuma o
meunarodnoj registraciji igova i Madridskog protokola. Osoba koja ima vezu sa
zemljom ugovornicom jednog ili oba ta ugovora moe, na temelju registracije ili prijave
podnesene uredu za zatitu igova u toj zemlji, pribaviti meunarodnu registraciju koja
e imati uinak u nekim ili u svim zemljama Madridske unije. Trenutno su vie od 60
zemalja stranke jednog li oba ta sporazuma.
Za vie informacija o autorskom i njemu srodnim pravima, kao i o igovima, vidi

internetsku stranicu WIPO-a na www.wipo.int.
3.xiii Dva propisa o autorskom pravu koja podravaju autore i izvoae
Dva su razliita autorskopravna propisa koji doista podravaju i pomau autorima

i izvoaima glazbe. Jedan je dio njemakog prava, a drugi dio prava Sjedinjenih
Amerikih Drava. Glase kako slijedi:
1. U njemakom pravu autorsko pravo na djelima autora ne moe se ustupiti
nego samo licencirati. To omoguuje temeljnu zatitu za njemake autore.
Oni (ili njihovi nasljednici) e uvijek biti nositelji autorskog prava na svojim
djelima, a svaki prijenos, osim licence, bit e nevaljan. Vidi gornji odjeljak
o Licenciranju i ustupanju o tome zbog ega je uvijek bolje za autora ili
izvoaa licencirati prava, umjesto ustupiti ih.
2. U amerikom pravu svi prijenosi autorskog i njemu srodnih prava
ogranieni su na 35 godina, pod uvjetom da autor ili izvoa slijede
odreene postupke. Ova odredba oblikovana je kako bi titila autore
i izvoae koji su ustupili ili licencirali svoja prava prije negoli je bila
poznata njihova stvarna komercijalna vrijednost. To je prvi puta uvedeno
odjeljkom 203. Zakona o autorskom pravu iz 1976. godine i naziva se
pravom raskida. Primjenjuje se na sve prijenose autorskog i njemu
srodnih prava do kojih je dolo nakon 1. sijenja 1978. godine, tako da su
prvi raskidi mogui od 2013. godine nadalje. Izuzetak od toga pravila je
42
sluaj kada se djela ili izvedbe smatraju djelima izraenima po narudbi,

tj. kada je nakladnik ili proizvoa fonograma postupao kao poslodavac
autora ili izvoaa. Ostaje za vidjeti hoe li sudovi smatrati da pojedina
djela ili snimke spadaju pod doktrinu djela po narudbi, no prvi takav
predmet pred sudom potjee iz svibnja 2012. godine, a tie se autora
Victora Willisa, koji je bio jedan od autora za Village People, a sudjelovao
je u stvaranju uspjenica kao to su YMCA, Go West i In the Navy.
Willis je pobijedio u parnici, to je dobra vijest za autore. Kada je rije o
snimkama, ulogu igra vie razliitih imbenika te preostaje za vidjeti hoe
li se doktrina djela po narudbi primjenjivati. Autori i izvoai u SAD-u
trebali bi imati koristi od povrata svojih prava nakon 35 godina, to e
im dati mogunost da u pregovorima sa svojim postojeim nakladnicima
ili proizvoaima fonograma postignu bolje uvjete i koristi, sklope nove
ugovore s novim poduzetnicima ili pravima upravljaju sami. Uzimajui
u obzir prosjeni ivotni vijek, veina autora i izvoaa moe se nadati
povratu prava barem jednom tijekom svoga ivota. Vidi http://www.wipo.
int/wipo_magazine/en/2012/04/article_0005.html za podroban lanak o
ovome pitanju, autora Briana Caplana.
Oba gore spomenuta propisa oblikovana su radi zatite prava stvaratelja i oba tu
funkciju obavljaju vrlo elegantno.
3.xiv Creative commons
Creative Commons je neprofitna organizacija koju su 2001. godine osnovali Lawrence

Lessig, Hal Abelson i Eric Aldred, a stvarateljima stavlja na raspolaganje licence koje
drugima doputaju legalnu besplatnu uporabu i dijeljenje njihovih djela i snimaka za
odreene uporabe. Creative Commons licence temelje se na autorskom pravu, ali
autorima i izvoaima stavljaju na raspolaganje pravni dokument koji korisnicima
daje besplatnu licencu za tono odreene vrste koritenjaili, ako ele, za svevrste
koritenja. Time korisnici dobivaju pravnu sigurnost, pod uvjetom da sadraje
ne koriste komercijalno, ako to nije doputeno licencom. Autorima i izvoaima
omoguavanje koritenja njihovih djela i snimaka od strane korisnika moe pomoi da
postanu poznati ili izgrade svoje karijere. Korisnik moe biti obvezan potivati autorovo
ili izvoaevo moralno pravo priznanja autorstva ili izvedbe, ali se autor ili izvoa
mogu odrei moralnog prava potivanja djela ili izvedbe, ime bi se korisniku
43
dopustilo da izmijeni djelo ili snimku ako tako eli (to je uvijek podlono zabrani
odricanja od moralnih prava koja postoji u pojedinim zemljama). Pravo na priznanje
autorstva ili izvedbe obvezuje korisnika da istakne autora ili izvoaa kada se njegovo
djelo ili snimka koristi. Procjenjuje se da je do 2008. godine vie od 130 milijuna
djela licencirano pomou Creative Commons licenci, a zakljuno s 2011. godinom
servis za dijeljenje fotografija Flickr pohranjivao je preko 200 milijuna fotografija
koristei Creative Commons licence. Wikipedia takoer koristi Creative Commons
licence. Creative Commons licence mogu biti korisne za eksponiranje, ali autorima i
izvoaima preporuuje se da zadre pravo na komercijalno koritenje. Ako glazbeno
djelo preuzme neki veliki brend i iskoristi ga za svjetsku promidbu, autor ili izvoa ne
bi dobio nita ako je dao Creative Commons licencu za sve vrste koritenja. (www.
creativecommons.org)
3.xv Povreda autorskog prava i kako je sprijeiti
Iako su propisi o autorskom pravu dio pravnog sustava gotovo svake zemlje na
svijetu, jo uvijek postoje veliki problemi s povredom autorskog prava, koja se
ponekad naziva piratstvo. U mnogim zemljama ono je uveano zbog nepostojanja
odgovarajuih odredbi o provedbi prava. Nema svrhe donositi bilo kakve propise
ako su odredbe o provedbi prava neodgovarajue ili, jo gore, nepostojee. Drave
ugovornice imaju obvezu postupati u skladu s meunarodnim ugovorima koje potpiu
i donijeti nacionalne propise koji odraavaju njihove odredbe, ali nacionalni propisi
oblikovani iz ugovora su suvini ako ne postoje nune procedure za provedbu prava
koje e ih uiniti vjerodostojnima i uinkovitima. Takoer je preporuljivo da drave
ugovornice poprate donoenje autorskopravnih propisa s obrazovanjem javnosti o
autorskom pravu, naroito u kolama, ali i u drutvu kao cjelini.
U fizikom svijetu, povreda autorskog prava obino se sastoji u tome da mali

poduzetnici i pojedinani trgovci nelegalno proizvode i prodaju fizike nosae zvuka
kao to su CD-ovi, bez pribavljanja doputenja ili plaanja nositeljima autorskom i
njemu srodnih prava. Sve do pojave digitalnog CD-a, analogni nelegalni primjerci
glazbe na ploama ili kazetama obino su bili loije kvalitete od onih dostupnih kod
legitimnih proizvoaa fonograma, tako da je veina potroaa radije kupovala legalne
primjerke. S pojavom digitalnog CD-a, meutim, sve se to promijenilo. Postalo je
mogue izraivati piratske primjerke koji su bili klonovi izvornika, tj. nelegalni trgovci
mogli su lako proizvoditi gotovo savrene kopije. To je dovelo do situacije da
44
je u svakoj zemlji potrebno nadzirati lokalnu ulinu trgovinu radi provedbe

autorskopravnih propisa. Ovakva povreda autorskog prava sastoji se u tome da
trgovci nelegalno zarauju novac od autora, izvoaa i proizvoaa fonograma, te
potkopava komercijalne temelje glazbene industrije.
U digitalnom internetskom okruju, problem povrede autorskog prava uvelike je

povean te se ono mnogo tee moe prisilno ostvarivati. Osim pojedinanih trgovaca
i organizacija koje nelegalno zarauju prodajom glazbe ili stavljanjem na raspolaganje
besplatne glazbe uz potporu reklama, ljubitelji glazbe meusobno dijele glazbu ne
vodei rauna o nositeljima autorskog prava te plaanju. Velika razlika ovdje je u
tome da osobe koje dijele datoteke od toga nuno ne zarauju (iako zasigurno tede
novac), no autori, izvoai, nakladnici i proizvoai fonograma zasigurno gube novac
zbog njihove aktivnosti.
3.xvi Mrkva, batina i obrazovanje
Usred smo internetske digitalne revolucije, a budui da se digitalne datoteke tako lako
mogu dijeliti i distribuirati putem interneta zasigurno e trebati neko vrijeme za prilagodbu
propisa o prisilnom ostvarivanju autorskih prava u suvremenom dobu. Razliite drave
ugovornice iskuavaju razliite modele i postupke nastojei potaknuti ljubitelje glazbe da
kupuju ili pristupaju glazbi sa legalnih servisa te ih obeshrabriti da posjeuju nelegalne
stranice i servise.
Kao to se moe vidjeti kasnije u ovoj knjizi, moda e biti potrebno razviti novi sustav
naknade u digitalnom okruju, kako bi autori, izvoai i nositelji prava dobili pravednu
naknadu. Meunarodna federacija fonografske industrije (IFPI) redovito objavljuje
izvjea o povredi autorskih prava na nosaima zvuka i datotekama u online okruju u
svijetu. Vidi www.ifpi.org za vie informacija.
Mnoge vlade diljem svijeta uvode ili pokuavaju uvesti nove propise kojima bi se borili
protiv povrede autorskog prava u internetskom okruju. Postupak donoenja takvih
propisa esto je sloen te se nerijetko javlja otpor potroakih organizacija, skupina koje
podravaju otvorena prava, pruatelja internetskih usluga (ISP-ova), telekomunikacijskih
tvrtki i digitalnih servisa prema daljnjem ograniavanju ili ureenju pitanja vezanih uz
Internet. Skupine koje podravaju otvorena prava vjeruju da bi svi graani trebali imati to
45
je mogue vei pristup znanju na Internetu bez troka za potroaa te da bi sva daljnja
ogranienja ili ureenja bila kontraproduktivna tome cilju. Zajednica kreativnih industrija
istie da bi ih nedonoenje takvih novih nacionalnih propisa odvelo u propast, jer e
sva glazba u praksi biti besplatna te e se smatrati da glazba nema stvarnu vrijednost.
Glazbena industrija smatra da bi to potkopalo cijeli kreativni proces i oduzelo poticaj
autorima i izvoaima da stvaraju nova djela i snimke, to je kamen temeljac kulture
jedne nacije.
Neke su zemlje uvele, a neke o tome razmiljaju, Zakon stupnjevitog upozorenja, koji
se esto naziva tri prekraja i iskljuen si, a kod kojeg se pisma upozorenja alju
potroaima koji preuzimaju ili streamaju nelegalne datoteke s glazbom. Ako prekritelj
nastavi s neovlatenom aktivnou, alje se daljnje pismo ili poruka e-pote u kojima
ga se upozorava da e mu pristup Internetu biti suspendiran ili priguen ako nastavi s
nelegalnom aktivnou. Priguen znai da e im promet podataka biti smanjen tako
da internetska veza postane spora i pogodna samo za tekstualne poruke e-pote. Prva
zemlja koja je uvela takav Zakon bila je Francuska 2009. godine, kada je francuska
vlada donijela Zakon o stvaranju i internetu, koji se esto naziva HADOPI Zakon.
HADOPI je zapravo ima francuske vladine agencije zaduene za provedbu Zakona o
stvaranju i Internetu (Haute Autorit pour la Diffusion des Oeuvres et la Protection des
Droits sur Internet). HADOPI je poslao prva pisma upozorenja u listopadu 2010. Prema
MusicAllyju i vlastitim HADOPI-jevim statistikama, do kraja 2012. godine poslano je 1,15
milijuna prvih pisama o upozorenju i 100.000 drugih pisama o upozorenju. Treih pisama
o upozorenju poslano je samo 340, od kojih je 14 sluajeva proslijeeno nadlenim
dravnim odvjetnitvima. Kao posljedica toga, jedna je osoba osuena, ali joj nije
odreena novana kazna, dok je druga osuena i odreena joj je novana kazna od 200
amerikih dolara. Godine 2011. iznesene su tvrdnje da je razina povrede autorskih prava
pomou peer-to-peer mrea (P2P) smanjena za 26% pri emu je oko 2 milijuna P2P
korisnika prestalo nelegalnu aktivnost (prema IFPI/Nielson). Trokovi rada francuskog
HADOPI-ja u 2012. godini iznosili su 13,5 milijuna amerikih dolara.
Republika Koreja, jedna od tehnoloki najnaprednijih zemalja na svijetu, takoer je uvela

slian Zakon stupnjevitog odgovora, s time da ga je kombinirala s blaim pristupom
nelegalnim digitalnim servisima. Obratili su se svim nelegalnim digitalnim servisima i
uvjerili ih da postanu legalni servisi. Posljedino tome, u Republici Koreji dolo je do
snanog rasta legalnih digitalnih servisa te je od 49 milijuna stanovnika, od kojih 40
46
milijuna koristi internet, samo devetorici osoba na 29 dana suspendirana internetska veza
u prvoj godini provedbe. Republika Koreja takoer je pokrenula nacionalnu obrazovnu
inicijativu informirajui stanovnitvo o vanosti prava intelektualnog vlasnitva.
U SAD-u je vlada potaknula glazbenu industriju i ISP-ove na suradnju u provedbi

dobrovoljnog stupnjevitog odgovora na nelegalno dijeljenje datoteka. Za uporne
prekritelje nema sankcija, ali su ISP-ovi pristali obavjetavati korisnike putem e-pote
ako uoe nelegalne aktivnosti. Iako to nee promijeniti okorjele prekritelje, veliki uinak
ima na ogromni postotak graana koji se ne osjeaju ugodno kada sudjeluju u nelegalnim
aktivnostima.
Jo jedan pristup koji se pokazuje uinkovitim je blokiranje pristupa internetskim

stranicama putem sudova. Trgovinska tijela proizvoaa fonograma kao to je BPI
u Ujedinjenom Kraljevstvu uspjena su u traenju presuda o blokiranju internetskih
stranica, pri emu sud zahtijeva od najveih ISP-ova da blokiraju pristup odreenoj
internetskoj stranici od strane njihovih pretplatnika. Prije nego to je sud na zahtjev
BPI-ja naloio blokiranje The Pirate Baya, The Pirate Bay bio je 43. najpopularnija
internetska stranica u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osamnaest mjeseci kasnije, Alexa, servis
za internetsku analitiku, rangirao je The Pirate Bay kao 412. najpopularniju internetsku
stranicu, to pokazuje koji je uinak sudske odluke o blokiranju internetskih stranica. Do
kraja 2013. godine, petnaest zemalja blokiralo je The Pirate Bay.
Provedba prava nipoto nije jedini odgovor. Obrazovanje o vanosti autorskog prava za
kulturu i gospodarstvo nacije nuno je provoditi u kolama i openito u cijelom drutvu.
Zakoniti nositelji prava takoer vre znatan pritisak na trailice kao to je Google, da
preusmjere svoje usluge kako bi legalnim stranicama dali prioritet. Ako ljubitelj glazbe
upie ime pjesme i/ili umjetnika u internetsku trailicu, velika je vjerojatnost da e
nelegalne stranice biti prikazane na vrhu popisa, naroito ako oboavatelj takoer upie
i mp3. U Ujedinjenom Kraljevstvu i nekim drugim zemljama, trailice pozitivno reagiraju
na ovu inicijativu za oblikovanje prometa stavljanjem legalnih servisa na vrh rezultata
pretrage.
Jo jedna inicijativa trai da legalni servisi jednostavno postanu bolji i pogodniji za

ljubitelja glazbe od nelegalnih servisa. Vjerojatno bi bilo zanimljivo da smo mogli biti
prisutni u sobi u kojoj je po prvi put netko predloio da se plastine boce ponu puniti
47
vodom i prodavati javnosti. Zato bi itko eli kupovati vodu u plastinim bocama, kada
je moe lako i besplatno piti iz slavine? Istraivanja su pokazala da je u veini razvijenih
zemalja voda zapravo zdravija iz slavine od one koja se prodaje u bocama. Unato tome
razvila se i procvala multimilijarderska svjetska industrija temeljena na flairanju vode.
Glazbena industrija trebala bi uiti iz ovog primjera.
Kako legalni servisi mogu postati privlanijima od onih nelegalnih? Prije svega, nositelji
autorskog prava i legalni servisi moraju uiti od nelegalnih stranica, primjerice, s nekih
nelegalnih servisa mogue je jednim klikom preuzeti umjetnikov cjelokupni katalog.
Nositelji autorskog prava i legalni servisi moraju ponuditi istu uslugu po razumnoj cijeni.
Legalni servisi moraju naglaavati ljubiteljima glazbe da na njima nema opasnosti od
virusa. Nekim ljubiteljima glazbe cijeli tvrdi disk pobrisan je jer su preuzimali pjesme s
nelegalnih servisa. Veina ljubitelja glazbe radije bi postupala sukladno Zakonu. Nositelji
autorskog prava i legalni digitalni servisi moraju ponuditi prikladniju, sigurniju i legalnu
alternativu piratskim stranicama.
Jo jedno vrlo vano pitanje koje treba razmotriti je sljedee: kako nelegalni glazbeni
servisi zarauju novac? Odgovor je - od oglaavanja. Mnoge etablirane oglaivake
agencije postavljaju oglase na nelegalne stranice, jer je dokazano da tako dobivaju
najbolji povrat na svaki potroeni dolar za brendove koje predstavljaju. Nerijetko
se ugledni globalni brendovi oglaavaju na tim stranicama bez da su toga potpuno
svjesni. Najuinkovitiji nain za borbu s nelegalnim stranicama je da im se onemogui
oglaavanje. Glazbena industrija sve vie provodi javnu kampanju s listom srama
kojom se eli osvijestiti globalne brendove o nainu na koji su njihovi brendovi povezani
s nelegalnim stranicama. Iako je takvo oglaavanje uinkovito, brendove povezuje s
nelegalnim radnjama, to moe okaljati njihov ugled.
Legalni streaming servisi kao to je Spotify imali su vrlo pozitivan uinak na ljubitelje
glazbe koji su se koristili nelegalnim servisima. Spotify nudi legalnu, besplatnu streaming
uslugu tipa vedski stol, koju financira oglaavanjem. Takoer nude premium uslugu
bez oglaavanja i sa zatienim preuzimanjima za jedinstvenu mjesenu pretplatu
od otprilike 9-15 amerikih dolara, ovisno o zemlji pristupa. Zatieno preuzimanje
je preuzimanje zatieno tehnikim mjerama koje onemoguuje preuzimanja ako
oboavatelj prestane plaati pretplatu.
48
Milijuni ljubitelja glazbe postali su korisnici tih legalnih streaming servisa te uivaju u tome
iskustvu koje ih odvraa od koritenja nelegalnih servisa.
Propisi i provedba prava moraju biti pozadina digitalnog svijeta elektronike trgovine, te
odbijati ljubitelje glazbe od koritenja nelegalnih servisa, no jo su vaniji obrazovanje i
inovativni, privlani novi servisi na kojima ne postoji opasnost od zaraze virusima, a koji
e zasjeniti nelegalne servise.
Postoje razliiti servisi koji e uz naknadu pregledati Internet i ukloniti nelegalne primjerke
odreene pjesme. Primjeri za to su, izmeu mnogih drugih, Web Sheriff i Audiolock.
3.xvii Projekt kreativnog nasljea
WIPO ulae znatne napore u davanje informacija, ukljuujui protokole vezane uz

intelektualno vlasnitvo (IV), politike postupanja, preporuenu praksu i smjernice za
zemlje u razvoju i starosjedilake skupine vezano uz kontrolu nad njihovim kulturnim
nasljeem. Primjerice, umjetniki projekt Deep Forest koristio je pojedine snimke koje
je UNESCO snimio na terenu na Solomonskom otoju kao sempleove na njihovim
vrlo uspjenim albumima koji su prodani u milijunima primjeraka diljem svijeta.
Koliko je autoru ove knjige poznato, ni dio novca zaraen od prodaje nije vraen na
Solomonsko otoje gdje su izvorni semplovi snimljeni. Projekt kreativnog nasljea
nastoji se baviti upravo ovakvom vrstom problema. Za vie informacija vidi www.wipo.
int/tk/en/folklore/culturalheritage/.
49
4. POGLAVLJE
KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA I ORGANIZACIJE ZA
KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE PRAVA (CMO)
Kako tehnoloka evolucija ide dalje obuhvaajui cijelu glazbenu industriju, nema
sumnje da e kolektivno ostvarivanje prava postajati sve vanije za autore i izvoae.
Stoga je kljuno da autori, izvoai i menaderi razumiju vanost ispravne prijave i
lanstva u odgovarajuoj organizaciji za kolektivno ostavrivanje prava za odreenog
autora ili izvoaa. Loe ili netone prijave djela i izvedbi kod organizacija za
kolektivno ostavrivanje prava ili izostanak prijava u cijelosti, u raspodjeli rezultiraju
isplatama milijuna dolara prihoda pogrenim osobama (ili poduzetnicima) ili uope
izostankom plaanja za neke. Glazbena industrija preplavljena je novcem koji se vraa
proizvoaima fonograma ili producentima jer se, zbog nekog razloga, ne moe platiti
pravom autoru ili izvoau. Dobar menader umjetnika naroitu pozornost posvetit
e kolektivnom ostvarivanju prava i uinit e sve to je mogue kako bi osigurao da
umjetnik primi sve svoje prihode.
4.i Zato je kolektivno ostvarivanje prava vano i njegova povijest?
Kao to smo vidjeli u prethodnom poglavlju u autorskom pravu, najprije su doneseni

zakoni o pravima autora. Prvi pokuaj kolektivnog ostvarivanja prava bio je osnivanje
Bureau de Lgislation Dramatique u Francuskoj 1777. godine. Ova je organizacija
kasnije postala Socit des Auteurs et Compositeurs Dramatiques (SACD), koja jo i
danas funkcionira. Prva organizacija za kolektivno ostvarivanje prava (dalje u tekstu:
organizacija) kakvu danas poznajemo osnovana je sredinom devetnaestoga stoljea,
opet u Francuskoj. Rije je o Socit des Auteurs Compositeurs et Editeurs de
Musique (SACEM). SACEM je bila prva prava organizacija za autore glazbe, a nastala
je kao izravna posljedica sudske odluke, kada su dva skladatelja, Paul Henrion i Victor
Parizot, zajedno s tekstopiscem, Ernestom Bourgetom, tuili caf koji se zvao Les
50
Ambassadeurs u Parizu jer je svirao njihova djela bez da im je plaao naknadu. Ta

tri pionira meu autorima veerala su u Les Ambassadeursu kada je kuni orkestar
zasvirao jedno od njihovih djela. Odbili su platiti veeru ako im vlasnik cafa ne plati
uporabu njihovih djela. Autori su pobijedili u parnici koja je uslijedila i to je zauvijek
promijenilo autorska prava. Prije toga, autori su (u teoriji) morali davati pojedinana
doputenja da bi netko drugi izveo neko od njihovih djela. Do sredine devetnaestoga
stoljea to je postalo nepraktino budui da je bilo nemogue da autor zna kada i gdje
je izvoeno neko od njegovih djela. Do ranog dvadesetog stoljea slina su drutva,
esto nazivana drutvima za izvoaka prava, osnovana u veini europskih zemalja
i u nekim zemljama u drugim dijelovima svijeta. Godine 1926. delegati iz 18 takvih
drutava okupili su se i osnovali krovnu organizaciju pod imenom Confdration
Internationale des Socits dAuteurs et Compositeurs (CISAC), koja i dan danas igra
veliku ulogu u kolektivnom ostvarivanju autorskih i nakladnikih prava (www.cisac.
org). Godine 1990. osnovana je jo jedna organizacija, GESAC, radi predstavljanja
europskih autorskih organizacija vezano uz europska autorskopravna pitanja (www.
gesac.org).
Prije izuma gramofona i radija, situacija za izvoae bila je dosta jednostavna. Izvoa
bi izvodio uivo ako bi mu odgovarali uvjeti izvedbe. Ako mu uvjeti nisu bili prihvatljivi,
tada bi izvoa jednostavno odbio nastupati. Izvoa je imao potpunu kontrolu nad
svojim pravima, odnosno imao je ljudsko pravo nastupati ili ne. Pojavom prvih snimki
ili fiksiranih izvedbi, cijelo se okruenje promijenilo. Opet je postalo nepraktino
da izvoa daje doputenje svaki put kada netko eli putati snimku u javnosti,
pa je bilo potrebno osmisliti sustav u kojemu bi odreena organizacija nadzirala i
prikupljala novac u ime izvoaa i drugih osoba koje su bili nositelji prava na snimci.
Takve organizacije za kolektivno ostvarivanje prava poznate su kao organizacije
za kolektivno ostvarivanje susjednih prava ili tonije organizacije za kolektivno
ostvarivanje srodnih prava.
Autori i izvoai i dalje mogu zadrati pravo dopustiti ili zabraniti uporabu njihovih
djela ili izvedbi tako da se ne ulane u organizacije za kolektivno ostvarivanje prava
i daju doputenja samo za odreene uporabe jednokratno, od sluaja do sluaja.
Veina autora i izvoaa, meutim, ele da se njihova djela i izvedbe koriste to je
51
mogue vie kako bi postali poznati i ostvarili najvee mogue prihode. Kako bi to
postigli, potpisat e ugovor s odgovarajuom organizacijom za kolektivno ostvarivanje
prava i ovlastiti ju da u njihovo ime i za njihov raun prikuplja prihode. Organizacija
e od takvih prihoda oduzeti administrativnu naknadu te e ostatak proslijediti
autoru ili izvoau. Ponekad je temeljem takvih ugovora o kolektivnom ostvarivanju
prava mogue zadrati odreeni stupanj iskljuivosti za odreene vrste koritenja.
Primjerice, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava moe imati obvezu pribaviti
posebno doputenje od autora i/ili izvoaa za koritenje u oglaavanju. Autor ili
izvoa moda imaju vrste moralne stavove u pogledu pojedinih tema. Primjerice,
autor ili izvoa (ili oba) moda ne ele da se njihova djela koriste u vezi s politikom
strankom s ijim programom se ne slau. Autor koji je vegetarijanac vjerojatno e
prigovarati tome da se njegovo djelo koristi za oglaavanje mesnih ili ribljih proizvoda.
Takva doputenja vrlo se esto u potpunosti izostavljaju iz takvih ugovora, te o
njima odluuje nakladnik ili proizvoa fonograma. Kod nekih nakladnikih ugovora i
ugovora o snimanju, nakladnik i proizvoa fonograma moe imati obvezu da takoer
trai doputenje od autora ili izvoaa za odreene vrste koritenja. Zbog toga je
u autorovom ili izvoaevom interesu u nakladnikim (publisherskim) ugovorima ili
ugovorima o snimanju ugovoriti zadravanje to je vie kontrole mogue u pogledu
uporabe njihovih djela i izvedbi, kako ne bi dolo do neprikladnih koritenja.
Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava mogu djelovati na razliite naine.

Neke organizacije zahtijevaju potpuno ustupanje prava javnog izvoenja od strane
autora, odnosno izvoaa. Kod ove vrste ugovora, autor ili izvoa ustupa svoje pravo
organizaciji. Druge djeluju kao agenti za autora ili izvoaa, pri emu autor ili izvoa
zadrava pravo no pristaje na to da organizacija upravlja pravom u njegovo ime i za
njegov raun. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, Performing Right Society (PRS),
drutvo ija je glavna djelatnost prikupljanje prihoda od javnog izvoenja, zahtijeva
potpuno ustupanje prava, dok Mechanical Copyright Protection Society (MCPS),
drutvo koje prikuplja tantijeme od prava mehanike reprodukcije u ime autora, djeluje
sukladno agencijskom ugovoru.
4.ii Vanost ispravne prijave djela, izvedbi i snimaka
Apsolutno je nuno da sva djela (za autore) i snimke (za izvoae i proizvoae
fonograma) budu ispravno prijavljene kod odgovarajue organizacije. Jedno je
52
sigurno: ako prijava izostane ili nije ispravna, prihoda nee biti. U nekim zemljama,
poput Italije, ak i ako je samo jedna od rijei u naslovu napisana velikim slovima ili
pogreno napisana, organizacija ne smije isplatiti nikakve prihode te umjesto toga
odgovarajui iznos mora oznaiti kao nepoveziv te ga uplatiti na zaseban raun s
kojeg e u konanici biti plaeno lokalnim nakladnicima ili proizvoaima fonograma.
Primjerice, jedan od umjetnika kojeg zastupa autor ove knjige ostvario je veliki
uspjeh s pjesmom What is Love?. Ako je pjesma prijavljena kao What is Love, bez
upitnika, neke organizacije mogu odbiti isplatu za What is Love? s upitnikom. Kako bi
taj problem pokuali savladati, neki autori i izvoai prijavljuju vie naslova pjesama i
pogaaju mogue greke u pisanju i interpunkciji. Tako bi u navedenom primjeru bilo
mudro prijaviti i What is Love? i What is Love. Neovisno o tome kojoj organizaciji
za kolektivno ostvarivanje prava autor ili izvoa da punomo, preporuuje se
redovito zahtijevati dostavu popisa djela ili izvedbi kako bi se mogla provjeriti tonost.
Organizacije sve vie ove informacije stavljaju na raspolaganje preko Interneta.
4.iii Funkcije i upravljanje organizacijama za kolektivno ostvarivanje

prava

Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava diljem svijeta znaajno se razlikuju
s obzirom na to u kojoj mjeri moraju postupati u skladu s nalozima drava i svojih
lanova. Neke od njih djeluju u potpunosti administrativno, dok druge imaju obvezu
zastupati i lobirati u ime svojih lanova radi podrke i zatite njihovih prava. ini se
da organizacije u odreenoj zemlji dobro funkcioniraju kao monopol, pod uvjetom
da primjenjuju demokratski nain upravljanja. Jedna od najsveobuhvatnijih i
najmjerodavnijih knjiga napisanih o kolektivnom ostvarivanju prava je Collective
Management, iji je autor dr. Mihaly Ficsor. Ta knjiga toplo se preporuuje svakome
koga zanimaju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. U njoj dr. Ficsor navodi:
Dravni nadzor nad osnivanjem i djelovanjem organizacija za zajedniko

upravljanje pravima ini se poeljnim. Takav nadzor moe jamiti
(izmeu ostalog) da samo one organizacije koje zadovoljavaju pravne,
profesionalne i materijalne uvjete koji su potrebni za odgovarajue i
uinkovito upravljanje pravima mogu djelovati; da sustav zajednikog
ostvarivanja prava bude na raspolaganju svim nositeljima prava koji ga
trebaju; da uvjeti lanstva u organizaciji budu razumni i, openito, da se
53
potuju osnovna naela odgovarajueg zajednikog upravljanja pravima

(primjerice, naelo jednakog postupanja prema nositeljima prava).
I.
U pravilu bi trebala postojati samo jedna organizacija za istu kategoriju
prava i za istu kategoriju nositelja prava u svakoj zemlji. Postojanje dvaju
ili vie organizacija u istom podruju moe umanjiti pa ak i ponititi
prednosti zajednikog upravljanja pravima.
Jedno od najvanijih pitanja za organizacije za kolektivno upravljanje pravima jest

da bi morale primjenjivati demokratski nain upravljanja. Izuzetno je poeljno, ako
ne i nuno, da organizacije imaju upravu ija struktura tono odraava prava kojima
upravljaju. Stoga, ako organizacija prikuplja prihode od javnih izvoenja djela i
raspodjeljuje te prihode autorima i nakladnicima, upravno tijelo trebalo bi se sastojati
od 50% autora i 50% nakladnika (publishera). Slino tome, ako organizacija prikuplja
prihode od javnog izvoenja snimaka zvuka i ti prihodi dijele se na nain da 50%
pripadne izvoaima, a 50% proizvoaima fonograma, upravno tijelo trebalo bi biti
sastavljeno od 50% izvoaa i 50% proizvoaa fonograma. Takva demokratska
struktura upravnog tijela naroito je vana ako organizacija ima monopol u odreenoj
zemlji. Dobar primjer organizacije koji primjenjuje ovakvu demokratsku strukturu
upravnog tijela je PRS for Music, organizacija autora i nakladnika u Ujedinjenom
Kraljevstvu. PRS for Music ima monopol u Ujedinjenom Kraljevstvu, a njegovo
upravno tijelo sastoji se od est autora i est nakladnika. Slino tome, lanovi
upravnog tijela amerike organizacije za izvoaka prava Sound Exchange, koja
takoer ima monopol, su devet proizvoaa fonograma (etiri zastupaju velike, tri
zastupaju neovisne proizvoae fonograma, a dva su iz amerike komore proizvoaa
fonograma RIAA-e) i devet izvoaa (sedam predstavljaju izvoae, jedan je iz unije
umjetnika AFofM, a jedan je iz unije pjevaa AFTRA). Ove dvije organizacije izvrsni su
primjeri demokratskog, pravinog i uravnoteenog upravljanja.
4.iv Baze podataka organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i

koncept Baze podataka globalnog repertoara (GRD)
Nain evolucije nacionalnih organizacija doveo je do toga da svaka ima svoju vlastitu
bazu podataka, graenu kroz dugi niz godina koja zahtijeva neprestano osvjeavanje.
54
To je najvrijednija imovina u vlasnitvu bilo koje organizacije. Bez nje ne bi mogli

izdavati ispravne licence ili isplaivati prihode ispravnim nositeljima prava. Razliite
su zemlje neizbjeno razvile svoje baze podataka koristei razliite sustave i razliiti
softver koji je nerijetko inkompatibilan s onim drugih organizacijama u drugim
zemljama, to oteava tone uzajamne isplate. Uzimajui u obzir tehnoloki napredak
do kojeg je u posljednje vrijeme dolo u podruju softverskih sustava baza podataka
i u podruju internetskog okruja, bilo bi izrazito uinkovito kada bi se mogla izraditi
baza podataka globalnog repertoara kojoj bi mogla pristupiti svaka organizacija. Takva
globalna baza podataka sadravala bi tone informacije o svakoj snimci, nositeljima
autorskih prava na svakom teritoriju, autoru/autorima koji su napisali predmetno
glazbeno djelo, nakladnikim podacima, identifikaciji izvoaa, ISRC kodovima, zemlji
i studiju u kojoj je snimka snimljena, detalje o studijskom producentu, duljini snimke,
vremenu prvog izdanja snimke na svakom teritoriju, itd. WIPO radi na inicijativi
Meunarodnog glazbenog registra (IMR) ime se eli pomoi u uspostavljanju takve
baze podataka. EU takoer ulae napore u uspostavu paneuropske baze podataka za
autore glazbe. To je poelo spajanjem baza podataka i pozadinskih ureda britanske
organizacije PRS for Music i vedske organizacije STIM pod nazivom International
Copyright Enterprise (ICE).
Godine 2009. godine osnovana je radna skupina za Bazu podataka globalnog

repertoara(GRD), koju ine EMI Music Publishing, Universal Music Publishing, Apple,
Amazon, Nokia, PRS for Music, STIM i SACEM. Nakon to je skupina 2010. godine
objavila svoje preporuke, proirena je te su joj se pridruili CISAC, ECSA (European
Composer and Songwriters Alliance), ICMP (International Confederation of Music
Publishers), Google i Omniphone. 2013. godine objavljeno je da e GRD-om upravljati
Deloitte Touche Tohmatsu i da e imati sjedite u Londonu, a operativni centar u
Berlinu, a s radom e poeti 2015. godine.
Kada je rije o nositeljima izvoakih prava i prava na snimkama, PPL u Ujedinjenom

Kraljevstvu znatno ulae u stvaranje svoje vlastite meunarodne baze podataka
za izvoae i snimke koja se u konanici moe razviti u bazu podataka globalnog
repertoara. Idealni scenarij za budunost bio bi stvaranje kombinirane baze podataka
za autore, izvoae, nakladnike i proizvoae fonograma koja bi bila izraena pomou
kompatibilnog i usklaenog softvera. To bi omoguilo uinkovitije, ekonominije i
tonije prekogranine isplate.
55
4.v Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava autora
Ako je umjetnik pisac pjesama, araner ili tekstopisac, vrlo je vano da on ili njegov
menader istrae u koje organizacije za kolektivno ostavrivanje prava bi se trebao
ulaniti. Mnogi autori, to je logino i razumljivo, postaju lanovi organizacija u svojoj
vlastitoj zemlji. Na taj nain mogu lako doi na sastanak na kojem e svi priati istim
jezikom, to umanjuje mogunost nesporazuma. Organizacije u odreenoj zemlji
gotovo e sigurno biti stranke ugovora o uzajamnosti sa slinim organizacijama u
veini drugih zemalja. Tako e, primjerice, autor iz Argentine prijaviti svoja djela u
SADAIC-u, argentinskoj autorskoj organizaciji za ostvarivanje prava javnog izvoenja.
Ako se djelo istog autora putalo na radiju u Njemakoj, njemako drutvo GEMA
proslijedit e tantijeme za javno izvoenje SADAIC-u, koji e ih zatim proslijediti
nakladniku argentinskog autora ili njemu samome.
Autor e se, u pravilu, morati ulaniti u dvije organizacije za kolektivno ostvarivanje

prava:
1. u organizaciju koja ostvaruje prava javnog priopavanja;
2. u organizaciju koja ostvaruje prava mehanike reprodukcije.
4.vi Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava javnog priopavanja
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava javnog izvoenja djela prikupljat e

tantijeme kadgod se djelo autora izvodi u javnosti. To moe biti na radiju, na televiziji,
u diskoteci, u prodavaonicama, u frizerskim salonima, u lijenikim ordinacijama, u
restoranima, u barovima i klubovima, na dogaajima uivo ili u bilo kojoj situaciji gdje
se glazba uje na mjestu na kojem je pripadnici javnosti mogu uti. Ranije je veina
novca koji su prikupili takve organizacije za autore dolazila s radija, no to se sada
mijenja te prihodi potjeu od drugih oblika javnog izvoenja. Karaoke, primjerice,
gdje se pripadnici javnosti potiu da pjevaju glavni vokal uz snimljene pratee vokale
poznatih pjesama u klubovima i barovima sve je vaniji izvor prihoda za takve
organizacije. Kada je rije o radiju, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava
javnog izvoenja djela nadziru najbolje to mogu koja djela odreena radio postaja
emitira. Velike i nacionalne radio postaje esto se u cijelosti nadziru tako da se biljei
svako emitirano djelo i te se informacije prosljeuju odgovarajuoj organizaciji. Ona
56
povremeno moe provesti odvojenu neovisnu provjeru kako bi se utvrdila tonost

informacija koje im alje odreena radio postaja. I od manjih radio postaja moe se
zahtijevati da biljee i prijavljuju sva djela koja emitiraju, no ponekad e takav nadzor
i biljeenje morati provoditi organizacija. Zbog ekonominosti, u nekim e sluajevima
organizacija biti u mogunosti nadzirati malu radio postaju moda samo jedan dan
mjeseno. Prikupljeni uzorak se zatim proiruje kao da su djela koja su putana toga
dana putana i sve druge dane toga mjeseca. Ako je autor imao sree te je njegovo
djelo izvoeno na dan kada je organizacija vrila nadzor, primit e prihode kao da je
djelo izvoeno svaki dan toga mjeseca. Ako je, meutim, djelo izvoeno dvadeset
dana toga mjeseca, ali ne i onoga dana kada je organizacija provodila nadzor, autor
nee primiti naknadu. Nadajmo se da e, s napretkom tehnologije kao to je digitalni
otisak, u svaku zemlju biti uvedeni sustavi pomou kojih e se svako emitirano djelo
biljeiti pomou elektronikih identifikatora, a podaci e se potom automatski slati u
organizaciju.
Kao to smo prethodno vidjeli, kljuno je da se autor pobrine da sva njegova djela
budu ispravno prijavljena odgovarajuoj organizaciji. Stoga je nuno postii dogovor o
podjeli prihoda izmeu autora im je prije mogue, u sluaju da je djelo napisalo vie
autora.
Tradicionalno se uzimalo da e glazbena kompozicija za pjesmu initi 50% autorskih

prava, a stihovi e initi preostalih 50%. To je jo uvijek u pravilu tako, iako ponekad
postoji dogovor da glazbeni elementi ine vie od 50%, a stihovi manje od 50%. Kod
suvremenog pisanja pjesama, esto se dogaa da je vie autora doprinijelo konanoj
verziji odreenog djela. U svim sluajevima u kojima postoji vie od jednog autora
preporuuje se da svaki sudionik potpie jednostavni kratki ugovor u kojem e potvrditi
koji postotak djela pripada svakome autoru. Iako takva podjela autorstva ponekad
moe biti subjektivna i teka za odrediti, uvijek se preporuuje podijeliti autorstvo to
je tonije mogue. U suprotnom, ako djelo postane uspjeno, jedan od autora moe
odluiti podnijeti tubu protiv drugih i to moe dovesti do znatnih trokova. Primjerice,
slavni britanski bend Procol Harum 1966. godine izdao je snimku pjesme A Whiter
Shade of Pale, koja je postala svjetska uspjenica i koja se i dan danas esto izvodi
na radio postajama i u javnosti. Jedan od lanova benda, Matthew Fisher, pokrenuo
je sudski postupak 2006. godine, 40 godina nakon izdavanja ploe, protiv jednog od
57
lanova Procol Haruma, Garya Brookera, tvrdei da je koautor pjesme i da nikada

nije primio nikakve prihode zbog toga to nije bio naveden u originalnim prijavama.
Nakon izvoenja dokaza, sud je odluio da je on doista bio jedan od autora i dosudio
mu je odgovarajuu naknadu i trokove. Zbog toga je izuzetno vano tono i poteno
podijeliti autorstvo im je prije mogue nakon to djelo nastane. Ponekad je mudro da
glavni autor bude i pomalo popustljiv kod takve podjele kako bi izbjegao eventualne
tube u budunosti. Kao to je navedeno iznad, preporuuje se da autor ili autorov
menader od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava javnog izvoenja zatrai,
primjerice jednom godinje, popis svih djela koja se trenutno nalaze u njezinoj bazi
podataka, a povezana su s autorom. Tu bi trebali biti prikazani postoci i nakladniki
podaci o svim autorovim djelima.
Autor ove knjige ovdje navodi sluaj organizacije koju je pogrean postotak povezala
s jednim od djela umjetnika koji je bio lan te organizacije. Bilo je potrebno pet godina
da se ta greka ispravi. Budui da je ta pjesma bila uspjena u cijelom svijetu, bila
je neispravno prijavljena i u svim drugim organizacijama koje su imale ugovore o
uzajamnosti s nacionalnom organizacijom iji je lan bio taj umjetnik.
U mnogim zemaljama, promotor ili vlasnik dvorane u kojoj se odrava koncert ili
dogaaj takoer ima obvezu platiti naknadu za javno izvoenje za raun umjetnika koji
nastupa uivo. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, svaki promotor mora platiti 3%
ukupnog prihoda od prodaje ulaznica (nakon plaanja poreza) britanskoj organizaciji
za kolektivno ostvarivanje prava javnog izvoenja (PRS for Music) za djela izvoena
u javnosti na tom koncertu ili dogaaju. Promotor ili vlasnik dvorane takoer mora
pribaviti popis djela koje je izvodio umjetnik ili umjetnici, kao i nakladnike informacije
(ako su poznate), duljinu svakog djela i imena autora na posebnom obrascu. Taj
obrazac i odgovarajua naknada potom se alju organizaciji te se distribuiraju
nakladnicima i autorima navedenima na obrascu, nakon to organizacija odbije svoju
administrativnu naknadu. Ako je izvoa ujedno i autor nekih ili svih djela izvedenih
uivo, tada je vrlo vano da se on ili njegov menader pobrinu da obrasci budu
ispunjeni tono te ili vraeni u dvoranu te veeri ili poslani izravno u organizaciju,
ili poeljno oboje. Jednostavan nain za to je da umjetnik ili menader imaju popis
svih djela u raunalnom dokumentu zajedno sa svim informacijama o autorima i
nakladnicima i priblinoj duljini svakog izvedenog djela. Taj popis se potom moe
58
poslati e-potom dvorani i organizaciji, tako da naknadu dobiju pravi autori. Ako se to
ne napravi, umjetnik (ako je ujedno autor nekog ili svih djela) e izgubiti dragocjeni
izvor prihoda. to je vea posjeenost, to su vei prihodi. Ako su, primjerice, neki
umjetnik ili bend imali sree nastupati kao predizvoa vrlo popularnom umjetniku ili
bendu u velikoj dvorani ili na stadionu, te su napisali veinu izvedenih djela, prihodi
od samo jednog nastupa mogu iznositi nekoliko tisua dolara. Postotak prihoda od
prodaje ulaznica koji se plaa organizaciji autora varira znaajno od zemlje do zemlje.
Openito govorei, zemlje civilnog prava imaju vee postotke od prihoda nego zemlje
obiajnog prava, ime se opet pokazuje da je u civilnopravnim sustavima autor
cjenjeniji.
Kao to e se raspravljati u odjeljku o nakladnitvu, mnoge organizacije za kolektivno

ostvarivanje prava javnog izvoenja djela platit e 50% prihoda izravno autoru, a
preostalih 50 posto autorovom nakladniku. Ako autor nema nakladnika (publishera),
organizacija e cijeli iznos platiti autoru, nakon odbitka administrativne naknade.
Ova struktura plaanja jako je korisna za autora, jer e i dalje primati prihode od
organizacija, ak i ako ne isplati nakladnika, tj. ako tantijeme koje su plative autoru
od strane nakladnika nisu vee od predujma koji je autor primio od nakladnika. U
mnogim zemljama postoji samo jedna organizacija koji se bavi autorskim pravima
javnog izvoenja (primjerice, GEMA u Njemakoj), no u nekim zemljama postoje dvije
ili vie njih. U SAD-u, primjerice, postoje tri takve organizacije: American Association
of Composers, Authors and Publishers (ASCAP), Broadcast Music Incorporated (BMI)
i Society of European Stage Authors and Composers (SESAC). Naziv ovog potonjega
moda je bio prikladan 1930. kada je osnovan za zastupanje europskih autora, ali
sada je rije o autorskoj organizaciji koja djeluje u SAD-u, slino ASCAP-u i BMI-u.
Ako zemlja u kojoj autor ivi nema odgovarajuu organizaciju, moe biti mogue da se
autor ulani u organizaciju na nekom drugom teritoriju.
4.vii Autorovi prihodi od prava mehanike reprodukcije i organizacije

za kolektivno ostvarivanje prava mehanike reprodukcije
U nekim zemljama postoji samo jedna organizacija koja prikuplja i prihode od

javnog izvoenja i prihode od licenci za prava mehanike reprodukcije u ime i za
raun autora. Primjerice, JASRAC u Japanu i GEMA u Njemakoj prikupljaju oboje.
U drugim zemljama, kao to je SAD, postoji zasebna organizacija (The Harry Fox
59
Agency) koja izdaje Licence za prava mehanike reprodukcije i prikuplja prihode od prava
mehanike reprodukcije. Slino tome, u Francuskoj je SDRM organizacija za ostvarivanje
prava mehanike reprodukcije, dok je u Australiji odgovarajua organizacija AMCOS. U
SAD-u mnogi autori i nakladnici dat e licence za prava mehanike reprodukcije i prikupljati
prihode od istih izravno proizvoau fonograma, bez uplitanja organizacije za kolektivno
ostavrivanje prava. Veina prihoda od prava mehanike reprodukcije ostvaruje se kada
proizvoa fonograma eli prodavati snimku javnosti. Prije negoli to proizvoa fonograma
legalno moe uiniti, mora pribaviti licencu za pravo mehanike reprodukcije od autorovog
nakladnika (publishera) ili autora koji je napisao glazbeno djelo na koje se odnosi snimka.
Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava mehanike reprodukcije izdat e licencu
proizvoau fonograma, temeljem koje je proizvoa fonograma obvezan platiti
organizaciji za svaki prodani primjerak snimke koja sadri djelo i za svako preuzimanje
ili presluavanje streamingom koje proda. U mnogim zemljama postoji fiksna tarifa za
prava mehanike reprodukcije koja se mora platiti i o kojoj se ne moe pregovarati. U
Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, tarifa iznosi 8,25% od veleprodajne cijene. U SAD-u i
Kanadi, s druge strane, tarifa za prava mehanike reprodukcije fiksirana je kao zakonska
tarifa ili minimalna zakonska tarifa po pjesmi, koja je 2012. godine iznosila 0,091
amerikih dolara (9,1 cent) po pjesmi za djela koja traju do pet minuta i 0,0175 amerikih
dolara (1,75 cent) po minuti za djela koja traju vie od pet minuta (to je poznato kao tarifa
za duge pjesme). Dakle, ako bi pjesma trajala etiri minute i 30 sekundi, zakonska tarifa
za prava mehanike reprodukcije koju mora platiti proizvoa fonograma bila bi 9,1 cent
po prodanom primjerku. Ako bi, meutim, trajala est minuta, tarifa za prava mehanike
reprodukcije iznosila bi 10,5 centi (6 x 1,75). Na alost umjetnika, ova amerika tarifa
podlona je pregovorima, tako da mnogi proizvoai fonograma dogovore tarifu od 75%
visine zakonske tarife za prava mehanike reprodukcije kada ponude umjetniku ugovor o
snimanju. Autor ove knjige moe navesti kao primjer jedan sluaj u kojem je mogao dobiti
samo 50% od zakonske tarife za pjesmu jednog od svojih umjetnika da bi bila ukljuena na
kompilacijski album u SAD-u. Reeno mu je da pjesma nee biti ukljuena na album ako
ne prihvati tu tarifu.
Ovaj ameriki i kanadski pristup kod kojeg postoji mogunost pregovaranja doveo je
do pojave odredbi u ugovorima o snimanju i nakladnikim ugovorima koje nose naslov
kontrolirana skladba. Temeljem takvih odredbi u ugovorima o snimanju, umjetnik e
nerijetko morati pristati na to da e dobivati samo 75% zakonske tarife za prava mehanike
60
reprodukcije u SAD-u i Kanadi. U nakladnikim ugovorima tada postoji slina odredba
temeljem koje e nakladnik moi nadoknaditi razliku ako se od skladbe ne moe pribaviti
punih 100% zakonske tarife. Pojam kontrolirana skladba obuhvaa djelo koje je stvorio
umjetnik izvoa, tj. koje kontrolira i za koje (pod uvjetom da na to pristane nakladnik
(publisher) zbog toga moe pristati uzeti manji postotak. Autor ove knjige imao je jedno
iskustvo u SAD-u u kojem su se dva proizvoaa fonograma natjecala za potpisivanje
ugovora s jednim od njegovih klijenata. Jedno od pitanja koja su se koristila u pregovorima
bilo je utvrditi je li jedan od njih voljan platiti 100% zakonske tarife od prve prodane
amerike snimke. Na kraju je jedan proizvoa pristao na to, to je zbog toga to je
umjetnik autor veine pjesama imalo za posljedicu puno vee nakladnike prihode kroz
godine. Proizvoai fonograma takoer e pokuati fiksirati tarifu za prava mehanike
reprodukcije u SAD-u na iznos koji je prevladavajui u vrijeme objavljivanja snimke. U
umjetnikovom je interesu ugovoriti plivajuu tarifu, tj. dogovoriti da se tarifa za prava
mehanike reprodukcije poveava s poveanjem nacionalne minimalne zakonske tarife.
Jo jedna pregovaraka taktika koju koriste ameriki proizvoai fonograma je pokuati
ograniiti isplate za prava mehanike reprodukcije za odreeni album na najvie 10 ili
11 pjesama. Ako umjetnik ima ovakvu odredbu u ugovoru s proizvoaem fonograma,
onda mora dobro razmisliti prije negoli na album odlui staviti vie od 10 ili 11 pjesama.
Meunarodna krovna organizacija za organizacije koji se bave pravima mehanike
reprodukcije je BIEM (www.biem.org), te predstavlja 52 organizacije za prava mehanike
reprodukcije u 56 zemalja, a njezino je sjedite u Francuskoj.
4.viii Srodna prava javnog izvoenja zvunih snimaka
Kao to smo vidjeli, izvoaka prava u odnosu na autorska imaju jo prostora za
razvoj. To se naroito odnosi na srodna prava i organizacije za njihovo kolektivno
ostvarivanje. WPPT-om je propisano da bi korisnici trebali platiti jedinstvenu pravinu
naknadu izvoaima i proizvoaima fonograma kada se fonogram koristi u emitiranju
ili priopavanju javnosti. To znai da izvoai i proizvoai fonograma nemaju iskljuivo
pravo, nego pravo na naknadu kada se fonogram emitira ili izvodi u javnosti. Pojam
jedinstvena ukljuen je kako bi se naglasilo da korisnici trebaju platiti samo jednom za
pravo na uporabu snimke zvuka, odnosno da ne moraju plaati posebno izvoaima
na snimci i posebno proizvoau fonograma. Iako je veina zemalja protumaila pojam
pravine naknade na nain da bi 50% prihoda trebali pripasti proizvoau fonograma,
a 50% prihoda izvoaima koji su sudjelovali na snimci, svaka drava ugovornica moe
61
interpretirati pojam pravine naknade kako eli. Drugim rijeima, vlade mogu slobodno
odrediti da se jedinstvena naknada koju plaaju korisnici moe izmeu izvoaa i
proizvoaa fonograma podijeliti u nekom omjeru razliitom od 50/50, ako tako

ele. Kao to smo ve vidjeli u odjeljku o autorskom pravu i srodnim pravima,
lanak 15. WPPT-a takoer sadri odredbu prema kojoj drave ugovornice mogu
odluiti da nee primjenjivati ovo pravo u cijelosti zadravanjem svoje pozicije.
Na nesreu izvoaa i proizvoaa fonograma, vlade Kine, Irana, Sjeverne
Koreje, Ruande i SAD-a odluile su ne primjenjivati ovu odredbu. To znai da se
izvoaima i proizvoaima fonograma u tim zemljama ne priznaju srodna prava
na javnom izvoenju snimaka zvuka, s time da u SAD-u postoji pravo za digitalno
emitiranje putem satelita, simulcasta ili webcasta. Uzimajui u obzir da SAD ini 35%
cijelog svjetskog glazbenog trita, ovo je znaajni gubitak naknade za izvoae i
proizvoae fonograma diljem svijeta ije se snimke emitiraju na zemaljskom radiju
u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Budui da je srodno pravo javnog izvoenja
snimaka zvuka obino uzajamno pravo meu zemljama te se temelji na kriterijima
ureenim Rimskom konvencijom i WPPT-om, ameriki izvoai ne ostvaruju prihode
kada se njihove snimke emitiraju u zemljama u kojima postoji odgovarajue srodno
pravo javnog izvoenja snimaka zvuka, jer nisu kvalificirani za to. Kao to je dobro
poznato, SAD je dao mnogo izvoaa koji su izuzetno uspjeni diljem svijeta. Za neke
radio postaje izvan SAD-a, ameriki izvoai sudjeluju i na do 50% svih emitiranih
snimaka. To znai da su ameriki izvoai znatno oteeni u odnosu na njihove
kolege u inozemstvu. Izvoai iz inozemstva koji su ostvarili uspjeh u SAD-u takoer
su time pogoeni, no ameriki izvoai najvei su gubitnici, s obzirom na to da nita
ne primaju kada se njihove snimke emitiraju u njihovoj vlastitoj zemlji, bilo zemaljski
ili digitalno, a nita ne primaju ni kada se njihove snimke putaju izvan SAD-a, bilo
zemaljski ili digitalno, ako se smatra da se ne mogu kvalificirati za naknadu. Kao to
je prethodno reeno, SAD je uveo srodno pravo javnog izvoenja snimaka zvuka
za digitalna emitiranja putem satelita i webcast putem Interneta kada je donesen
Zakon o digitalnom izvoakom pravu na snimkama zvuka 1995. godine, no on se
ne odnosi na analogna ili digitalna emitiranja na free-to-air zemaljskom radiju, koji
predstavlja najvei sektor emitiranja glazbe. Organizacija koja prikuplja prihode
od digitalnog webcastinga i satelita u ime izvoaa i proizvoaa fonograma u
SAD-u je Sound Exchange. Ta organizacija e takoer raspodijeliti digitalne prihode
inozemnim izvoaima i proizvoaima fonograma, pa je za izvoaa ije su snimke
izdane ili emitirane webcastom ili satelitskim radijom iz SAD-a vano da se ulani u
62
Sound Exchange (www.soundexchange.com) ili uputi svoj nacionalnu organizaciju

za izvoaka prava da prikupi u njegovo ime naknadu od Sound Exchangea. Ako
se Zakon o izvoakim pravima ikada donese u SAD-u, donijet e znatne koristi
za izvoae i proizvoae fonograma diljem svijeta, te e omoguiti ravnopravno
natjecanje u SAD-u izmeu free-to-air radijskih emitera s jedne strane i satelitskih
emitera i webcaster-a s druge strane. Postupak donoenja toga Zakona nije odmakao
daleko zbog toga to njime nije oduevljen ameriki radiodifuzijski lobi, a to nije
iznenaujue. Nadajmo se da e zemlje u kojima ne postoji pravo javnog izvoenja
za snimke zvuka uspostaviti takvo pravo i da e se diljem svijeta osnovati uinkovite
organizacije, tako da odgovarajui nositelji prava mogu jednostavno ostvarivati
prihode i preko granica svoje zemlje.
U nekim zemljama postoje zajednike organizacije za srodna prava koji prikupljaju

prihode i za proizvoae fonograma i za izvoae, kao to su LSG u Austriji, Gramex
u Danskoj, GVL u Njemakoj, SOCINPRO u Brazilu, PPL u Ujedinjenom Kraljevstvu
i SENA u Nizozemskoj, dok u drugim zemljama postoje organizacije za kolektivno
ostvarivanje prava koje prihode prikupljaju iskljuivo za proizvoae fonograma, kao
to su neke IFPI nacionalne organizacije, i one koje prihode prikupljaju iskljuivo za
izvoae, kao to su ADAMI i SPEDIDAM u Francuskoj i GEIDANKYO u Japanu. Iako
bi trebali postojati ugovori o uzajamnosti izmeu zemalja, tome su se isprijeile brojne
tekoe zbog razliitih naina razvoja tih organizacija i injenice da je meunarodno
tijelo za organizacije koji se bave izvoakim pravima, SCAPR, formalizirano tek 2001.
godine, dok su autorske organizacije pod krovom CISAC-a kao svog meunarodnog
tijela okupljene jo od 1926. godine.
Primjerice, neke organizacije koje se iskljuivo bave izvoakim pravima odbili su

platiti naknadu inozemnim izvoaima kada je u konkretnoj zemlji postojalo vie
organizacija za razliita srodna prava, te su prihodi inozemnih izvoaa preusmjereni
domaim izvoaima. U Ujednjinjenom Kraljevstvu se naknada raspodjeljuje
izvoaima za snimke na kojima sudjeluju neovisno o tome jesu li oni kvalificirani
za primanje pravine naknade. Ti prihodi dodijeljeni izvoaima koji nisu kvalificirani
(veinom amerikim izvoaima) potom se plaaju britanskom proizvoau
fonograma koji je nositelj prava. Ameriki i drugi nekvalificirani izvoai moraju
probati u svoje ugovore o snimanju ukljuiti odredbu temeljem koje e im njihov
proizvoa fonograma (iako su nekvalificirani izvoai) proslijediti njihov dio britanske
pravine naknade u SAD. Ako ameriki Zakon o izvoakim pravima bude uspjean,
63
ameriki izvoai i snimke automatski bi se kvalificirali za udio u pravinoj naknadi

u Ujedinjenom Kraljevstvu i drugdje, a neameriki izvoai ije se snimke putaju
na amerikim radio postajama primili bi dio prihoda ostvaren u SAD-u zbog toga
bi izvoai iz svih dijelova svijeta trebali podravati ameriku inicijativu donoenja
zakona o izvoakim pravima. Kada bi se taj propis donio, on bi automatski uredio
prihode koje PPL prikuplja od nekvalificiranih amerikih izvoaa u Ujedinjenom
Kraljevstvu.
Jedan od naina na koji se ameriki izvoai mogu kvalificirati za naknadu jest

snimanjem u kvalificiranoj zemlji. Primjerice, ako bi ameriki umjetnik snimao u
Kanadi ili u vedskoj ili u bilo kojoj zemlji koja je usvojila odredbe Rimske konvencije i
WPPT-a (bez rezervacije glede lanka 15), mogao bi postati kvalificirani izvoa te bi
primao prihode od javnog izvoenja globalno. Snimanjem u kvalificiranoj zemlji mnogi
ameriki menaderi i umjetnici ostvarili su znaajan novi izvor prihoda.
Jasno je da preostaje jo mnogo posla u ujednaavanju i usklaivanju organizacija

za srodna prava i omoguavanju uinkovitog uzajamnog prekograninog prijenosa
prihoda izvoaima i proizvoaima fonograma. Nadajmo se da e se u budunosti taj
protok prihoda ostvariti na isti nain kao to se ostvario u sluaju autora.
O vanim pitanjima vezanima za srodna prava javnog izvoenja snimci zvuka izvoai
bi trebali poeti razmiljati tijekom postupka snimanja u studiju. Nuno je tono prijaviti
koje su osobe sudjelovale na snimci i te informacije ispravno prenijeti proizvoau
fonograma i odgovarajuoj organizaciji za izvoaka prava. Takoer je vrlo vano
obavijestiti organizaciju ako doe do promjene izvoaeve adrese ili podataka
o bankovnom raunu. Mnoge organizacije vrit e isplate iskljuivo bankovnim
prijenosom izravno na bankovni raun. Sve organizacije za srodna prava imaju
problema s plaanjem novca izvoaima do kojih ne mogu doi.
U osnovi postoje tri vrste prihoda od srodnih prava za javno izvoenje snimaka zvuka:
1. Prihodi od emitiranja snimke ili priopavanja snimke javnosti posredstvom
ica, satelita ili interneta.
2. Prihodi od drugih oblika javnog izvoenja.
3. Prihodi od naknada za privatno kopiranje.
64
Prva kategorija govori sama za sebe. Rije je o naknadama koje plaaju radiodifuzijski
emiteri, kabelski emiteri, satelitski emiteri i internetski emiteri kada se snimka puta na
njihovoj postaji ili mrei. Drugu kategoriju ine sve ostale uporabe, primjerice, kada se
snimka puta u frizerskom salonu, prodavaonici, restoranu, tvornici, diskoteci, klubu,
tijekom sportskog dogaaja, itd. O treoj kategoriji govori se u odjeljku o naknadama
za privatno kopiranje koji slijedi.
Veina zemalja razvijenog svijeta prikuplja prihode za gore navedene vrste srodnih
prava vezanih uz izvedbu. No, neke zemlje, kao to je Japan, imaju propise samo za
prihode od radiodifuzijskog emitiranja i priopavanje javnosti snimaka zvuka, dok ne
poznaju druge vrste koritenja u smislu javnog izvoenja.
Ako umjetnik ima svoju vlastitu diskografsku kuu ili je njezin suvlasnik sa svojim
menaderom, naravno da moe prikupljati i prihode od izvoakih prava javnog
izvoenja snimke zvuka i prihode proizvoaa fonograma. U tom sluaju, vrlo je
vano da sve snimke ispravno prijavi odgovarajuim organizacijama za kolektivno
ostvarivanje prava i kao izvoa, i kao proizvoa fonograma.
65
4.ix Glavni i pratei izvoai
Dvije su razliite vrste izvoaa koji sudjeluju na snimkama. Glavnu ulogu imaju
izvoai koji se nazivaju glavnim izvoaima ili umjetnicima. To su umjetnici koji
imaju glavnu ulogu na snimkama, a koji su ugovor sklopili s proizvoaem fonograma
ili imaju svoju vlastitu diskografsku kuu. S obzirom na to Justin Bieber, Robbie
Williams, PSY i Nicki Minaj svi su glavni izvoai. Ako glavni izvoa dovede dodatne
instrumentaliste ili pjevae kako bi ojaao snimku, takvi pratei izvoai nazivaju se
prateim izvoaima. Glede pravine naknade, koja se spominje u Rimskoj konvenciji
i WPPT-u, obino je u mnogim zemljama definirano da 50% pripada proizvoau
fonograma, a drugih 50% izvoaima koji su sudjelovali na snimci, iako se u nekim
zemljama primjenjuju drugaiji postoci. Postotak namijenjen izvoaima dalje se dijeli
izmeu glavnih i prateih izvoaa. To moe biti vrlo dobar izvor prihoda za prateeg
instrumentalistu ili pjevaa koji je sudjelovao u izradi snimke koja je postala uspjena i
esto se emitira na radio postajama.
U razliitim zemljama postoje razliiti aranmani u pogledu podjele naknade izmeu

glavnih i prateih izvoaa. U SAD-u, primjerice, 95% iznosa koje za izvoae prikupi
Sound Exchange odlazi glavnim izvoaima, dok 5% odlazi prateim izvoaima
posredstvom glazbenih unija AFofM (2.5% za instrumentaliste) i AFTRA (2.5% za
pjevae). U Ujedinjenom Kraljevstvu izmeu 65% i 100% izvoakog dijela odlazi
glavnim izvoaima, dok do 35% odlazi prateima, ovisno o tome koji je broj prateih
izvoaa (ako ih je uope bilo) sudjelovao na snimci. U Ujedinjenom Kraljevstvu
bi glavni izvoai dobili 100%, kada ne bi bilo prateih izvoaa. U Francuskoj
se izvoaka naknada dijeli na izvoru tako da 50% odlazi glavnim izvoaima
(posredstvom organizacije ADAMI koji zastupa glavne izvoae), a 50% odlazi
prateim izvoaima (posredstvom organizacije SPEDIDAM koji zastupa pratee
izvoae). Pojedine zemlje imaju sustav bodovanja kod kojih se bodovi dodjeljuju
izvedbi te se prihodi ne dijele na razini pjesme. U takvom sluaju ne postoji tona
dioba izmeu glavnih i prateih izvoaa. Primjerice, mogue je da se jedan bod
dodjeljuje svakom prateem izvoau, a osam bodova glavnom izvoau. Ukupni
broj bodova tada se izraunava tijekom cijele godine. Ovaj sustav pogoduje
prateim izvoaima, naroito ako na pjesmi sudjeluje velik broj prateih izvoaa,
to bi bio sluaj s orkestrima. Ako se radi o orkestru s 90 lanova, svakom lanu
66
orkestra mogao bi biti dodijeljen jedan bod, dok bi glavnom izvoau, primjerice, bilo
dodijeljeno osam bodova.
U nekim zemljama studijski producenti takoer se kvalificiraju kao pratei izvoai ako
su usmjeravali snimanje u studiju na slian nain na koji bi dirigent dirigirao orkestrom.
Dirigent jednog orkestra moe se kvalificirati kao pratei izvoa ili ak i kao glavni
izvoa, iako nije proizveo nijedan zvuk koji se moe uti. Umjesto toga, on dirigira
nainom sviranja umjetnika, to ima izravni uinak na snimku zvuka. Ako studijski
producent usmjerava bend ili umjetnika u studiju, tada se moe kvalificirati u nekim
zemljama jednako kao dirigent, iako nee primati prihode iz drugih zemalja u kojima
to pravo nije prepoznato. Ako studijski producent proizvede bilo kakav zvuk na snimci
koji se moe uti, tada bi se on kvalificirao kao pratei izvoa jednako kao bilo koji
drugi instrumentalist ili pjeva.
Vano je odgovarajuoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje srodnih prava

dostaviti tone informacije o tome tko su izvoai na snimci. To se ponekad naziva
informacijama o popisu izvoaa. U budunosti to moe imati veliku vanost,
naroito kada je rije o prihodima prateih izvoaa. Organizacije za srodna prava
neprestano se moraju baviti forenzikom kako bi identificirali koji izvoai su sudjelovali
na starijim snimkama koje se jo uvijek putaju na radiju ili na javnim mjestima te
stoga jo uvijek stvaraju prihode.
4.x Naknada za privatno kopiranje
Kao to smo vidjeli u poglavlju o autorskom pravu, jo jedan izvor prihoda za autore,
izvoae, nakladnike i proizvoae fonograma koji postoji u mnogim zemljama je
naknada za privatno kopiranje, koja se ponekad naziva naknadom za prazne medije.
Rije je o iznosu koji se naplauje za prazne medije na koje se moe snimati, kao to
su prazne kazete, CDR-ovi, audiovizualne vrpce na koje se moe snimati, DVD-ovi
na koje se moe snimati i tvrdi diskovi raunala, kao naknada nositeljima prava zbog
toga to potroai kopiraju autorskim pravom zatieni materijal u njihovim domovima.
Neke zemlje naknadu za privatno kopiranje takoer primjenjuju na opremu za
snimanje, kao to su kazetari koji mogu snimati, video snimai, raunala, DVD snimai
i slino. Prikupljene naknade uplauju se organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava
koja moe biti organizacija iskljuivo za prikupljanje naknada od privatnog kopiranja,
67
ili neka od postojeih organizacija za autorska ili izvoaka prava, a prihodi se potom
raspodjeljuju razliitim nositeljima prava.
Veina zemalja lanica Europske Unije ima sustav naknada za privatno kopiranje,
a na taj nain generira se otprilike 1 milijarda amerikih dolara godinje za autore,
izvoae, nakladnike i proizvoae fonograma. Naknada se obino utvruje u
iznosu od 1% do 4% od maloprodajne cijene za medije i/ili opremu za snimanje. U
EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska i Luksemburg predstavljaju znaajne izuzetke, jer
u tim zemljama nema naknade za privatno kopiranje, to stavlja autore, izvoae,
nakladnike i proizvoae fonograma s tih teritorija u znatno nepovoljniji poloaj.
Unato tome, autori i izvoai u zemljama u kojima naknada ne postoji mogu
ostvarivati prihode od naknada za privatno kopiranje u zemljama u kojima se one
primjenjuju, ako njihova nacionalna organizacija uspije ishoditi njihovo plaanje.
Postoje stajalita koja su kritina prema konceptu naknade za privatno kopiranje. Ako
bi, primjerice, netko kupio prazni CD-R i koristio ga za spremanje osobnih fotografija s
godinjeg odmora, zato bi ta osoba morala plaati naknadu koja e odlaziti autorima,
izvoaima, nakladnicima i proizvoaima fonograma? Mnogi u glazbenoj industriji na
ovakve bi prigovore naveli da naknada za privatno kopiranje nije potpuno pravedna,
ali je to bolje od potpune nepravde. U nekim zemljama, poput Njemake, naknada za
privatno kopiranje predstavlja znaajni izvor prihoda za autore i izvoae. WIPO svake
godine izdaje sveobuhvatnu Meunarodnu anketu o privatnom kopiranju koja se u
PDF obliku moe preuzeti s internetskih stranica WIPO-a (www.wipo.int).
U nekim zemljama razvijenog svijeta prihodi od naknada za privatno kopiranje mogu

initi preko 50% ukupnih prihoda organizacije za kolektivno ostvarivanje srodnih
prava.
68
5. POGLAVLJE
KRATKA POVIJEST GLAZBENE INDUSTRIJE
Slijedi kratki pregled najvanijih dogaaja u glazbenoj industriji u proteklih 4000

godina, koji ukljuuje mnoge kljune razvojne momente u pravu i tehnologiji koji su
opisani u ovoj knjizi.
Prvi notni zapis glazbe otkriven je u Iraku na ploi s klinastim pismom i vjeruje se
da je napisan otprilike 2000 godina prije nove ere. (Ironino je da su ploe sada
ponovno u modi, zahvaljujui Amazonovom Kindleu i Appleovom iPadu). Notno
pismo za zapisivanje glazbe kakvo poznajemo danas prvi je osmislio Guido dArezzo,
benediktinski sveenik koji je ivio u Italiji od 991. do 1033. godine nove ere. Talijanski
benediktinski sveenici nastavili su razvijati koncept suvremenog notnog pisma do
otprilike 1350. godine, kada je dobilo oblik kakav poznajemo danas. Pisanje nota
u to je vrijeme bilo naporno i zahtijevalo je mnogo vremena, jer je svaki primjerak
morao biti posebno napisan rukom. Prvi poznati tiskani notni zapis glazbe potjee
iz Mainza u Njemakoj, iz 1457. godine, a sastojao se od tiskanog crtovlja na koje
su se note jo uvijek upisivale runo. Prvi cjeloviti notni zapis glazbe tiskao je John
Rastell u Engleskoj 1520. godine. Tiskanje notnih zapisa predstavljalo je samo po sebi
revoluciju, koja je masama omoguila sviranje glazbe. Za sljedeu veliku revoluciju
zasluni su Thomas Edison, Alexander Graham Bell i Emile Berliner, koji su razvili
mogunost snimanja izvedbi uivo. Izum gramofona od strane Emilea Berlinera 1887.
godine omoguio je stvaranje koncepta izvoakih prava. Trea revolucija zbila se
1990.-tih razvojem MP3-a, komprimirane digitalne datoteke. Sada proivljavamo tu
treu revoluciju, koja e trajati jo dugo u budunosti.
Kao to je objanjeno u odjeljku o autorskom pravu na 26. stranici, prvi autorskopravni

propis bio je Zakonik Kraljice Ane, a donesen je 1710. u Engleskoj. U narednih 300
69
godina uslijedilo je donoenje meunarodnih ugovora, Bernske konvencije, Rimske

konvencije, Sporazuma TRIPS, Internetskih ugovora WIPO-a i najnovijeg BTAP-a
(Pekinkog ugovora o audiovizualnim izvedbama).
2000. p.n.e. Otkriven je prvi notni zapis glazbe na ploi s klinastim pismom u Iraku
1020. Prvi suvremeni nain zapisivanja nota osmislio je Guido dArezzo,
benediktinski sveenik u Italiji
1350. Talijanski benediktinski sveenici u cijelosti su razvili suvremeni nain
zapisivanja nota
1457. Prvo tiskanje notnog crtovlja u Mainzu u Njemakoj (note su se jo
uvijek zapisivale rukom)
1520. Prvi tisak cjelovitog notnog zapisa od strane Johna Rastella u Engleskoj
1710. Prvi zakon o autorskom pravu, Zakonik Kraljice Ane u Engleskoj
1847. Ernest Bourget pobjeuje u prvom sudskom postupku vezanom uz autorsko
pravo u Francuskoj
1851. SACEM je osnovan u Francuskoj kao prva organizacija na svijetu za autore
1877. Thomas Edison prvi put snima zvukove glazbe na votani fonografski cilindar
u SAD-u
1886. Bernska konvencija prvi meunarodni autorskopravni ugovor o zatiti
autorskih prava na djelima autora
1887. Emile Berliner izumljuje gramofon s plosnatim ploama kao nosaima zvuka
(fonogramima) u SAD-u
1893. Emile Berliner osniva United States Gramophone Company (prvog
proizvoaa fonograma na svijetu)
1897. Lomljive lakirane ploe poinju se koristiti kao nosai zvuka
1901. Guglielmo Marconi iz Bologne u Italiji izumljuje radio
1907. Ameriki izumitelj Lee DeForest poinje redovite radijske prijenose koristei
glas i glazbu
1908. Gramophone Company poinje koristiti sliku HMV (His Masters Voice) kao
svoj ig
1926. CISAC je osnovan kao meunarodna krovna organizacija drutava za
kolektivno ostvarivanje autorskog prava javnog izvoenja
1926. kotski izumitelj John Baird demonstrira svoj prvi sustav za televizijski
prijenos u Londonu
1928. 78 rpm (okretaja u minuti) postaje meunarodni standard za plosnate ploe
70
1929. BIEM je osnovan kao meunarodna krovna organizacija drutava za

kolektivno ostvarivanje prava mehanike reprodukcije autora
1936. BBC u Londonu zapoinje emitirati prvu javnu televizijsku uslugu na svijetu
1948. Prvi put se poinju koristiti 12-inne dugosvirajue gramofonske ploe od
vinila s 33,33 rpm-a
1948. FIM (Meunarodna federacija umjetnika) osnovana je kao meunarodna
krovna organizacija koja predstavlja unije umjetnika
1949. Prvi put se poinju koristiti 7-inne ploe od vinila s 45 rpm-a
1957. Uveden je stereo
1961. Rimska konvencija prvi meunarodni ugovor za izvoae, proizvoae
fonograma i radiodifuzijske emitere
1963. Prvi put se poinju koristiti kazete za 8 pjesama s ulokom i kompaktne kazete
1970. Osnovan je WIPO (Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo)
1981. MTV pokrenut u SAD-u
1982. Prvi put se poinju koristiti digitalni kompaktni diskovi (CD-ovi)
1982. ARPANET pokree suvremeni internet
1983. Illinois Bell pokree prvu javnu uslugu mobilne telefonije
1990. Britanski znanstvenik Tim Berners u enevi je stvorio World Wide Web
1994. TRIPS (Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva)
dogovoren u okviru WTO-a (Svjetske trgovinske organizacije)
1996. Dogovoreni Internetski ugovori WIPO-a WCT (Ugovor o autorskom pravu
WIPO-a) i Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a)
1999. Pokrenut NAPSTER (prvi peer-to-peer servis za dijeljenje digitalnih datoteka)
2000. Pokrenuta trailica Google
2001. SCAPR osnovan kao meunarodna krovna institucija koja okuplja organizacije
za izvoaka prava
2001. Apple predstavlja iPod i iTunes
2001. Palm u SAD-u predstavlja prvi pametni telefon
2001. Poinje se koristiti prvi BitTorrent program za peer-to-peer dijeljenje datoteka
2003. Apple pokree iTunes prodavaonicu
2004. Pokrenut My Space
2005. Pokrenut Facebook
2005. Pokrenut YouTube
2006. Apple doputa interoperabilnost omoguavanjem pretvaranja AAC datoteka u
MP3 datoteke
71
2006. Google kupuje YouTube

2007. Apple predstavlja iPhone
2007. Pokrenut Twitter
2007. Amazon predstavlja Kindle tablet
2007. U Francuskoj pokrenut streaming servis Deezer
2008. Spotify pokrenut u vedskoj
2008. Apple doputa aplikacije treih osoba za iPhone
2008. Predstavljen operativni sustav za mobilne telefone, Android
2010. Apple predstavlja iPad
2010. Sony predstavlja glazbeni servis u oblaku, Music Unlimited
2010. Pokrenut GoogleTV
2011. Amazon pokree glazbeni servis u oblaku, Cloud Player
2011. Apple pokree servise za pohranu u oblaku, iCloud i iTunes Match
2012. Dogovoren BTAP (Pekinki ugovor o audiovizualnim izvedbama)
2012. Microsoft predstavlja Xbox Music
2012. Google predstavlja Google Play za Android trite
2013. Google pokree streaming servis Google Play Access All Music
2013. Apple pokree iTunes Radio
Glavna poruka koja proizlazi iz ove kratke povijesti je eksponencijalna promjena od

2000. godine nadalje. Sa svakim mjesecom koji proe neki e digitalni servisi nestati,
dok e se drugi inovativni digitalni servisi pojaviti te e napraviti poremeaj i promijeniti
digitalni ekosustav.
72
6. POGLAVLJE
RAZVOJ I MENADMENT UMJETNIKA
Odabir imena
Jedna od prvih stvari koju e umjetnik morati napraviti je odabrati ime po kojemu eli
biti poznat. Ako je umjetnik samostalni izvoa ili eli unajmiti druge umjetnike kao
pratnju, moe se odluiti koristiti svoje pravo ime. Osim toga, moe osmisliti novo
umjetniko ime po kojemu e biti poznat. Primjerice, pravo ime Eltona Johna je
Reginald Dwight, dok je Elton John njegovo umjetniko ime ili ime pod kojim nastupa.
Ako se radi o bendu, ime benda potrebno je paljivo odabrati. Najbolje bi bilo odabrati
vrlo neobino ime, kako bi se izbjeglo mijeanje s drugim postojeim umjetnicima.
Kao mogui dobar prvi korak moe se pretraiti Internet pomou internetskih trailica.
U prolosti je bilo mnogo sluajeva da su bendovi morali promijeniti svoje ime ili se
sporiti oko svog imena na sudu, zbog toga to je postojao jo jedan bend koji je nosio
isto ime. Primjerice, 1980.-te godine bile su vrlo uspjene za britanski bend Yazoo.
lanovi tog benda otkrili su da u SAD-u ve postoji bend istoga imena, pa su samo za
podruje SAD-a promijenili svoje ime u Yaz. Time su izbjegli eventualnu tubu protiv
sebe na tom podruju. To je, meutim, na svjetskoj razini dovelo do velike pomutnje.
Ako financijska situacija to doputa, bilo bi dobro im je prije mogue zatititi ime
umjetnika ili benda kao ig, barem u zemlji iz koje potjee. Isto ime kasnije se moe
igom zatititi i u drugim zemljama, a moda i u cijelom svijetu kako umjetnik ili bend
bude postajao sve uspjeniji. (Vidi odjeljak o igovima na stranici 40.)
73
Menadment umjetnika
im autor ili izvoa ili umjetnik koji je istovremeno i autor i izvoa postane uspjean,
morao bi pronai menadera. Menader je osoba koja e se brinuti o poslovnoj
strani umjetnikove karijere i djelovat e zajedno s drugim osobama koje doprinose
umjetnikovom komercijalnom uspjehu. Trgovina i umjetnost nemaju uvijek miran
suivot, a menaderov posao je da taj suivot olaka i omogui ga. Menaderi su
jedina skupina ljudi u svjetskoj glazbenoj industriji koji moraju poznavati svaki aspekt
glazbene industrije. Oni su ti koji se svakodnevno moraju brinuti da autorskopravna
pravila djeluju te se oni moraju nositi s brzim napretkom tehnologije i pobrinuti se, u
najveoj moguoj mjeri, da umjetnik bude propisno plaen.
Razmotrimo glazbene aspekte menadmenta. Kao to je spomenuto u odjeljku s

definicijama, o Umjetniku e se govoriti kao o pojedinanom glavnom izvoau ili
glavnoj grupi ili bendu umjetnika ili pjevaa.
Umjetnici u potrazi za menaderima
Kao to je navedeno u poglavlju o izgradnji tima, u ranim stadijima umjetnik e sam

morati obavljati poslove menadera dok ne doe do toke u kojoj treba pomo izvana.
Osim toga, mogue je da ulogu menadera u ovom ranom stadiju preuzme prijatelj ili
roak umjetnika ili nekog od lanova benda. Od samog poetka umjetnik mora poeti
stvarati bazu oboavatelja. Baza oboavatelja je skupina podataka o ljudima koje
zanima umjetnik i koji ele doznati gdje umjetnik nastupa te hoe li i kada umjetnik
izdati nosa zvuka i slino. Ako proizvoa fonograma doe na umjetnikov nastup
uivo i dvorana je puna, postojat e mnogo vea vjerojatnost da e umjetniku ponuditi
ugovor o snimanju, ako je to njegov cilj. Proizvoai fonograma ele prodati to je vie
nosaa zvuka mogue, a ako uoe da umjetnik ve ima znaajnu i entuzijastinu bazu
oboavatelja, to e im dati do znanja da e postoji trite za snimke toga umjetnika.
Napredak u tehnologiji nije izmijenio poetnu toku, a to su olovka i papir. Na prvim
malim nastupima u malim dvoranama, netko tko ima dobre komunikacijske vjetine
trebao bi biti u publici s biljenicom, razgovarati s pojedincima i prikupljati njihove
adrese e-pote. Vidi stranicu 166. o tome kako izgraditi bazu oboavatelja i razvijati je
u internetskom okruju.
74
Kada stvari krenu, umjetnik bi trebao razmotriti angaman menadera, no gdje ga

umjetnik moe pronai? Bolje je biti bez menadera nego imati loega. Meutim,
dobar, poten i vrijedan menader koji ima veze moe biti jeziac na vagi izmeu
uspjeha i neuspjeha. Dobar poetak bio bi da umjetnik dozna tko je menader njemu
omiljenim umjetnicima, pretraivanjem Interneta ili itanjem omota njihovih izdanja.
Popis menadera i njihovi kontakt podaci mogu se takoer pronai u izdanjima kao
to su Pollstar (www.pollstar.com) i Billboard (www.billboard.com). Moe biti korisno
i kontaktirati Forume glazbenih menadera (eng. Music Managers Forums) diljem
svijeta (www.immf.com). Takoer bi bilo dobro preporuku zatraiti od drugih umjetnika
i osoba koji rade u glazbenom poslu. Ako umjetnik ve ima odvjetnika specijaliziranog
za glazbu ili raunovou, oni ponekad mogu preporuiti odgovarajueg menadera,
iako je vano sastati se s nekoliko menadera, ako je to mogue. Jo jedan pristup bio
bi pitati lana obitelji ili prijatelja koji ima dobre poduzetnike i administrativne vjetine
da bude menader. Ako se odabere taj put, izuzetno je vano da taj roak ili prijatelj
bude spreman uiti i educirati se o sloenosti glazbenog posla te nikada svoj poloaj
ne uzimati zdravo za gotovo.
Dobar menader trebao bi:
1. Biti poten.
2. Biti sposoban stvarati prilike (trebao bi moi stvarati prilike koje sam
umjetnik samostalno ne bi stvorio).
3. Biti dobar administrator (trebao bi biti dobar u voenju tonih i aurnih
financijskih knjiga i uinkovito i maksimalno iskoritavati izvore prihoda i
brinuti se da umjetnik bude propisno plaen).
4. Biti dobar komunikator (dobar u odnosu s drugim ljudima i dobar u
stvaranju mree kontakata).
5. Biti dobar pregovara.
6. Biti dobar u rjeavanju problema.
7. Biti oboavatelj umjetnikove glazbe.
Od svega navedenoga, najvei izazov predstavlja rjeavanje problema. U osnovi,

menader ne bi trebao odustati ako postoji neki problem kojeg treba rijeiti, sve dok
sve mogunosti ne budu iscrpljene. Primjerice, autor ove knjige u ulozi menadera
suoio se s naizgled nerjeivim problemom u lipnju 2012. godine, kada je jednom od
njegovih klijenata bila odbijena amerika viza nekih dva tjedna prije velike amerike
75
turneje. Nije mogue ugovoriti osiguranje u sluaju odbijanja vize, tako da su autoru
knjige i umjetniku prijetili ogromni financijski gubici u sluaju otkazivanja turneje,
a da ne spominjemo gubitke koje bi pretrpjeli svi ameriki promotori. Iz primljene
papirologije proizlazilo je da e se izdavanje vize ponovno razmatrati u sljedeih
90 dana. Umjetniku o kome se radilo mnogo puta ranije izdavane su amerike
vize i nije bio kanjavan. Do takve situacije vjerojatno je dolo jer je netko drugi sa
slinim imenom bio na popisu za promatranje amerikih sigurnosnih slubi. Suoen
s naizgled katastrofalnom situacijom, autor/menader mrtav hladan je nazvao
jednog starijeg amerikog senatora u Washington, tj. pribavio je telefonski broj
pomou Googleove trailice i nazvao ga je da vidi to e se dogoditi. Na sreu, svi
u senatorovom uredu bili su oboavatelji, pa je to bio odlian prvi korak. Na kraju je
senator nazvao ameriku dravnu tajnicu, senatoricu Hilary Clinton, koja je u samo
nekoliko sati rijeila problem. Umjetnikova putovnica s vizom stigla je onoga jutra
kada su umjetnik i ekipa trebali letjeti. Naizgled nemogui problem rijeen je mirno,
korak po korak...a moda i uz malo sree.
Menaderi u potrazi za umjetnicima
Razmotrimo sada isto pitanje s gledita menadera. Ako netko eli postati menader
i dobar je u komunikaciji, administraciji, umreavanju, poslovanju i pregovaranju,
kako da pronae umjetnika s kojim e raditi? Prvo je potrebno pobrinuti se da
menader razumije nain djelovanja glazbene industrije, itanjem izdanja i knjiga
kao to je ova, ili pohaanjem obrazovnih teajeva. Bez obzira na iskustvo koje
menader stekne, uvijek je vano osvjeavati i poboljavati znanje pohaanjem
obuka ili jednostavno itanjem najnovijih knjiga, asopisa ili pribavljanjem informacija
preko Interneta. To se odnosi na strunjake u svim podrujima.
Umreavanje je sljedei vaan korak. Pod umreavanjem mislimo na upoznavanje

to je vie ljudi mogue u industriji. To se odnosi na diskografske kue, nakladnike
(publishere), agente za ugovaranje nastupa, promotore, novinare, osobe koje rade s
filmom i u oglaavanju, osobe koje se bave digitalnim marketingom i organizacije za
kolektivno ostvarivanje prava, izmeu ostalih. Poznavanje svih pravih ljudi pomoi
e menaderu da otvara vrata kada to bude potrebno, a vanost toga ne smije se
podcijeniti. Takve veze esto mogu dovesti do toga da diskografska kua, nakladnik,
odvjetnik ili raunovoa preporue menadera umjetniku. U suvremenom dobu
76
mnogi menaderi previe naglaska stavljaju na e-potu i SMS poruke. Autorov savjet
za novog menadera je da telefonom razgovara im je vie mogue i u prvi plan
stavi sastanke licem u lice kada god je to mogue ili praktino. Jo jedan nain za
pronalazak umjetnika je da menader jednostavno odlazi u klubove i male dvorane
i vjeruje svojoj vlastitoj procjeni kako bi pronaao umjetnika s pravim potencijalom.
Vjerojatno najvanija stvar je da se menaderu mora sviati umjetnikova glazba i
da se mora dobro osobno slagati s umjetnikom ili bendom. Iskreni entuzijazam je
zarazan i uinkovit u razvoju umjetnika.
Jedan od naina na koji menader moe nauiti vie o menadmentu umjetnika

je da se pridrui Forumima glazbenih menadera (MMF). Te organizacije
prvenstveno se bave umjetnikovim pravima no esto nude radionice i informacije
za menadere i umjetnike koji su sami sebi menaderi. Postoje Forumi glazbenih
menadera u Australiji, Belgiji, Kanadi, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemakoj,
Irskoj, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Norvekoj, Poljskoj, Junoj Africi, vedskoj,
Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u. Meunarodna krovna organizacija je International
Music Managers Forum (www.immf.com).
Kratki ugovor
Razmotrimo sada situaciju u kojoj je menader ili osoba koja to eli postati pronaao
umjetnika kojem eli pruati menaderske usluge, a umjetnik eli angairati tu
osobu. Nakon poetnih sastanaka i rasprava, razumno je i za umjetnika i za
menadera da pisano ugovore privremeni probni rok u kojem e vidjeti mogu li obje
strane dobro raditi zajedno. Primjer jednostavnog kratkog ugovora s probnim rokom
dan je u Prilogu B na stranici 220. Uobiajeno je da se takav kratki ugovor sklapa na
maksimalno vrijeme od est mjeseci, no moe biti sklopljen i na samo tri mjeseca.
Kada taj rok na koji je privremeni ugovor sklopljen istekne, ako umjetnik i menader
ele nastaviti svoj poslovni odnos, menader ili njegov odvjetnik morat e ponuditi
umjetniku detaljni ugovor.
Detaljni ugovori o menadmentu umjetnika
Razmotrimo sada sklapanje detaljnog ugovora o menadmentu umjetnika, koji

sadri mnogo vie detalja o nainu na koji e odnos umjetnika i menadera
77
funkcionirati na dulje vrijeme. U ovoj toki menader i umjetnik mogli bi razmotriti i

alternativne naine zajednikoga rada, kao to je osnivanje poduzea ili partnerstva
kod kojeg bi umjetnik i menader bili direktori ili partneri. (Vidi Alternativne ugovore
ispod na stranici 81.)
O dugotrajnom ugovoru o menadmentu umjetnika najbolje je razmiljati kao o

nekoj vrsti braka. Nuno je da se obje strane dobro meusobno slau. Sklapanje
takvog detaljnog ugovora trebao bi biti jedini trenutak u umjetnikovoj karijeri kada
on i menader sjede za suprotnim stranama stola. Nakon toga trebali bi zajedno
raditi kao tim, a uspjeh bi trebao biti njihov zajedniki cilj. Nakon sklapanja ugovora,
obje strane trebale bi biti razumno zadovoljne s njime. Ako je jedna strana jako
zadovoljna, a druga nije, njime se nee postii ravnotea potrebna za dobar radni
aranman.
Odnos umjetnik/menader mora se temeljiti na povjerenju i redovitom raspravljanju

svih pitanja. Vano je da se umjetniku kae to je mogue vie u prikladno vrijeme,
i dobre i loe vijesti (primjerice, ne bi bilo dobro da menader loe vijesti prenese
umjetniku neposredno prije njegovog nastupa). Sam ugovor trebao bi jasno ureivati
osnovna pravila, no uvijek e doi do neobinih situacija koje e se morati raspraviti
razumno i uz postizanje kompromisa svih upletenih strana. Ako doe do nekih
posebnih pogodbi, poeljno je da se prenesu u pisanom obliku i da ih potpiu obje
strane. S gledita menadera, izuzetno je vano da odredbe ugovora budu sukladne
industrijskim normama u zemlji prebivalita i da nisu nerazumne. Ako je ugovor u
cjelini prestrog, sud moe smatrati da je previe ograniavajui. Drugim rijeima, da
je ugovor neopravdano restriktivan s gledita umjetnika.
I menader i umjetnik trebali bi voditi rauna o tome da je vrijeme dragocjeno.

Jasno je da struni savjeti menadera, iako se ne naplauju po satu kao to je
sluaj s odvjetnicima i raunovoama, imaju znatnu vrijednost. Ako menader
ulae velike koliine vremena i/ili novca, taj rizik mu mora biti nadoknaen tako
da se to odraava u provizijskoj strukturi. U konanici, najspornija pitanja u ovim
ugovorima vjerojatno su pitanja koja se tiu primanja provizije nakon prestanka
vaenja ugovora i primanja provizije temeljem prihoda od turneja. I za menadera i
za umjetnika vano je postii pravedan funkcionalni dogovor o tome.
78
Takoer je vano da se menader trudi pruati visokokvalitetne menaderske

usluge umjetniku. Stoga je pametnije da se menaderi usredotoe na jednog ili dva
umjetnika nego da zastupaju previe njih i budu previe rastegnuti na sve strane,
osim ako je njihovo poslovanje strukturirano tako da imaju dovoljno stalnog osoblja
za odgovarajue upravljanje karijerama i poslovima veeg broja umjetnika. Prije
sastavljanja detaljnog ugovora o menadmentu umjetnika, bilo bi dobro na jednoj
stranici napisati glavne toke ugovore. Neki od imbenika koje treba uzeti u obzir
prilikom sastavljanja glavnih toaka ugovora su sljedei:
Trajanje (koliko e dugo trajati ugovor?)

Podruje primjene (hoe li se primjenjivati u cijelom svijetu ili u samo jednoj
ili u vie zemalja?)
Iznos provizije (obino 20%, ali moe biti izmeu 10 i 50%)
Iznos provizije kod prihoda od turneja (iznos manji od iznosa provizije)
Trajanje obveze plaanja provizije (trajanje ugovora plus razdoblje nakon
prestanka vaenja ugovora)
Prihodi na koje e se obraunavati provizija (na koje prihode e se
obraunavati provizija, a na koje nee)
Opseg primjene ugovora (zabavna industrija u cjelini ili samo glazba?)
Dunosti menadera
Dunosti umjetnika
Dopustivi trokovi menadera (primjer tipinog popisa trokova moe se
vidjeti u Prilogu B na stranici 221).
Vano je da umjetnik dobije neovisan pravni savjet, poeljno od odvjetnika koji je

specijaliziran za glazbeno poslovanje.
Menader i umjetnik trebali bi slijediti standardne poslovne obiaje u zemlji u kojoj

su bazirani. Primjerice, u mnogim zemljama na sljedee vrste prihoda openito se
ne moe obraunati menaderska provizija:
i) Trokovi snimanja (iznosi koje daje proizvoa fonograma za izradu
snimaka).
ii) Trokovi video zapisa (iznosi koje daje proizvoa fonograma za izradu
promotivnih video zapisa).
iii) Podrka na turneji (iznosi koje daje proizvoa fonograma za pokrivanje
gubitaka na turneji).
79
Vanost neovisnog pravnog savjeta
Vano pitanje glede svih ovih ugovora je da umjetnik mora dobiti neovisan pravni
savjet, poeljno od odvjetnika koji je specijaliziran za glazbeno poslovanje ili
odvjetnika koji ima neko iskustvo u sklapanju ugovora u podruju glazbe. Ako umjetnik
ne dobije neovisan savjet, ugovor e znatno oslabiti injenica da je menader
podloan tubi zbog zloupotrebe povjerenja. U nekim zemljama takvi specijalizirani
odvjetnici jednostavno ne postoje. U takvim sluajevima poeljno je dobiti bilo kakav
neovisan savjet, bolje nego nikakav. Ako je to financijski izvedivo, umjetnik i menader
trebali bi razmotriti angairanje odvjetnika u nekoj drugoj zemlji u kojoj takva
specijalizacija postoji. U tom sluaju mogue je da e se na ugovor primjenjivati pravo
zemlje u kojoj specijalizirani odvjetnik radi. Druga prednost inozemnog specijaliziranog
odvjetnika je u tome to e on moda moi pomoi menaderu i umjetniku u zemlji
u kojoj djeluje. U donoenju te odluke i menader i umjetnik trebali bi razmisliti o
tome gdje smatraju da e njihova glazba imati najveu publiku i potom razmotriti
angairanje odvjetnika na tom podruju. Upisom kljunih rijei odvjetnik koji se bavi
glazbenim poslovanjem i zemlje od interesa u internetsku trailicu trebalo bi biti lako
pronai prave specijalizirane odvjetnike.
Kada umjetnik zapoinje svoju karijeru, obino na raspolaganju nema puno novca
te pomisao na znaajne pravne trokove moe biti optereujua. Veina odvjetnika
vodi o tome rauna i esto su spremni ili naplatiti niu naknadu ili odgoditi naplatu
dok umjetnik ne dobije predujam od diskografske kua ili nakladnika (publishera), u
nadi da e tako osigurati budui angaman. Ponekad e menader biti spreman platiti
pravne trokove umjetnika uz dogovor o nadoknadi kada se ponu ostvarivati prihodi.
U svakom sluaju, vano je da umjetnik i menader dobiju procjenu trokova od
svojih odvjetnika prije poetka rada. Nuno je da menader i umjetnik koriste razliite
odvjetnike. Ako je umjetnik lan glazbene unije, unija ponekad moe pruiti pravne
savjete po znatno nioj cijeni ili besplatno. Informacije o glazbenim unijama u svijetu
mogu se pronai na internetskoj stranici Fdration Internationale des Musiciens
(FIM) na adresi www.fim-musicians.com.
Razumno je i pravedno najprije postii usmeni dogovor, zatim sklopiti kratki

ugovor s probnim rokom, a potom i detaljni ugovor. Mnogi dogovori su propali jer
je menader bio previe zahtjevan u prvotnim stadijima, moda inzistirajui na
80
potpisivanju sveobuhvatnog detaljnog ugovora o menadmentu prije poetka rada.

Umjetnikov odvjetnik trebao bi savjetovati umjetnika protiv takvog brzopletog i strogog
pristupa uslijed kojeg bi umjetnik mogao poeti sumnjati u prikladnost menadera
i u obvezivanje menaderu. Svim tim pregovorima mora se pristupati paljivo i
diplomatski tako da i umjetnik i menader zadre svoj entuzijazam u pogledu daljnje
zajednike suradnje. Za umjetnike moe biti traumatino ako budu upleteni u teke
pregovore s menaderom tek to su se s njime upoznali.
Usmeni dogovori
Neki menaderi na visokim razinama sklapaju ugovore usmeno ili rukovanjem i ini
se da su uspjeni u njihovoj realizaciji. Oni toliko vjeruju svojim sposobnostima da
se osjeaju dovoljno sigurnima da umjetnik nee htjeti otii drugdje. U Ujedinjenom
Kraljevstvu i nekim drugim zemljama, usmeni ugovori za usluge kao to su
menadment umjetnika valjani su i mogu se prisilno ostvarivati, no u SAD-u takvi
ugovori moraju biti sklopljeni u pisanom obliku.
Naravno, problem s usmenim ugovorima je u tome da oni funkcioniraju dok se stvari

kreu dobrim smjerom, no ako doe do spora mogu postati jako problematini. Kod
takvih sporova esto se radi o rijei jedne strane protiv rijei druge, naroito ako nije
bilo svjedoka prilikom sklapanja usmenog ugovora. Stoga se preporuuje, ako je to
mogue, da sklapanju takvih ugovora budu prisutni pouzdani svjedoci i da se to
jasnije i tonije utanai to vie pitanja, kao to su trajanje, iznosi provizije, na to se
moe obraunati provizija, provizijski aranmani nakon prestanka vaenja ugovora,
iznos provizije za prihode od turneja, nadoknadivi trokovi, itd.
Jo jedna prednost usmenih ugovora je u tome to e vjerojatno biti prihvatljiviji

umjetniku, barem u prvim stadijima, s obzirom na to da se umjetnik nee osjeati
previe obvezanim. Meutim, ak i ako je na poetku ugovor sklopljen usmenim
putem, openito je uvijek bolje im prije sklopiti kratki ugovor kakav je prikazan u
Prilogu B na stranici 220. ili detaljni ugovor u pisanom obliku. To omoguuje da se
obje strane to bolje upoznaju sa svojim pravima i obvezama, iako bi, kao to je
navedeno iznad, to trebalo biti uinjeno na nain koji nee natetiti duhu njihovog
odnosa.
81
Pravna ogranienja i odredbe usmenih ugovora koje se pretpostavljaju
Sud moe nametnuti odreena pravna ogranienja ako doe do spora izmeu
umjetnika i menadera u sluaju kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku. Neke
od pretpostavljenih odredbi koje sud moe nametnuti su:
1) Menader se obvezuje da nee dopustiti da doe do sukoba interesa u
odnosu s umjetnikom.
2) Menader se obvezuje zastupati umjetnika s panjom dobrog
gospodarstvenika tj. menader e revno i iskreno zastupati umjetnika te
ne smije zloupotrijebiti povjerljive informacije vezane uz umjetnika ili loe
zastupati umjetnika tako da mu uzrokuje tetu.
3) Menader se obvezuje voditi tone financijske knjige vezano uz
umjetnikove prihode i trokove, zajedno sa svim bankovnim izvodima,
raunima i potvrdama o plaanju, itd.
Alternativni ugovori
Problem koji postoji u odnosu na tradicionalne ugovore o menadmentu umjetnika

s gledita menadera je u tome to je rije o ugovorima o djelu ili ugovorima o
agenciji, kod kojih menader nije nositelj prava intelektualnog vlasnitva. Stoga
se radi o donekle slabim ugovorima, kod kojih je menader uvijek ranjiv u sluaju
prekida ugovora. Ako doe do prekida odnosa, jedino to menader moe probati je
postizanje nagodbe s umjetnikom ili ga moe tuiti sudu radi naknade tete. Nijedan
sud nee nekog umjetnika prisiliti da nastavi suradnju s menaderom ako on tako ne
eli. Umjesto toga, oteenoj strani e dosuditi naknadu tete temeljem injeninog
stanja utvrenog pred sudom. Stoga postoji tendencija meu menaderima da
sve ee s umjetnicima sklapaju druge oblike ugovora koji ukljuuju i neka prava
intelektualnog vlasnitva, kao to su produkcijski i nakladniki ugovori. U nastavku
emo razmotriti te alternativne ugovore.
Produkcijski i nakladniki ugovori kao alternativa ugovorima o

menadmentu
Dva su naina na koje menader moe postati nositelj licence ili sunositelj autorskih ili
srodnih prava koja pripadaju umjetniku.
82
1. Produkcijski ugovori (kod kojih menader plaa snimanje i licencira snimke

ili postaje sunositelj prava na umjetnikovim snimkama na odreeni niz
godina).
2. Nakladniki ugovori (kod kojih menader djeluje kao nakladnik te licencira
djela umjetnika ili postaje sunositelj autorskih prava na umjetnikovim
djelima za odreeni niz godina).
Menader se moe s umjetnikom dogovoriti o obje uloge te u tom sluaju sklapa

dva odvojena ugovora: kao produkcijska tvrtka i kao nakladnik. Ako menader
postane produkcijska tvrtka i/ili nakladnik (publisher), ili oboje, ne smije se dvostruko
naplaivati tj. ne smije primjenjivati menadersku proviziju u oba podruja. Menader
bi takoer mogao sklopiti i trei ugovor ogranien na nastupe uivo i druge prihode
kao to je prodaja robe, sponzoriranje i brending. Pod uvjetom da se ti drugi poslovi
ne odnose na snimanje (izrada, distribucija i prodaja nosaa zvuka) ili nakladnitvo/
publishing (iskoritavanje djela), tada se moe uzeti menaderska provizija.
U nekim zemljama gore opisani aranman mogao bi biti nelegalan jer se moe
smatrati sukobom interesa, no u razvijenom svijetu ova vrsta licenciranja
intelektualnog vlasnitva ili ugovora s umjetnikom o sunositeljstvu na pravima
postaje sve ea. Razvijaju se i drugi poslovni modeli kod kojih menader i umjetnik
osnivaju trgovako drutvo te se menader imenuje njegovim izvrnim direktorom ili
predsjednikom uprave. Umjetnik i menader u tom sluaju bit e direktori i dioniari.
U ovom poslovnom modelu, korporacija je nositelj autorskih prava, a prihodi se dijele
sukladno drutvenom ugovoru. Jo jedna mogunost je da menader i umjetnik osnuju
partnerstvo kojim upravlja menader, pri emu je partnerstvo nositelj autorskih prava.
U poslovnom modelu produkcijskog ugovora, menader se moda nee pravno

nazivati menaderom umjetnikove karijere, no unato tome moe pruati usluge
menadmenta bez provizije. Menader u tom sluaju postaje produkcijska kua.
Tekoa kod tog modela je to menader mora pronai novac za snimanje albuma, a
tu se moe raditi o ulaganju visokog rizika. Podjela prihoda kod produkcijskih ugovora
obino je u omjeru 50/50 ii 70/30 u korist umjetnika. Produkcijska kua izrauje album
te ga potom licencira proizvoaima fonograma ili distributerima i agregatorima diljem
svijeta. Trokovi snimanja albuma najprije se odbijaju od bilo kakvih predujmova
83
ili prihoda od prodaje, zajedno s drugim nadoknadivim trokovima, a neto iznos se

zatim dijeli izmeu produkcijske kue i umjetnika, sukladno omjeru koji je ugovoren u
produkcijskom ugovoru.
Prednost produkcijskog ugovora za umjetnika je to e produkcijska kua esto biti

nositelj autorskih prava na snimci u kraem razdoblju nego to bi to bilo kod izravnog
potpisivanja ugovora s proizvoaem fonograma. Proizvoa fonograma esto e
zahtijevati da bude nositelj prava na snimci za cijelo vrijeme trajanja autorskih prava,
to trenutno varira izmeu 50 i 150 godina od prve objave, ovisno o zemlji u kojoj
je snimano. Rok ugovoren u produkcijskom ugovoru moe biti i samo 10 godina.
Po prestanku vaenja ugovora, prava na snimkama vratila bi se umjetniku (pod
uvjetom da su vraeni trokovi snimanja albuma), to je privlano za umjetnika. Na
taj nain, produkcijska kua moe licencirati snimke drugom proizvoau fonograma
samo na 10 godina, jer je nositelj tako ogranienih prava. To ide u korist umjetnika.
Takoer, iako e umjetnik morati dijeliti tantijeme s produkcijskom kuom, proizvoa
fonograma koji je dobio licencu u pravilu e plaati vie tantijeme produkcijskoj kui
nego umjetniku koji bi s njime izravno potpisao ugovor, zbog toga to ne mora plaati
trokove snimanja. Proizvoa fonograma koji je nositelj licence takoer zna tono
to dobiva, jer je barem prvi album obino zavren u trenutku licenciranja, ime
se rizik i trokovi za umjetnika i repertoar smanjuju na najmanju moguu razinu.
Jo jedna znaajna prednost za umjetnika koji potpisuje ugovor s produkcijskom
kuom je da e ona tititi umjetnika od nerazumnih zahtjeva koje postavi proizvoa
fonograma koji je nositelj licence, te e pruati jo jednu razinu podrke umjetniku u
svim podrujima. U nekim sluajevima, to moe biti jeziac na vagi izmeu uspjeha
i neuspjeha. (Vidi odjeljak o ugovorima o snimanju na stranici 97). Ako menader
krene ovim alternativnim putem kao produkcijska kua ili kao nakladnik, ili kao oboje,
takoer moe pruati menaderske usluge, iako pri tome nee naplaivati umjetniku
proviziju. Umjetnik bi tada slobodno mogao angairati drugog menadera temeljem
tradicionalnog ugovora o djelu u bilo koje doba, ako tako eli.
Ako umjetnik sklopi nakladniki ugovor s menaderom, mogue je ugovoriti da

trajanje nakladnikog ugovora bude jednako trajanju menaderskog ugovora plus,
primjerice, 10 godina. Ako je omjer podjele prihoda ugovoren kao 75/25 na izvoru
u zemlji prebivalita i 80/20 na primitke izvan zemlje prebivalita, pri emu se nee
plaati menaderska provizija, time bi umjetnik bio na neto financijskom dobitku u
84
pogledu postotaka u odnosu na tradicionalne menaderske ugovore, dok bi menader

dobio veu sigurnost, tj. ako bi umjetnik pristao na tradicionalnu pogodbu s velikim
nakladnikom kod koje bi dobivao 75% na izvoru, tada bi menader mogao oekivati
primitak provizije od moda 20%, a umjetnik bi dobivao 60% od prihoda na izvoru.
Ako menader osnuje nakladniku kuu, tada bi neto isplata umjetniku trebala biti
vea od 60% na izvoru kako bi umjetnik primio vei cjelokupni postotak. Takoer, ako
ih primi menaderova nakladnika kua, predujmovi treih osoba mogu se proslijediti
umjetniku, pod uvjetom da se mogu identificirati kao predujmovi za djela umjetnika.
Jo jedna prednost ovakve pogodbe za umjetnika je da je vjerojatno kako e tantijeme
primati bre nego to bi to bio sluaj s vanjskim nakladnikom. (Vidi odjeljak o
nakladnitvu na stranici 107.)
U svim ovim sluajevima, vano je da umjetnik pokua zadrati krajnje vlasnitvo na

svojim autorskim i srodnim pravima. To se moe postii licenciranjem tih prava na
ogranieno vrijeme, umjesto njihovog ustupanja produkcijskoj ili nakladnikoj kui ili
partnerstvu koje bi osnovao menader. Kao to je navedeno u poglavlju o autorskom
pravu, s gledita autora ili izvoaa uvijek je bolje licencirati prava nego ustupiti ih.
85
UGOVORI IZMEU LANOVA BENDA

Ako je glazbenik u bendu ili skupini od dva ili vie izvoaa koji djeluju pod imenom
benda, vano je tono razumjeti pravila prema kojima e bend djelovati i prava koja
imaju lanovi benda. Tako se ujedno mogu izbjei svae i nesporazumi unutar benda,
a naroito je vano u pogledu pitanja tko nosi prava na ime benda i to se dogaa ako
lan benda ode ili se bendu pridrui novi lan. Ako ne postoji ugovor izmeu lanova
benda, a lan benda ode bez jasnog pisanog sporazuma o tome tko je nositelj imena
benda, mogue je da taj lan osnuje novi bend s istim imenom, zbog ega e dva
benda djelovati pod istim imenom, a to moe uzrokovati pravne probleme i pomutnju
u javnosti. Tim ugovorima takoer se moe urediti raspodjela razliitih izvora prihoda
izmeu lanova benda te to se dogaa ako bend prestane postojati.
Pravni status
Prvo je potrebno odluiti koji pravni status e bend imati. To moe biti partnerstvo,
ali lanovi benda mogu osnovati i korporaciju. Jo jedna mogua struktura je da
jedan lan benda zaposli duge umjetnike/pjevae u bendu. lanovi benda trebali
bi se savjetovati s odvjetnikom, raunovoom i menaderom o strukturi koja bi bila
najbolja za njih. Ako odaberu partnerstvo, ugovor izmeu lanova benda bit e
ugovor o partnerstvu. Ako se odlue za korporaciju, ugovor izmeu lanova benda
bit e drutveni ugovor. Sklapanje ugovora izmeu lanova benda moe biti teko
i osjetljivo pitanje, pa je najbolje pokuati postii dogovor odmah im bendu pone
rasti popularnost. Lake je sklopiti takav ugovor dok su svi u meusobnim dobrim
odnosima, nego ekati da doe do spora.
86
Pitanja koja ureuju ugovori izmeu lanova benda
Slijede neka od glavnih pitanja koja se ureuju ugovorom izmeu lanova benda:
Kako e se dijeliti prihodi od snimanja?
Kako e se dijeliti prihodi od javnog izvoenja snimaka zvuka?
Kako e se dijeliti prihodi od nakladnitva?
Kako e se dijeliti prihodi od turneja?
Kako e se dijeliti prihodi od prodaje robe?
Kako e se dijeliti prihodi od sponzorstva ili potpora?
Tko je vlasnik imena benda i kako e se ono koristiti ako se bend
raspadne?
to se dogaa ako jedan lan napusti bend i kakav uinak to ima na
ugovore sklopljene s treim osobama?
Kakva revizijska prava ima lan koji naputa bend?
Kakve odgovornosti ima lan koji naputa bend?
Koji otkazni rok mora potovati lan koji naputa bend?
Oekivano ponaanje svakog lana benda.
Kada se lanovi benda mogu dovoditi ili otputati iz benda?
Kakav je glasaki sustav kod donoenja odluka u ime i za raun benda?
O kojim pitanjima se mora donijeti jednoglasna odluka svih lanova
benda?
Koliko lanova benda mora prisustvovati sastancima s treim osobama da
bi se odluka mogla donijeti u ime i za raun benda?
Tko e biti potpisnici bankovnog rauna benda i koji e biti limit za
plaanja svakog pojedinog lana benda?
to se dogaa ako lan benda umre ili postane nesposoban?
Hoe li novi lan koji se pridruuje bendu imati probni rok?
Hoe li lan koji se pridruuje bendu biti odgovoran za dogaaje koji su se
zbili prije negoli se pridruio bendu?
Kada pojedini lan benda kupuje opremu s novcem benda, je li ta oprema
u vlasnitvu benda ili pojedinca?
Hoe li pojedinac imati pravo otkupiti opremu u vlasnitvu benda koju
koristi taj pojedinac ako napusti bend, te po kojoj cijeni, ako e imati to
pravo?
Na koji nain e se definirati trokovi benda i hoe li ukljuivati osnovnu
plau za svakog lana benda?
87
Mogu li lanovi benda raditi na vanjskim projektima ako to doputaju

ugovori s treim osobama, kao to su ugovori o snimanju i nakladniki
ugovori?
Ako su vanjski projekti doputeni, tko zadrava prihode i to se dogaa
ako odsutnost pojedinca iz benda tetno utjee na bend?
Ako doe do spora, na koji nain e se taj spor rijeiti (primjerice, mirenje,
arbitraa ili alternativno rjeavanje sporova)?
Hoe li ugovor izmeu lanova benda biti povjerljiv?
Koje e pravo biti mjerodavno za ugovor?
Na koji nain e se dostavljati obavijesti vezane uz ugovor?
Hoe li postojati obveza da svaki pojedinac potpie ugovore koji su
dogovoreni s treom osobom primjenom glasakog sustava benda?
Vrlo je esto kada se radi o bendu da u bendu postoji samo jedan ili dva autora, dok
su ostali lanovi samo izvoai. Zbog toga je mogua situacija da autor(i) imaju puno
vee prihode od lanova koji su samo izvoai, a to moe biti uzrok loe atmosfere u
bendu. U ekstremnim sluajevima to moe dovesti do situacije u kojoj se autor vozi
naokolo u Mercedesu, dok drugi lanovi benda moraju putovati u autobusu.
Jedan od bendova kojima je autor ove knjige bio menader uspio je pronai rjeenje
toga problema. Jedini autor u bendu pristao je na to da, dok god je odreeni lan
benda ostao u bendu, taj lan prima postotak od nakladnikih prihoda, iako taj lan
zapravo nije napisao nijednu pjesmu benda. Jedini autor vrlo je dareljivo pristao
podijeliti nakladnike prihode na etiri dijela s druga tri lana benda, tj. svaki lan
benda primio je 25% nakladnikih prihoda nakon to ih je jedini autor u bendu primio
od svoga nakladnika (publishera) i organizacije za kolektivno ostvarivanje prava
javnog izvoenja. Jedini autor u bendu smatrao je da je bend katalizator njegovih djela
te da bi bez benda njegove pjesme imale malo ansi za uspjeh.
U takvoj je situaciji vano da sve prijave organizaciji za kolektivno ostvarivanje

prava budu tone. Drugim rijeima, djela je potrebno tono prijaviti kod nakladnika
i odgovarajue organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u pogledu toga tko je
doista napisao djelo i kako e se prihodi od njega raspodjeljivati. Nakon to autor primi
prihode, on ih moe raspodijeliti u skladu s ugovorom izmeu lanova benda. U ovom
88
konkretnom sluaju, bilo je dogovoreno da e lanu benda koji nije autor prestati to
pravo na primanje nakladnikih prihoda u trenutku u kojem napusti bend.
Rjeavanje sporova
Ako doe do spora izmeu lanova benda ili izmeu benda/umjetnika i tree osobe,
uvijek se preporuuje pokuati rijeiti spor mirenjem. To je najpovoljniji i najmanje
stresan nain postizanja nagodbe. Miritelj je osoba koja e ispitati sve dokaze,
sasluati obje strane i nastojati olakati postizanje nagodbe izmeu stranaka koja e,
ako tako dogovore suprotstavljene strane, biti pravno obvezujua. Stranke e obino
miritelju staviti na raspolaganje kratku izjavu o svojoj poziciji prije sastanka za mirenje,
zajedno sa svim potrebnim dokumentima. Preporuuje se u ugovore staviti odredbu
da se u sluaju spora stranke obvezuju u dobroj vjeri raspraviti spor kako bi se rijeio
mirenjem. Takoer se preporuuje, ako je to mogue, u odredbi imenovati miritelja
koji bi bio prihvatljiv objema stranama. Ako taj postupak mirenja ne uspije, trebalo
bi razmotriti skuplje opcije arbitrae ili sudskog postupka. Dodatna prednost mirenja
je da se spor obino moe rijeiti (ili ne) u roku od jednog ili dva dana, dok sudski
postupak ponekad moe trajati mjesecima do donoenja presude, a ak se i tada
protiv presude obino moe podnijeti alba.
Mogue je da neki odvjetnici umjetnika nee biti previe entuzijastini u pogledu

mirenja, jer odvjetnici mogu zaraditi puno vie novaca od parnica. Osvjeteniji
odvjetnici, meutim, razumiju vrijednost mirenja za njihove klijente, zbog ega je
mirenje postaje sve popularnija i sve uinkovitija metoda rjeavanja sporova.
89
8. POGLAVLJE
POKRETANJE DISKOGRAFSKE KUE NEOVISNI
PROIZVOAI FONOGRAMA
Mogue je da umjetnik ili menader ili oboje, radei zajedno, donesu odluku o
pokretanju diskografske kue kojom e sami upravljati. Ako mogu prikupiti dovoljno
financijskih sredstava za to, osnivanje diskografske kue nosi nekoliko velikih
prednosti. Prije svega, ono omoguuje umjetniku prodaju fizikih nosaa zvuka
na nastupima uivo, to pomae u izgradnji baze oboavatelja koja je, kao to
je navedeno vie puta u ovoj knjizi, srce razvoja umjetnika. Takoer omoguuje
fleksibilnost u pogledu potpisivanja ugovora s drugim proizvoaem fonograma kada
za to sazrije vrijeme i ako je to poeljno, budui da su umjetnik ili umjetnik i menader
zajedno nositelji prava na snimkama.
Jo jedna prednost je da e prihodi po jedinici biti znatno vei kod fizike prodaje
i/ili digitalnih preuzimanja i streaminga nego u sluaju da umjetnik ima ugovor s
konvencionalnim proizvoaem fonograma. Umjesto primanja tantijema od moda
15 20% od veleprodajne cijene po nosau zvuka, to je obino sluaj kod velikih
proizvoaa fonograma, umjetnik e primati 100%. Svi trokovi proizvodnje, pakiranja,
marketinga i distribucije moraju se odbiti od ovih 100%, ali neto prihodi po jedinici
trebali bi biti vei nego u sluaju ugovora s velikim proizvoaem fonograma. Druga
prednost je da e umjetnik imati kontrolu na svojim pravima. Takoer, vanjski
proizvoa fonograma obino bi zahtijevao da se njemu ustupe autorska prava za
cijelo vrijeme njihovog zakonskog trajanja, to varira izmeu 50 i 150 godina, ovisno o
zemlji u kojoj je ugovor potpisan.
Nedostatak toga da umjetnik postane neovisni proizvoa fonograma je u tome

to umjetnik nee uivati koristi od financijskih i strukturalnih sredstava koje na
raspolaganje stavljaju veliki vanjski proizvoai fonograma, naroito u pogledu
predujmova, trokova snimanja, marketinga, distribucije i novane potpore na
turnejama. Ono to dobrostojei proizvoai fonograma mogu ponuditi umjetniku su
90
novac i marketing. Mnogo je bolje dobiti 15% od 500.000 amerikih dolara (75.000
amerikih dolara) nego 50% od 50.000 amerikih dolara (25.000 amerikih dolara).
Ako proizvoa fonograma moe ostvariti daleko veu prodaju, vie tantijema od
prava mehanike reprodukcije e se plaati za odreenu skladbu autoru i njegovom
nakladniku. Ako je umjetnik ujedno i autor, to moe znaiti ostvarivanje znatno
veih prihoda, a ako je prodaja vea moe biti i vie radijskih emitiranja, tako da e
se i prihodi od prava javnog izvoenja znaajno poveati i za autora i za izvoaa.
Najvea prednost potpisivanja ugovora s etabliranim proizvoaem fonograma je
u tome da umjetnik moe doprijeti do vie ljudi i stei vie oboavatelja, ime e se
poveati njegova baza oboavatelja i integracija na drutvenim mreama, a to moe
znaiti vie publike na koncertima i ostvarivanje veih prihoda od nastupa uivo.
Slijede glavne stavke koje treba razmotriti kada se pokree diskografska kua i
postaje svoj vlastiti proizvoa fonograma:
1. Odaberite poslovnu strukturu. (To moe biti dioniko drutvo/drutvo s

ogranienom odgovornou, javno trgovako drutvo ili obrt. Umjetnik i/ili
menader moraju se posavjetovati s raunovoom ili odvjetnikom.)
2. Odaberite originalno ime za diskografsku kuu (pretraite Internet kako

biste bili sigurni da ime nije ranije koriteno).
3. Sastavite poslovni plan.

Pripremite poslovni raspored
Pripremite prognozu priljeva prihoda
Pribavite nekoliko ponuda za proizvodnju nosaa zvuka
Pribavite nekoliko ponuda za izradu omota
Napravite procjenu distribucijskih trokova
Napravite procjenu trokova oglaavanja i marketinga
Napravite procjenu tantijema od prava mehanike reprodukcije
Napravite procjenu predujmova (ako postoje) i tantijema.
91
4. Izgradite tim
Umjetnik i/ili umjetnikov menader/diskografska kua trebat e:
Poslovni bankovni raun
Raunovou specijaliziranu za glazbeno poslovanje
Odvjetnika specijaliziranog za glazbeno poslovanje
Strukturu fizike distribucije
Proizvoaa
Agregatora za prodaju na internetu.
5. Pribavite licencu od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

mehanike reprodukcije za svaku izdanu pjesmu. Umjetnik/menader/
diskografska kua mora pribaviti licencu od organizacije koje djeluje
u zemlji njihovog sjedita te prikuplja tantijeme od prava mehanike
reprodukcije u ime nakladnika (publishera) i autora. Potrebno je pribaviti
licence za prava mehanike reprodukcije od odgovarajuih organizacija
za djela koja se nalaze na snimkama, a nakon toga organizaciji se
moraju plaati tantijemi od prava mehanike reprodukcije ta za svaki
prodani nosa zvuka, preuzimanje ili presluavanje putem streaminga. U
nekim sluajevima, organizacija za prava mehanike reprodukcije moe
zahtijevati plaanje tantijema za prava mehanike reprodukcije za svaki
proizvedeni fiziki nosa zvuka umjesto za svaki prodani. Ti tantijemi
potom e se proslijediti organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava
mehanike reprodukcije, koji e zatim platiti nakladniku (publisheru), a
nakladnik e platiti autoru/autorima djela. U nekim teritorijima, kao to je
SAD, takoer je mogue licencu za prava mehanike reprodukcije pribaviti
izravno od autorovog nakladnika (publishera).
6. Kao proizvoa fonograma, prijavite se za lanstvo u odgovarajuoj

organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koja prikuplja naknade
za pravo javnog izvoenja i radiodifuzijsko emitiranje snimaka zvuka.
Te organizacije prikupljaju naknade od radijskih i televizijskih postaja,
kao i za druge uporabe koje spadaju u javno izvoenje kada se snimka
emitira ili izvodi u javnosti. Kao to je navedeno u poglavlju o kolektivnom
ostvarivanju prava, u nekim zemljama postoje zajednike organizacije
koje distribuiraju naknade i izvoaima i proizvoaima fonograma, dok u
drugim zemljama za svakog od njih postoje odvojene organizacije. Vano
92
je da proizvoai fonograma i/ili izvoai organizacijama za kolektivno

ostvarivanje srodnih prava stave na raspolaganje podatke o izvoaima
koji su sudjelovali na odreenoj snimci te o tome je li rije o glavnim ili
prateim izvoaima. Proizvoa fonograma ostvaruje prihode od tih
organizacija za srodna prava, dok u sluaju prava mehanike reprodukcije
proizvoa fonograma mora plaati organizacijama za prava mehanike
reprodukcije.
Kada umjetnik napie 100% djela koje se nalazi na snimci, a nema

nakladnika (publishera), mogue je da organizacija za ostvarivanje
kolektivnih prava mehanike reprodukcije dopusti umjetniku da u cijelosti
zaobie postupak prikupljanja tantijema za prava mehanike reprodukcije i
da sam administrira te tantijeme. Kada bi umjetnik u ovome primjeru platio
organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava mehanike reprodukcije
100 dolara, a administrativni trokovi organizacije iznose 15%, tada bi
ona umjetniku/autoru vratila 85 dolara. Ako bi umjetnik sam upravljao
postupkom prikupljanja tantijema za prava mehanike reprodukcije utedio
bi 15 dolara.
7. Takoer moe biti korisno ulaniti se u strukovne organizacije koje

predstavljaju proizvoae fonograma u zemlji sjedita. U nekim zemljama
postoje dvije takve organizacije, od kojih jedna veinom zastupa interese
velikih proizvoaa fonograma, a druga interese manjih nezavisnih
proizvoaa fonograma. Meunarodne krovne organizacije za te dvije
vrste strukovnih organizacija su IFPI (www.ifpi.org), koji zastupa velike
proizvoae fonograma i druge, te IMPALA (www.impalasite.org), koji
zastupa interese nezavisnih proizvoaa fonograma.
Prethodno je opisan presjek postupka koji umjetnik i/ili umjetnikov

menader moraju proi kao proizvoai fonograma, ak i ako namjeravaju
djelovati u manjem opsegu. Prvih dana vjerojatno e proizvoditi samo 500
CD-ova s jednom stranicom umetnutog omota ili e zaobilaziti postupak
proizvodnje u potpunosti te objavljivati snimke samo preko interneta. U
svakom sluaju, nuno je voditi tone raunovodstvene knjige i ulaniti se
u odgovarajue organizacije, naroito ako je autor bilo kojeg od snimljenih
i objavljenih djela netko drugi, a ne umjetnik.
93
FINANCIRANJE UMJETNIKA I DISKOGRAFSKE KUE
CROWD SOURCING
Kako umjetnik ili umjetnik i njegov menader koji rade zajedno pronalaze financijska
sredstva za pokretanje svoje vlastite diskografske kue i izdavanje snimaka? U
vezi s time, kako financiraju cjelokupno djelovanje umjetnika/menadmenta? Ako je
novca malo (a obino je tako), kao to je navedeno u prethodnom odjeljku, najbolje
je objavljivati snimke samo za digitalno preuzimanje ili streaming, barem na poetku.
Nakon zavretka snimanja, to je neto to ne zahtijeva mnogo sredstava. Kao to je
naglaeno na nekoliko mjesta u ovoj knjizi, internetsko okruje omoguuje itav niz
obino besplatnih alata koji se mogu koristiti za pribliavanje glazbe svijetu. Nakon
to umjetnik/menader pribavi raunalo i irokopojasnu internetsku vezu, mogu
zapoeti posao. Glavna investicija je vrijeme. Facebook, Twitter i YouTube u osnovi
su besplatni, kao to je i veina servisa za digitalni marketing i pohranu, barem kada
je rije o osnovnim paketima usluga. Pod uvjetom da umjetnik ima bankovni raun ili
ak samo PayPal raun, lako je zapoeti suradnju s agregatorom koji e umjetnikove
snimke uz mali troak ili bez trokova postaviti na Internet i distribuirati ih u do 150
digitalnih prodavaonica u svijetu, ukljuujui iTunes i Spotify. Agregator e za sebe
uzeti postotak, a ostatak e proslijediti izravno diskografskoj kui. Nakon stvaranja
baze oboavatelja, mogue je prikupiti financijska sredstva i izravno od njih, putem
tzv. crowd sourcinga.
Prvi bend koji je to napravio bio je britanski bend Marillion. lanovi Marilliona su 1982.
godine potpisali ugovor s EMI Records, a 1983. objavili su svoj prvi album Script for
a Jesters Tear. I u Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem svijeta izgradili su odanu bazu
oboavatelja te su je do dananjeg dana nastavili iriti. Do 1993. godine ameriki
oboavatelji postali su jako razoarani zbog toga to Marillion nije odrao turneju po
SAD-u. Razlog tome bio je to si lanovi Marilliona jednostavno nisu to mogli priutiti.
Jedan od amerikih oboavatelja doao je na ideju prikupljanja novca za turneju
benda. Godine 1996. neki od oboavatelja udruili su snage i otvorili su posebni
escrow bankovni raun te su pozvali oboavatelje diljem SAD-a da doniraju novac u
fond za turneju Marilliona. Vrlo brzo skupili su 12.000 amerikih dolara. U tom trenutku
ukljuili su se i lanovi benda te su izraunali da bi za pokrie svih trokova trebali
94
skupiti 65.000 amerikih dolara. Taj cilj uskoro je ostvaren te je turneja odrana 1997.
godine. Svaki oboavatelj koji je donirao vie od 10 dolara dobio je na dar poseban
CD sa snimkama nastupa uivo. Oni koji su donirali, unato tome morali su kupiti
ulaznice, no bili su zadovoljni to su omoguili odravanje turneje. lanovi benda tada
su shvatili vanost izgradnje baze podataka svojih oboavatelja te koliko je za njihovu
budunost ona vana, ne samo radi objavljivanja informacija na svojoj internetskoj
stranici, nego i kao mogui izvor financijskih sredstava za budue projekte.
Godine 2000. lanovi Marilliona htjeli su snimiti novi album, ali nisu htjeli potpisati
jo jedan ugovor o snimanju s treom stranom - proizvoaem fonograma koji bi od
prodaje albuma najvie profitirao. Kako bi financirali sljedei album, lanovi Marilliona
odluili su zatraiti pomo oboavatelja. Do tada je bend skupio 6000 adresa e-pote
u svojoj bazi podataka. lanovi benda pisali su svim tim oboavateljima i pitali ih
ele li kupiti album unaprijed. 5800 oboavatelja odgovorilo je pozitivno, a samo 200
negativno. To je bila prekretnica. lanovi benda shvatili su da bi njihovi oboavatelji
mogli financirati cijeli projekt kupnjom albuma godinu dana prije njegove objave.
Odluili su da e prvih 7000 prednarudbi imati tiskano ime oboavatelja na omotu
albuma, to je oduevilo oboavatelje. Takoer e objaviti posebno ogranieno
izdanje s bogatim pakiranjem za one koji su platili album unaprijed. Oboavatelji koji
su sudjelovali u kupnji unaprijed automatski su bili ukljueni u izvlaenje nagrada
pri emu su mogli osvojiti ulaznice za podruje iza pozornice, ulaznice za stajanje
sa strane pozornice tijekom nastupa ili ulaznice za promatranje tonske probe. Bend
je u konanici prodao 12.500 primjeraka bogatog pakiranja albuma unaprijed. Time
su osigurana ne samo financijska sredstva za izradu i proizvodnju albuma, nego i
za opsean marketing. Taj postupak ponovili su i za svoj sljedei album Marbles
iz 2004. godine, za koji su dobili 15.000 prednarudbi uz cijenu od 35 dolara po
albumu. Snano su investirali u odnose s javnou, marketing i proirenje svoje baze
oboavatelja tako da su novim oboavateljima nudili besplatni CD Crash Course u
zamjenu za njihovu adresu e-pote. U pogledu svog sljedeeg albuma Somewhere
Else, koji su objavili 2007. godine, lanovi benda zakljuili su da se ne mogu stalno
obraati svojim oboavateljima za financijska sredstva, pa su krenuli konvencionalnim
putem i sami platili i objavili album.
Na veliko iznenaenje benda, oboavatelji su bili jako razoarani to je naputen

pristup prednarudbi za posebne verzije albuma. U tom trenutku shvatili su da
oboavatelji doista ele sudjelovati u postupku izdavanja albuma, jer su se na taj
95
nain osjeali dijelom Marillion zajednice. Takoer im se vie svialo kupovati izravno
od benda, jer su imali osjeaj da je proizvod vjerodostojniji. Zbog toga su se osjeali
partnerima benda i dijelom kreativnog procesa.
Kroz cijeli taj proces, lanovi Marilliona i dalje su koristili konvencionalne distributere
za prodaju istih albuma sa standardnim pakiranjem u prodavaonicama, no prvi su
uveli obogaeno pakiranje za svoje najvee oboavatelje. Bend je takoer jasno
dao do znanja da ne smije biti umjetnikog pritiska ili kontrole glede albuma koji su
oboavatelji platili unaprijed.
Pokrenuti su mnogi internetski servisi koji pomau glazbenicima u prikupljanju

financijskih sredstava od oboavatelja. To su, izmeu ostalih, Kickstarter,
PledgeMusic, Sellaband, Ulele, Tunefund, Artistshare, Oocto i MyMajorCompany. Kao
i svi drugi internetski servisi, neki od spomenutih e nestati dok e se drugi pojaviti.
Kickstarter prua usluge svim kreativnim start-upovima i poslovnim projektima.
Veina umjetnika trai otprilike 5000 dolara preko Kickstartera za snimanje albuma ili
ostvarivanje nekog drugog glazbenog projekta, i taj cilj esto ostvaruju ako su poznati.
Godine 2012. amerika pjevaica Amanda Palmer zatraila je od javnosti 100.000
dolara kroz Kickstarter za snimanje novog albuma. 24.883 oboavatelja doniralo
je nevjerojatnih 1,2 milijuna amerikih dolara, koje je ona iskoristila za snimanje i
stavljanje albuma na trite te odravanje turneje. Oni koji uplauju novac preko
Kickstartera ili PledgeMusica ne investiraju u projekt, nego podravaju projekt u
zamjenu za fizike proizvode, grupe proizvoda ili iskustva kao to su preuzimanje
albuma, ulaznica za promociju albuma, CD s njihovim imenom tiskanim na omotu,
potpisani poster, dan u studiju s bendom ili majicu posveenu albumu u biti, u velikoj
mjeri primjenjuje se model benda Marillion.
Drugi umjetnici taj su koncept odveli korak dalje i na svojoj internetskoj stranici objavili
su cjenik po kojem oboavatelji mogu kupiti izravni kontakt s umjetnikom, primjerice,
veeru s umjetnikom, vikend na skijanju s umjetnikom, 30 minuta sviranja instrumenta
s umjetnikom, spominjanje njihovog imena u pjesmi koju je napisao umjetnik i slino.
Drugi umjetnici nude pisanje pjesme i njezino prilagoavanje zahtjevima odreenog
oboavatelja po odreenoj cijeni. Sve su to naini ostvarivanja prihoda od glazbe ili
barem poetka ostvarivanja prihoda.
Jo jedan mogui izvor financijskih sredstava jest da poslovni ulagai kupe udio
96
u menaderskoj tvrtki ili uloe u umjetnika posredstvom njegovog menadera.

Novac koji stave na raspolaganje koristi se za razvoj umjetnika plaanjem trokova
snimanja, trokova vezanih uz nastupe uivo, plae umjetnika i trokova marketinga,
itd. Zauzvrat e ulagaki fond dobiti postotak od dobiti ili bruto prihoda iz svih izvora
prihoda. Dva su ulagaka fonda u podruju glazbe koja ulau u umjetnike: Ingenious
i Icebreaker. Zbog takvih ulaganja ulagatelji u odreenim zemljama mogu ostvariti
porezne olakice.
97
1 0 . P O G L A V L J E
POTPISIVANJE UGOVORA S PROIZVOAEM
FONOGRAMA
Razmotrimo sada situaciju u kojoj proizvoa fonograma eli potpisati ugovor

s umjetnikom s namjerom da proda im vie primjeraka umjetnikovih snimaka.
Tradicionalno je to bio nain na koji umjetnik moe postati uspjean, no s obzirom
na to da proizvoai fonograma postaju sve izbirljiviji oko toga u koga e uloiti
novac, gore opisani model prikupljanja financijskih sredstava od oboavatelja sve
bre postaje alternativni model financiranja za mnoge umjetnike. Takoer omoguuje
umjetniku kontrolu nad njegovom vlastitom sudbinom i vlasnitvo nad njegovim
snimkama.
U prolosti veliki proizvoai fonograma (od kojih su u vrijeme pisanja ove knjige
postojala samo tri Universal, Sony i Warners) su ulagali u umjetnika davanjem
predujmova, plaanjem trokova snimanja, trokova marketinga i promocije,
novanom podrkom na turneji i distribucijom. Veliki proizvoai fonograma u
pravilu bi se obvezali snimiti i izdati jedan album umjetnika, no ostavljali su opciju
za snimanje i do osam dodatnih albuma. Jo jedna vana znaajka tog ulagakog
tipa ugovora o snimanju je da je proizvoa fonograma u pravilu zahtijevao da mu
se ustupe sve snimke snimljene sukladno ugovoru za cijelo vrijeme trajanja zatite,
tj. traio je ustupanje za cijelo vrijeme trajanja prava na snimkama zvuka na svim
teritorijima na koje se odnosio ugovor. To je znailo da e umjetnik dobivati postotak
od prodaje tijekom razdoblja zatite snimaka, ali nee biti nositelj prava na snimkama.
Veliki proizvoai fonograma tvrdit e da je ustupanje potrebno kako bi opravdali
svoje ulaganje u umjetnika, no to je vrlo upitno. S gledita umjetnika to se moe initi
nerazumnim, budui da u mnogim zemljama umjetnik plaa sve trokove snimanja
te obino 50%, pa ak i 100% trokova video produkcije od iznosa koje dobije kao
tantijeme. Koncept u kojem umjetnik mora platiti sve trokove snimanja, a nije nositelj
snimaka neprestano se preispituje u glazbenoj industriji.
98
Nain na koji umjetnik moe izbjei tu dilemu jest da pristane na ogranieno

ustupanje na razdoblje od moda 10 25 godina, umjesto za cijelo vrijeme trajanja
autorskopravne zatite ili, jo bolje, da licencira svoje snimke proizvoau fonograma
na ogranieno vrijeme. Licenciranje je mnogo bolje s gledita umjetnika i postaje sve
uestalije, naroito u sluaju malih neovisnih proizvoaa fonograma koji e esto s
umjetnikom potpisati ugovore sukladno kojima e umjetnik imati pravo na 50% svih
neto primitaka. Neto primitci obino su definirani kao iznos koji preostane nakon
odbijanja svih trokova snimanja, proizvodnje i marketinga albuma od bruto prihoda.
Vano je zapamtiti da ako umjetnik licencira svoje snimke proizvoau fonograma, on
ostaje nositeljem srodnih prava na snimkama.
Prednost potpisivanja ugovora s velikim proizvoaem fonograma je u tome to e

on vjerojatno biti spreman potroiti vee iznose novca na marketinke kampanje
za umjetnika, kao to su televizijsko i radijsko oglaavanje, promotore (osobe koja
rade na tome da se umjetnikove snimke putaju na radiju i televiziji), kampanje
u prodavaonicama, oglaavanje u tisku i na Internetu, integracija na drutvenim
mreama i digitalne marketinke kampanje. Obino su spremni potroiti velike koliine
novca na trokove snimanja (iako e se oni obino vratiti od umjetnikovih tantijema),
potporu na turneji (osiguravanje novca za pokrie bilo kakvog gubitka na turneji,
koji e se opet obino vratiti od umjetnikovih tantijema) i video produkciju (iako se
obino 50% tih trokova vraa iz umjetnikovih tantijema od audio zapisa i jo 50%
iz umjetnikovog postotka od video zapisa). Iako e umjetnik moda primati manji
postotak po prodanoj jedinici nego to bi mu platio neovisni proizvoa fonograma, a u
svakom sluaju manje nego to bi dobio da je sam vlasnik diskografske kue, mogue
je da e zapravo dobiti vie, ponajvie zbog vee prodaje koju moe osigurati veliki
proizvoa fonograma. Kao to je ranije navedeno, puno je bolje primiti manji postotak
od veeg iznosa nego vei postotak od puno manjeg iznosa, a to je neto o emu e
umjetnik i menader morati voditi rauna prije potpisivanja ugovora o snimanju.
Nove strukture tantijema za digitalnu prodaju koje su veliki proizvoai fonograma

ponudili izvoaima kontroverzne su, budui da digitalna preuzimanja i streaming sve
vie zamjenjuju fiziku prodaju. Kod digitalnih preuzimanja i streaminga, proizvoa
fonograma nema trokova proizvodnje, nema trokova fizike distribucije kao to je
prijevoz cestom, eljeznicom ili zrakom, nema povrata zbog neispravnog proizvoda i
99
nema trokova pakiranja. Unato tim utedama, veliki proizvoai fonograma i dalje
izvoaima nude iste ili sline iznose tantijema kao to su oni za fizike proizvode. To
je omoguilo neovisnim proizvoaima fonograma da se natjeu s velikima. Ako oni
nude 50% od neto primitaka na digitalnu prodaju, to je puno privlanije umjetnicima od
iznosa tantijema koje im obino nude vlasnici velikih proizvoaa (eng. majors).
Dodatna prednost potpisivanja ugovora s manjim neovisnim proizvoaem

fonograma je u tome to su oni obino skloniji potpisivanju ugovora o licenciranju,
umjesto ugovora o ustupanju. Ugovori o snimanju su takoer nerijetko puno povoljniji
za umjetnika, negoli oni koji se mogu ugovoriti s velikom kuom. Primjerice, tipina
pogodba s neovisnom kuom moe biti ugovor o licenciranju u razdoblju izmeu 3
i 15 godina, nakon kojeg e se prava na snimkama vratiti umjetniku te e on moi
slobodno pregovarati o daljnjem razdoblju s istim proizvoaem fonograma ili izdati
snimke u okviru svoje vlastite diskografske kue. Nedostatak ugovora o licenciranju je
u tome to e nerijetko sam umjetnik morati platiti trokove snimanja, tj. umjetnik mora
proizvoau fonograma staviti na raspolaganje gotove snimke. Snimanje se ponekad
moe financirati iz predujma koji plati neovisni proizvoa fonograma. U svakom
sluaju, zbog napretka u tehnologiji kunog snimanja, sada je puno povoljnije snimiti
album negoli je to bilo u prolosti.
Kao to smo prethodno vidjeli, vano je paljivo razmotriti strukture tantijema

temeljem ugovora o snimanju. U prolosti su veliki proizvoai fonograma razvili
vrlo komplicirane strukture plaanja za fiziku prodaju snimaka. Iznosi bi se obino
izraunavali na temelju postotka koji se moe poveati kod odreenih prodajnih
rezultata te kod buduih albuma, ako je postojala opcija njihovog snimanja. Takvi
iznosi tantijema mogli su se temeljiti na veleprodajnoj cijeni (PPD) ili preporuenoj
maloprodajnoj cijeni (RPR ili SRLP). To je esto dovodilo do nesporazuma kod
umjetnika, od kojih je jedan primao tantijeme na temelju veleprodajne cijene (PPD),
a drugi koji je imao ugovor s drugom diskografskom kuom, primao je tantijeme na
temelju preporuene maloprodajne cijene (RRP). Iznosi koji su se primali temeljem
tantijema na temelju veleprodajne cijene uvijek su bili vei od onih temeljem
preporuene maloprodajne cijene za istu visinu prihoda po prodanoj jedinici. Na taj
osnovni iznos tantijema primjenjuju se sve mogue vrste odbitaka. Obino postoji
odbitak za pakiranje koji za CD-ove u pravilu iznosi 25%. To znai da su tantijeme
automatski umanjene za 25%. Neki proizvoai fonograma ak su umjesto odbitka
100
za pakiranje kod digitalnih preuzimanja i streaminga (kod kojih nema pakiranja) uveli
odbitak za nove tehnologije. Obino e takoer postojati umanjenje za sluaj prodaje
knjinicama, oruanim snagama, glazbenim klubovima, narudbi putem pote, prodaje
po niim cijenama (umjesto po punoj cijeni), prodaje posebnih pakiranja i prodaje
snimaka ukljuenih u kompilacijske albume.
Godine 2002. BMG je prije spajanja sa Sonyem potroio puno vremena pokuavajui
reformirati te strukture tantijema i uvesti jedan jednostavni iznos od 15 posto od
veleprodajne cijene (PPD) za svaku prodanu snimku. Kod tog iznosa tantijema nisu
postojali odbici za pakiranje ni drugi odbici, to je omoguilo jednostavniji i uinkovitiji
raunovodstveni sustav proizvoau fonograma koji e lake razumjeti i umjetnik
i njegov menader. To je za obje strane bio vrlo razuman potez, no veina velikih
proizvoaa fonograma jo uvijek koristi stare sloene strukture tantijema, koje se
ponekad ispisuju na preko 100 stranica.
Prije poetka pregovora o sklapanju detaljnog ugovora o snimanju, proizvoa

fonograma obino e predloiti glavne toke ugovora, odnosno dati e kratki saetak
svih glavnih sastojaka ugovora za poetak pregovora. Iskusni menader e o tim
tokama pregovarati izravno s proizvoaem fonograma te e zatim dovesti odvjetnika
za sklapanje detaljnog ugovora, koji e ukljuivati takozvane standardne ugovorne
odredbe. Neiskusni menader ili umjetnik bez menadera trebao bi angairati
odvjetnika im primi glavne toke ugovora. Iskusni menader moe postupiti i obrnuto,
tako da on proizvoau fonograma dostavi prijedlog glavnih toaka ugovora. Slijede
glavna pitanja o kojima e se pregovarati nakon toga:
1. Vrsta ugovora: licenciranje ili ustupanje.

2. Teritorij: To moe biti jedna zemlja, skupina zemalja, kontinent, nekoliko
kontinenata ili cijeli svijet. Ponekad se svijet proiruje dalje i na Sunev
sustav ili ak i svemir (misao vodilja toga je ako se prodaje putem
satelita to zapravo ne bi bilo na zemaljskom teritoriju).
3. Duljina vremena u kojem e proizvoa fonograma iskoritavati snimke
obuhvaene ugovorom. Ono se moe kretati izmeu tri godine i razdoblja
101
cjelokupnog trajanja autorskopravne zatite na svakom dijelu teritorija.

4. Albumi: Broj albuma na koje se odnosi ugovor: obino jedan ili dva, uz
opciju snimanja vie njih. Ponekad je mogue dogovoriti zajameno
izdavanje prva dva ili ak i tri albuma. U umjetnikovu je interesu da
proizvoa fonograma u ugovoru dobije to je manje opcija mogue.
5. Predujmovi: Iznos novca koju e proizvoa fonograma platiti umjetniku
prije snimanja albuma. Predujam moe biti isplaen uz podmirivanje
trokova snimanja ili ih moe ukljuivati. Predujmovi se obino u cijelosti
moraju vratiti iz umjetnikovih tantijema. Proizvoa fonograma obino
e imati obvezu platiti dodatne, vee predujmove kod svake opcije koju
odlui iskoristiti. Ponekad se predujam za snimanje albuma temeljem
opcije povezuje s prodajom prethodnog albuma. Ovdje takoer mogu biti
ukljuene obveze o tome kako e se predujmovi plaati, primjerice, 50%
po potpisu ugovora o snimanju, a preostalih 50% po isporuci albuma.
6. Trokovi snimanja: Iznos novca za snimanje prvog albuma, koji e se
vratiti iz tantijema i koji se obino poveava za svaki sljedei album, ako
proizvoa fonograma iskoristi opciju snimanja takvog albuma. To je
ponekad ukljueno u predujam za album. U nekim zemljama, kao to je
Francuska, trokovi snimanja ne mogu se vratiti iz tantijema, no tantijeme
su manje kako bi proizvoa fonograma to mogao nadoknaditi.)
7. Tantijeme: Iznosi tantijema koje proizvoa fonograma mora plaati od
prodaje albuma s punom cijenom, dvostrukih albuma, albuma sa srednjom
cijenom, albuma s niskom cijenom, singlova, proirenih singlova (eng.
extended play, EP), albuma koji se prodaju kao dio TV ili radio oglaivake
kampanje, prodaje kroz glazbeni klub, narudbom putem pote, od prodaje
knjinicama ili oruanim snagama, za izvoz, od prodaje odreenim stranim
zemljama obuhvaenima teritorijem, itd. Takoer e postojati tantijeme
od digitalnih preuzimanja, ring tonova, real tonova i ring-back tonova te
od prodaje putem streaminga. Menader/umjetnik bi u okviru svoje prve
pregovarake pozicije trebao traiti puno vie iznose tantijema za digitalna
preuzimanja i streaming. Ovdje bi se trebalo pregovarati i o podjeli prihoda
od ponovne uporabe mastera u sluaju kada se snimka sinkronizira s
vizualnim prikazima na filmu, TV programu ili reklami.
102
8. Umjetnika kontrola: Uporaba snimke za koju proizvoa fonograma

treba doputenje umjetnika, a takoer i moe li proizvoa fonograma
odbiti snimku koju je isporuio umjetnik kao tehniki ili komercijalno
neprihvatljivu. Takoer, hoe li konanu odluku o omotu, biografijama,
video zapisima, izboru singlova, slijedu pjesama na albumu, brendiranju,
itd., donijeti proizvoa fonograma ili umjetnik.
9. Raunovodstvo: Koliko esto proizvoa fonograma mora slati umjetniku
izvjea o prodaji i o rokovima isplate tantijema (ako postoje).
10. Revizija: Koliko esto i pod kojim okolnostima i na kojim dijelovima teritorija
umjetnik moe provesti reviziju poslovanja proizvoaa fonograma ili
primatelja licenci proizvoaa fonograma kako bi provjerio jesu li tantijeme
ispravno obraunate i plaene. Umjetnik bi trebao imati pravo na reviziju
poslovanja ne samo proizvoaa fonograma u zemlji sjedita, nego i
poslovanja primatelja licenci ili sestrinskih trgovakih drutava proizvoaa
fonograma u drugim zemljama, ako su one obuhvaene teritorijem.
Naalost, to je vrlo teko postii, no u suprotnom e postojati velika
mogunost za zlouporabu.
Jo jedan mogui pristup bio bi potpisati razliite ugovore o licenciranju u svakom

dijelu svijeta. To znai puno vie posla za umjetnika i menadera, no neki umjetnici
vrlo su uspjeni u tome. Tipian aranman bio bi potpisivati jedan ugovor za Europu,
drugi za zemlje lanice Sjevernoamerikog ugovora o slobodnoj trgovini (NAFTA)
(SAD, Kanadu i Meksiko), trei za Japan i etvrti za Australaziju (Australiju i Novi
Zeland).
Predujmovi i povrat
Koncept povrata vrlo je vaan i potrebno ga je jasno razumjeti. Ako se predujam

vraa, to znai da e se svi prihodi od tantijema prebijati s predujmom. Primjerice,
ako predujam i drugi nadoknadivi trokovi iznose 50.000 amerikih dolara, a nakon
prvog raunovodstvenog razdoblja umjetniku treba platiti 60.000 amerikih dolara
tantijema, proizvoa fonograma umjetniku e platiti 10.000 amerikih dolara. U
ovome primjeru, predujam i drugi nadoknadivi trokovi u cijelosti su vraeni u prvom
raunovodstvenom razdoblju. Ako bi meutim, umjetniku u cijelom razdoblju ugovora
103
trebalo platiti samo 35.000 amerikih dolara tantijema, tada 15.000 amerikih dolara
predujma i drugih nadoknadivih trokova ne bi bili vraeni. Potrebno je voditi rauna
o tome da, ako u ugovoru ne stoji suprotno, umjetnik u ovome primjeru nee morati
vratiti iznos od 15.000 amerikih dolara proizvoau fonograma. Predujam i drugi
nadoknadivi trokovi predstavljaju iznos novca koji je proizvoa fonograma platio na
svoj vlastiti rizik te ga umjetnik ne mora vratiti, osim iz ostvarenih tantijema.
Ugovori 360 stupnjeva
S obzirom na to da su prihodi i dobit proizvoaa fonograma u padu zbog problema

koji postoje s nelegalnim dijeljenjem datoteka na Internetu, mnogi proizvoai
fonograma ele sudjelovati u drugim izvorima prihoda koji su na raspolaganju
umjetnicima. Takvih sluajeva ima sve vie, a ureeni su takozvanim ugovorima 360
stupnjeva. Osim prihoda od snimaka, proizvoai fonograma zahtijevaju sudjelovanje
u drugim prihodima kao to su nakladniki prihodi, prihodi od nastupa uivo, prihodi od
prodaje robe, prihodi od brendiranja i sponzorstava, itd. Jedan od prvih ugovora 360
stupnjeva bio je ugovor koji je sklopio EMI s umjetnikom Robbiem Williamsom. U tom
ugovoru EMI je imao ulogu ne samo konvencionalnog proizvoaa fonograma, nego
i nakladnika (publishera) te je sudjelovao u prihodima od nastupa uivo. Ameriki
bend Korn takoer je sklopio slian ugovor. Takvi su ugovori privlani umjetnicima jer
su kod njih proizvoai fonograma obino spremni platiti mnogo vee predujmove.
U zemljopisnim podrujima gdje je piratstvo veliki problem, kao to su Afrika, Azija i
Latinska Amerika, takva vrsta ugovora je uobiajena. Umjetnici i njihovi menaderi
trebali bi paljivo razmisliti prije sklapanja takvih ugovora, jer bi moglo biti unosnije da
sami upravljaju tim drugim izvorima prihoda.
Vlasnitvo nad internetskom stranicom i bazom podataka oboavatelja
Neki proizvoai fonograma zahtijevat e da budu vlasnici internetske stranice

umjetnika i/ili baze podataka oboavatelja. Ako je mogue, menaderi bi se takvim
zahtjevima trebali oduprijeti ili bi se barem trebali pobrinuti da umjetnik bude suvlasnik
ili da barem uvijek ima pristup bazi podataka. Ako proizvoa fonograma raskine
ugovor s umjetnikom i umjetnik izgubi pristup bazi podataka svojih oboavatelja, to e
za umjetnika biti potpuna katastrofa. Baza podataka oboavatelja najvrjedniji je dio
imovine koji e umjetnik ikada imati.
104
1 1 . P O G L A V L J E
UGOVORI SA STUDIJSKIM PRODUCENTOM, SNIMANJE,
SEMPLIRANJE I MASTERIRANJE
Kao to je spomenuto u odjeljku s definicijama, osoba iji je posao nadzirati studijsko

snimanje esto se naziva producentom. Kako bi se ta uloga jasno razlikovala od
uloge proizvoaa fonograma, koristit emo pojam studijski producent.
Tipini ugovori sa studijskim producentom predviaju plaanje predujma studijskom

producentu za svaku pjesmu koja e biti snimljena, koji e se odbiti od tantijema koje
pripadaju studijskom producentu, a iznose 1 do 6% od veleprodajne cijene, ovisno o
statusu studijskog producenta. Kod veine ugovora o snimanju, studijski producent
e od proizvoaa fonograma dobivati predujmove. Predujmovi plaeni studijskom
producentu i kasnije tantijeme koje proizvoa fonograma plati studijskom producentu
smatrat e se trokovima snimanja, koji se obino vraaju iz tantijema umjetnika. Stoga
je vano da umjetnik ili menader te dogovore paljivo nadziru, s obzirom na to da e
oni utjecati na prihode koje e u konanici primati umjetnik. Primjerice, ako umjetnik
prima tantijeme od 20% od veleprodajne cijene, a tantijeme studijskog producenta
iznose 4% od veleprodajne cijene, umjetnik e na kraju dobiti tantijeme od 16% od
veleprodajne cijene. Ponekad e studijskom producentu biti plaene tantijeme od
prve prodane ploe, dok e u drugim sluajevima producent poeti dobivati tantijeme
tek nakon povrata trokova snimanja pjesama koje je producirao. Odabir studijskog
producenta vana je odluka. Nain snimanja, miksanja i obrade pjesme moe znaajno
utjecati na uspjenost pjesme. Neki producenti vie e se usredotoiti na kreativni
proces snimanja i zahtijevat e da poseban inenjer nadzire tehniku stranu snimanja.
Drugi studijski producenti preferiraju sami producirati i tehniki obraivati pjesme.
Takoer je vrlo est sluaj da se konano miksanje pjesme povjerava strunom
inenjeru za miksanje. Jedan od najpoznatijih strunih inenjera za miksanje je Bob
Clearmountain, koji radi u Los Angelesu i miksa pjesme mnogim vrhunskim
105
umjetnicima kao to su Madonna, Bruce Springsteen, Rufus Wainwright, Ziggy Marley

i Ricky Martin. Iskusni inenjer za miksanje opravdati e svoje tantijeme, koje obino
iznose oko 1% od veleprodajne cijene (PPD) (ili jedan postotni bod, kako se to obino
naziva).
Ugovori sa studijskim producentima esto predviaju obvezu studijskog producenta da

ispuni odgovarajue obrasce kojima potvruje tko je svirao instrumente, a tko je pjevao
na odreenoj snimci. To je naroito vano za izvoae koji su sudjelovali na snimci, te
e im (u mnogim zemljama) omoguiti ostvarivanje prihoda od prava javnog izvoenja
kada, i ako, snimka bude emitirana na radiju, televiziji ili izvoena bilo gdje u javnosti.
Nadalje, ugovori sa studijskim producentom ureuju i obvezu studijskog producenta da

obavijesti proizvoaa fonograma o tome jesu li koriteni semplovi prilikom snimanja.
Kao to smo vidjeli u poglavlju o autorskom pravu, uzorak ili sample je odjeljak ili dio
ve postojee snimke koji se koristi kao dio nove snimke. Ova obveza gotovo uvijek se
moe nai u ugovoru o snimanju izmeu glavnog izvoaa i proizvoaa fonograma,
tako da su i umjetnik i studijski producent pravno obvezni obavijestiti proizvoaa
fonograma o uporabi uzoraka te eventualno pribaviti doputenja za njihovo koritenje.
U takvom sluaju, doputenje se mora dobiti i od nositelja prava na originalnoj snimci
koja je semplirana i od autora/nakladnika (publishera) originalnog djela sadranog
u sample-u. Kompromis bi bio nanovo snimiti sample, pri emu bi doputenje bilo
potrebno samo od autora/nakladnika djela za djelo koje je u njemu sadrano. Postoje
specijalizirane tvrtke kao to je Replay Heaven (www.replayheaven.com) koje uz
naknadu ponovno izrauju snimku koja nevjerojatno slii originalu. Postupak dobivanja
doputenja za koritenje uzorka (sample) moe biti skup i dugotrajan. Stoga se
koritenje uzoraka drugih snimaka ili djela uope ne preporuuje, ako ga je mogue
izbjei.
S vremenom je oprema za snimanje postajala sve povoljnija to je dovelo do toga

da mnogi umjetnici kupuju i postavljaju svoje vlastite studije, umjesto iznajmljivanja
studija za snimanje. Poznati su mnogi primjerci fenomenalnih snimaka produciranih u
sobama umjetnika pomou prilino povoljne opreme za snimanje i raunalnog softvera.
Umjetnik ili bend tako mogu snimiti vie albuma nakon kupnje poetne opreme, ime
106
ostvaruju znaajne utede na trokovima snimanja. Kako bi se ostvarile i daljnje

utede, vie umjetnika ili bendova mogu zajedniki kupiti opremu za snimanje i
produkciju snimki koju mogu dijeliti.
Posljednji stadij u produciranju snimke poznat je pod nazivom masteriranje, a radi

se o postupku u kojem se zvuk snimke na kojoj je zavreno miksanje poboljava prije
objave na nosau zvuka ili u digitalnom obliku. Ovu uslugu pruaju specijalizirani
inenjeri za masteriranje, a moe se kupiti i poseban softver za masteriranje, pomou
kojeg umjetnik ili studijski producent mogu sami napraviti masteriranje. Vjerojatno
najpoznatiji inenjer za masteriranje na svijetu je Bob Ludwig iz Gateway Masteringa
(www.gatewaymastering.com) koji radi u Portlandu (Maine) u SAD-u. Ako umjetnik
eli najbolju uslugu, on je prava osoba koju treba kontaktirati, no dobri studiji za
masteriranje postoje u gotovo svakoj zemlji na svijetu.
U nekim jurisdikcijama, kao to je Ujedinjeno Kraljevstvo, studijski producent moe

se kvalificirati kao pratei izvoa, ako je usmjeravao postupak snimanja na isti nain
na koji dirigent usmjerava orkestar za vrijeme izvedbe. Dirigent orkestra u mnogim
jurisdikcijama smatra se prateim izvoaem iako ne proizvodi nijedan zvuk koji se
moe uti na snimci. Ako studijski producent ima slinu ulogu u studiju za snimanje on
se jednako tako smatra prateim izvoaem.
107
1 2 . P O G L A V L J E
GLAZBENO NAKLADNITVO
Umjetnik koji je ujedno i autor u odreenom trenutku mora razmisliti o tome

da pronae nakladnika (publishera). U vrlo ranim stadijima karijere umjetnika
nakladniki prihodi mogu se ostvariti jednostavnim ulanjivanjem u odgovarajue
organizacije za prava mehanike reprodukcije i prava javnog izvoenja i prijavom
djela kod njih. Openito govorei, te organizacije nee plaati predujmove nego
e jednostavno plaati tantijeme autoru nakon to budu prikupljene. Organizacije
e odbiti svoje administrativne trokove iz bruto iznosa te e razliku proslijediti
autoru. Te organizacije uglavnom su pasivne jer u pravilu prikupljaju samo dospjele
prihode, ali ne izlaze na trite kako bi pokuali ugovoriti nove uporabe autorovih
djela.
Nakladnik i autor obino e potpisati ugovor temeljem kojeg e nakladnik, u pravilu,

imati obvezu platiti jednokratni predujam autoru, a autor e se obvezati nakladniku
na razdoblje od nekoliko godina ili za odreeni broj albuma. U pravilu e nakladnik
iskljuivo upravljati djelima koje autor stvori za vrijeme trajanja nakladnikog
ugovora, s time da e obino imati obvezu na tritu pokuati ugovoriti nove
uporabe i stvoriti nove prilike za ostvarivanje prihoda od djela autora, kao to su
obrade, audiovizualne uporabe, izdavanje notnog zapisa i slino. Nakladnik takoer
moe pomoi umjetniku i menaderu oko pitanja sklapanja ugovora o snimanju.
Ako autor potpie ugovor s nakladnikom, moe oekivati tantijeme za prava
mehanike reprodukcije i prava javnog izvoenja, ali i druge prihode budui da e
nakladnik pokuati ugovoriti i nove uporabe djela autora. U zamjenu za predujam i
za te usluge, nakladnik e htjeti vei udio negoli je sluaj kada autor prima prihode
izravno od organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. U ranim danima karijere
umjetnika, obino e na raspolaganju biti vrlo malo novca, pa nakladniki predujam
umjetniku u poetku doista moe pomoi.
108
Slijede glavne toke koje se ureuju nakladnikim ugovorom:
Trajanje: Vremensko razdoblje u kojem je ugovor na snazi. To moe biti tono odreeno
razdoblje, broj albuma ili njihova kombinacija. Sva djela koja je tijekom trajanja
ugovora autor stvorio, a ponekad i ona koja je stvorio prije stupanja ugovora na
snagu kontrolira nakladnik u razdoblju vaenja prava (vidi ispod).
Opcija: Trenutak kada temeljem ugovora nakladnik ima pravo odluiti hoe li ugovor
produljiti i hoe li plaati daljnje predujmove ili e otkazati ugovor.
Razdoblje vaenja prava: Razdoblje u kojem nakladnik ima pravo prikupljati nakladnike
prihode za djela koja kontrolira tijekom vaenja ugovora.
Tantijeme: Razliiti iznosi tantijema od prava mehanike reprodukcije, od prava javnog
izvoenja, od obrada, licenci za sinkronizaciju, prodaje notnih zapisa, itd., koji se
plaaju autoru.
Temelj izrauna tantijema: Primici ili na izvoru. Primici znai iznos koji je
primio nakladnik nakon odbitka trokova, ukljuujui provizije podnakladnika
(subpublishera), itd. Na izvoru znai stvarni bruto iznos koji su organizacije
za kolektivno ostvarivanje prava ili proizvoai fonograma platili za djela autora
nakladniku u svakom dijelu teritorija. S autorovog gledita puno je bolje biti plaen
na izvoru.
Minimalna obveza: Minimalni broj djela koja se moraju objaviti ili koje mora napisati
autor u svakom opcijskom razdoblju. Ako se opcijsko razdoblje temelji na izdavanju
albuma, moe se ugovoriti odredba o minimalnom postotku albuma koji mora
napisati autor. To je obino u rasponu od 70 90%. Ako autor ne uspije postii
taj postotak, moe se ugovoriti da nakladnik ima pravo proporcionalno smanjiti
predujam u sljedeem opcijskom razdoblju ili produljiti trenutno razdoblje.
Predujmovi: Jednokratni iznosi koji se autoru plaaju nakon potpisivanja ugovora i u
trenutku kada nakladnik iskoristi opciju. Ti se iznosi vraaju iz tantijema.
Teritorij: Zemljopisno podruje u kojemu je nakladnik ovlaten prikupljati nakladnike
prihode. Teritorij obino obuhvaa cijeli svijet, no moe biti ogranien na odreene
zemlje ili kontinente.
U pogledu tantijema ranije je, a u nekim zemljama i sada, nakladnik uzimao 50%
svih prihoda primljenih na temelju primitaka, dok bi preostalih 50% proslijedio
autoru. Nakladnik bi takoer esto zahtijevao da se trajanje protegne na trajanje
autorskopravne zatite koje, kao to smo vidjeli u odjeljku o autorskom i srodnim
pravima, moe biti i do 150 godina. Od 1980-tih godina situacija se promijenila znatno
109
u korist autora. Uobiajeno se moe ugovoriti 75/25 na izvoru za prava mehanike
reprodukcije i izvoenje uz druge iznose za sinkronizaciju i druge prihode. Kod ovog
uobiajenog omjera, 75% bruto iznosa odlazi autoru, a 25% zadrava nakladnik.
Uobiajeno trajanje moe biti ciklus jednog albuma (primjerice 18 mjeseci), a nakon
toga mogu postojati jedna, dvije ili tri opcije koje e produljiti trajanje, ako ih nakladnik
iskoristi. Svako opcijsko razdoblje pokrivalo bi jo jedan album ili minimalan broj novih
djela i uz sebe bi vezalo dodatni predujam. Razdoblje vaenja prava moe biti izmeu 5
i 25 godina i ne bi se trebalo protezati izvan tog razdoblja.
Neki nakladnici ponudit e autoru minimalnu/maksimalnu strukturu predujma za svaku
opciju. U tom sluaju u ugovoru se navodi zajameni minimalni iznos predujma za sluaj
da nakladnik iskoristi opciju za sljedei album ili sljedee razdoblje. Meutim, primijenit
e se i formula koja se temelji na prihodima ili prodaji u prethodnom razdoblju (to se
ponekad naziva tekuim prihodima), zbog koje predujam moe biti i vei. U ugovoru
se navodi i maksimalni iznos predujma koji nikada ne moe biti vei od tog iznosa, bez
obzira na rezultat formule. U nakladnikom ugovoru se ponekad moe pronai i odredba
o pravu davanja iste ponude. Ona se pojavljuje u ugovorima u kojima se autori i
nakladnici obvezuju da e pregovarati u dobroj vjeri o opciji nakladnika (publishera)
da nastavi objavljivati djela autora u okviru albuma ili u narednom razdoblju. Ako
pregovori ne uspiju, autor slobodno moe pokuati sklopiti nakladniki ugovor s drugim
nakladnikom. Pri tome autor ima obvezu izvornog nakladnika (publishera) obavijestiti
o najboljoj ponudi koju je primio od nekog drugog nakladnika (publishera). Izvorni
nakladnik (publisher) tada ima pravo dati jednaku ponudu i nastaviti pruati nakladnike
usluge autoru.
Trenutno su meu najuspjenijim glazbenim nakladnicima u svijetu Universal Music
Publishing, Warner/Chappell Music, Sony-ATV Music Publishing i BMG Rights
Management, iako se akvizicije i vlasnitvo neprestano mijenjaju. Kobalt Music
Publishing stigao je na scenu 2000. godine primjenjujui malo drukiji poslovni model.
Kobalt rijetko plaa predujmove, no nudi vie tantijeme u iznosu od 85-90% prihoda
primljenih od bruto iznosa. Autoru se te tantijeme obraunavaju svaka tri mjeseca
umjesto svakih est mjeseci, kao to je sluaj kod nekih velikih nakladnika (publishera).
Takav aranman vrlo je privlaan etabliranijim umjetnicima koji ele sklopiti novi
nakladniki ugovor, no manje odgovara novim autorima koji na poetku vjerojatno
trebaju znatan predujam.

110
Glavne dunosti glazbenog nakladnika (publishera) su:

1. Pregovarati, organizirati i izdavati licence za djela autora i pobrinuti se
da autor primi to veu moguu naknadu za odreenu vrstu koritenja.
2. Izdati ili dati doputenje za izdavanje licenci za prava mehanike
reprodukcije putem organizacija za kolektivno ostvarivanje prava
proizvoaima fonograma koji ele koristiti djelo autora na snimci.
3. Izdavati i pokuati ugovoriti sinkronizacijske licence kod kojih se djela
autora sinkroniziraju sa slikama (tj. filmovima, televizijskim oglasima i
video igrama).
4. Ugovarati obrade u ime autora (tj. drugim umjetnicima predloiti i
uvjeriti ih da obrade i snime svoju verziju djela autora).
5. Ispravno prijaviti sva djela autora odgovarajuim organizacijama za
kolektivno ostvarivanje prava javnog izvoenja i prava mehanike
reprodukcije.
6. Upravljati prodajom tiskane glazbe i digitalnih notnih zapisa djela autora
ili davati licence za to treim osobama.
7. Prikupljanje gore navedenih prihoda u ime i za raun autora u svim
dijelovima teritorija. Ako je teritorij cijeli svijet, nakladnik e imati urede
ili podnakladnike u svakom dijelu teritorija ili moe prikupljati prihode
izravno od lokalne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u
odreenom dijelu teritorija.
8. Detaljno izvjeivati autora i isplaivati mu tantijeme (ako postoje
dospjeli iznosi).
Nakladniki prihodi vrlo su vani za umjetnika koji pie i izvodi svoja vlastita djela. To
mu u poecima njegova djelovanja moe biti jedini izvor prihoda. Openito je lake
vratiti predujmove nakladnika (publishera) nego predujmove za snimanje, budui da
obino ne postoje nikakvi odbici osim samih predujmova i nakladnikovog udjela u
prihodima, dok kod ugovora o snimanju postoje mnogi odbici kao to su trokovi za
video zapise, trokovi snimanja, novana potpora na turneji i sami predujmovi. Mnoge
organizacije za kolektivno ostvarivanje prava javnog izvoenja platit e samo 50%
prihoda nakladniku, dok e drugih 50% uplatiti izravno na bankovni raun autora. Ako
je iznos tantijema za javno izvoenje u nakladnikom ugovoru 75/25 bruto prihoda,
nakladnik bi zapravo uzeo 50% svog udjela, tj. 50% bi organizacija za kolektivno
ostvarivanje prava platila izravno autoru, a 50% izravno nakladniku, s time da je ovo
111
potonje definirano kao nakladnikov udio. Da bi se dolo do 25% izvorno plativo

nakladniku, nakladnik e uzeti 50% od 50% primljenih od organizacije, te e tako
autoru biti plaeno ukupno 75%. Ovaj sustav uvelike pomae autoru jer autor zna da
e, osim predujma nakladnika (publishera), primiti 50% prihoda od javnog izvoenja
ak i ako nije vratio predujam nakladniku. To pomae da autor bude likvidan. Kao to
je ranije spomenuto u odjeljku o organizacijama za kolektivno ostvarivanje autorskih
prava javnog izvoenja, takoer je vano voditi rauna o tome da takve organizacije u
mnogim zemljama prikupljaju prihode od organizatora koncerata. To moe biti izmeu
1% i 17% od bruto prihoda od prodaje ulaznica. Neki od tih autorskih organizacija
dovoljno su sofisticirane da od organizatora zatrae podatke o svakom djelu
izvedenom na odreenom koncertu. Ako je obrazac ispravno ispunjen, prikupljeni
novac u konanici e biti plaen autoru za izvedena djela. Umjetnik ili njegov
menader trebali bi se pobrinuti da ti obrasci budu ispravno ispunjeni jer e to, ako je
umjetnik autor, omoguiti daljnji, potencijalno znaajan, izvor prihoda za umjetnika.
Umjetnici su izgubili jako puno novaca zbog toga to njihovi menaderi i oni sami
nakon nastupa ili turneje ne podnose popise izvedenih djela organizatorima koncerata
ili organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava.
112
13. POGLAVLJE
GLAZBA NA FILMU, NA TELEVIZIJI, U OGLASIMA I VIDEO
IGRAMA
Obratimo sada pozornost na koritenje glazbe na filmu, televiziji, u oglaavanju

i video igrama. Sa smanjivanjem prihoda od prodaje snimaka audiovizualno
koritenje glazbe postaje sve vanije za izvoae, autore, proizvoae fonograma
i nakladnike. Primjerice, autor ove knjige osigurao je koritenje pjesme jednog od
svojih klijenata u oglasu za proizvoaa automobila u Japanu. Umjetnik je bio jedini
autor djela. Umjetnik i njegov nakladnik ugovorili su sinkronizacijsku naknadu od
70.000 amerikih dolara za uporabu djela u tom oglasu. Automobilska kua eljela
je utedjeti novac i/ili primijeniti vlastiti kreativni stil na pjesmu, pa je odluila snimiti
svoju vlastitu snimku pjesme. Zbog toga nije postojala obveza plaanja naknade za
prava na snimku proizvoau fonograma ni umjetniku. Proizvoa automobila platio
je lokalnim japanskim umjetnicima jednokratnu naknadu za snimanje djela u studiju,
te je tako nastala nova snimka sa zasebnom, vlastitom autorskopravnom zatitom. U
ovakvom sluaju, prava na originalnoj snimci nisu vana i ne primjenjuju se. Nositelj
prava na novoj snimci postao je proizvoa automobila, tako da originalni proizvoa
fonograma ili originalni izvoai koji su sudjelovali na originalnoj snimci ne ostvaruju
prihode od srodnih prava. Proizvoa automobila morao je, meutim, platiti nakladniku
autora (a time i autoru) naknadu za koritenje djela, koju je pokrila jednokratna
sinkronizacijska naknada od 70.000 amerikih dolara. No, to je samo dio prihoda
koji su ostvareni temeljem te uporabe. Tu je i naknada od prava javnog izvoenja/
radiodifuzijskog emitiranja djela koju je prikupila japanska autorska organizacija-
JASRAC, na temelju broja izvedbi tog oglasa. Oglas se prikazivao na svakoj velikoj
japanskoj komercijalnoj televizijskoj postaji nekoliko puta na dan, godinu dana, to je
generiralo znatne prihode od prava javnog izvoenja. Posljedino, autor je ostvario
preko 450.000 amerikih dolara prihoda od prava javnog izvoenja, nakon to su
odbijeni trokovi organizacija i nakladnikov udio. Dakle, uz poetnu sinkronizacijsku
113
naknadu od 70.000 amerikih dolara (umanjenu za nakladnikov udio), ukupni prihodi
koji su plaeni autoru bili su preko 500.000 dolara. Dodatni bonus bila je injenica da se
naslov pjesme pojavljivao u donjem desnom kutu prilikom prikazivanja televizijskog oglasa,
tako da su gledatelji lako mogli pronai i kupiti pjesmu na jednom od servisa za digitalno
preuzimanje ili streaming, ako su to eljeli.
Mnoge audiovizualne vrste koritenja glazbe generiraju jako male prihode, ali kao to se
moe vidjeti iz ovog izuzetnog primjera, jako je vano da nakladnik i menader posvete
znatnu koliinu vremena pokuavajui prodati koritenje umjetnikovih djela putem
audiovizualnih medija. Osim financijskih nagrada, bilo kakva audiovizualna uporaba djela
umjetnika, neovisno o tome je li umjetnik autor ili nije, moe mu mnogo pomoi u razvoju
karijere. Na taj se nain djela umjetnika masovno eksponiraju, to nerijetko moe poveati
prodaju snimaka i openito pomoi, a ako se radi o nepoznatom izvoau, ak i lansirati
cijelu glazbenu karijeru.
Neuobiajeni aspekt audiovizualnog koritenja glazbe je to je to jedno od podruja u
kojima se obino smatra da autorsko pravo na djelu i srodna prava na snimkama zvuka
imaju jednaku vrijednost. Kada se s korisnikom ugovara naknada, bilo da se radi o naknadi
za sinkronizaciju djela ili o naknadi za ponovno koritenje mastera, najbolje bi bilo ugovoriti
naknadu prema naelu klauzule najpovlatenije stranke (MFN). To znai da se naknada
za autorsko pravo/srodna prava automatski poveava na iznos neke druge naknade za
autorsko pravo ili srodna prava, ako je ona vea od dogovorene naknade. Primjerice, ako
nakladnik pristane na sinkronizacijsku naknadu od 10.000 amerikih dolara, a proizvoa
fonograma pristane na naknadu za ponovnu uporabu mastera od 8.000 amerikih dolara
prema naelu klauzule najpovlatenije stranke, naknada za ponovnu uporabu mastera
automatski bi se poveala s 8.000 dolara na 10.000 amerikih dolara, kako bi odgovarala
iznosu sinkronizacijske naknade koju je dogovorio nakladnik. Kada se primjenjuje naelo
klauzule najpovlatenije stranke, naknade se uvijek izjednaavaju s viom naknadom, a ne
s niom.
Glazba na filmu
Od pojave audiovizualnih filmova, kada je zvuk prvi put uspjeno sinkroniziran sa slikama
u pokretu 1920.-tih, glazba je postala osnovni sastojak u njihovoj izradi. Glazba ima
sposobnost doarati raspoloenje ili dramu, a time se na gledatelja lake ostavlja eljeni
dojam. Filmski producent u suradnji s redateljem filma tome pitanju moe pristupiti na
114
nekoliko naina. Mogue je angairati autora koji e napisati sve partiture glazbe za
film, no sve se vie u filmovima koriste ve postojee snimke i/ili djela koja publika ve
poznaje ili koja imaju prikladne stihove ili atmosferu, ime se pojaava uinak odreene
scene filma. Gledatelji koji u kinu ostanu nakon zavretka filma mogu vidjeti dugi popis
osoba koje su sudjelovale u izradi filma, ukljuujui i podatke o djelima i snimkama koje su
koritene na filmu. To obino ukljuuje podatke o tome tko je napisao djelo, tko ga je izveo,
tko je nakladnik i tko je nositelj prava na snimci. Takoer se navodi tko je bio supervizor
glazbe i tko je skladao glazbu za film. (Autor ove knjige vie je puta bio pod pritiskom
osoblja kina da napusti kino dvoranu kako bi poelo njezino ienje, jer bi u dvorani
ostajao sve do kraja odjavne pice filma, esto vodei biljeke.)
Ako nakladnik ili menader moe ugovoriti takvu uporabu neke od postojeih snimaka
umjetnika, to e osigurati nekoliko izvora prihoda. U sluaju velikog filma to su:
1. Sinkronizacijska naknada koju filmska kua plaa nakladniku autora (ili autoru
ako nema nakladnika (publishera) koji e potom dio uplatiti na autorov raun
tantijema sukladno nakladnikom ugovoru.
2. Naknada za ponovnu uporabu mastera koju filmska kua plaa umjetnikovom
proizvoau fonograma, koji e potom dio uplatiti na umjetnikov raun
tantijema sukladno ugovoru o snimanju.
3. Naknadu od tantijeme za prava mehanike reprodukcije koja se plaa
autorovu nakladniku/autoru ako se pjesma pojavljuje na albumu s glazbom iz
filma. Takoer, naknadu za prava mehanike reprodukcije ako se film objavi
na DVD-u, ili kod digitalnih preuzimanja ili streaminga (osim ako je naknada od
prava mehanike reprodukcije ugovorena kao otkupnina u ugovoru o licenci za
sinkroniziranje)
4. Naknadu za tantijeme od prava na snimku koja se plaa umjetniku i
umjetnikovu proizvoau fonograma, ako se pjesma pojavljuje na albumu s
glazbom iz filma.
5. Naknadu od prava javnog izvoenja koja se plaa autoru i nakladniku autora
u zemljama u kojima takva prava postoje, kada se film prikazuje u javnim kino
dvoranama.
Kako se ugovara koritenje djela umjetnika u velikom filmu? Najbolja metoda je da
menader bude u dobrim odnosima s koordinatorom za televizijsku glazbu nakladnika
(publishera) umjetnika. To je nakladnikov predstavnik koji se sastaje sa supervizorom
filmske glazbe i predlae koritenje odreenih djela na filmu. Problem koji ovdje postoji u
sluaju kada autor ima ugovor s nekim od velikih meunarodnih nakladnika (publishera)
115
je taj to e glazbeni koordinator nakladnika, kada se sastaje s glazbenim supervizorom,
esto zastupati vie od milijun djela, pa je vjerojatnost da e predloiti djelo tog autora
vrlo mala. Stoga je nuno da menader i nakladnik imaju proaktivnu ulogu pri ugovaranju
audiovizualnih koritenja djela. To moe biti financijski korisno i za umjetnika i za
menadera, naroito ako je menader traio razliite iznose u nakladnikim ugovorima
i ugovorima o snimanju kada sinkronizacijsku licencu ili licencu za ponovnu uporabu
mastera ugovori umjetnik i menader, od onih kada ih ugovori nakladnik ili proizvoa
fonograma, tj. ako nakladnik ugovori sinkronizaciju, podjela prihoda mogla bi biti u omjeru
65% za umjetnika, a 35% za nakladnika. Ako menader i umjetnik ugovore sinkronizaciju,
omjer podjele prihoda moe se poveati u umjetnikovu koristi na, primjerice, 75% za
umjetnika, a 25% za nakladnika. Isto poveanje obino se ugovara u ugovorima o
snimanju kod kojih dio svake stranke u sluaju naknada za ponovnu uporabu mastera
moe biti 50%, a moe se poveati na 60% za umjetnika, ako umjetnik/menader ugovori
ponovnu uporabu mastera.
Prvi korak koji menader ili umjetnik moraju poduzeti je pronai informacije o tome tko su
neovisni supervizori filmske glazbe i predstavnici glazbenih odjela velikih filmskih kua.
Te informacije za podruje SAD-a, Kanade i nekih europskih zemalja mogu se pronai u
godinjem izdanju koje se zove The Film and Television Music Guide, a moe se pribaviti
od The Music Business Registrya u Los Angelesu (www.musicregistry.com). Jo jedan
nain pribavljanja svjeih informacija o tome koji filmovi su u produkciji i tko je imenovan
za nadgledanje filmske glazbe je Hollywood Reporter, tjedno izdanje u kojem se nalaze
posljednje informacije (www.hollywoodreporter.com). Takoer je mogue pretplatiti se na
bazu podataka IMDbpro (http://pro.imdb.com) koja sadri podatke o filmovima u izradi i u
kojem stadiju se nalaze. IMDbpro obino nudi besplatnu probu usluge u trajanju od dva
tjedna.
Jedno je sigurno ako umjetnik ili umjetnikov menader ne budu stajali na autobusnoj
stanici, nikad se nee ukrcati na autobus. Drugim rijeima, ako supervizori filmske
glazbe ne prime djela umjetnika, nita se nee dogoditi. Autor ove knjige otkrio je da se
putovanje u Los Angeles i sastajanje sa to vie ljudi koji rade s glazbom na filmu uvijek
isplati. Ako si umjetnik ili umjetnikov menader to mogu priutiti, toplo se preporuuje. Ako
to nije mogue, najbolje to mogu uiniti je skrenuti pozornost supervizora filmske glazbe
na djela umjetnika putem e-pote. Vidi odjeljak sa savjetima na kraju ovog poglavlja za
informacije kako to napraviti.

116
Mogue je da supervizor filmske glazbe ima hitnu situaciju u kojoj brzo mora
zamijeniti neko glazbeno djelo drugim, jer ne moe pribaviti doputenja za koritenje
izvornog djela. Ako je nedavno posluao poslanu pjesmu, moda e zakljuiti da je
ona ba to to mu treba. Iako veina filmskih izdanja potjee iz Hollywooda, naravno
da postoje vrlo aktivne filmske industrije i u drugim zemljama, kao to je Indija
(Bollywood), Francuska, Njemaka, Australija, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo,
te se sve one moraju ciljati radi eventualnog ugovaranja sinkronizacije i ponovne
uporabe mastera, ako se smatra da bi djela umjetnika mogla biti prikladna.
Prilikom pregovora o sinkronizacijskim licencama vano je voditi rauna da se one

esto temelje na otkupu prava mehanike reprodukcije kada se film kasnije prodaje
javnosti u obliku DVD-a, digitalnog preuzimanja ili streaminga. Ako to nije sluaj,
filmska kua morat e pribaviti licence za prava mehanike reprodukcije za svako
djelo u filmu, ako eli prodavati primjerke filma javnosti. U praksi esto postoji serija
opcija u sinkronizacijskoj licenciji tako da filmska kua plaa dodatnu naknadu
ako e se film prodavati na DVD-u, u obliku streaminga ili digitalnog preuzimanja.
Takoer mogu postojati i teritorijalne opcije. Primjerice, sinkronizacijska licenca moe
biti ugovorena samo za podruje SAD-a. Ako filmska kua eli licencu proiriti na
iskoritavanje u cijelom svijetu mora platiti dodatnu naknadu. Dok prava mehanike
reprodukcije kod tih sinkronizacijskih ugovora mogu biti ukljuena u otkupninu, ona
obino ne obuhvaa pravo javnog izvoenja. S obzirom na to autor/nakladnik mogu
se nadati, osim sinkronizacijskoj naknadi i dodatnim prihodima kada se film bude
prikazivao u kinima i kasnije na televiziji i na internetu. Izuzetak od toga je SAD gdje
nema naknade za javno izvoenje kada se film prikazuje u amerikom kinu. Naknada
za javno izvoenje se, meutim, plaa ako se film prikazuje na amerikoj televiziji.
Glazba na televiziji
Glazba u televizijskim produkcijama jo je jedan vaan mogui izvor prihoda

za autore i izvoae, iako su sinkronizacijske naknade koje se plaaju obino
puno manje od onih kada se glazba koristi na filmu. U mnogim zemljama postoje
industrijski ugovori koji se temelje na bjanko licencama koje doputaju TV postajama
da koriste glazbu uz tono odreenu naknadu koja se odreuje prema dobu dana
u kojemu se emitira, broju minuta i drugim kriterijima. Organizacije za kolektivno
ostvarivanje prava e takoer imati svoj cjenik za javno izvoenje glazbe. Sustav
koji se u SAD-u koristi za glazbu na televiziji gotovo je isti kao onaj za filmove, tj. u
117
svakom sluaju se ugovara sinkronizacijska naknada i naknada za ponovnu uporabu
mastera. Glavna razlika u SAD-u je to da, iako nema prava javnog izvoenja za filmove
koji se prikazuju u kino dvoranama, postoji pravo javnog izvoenja kada se glazba koristi
na televiziji. Kada je amerika TV mrea NBC izabrala pjesmu sastava Rembrandts pod
nazivom Ill be There for You za naslovnu melodiju svoje vrlo uspjene serije Prijatelji,
sinkronizacijska naknada bila je beznaajna u usporedbi s prihodima od javnog izvoenja
koji su ostvareni kroz godine. I ovdje je potrebno biti u kontaktu s predstavnikom
umjetnikovog nakladnika (publishera) za film i TV, no menader bi takoer trebao
neovisno o tome proaktivno djelovati gdje god je to mogue.
Glazba u oglaavanju
Koritenje glazbe u oglaavanju takoer moe biti financijski jako isplativo, kao to
se moe vidjeti iz primjera na poetku ovoga poglavlja. Japan je naroito jak u tom
pogledu i bilo bi jako dobro probiti se na japansko trite. Naalost, mnoge japanske
korporacije toga su vrlo svjesne pa trae od novih i nadolazeih umjetnika da se odreknu
prihoda od javnog izvoenja ako se njihova pjesma koristi na nacionalnoj televiziji
za oglaavanje odreenog proizvoda. Kao to se moe vidjeti iz ranijeg primjera, to
moe biti teka odluka. To je opet zadatak koordinatora za TV i film zaposlenog kod
umjetnikovog nakladnika (publishera) ili proizvoaa fonograma, no mogue je i da
umjetnikov nakladnik i/ili proizvoa fonograma ima zaposlenika koji radi samo u podruju
oglaavanja.
Veina velikih oglaivakih agencija imaju odjele za glazbu. I ovdje vrijedi pravilo da
oglaivake agencije nikada nee odabrati djela umjetnika koja bi koristile u oglasu, ako
nisu upoznate s njima. Stoga bi se menader trebao pobrinuti da to vie tih agencija
dozna za umjetnikove materijale. Umjetnici kao to su Groove Armada, ija je pjesma
Shakin that Ass u velikoj mjeri koritena u meunarodnim televizijskim oglasima za
Renault Mgane, od takve uporabe ostvarili su ogromne prihode. Procjenjuje se da je
Stingova pjesma Desert Rose, koritena u TV oglasima za automobile Jaguar, Stingu
omoguila prodaju dodatna 2 milijuna albuma. Uporabe u oglaavanju, stoga, mogu biti
jako korisne.
Glazba u raunalnim video igrama
Glazba u video igrama podruje je koje postaje sve znaajnije, ne toliko zbog koliine
118
prihoda koje takva uporaba ostvaruje, nego vie zbog marketinkih i karijernih prilika koje
stvara. Najvee tvrtke za softver video igara na svijetu su Electronic Arts, Activision, THQ
i Ubisoft. Electronic Arts, sa sjeditem u Los Angelesu, zasluna je za uspjenice kao to
su The Sims, FIFA World Cup, Need for Speed, NFL Live, NBA Live, Medal of Honor,
Command and Conquer, SimCity i Harry Potter. Ponekad se igre prilagoavaju za svaku
zemlju, barem kada je rije o pakiranju, no mogu se prilagoditi i tako da cijela igra bude na
lokalnom jeziku. Igre se takoer izrauju za posebne platforme kao to su PC, Mac, Xbox,
Playstation Wii, Nintendo, iPhone, iPad, Facebook i Android. Glazba koja je koritena
u takvim igrama nepoznatim je umjetnicima omoguila sklapanje unosnih ugovora s
diskografskim kuama i nakladnicima te prodaju tisua, ako ne i desetaka tisua snimaka.
Naknada koja se obino plaa je otkupna fiksna sinkronizacijska naknada i naknada
za ponovno koritenje mastera u rasponu od 3.000 do 15.000 amerikih dolara po
strani, pri emu se tantijeme ne plaaju. Izraz po strani znai da e iznos od 3.000 do
15.000 amerikih dolara obino biti plaen autoru ili izravno ili putem nakladnika, a ista
naknada e biti opet plaena onome tko je nositelj prava na snimci zvuka. Prava autora
su jedna strana, a prava proizvoaa fonograma/izvoaa druga strana. Zbog klauzule
najpovlatenije stranke naknada koja se plaa za djelo bit e jednaka naknadi koja se
plaa za koritenje snimke. Veina velikih tvrtki koje se bave raunalnim video igrama
posluje jedino uz ovakvu otkupnu osnovu, no neke manje tvrtke i tvrtke koje rade video
igre koje se temelje na glazbi, kao to je Guitar Hero, platit e predujam koji e se vratiti iz
tantijema.
Mnogi umjetnici i menaderi skloni su previdjeti ovu izuzetno vano uporabu glazbe, no to
ine na svoju tetu. Pojedine osobe u glazbenoj industriji glazbu u video igrama smatraju
novim radijem, pogotovo zbog toga jer je sve tee postii da se nova glazba emitira na
tradicionalnim radio postajama u mnogim zemljama, naroito u SAD-u. Mnoge mlade
osobe provode nebrojene sate igrajui video igre te vie glazbe uju preko video igara i
YouTubea, negoli na bilo koji drugi nain.
Kataloka ili produkcijska glazba
Kataloku ili produkcijsku glazbu obino stvaraju specijalizirane tvrtke za kataloku

glazbu koje su esto povezane s nekim od velikih nakladnika. Autor na zahtjev pie
glazbu za pojedina audiovizualna raspoloenja ili vrste uporaba, kao to su velika
dramatinost ili mirnoa ili glazba za putovanje. Tvrtka za kataloku glazbu platit
119
e snimanje djela ili koristei studijske glazbenike ili umjetnikov vlastiti studio te
e biti nositelj prava i na snimci i prava na djelu. Filmska tvrtka, televizijska tvrtka,
oglaivaka agencija ili dizajneri internetskih stranica potom tu glazbu mogu koristiti
u zamjenu za plaanje odreene tarife. Za tu glazbu nije potrebno pribavljanje
nikakvih doputenja, pa je glazbeni supervizor moe jednostavno koristiti. Naknada
autoru za produkcijsku glazbu obino je 50% primljene naknade i 50% prihoda od
povezanih javnih izvoenja. Tarife za koritenje kataloke glazbe ponekad odreuje
i njima upravlja organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja prikuplja tantijeme
od prava mehanike reprodukcije u ime nakladnika (publishera) i autora. Licenca
koju e takva organizacija dati pokriva potrebna doputenja i za koritenje snimke
i za koritenje djela. Tarife e se razlikovati ovisno o broju minuta koliko je glazba
koritena i vrsti koritenja.
Glazba po narudbi
Kada filmska kua, televizijska kua ili oglaivaka agencija ele potpuno novo
glazbeno djelo za odreenu uporabu, esto e od odreenog autora zatraiti da
napie glazbu posebno za odreenu svrhu ili scenu. U sluaju velike filmske ili
televizijske produkcije, od autora se moe zatraiti da napie glazbene partiture za
cijeli film. Postoji relativno malo vrhunskih skladatelja filmske glazbe, kao to su Hans
Zimmer, Howard Shore i David Arnold, koji redovito imaju takve angamane. Novim
skladateljima nerijetko je izuzetno teko probiti se u to podruje. Filmske kue sklone
su igrati na sigurno i koriste ispitane i prokuane skladatelje koji ih nee iznevjeriti.
Ako autor eli istraiti to podruje, morao bi pripremiti demo snimku i angairati
specijaliziranog agenta za skladatelje kao to su Gorfaine/Schwarz (www.gsamusic.
com), Soundtrack Music Associates (www.soundtrk.com) (oba sa sjeditem u Los
Angelesu) ili Air-Edel (www.air-edel.co.uk), s uredima u Los Angelesu i Londonu.
Potpuni popis agenata za skladatelje i mnoge druge kategorije filmskog poslovanja
vezanog uz glazbu dostupni su u gore spomenutom vodiu Film and Television Music
Guide (www.musicregistry.com).
Savjeti za plasiranje glazbe na film, TV, oglase i video igre
U digitalnom dobu naini kako predstaviti glazbu za te audiovizualne uporabe

znaajno su se promijenili. U nastavku dajemo neke savjete o tome kako najbolje
plasirati glazbena djela.
120
1. Napravite visokokvalitetnu snimku. Nikada nemojte slati demo snimku.

Glazbeni supervizori oekuju snimku koja izvrsno zvui, koja ima dobar miks i
koja je dobro producirana.
2. Napravite svoju domau zadau. Doznajte to vie informacija i aljite samo
glazbu koja bi mogla biti prikladna za odreenu produkciju. Ako se radi o
seriji, provjerite prethodne epizode ili igre i istraite koja glazba je koritena.
3. Izgradite osobne odnose s nekoliko kljunih glazbenih supervizora, ako je
mogue. Potaknite ih da vam alju obavijesti kada trae glazbu za projekte.
Kada aljete glazbu na temelju takve obavijesti, aljite samo relevantnu
glazbu.
4. Kada aljete glazbu, nikada je ne aljite kao privitak poruke e-pote, jer to
moe zakriti pretinac e-pote glazbenih supervizora. Koristite poveznicu na
MP3 preko streaming servisa kao to su SoundCloud, YouSendIt ili DropBox.
Pobrinite se da glazbeni supervizor moe preuzeti pjesmu jednim klikom, ako
eli. Nemojte koristiti usluge kod kojih mora dati povratnu informaciju o usluzi
kako bi mogao preuzeti pjesmu.
5. Apsolutno je KLJUNO navesti svoje kontakt podatke u metapodacima kada
aljete poveznicu na MP3 datoteku. Metapodatak je naslov datoteke. Ako
su MP3 datoteke dostupne preko poveznice ili se nalaze na flash disku to
znai da moete kontrolirati kvalitetu svojih podataka. Pobrinite se da vaa
adresa e-pote bude lako vidljiva prilikom uvoza MP3 datoteke u iTunes.
Ukljuite svoju kontakt adresu e-pote nakon imena umjetnika u zagradama
u metapodacima.
6. Ako imate kontrolu i nad snimkom i na nakladnikim pravima, jasno to
naznaite. Koristite rijei ONE STOP SHOP. To je jako privlano glazbenim
supervizorima, jer znaju da e moi dobiti doputenje za pjesmu brzo i
vjerojatno za puno manje novca, nego u sluaju pjesme koju zastupa veliki
nakladnik ili proizvoa fonograma. Neovisni umjetnici vrlo su privlani
glazbenim supervizorima, naroito u SAD-u gdje koritenje glazbe velikih
proizvoaa fonograma i nakladnika (publishera) moe biti jako skupo.
esto e traiti indie zamjenu za pjesmu velikog nakladnika ili proizvoaa
fonograma koju si ne mogu priutiti. Kod skupljih TV emisija, u proraunu
su predviena sredstva esto samo za jednu ili dvije velike pjesme koja
ih moe kotati 15.000 amerikih dolara ili vie po strani. Stoga e traiti
dodatne pjesme za djeli te naknade kako bi popunili emisiju.
7. NIKADA nemojte glazbenim supervizorima slati glazbu koja sadri sample,
121
osim ako imate sva potrebna doputenja. To je osnovno. Ako im poaljete

pjesmu koju preporue redatelju i zatim se ispostavi da za sample u pjesmi
nisu pribavljena sva potrebna doputenja, nikada vie nee shvatiti ozbiljno
vau glazbu.
8. Ne oekujte trenutne reakcije supervizora. Oni su vrlo zauzeti. Primaju stotine
sati glazbe svakoga tjedna. Nikada im ne aljite poveznice na vie od dvije
pjesme kada komunicirate.
9. Nemojte preesto kontaktirati glazbene supervizore. Ako to uinite, podesit
e svoj sandui e-pote tako da vae poruke odlaze izravno u smee.
10. Osim slanja glazbe izravno glazbenim supervizorima, vano je obraivati
blogove i radio postaje kao to je eklektini KCRW u Los Angelesu. Glazbeni
supervizori esto sluaju tu postaju, a neki od njih su i voditelji na KCRW-u.
11. Osim to sami predstavljate svoju glazbu, postoje brojne agencije koje e
vau glazbu predstavljati za vas. Kao i kod svega, neke agencije su bolje
od drugih. Bilo bi pametno koristiti samo jednog agenta. Ako vie razliitih
predstavnika odjednom ponudi glazbu supervizoru, to e ih zbuniti i moe biti
tetno. Agencijske naknade od 20-25% ostvarenih prihoda bile bi razumne.
Vano je provjeriti rad agenta na nekoliko pjesama prije negoli ugovorite
zastupanje cijelog kataloga. Takoer, pitajte ih kako bi ugovor potpisan s
agentom mogao utjecati na mogunost umjetnika da potpie vei ugovor
s nakladnikom ili proizvoaem fonograma u budunosti. Dobri agenti
obino imaju sjedita u mjestu stvaranja medija u Los Angelesu, New Yorku
i Londonu, gdje ive na samoj sceni. Pokuajte u ugovor o zastupanju
agencije ukljuiti odredbu prema kojoj ste slobodni otkazati ugovor ako agent
ne proda koritenje pjesme u roku od est mjeseci (primjerice).
12. Kako bi vas glazbeni supervizor primijetio, pobrinite se da vaa glazba
bude dostupna na servisima kao to su Spotify i YouTube. Mnogi glazbeni
supervizori provode mnogo vremena na YouTubeu, pa je uvijek plus ako
moete napraviti pristojan video. Nemojte se bojati slati vjerodostojne obrade
poznatih pjesama supervizori glazbe esto na Spotifyu trae obrade ako ne
mogu priutiti original.
122
1 4 . P O G L A V L J E
NASTUPI UIVO, TURNEJE I PRODAJA BRENDIRANIH
PROIZVODA
Kao to smo vidjeli u odjeljku o menadmentu umjetnika, nastupi uivo umjetnicima

postaju vaan izvor prihoda. Iako internet ugroavajui tradicionalne izvore prihoda
od prodaje nosaa zvuka predstavlja sve vei izazov, nastupi uivo oboavateljima
e uvijek biti jedinstveni i dragocjeni. Nemogue je u potpunosti iskusiti atmosferu
nastupa uivo, osim ako niste prisutni za vrijeme nastupa. Iako e uvijek postojati
DVD-ovi i audio snimke umjetnikovih nastupa uivo, oni se nikada nee moi
usporediti s time da ste stvarno prisutni na koncertu. Ako umjetnik postane jako
popularan, a ima samo jednu ili dvije velike uspjenice, moe i dalje dobro zaraivati
za ivot od nastupa uivo zahvaljujui tim uspjenicama koje e biti poznate u javnosti
cijelog njegovog ivota. Primjerice, The Searchers, koji su bili vrlo uspjean britanski
bend 1960.-ih godina, jo uvijek imaju preko 100 koncerata godinje u cijelom svijetu,
a nastupaju pred publikom od 50 75 godina starosti. Ranih 1960.-ih ta publika
imala je 10 -25 godina, no oboavatelji su ostali lojalni bendu kojeg su voljeli u svojoj
mladosti. Umjetnici i publika zajedno su ostarjeli te zahvaljujui tome umjetnici i dalje
mogu dobro ivjeti samo od nastupa uivo. Najekstremniji primjer toga su Rolling
Stonesi, koji povremeno napiu i izdaju novi nosa zvuka, no od prodaje nosaa
zvuka sada nemaju mnogo uspjeha. Njihove turneje, meutim, neto su sasvim drugo.
Procjenjuje se da su na svjetskoj turneji 2005./2006. zaradili preko 400.000.000
amerikih dolara, pri emu su se ulaznice prodavale i za 400 amerikih dolara
svaka. Mick Jagger, Keith Richard i Charlie Watts, tri izvorna lana benda sada su u
ezdesetim godinama ivota te se sa svakom svjetskom turnejom publika pita: Hoe
li ovo biti zadnja turneja Rolling Stonesa? Brojni drugi umjetnici koji su prije mnogo
godina imali uspjenice, kao to su Crowded House, The Zombies, Paul McCartney,
Van Halen i The Eagles obrisali su prainu sa svojih gitara i ponovno otili na vrlo
uspjene turneje.
Bez obzira na to za koju se vrstu glazbe umjetnik odlui, vrlo je vano naporno raditi
123
na nastupima uivo, kako bi poboljali svoje glazbene vjetine i vizualni doivljaj.

Nastupi uivo moraju impresionirati gledatelje, bilo zbog spektakla, glazbenog
uzbuenja, glazbene virtuoznosti, osjeaja koje izazivaju kod publike ili zbog toga to
e se publika naplesati. Ako umjetnik moe impresionirati gledatelje i ako doivljaj
gledanja nastupa uivo bude pozitivan, publika e rasti i to e poveati izvore prihoda
koji se spominju u drugim dijelovima ove knjige.
Nastupi uivo
Najbolji nain da se netko etablira kao umjetnik koji je impresivan na nastupima uivo
je da provede mnogo vremena vjebajui i na probama. Kae se da svaki izvrstan
instrumentalist ili pjeva mora vjebati 10.000 sati da bi postao vjet. Umjetnik koji
svira glazbeni instrument trebao bi uiti od drugih sviraa, prouavati video snimke
omiljenih sviraa, uzimati satove poduke te svirati i vjebati to je mogue vie
svakoga dana. ak i najvjetiji umjetnici moraju mnogo vjebati svakoga dana ako
ele svirati najbolje to mogu. Ako je umjetnik pjeva, neovisno o tome koliko je dobar
ili uspjean, obavezno mora redovito uzimati satove pjevanja.
Druga strana nastupa uivo je prezentacija na pozornici. Dobar nain na koji se ona
moe usavriti je vjebanje u sobi u kojoj je zid prekriven ogledalima, tako da umjetnik
moe vidjeti kako izgleda za vrijeme izvedbe. Tako moe isprobavati nove stvari i
osmisliti poteze kojima e poboljati cjelokupni doivljaj nastupa uivo. Ako se radi
o bendu, lanovi mogu vidjeti kako meusobno djeluju na pozornici uz maksimalni
uinak. Odjea, frizure i minka takoer mogu biti vani u osmiljavanju pravoga
izgleda. Nikada nemojte podcijeniti vanost izgleda. Bilo da je okantan, hladnokrvan,
sexy ili potpuno uglaen, izgled moe uvelike utjecati na dojam koji umjetnikova
izvedba ostavlja na gledatelje. Neovisno o uspjehu koji umjetnik postigne, vano je
uvijek smiljati nove naine predstavljanja glazbe gledateljima, tako da umjetnikov stil
neprestano evoluira.
Zvuk i rasvjeta
ak i na najranijim malim nastupima, kljuno je pobrinuti se da razglas i rasvjeta u

dvorani budu odgovarajui. Autor ove knjige esto je bio na malim koncertima uivo
kod kojih nije uope bilo izravne rasvjete, to je bilo jako frustrirajue i za umjetnika i
za gledatelje. Pokuajte uvjeriti vlasnike dvorane da uloe u rasvjetu pozornice, bez
124
obzira koliko ona bila osnovna. Alternativno tome, umjetnik moe uloiti u dvije ili tri
stajae lampe i nositi ih na nastupe. im je prije mogue, pokuajte pronai nekoga
tko je zainteresiran za rasvjetu da vas prati na nastupima i usmjerava osvjetljenje. Ako
u dvorani ve postoji ugraena rasvjeta na pozornici, jako je vano postaviti i usmjeriti
svjetla tijekom tonske probe.
Zvuk je takoer jako vaan i moe biti jeziac na vagi izmeu uspjenog i
katastrofalnog nastupa. Prije svega, nuno je da lanovi benda mogu uti jedan
drugoga dok pjevaju i sviraju. Dobar sustav monitora (zvunika okrenutih suprotno
od publike, prema umjetnicima) je kljuan da bi lanovi benda dobro svirali zajedno.
Veina malih dvorana koristi konvencionalne monitore u obliku zvunika, no bendovi
sve vie koriste monitore u obliku slualica (monitori u uhu ili in-ear ). Takvi monitori
koriste radijski beini sustav kod kojeg svaki instrumentalist/pjeva ima mali prijemnik
oko pojasa koji je povezan sa slualicama u uhu, a zvuk se alje pomou prijenosnika
smjetenog sa strane pozornice. Zvuk iz monitora miksa se u posebnom mikseru koji
se obino nalazi sa strane pozornice, ili moe dolaziti iz kombiniranog tonskog pulta
za kuni razglas i monitore. Ako se radijski sustav koristi za radijske mikrofone ili za
sustave monitora u uhu ili za oboje, vano je pobrinuti se da dvorana (ili umjetnik
ako ima svoj vlastiti sustav) prije nastupa pribavi odgovarajua doputenja za lokalne
radijske frekvencije. Nema nita gore od situacije u kojoj usred izvedbe pjesme kroz
razglas pone govoriti voza taksija koji koristi istu frekvenciju kao i bend. (Autor ove
knjige je doista to doivio.)
Umjetnik bi trebao pronai ton majstora im je prije mogue i zamoliti ga da podesi

zvuk benda koji se uje na razglasu (i monitorima ako je to potrebno) na svakom
nastupu. Ako je mogua tonska proba, potrebno je pobrinuti se da svi uvijek dou
u dvoranu dovoljno vremena unaprijed kako bi se mogla napraviti propisna tonska
proba. To esto nije mogue na festivalima, na kojima obino postoji samo kratka
tonska proba netom prije negoli umjetnik nastupi na pozornici, no u normalnim
zatvorenim dvoranama tonska proba uvijek bi trebala biti mogua.
Kako ugovoriti nastupe uivo
U ranim stadijima, umjetnik bi trebao nastupati uivo to je mogue vie, bez obzira
na to koliko je malo potencijalnih gledatelja. Umjetnik bi uivo trebao nastupati na
125
zabavama, u barovima, u trgovakim centrima i klubovima zapravo svugdje gdje

postoji publika. Kada je britanski bend The Police imao svoj prvi nastup u SAD-u, to
je bilo u malom klubu koji se zvao The Last Chance u gradu Poughkeepsieju u dravi
New York. U publici su bile samo tri osobe, no bend je svejedno nastupio sa stavom
koji bi imali i da je dvorana bila puna. Kao to je poznato veini itatelja, The Police su
postali jedan od najuspjenijih bendova na svijetu u 1980.-im godinama, a nakon to
su se raspali 1984., njihov pjeva Sting, imao je vrlo uspjenu karijeru kao samostalni
umjetnik. Slino tome, U2 svirali su preko 250 koncerata u svojoj prvoj godini
postojanja, usavravajui svoje pjesme i vjetine. Najvanije je da umjetnici svaki
nastup izvedu kao da im ivoti o tome ovise, neovisno o tome koliko je ljudi u publici.
Redovitim vjebanjem i napornim radom, umjetnikovi nastupi uivo mogu postati neto
to e publika htjeti vidjeti, a sve drugo e se izgraditi na tome.
Kao to se moe vidjeti u poglavlju o izgradnji baze oboavatelja, baza oboavatelja

najvanija je za privlaenje velikog broja gledatelja na nastupe uivo. Ako se planira
pozvati nakladnike i proizvoae fonograma na nastup sa eljom potpisivanja
nakladnikog ugovora ili ugovora o snimanju, preporuuje se odabrati doista dobru
dvoranu s dobrim razglasnim i rasvjetnim sustavom u kojoj su uvjeti za nastup najbolji.
Zatim o tom posebnom nastupu treba obavijestiti oboavatelje iz baze podataka, jer bi
umjetniku puno znailo kada bi prisustvovali. Uz malo sree, dvorana e biti puna, to
uvijek ostavlja izvrstan dojam.
Za ugovaranje nastupa uvijek je vrlo vano napisati zanimljivu i ivopisnu biografiju na

najvie dvije stranice. U nju bi trebalo ukljuiti kratku povijest umjetnikove karijere do
sada, spomenuti postignua u medijima, nastupima uivo i druge dogaaje vrijedne
spomena. Takoer bi se jasno trebala naznaiti vrsta i anr glazbe koja se izvodi.
Nemojte se ustruavati biti humoristini u pisanju biografije, jer humor uvijek privlai
pozornost, naroito ako je doista smijean. Vrlo su vane i dobre fotografije, naroito
glavna fotografija na naslovnici umjetnikove internetske stranice. Za poetak, neka
fotograf bude neki od umjetnikovih oboavatelja ili lokalni fotograf koji podrava
projekt. Veina fotografa amatera presretna je kada moe slikati umjetnika ili bend
besplatno ili uz vrlo malu naknadu. Ako to ne upali, isplati se uloiti u profesionalnog
fotografa koji e izraditi prvoklasne fotografije.
126
Uz dobru i zabavnu biografiju, fotografije i poveznice na najbolje pjesme umjetnika,
menader ili umjetnik morali bi napraviti i digitalnu novinarsku mapu (DPK), esto poznata
i kao elektronika novinarska mapa (EPK). Elektronika novinarska mapa mora biti takva
da se moe preuzeti s umjetnikove internetske stranice ili druge internetske platforme
tako da se potencijalnom primatelju samo poalje odgovarajua poveznica. Elektronika
novinarska mapa moe sadravati video intervju s umjetnikom, kao i poveznice na
fotografije visoke rezolucije koje se mogu preuzeti, tekst biografije, video snimke nastupa
uivo i druge vane audio i audiovizualne informacije.
Jedan internetski servis koji je oblikovan da bi pomagao umjetnicima ugovarati gae je
bostonski Sonicbids (www.sonicbids.com). Sonicbids je platforma za drutveni glazbeni
marketing koja povezuje bendove, promotore, potroake brendove i ljubitelje glazbe. Od
njezinog uspostavljanja 2001., navodno je povezala vie od 350.000 bendova s 26.000
promotora u vie od 100 zemalja. Sonicbids e proslijediti umjetnikovu novinarsku mapu
promotorima i brendovima. Nudi se besplatno probno koritenje u trajanju od dva tjedna, a
nakon toga moe se uzeti pretplata od otprilike 7 amerikih dolara mjeseno.
Neovisno o nainu na koji umjetnik ugovori nastup uivo, nakon potvrde nastupa, uvijek bi
trebalo sklopiti pisani ugovor koji e potpisati promotor. im naknade ponu rasti, takoer
bi bilo dobro zahtijevati bespovratni depozit koji obino iznosi 50% ugovorene naknade,
plativ unaprijed. Umjetnik ili njegov menader trebali bi poslati poveznicu na novinarsku
mapu lokalnim radijskim i TV postajama, kao i novinama i asopisima koji imaju itateljstvo
u podruju u koje e se odrati nastup. Umjetnik ili menader trebao bi potom uputiti i
telefonski poziv i pokuati uvjeriti medije da organiziraju telefonski ili studijski intervju
ili nastup umjetnika, kako bi se poveala prodaja ulaznica za nastup. Kada umjetnik
pone ostvarivati uspjehe, trebalo bi angairati menadera za odnose s medijima (PR
menadera) koji e biti zaduen za interakciju s medijima u ime umjetnika, no u ranim
stadijima to e morati raditi sam umjetnik ili menader ili obojica.
Ulini nastupi
Neki umjetnici zapoinju svirajui na ulici, to moe biti odlian nain za usavravanje
vjetine sviranja uivo. Tako dobivaju i vrlo direktni kontakt s publikom te umjetnik moe
uoiti u kojim situacijama e se prolaznici zaustaviti i sluati, a kada e samo proi pored
njega. Naravno, prihodi se obino prikupljaju tako da prolaznici u eir ili u kofer za gitaru
127
ubacuju kovanice ili ak i novanice ako ih se nastup jako dojmio. Time e umjetnik dobiti
spoznaju o tome to djeluje, a to ne djeluje. Povratne informacije dobivaju se odmah.
Ako se ljudima svia, doniraju, a ako ime se ne svia, ne doniraju. Takoer bi to umjetniku
trebalo poveati samopouzdanje u pogledu sposobnosti sviranja na bilo kojem mjestu. Za
postizanje najboljih rezultata, bolje je odabrati mjesto gdje se publika moe okupiti bez
da doe do prometne guve. U mnogim gradovima kao to je London, postoje posebna
mjesta na postajama podzemne eljeznice i druga mjesta koje grad odreuje kao mjesta
gdje umjetnici mogu svirati. Obino je potrebno dobiti doputenje za svirku na nekom od
tako odreenih mjesta. Jedan od najposjeenijih festivala za uline svirae je Festival
ulinih sviraa koji se odrava svakoga kolovoza u Ferrari, u Italiji. U nekim okolnostima,
od ulinog sviranja mogu se ostvariti znaajni prihodi. Slijedi sluaj koji je autoru poznat iz
prve ruke:
elio bih dati primjer ulinog sviraa kojeg sam vidio u Firenzi, u Italiji. Taj
izvoa imao je mali prijenosni razglas, stalak za mikrofon i mikrofon, te
multiefekt pedale za gitaru. Svirao je gitaru i sve je pjevao uivo. Drugim
rijeima, nije koristio pratee snimke pjesama ili snimljene bubnjeve. Bio
je jako dobar i svirao je poznate pjesme kao to su Wish You Were Here
Pinka Floyda i Where the Streets have no Name U2-a. Svirao je i nekoliko
vlastitih pjesama koje je sam napisao. Impresionirao me, pa sam ubacio
nekoliko eura u njegov kofer za gitaru.
Tada se primijetio hrpu njegovih CD-ova s natpisom posluite se 10 eura

svaki. Neko vrijeme sam sluao i doao sam do zakljuka da sam dovoljno
impresioniran kako bi kupio jedan od CD-ova. U kofer za gitaru stavio sam
10 eura i uzeo CD. U sljedeih 15 minuta izbrojao samo 10 drugih ljudi koji
su kupili ovaj CD i jo nekoliko koji su ubacili novac u njegov kofer za gitaru,
kao to sam ja prvo uinio. CD je bio obian kupovni CD za snimanje koji na
sebi nije imao nita tiskano, a u plastinu kutiju je bio umetnut jednostavan
crno-bijeli papir sa slikom umjetnika. Probajmo sada izraunati zaradu.
Izrada tih CD-ova nije ga mogla kotati vie od 1 eura. Ako je u 15 minuta
prodao 10, to znai da je prodavao 40 po satu. Ako bi zaradio 9 eura po
svakom, to je 360 eura u jednom satu. Pretpostavimo da svira na ulici dva
sata svakoga popodneva i dva sata svake veeri, 6 dana u tjednu. Svake
128
godine uzima 4 tjedna godinjeg odmora, tako da radi 48 tjedana godinje.

To je 360 eura x 4 sata x 6 dana x 48 tjedana. Ukupno zarauje 414.720
eura godinje prije plaanja poreza, to je otprilike 545.000 amerikih dolara.
To je dvostruko vie nego to zarauje britanski premijer. OK, moda je to
malo preekstremno. Moda ih u sljedeem satu nije prodao toliko. No, ak
i da je zaradio samo 25% od iznosa koji sam naveo, jo uvijek bi zaradio
136.350 amerikih dolara, to uope nije loa godinja zarada za mladog
umjetnika. Naravno, kao to smo vidjeli u poglavlju o autorskom pravu,
trebao bi platiti tantijeme od prava mehanike reprodukcije Pink Floydu,
U2-u i drugim autorima ije pjesme je obradio na CD-u i trebao bi pribaviti
licencu za javno izvoenje za uline svirae koji izvode djela uivo, ako
takva postoji u Italiji, no siguran sam da bi donacije koje je primio i vie nego
pokrile taj troak. Moram naglasiti da je taj deko bio jako dobar i svirao je
vrlo dobro. Kako ivjeti od glazbe?
Sljedei stadij
Razmotrimo sada situaciju u kojoj umjetnik na nastupe uivo privlai dosta gledatelja
te se stvari dobro razvijaju. Kao to smo se dotaknuli u odjeljku o menadmentu, sada
je vrijeme da umjetnik razmisli o tome da pronae menadera, ako to ve do sada nije
uinio.
Agenti za ugovaranje nastupa (booking agenti)
Menader e morati nai agenta za ugovaranje nastupa, osim ako se ne osjea

sposobnim sam obavljati te poslove. Agent za ugovaranje nastupa bit e posrednik
izmeu menadera/umjetnika i promotora koji su zainteresirani za organizaciju
nastupa uivo. Dobar agent za ugovaranje nastupa je onaj koji je spreman naporno
raditi kako bi umjetniku pronaao nastupe uivo te je vrlo vaan lan tima. Zanimljivo
je da je pronai agenta za ugovaranje nastupa jedan od najteih menaderovih
zadataka. Agenti za ugovaranje nastupa mogu biti vrlo izbirljivi oko toga koga
zastupaju i mora ih se uvjeriti da e se njihov trud isplatiti. Agent za ugovaranje
nastupa obino e uzeti 10% od bruto naknade koja je ugovorena za nastup umjetnika
na odreeni dan. esto je sluaj da agent za ugovaranje nastupa najprije eli 15%
od naknade do odreene razine prihoda. Kada se ta razina postigne, provizija e se
129
smanjiti na 10%. U zamjenu za ugovorenu proviziju, agent za ugovaranje nastupa

trait e prilike za nastupanje uivo, pregovarat e o naknadama i u ime umjetnika
e sklapati ugovore. Naknada za nastup moe biti jednostavna zajamena naknada
ili moe biti naknada koja se odreuje u postotku od prodaje ulaznica. Primjerice,
naknada moe biti 1.000 amerikih dolara zajameno ili 70% od bruto iznosa
ostvarenog prodajom ulaznica (umanjeno za porez na promet ili VAT(PDV)), ovisno
o tome to je vee. Kada bi prihodi od prodaje ulaznica nakon poreza bili 1.400
amerikih dolara, umjetnik bi primio samo zajamenih 1.000 dolara, budui da 70%
od 1.400 iznosi 980 amerikih dolara, to je manje od zajamenih 1.000 dolara. S
druge strane, ako bi prihodi od prodaje bili 3.000 amerikih dolara, umjetnik bi primio
naknadu od 2.100 amerikih dolara, budui da 70% od 3.000 iznosi 2.100 amerikih
dolara, to je vie od zajamenih 1.000 dolara. Razlika izmeu jamstva i postotka
obino se naziva suvikom. U ovom primjeru suviak je 1.100 amerikih dolara.
esto je sluaj da e postojati razliiti agenti za ugovaranje nastupa za razliite

teritorije, no neke vee agencije za ugovaranje nastupa, kao to su William Morris,
CAA ili The Agency mogu djelovati u cijelome svijetu. Ponekad e umjetnik imati
jednog agenta za ugovaranje nastupa u Europi, a drugog u SAD-u. Ostatak svijeta
u tom sluaju mogao bi biti podijeljen izmeu ta dva agenta, ovisno o tome koji ima
bolje kontakte. Ameriki agent takoer e moda eljeti ugovarati nastupe za druge
amerike teritorije, ukljuujui Kanadu, Meksiko i Latinsku Ameriku, primjerice, dok e
europski agent moda imati bolje kontakte u Australiji i Japanu.
S razvojem glazbene industrije, postalo je neuobiajeno da umjetnik sklopi ugovor

s agencijom za ugovaranje nastupa. U nekim zemljama to je zapravo nelegalno. To
znai da agent za ugovaranje nastupa mora naporno raditi da bi zadrao uspjene
umjetnike, jer su oni uvijek slobodni angairati drugog agenta, ako tako ele.
Ugovori o snimanju 360 stupnjeva obino odreuju da postotak od bruto prihoda od

nastupa uivo (obino 10%) pripada proizvoau fonograma. Neki menaderi zbog
toga zahtijevaju da agenti za ugovaranje nastupa uzmu proviziju od 9% umjesto
uobiajenih 10% u situacijama kada proizvoa fonograma uzima 10% od bruto
prihoda, tj. agent za ugovaranje nastupa obvezuje se uzeti 10% od 90%, to iznosi 9%
bruto prihoda.
130
Menaderi turneje
Kako broj gledatelja na koncertima bude rastao, menader e morati angairati

menadera turneje, ako ne eli sam obavljati te poslove. Menader turneje odgovoran
je za svakodnevni tijek turneje, ukljuujui koordinaciju aranmana vezanih uz
putovanje i smjetaj, tono voenje financijskih knjiga na trokovnoj strani, brigu
o umjetniku i komunikaciju s promotorima na nastupima. Nuno je tono voditi
financijske knjige na turnejama, a dobar menader turneje koristit e sustav izvjea
koja e dnevno slati e-potom menaderu. Ti raunalni dokumenti prikazivat e
primljene prihode na turneji, zajedno sa svim trokovima i raspoloivom gotovinom.
Tome treba dodati i sustav omotnica kao to je prikazano na stranici 138.
Okupljanje tima za turneje
Kako e umjetniku raslati popularnost te koncerti postajati sve vei, menader e,

osim menadera turneje, morati angairati i dodatno osoblje za turneju. To moe
ukljuivati:
1. Inenjera zvuka razglasnog sustava, koji se obino nalazi u stranjem
dijelu dvorane (kraju nasuprot pozornice) i koji miksa zvukove razglasa
koje publika moe uti.
2. Inenjera zvuka sustava monitora koji se obino nalazi sa strane pozornice
i koji miksa zvuk na pozornici, tako da izvoai mogu uti jedan drugoga te
svirati istodobno i u skladu jedan s drugim.
3. Inenjera rasvjete koji e postaviti rasvjetu i usmjeravati rasvjetne i
specijalne vizualne efekte.
4. Binske radnike (roadies) koji nadgledaju i postavljaju opremu na bini.
5. Vozae za autobuse i/ili kamione za opremu.
6. Produkcijskog menadera koji nadgleda sve aspekte opreme na pozornici,
razglasnog i rasvjetnog sustava, naroito ako se prevoze s umjetnikom od
nastupa do nastupa.
7. Putnog agenta
8. Agenta za vize/radne dozvole
9. peditera
10. Pomonika za garderobu
11. Koreografa
131
(Vidi dijagram tima na stranici 24.)
Vize i radne dozvole
Za nastupe uivo izvan zemlje prebivalita umjetnika esto je potrebno pribaviti vizu ili
radnu dozvolu. Postupak koji se mora proi za njihovo pribavljanje u nekim sluajevima
moe trajati i do etiri mjeseca, tako da je nuno da se menader ili umjetnik pozabavi
tim pitanjem im budu potvreni datumi nastupa u inozemstvu. Do sada su otkazane
nebrojene inozemne turneje zbog nepribavljanja potrebne dokumentacije ili odbijanja
izdavanja vize, to je katastrofalno za umjetnika, a za menadera vrlo neugodno. Vize
i radne dozvole moraju biti na vrhu popisa prioriteta svakog dobrog menadera, a tijek
postupka izdavanja tih dokumenata mora se pratiti na dnevnoj bazi. Ako umjetnik ili bilo
koji lan benda ima kazneni dosje zbog posjedovanja droge ili bilo ega drugoga, to
moe biti veliki problem u ishodovanju viza i radnih dozvola. Stoga bi prije angairanja
novog lana benda bilo preporuljivo provjeriti ta pitanja. Ishodovanje viza za nastupanje
u SAD-u sve je tee i tee. Postoje i znatne dravne pristojbe koje se moraju platiti za
uspjeno pribavljanje amerike radne vize. Postoji i postupak kojim se, uz dodatnu
naknadu, moe ubrzati izdavanje vize umjetniku, no ak i taj postupak moe trajati i do
dva mjeseca. Ako je menaderu neugodno komunicirati s konzulatima ili veleposlanstvima
u postupku ishodovanja takve dokumentacije, postoje specijalizirane agencije za
izdavanje viza koje se mogu koristiti za ishodovanje vize u ime umjetnika. Amerike
agencije za vize koje su specijalizirane za izdavanje amerikih radnih dozvola ukljuuju
EVC-Entertainment Visa Consultants (www.entertainmentvisaconsultants.com) i Traffic
Control Group (www.tcgworld.com). Takoer postoji i posebna agencija Traffic Control u
Londonu, koja je specijalizirana za ishodovanje europskih radnih dozvola te komuniciranje
s veleposlanstvima za britanske umjetnike (www.trafficcontrolgroup.com).
To su samo tri primjera, no pretraivanjem interneta mogu se pronai i drugi primjeri takvih
agencija diljem svijeta. Vrijedi napomenuti da viza ili radna dozvola nije potrebna ako je
umjetnik rezident Europske unije, a eli nastupati u drugoj zemlji lanici EU-a.
pediteri, prijevoz tereta i karneti
Ako se oprema prevozi iz jedne zemlje u drugu, esto je potrebno pribaviti dokumentaciju
za privremeni uvoz, koja se naziva karnet. Ako umjetnik koji ivi u EU eli nastupati
132
u drugoj zemlji lanici EU-a, karneti nisu potrebni. Ako, meutim, umjetnik ivi u
Italiji i eli nastupati u Norvekoj (koja nije lanica Europske unije), tada bi karnet
bio potreban. Slino tome, ako umjetnik koji nije iz SAD-a eli nastupati u SAD-u,
potreban je karnet u kojem e biti popisana sva oprema koja se privremeno uvozi,
zajedno sa serijskim brojevima i drugim podacima.
Specijalizirani pediteri kao to su Rock-It Cargo (www.rock-itcargo.com) ili Sound

Moves (www.soundmoves.com) e, uz naknadu, izraditi svu potrebnu dokumentaciju,
ukljuujui pribavljanje ispravnih karneta i carinskih potvrda te prijevoz umjetnikove
opreme na odreena odredita diljem svijeta. Rock-It Cargo imaju urede u
Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemakoj, SAD-u, Japanu, Kini i Junoj Africi te su najvei
pediteri u glazbenom sektoru. Druga kompanije koje se bave pedicijom u podruju
glazbe ukljuuju Soundmoves (sa sjeditima u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u
i uredima u Francuskoj, Belgiji i Japanu) i Showfreight (sa sjeditem u Australiji
http://www.showgroup.com.au). Ako se oprema prevozi cestovnim putem, potrebno
je voditi rauna o tome da je u nekim zemljama vozilima preko odreene teine
zabranjeno putovati nedjeljom ili u vrijeme nacionalnih praznika. Ako je nuno prevesti
umjetnikovu opremu u velikim vozilima tih dana, obino je mogue ishodovati posebnu
dozvolu, no to se mora organizirati dovoljno vremena unaprijed.
Aranmani vezani uz putovanje i smjetaj
Menader takoer mora koordinirati aranmane vezane uz putovanje i smjetaj,

obino s agentom za putovanja i menaderom turneje. Ponekad e menader sve
delegirati menaderu turneje, ali menader bi i dalje trebao nadgledati trokove i
logistiku tih aranmana. Uvijek se preporuuje rano krenuti na put kada se odlazi na
sljedei nastup u drugom gradu, kako bi se mogli rijeiti neoekivani problemi kao to
su kvar vozila, gust promet ili loe vremenske prilike. Dva sata mogu biti presudna
glede toga hoe li se nastupiti ili ne, te moe li se odrati tonska proba ili e se
nastupiti bez nje (to nikad nije dobra ideja).
Slino tome, uvijek je bolje koristiti raniji let, tako da se moe uhvatiti kasniji let u
sluaju da je raniji otkazan i doi na odredite na vrijeme. Prije letenja, menader
turneje mora uzeti u obzir vrijeme potrebno za prijavu prtljage i troak vika prtljage.
Posebno poslati viak prtljage ili opreme moe biti jako ekonomino. Svaki putnik
133
mora biti obavijeten o ogranienjima u pogledu teine i veliine prtljage tako da

se moe spakirati sukladno tome. Menader turneje trebao bi uvijek zadnji obaviti
sigurnosni pregled i pregled putovnica u zranoj luci, kako bi mogao rijeiti eventualne
probleme lanova benda ili osoblja.
Ako umjetnik ili menader sami rezerviraju smjetaj, trebali bi obratiti pozornost
na izvrsne internetske stranice za rezerviranje hotela, kao to su Trivago i Trip
Advisor, koje e im pokazati sve mogunosti smjetaja u odreenom gradu te e
takoer preporuiti agenciju koja ima najbolju cijenu za odreeni hotel na odreeni
datum. U SAD-u je stranica Hotel Planner specijalizirana za ponudu posebno niskih
cijena za grupne rezervacije i poziva hotele da se natjeu za rezervacije nakon to
korisnici daju zahtjev za rezervaciju.
Jedan od oblika prijevoza u ranim stadijima je takozvani podijeljeni autobus. To je

autobus srednje veliine koji s prednje strane ima sjedita za pratnju umjetnika, a sa
stranje strane postoji odvojeno podruje za umjetnikovu opremu. Moe se koristiti i
obian autobus sa sjeditima koji vue prikolicu s opremom. Kada umjetnik postane
poznatiji, moe koristiti pravi autobus za turneje. Takvi autobusi rade se po mjeri,
a imaju jedan ili dva salona, kupaonice, kuhinju i spavai dio. Umjetnikova pratnja
moe spavati nou dok autobus putuje od jednog do drugog grada, to je prikladno
te se tako ostvaruju utede na trokovima hotela. Takoer je u nekim sluajevima
mogue da ti luksuzni autobusi vuku prikolice s umjetnikovom opremom. Mogue je
da umjetnik na dan nastupa sudjeluje u radijskoj ili televizijskoj emisiji radi promidbe
nastupa. Ako on nije nekakvo nadnaravno bie, bilo bi dobro to to je mogue
paljivije planirati. Ako umjetnik nije dovoljno spavao i ima previe promidbenih
obveza, to moe loe utjecati na njegov nastup te veeri. Ne preporuuje se ni da
umjetnik mora pjevati rano ujutro na radiju ili televiziji. Ljudski glas moe se zagrijati
tek negdje oko podne. Pjevanje uivo na radiju ili TV-u prije toga moe vie tetiti
umjetniku negoli mu koristiti.
Osiguranje i via sila
Menader e morati ugovoriti odgovarajue osiguranje prije poetka svake turneje

ili nastupa uivo. Potrebno je trajno osigurati umjetnikovu opremu kada se ne nalazi
na turneji, ali i osigurati je i za sluaj tete ili gubitka tijekom turneje. Menader ili
134
menader turneje morat e obavijestiti agenta osiguranja svaki put kada se oprema
iznosi iz umjetnikove zemlje, radi ugovaranja odgovarajueg osiguranja.
Putno osiguranje (ukljuujui trokove hitne lijenike pomoi i osobnu prtljagu) mora
se ugovoriti za svako prekooceansko putovanje, a menader bi trebao utvrditi koga e
takvo osiguranje pokrivati, a tko mora ugovoriti osiguranje u vlastitom aranmanu. Sve
vei broj zemalja zahtijeva dokaz o takvom osiguranju prilikom traenja vize. Umjetnik
bi takoer trebao imati i policu osiguranja radnika od nesretnog sluaja. Takva vrsta
osiguranja ima razliite nazive u razliitim zemljama, ali esto se zove osiguranje
radnika ili naknada radniku. U veini zemalja osiguranje od javne odgovornosti
zakonska je obveza, a titi umjetnika u sluaju ozljede lana benda/osoblja za koju
je umjetnik pravno odgovoran. U nekim zemljama postoje posebni zahtjevi vezani uz
osiguranje i zapoljavanje koji se moraju provjeriti prije poetka turneje. Primjerice,
za rad u SAD-u potrebna je Potvrda o naknadi radniku za sve amerike radnike
zaposlene na turneji. Osiguranje od javne odgovornosti ili ope odgovornosti obino
ukljuuje pokrie do 5.000.000 amerikih dolara za tetu u sluaju ozljede ili smrti
gledatelja na koncertu za koju je tuen umjetnik neovisno o tome je li utvreno da je
za to kriv umjetnik ili ne. Promotori i dvorane takoer e imati i vlastito osiguranje od
javne odgovornosti, no ono nee pokrivati umjetnikove rizike vezane uz osiguranje od
javne odgovornosti. Iako je osigurani iznos visok, troak osiguranja je samo siuan
djeli pokria rizika.
U pogledu turneja i nastupa uivo mogue je, te se preporuuje ugovoriti i osiguranje

od otkazivanja, iako ono nije zakonska obveza. Troak je mali postotak (obino
otprilike 2% od naknade za svaki nastup) koji se plaa osiguravatelju. Kod osiguranja
od otkazivanja, ako se bilo koji nuni lan umjetnikove pratnje razboli i nije sposoban
nastupati, ili ako se nastup mora otkazati ili odgoditi zbog mnogih razloga izvan
kontrole umjetnika i menadera (kao to su odgoda/zastoj u transportu i loe
vremenske prilike), osiguravatelj e umjetniku nadoknaditi cjelokupnu naknadu
ili trokove nastupa, ovisno o tome to je vie, iako koncert nije odran. Takvo
osiguranje od otkazivanja takoer moe pokrivati i sluaj da se lan obitelji umjetnika
ozbiljno razboli, zbog ega se umjetnik mora vratiti kui, te tako prouzroiti otkazivanje
nastupa.
135
Za dobivanje naknade od osiguravatelja kljuno je da menader turneje pribavi lijeniku
potvrdu ako je umjetnik ili lan ue obitelji bolestan te zbog toga doe do otkazivanja.
Postoje odreene situacije za koje se, meutim, ne moe ugovoriti osiguranje, ukljuujui
nedobivanje vize, slabu prodaju ulaznica koja dovede do otkazivanja, bilo koji financijski
uzrok ili povredu ugovora. Ako promotor zbog komercijalnih razloga otkae nastup, kao
to je slaba prodaja ulaznica, na menaderu i agentu za ugovaranje nastupa je zahtijevati
da promotor unato tome plati cjelokupnu naknadu za koncert. Ako do plaanja ne doe,
moda e trebati poduzeti pravne radnje protiv promotora. Vano je pobrinuti se da
promotor potpie ugovor o nastupu i da plati odgovarajui depozit im je prije mogue
nakon potvrde datuma nastupa. Vrlo je uobiajeno da promotor ima obvezu platiti depozit
(primjerice 50% od ugovorene naknade) nekoliko mjeseci prije datuma nastupa, a ostatak
ugovorene naknade nekoliko tjedana prije datuma nastupa, naroito za meunarodne
festivale. Osiguranje od otkazivanja se takoer moe proiriti tako da ukljuuje proviziju
agentu za ugovaranje nastupa i gubitak prihoda od prodaje robe, ako doe do otkazivanja
nastupa. Ako je provizija agenta za ugovaranje nastupa osigurana, s agentom za
ugovaranje nastupa trebalo bi dogovoriti plaanje 10% (ili odgovarajui postotak) trokova
osiguranja od otkazivanja. Na taj nain e, u sluaju otkazivanja nastupa zbog razloga
izvan kontrole umjetnika, i umjetnik i agent za ugovaranje nastupa primiti svoje naknade u
cijelosti.
Jo jedan kljuni imbenik koji se ovdje pojavljuje je takozvana odredba o vioj sili
u ugovoru o nastupu. Via sila znai izvanrednu silu, a tom odredbom definiraju se
okolnosti u kojima promotor nee imati obvezu platiti umjetniku. To moe ukljuivati
elementarne nepogode kao to su uragan, poplava, potres, vulkanske erupcije, itd.
Umjetnik bi uvijek trebao nastojati ukljuiti sljedee rijei na kraju odredbe o vioj sili:
Bez obzira na gore navedeno, ako je umjetnik spreman i voljan nastupati, promotor e
umjetniku platiti ugovorenu naknadu u cijelosti. Ponekad ako doe do situacije vie sile
zbog koje nastup bude otkazan, ishod moe biti takav da se promotor i umjetnik dogovore
o odgodi nastupa za neki kasniji datum, a osiguranje od otkazivanja esto moe pokriti i
platiti trokove odgode. Postoji nekoliko specijaliziranih agenata osiguranja za glazbeno
poslovanje kao to su Robertson Taylor Insurance Brokers s uredima u Los Angelesu, Las
Vegasu, Nashvilleu, New Yorku i Londonu (www.robertson-taylor.co.uk), i AON s uredima
u veini zemalja (www.rewritinginsurance.aon.co.uk/entertainment-and-media-insurance.
aspx).
136
Sigurnost
U sluajevima kada umjetnik ima fanatine oboavatelje, kao to je sluaj s nekim

mladim boy bendovima koji privlae veliku koliinu enske publike, sigurnost bi
trebala biti jedno od glavnih pitanja. Ono moe biti vano i u sluaju kada umjetnik
pjeva pjesme sa snanim religijskim ili politikim porukama. Posao je menadera
osigurati sigurnost umjetnika i njegove imovine u svako doba. Moda e biti potrebni
i posebni aranmani, naroito prilikom putovanja prema dvorani i natrag ili prema TV
i radijskim postajama i natrag. Same dvorane esto mogu pomoi u tome, no moda
je potrebno angairati posebno osiguranje koje e pratiti umjetnika u svako doba. Ako
postoje politiki nemiri ili neki drugi sigurnosni rizici, moda e biti potrebne i daljnje,
posebne mjere osiguranja. Ukoliko veliki broj oboavatelja stoji na ulazu u pozornicu,
festivalskom ulazu ili ulazu u umjetnikov hotel, moda e biti potrebno organizirati da
umjetnik ue u dvoranu ili hotel kroz stranji ulaz.
Moda e biti potrebno osigurati i pozornicu, te postaviti jednu osobu iz osiguranja na

svaku stranu pozornice radi zatite umjetnika, ako neki od gledatelja pokuaju doi
na pozornicu tijekom nastupa. Slino tome, vano je osiguranje garderobe, naroito
ako se u njoj nalazi vrijedna oprema ili osobna imovina. U ovom sluaju dovoljno
je da se menader turneje pobrine da se svaka garderoba moe zakljuati i da ima
odgovarajue kljueve ili da se osiguranje postavi na ulazu u garderobe radi zatite.
U ekstremnim sluajevima, umjetnik moe, im sie s pozornice, uskoiti u automobil
koji e ga odvesti dalje od dvorane prije negoli je publika prestala pljeskati, kako bi
se izbjegli eventualni problemi. lan Beatlesa Ringo Starr, koji jo uvijek povremeno
odlazi na turneje, i dalje primjenjuje taj postupak koji su Beatlesi usavrili 1960.-tih
godina. On i njegov bend silaze s pozornice, odlaze ravno u limuzinu koja ih eka,
voze se prema zranoj luci (esto uz policijsku pratnju) te se ukrcavaju na privatni
zrakoplov koji leti do njihovog sljedeeg odredita. Potom se prijavljuju u hotel u tom
sljedeem odreditu iste noi. To je najskuplja opcija.
Raunovodstvo
Jedna od temeljnih dunosti menadera je brinuti da umjetnik bude propisno plaen

i da se trokovi dre pod kontrolom. Za vrijeme turneje, to je veinom obveza
menadera turneje, no kod vanih turneja moe se angairati i specijalizirani
raunovoa. On e biti na turneji s umjetnikom i brinuti da organizatori za svaki nastup
137
plaaju tone iznose i da se svi trokovi dre unutar prorauna. Naroito je vano
da menader, menader turneje ili raunovoa na turneji nadgledaju nastupe kod
kojih se pri izraunu naknade uzima u obzir postotak od bruto prihoda ostvarenih
prodajom ulaznica. Te pogodbe esto su dosta sloene i ukljuuju podnoenje dokaza
i verifikaciju svih promotorovih trokova, ukljuujui oglaavanje, trokove osoblja,
naknade za javno izvoenje, najam dvorane, itd.
Kao to je ranije spomenuto, vano pitanje kod svake turneje, neovisno o tome koliko
je velika ili mala, je voditi tone financijske knjige na dnevnoj bazi, po mogunosti uz
pomo raunala. Na taj e se nain na kraju turneje dobiti ukupan i toan financijski
izraun, to je svima u interesu. Uistinu profesionalan menader turneje ili raunovoa
na turneji menaderu e e-potom svakoga dana slati dokument u kojem e biti
prikazani svi trokovi i prihodi, zajedno s raspoloivom gotovinom na kraju svakoga
dana turneje. Uz taj dokument trebao bi se slati jo jedan koji e sadravati analizu
dnevne prodaje robe. Mnogi menaderi turneje koriste sustav omotnica kod kojeg
se svi rauni za trokove i prihodi zapisuju na prednjoj strani omotnice, a rauni se
stavljaju unutar omotnice. Vidi primjer takve omotnice na stranici 138.
Dnevnice
Kada je umjetnik na turneji, praksa u glazbenoj industriji je svakome lanu benda i

osoblja isplaivati dnevnicu (lat. per diem). To je iznos novca koji se dnevno isplauje
za pokrie trokova hrane i drugih dnevnih trokova osoba koje sudjeluju na turneji.
Dnevnice se plaaju kao dodatak ugovorenoj dnevnoj ili tjednoj naknadi svakom
lanu benda ili osoblja. Iznos dnevnice varira ovisno o zemlji u kojoj se odvija turneja.
Primjerice, iznos dnevnice u Japanu e biti znatno vei od iznosa dnevnice u Europi
ili SAD-u, budui da su trokovi hrane i drugi dnevni trokovi mnogo vei u zemljama
kao to je Japan. Vano je da menader turneje dobije potpisanu potvrdu na isplatnici
prilikom svake isplate dnevnica. Ponekad se dnevnice isplauju svaka dva ili tri dana,
dok neki menaderi turneje isplauju sve dnevnice u gotovini na poetku turneje.
Opasnost takvog pristupa je to to neki lanovi benda ili osoblja mogu previe troiti,
te im na pola turneje moe ponestati novca, zbog ega e morati zatraiti zajam.
138
Festivali i konferencije
Jedan od najboljih naina za postizanje meunarodne prepoznatljivosti je sviranje

na glazbenim festivalima. Neki festivali strogo se dre jednog odreenog glazbenog
anra, kao to je teki metal (primjerice, Sonisphere u Francuskoj i Italiji), reggae
(primjerice, Reggae Sumfest u Montego Bayu, Jamajka), pop iz 80-tih (primjerice,
Rewind u Ujedinjenom Kraljevstvu i Retrolicious u Singapuru), folk (primjerice,
139
The Newport Folk Festival u SAD-u) ili elektronika glazba (primjerice, Ultra u Miamiju,
Fusion u Njemakoj ili Electro Beach u Puerta Vallarti, Meksiko). Drugi se ponose
svojom eklektinou, ugovarajui nastupe to veeg raspona umjetnika i bendova
razliitih glazbenih anrova. Obje vrste festivala vane su za stjecanje meunarodne
slave i profila. Jedan od najeklektinijih i najuspjenijih festivala je Glastonbury
Festival u Engleskoj, koji se odrava u lipnju svake dvije godine. Kapacitet tog
festivala je 177.000 ljudi, a rije je o najveem glazbenom festivalu i festivalu
scenskih umjetnosti koji se odrava na otvorenom, u svijetu. Festival je najpoznatiji
po suvremenoj glazbi, ali takoer se odnosi i na ples, komediju, kazalite, cirkus,
kabaret i druga podruja umjetnosti. Tijekom jednog Glastonbury festivala obino se
odrava oko 400 razliitih nastupa uivo na vie od 80 pozornica. Ulaznice se poinju
prodavati otprilike devet mjeseci prije odravanja festivala, a potranja je tolika da se
sve rasprodaju prvoga dana, neovisno o izvoaima. Glastonbury je brend kojem se
vjeruje i oni koji su imali dovoljno sree da kupe ulaznice znaju da prua nevjerojatno
trodnevno glazbeno iskustvo, ak i kada im popis izvoaa nije poznat u trenutku
kupnje ulaznica. Glastonbury ugouje vrlo raznolike umjetnike kao to su U2, JayZ,
Tony Bennett, Fatboy Slim, Lee Scratch Perry, David Guetta, The Rolling Stones, Nile
Rogers, Mumford & Sons, BB King i Paul Simon, a takoer i irok raspon umjetnika
iz zemalja u razvoju, zbog ega je rije o vrlo uspjeanom festivalu bez glazbenih
barijera ili ogranienja.
Jedan od naina da umjetnici iz zemalja u razvoju nastupe u drugim zemljama

je da pokuaju ugovoriti nastup na jednom od WOMAD festivala. Organizaciju
World of Music Arts and Dance (WOMAD) osnovao je Peter Gabriel 1980. godine.
Peter Gabriel imao je vrlo uspjenu karijeru kao glavni pjeva Genesisa, a kasnije
i samostalni umjetnik. Naroito ga je zanimala afrika glazba pa je elio osnovati
organizaciju koja e promicati glazbu iz cijeloga svijeta. Zajedno s Thomasom
Broomanom i Bobom Hootenom, Peter je organizirao prvi WOMAD u Engleskoj
1982. godine. Od tada je organizirano 160 WOMAD festivala u 27 zemalja. Trenutno
se svake godine diljem svijeta odrava 10 WOMAD festivala. Na festivalima uivo
nastupaju umjetnici iz cijeloga svijeta, odravaju se radionice za svirae glazbenih
instrumenata i pjevae, kao i za plesae. Umjetnici koji ele nastupati na nekom od
WOMAD festivala trebali bi poslati poruku e-pote s poveznicom na svoju glazbu
(primjerice, na SoundCloudu ili YouTubeu) na adresu artist.demos@womad.org,
ukljuujui i poveznicu na internetsku stranicu umjetnika ili njegov profil na drutvenim
mreama. WOMAD bi trebao moi na jednostavan nain pronai biografiju duljine
140
jedne stranice, informaciju o broju lanova benda, popis ranijih nastupa benda ili umjetnika
te, naravno, kontakt podatke umjetnika ili njegovog menadera. Vidi www.womad.org za
vie informacija.
Jo jedna vrlo korisna organizacija za umjetnike iz cijelog svijeta je WOMEX. WOMEX
(World Music Expo) sa sjeditem u Berlinu, organizira prezentacijske i networking
dogaaje u nekoliko meunarodnih gradova, svake godine. Najvie umjetnika koji se
predstavljaju na WOMEX-u dolazi preko SonicBidsa, tako da je vano tamo biti prisutan.
Na njihove dogaaje dolaze mnogi agenti za ugovaranje nastupa, diskografske kue,
glazbeni novinari te predstavnici medija i tehnolokih tvrtki. WOMEX dogaaji mjeavina
su sajma, konferencije, prilike za umreavanje i pozornice za predstavljanje umjetnika.
Umjetnici moraju platiti vlastite trokove, ali je mogue dobiti pomo od vlade ili nacionalne
organizacije umjetnika u dravi umjetnika. WOMEX takoer objavljuje glazbenu ljestvicu
pet najpopularnijih pjesama svjetske glazbe svakoga mjeseca, koju sastavljaju radijske
postaje koje emitiraju svjetsku glazbu u 25 europskih zemalja. Vidi http://bit.ly/XJ8xYR za
PDF sa 150 najpopularnijih pjesama svjetske glazbe koju je kompilirao Johannes Theurer
u ime radionice svjetske glazbe Europske radiodifuzijske unije (EBU). Primjerice, 2012.
godine, najpopularniji album svjetske glazbe na ovoj ljestvici bio je Bouger Le Monde
Staffa Benda Bililija iz Demokratske Republike Kongo, ija diskografska kua je Crammed
iz Brisela (http://www.YouTube.com/watch?v=rt-G_6Ba_rk). Vidi www.womex.com za vie
informacija o WOMEX-u i/ili pretplatu na njihov besplatni newsletter.
Menaderima moe biti korisno prisustvovati na WOMEX-u ne samo radi umreavanja,
nego i radi pronalaenja prilika za svoje umjetnike, ak i ako njihovi klijenti ne nastupaju.
Takoer bi trebalo razmotriti prisustvovanje na dvije velike svjetske konferencije: Midem na
jugu Francuske, koja se odrava svakoga sijenja, i SXSW (South by SouthWest) koja se
odrava svakoga oujka u Austinu u Texasu.
Ponekad se na Midemu predstavljaju umjetnici, no rije je prvenstveno o konferenciji o
glazbenom poslu s naglaskom na nakladnitvo (publishing) i snimanje, na kojoj menaderi,
nakladnici i proizvoai fonograma mogu upoznati nositelje licenci i potencijalne nove
nositelje licenci. Odravaju se izvrsni i informativni konferencijski paneli i prezentacije
o svakom aspektu glazbenog posla, naroito o digitalnim uslugama i razvoju. Medijski
futurist Gerd Leonard obino ima vrlo zanimljivo izlaganje o budunosti glazbe, koje
preko svoje internetske stranice odmah stavlja na Internet. Organizatori Midema takoer
snimaju panel rasprave te ih stavljaju na YouTube, pa ako umjetnik ili menader nema
141
dovoljno novca za sudjelovanje na Midemu, moe barem putem Interneta pogledati te

vrijedne prezentacije besplatno. Troak sudjelovanja na Midemu razlikuje se ovisno
o kategoriji prijave i vremenu prijave, ali kree se izmeu 350 i 1.000 dolara. Nude se
i razliiti popusti na raniju prijavu (eng. early bird), ako se prijava podnese nekoliko
mjeseci prije odravanja. Razliita glazbena strukovna tijela, kao to su razliiti forumi
glazbenih menadera iz cijeloga svijeta i organizacije neovisnih diskografskih kua
koje su lanice krovne organizacije IMPALA esto nude mnogo nie cijene od onih
koje se oglaavaju na stranicama vezanima uz konferenciju. Ulanjenje u neko od tih
strukovnih tijela koje nude popuste moe se isplatiti, jer naknada za lanstvo moe
biti puno manja od konferencijskog popusta koji se nudi. U sluaju sudjelovanja,
najbolje bi bilo kupiti ulaznice to je mogue ranije, ne samo radi utede novca, nego
i zato to se popisu sudionika moe pristupiti preko interneta te se sastanci mogu
ugovoriti dovoljno vremena unaprijed, naroito ako je cilj licencirati snimke ili pronai
podnakladnike. Raspored kljunih sudionika vrlo brzo se popuni, pa je sastanke
potrebno ugovoriti ve u studenome, ako je to mogue. Autor ove knjige poznat je po
tome da je imao vie od 100 sastanaka na Midemu tijekom razdoblja od pet dana.
Rezultat jednog od tih sastanaka bila je japanska licenca za sinkronizaciju opisana na
stranici 112.
SXSW u Austinu vie je usmjeren predstavljanju umjetnika. Opet, nuno je planirati

svoje sudjelovanje to je ranije mogue, naroito u sluaju nastupa radi predstavljanja.
Za one koji se nalaze izvan SAD-a, postupak dobivanja radne dozvole za SAD
moe trajati i do pet mjeseci. Nemojte ni pomisliti nastupiti bez dozvole, jer ako to
otkriju amerika imigracijska tijela mogue je da umjetnik vie nikada nee ponovno
nastupati u SAD-u. Internetska stranica SXSW-a (www.SXSW.com) daje odreene
savjete kako pribaviti ameriku radnu vizu. Shvatite to ozbiljno. Krue i prie o nekim
bendovima koji su uloili tisue dolara u zrakoplovne ulaznice i smjetaj, a nisu na
vrijeme dobili vizu te su njihovo putovanje i nastup otkazani. Menaderi koji prisustvuju
SXSW-u ne trebaju radnu vizu, ali moraju putovati pod amerikim programom o
odustajanju od viza (US Visa Waiver Program). Moraju se prijaviti u elektroniki sustav
za odobravanje putovanja (ESTA) na https://esta.cbp.dhs.gov. U ESTA-u se moe
prijaviti putem interneta uz malu pristojbu od otprilike 15 amerikih dolara, a dozvola
im mora biti odobrena prije samog putovanja. SXSW glazbeni bedevi za konferenciju
iznose izmeu 400 i 1.000 dolara, ovisno o tipu propusnice i koliko rano je rezervirana.
Jo jedna konferencija o kojoj bi trebalo razmisliti je konferencija CMJ koja se svakoga
listopada odrava u New Yorku (www.cmj.com).
142
Ako glazba umjetnika pripada bilo kojem elektronikom/plesnom anru, tada je

najbolje sudjelovati na konferenciji pod nazivom Amsterdam Dance Event, koja
se takoer odrava u listopadu svake godine. ADE se sastoji od 300 dogaaja
u 75 dvorana, ukljuujui preko 500 nastupa DJ-eva, a privlai i do 200.000
posjetitelja (http://www.amsterdam-danceevent.nl). Jo jedan veliki plesni dogaaj
je Winter Music Conference koja se odrava svakog oujka u Miamiju (http://
wintermusicconference.com). Mnogi menaderi, umjetnici, davatelji licenci, primatelji
licenci i druge osobe iz glazbene industrije sudjeluju i na SXSW i na Winter Music
Conference, jer se odravaju jedna iza druge te su u zemljopisnom smislu relativno
blizu.
ILMC (International Live Music Conference), koja se u oujku odrava u Londonu,

takoer bi se trebala uzeti u obzir. Okuplja najvee svjetske promotore, agente za
ugovaranje nastupa, servise za prodaju ulaznica i vlasnike dvorana te je nerijetko
unaprijed rasprodana (http://www.ilmc.com).
Organizacija Ujedinjenih naroda za znanost i kulturu (UNESCO) takoer nudi

mnotvo informacija o glazbenim festivalima diljem svijeta i drugih informacija o
glazbi (www.unesco.org/music). U pogledu informacija o agentima za ugovaranje
nastupa, promotorima, koncertnim dvoranama i festivalima, Pollstar objavljuje nekoliko
prirunika koji sadre sveobuhvatne informacije (www.pollstar.com/about_pollstar.
pl?page=Directories).
143
1 5 . P O G L A V L J E
PRODAJA BRENDIRANIH PROIZVODA
Prodaja brendiranih proizvoda moe biti izuzetno vaan izvor prihoda za umjetnika,
ako se ispravno provodi. Pronicljiv menader provodit e vrijeme istraujui koju
vrstu proizvoda e oboavatelji umjetnika eljeti kupovati. Moe se raditi o majicama
kratkih rukava, majicama dugih rukava, majicama s kapuljaom, CD-ovima, DVD-
ovima, USB stickovima, kapama, podlocima za mia, nakitu, naljepnicama, knjigama
posveenima turneji, alicama, posterima, uokvirenim potpisanim fotografijama,
tiskanim tkaninama, koama za bubnjeve, posebno numeriranim ogranienim
izdanjima, itd. Uvijek bi trebalo prodavati barem jedan skupi vrhunski proizvod za
najvee oboavatelje. Ako umjetnik nastupa u manjim dvoranama, s kapacitetom od
moda 700 posjetitelja, vano je da umjetnik potpisuje CD-ove, DVD-ove ili fotografije
unaprijed ili se oni mogu prodavati po vioj cijeni. Oboavatelji uvijek trae osobno
potpisane CD-ove i DVD-ove te ih izuzetno cijene. Bend u razvoju uvijek bi trebao
izai i upoznati se s oboavateljima kraj stalka za prodaju brendiranih proizvoda
im sie s pozornice, a lanovi benda bi ih ak i sami trebali prodavati. Oboavatelji
u ovom suvremenom dobu sve vie oekuju izravni kontakt s umjetnikom te e
kupovati proizvode ako oni imaju osobnu posvetu. Umjetnik bi trebao razgovarati s
oboavateljima i fotografirati se s njima, ako tako zatrae. Ako oboavatelj ima dobro
osobno iskustvo s umjetnikom, vjerojatno e cijelog ivota ostati njegov oboavatelj.
Vano je stalak s proizvodima za prodaju postaviti na dobro osvijetljeno podruje
kako bi se proizvodi mogli jasno vidjeti. Tako e se umjetnik moi fotografirati s
oboavateljima bez uporabe bljeskalice (eng. flash), jer bi trebalo biti dovoljno svjetla
za fotografiranje. U redu je izraditi nekoliko fotografija s bljeskalicom, ali puno takvih
slika kod umjetnika moe izazvati teku glavobolju ili migrenu zbog snage i intenziteta
bljeskalica kod najnovijih digitalnih fotoaparata. Preporuuje se koristiti prijenosne
lampe kako bi stalak s brendiranim proizvodima izgledao profesionalno osvijetljen.
Takoer je vrlo vano postaviti stalak na mjesto gdje publika najvie cirkulira. To
144
je obino u dijelu blizu ulaza, ili ak u samoj dvorani blizu ulazne toke u glavni prostor
dvorane. Ako stalak s proizvodima nije dobro osvijetljen ili je postavljen u kutu gdje ga nitko
ne moe vidjeti, prodaja proizvoda e biti mala.
Preporuljivo je da menader ili menader turneje predstave i opiu kljune komade
proizvoda na pozornici prije najave nastupa benda. To moe udvostruiti prodaju. Vano je
da je stalak s proizvodima postavljen i potpuno operativan prije ulaska publike na poetku
veeri. Takoer je vrlo vano da osoba koja prodaje brendirane proizvode dobro poznaje
umjetnikovu karijeru i same proizvode koji se prodaju. Za to e biti idealan neki vjerni
oboavatelj, ali u svakom sluaju prije razgovora s publikom ta osoba mora biti dobro
upuena. Ako je prodavaa osigurala dvorana pa se on mijenja svake veeri, umjetnik ili
menader trebali bi ispisati povijest benda na dvije stranice i opisati proizvode koji se nude
tako da te informacije prodava moe proitati i na njih se pozivati. Takoer se preporuuje
jasno istaknuti informacije o svakom komadu proizvoda tako da ih svaki gledatelj moe
vidjeti, zajedno s izloenom cijenom svakog od njih. Jedan od umjetnika kojeg zastupa
autor ove knjige, odrao je koncert u Perthu, u Australiji, pred 700 ljudi. Dva od dostupnih
CD-ova bila su prethodno potpisana, bilo je dovoljno proizvoda, prije nastupa umjetnika
na pozornici su prezentirani kljuni komadi brendiranih proizvoda, a umjetnik je nakon
nastupa izaao kako bi se upoznao s publikom. Prodajom takvih proizvoda zaraeno je
neto manje od 10.000 australskih dolara, to je iznosilo preko 14 australskih dolara po
osobi, to je odlian iznos.
Ako umjetnik postane vrlo popularan i redovito proda vie od 700 ulaznica po nastupu,
moe biti nepraktino da svakog puta izae i upoznaje se s publikom nakon nastupa,
jer jednostavno nee biti dovoljno vremena stupiti u kontakt sa svim onima koji ga ele
upoznati. Ako gledatelji neko vrijeme ekaju nakon nastupa i ne upoznaju umjetnika,
to bi bilo kontraproduktivno te bi oni moda u cijelosti izgubili zanimanje za njega. U
tom sluaju, moda bi bilo bolje da umjetnik nije uope izlazio. Meutim, ako je rije o
umjetniku u razvoju ili umjetniku sa starom slavom koji jo uvijek moe imati uspjene
turneje, no pjesme su mu bile uspjene mnogo godina ranije, prodaja robe i direktan
kontakt s publikom nakon nastupa od kljune je vanosti. Ekstremni primjer toga bio je
ameriki kantautor i gitarist Richie Havens, koji je bio vrlo popularan u kasnim 1960.-tima,
naroito zbog svojih nastupa na festivalima Woodstock i Isle of Wight. On bi sjedio za
stolom te razgovarao i potpisivao artikle za koliko god je bilo mogue gledatelja nakon
nastupa, a bio je poznat po tome da je u nekim dvoranama to inio do 3 sata ujutro, ako bi
145
dvorana to doputala. (Naalost, Richie Havens preminuo je u travnju 2013., no njegovo
ostavtina i dalje ivi.) Vodei rauna o osobnom zdravlju bilo bi najbolje da umjetnik
temeljito opere ruke nakon upoznavanja i pozdravljanja oboavatelja. Neizbjeno je da e
neki gledatelji imati prehladu, a ak i gripu. Ako umjetnik dobije teku prehladu ili gripu kao
posljedicu upoznavanja te pola turneje potom bude otkazano, to nee biti dobar ishod.
Na turneji je vano paljivo kontrolirati zalihe brendiranih proizvoda. Ako pravi proizvodi
nisu u dvorani, oito je da e se to negativno odraziti na prihode. Nema nita gore od
toga da publika stoji u redu za kupnju proizvoda, a nema to kupiti. Ako umjetnik postane
popularniji te pone prodavati moda vie od 1000 ulaznica po koncertu, potrebno
je razmotriti angairanje specijaliziranih tvrtki za osmiljavanje i prodaju brendiranih
proizvoda. Te tvrtke e organizirati sve, ukljuujui dizajn, proizvodnju i kontrolu zaliha
te prijevoz i prodaju proizvoda u svakoj dvorani. Za tu uslugu uzimat e postotak od
prodaje. Moda e takoer biti spremne platiti predujam umjetniku prije turneje, to mu
moe puno znaiti za likvidnost tijekom turneje. U nekim dvoranama, naroito onim
veima, sama dvorana e takoer zatraiti postotak od prodaje, koji moe biti razliito
iskazan. Mogu zatraiti, primjerice, od dvije besplatne majice, do 5% ili ak i 30%. Taj
postotak podloan je pregovorima no ponekad e biti na osnovi uzmi ili ostavi. Vano
je da menader usko surauje s prodavateljem proizvoda, promotorom, agentom za
ugovaranje nastupa i dvoranom kako bi se pobrinuo da cijene brendiranih proizvoda
budu takve da si ih potroai mogu priutiti, ali da postoji i razumna mara za umjetnika.
Vano je da menader umjetnika uputi agenta za ugovaranje nastupa kako pregovarati s
dvoranom o postotku od prodaje proizvoda u vrijeme ugovaranja nastupa. Postoje mnoge
tvrtke specijalizirane za osmiljavanje i prodaju brendiranih proizvoda. Ovo su neke od
najveih na svijetu: Backstreet International Merchandise (koja djeluje u New Yorku i
Londonu, www.bsimerch.com), Bravado (koja djeluje u Stockholmu, Londonu, New Yorku,
Los Angelesu i San Franciscu, www.bravado.com), Live Nation Merchandising (koja
djeluje u cijelom svijetu, www.lnmlicensing.com), Cinderblock (koja djeluje u Oaklandu,
California, www.cinderblock.com), TSP Merchandise (koja djeluje u Australiji, www.
tsprint.com.au) i Gene Pelc (koja djeluje u Japanu, http://pelcent.com). Budui da veliki
proizvoai fonograma sve vie zahtijevaju sklapanje ugovora 360 stupnjeva, koji
nerijetko ukljuuju i postotak od prodaje brendiranih proizvoda vezanih uz umjetnika, Sony
i Warners otvorili su svoje vlastite odjele za osmiljavanje i prodaju brendiranih proizvoda.
Neke od tih tvrtki, kao to je Bravado, vie su usmjerene na proizvode koji se prodaju
na turnejama, dok su druge, kao to je Backstreet, vie usmjerene prodaji proizvoda

146
putem elektronike trgovine. Jo dva pionirska servisa o kojima bi trebalo razmisliti su
Sandbag (www.sandbagheadquarters.com) i Topspin (www.topspinmedia.com). Oba
nude sveobuhvatna rjeenja glede brendiranih proizvoda, prodaju ulaznica i privlaenje
pozornosti oboavatelja. Sandbag je osvojio nagradu Grammy za svoju pionirsku i
revolucionarnu kampanju za album grupe Radiohead pod nazivom In Rainbows u kojoj je
od oboavatelja traeno da plate iznos koji su smatrali razumnim za preuzimanje albuma
putem interneta.
Tvrtka specijalizirana za prodaju proizvoda umjetnika, koja djeluje putem interneta, kao to
je CD Baby, Backstreet, Sandbag ili Topspin, za umjetnike e distribuirati CD-ove i DVD-
ove preko svoje web trgovine ili web trgovine napravljene posebno za umjetnika. U takvom
sluaju, tvrtka uzima 20-30% od svih prihoda od prodaje, ovisno o isporuenoj koliini.
To pretpostavlja da umjetnik takvoj internetskoj tvrtki stavlja na raspolaganje proizvedeni
zavreni proizvod. Ako tvrtka proizvodi brendirane proizvode umjetnika i/ili CD-ove o
vlastitom troku, postotak koji uzima poveao bi se na 60 70%, ime bi umjetniku ostalo
30 40% neto od prodaje. Obrada prodaje fizike robe i nosaa zvuka putem interneta,
ukljuujui obradu uplata preko kreditnih kartica i isporuku proizvoda, ponekad se naziva
ispunjavanjem. Trokovi kreditnih kartica, debitnih kartica i PayPala, kao i potarine i
pakiranja, obino se dodaju cijeni proizvoda te ih dodatno plaa kupac.
Jo jedno pitanje vezano uz prodaju brendiranih proizvoda umjetnika je nelegalna prodaja,
tj. nezakoniti prodavai koji prodaju lane proizvode oboavateljima izvan dvorane (eng.
bootleggers). To je naroito esto pred veim dvoranama kada nastupaju vrlo popularni
umjetnici. U mnogim zemljama postoje zakoni temeljem kojih se takvi nelegalni prodavai
mogu kazneno goniti, no nuno je da umjetnik registrira svoje ime i crtee u toj zemlji kao
igove. U jednom sluaju inspektori za standarde trgovanja eljeli su kazneno progoniti
prodavae nelegalne robe izvan vrlo velike lokalne dvorane, Milton Keynes Bowla. Koncert
je odravao vrlo uspjean ameriki bend. Naalost, bend nije valjano kao igove registrirao
ime benda ni crtee vezane uz bend u Ujedinjenom Kraljevstvu, tako da inspektori nisu
mogli kazniti nelegalne prodavae. Postoje odvjetnici specijalizirani za igove i agenti koji
mogu pruiti pomo prilikom nacionalne i meunarodne registracije igova. (Vidi odjeljak o
igovima na stranici 40.)

147
1 6 . P O G L A V L J E
SPONZORSTVO I BRENDIRANJE
Jo jedan izvor prihoda koji postaje sve vaniji je sponzorstvo i povezivanje s

etabliranim brendovima koji ele poboljati prodaju vezujui se uz glazbu i umjetnike.
Kako sve dublje gazimo u digitalnu revoluciju, sve vie brendova otkriva vanost
povezivanja s glazbom, umjetnicima i digitalnim uslugama. Nije iznenaujue da su
brendovi obino vie zainteresirani za visokoprofilne etablirane umjetnike i bendove,
nego za umjetnike koji tek stvaraju svoje ime. to e umjetnik ili bend postajati
uspjeniji, to e brendovima biti zanimljiviji. Mnogi brendovi kao to su Apple, Coca
Cola, Pepsi, Starbucks, Bacardi, Diesel, Budweiser i Red Bull ve su dugo vremena
povezani glazbom jer je vide kao kljuan marketinki alat za dopiranje do njihovih
kupaca i za poveanje prodaje. Apple je najekstremniji primjer za to. Njegovi proizvodi
iPod i iTunes te iTunes prodavaonica sami su po sebi uspjeni poslovni pothvati,
no prava vrijednost nalazi se u poveanju prodaje Appleovih raunala, zbog ega
je Apple 2011. godine postao najvea korporacija na svijetu. Apple je sada vea
i vrjednija korporacija od cijelog amerikog maloprodajnog sektora i to veinom
zahvaljujui inovativnom nainu na koji je povezivao svoje proizvode s glazbom.
Telekomi poput O2 u Ujedinjenom Kraljevstvu povezali su se s glazbom ulaui
puno u sponzorstvo dvorana za odravanje glazbenih dogaaja. Najvea od njih je
O2 Arena u Londonu, koja od prodaje ulaznica uprihouje vie od bilo koje druge
dvorane na svijetu. S time O2 ima toliko dobra iskustva da sponzorira i dvorane
Academy grupe diljem Ujedinjenog Kraljevstva, koje su sada poznate pod brendom
O2 Academy.
Neki brendovi takoer pruaju prilike demo bendovima (tj. bendovima koji nisu sklopili
ugovor s proizvoaem fonograma) ili bendovima koji sami izdaju svoje snimke. esto
se tu radi o natjecanjima za sudjelovanje na kompilacijskim albumima ili dogaajima
148
uivo koje sponzorira brend. Kada je umjetnik na poetku svoje karijere, vano
je iskoristiti sve prilike koje e mu omoguiti vei profit, a jedan od naina za to je
svakako sudjelovanje na sponzoriranom natjecanju demo bendova.
Nain na koji umjetnik moe tedjeti novac je da kontaktira proizvoae i dobavljae

glazbenih instrumenata i opreme te da ih upita jesu li zainteresirani za sponzorstvo
(koje se ponekad naziva potporom). U ranim fazama, to moe znaiti samo
da umjetniku omogui kupnju instrumenata i opreme po veleprodajnim umjesto
maloprodajnim cijenama. Kako umjetnik bude postajao sve poznatiji, to se moe
proiriti na besplatan najam opreme. Mogue je i da e proizvoai ili dobavljai
glazbene opreme htjeti u asopisima ili oglasima objavljivati fotografije umjetnika
kako koristi njihovu opremu ili instrumente. Takoer mogu zahtijevati od umjetnika
da komentira i daje kritike njihovih posljednjih proizvoda. Neki brendovi htjet e da
umjetnik potpie ugovor o sponzorstvu na dvije ili tri godine, a moe se raditi i samo o
jednokratnom aranmanu za turneju ili neki poseban dogaaj.
Takoer postoje agencije koje djeluju kao konzultanti za brendove u zabavnoj

industriji. Te agencije predstavljaju brendove i daju im ideje te ih povezuju s
odgovarajuim osobama kako bi se posredstvom glazbe prodaja vezana uz brend
poboljala. Vrijedilo bi kontaktirati te agencije te im skrenuti pozornost na umjetnika,
a takoer ih obavjetavati o njegovom razvoju. Jedna od najveih takvih agencija
je CAKE (www.cakegroup.com), koja zastupa brendove kao to su American
Express, IKEA, Sony, BurgerKing, Honda, Orange te u SAD-u, Volvo, Sears i Anne
Klein, izmeu ostalih. Jo jedna je Citizensound (www.citizensound.net), koja je
specijalizirana za glazbenu strategiju za brendove i umjetnike. Ta agencija samu
sebe opisuje kao kolektiv za zvukovno brendiranje i glazbeni marketing koji zastupa
raznolike brendove kao to su Nissan, Sagres Beer i Ethiopian Tourism.
Jedan od naina na koji brendovi koriste sponzorstvo je sponzoriranje turneja.

Primjerice, jednu od turneja amerikog benda The Maroon 5, koji je ve dugo povezan
s brendovima, sponzorirao je brend Honda Cars. Takoer su bili dio inicijative Coca
Cole Coca-Cola Music sudjelujui u 24-satnoj sesiji tijekom koje su napisali i snimili
pjesmu Is Anybody Out There. Sesiju su oboavatelji diljem svijeta mogli pratiti
preko Facebooka i Twittera te su mogli tweetati ideje za stihove pjesme, produkciju
i glazbeni aranman uivo tijekom 24-satne sesije. Time su oboavatelji dobili
149
jedinstveni uvid u postupak pisanja i snimanja glazbe na najvioj razini, a u tome su

i izravno sudjelovali. Coca-Cola je na svojoj internetskoj stranici omoguila 100.000
besplatnih preuzimanja pjesme te je za svako preuzimanje uplatila donaciju inicijativi
The Coca-Cola Africa Foundations Replenish Africa Initiative (RAIN) iji je cilj
omoguiti pristup pitkoj vodi zajednicama u Africi. Na kraju dana svi su bili zadovoljni.
Bend je snimio novu pjesmu o troku Coca-Cole, oboavateljima se svidjelo iskustvo
i dobili su besplatno preuzimanje (ako su bili dovoljno brzi), afrike zajednice
imale su koristi, a Coca-Cola je ostavila pozitivan dojam te istovremeno pojaala
prepoznatljivost i asocijativnost brenda.
Etablirani umjetnici moraju paljivo razmisliti prije negoli se poveu s brendom koji
ne odgovara njihovom stilu ili njihovim etikim stajalitima. The Maroon 5 doivjeli su
brojne kritike kada je, bez njihovog znanja, promotor njihovog koncerta u Jakarti u
Indoneziji primio sponzorstvo za taj koncert od proizvoaa duhana Gudang Garuma
i njegovih cigareta Surya Professional Mild. Kada su lanovi benda to otkrili, odmah
su zahtijevali da se njihovo ime prestane povezivati s duhanskom industrijom i da
se ukloni sa svih oglasa, jer u suprotnom nee nastupiti. Ovo je dobar primjer koliko
menaderi moraju biti paljivi u pogledu nastupa uivo. Bend nije dobivao izravno
sponzorstvo od proizvoaa duhana, no promotorova serija koncerata jest, te je time
dolo do nepoeljnog povezivanja brenda s bendom na posterima i u oglasima.
U ranim danima, brendovi su se povezivali s glazbom oznaavanjem koncerata,

tj. logo brenda bio bi na svim oglasima vezanima uz dogaaj, a obino bi postojao i
natpis u stranjem ili postraninom dijelu pozornice. Takoer bi esto oboavateljima
omoguavali besplatna preuzimanja pjesama i/ili ulaznice, a u vrlo ranim danima i
besplatne ring tonove. Kako u podruju glazbenog brendiranja ima sve vie brendova,
postaje oito da brendovi moraju biti inovativniji u svojim kampanjama, pri emu esto
sklapaju partnerstva s digitalnim servisima, proizvoaima fonograma i umjetnicima
kako bi njihov prodor na trite bio integriran, zanimljiv i to dalekoseniji. Dobar
primjer za to je kampanja koju je Budweiser osmislio u SAD-u kako bi poveao
prodaju piva Budweiser Light. Kampanju su nazvali Bud Light Music First te su
organizirali 50 koncerata, jedan u svakoj od pedeset amerikih drava, koji su odrani
istoga dana. U kampanji su suraivali Budweiser, najvei koncertni promotor na svijetu
Live Nation, najvei proizvoa fonograma na svijetu Universal Music i novi MySpace.
Budweiser je osmislio aplikacije za iOS i Android pomou kojih su oboavatelji
150
mogli skenirati QR kodove na bocama Bud Lighta te su tako mogli osvojiti slualice,
ulaznice za koncerte, preuzimanja pjesama Universal Musica, a ak i gotovinu.
MySpace je otvorio posebnu stranicu na kojoj su oboavatelji mogli gledati svih 50
koncerata streamingom, te su mogli doi do informacija o bendovima i intervjua. Sve
to omoguilo je izrazito zanimljivo i viralno glazbeno iskustvo za ljubitelje glazbe.
Takoer je pomoglo umjetnicima u razvoju koji su sudjelovali na koncertima da dopru
do ire publike. S obzirom na to da su oboavatelji morali preuzeti besplatnu aplikaciju
na svoj pametni telefon ili tablet, zapravo su kampanju nosili svugdje sa sobom, to
je omoguilo brendu da bude u kontaktu s njima i kasnije dalje razvija kampanju.
Streaming preko MySpacea omoguio je ne samo onima koji su imali ulaznice, nego
i milijunima oboavatelja diljem svijeta da pogledaju koncerte, a brendu da se s njima
povee na globalnoj razini.
Tvrtka za energetska pia Red Bull odluila se za drukiji pristup u pogledu svog
programa Red Bull Amplifier Accelerator, koji nije namijenjen samim umjetnicima,
nego inovativnim start-up servisima. Njihov cilj je poboljati glazbeno iskustvo i
redefinirati ideju ubrzavanja start-upa. Drugi brendovi, kao to je Coca Cola, davali
su besplatnu pretplatu za Spotify, a sam Spotify je pokrenuo brendirane aplikacije
za tvrtke kao to su Intel i McDonalds. Pivovara Tuborg pokrenula je vrlo inovativnu
kampanju koja omoguuje pristup razliitoj glazbi diljem svijeta putem tastemaker
servisa Pitchfork i Tuborgove internetske stranice Tuborg Music Hunter (hrv.
Tuborgov glazbeni lovac). Kako stoji na stranici, ovo ljeto Tuborg trai snimatelje
filmova, videografe i novinare s jedinstvenim vizualnim stilovima i talentom za prianje
pria u prvome licu. Glazbeni lovci krenut e u akciju, uz potporu produkcijskog
osoblja Pitchfork.tv-a, kako bi snimili i dokumentirali svoje putovanje od jednog do
drugog festivala diljem svijeta. Neki drugi brendovi, kao to su Bacardi, Toyota i
Mountain Dew ak su pokrenuli svoju vlastitu diskografsku kuu i izravno sklopili
ugovore s umjetnicima.
Prema istraivanjima tvrtke IEG, 2012. godine brendovi su samo u SAD-u potroili
vie od 1,2 milijarde amerikih dolara na kampanje vezane uz glazbu, a prema
Neilsonu, 30% sudionika u kampanji probat e proizvod.
151
Zlatna pravila za umjetnike koji su spremni povezati se s brendovima su sljedea:

1. Pobrinite se da proizvod o kojemu se radi bude kompatibilan s imidem
i uvjerenjima benda. Nemojte se jednostavno odluiti za brend koji nudi
najvie novca.
2. Oboavateljima se obino ne svia kada se njihovi omiljeni umjetnici
povezuju s brendovima, pa probajte kontrolirati tu situaciju tako da privolite
oboavatelje objanjavajui im da ete novac iskoristiti kako biste odravali
bolje koncerte i snimali bolje pjesme.
3. Suraujte s glazbenim servisima koje brend namjerava koristiti.
4. Pokuajte dogovoriti da brend podijeli informacije (naroito adrese e-pote)
kako bi se proirila baza oboavatelja umjetnika.
152
1 7 . P O G L A V L J E
DIGITALNA REVOLUCIJA
Kratka povijest
Prije negoli je internet postao popularan, autorskopravna pravila razvijala su se i dobro

sluila autorima, izvoaima, proizvoaima fonograma, nakladnicima, trgovcima u
maloprodaji, itd. Jo uvijek je trebalo puno raditi na tome da se popune praznine u
meunarodnom autorskom pravu, kao to je uvoenje prava javnog izvoenja snimaka
zvuka za izvoae i proizvoae fonograma diljem svijeta, te usvajanje ugovora koji
bi pruao meunarodnu zatitu prava za audiovizualne izvoae, koji je konano
dogovoren u Pekingu 2012. godine.
1996. godine drave lanice WIPO-a vizionarski su dogovorile takozvane WIPO-ve

internetske ugovore, Ugovor o izvedbama i fonogramima WIPO-a (WPPT) i Ugovor o
autorskom pravu WIPO-a (WCT). U vrijeme kada su ti ugovori sklopljeni, meutim, nije
bilo mogue predvidjeti koliko e se brzo nova tehnologija razvijati, u kojem smjeru i
na koji nain. Kada je internet prvo postao dostupan, moglo mu se pristupiti sporom
dial-up vezom koja je dobro funkcionirala za e-potu i druge komunikacije i informacije
u tekstualnom obliku, no nije bila dovoljno brza za prijenos glazbe ili filma. Prijenos je
bio mogu, no postavljanje i preuzimanje glazbe trajalo je jako dugo i nije predstavljalo
prijetnju prodaji tradicionalnih nosaa zvuka kao to su CD-ovi i DVD-ovi. Kada su
komprimirane digitalne MP3 datoteke ule u iru upotrebu, brzine preuzimanja postale
su vee, no jo uvijek je trebalo dosta vremena za dovretak preuzimanja.
Pojavom irokopojasnog interneta velike brzine, sve se promijenilo. Odjednom je

postalo mogue na internet postavljati glazbu i filmove za djeli vremena koje bi
bilo potrebno ako bi se koristio dial-up pristup. Potroai su, umjesto da igraju po
pravilima glazbene industrije i postupaju u skladu s nacionalnim autorskopravnim
zakonodavstvom zemlje u kojoj su ivjeli, brzo shvatili da im je ta nova tehnologija
153
pruila mogunost da preuzmu inicijativu, iako nelegalno i bez ovlatenja. Potroai

diljem svijeta, a naroito studenti, prigrlili su novu tehnologiju te su bili eljni istraiti
sve njene mogunosti. Jedan takav ameriki student bio je 18-godinji Shawn
Fanning, koji je 1999. godine razvio softver pod nazivom Napster, koji je omoguavao
jednostavno peer-to-peer dijeljenje MP3 glazbenih datoteka na Internetu. Nazvao ga
je Napster jer je to bio Shawnov nadimak u koli. Ono to je zapoelo samo kao ideja
u glavi jednog tinejdera, u potpunosti je preoblikovalo internet, glazbenu industriju i
nain na koji razmiljamo o intelektualnom vlasnitvu. Sam raunalni program Napster
nije bio nelegalan te se moglo tvrditi da nije postojala povreda autorskog prava
ako bi nositelj autorskog prava na glazbi koja se dijelila bila osoba koja je tu glazbu
postavila na internet i eljela ju je podijeliti s drugima. Napster je bio prvi sustav svoje
vrste koji je omoguavao jednom korisniku da s udaljenosti pristupi tvrdom disku
drugog korisnika i dijeli datoteke. Napster je imao sredinji skupni posluitelj koji je
usmjeravao korisnike na raunala drugih korisnika i tako omoguavao preuzimanja.
Same MP3 datoteke nisu bile spremljene na Napsterovom sredinjem posluitelju.
Korisnici i oglaivai entuzijastino su prigrlili Napster i druge raunalne programe koji
su uslijedili, kao to su Limewire, iMesh, Grokster, Kazaa i Morpheous. Mnogi korisnici
ili su zanemarivali autorskopravna pravila ili ih nisu bili svjesni, te su milijunima puta
razmjenjivali glazbene datoteke zatiene autorskim pravom, zbog ega izvoai,
autori, proizvoai fonograma ili nakladnici nisu primali naknade od tih prava. Iako
kvaliteta MP3 datoteka nije bila toliko visoka kao ona na CD-ima, jo uvijek je veini
ljudi bila dovoljno dobra, a u svakom sluaju je bila bolja od one na kazetama ili
ploama.
Moe se rei da su osobito proizvoai fonograma bili uhvaeni na spavanju te su vrlo

sporo prihvaali nove poslovne prilike koje je nudilo internetsko okruje. Na isti nain
kao to su vlasnici amerikih eljeznica pokuali sprijeiti izgradnju zranih luka kada
je komercijalno zrakoplovstvo najprije postalo odrivo, proizvoai fonograma branili
su se tako to su gonili korisnike za povredu autorskog prava, umjesto da napore
usmjere u osmiljavanje privlanih legalnih alternativa. S obzirom na to da u nekim
zemljama proizvoai fonograma nisu mogli identificirati prekritelje dok ih nisu tuili,
nali su se u situaciji da su tuili djecu i bake, a to u popularnim medijima nije bilo
dobro primljeno. S gledita odnosa s javnou, takvi sudski postupci gotovo sigurno
su uzrokovali vie tete nego koristi. Ameriko krovno strukovno tijelo amerikih
proizvoaa fonograma, The Record Industry Association of America (RIAA), ne
samo da je sudski gonilo pojedince koji su koristili programe sline Napsteru, nego
154
je uspjeno tuilo i sam Napster, zbog ega je Napster 2002. zatraio pokretanje
steajnog postupka. Ime Napster kasnije se ponovno koristilo za legalni servis za
preuzimanje, a jo kasnije ga je kupio Rhapsody. Ti pravni izazovi i ogroman publicitet
koji su izazvali kod potroaa pobudili su jo vee zanimanje za dijeljenje datoteka.
Razvijeni su drugi, sofisticiraniji programi za dijeljenje datoteka, kao to je Kazaa,
te su privukli milijune i milijune korisnika. Nelegalno dijeljenje datoteka gotovo da
je postalo dijelom kulture, naroito meu mlaima koji su sve vie glazbu smatrali
besplatnom, kao to je glazba na radiju besplatna ili se barem takvom ini.
Tek je 2003. godine nastalo znaajno legalno trite za digitalna preuzimanja. Steve
Jobs, izvrni direktor tvrtke Apple Computers, uvjerio je sve velike proizvoae
fonograma da licenciraju svoje snimke njegovom novom servisu za digitalna
preuzimanja iTunes. iTunes je postao izuzetno popularan, naroito meu ljubiteljima
glazbe koji su postupali u skladu sa zakonom te se nisu osjeali ugodno u pogledu
nelegalnog preuzimanja glazbe zatiene autorskim pravom, iako je postojala vrlo
mala vjerojatnost da budu uhvaeni. Veina ljudi je potena i preferira ne kriti zakone.
iTunes je ponudio prvi legalni servis s velikim katalogom pjesama. Takoer je nudio
i mogunosti vezane uz oglaavanje te bi svojim korisnicima slao poruke e-potom
s vijestima o novim izdanjima u anru pjesama koje su korisnici prethodno kupili. U
ranim danima prodaja preuzimanja na iTunesu eksponencijalno se poveavala te
su pokrenuti i drugi legalni servisi za preuzimanje glazbe kao to su Amazon MP3,
7digital, Playdigital, Beatport, Rhapsody, eMusic i Deezer. Unato ulasku tih novih
servisa na trite, Appleov iTunes nastavio je dominirati tritem legalnih preuzimanja
te je preko njega ostvareno izmeu 80% i 90% svih legalnih preuzimanja na svijetu.
Iako su ti legalni servisi dali glazbenoj industriji nadu i poticaj, nelegalna preuzimanja
su i dalje dominirala, naroito u zemljama u razvoju u kojima je bilo dostupno svega
nekoliko legalnih servisa (ako su uope bili dostupni).
Do 2011. godine, prodaja legalnih preuzimanja glazbe na svijetu poela je stagnirati,

kako su oboavatelji poeli prelaziti s modela preuzimanja na streaming servise kao
to su YouTube, Pandora i Spotify. itavo desetljee bruto prihodi od legalne prodaje
fizikih i digitalnih snimaka u financijskom smislu padali su godinu za godinom.
Meutim, 2012. godine prodaja snimljene glazbe u svijetu zabiljeila je svoj prvi mali,
ali znaajni porast od 0,3% prema IFPI-ju.
155
Prije internetskog digitalnog doba glazba se mogla kupovati ili u obliku singlice ili
proirene singlice (EP-a) ili u obliku albuma. U danima vinila, bilo je mogue snimiti
samo oko 45 minuta glazbe na dugosvirajuoj vinilskoj ploi, pa su albumi bili
ogranienog trajanja, osim ako se album prodavao kao dvostruki ili trostruki album,
sadravajui dvije ili tri ploe od 12 ina. Album na vinilu obino je sadravao 10
pjesama, od kojih je svaka trajala otprilike etiri minute. S pojavom CD-ova, postalo
je mogue na album staviti glazbu koja je trajala due od 45 minuta i to maksimalno
otprilike 74 minute. Proizvoai fonograma najvie su zaraivali od prodaje albuma,
a ne singlova ili proirenih singlova. Internetsko okruje i to je promijenilo. Umjesto
da moraju kupiti cijeli album, na kojem se moda nalaze pjesme koje oboavatelj
posebno ne eli, mnogi oboavatelji bi radije jednostavno preuzeli jednu pjesmu
koju su uli na radiju, televiziji, u raunalnoj igri ili oglasu. Nije izgledno da e forma
albuma izumrijeti, no fokus se ponovno preselio s albuma na singlove. Neki umjetnici
razmiljaju o tome da objavljuju pjesme jednu po jednu na internetu im ih snime,
miksaju i masteriraju, te tako u cijelosti napuste koncept albuma.
Digitalno upravljanje pravima i tehnike mjere zatite
Tehnike mjere zatite podvrsta su digitalnog upravljanja pravima. Digitalno

upravljanje pravima moe ukljuivati sustave tehnikih mjera zatite od kopiranja te
digitalne informacije kao to su identificirajui brojevi i druge informacije koje se koriste
za svrhe funkcioniranja, akumuliranja podataka i marketinga. Sustavi tehnikih mjera
zatite od kopiranja mogu se primijeniti na fizike digitalne nosae zvuka kao to su
CD-ovi, ali i na digitalne glazbene datoteke, tako da je pristup i kopiranje tih proizvoda
ogranien ili zabranjen bez ovlatenja. Takvi sustavi bili su okosnica WIPO-ovih
internetskih ugovora iz 1996. godine koji su ureivali pitanja njihove prisilne primjene.
WIPO-ovi internetski ugovori obvezali su drave lanice da usvoje nacionalne zakone
koji bi predviali kazneno gonjenje pojedinaca koji bi zaobilazili takve mjere zatite
od kopiranja, ako bi ih nositelji prava primjenjivali na snimkama koje su stavljane na
raspolaganje javnosti. Smatralo se, vrlo razumno, da bi to bilo savreno rjeenje koje
bi titilo autorsko pravo i srodna prava za vrijeme digitalne revolucije. Takve zatite od
kopiranja, meutim, nisu se sviale potroaima koji su bili naviknuti kupiti CD i zatim
s njime initi to god ih je bilo volja. Moda su eljeli presnimiti CD na kazetu kako bi
pjesme mogli sluati u autu ili napraviti primjerak za svoga prijatelja. Kada su takve
tehnike mjere zatite prvi puta primijenjene na CD-ovima, odmah su sruile vrijednost
156
CD-a. Jedno od ogranienja bilo je da se CD nije mogao koristiti na CD playeru na

raunalima. Budui da su raunalni CD svirai postajali sve ei, potroai su bili jo
vie iznervirani. Situacija je dosegla svoj vrhunac 2005. godine kada je Sony-BMG
uveo svoj skriveni softver s mjerama zatite. Otkriveno je da je taj softver na osam
milijuna CD-ova s 51 naslovom tajno instalirao tehnologiju za sprjeavanje kopiranja,
koja je bila skrivena od korisnika i korisnike je izloila napadima hackera i zarazama
raunalnih virusa. Procjenjuje se da je inficirano oko 500.000 mrea, ukljuujui
mnoge dravne i vojne mree. Nakon toga, Sony-BMG unitio je milijune svojih CD-
ova i uklonio tehnike mjere zatite od kopiranja s njihovih buduih fizikih nosaa
zvuka, a taj postupak slijedili su i drugi proizvoai fonograma.
Primjena tehnikih mjera zatite ograniila je razvoj legalnih digitalnih preuzimanja.

S jedne strane, korisnici bi pristupali pjesmama nelegalno preko neke od mrea
za dijeljenje datoteka bez zatite od kopiranja, a s druge strane, korisnik je mogao
platiti legalno preuzimanje na kojega se primjenjivala zatita od kopiranja. Suoeni s
takvim izborom, ak i neki od najpotenijih korisnika odluili su riskirati s besplatnim
nelegalnim preuzimanjima. 2007. godine EMI je sklopio kljuni sporazum s iTunesom
te omoguio da korisnici preuzimaju glazbu koristei Appleov AAC format bez
zatite od kopiranja, ali uz malo veu cijenu u odnosu na preuzimanje sa zatitom
od kopiranja. To je bio veliki korak za korisnike i glazbenu industriju. Tehnike mjere
zatite od kopiranja vrlo brzo postale su stvar prolosti te su sada gotovo sva legalna
preuzimanja dostupna bez primjene tih mjera. Digitalno upravljanje pravima jo uvijek
se ukljuuje u nosae zvuka i audio glazbene datoteke, no tehnologija za zatitu od
kopiranja je uklonjena. Iznimka od toga je zatieno preuzimanje koje se primjenjuje
na preuzimanja s pretplatnih servisa kao to su TDV (u Danskoj), Spotify Premium
i Deezer. Kod tih servisa, pod uvjetom plaanja mjesene pretplate, pretplatnik ima
pravo preuzimati pjesme na prijavljeno raunalo ili mobilni ureaj. Meutim, ako
mjesena pretplata ne bude plaena, preuzete pjesme ne mogu se vie sluati.
Jedan od problema iz prolosti s digitalnim glazbenim datotekama bio je to su se

Appleove AAC datoteke mogle sluati samo na Appleovim ureajima te se nisu
mogle putati na MP3 sviraima. 2006. godine Apple je omoguio pretvorbu svojih
AAC datoteka u MP3 datoteke pomou naprednog padajueg izbornika iTunesa te
je na taj nain omoguena kompatibilnost koju su oboavatelji i industrija toliko dugo
zahtijevali.
157
Digitalni marketing i distribucija

Izrada internetske stranice
Najvaniji alat suvremenog umjetnika je dobro dizajnirana i potpuno funkcionalna

internetska stranica koja slui kao vorite svih umjetnikovih aktivnosti. Nakon izrade
takve internetske stranice, potrebno ju je redovito osvjeavati i voditi rauna o njoj.
Najvanija znaajka inerneta je da prua brzi pristup informacijama. S razvojem

brzih trailica od informacija Vas dijeli gotovo samo jedan klik. Jo jedan spomena
vrijedan aspekt interneta i World Wide Weba je njegova zemljopisna neutralnost. Nije
vano nalazi li se umjetnik u Sudanu, Mongoliji, Vijetnamu ili Barbadosu: kada ima
internetsku stranicu, cijeli svijet joj moe odmah pristupiti. U internetskom okruju
ako umjetnik ili njegov menader imaju pristup raunalu povezanom na irokopojasni
Internet, veina procesa i digitalnih alata kotaju vrlo malo ili gotovo nita, barem na
poetnoj razini. Primjerice, slanje e-pote oboavateljima umjetnika kota vrlo malo
ili nita, ovisno o broju oboavatelja, te je trenutno. Ako to usporedite s trokom
slanja informacija potom u fizikom obliku i duljinom vremena koje bi bilo potrebno
da primatelj primi te informacije lako moete uoiti da su utede vremena i trokova
znaajne.
Nuno je izraditi internetsku stranicu umjetnika im je prije mogue u umjetnikovoj

karijeri i pronai osobu koja e odravati stranicu (webmastera). Ako neki od
najveih oboavatelja umjetnika ima tehnike vjetine, on moe biti idealna osoba za
webmastera, a tu bi ulogu mogao preuzeti lan benda ili bend ili umjetnikov menader.
Entuzijastini oboavatelj obino e rado biti webmaster besplatno, barem u ranim
stadijima.
Dakle, kako da umjetnik ili umjetnikov webmaster izradi prvu internetsku stranicu
te je li potrebno angairati profesionalnog web dizajnera? Odgovor na to pitanje je
da svatko s osnovnim raunalnim vjetinama moe izraditi i dizajnirati svoju vlastitu
internetsku stranicu. S poveanjem umjetnikove popularnosti, vjerojatno bi bilo dobro
zatraiti usluge profesionalnog web dizajnera, no ne postoji razlog zbog kojeg umjetnik
to ne bi mogao sam, barem na poetku, uz vrlo mali troak. Daniel Piechnick izradio
je vrlo korisnu internetsku stranicu koja sadri jednostavne upute o izradi internetskih
stranica ili blogova: http://www.websitesetupguide.com.
158
Prvi korak koji je potrebno poduzeti je odabrati naziv domene, koji bi trebao biti opisan,
jednostavan i to je mogue krai. Domene moraju biti jedinstvene te je obvezno
odabrati neku koju nitko drugi na svijetu ne koristi. Za domenu moe postojati godinja
naknada, iako neki hosting servisi kao to je fatcow.com, justhost.com ili ipage.com
daju domenu besplatno, pod uvjetom koritenja njihove komercijalne web hosting
usluge. Ako je naziv koji je umjetnikov prvi izbor ve zauzet, trebalo bi razmisliti o
dodavanju rijei music, live ili beats kako bi naziv postao jedinstven. Jo jedna
dobra ideja je dodati glazbeni anr. Primjerice, ako se radi o umjetniku Martinu Blacku
koji svira reggae, mogue je odabrati www.martinblackreggae.com, ako je domena
www.martinblack.com ve zauzeta (a jest). Vrne meunarodne domene su .com, .net
i .org. Te domene se preporuuju. Meutim, umjetnik moe razmisliti o tome da koristi
nacionalnu vrnu domenu, kao to je .co.uk, ako je iz Ujedinjenog Kraljevstva, ili .it
ako je iz Italije. Kada bi na izmiljeni reggae umjetnik Martin Black ivio na Jamajci,
trebao bi razmisliti o odabiru domena .com.jm, .net.jm ili .org.jm. Time bi odmah
poruio posjetiteljima svoje stranice da je rije o stvarnom reggae umjetniku koji
dolazi iz Jamajke, kolijevke reggae glazbe. Openito gledajui, za umjetnika koji ima
meunarodne ambicije .com bi bila najbolja domena, koju je i najlake zapamtiti.
Na raspolaganju je nekoliko besplatnih alata u podruju drutvenih medija, kao to je

smartURL i PO.ST, koji digitalno skrauju naziv domene te tako uinkovito skrauju
i poveznice. Ti servisi takoer nude i nekoliko drugih, vrlo korisnih marketinkih alata
vezanih uz informacije u stvarnom vremenu i analitiku.
Sljedei korak nakon odabira domene je odabir pruatelja web hosting usluga koji
e smjestiti umjetnikovu internetsku stranicu na raunalni posluitelj, bez obzira na
to gdje se pruatelj hosting usluge nalazi. Nije bitno gdje se pruatelj usluge nalazi u
zemljopisnom smislu niti gdje se umjetnik nalazi, tako da umjetnik moe birati izmeu
svih pruatelja web hosting usluga na svijetu. Za web hosting plaa se mjesena
naknada, no ona moe biti vrlo mala, od 3 4 amerika dolara mjeseno za osnovnu
uslugu. Za najnovije kritike i cijene vidi www.top10bestwebsitehosting.com.
Sljedea faza je dizajnirati i odravati internetsku stranicu. Najlaki nain za to je

preuzeti neki od mnogih predloaka internetskih stranica koji su na raspolaganju.
Jedna od platformi koju umjetnici najvie koriste je Wordpress (www.wordpress.com),
159
koji omoguuje koritenje besplatnih predloaka. Jo jedna mogunost bila bi Wix

(www.wix.com), koji takoer stavlja na raspolaganje besplatne predloke. Osim toga,
umjetnik moe razmisliti o kupnji predloka na servisima kao to je Template Monster
(www.templatemonster.com/category/music/), koji naplauje naknadu za sofisticiranije
predloke. Jo jedan nain izrade internetske stranice bio bi koristiti Tumblr, koji se
izravno integrira s Facebookom i Twitterom.
Prva stranica na internetskoj stranici je naslovnica ili poetna stranica. Ta stranica

predstavlja umjetnika i umjetnikovu glazbu svijetu. Ona je umjetnikov izlog te je nuno
da bude dobro dizajnirana, zanimljiva za pregledavanje i da posjetitelj odmah shvati o
kojem se glazbenom anru radi, odakle dolazi umjetnik te da vidi sliku umjetnika kako
bi poelio dalje istraivati internetsku stranicu. Preporuuje se izbjegavati animirane ili
pokretne flash aplikacije na naslovnici, jer to usporava postupak uitavanja te moe
dovesti do toga da posjetitelj odmah napusti stranicu. Veina oboavatelja nee ekati
vie od nekoliko sekundi da se stranica uita.
U pravilu se smatra loom idejom imati ukljuenu glazbu kada se otvori naslovnica.
Oboavateljima koji se redovito vraaju na stranicu to moe dosaditi. Poeljno je da se
do pjesama moe doi klikanjem, a ne da se automatski putaju, osim ako se redovito
izmjenjuju pjesme. Naslovnica mora biti dizajnirana tako da posjetitelja jednostavno i
brzo vodi na druge dijelove stranice i da omoguuje vrlo vano prikupljanje podataka.
(Vidi odjeljak iznad o Izgradnji baze oboavatelja.) Takoer je vano da dizajnerski
stil naslovnice bude u skladu s vrstom glazbe kojom se umjetnik bavi.
Kljuno je redovito osvjeavati internetsku stranicu brzim uklanjanjem zastarjelih

informacija i neprestanim objavljivanjem novih, zanimljivih informacija kako bi se
potaklo oboavatelje da se redovito vraaju na stranicu. Bolje je uope nemati
internetsku stranicu, nego imati stranicu koja miruje ili je neaurna.
Kontakt podaci bi uvijek trebali biti lako dostupni koritenjem izbornika na naslovnici
internetske stranice. Neki umjetnici ne ele ostavljati telefonske brojeve, no
toplo se preporuuje objaviti neki telefonski broj i adresu e-pote na stranici s
kontakt podacima. Naroito u ranim danima umjetnik treba to vie kontaktirati s
oboavateljima i dobivati njihovu podrku.
160
Kao to je navedeno u poglavlju Potpisivanje ugovora s diskografom, vano je da
umjetnik bude vlasnik svoje vlastite internetske stranice, ako je to mogue, jer e tada imati
potpunu kontrolu nad njom. Osim vlastite internetske stranice jako je vano biti prisutan
na drutvenim mreama, no nije dobro da glazbenik ovisi samo o stranicama na nekoj
od drutvenih mrea, jer su pravila koja se primjenjuju na te stranice u rukama drutvene
mree i mogu se mijenjati, a drutvena mrea moe ak i nestati u bilo koje doba. Kod
nekih ugovora o snimanju, naroito kod ugovora 360 stupnjeva, moe biti ugovoreno
da je proizvoa fonograma vlasnik umjetnikove internetske stranice i baze podataka
oboavatelja. Vrlo je vano pokuati pregovarati i takvu odredbu iskljuiti, naroito kada
je rije o vlasnitvu ili pristupu bazi podataka oboavatelja. Ako proizvoa fonograma
raskine ugovor s umjetnikom, vrlo je jednostavno izraditi novu internetsku stranicu, ali
bez baze podataka oboavatelja umjetnik e morati poeti sve ispoetka. Baza podataka
oboavatelja najvrjednija je imovina koju umjetnik ima. Najbolje bi bilo da umjetnik bude
vlasnik i internetske stranice i baze podataka oboavatelja, ili da barem bude njihov
suvlasnik s proizvoaem fonograma, uz jasno utanaenje o tome kako se baza podataka
moe koristiti u sluaju da se proizvoa fonograma i glazbenik raziu.
Prilagodba internetske stranice za mobilne ureaje

Prvotno bi internetska stranica trebala biti dizajnirana za pregledavanje na prijenosnom
ili stolnom raunalu. Kada se internetska stranica pregledava na pametnom telefonu ili
tabletu vano je da se njezina veliina prilagoava i da glatko funkcionira i u tim drugim
formatima. U prolosti je veina poslovnih subjekata imala potpuno zasebne internetske
stranice za svaki ureaj, a svaka je funkcionirala odvojeno od glavne internetske stranice.
Najnoviji pristup u dizajnu internetskih stranica je responzivni dizajn kod kojeg se
glavna internetska stranica automatski prilagoava za prikazivanje na zaslonima mobilnih
ureaja. Kada se korisnik prebacuje s prijenosnog raunala na svoj tablet ili svoj pametni
telefon, internetska stranica se mora automatski prebaciti u pogledu rezolucije, veliine
slika i programskih sposobnosti, tj. tehnologija internetske stranice trebala bi automatski
odgovoriti eljama korisnika. Ako je internetska stranica dizajnirana s Wordpress
predlokom, postoji odlian prikljuak za Wordpress koji se zove WP Touch, a koji e
automatski transformirati internetsku stranicu i prilagoditi je za mobilne ureaje kao to su
iPhone i iPad, ali i za pametne telefone koji koriste Android, Windows i Blackberry sustave.
Postoje i drugi servisi koji se mogu uzeti u obzir radi postizanje te mobilne preobrazbe.
Jedan od njih je Songpier za koji tvrde da je umjetnikov vicarski noi za promociju.
Dodavanjem informacija o umjetniku u Songpierov pozadinski dio, umjetnik moe
simultano izraivati mobilne aplikacije, internetske stranice, widgete i Facebook stranice

161
te e se oni automatski prilagoavati svim veliina i formatima zaslona. To je poput one-
stop-shopa pomou kojega e jedna objava automatski biti objavljena na svim kanalima
pomou kojih umjetnik komunicira s oboavateljima.
Optimizacija internetskih trailica

Kada umjetnik radi internetsku stranicu, vano je voditi rauna o optimizaciji internetske
stranice za trailice (SEO). SEO je postupak postizanja najvee mogue vidljivosti
umjetnikove internetske stranice u popisu rezultata internetske trailice. Cilj je pojaviti
se to blie vrhu prve stranice s popisom rezultata, a idealno bi bilo pojaviti se na prvom
mjestu na prvoj stranici. Internetske trailice za pretraivanje koriste pravila koja se
nazivaju algoritmi.
Trailice kao to su Google, Yahoo, Baidu, Yandex, Ask Jeeves ili Bing funkcioniraju tako
da alju puzae (eng. crawlers), koji se ponekad nazivaju paukovima ili botovima
(skraeno od robot) po internetu, koji trae internetske stranice temeljem kljunih rijei
unesenih u trailicu, koristei prirodne algoritmike rezultate traenja. Google nudi alat
Google Webmaster Tools kojim se moe kreirati besplatna XML Sitemapa i poslati
Googleu, kako bi se olakalo pronalaenje umjetnikove internetske stranice. Google je
nadaleko najkoritenija internetska trailica na svijetu. Prema comScoreu 2012. godine
Googleov udio na svjetskom tritu bio je preko 65%, dok je na drugom mjestu bila kineska
trailica Baidu s 8%, a na treem Yahoo s 5%. U Europi Google ima trini udio od preko
80%. Istraivanja su pokazala da otprilike 70% svog prometa na internetske stranice dolazi
preko trailica, tako da je uinkoviti SEO vrlo vaan. Mnogi ljubitelji glazbe odlaze izravno
na YouTube kada trae glazbu. Iako YouTube nije konvencionalna internetska trailica,
budui da obuhvaa samo audiovizualne sadraje, vrlo je vaan za pretraivanja vezana
uz glazbu u cijelom svijetu. U Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, primjerice, YouTube je
druga najee koritena trailica nakon Googlea (vidi odjeljak o YouTubeu na stranici
182).
Slijede neki savjeti o tome kako osigurati dobar SEO:

1. Kao to je ranije navedeno, preporuuje se odabrati neobino, a poeljno i
jedinstveno ime za umjetnika ili bend. Na taj nain umjetnik kod pretraivanja
interneta nee morati natjecati s drugim internetskih stranicama koje sadre
isto ili slino ime. Primjerice, u Francuskoj postoji bend koji se zove The
Forks, to je izvrsno ime, no kako se radi o uobiajenom imenu morat e se
natjecati sa mnogim drugim poslovnim subjektima i internetskim stranicama

162
koje nose isto ime. Primjerice, postoji povijesna znamenitost koja se zove
The Forks u Winnipegu, u Kanadi, a u amerikoj dravi Washington postoji
mali grad koji se zove The Forks. Poslovni subjekti koji prodaju pribor za jelo
pojavljivat e se u popisu rezultata pretrage. Ako bi, meutim, bend svoje ime
pisao kao The Forcs ili The Forcks, ime bi gotovo sigurno bilo jedinstveno i
odmah bi im omoguilo odlian SEO.
2. Pobrinite se da se na internetskoj stranici koristi obian tekst. Ako se koristi
tekst u obliku slike, pobrinite se da je datoteka sa slikom ispravno oznaena
obinim tekstom, naroito na naslovnici. Puzai ne mogu itati grafiki
dizajnirana slova ako datoteka sa slikom nije oznaena obinim tekstom.
Vano je koristiti kljune rijei kao to su ime umjetnika ili benda, glazbeni
anr (primjerice, metal, gotiki metal, folk, soca ili rap) te moda i
zemlju odakle je umjetnik. Rije glazba takoer pomae. Preuzmite Googleov
besplatni alat za kljune rijei Keyword Tool pomou kojeg moete doznati
koje su uinkovite kljune rijei. Drugi besplatni servisi s informacijama o
kljunim rijeima su Wordstream i Soovle, koji e Vam dati brze informacije o
najuinkovitijim kljunim rijeima.
3. Najvaniji aspekt poboljavanja SEO-a je to ee osvjeavanje internetske
stranice. Puzai e detektirati takve stranice i dati im prioritet. Puzai e
takoer nadzirati koliko posjetitelja internetska stranica ima. to je vei broj
posjetitelja, to je bolje za SEO.
4. Ako umjetnik ve ima odreenu povijest, pobrinite se da postoji lanak na
Wikipediji koji sadri to je mogue vie informacija o umjetniku. To se moe
napraviti koristei Wikipedijinog arobnjaka za lanke(eng. Wikipedia Article
Wizzard). Pobrinite se da se taj lanak osvjeava svakih est mjeseci ili
slino. Wikipedia se uvijek nalazi visoko u popisu rezultata te moe usmjeriti
oboavatelje prema slubenoj internetskoj stranici.
5. Pretraivaki profil takoer podiu i poveznice na internetskoj stranici koje
vode na pouzdane i kvalitetne internetske stranice treih osoba kao to su
CNN, BBC, New York Times, The Guardian, Huffington Post, itd. Takoer
je vano pobrinuti se da su poveznice na internetskoj stranici ispravne i
funkcionalne. Ako na internetskoj stranici postoje mrtve poveznice, puzai e
to primijetiti i smanjiti e SEO.

163
6. Ako je umjetnikova internetska stranica izraena pomou WordPress
predloka, isprobajte besplatni Yoastov WordPress SEO prikljuak. Taj
prikljuak bodovat e odreeni lanak ili objavu na umjetnikovim internetskim
stranicama i dati e savjete oko toga kako poboljati SEO.
7. Postoje mnoge agencije koje e uz naknadu poboljati SEO internetske
stranice, no na poetku, kada financijska situacija to obino ne doputa,
postoje mnoge stvari koje sam umjetnik ili webmaster mogu uiniti za
poboljavanje SEO-a web stranice, bez koritenja tih usluga.
Prodaja glazbe izravno na internetskoj stranici

Jo jedan vaan dio internetske stranice (ako glazbenik nije potpisao ugovor s
proizvoaem fonograma) je na internetskoj stranici izravno ponuditi mogunost kupnje
umjetnikovih fizikih proizvoda kao to su CD-ovi i DVD-ovi, ali i druge robe. Ovo su neki
od naina kako to uinit:
1. Izradite web trgovinu i otvorite poslovni raun kod banke koja moe obraivati
transakcije kreditnim karticama pomou sigurnog enkriptiranog servisa, kao
to je Protx ili Verisign i prodajte izravno s umjetnikove internetske stranice.
Ispunjavanje (obrada i isporuka narudbi) obino e se provoditi u kui.
2. Izradite web trgovinu i koristite transakcijsku kompaniju kao to je PayPal.
Kod ovakvog sustava kupci se mogu prijaviti PayPalu prije negoli bilo to kupe
iz trgovine, a plaat e kroz PayPal ili kreditnom karticom putem PayPala.
Organizacije kao to su PayPal uzimaju vie provizije od prodavatelja, nego
to je sluaj s poslovnim bankovnim raunom, no vrlo su prikladni i jednostavni
za koritenje.
3. Dogovorite fiziku internetsku prodaju s tvrtkama za prodaju robe umjetnika
kao to su CD Baby (www.cdbaby.com), Backstreet (www.bsimerch.com),
Sandbag (www.sandbagheadquarters.uk.com) ili Topspin (www.topspin.com).
Kod ove metode sve to je potrebno je poveznica s umjetnikove internetske
stranice na treu osobu koja prodaje robu i koja e se, uz proviziju, brinuti o
svim financijskim transakcijama te obradi i isporuci narudbi.
4. Pribavite raun za elektroniku trgovinu kod servisa kao to je Amazon. Takvi
servisi pojednostavljuju prodaju i financijske transakcije vezane uz fiziki
proizvod, no umjetnik ili menader morat e brzo isporuivati fizike proizvode.
Ako narudbe ne budu brzo isporuivane, Amazon ili slian servis mogli bi
zatvoriti raun. Servis e uzeti proviziju, no mnogi umjetnici smatraju da vrijedi

164
imati raun kod Amazona ili slinog servisa, kao dodatak samostalnoj prodaji ili
prodaji preko treih osoba, jer se na taj nain moe generirati dodatna prodaja.
Jedna od metoda za maksimiziranje prodaje fizikih proizvoda je kreirati ogranieno

izdanje, kod kojeg je prvih 500 ili 1000 CD-ova ili DVD-ova numerirano i/ili ih je potpisao
umjetnik. Zbog toga su zanimljivi kolekcionarima, a osobni kontakt koji se postie
potpisom je neto to oboavatelji obino jako cijene.
U zemljama u razvoju moe biti teko uspostaviti strukturu za izravnu prodaju glazbe
preko internetske stranice zbog nedostatka financijske infrastrukture, kao to su
tekoe s otvaranjem bankovnog rauna. Jedan od moguih odgovora bio bi osnovati
kooperantsku grupu umjetnika koji zajedno mogu otvoriti bankovni raun, a pristup
raunu imat e nekoliko umjetnika. Takva grupa lake e pribaviti i irokopojasni pristup
internetu na nekoj sredinjoj lokaciji ili preko satelitskog prijemnika, ako takve veze
nisu lako dostupne ili povoljne umjetnicima pojedincima. Mogue je i da nacionalna
ili lokalna vlada moe pomoi u osiguravanju takvih usluga na razliitim lokacijama, u
sklopu svojeg programa za poticanje umjetnosti, glazbe i kulture. Vaan element kod
internetskih transakcija vezanih uz kupnju glazbe jest da se potroa mora osjeati
sigurno u pogledu ostavljanja podataka o kreditnoj kartici, a to bi trebao biti sluaj
kod svakog dobrog sustava internetskog plaanja. Informacije o kreditnim karticama
ili PayPal raunu enkriptirane su tako da ih ne moe proitati nitko drugi osim kupca i
financijske organizacije koja prima novac. Podatke o kreditnoj kartici ne moe vidjeti
umjetnik, webmaster, pruatelj internetskih usluga ni bilo tko drugi u lancu.
Neovisno o tome koja prodajna struktura je odabrana prilikom izrade internetske stranice,
vano je omoguiti jednostavnu kupnju fizikog proizvoda i preuzimanja s jednim klikom,
poeljno s naslovnice. Nekim umjetnicima neugodno je gurati prodaju svojih djela, no
nuno je u najveoj mjeri pojednostaviti barem kupnju, ako ele uspjeti. To ne mora biti
previe direktno, nego se jednostavno moe postii stavljanjem izbornika kupite pjesme
ili koarica na naslovnicu. Klik na to dugme odveo bi posjetitelja ravno u web trgovinu
na stranici umjetnika ili tree osobe.
165
Agregatori Prodaja digitalnih preuzimanja i streaminga

Za digitalna preuzimanja i streaming, umjetnik i menader umjetnika koji nije potpisao
ugovor s vanjskim proizvoaem fonograma morat e angairati agregatora, koji ima
ulogu digitalnog distributera. Agregator e staviti umjetnikove pjesme na ak i do
150 stranica za preuzimanje i streaming glazbe diljem svijeta, od kojih je najvanija
iTunes. Agregator e obino uzimati proviziju od nekih 10-30% te e ostatak redovito
periodiki prosljeivati na umjetnikov bankovni ili PayPal raun. Pojedini agregatori
takoer naplauju dodatnu jednokratnu naknadu za stavljanje albuma na sve digitalne
trgovine u koje distribuiraju. Drugi agregatori rade tako da naplauju umjetniku
fiksni mjeseni iznos za raspon usluga u koje je ukljuena digitalna distribucija. U
ovom sluaju, 100% prihoda od prodaje prosljeuje se umjetniku, pod uvjetom da
umjetnik godinje izdaje ogranieni broj pjesama te plaa mjesenu pretplatu. Primjeri
agregatora su Believe (http://www.believedigital.com), AWAL (www.awal.com), CD
Baby (www.cdbaby.com), IODA (www.iodalliance.com), Tunecore (www.tunecore.
com), The Orchard (http://www.theorchard.com) i Reverbnation (www.reverbnation.
com). Za popis agregatora koje slubeno preporuuje iTunes, po teritorijima, vidi:
https://itunesconnect.apple.com/WebObjects/iTunesConnect.woa/wa/displayAggregat
ors?ccTypeId=3
Pojedini agregatori, kao to je Reverbnation, neovisnim umjetnicima na jednom mjestu

pruaju sve to je potrebno za digitalni marketing i distribuciju za mjesenu pretplatu.
Kao to je sluaj s mnogim digitalnim servisima, Reverbnation nudi besplatni osnovni
paket koji ukljuuje besplatnu aplikaciju za Android, ali ne i digitalnu distribuciju.
Provizija od prodaje, troak po pjesmi za postavljanje u prodavaonice i/ili pretplata
moe znatno varirati ovisno o agregatoru, pa je korisno pogledati svaku stranicu
i pozorno proitati ugovor prije donoenja odluke koga koristiti. Pokuajte koristiti
servis koji ne zahtijeva da umjetnik sklopi iskljuivi ugovor na razdoblje dulje od jedne
godine. Osim digitalnim prodavaonicama koje prodaju preuzimanja pjesama, uvjerite
se da agregator distribuira i servisima za streaming, kao to su Deezer, Spotify i
Google Play Music. Takoer bi agregator trebao moi ugovoriti i prikupljati prihode od
partnerstva s YouTubeom u ime umjetnika, ako je to potrebno. Alternativno, umjetnik
moe izravno postati YouTubeov partner (vidi odjeljak o YouTubeu na stranici 182).
166
Postoje i servisi za preuzimanje i streaming glazbe koji su specijalizirani za odreene

glazbene anrove. Primjerice, ako umjetnik djeluje u podruju elektronike/plesne
glazbe, nuno je prijaviti se kod servisa kao to je Beatport (www.beatport.com),
koji e glazbu distribuirati izravno DJ-evima diljem svijeta. To se moe napraviti
samostalno ili preko agregatora. Ti specijalizirani glazbeni servisi mogu osigurati
preuzimanja datoteka koje imaju CD kvalitetu, a to je format koji veini DJ-eva treba
ako ele putati glazbu u klubovima, na radiju, itd.
Izgradnja baze oboavatelja
Vanost razvoja i izgradnje baze oboavatelja umjetnika ve je spomenuta nekoliko

puta u ovoj knjizi, a sada emo detaljnije razgovarati o kreativnim nainima na koje se
to moe postii. Kao to je reeno iznad, baza podataka oboavatelja najvrjednija je
imovina koju e umjetnik ikada posjedovati ili joj imati pristup.
Najvanija stvar za nove umjetnike ili bendove je da usavre svoje vjetine kao
instrumentalisti i pjevai, piu odline pjesme i steknu vjetinu nastupanja uivo.
Internet nije utjecao na to prvo pravilo. Jedini nain da umjetnik privue oboavatelje
je da bude odlian u tome to radi i da oboavateljima prui glazbu i nastupe uivo koji
e im se svidjeti.
Nakon to umjetnik ili bend krenu na taj put, nuno je izgraditi bazu oboavatelja
i popis adresa e-pote za informiranje oboavatelja o nadolazeim izdanjima,
dogaajima i nastupima. Kao to je bivi izvrni urednik asopisa Wired Kevin Kelly
slavno napisao, ako umjetnik moe stvoriti bazu podataka s preko 1000 ozbiljnih
oboavatelja i ako ih umjetnik tretira s potovanjem i brigom, umjetnik e moda moi
cijelog svog ivota ivjeti od tih oboavatelja. Zbog toga je vano upravljati doivljajem
oboavatelja i neprestano traiti naine za irenje i razvoj baze oboavatelja. To ne
mora kotati puno novaca, no zahtijevat e vrijeme, trud, originalno razmiljanje i
redovitu panju.
Svaki umjetnik trebao bi imati ambiciju to je mogue vie svirati uivo, naroito u
ranim fazama. Na svakom nastupu dijelite razglednice ili obrasce s informacijama
i slikom benda/umjetnika. Primatelja pozovite da komentira nastup i prijavi se u
bazu oboavatelja davanjem svoje adrese e-pote. Pobrinite se da razglednica ili
obrazac imaju barem jedno pitanje. Pitanja su vrlo uinkoviti alati za interakciju s
167
oboavateljima. Mnogi ljudi imaju istu adresu e-pote godinama ili ak cijeloga ivota i
ta adresa identificira tu osobu te je pod njezinom kontrolom. Tko zna hoe li Facebook
ili Twitter biti dostupni i u budunosti? Iako su Facebook i Twitter vrlo vrijedni alati
u cijelom postupku izgradnje baze oboavatelja, osobna adresa e-pote pravog
oboavatelja je najdragocjeniji podatak od svih.
Jo jedan mogui pristup kod nastupa uivo je da simpatian i entuzijastian

oboavatelj obilazi dvoranu s biljenicom i prikuplja adrese e-pote. Takoer je
korisno dobiti potanski broj oboavatelja ili ime njemu najblieg velikog grada, tako
da oboavatelje moete informirati o nastupima u njihovom okruju. Nema svrhe
obavjetavati oboavatelja iz Pariza o nastupu u Tokiju. Vano je rano doznati tko su
najvei oboavatelji. Ti oboavatelji nazivaju se ber-oboavateljima te je izuzetno
vano brinuti se za njih i davati im dodatne znakove panje, kao to su pristup
umjetniku ili propusnice za backstage. Uz malo sree, ti ber oboavatelji za ivotnu
misiju uzet e irenje dobrog glasa o pjesmama umjetnika. Oni su neprocjenjivi.
Uobiajeno je na nastupima uivo ili na umjetnikovoj internetskoj stranici

potencijalnom novom oboavatelju ponuditi neto u zamjenu za njegovu adresu
e-pote. To moe biti besplatno preuzimanje jedne ili dviju pjesama ili moda
besplatne ulaznice za neki budui koncert. Za besplatno preuzimanje moe se
ponuditi pjesma s umjetnikovog albuma, snimka uivo ili rijetka neobjavljena
pjesma. ak i najuspjeniji umjetnici esto daju na kuanje jednu ili dvije pjesme s
nadolazeeg albuma. Besplatna glazba, intervjui s umjetnikom, audiovizualne snimke
umjetnika u studiju ili drugdje (obino preko poveznice na YouTube) i podcastovi koji
se mogu preuzeti trebali bi biti prisutni na internetskim stranicama svih umjetnika. Na
taj nain oboavatelji e imati osjeaj da od umjetnika dobivaju neto zauzvrat i da
su dio umjetnikove zajednice. Prikupljanje podataka (tj. prikupljanje adresa e-pote)
trebalo bi se u idealnom sluaju provoditi na naslovnici umjetnikove internetske
stranice, tako da jedna od prvih stvari koju oboavatelj vidi bude mogunost
besplatnog preuzimanja. Sve to mora uiniti zauzvrat je upisati svoju adresu e-pote.
Umjetnik moe koristiti analitiku kako bi doznao odakle dolaze njegovi oboavatelji.
Klasian primjer za to je primjer kraljice drutvenih medija Imogen Heap, koja je uz
pomo analitike primijetila da veliki broj oboavatelja na Facebooku i Twitteru dolazi
iz Jakarte u Indoneziji. Tamo djeluje vrlo malo proizvoaa fonograma, tako da je
neovlateno dijeljenje datoteka s glazbom pravilo. Imogen nikada nije bila u Indoneziji
168
i nikada se tamo nije promovirala. Njezin menader razgovarao je s meunarodnim

agentom za ugovaranje nastupa u Londonu i pitao ga zna li neke promotore u Jakarti.
On je doista znao promotore u Jakarti te ih je kontaktirao s upitom jesu li zainteresirani
organizirati Imogenin koncert. Nakon to je proveo lokalno istraivanje, jedan od
promotora rekao je da bi bio zainteresiran i predloio da se koncert organizira u
dvorani s kapacitetom od 4500 mjesta, uz veliku naknadu plus povrat svih trokova.
Kada su ulaznice krenule u prodaju, koncert je rasprodan te je bio jedan od financijski
i umjetniki najuspjenijih koncerata u Imogeninoj karijeri. Za to je vjerojatno zasluno
nekoliko indonezijskih ber-oboavatelja iji je entuzijazam postao viralan.
Oboavatelji se ele osjeati dijelom umjetnikove zajednice, a ne samo njegovim

kupcima. Stoga je nuno to je mogue vie ukljuiti ih u razvoj umjetnika. Primjerice,
moe biti dobro postaviti na umjetnikovoj internetskoj stranici poveznicu na stream triju
novih pjesama te zamoliti oboavatelje da ih ocijene i komentiraju. Umjetnik bi svoju
glazbu trebao slati na razmatranje blogovima specijaliziranima za njegov glazbeni
anr te na javna natjecanja za remiksanje i/ili druga natjecanja ili lutrije. Nagrade
mogu biti mjesto u prvom redu do pozornice na koncertu uivo, gledanje tonske probe,
prisustvovanje zabavi nakon koncerta i druge privilegije koje ukljuuju izravni doticaj
s umjetnikom. Umjetnik bi takoer trebao oboavatelje pitati to misle o crteima,
omiljenim pjesmama, gdje bi trebao svirati uivo, itd. Neki umjetnici imaju natjecanja
kod kojih oboavatelji alju crtee za omot umjetnikovog sljedeeg EP-a ili albuma.
Na taj nain umjetnik moe dobiti izvrsne crtee, a oboavatelje dri zainteresiranima,
povrh toga to mogu osvojiti nagradu. Ako se tako postupa, vano je razmisliti o
autorskom pravu na crteima. Obino se postupa tako da se s dizajnerom potpisuje
jednostavni ugovor o licenciranju tako da umjetnik moe dizajn koristiti u odreene
svrhe kao to su omoti nosaa zvuka i prodaja robe, ali autorsko pravo ostaje kod
dizajnera. Alternativno, umjetnik moe platiti dizajneru odreeni novani iznos i tako
u potpunosti otkupiti sva prava na crteima, tj. autorsko pravo na crteima tako bi bilo
preneseno na umjetnika. U svakom sluaju vano je potivati moralno pravo dizajnera
i imenovati ga autorom kad god je to mogue.
im adrese e-pote ponu pristizati vano je kreirati njihov popis s jednostavnim

naslovom, kako bi se informacije mogle slati oboavateljima. Servisi kao to
su YMLP (Your Mailing List Provider), Mailchimp i Fanbridge mogu pomoi u
upravljanju takvim popisima i omoguuju slanje poruke na vei broj adresa nego
to bi to dopustio pruatelj internetskih usluga umjetnika. Vano je redovito slati
169
newslettere o nadolazeim nastupima, dogaajima i objavama nosaa zvuka, no to

ne bi trebalo initi preesto. Jednom mjeseno ili jednom svaka dva tjedna je moda
optimalno, osim ako postoje neke vrlo vane vijesti koje se moraju priopiti odmah.
Ako oboavatelji preesto primaju e-poruke mogli bi ih oznaiti kao neeljenu potu,
to znai da nee proitati nijednu buduu poruku i pota e zavravati izravno u
smeu. Ta priopenja s novostima obino alje umjetnikov webmaster, ali mogu im
se priloiti komentari samog umjetnika u obliku poruke e-pote koja se masovno
poalje ili u obliku objava na Facebooku i Twitteru ili poeljno sve to zajedno. Iako
oboavatelji cijene doticaj s webmasterom i uredom menadera, oboavatelju
nita ne znai vie od toga da primi e-poruku ili odgovor na Twitteru ili Facebooku
izravno od umjetnika. Vano je da webmaster ili drugi ne objavljuju niti alju e-poruke
hinei da to zapravo ini umjetnik, ako to nije sluaj. Transparentnost, iskrenost i
povjerenje trebali bi biti okosnice internetske stranice i komuniciranja s oboavateljima
svakog umjetnika. Uvijek bi trebalo biti jasno od koga potjee e-poruka, objava ili
tweet. Neovisno o tome tko odgovora na e-poruku oboavatelja, vano je odmah
odgovoriti. Isto tako, ako se nudi besplatno preuzimanje u zamjenu za adresu e-pote,
vano je to omoguiti automatski i odmah pomou servisa kao to su Fanbridge,
Mailchimp ili SoundCloudova besplatna aplikacija Email Unlock. Takoer je vano
da su umjetnikove pjesme dostupne preko SoundClouda, jer on brzo prerasta
puku platformu za dijeljenje pjesama. SoundCloud se u posljednje vrijeme razvija u
samostalnu drutvenu mreu.
Jo jedna dobra ideja bila bi ukljuiti knjigu gostiju, tako da svatko tko posjeti
internetsku stranicu moe komentirati umjetnikovu izvedbu na posljednjem nastupu
ili dati svoje miljenje o posljednjoj objavljenoj pjesmi, itd. Slino tome, mnoge
internetske stranice imaju sobe za avrljanje(eng. chat rooms) i forume. Chat rooms
su virtualni prostori gdje oboavatelji mogu meusobno priati u stvarnom vremenu.
Forumi su poput njih s razlikom da , tekst na forumu ostaje trajno tako da oboavatelji
mogu dodavati komentare ako tako ele i itati prethodne komentare. Webmaster
bi trebao nadzirati chat room , forume i popise adresa e-pote do odreene mjere
te se brinuti da ne postanu nasilni ili ne skrenu previe s teme. Nuno je da netko
svakodnevno vodi brigu o umjetnikovoj internetskoj stranici, profilima na drutvenim
mreama i komuniciranju s oboavateljima na nain koji odgovara umjetniku. Zbog
toga webmasteri postaju sve vaniji i jedni su od kljunih lanova svakog uspjenog
tima.
170
Podcastovi
Podcastovi koji se mogu preuzeti s internetske stranice jo jedan su vaan promotivni
alat. Podcast je po definiciji audio ili video datoteka koja je vezana uz RSS izvor
kao privitak, tako da se svaki korisnik koji ih eli primati moe pretplatiti pomou
softvera koji se naziva podcatcher. RSS znai Really Simple Syndication (hrv.
doista jednostavna distribucija). Postoje mnogi razliiti podcatcheri i za Appleov iOS
sustav i za Googleov Android. Svatko moe snimiti emisiju koristei besplatni softver
(primjerice, Audacity http://audacity.sourceforge.net/download/) i napraviti RSS
izvor za slanje nekom od stotina podcast direktorija. Besplatni internetski alat RSS
izvora se moe pronai na http://www.podcastblaster.com/podcast-feed/. Podcast
je datoteka koja se moe preuzeti samo na raunalo ili mobilni ureaj na zahtjev
primatelja. Drugim rijeima, nije mogue slati podcastove kao neeljenu potu ljudima
koji ih nisu zatraili. Podcast moe sadravati intervju s umjetnikom, uz glazbu ili
bez nje, i bilo koji drugi sadraj koji zanima oboavatelje. Moe biti ili samo u audio
obliku ili u audiovizualnom obliku. Ako je dobro napravljen, podcast moe pojaati
doivljaj oboavateljima i navesti ih da istrauju druge dijelove internetske stranice
umjetnika te moda i da kupe robu i pjesme. Ako podcast sadri glazbu, vano je da
je nositelj prava na toj glazbi umjetnik ili da su tree osobe koje su nositelji prava dale
odgovarajua doputenja.
Drutvene mree
Jedna stara kineska poslovica kae: Reci mi i ja u zaboraviti, pokai mi i moda

u zapamtiti, ukljui me i ja u razumjeti. To je temeljna filozofija drutvenog
umreavanja, iji cilj je ukljuiti oboavatelje i pobuditi njihovo zanimanje. Nuno je
komunicirati s oboavateljima preko drutvenih mrea radi daljnjeg irenja i izgradnje
baze oboavatelja. U vrijeme pisanja ove knjige, najpopularniji servisi su Facebook,
Twitter i YouTube, koji e se detaljnije obraditi u sljedeem odjeljku. Postoje i druge
drutvene mree kao to je novi MySpace, Instagram, Pinterest i Google+ koje bi
se isto trebale koristiti, ali tri gore spomenute su najvee. S protekom vremena, te
drutvene mree mogu postati manje vane, a nove mogu nastati, tako da umjetnik
i njegov menader uvijek moraju voditi rauna o najnovijim dogaanjima u podruju
digitalnih usluga.
171
Facebook
U vrijeme pisanja ove knjige Facebook je drutvena mrea koja se u svijetu najvie
koristi, tako da vrijedi detaljnije obratiti pozornost na to kako se ona moe iskoristiti i kako
funkcionira. Nadajmo se da ovo to slijedi moe biti osnovni vodi u kratkom i srednjem
roku, no stvari e se neprestano razvijati te e dobivati nove znaajke, tako da se itatelju
savjetuje da dri korak s takvim razvojem pomou servisa koji se bave davanje digitalnih
glazbenih informacija, kao to je Musically (www.musically.com).
Facebook je servis za drutveno umreavanje kojeg je 2004. godine pokrenuo Mark
Zuckerberg sa svojim fakultetskim prijateljima. To je jedna od najveih pria o uspjehu u
suvremenom dobu. U rujnu 2012. godine imao je 1 milijardu aktivnih korisnika te preko 580
milijuna dnevno aktivnih korisnika. Bez sumnje radi se o vrlo vanom alatu kojeg bi svaki
umjetnik trebao prigrliti i potpuno razumjeti. Veina osnovnih znaajki te mree moe se
koristiti besplatno.
Mnoge osobe imaju svoje osobne stranice na Facebooku, no za one koji ele uspjeti u glazbi
takoer je vano da otvore svoju stranicu za svoje oboavatelje na Facebooku. Stranica
za oboavatelje (eng. Fan page) razlikuje se od osobnog Facebook rauna. Razmiljajte o
stranici za oboavatelje kao o neemu to je vrlo slino tradicionalnoj internetskoj stranici
benda, samo to preko nje oboavatelji lake mogu komunicirati s umjetnikom. Facebookova
stranica za oboavatelje takoer bi trebala omoguiti oboavateljima da na jednom mjestu
dobiju sve mogue vrste aurnih informacija te da se upoznaju s bendom i osjete povezanost
s umjetnikom.
Osobna Facebook stranica pojedinog oboavatelja ima sljedee osnovne znaajke: Stranicu
Novosti ili Naslovnica, koja e pokazivati ime se bave osobni prijatelji oboavatelja.
Takoer e prikazivati i neke objave s Facebookovih stranica koje se sviaju oboavatelju.
Novosti su privatne za oboavatelja. Samo kada dijeli, komentira ili kada oznai da mu
se neto svia drugi e vidjeti to to vidi oboavatelj. Oboavateljeva vremenska crta (ili
zid, eng. wall) prikazuje to se dogaa u oboavateljevom ivotu, kako ga vidi Facebook.
Ako oboavatelj klizi prema dolje do dna svoje vremenske crte, moe vidjeti datum kada je
roen, a iznad njega e se prikazati sve to je objavljivao na Facebooku kronolokim redom.
Vremenska crta oboavatelja mjesto je i gdje mu njegovi prijatelji mogu ostavljati javne
poruke. Oboavateljevi prijatelji mogu vidjeti vremensku crtu oboavatelja. Facebookova
stranica za oboavatelje takoer ima svoju vlastitu vremensku crtu.

172
Likeovi
Oboavatelji komuniciraju s umjetnikovom stranicom klikanjem na dugme like (hrv.
svia mi se) Kada netko oznai da mu se svia umjetnikova stranica, poet e primati
umjetnikove objave statusa te e moi vidjeti sve dijelove umjetnikove stranice za
oboavatelje, slino kao kada netko postane prijatelj s drugom osobom na osobnoj
Facebook stranici. Visoko na popisu prioriteta svakog tko eli uspjeti u glazbi je dobiti
to je mogue vie iskrenih likeova. To je ne samo izvrstan nain komuniciranja
i izgradnje baze oboavatelja, nego mnogi kljuni ljudi u sektorima vezanima uz
snimanje, nakladnitvo (publishing), medije i nastupe uivo to vide kao pokazatelj
popularnosti benda i toga je li vrijedno u umjetnika uloiti novac ili vrijeme. Velik broj
likeova na Facebooku, a time i mogunost da bend ima ogromnu bazu oboavatelja,
postali su vrlo vani. Zbog toga neke diskografske kue i pojedini umjetnici plaaju
za likove koristei agencije s ogromnim timovima koje plaaju ili nagrauju ako
oznae da im se umjetnik svia. To je praksa koja ne ostavlja dobar dojam te se ne
preporuuje. Nekome na radiju ili drugim dijelovima glazbene industrije moe biti oito
da je bend kupio desetke tisua likeova. Ako, primjerice, postoji veliki broj likeova, ali
malo objavljenih komentara, to odmah izgleda sumnjivo. Kada tastemaker osjeti da
bend zapravo vara, malo je vjerojatno da e podrati taj bend u budunosti.
Osim ukupnog broja likeova, postoje i druge vane statistike koje treba uzeti u obzir,
a mogu se vidjeti pomou Facebookovog analitikog alata Facebook Insights, i to
posebice:
Ljudi koji priaju o ovome. To je broj ljudi koji je komentirao ili kreirao priu
o umjetnikovoj stranici u prethodnih sedam dana. Mnogi ljudi u digitalnom
marketingu ovo smatraju najvanijom Facebookovom statistikom od svih,
budui da odraava u kojoj mjeri su oboavatelji doista zainteresirani.
Prijatelji oboavatelja. Broj ljudi koji su prijatelji umjetnikovih oboavatelja. Kada
oboavatelj umjetnikove stranice oznai da mu se svia umjetnikova objava ili
je komentira ili dijeli, ta objava e se pojaviti i u novostima prijatelja. Na taj nain
imat e dvostruku ili trostruku izloenost nego to bi inae bio sluaj
Ukupni doseg. Broj korisnika Facebooka koji su vidjeli sadraj povezan s
umjetnikovom stranicom za oboavatelje u prethodnih sedam dana.
Postoji nekoliko izvrsnih videa na YouTubu koji objaavanju kako koristiti Facebook
Insights.
173
Izrada stranice za oboavatelje na Facebooku

Slijedi nekoliko osnovnih smjernica u pogledu izrade stranice za oboavatelje:
1) Navedite tono ime
Umjetnik bi trebao izraditi stranicu za oboavatelje u trenutku kada se
odlui za karijeru u glazbenoj industriji. Prvo to mora odluiti je kako
nazvati stranicu. Iznimno je vano da umjetnikova stranica nosi ispravan
naziv, jer je vrlo teko promijeniti ime nakon to stranica postane aktivna.
Pobrinite se da je ljudi mogu lako pronai i provjerite na Facebooku
postoje li umjetnici istoga imena, te razmislite o tome moe li to dovesti do
zabune.
2) Postavite informacije
Sve informacije koje oboavatelji oekuju vidjeti na tradicionalnoj
internetskoj stranici jednoga benda trebale bi se postaviti i na stranicu
za oboavatelje na Facebooku. Svakako postavite podatke o lanovima
benda, biografije, nadolazee nastupe uivo, kontakt podaci i potrudite
se da te informacije budu to je mogue jasnije. Amy Sciarretto iz Road
Runner Recordsa navodi: Ono to me frustrira i to bendovi mogu
poboljati je objavljivanje svojih biografija i imena na Facebooku. To moe
pomoi novinarima koji moraju ili ele neto brzo provjeriti.
3) Pobrinite se da stranica izgleda izvrsno

Pomno razmislite o natpisu koji e se postaviti na vrhu stranice.
Stranica mora biti jednostavna za pregledavanje i ne bi smjela izgledati
prenatrpano.
4) Razlikujte osobne stranice od stranica za oboavatelje

Umjetnik bi svoju osobnu stranicu trebao koristiti samo za prave prijatelje,
obitelj i kolege umjetnike. Stranica za oboavatelje bi trebala biti glavno
sredstvo komunikacije s oboavateljima. Ako je umjetnikovo ime jednako
njegovom pravom imenu, trebao bi razmisliti o koritenju pseudonima na
osobnoj stranici. Vano je da je jedna stranica namijenjena oboavateljima
tako da se svi likeovi pojavljuju na toj stranici.
174
5) Dopustite oboavateljima da izravno objavljuju

Facebook stranica trebala bi biti konfigurirana tako da oboavatelji mogu
izravno objavljivati na toj stranici. Na taj nain imat e forum i slobodu ostavljati
svoje vlastite komentare, a ne samo reagirati na komentare umjetnika.
Objavljivanje na Facebooku
Prilikom pisanja objave kljuno je razmiljati o involviranosti. Pisac bi, s ciljem
komuniciranja s oboavateljima, trebao napisati takvu objavu da publika na nju to vie
reagira. Prije negoli razmotrimo najbolje naine za pisanje zanimljivih objava, vano je
razumjeti kako objave na Facebooku funkcioniraju unutar Facebooka.
Edgerank
Edgerank (hrv. rang otrice) je interni sustav (Facebook ga naziva vlasnikim algoritmom
za rangiranje) Facebooka koji utvruje uspjenost odreene objave na Facebooku. Nee
svi koji prate umjetnika ili pojedinca vidjeti svaku objavu koju oni napiu, jer je jednostavno
previe ljudi na Facebooku. Edgerank je sustav koji odluuje to e se pojaviti u
novostima pojedinca ili umjetnika. Vrlo je vano razumjeti sustav, jer on odreuje koliko e
oboavatelja vidjeti pojedinanu objavu. U odreenom tjednu objave e doprijeti u prosjeku
do 16% umjetnikovih oboavatelja. To je frustrirajua statistika kada se razmilja o tome
koliko je teko dobiti likeove na Facebooku. Poboljavanjem Edgerankinga mogue je
poveati taj postotak. Edgerank odreuju tri imbenika:
1. Affinity Score (hrv. pokazatelj afiniteta) predstavlja koliko je oboavatelj
povezan s umjetnikom. Ako oboavatelj esto komunicira s Facebook
stranicom umjetnika, tada e imati vei affinity score od nekoga tko rijetko ili
nikada ne komunicira sa stranicom. Ako je oboavatelj ranije imao razmjenu
s umjetnikovom Facebook stranicom, to poveava vjerojatnost da e se novi
sadraji pojavljivati u novostima toga oboavatelja.
2. Edge weight (hrv. vanost otrice) utvruje vrstu objave i njezino djelovanje,
pri emu objave s fotografijama i video sadrajima obino imaju najvie
bodova. Djelovanje objave utvruje se s obzirom na interakciju koju objava
uzrokuje. Vrste interakcije se ocjenjuju, tako da se komentar smatra vrjednijim
od likea, primjerice.
175
3. Time Decay (hrv. propadanje protokom vremena) Koliko je objava aktualna.
Oboavatelji e na prvim mjestima vidjeti novije objave. to je objava starija,
nalazi se nie u popisu novosti na oboavateljevoj stranici. Facebook takoer
uzima u obzir uestalost prijave oboavatelja te e njihov popis novosti osvjeavati
sukladno tome. Dakle, netko tko se prijavljuje na Facebook jednom mjeseno
vidjet e objave s visokim afinitetom i vanosti iznad novijih objava s malo bodova
u druge dvije kategorije. Prosjeni vijek trajanja objave je otprilike tri sata.
Facebook nee otkriti koji je Edgerank odreene objave. Umjesto toga, najbolji nain za
ocjenu uspjenosti objave je pregledati Facebook Insights i provjeriti Koliko je ljudi vidjelo ovu
objavu. Najbolje objave na Facebooku po svojoj prirodi pozivaju na interakciju i zbog toga
ostvaruju visoki Edgerank, te e ih stoga vidjeti vie oboavatelja. Postoji alat za drutvene
mree koji se zove Edgerank Checker koji daje informacije o tome u kojoj mjeri objava
poziva na interakciju te koje je najbolje vrijeme za objavu kako bi se postigao najvei mogui
uinak. Taj alat moe se besplatno isprobati, nakon ega se naplauje pretplata od otprilike 15
amerikih dolara mjeseno.
Pobrinite se da sadraj bude vien

Dodajte fotografiju ili video
Prilikom objavljivanja na Facebooku, vano je ostaviti vizualni dojam postavljanjem slike ili
video zapisa. Postoje mnoga istraivanja koja ukazuju na to da su objave koje sadre slike
puno zanimljivije. Sama slika mora biti dobra, naravno. Komentator Fred Parotta navodi:
Nisu sve slike jednake na Facebooku. Najbolje slike su one koje su smijene, koje izazivaju
emocionalnu reakciju, koje su okantne ili zbog kojih osoba koja ih dijeli izgleda dobro,
zabavno, pametno ili kao da zna. Doug Barash, direktor novih medija u Verve/Universal
Musicu, navodi: Uvijek kada umjetnik osvjeava status treba postaviti sliku, jer slika vrijedi
tisuu rijei.
Postavite pitanje
Jo jedan dobar nain je objaviti pitanje. Primjerice: Koja vam se pjesma najvie svia na
naem novom EP-u? ili Tko u petak dolazi na gau u Kingstonu?. Ako se objavi pitanje, vea
je vjerojatnost da e neki oboavatelji komentirati, a to poboljava Edgerank objave. Jo jedan
primjer bio bi objaviti tri mogue verzije crtea za album i pitati oboavatelje da komentiraju
i kau koja im se najvie svia. Postoje interni Facebookovi sustavi kao to su Facebook
Questions (hrv. Facebookova pitanja) koji se mogu korisiti, a dopiru do puno veeg i ciljanog
raspona osoba, budui da dopiru do prijatelja od prijatelja.

176
Budite uzor
Oboavatelji e htjeti znati vie o samom umjetniku ili bendu, a ne samo o njihovoj
glazbi. Ako umjetnik objavljuje o temama oko kojih je strastven, vjerojatno e
se oboavatelji koji se poistovjeuju s njegovom glazbom na jednak nain htjeti
poistovjetiti s umjetnikom u smislu njegovog modnog stila, ponaanja i ljubavi u ivotu.
Umjetnici bi trebali dijeliti ono to im je zanimljivo na svojoj Facebook stranici.
Nemojte pretjerati
Oboavatelji toleriraju samo malu koliinu objava na Facebooku u kojima ih se poziva
na kupnju te bi umjetnici trebali biti vrlo suptilni kada se pokuavaju prodavati na
Facebooku. Objava s naznakom kupite sada moe se objaviti na dan izdanja, ali
ak i tada bi bilo bolje rei da je novi nosa zvuka dostupan ili da e biti objavljen
danas, uz poveznicu na umjetnikovu internetsku trgovinu iTunes, Amazon, itd.
Puno je uinkovitije da umjetnikovi oboavatelji rade marketing u ime umjetnika
objavljivanjem pozitivnih komentara. Morate neprestano stavljati na raspolaganje
informacije, primjerice, koja je umjetniku omiljena pjesma, koji izvoai su sudjelovali
u njezinome snimanju, gdje je snimana, itd. Nadalje, obavijestite oboavatelje u
uspjenosti pjesme, primjerice o tome da se puno puta na radiju, da se nalazi na 27
mjestu lokalne hip-hop ljestvice, itd. Budite prijatelj i vjerodostojni izvor informacija,
umjesto da budete prodava.
Komentirajte komentare oboavatelja

Ako umjetnik neto objavi i dobije puno komentara, trebao bi na njih odgovoriti
komentiranjem svoje vlastite objave. Potrebno je uspostaviti osjeaj partnerstva i
dostupnosti meu oboavateljima. To e takoer poveati Edgerank objave, a time i
broj oboavatelja koji e je vidjeti.
Objave bi trebale biti redovne i inteligentne

Umjetnik bi trebao paziti da su objave takve da zanimaju oboavatelje te bi trebale
biti donekle redovite kako bi se zadralo zanimanje, izgradila lojalnost i uspostavila
prisnost s oboavateljima. Sjetite se da e o objavi biti obavijeteno u prosjeku samo
16% oboavatelja, a veina njih nee je ni vidjeti. Ne postoji prihvaeno pravilo o tome
koliko redovito treba objavljivati. Neki umjetnici ulau napore u zanimljive i kvalitetne
objave svaka dva ili tri dana, dok drugi smatraju da objave svakog dana ili ak i
svakoga sata imaju maksimalni uinak u odravanju zanimanja.
177
ber-oboavatelji
Prema najveim ber-oboavateljima potrebno je odnositi se s velikim potovanjem te ih
treba poticati da postanu umjetnikovi veleposlanici na Facebooku. Umjetnik bi ih trebao
osobno poticati i osobno komunicirati s njima te se o njima brinuti povremeno ih stavljajui
na popis gostiju ili im doputajui pristup podruju iza pozornice na koncertima, itd.
Pedeset lojalnih ber-oboavatelja vrijedi vie od pet tisua usputnih oboavatelja.
Plaanje Facebooku za promidbu objave

Facebook doputa korisnicima da promiu ili guraju svoje objave. U osnovi to znai
plaanje Facebooku da povea broj oboavatelja koji e vidjeti objavu. To se moe
smatrati poboljavanjem Edgeranka objave. Kod promidbe objave postoji i mogunost da
prijatelji oboavatelja vide objavu. U pravilu objavu vrijedi promicati ako se ve pokazala
vrlo zanimljivom oboavateljima.
Interakcija sa stranicama za oboavatelje drugih umjetnika

Kao to iskazivanje potpore drugim umjetnicima na koncertu moe poveati broj
umjetnikovih oboavatelja, isto vrijedi i za Facebook. Umjetnik bi trebao postati prijatelj
s drugim umjetnicima i poticati ih da piu objave o njemu. Istraivanja su pokazala da je
najbolji nain promidbe bilo ega putem preporuke. To je potpuno tono u svijetu glazbe.
Oboavatelji se pouzdaju u bendove da e znati to je dobro te e pratiti njihov glazbeni
ukus i preporuke. Ako umjetnik komentira brojne druge umjetnike koji mu se sviaju ili koji
su utjecali na njegovu glazbu, oni mogu vratiti tu uslugu.
Ekskluzivne ponude i pokloni

Ponudite posebne pogodbe oboavateljima na Facebooku. To mogu biti VIP ulaznice ili
besplatna pjesma. Pomou razliitih besplatnih aplikacija oboavateljima se moe ponuditi
da besplatno preuzmu pjesmu ili slino, a u zamjenu se od njih moe zatraiti da oznae
da im se stranica svia. Takoer je pametno da umjetnik ili pjeva u bendu zatrai od
gledatelja za vrijeme koncerta da ostavljaju komentare, u zamjenu za besplatnu pjesmu.
Na sve postavite poveznicu na Facebookovu stranicu za oboavatelje

Ako umjetnik tiska letke, dizajnira svoju internetsku stranicu, osmiljava crtee za omot
nosaa zvuka ili ak i za majice i slino, vano je uvijek koristiti Facebookovu oznaku f i
ime i naziv umjetnikove Facebookove stranice. Time se oboavatelji ili budui oboavatelji
potiu na interakciju s umjetnikovom Facebookovom stranicom.

178
Slikajte se s oboavateljima
Postavljanje fotografija s oboavateljima na Facebook vrlo je popularno kod oboavatelja
i moe biti jako uinkovito. Takoer objavljujte na Instagramu (koji je u vlasnitvu
Facebooka), Pinterestu, Flickru i drugim stranicama za dijeljenje fotografija.
Oglaavajte se
Oglaavanje na Facebooku moe biti vrlo skupo, no to je odlian nain dopiranja do vrlo
specifinih ljubitelja glazbe. Primjerice, ako umjetnik smatra da bi se njegova glazba jako
sviala oboavateljima drugog umjetnika koji se bavi istim glazbenim anrom, mogue
je oglaavati se jednostavno rijeima Svia Vam se ovaj umjetnik? Onda doznajte o
njemu. Moe se kreirati oglas koji posebno cilja ljude kojima se svia odreeni umjetnik,
primjerice, oboavatelje tekog metala koji imaju preko 35 godina u okrugu od 60
kilometara od odreenog grada.
Facebook dogaaji
Za posebne nastupe bilo bi dobro postaviti posebnu Facebook stranicu preko svoje
stranice za oboavatelje. To nije pametno initi za svaki nastup, ali za one posebne kod
kojih umjetnik eli dojmiti osobe koje rade u glazbenoj industriji i ishoditi ugovor, one kod
kojih promovira novi EP/album ili slavi godinjicu ili petogodinjicu benda (primjerice),
vrijedno je truda. Prvo to je potrebno uiniti je dati dogaaju ime. Oboavateljima je
obino privlanije ako se nazove zabavom od glazbenog dogaaja. Jo jedna dobra
ideja bila bi nuditi cjenovni paket koji osim ulaznice ukljuuje besplatni CD, tj. umjesto
da naplatite 8 dolara za ulaznicu, naplatite 13 dolara za paket koji ukljuuje ulaznicu i
besplatni CD ili pjesme na USB memoriji. Umjetnik bi trebao svojim oboavateljima rei
zbog ega je taj dogaaj toliko vaan i koliko e biti zabavan. Pokuajte dogaaj opisati
na to zanimljiviji nain te ukljuite dobre slike, video zapise i crtee. Prie o tome to se
dogodilo na posljednjem nastupu u istoj dvorani (ako je takvog bilo) uvijek su zanimljive
oboavateljima, a prie o neobinoj odjei koju bend namjerava odjenuti i slino takoer
su jako privlane. Nakon to stranica o dogaaju bude postavljena i potpuno funkcionalna,
umjetnik bi trebao na dogaaj pozvati sve svoje prijatelje, to bi trebalo ukljuivati i druge
lanove benda te druge osobe povezane s bendom. Pojasnite da moraju kliknuti na RSVP
dugme i pokaite im tono gdje se ono nalazi. Umjetnik bi potom trebao napisati osobne
pozivnice svojim ber-oboavateljima i objasniti im zato je taj nastup toliko vaan te ih
zamoliti da pozovu i sve svoje prijatelje. Nemojte oboavatelje bombardirati s previe
podsjetnika. Nakon inicijalnog poziva, jo jedan poziv moda dva dana prije nastupa bi bio
dobar, ali ne vie od toga.

179
Facebook aplikacija
S rastom popularnosti benda, trebalo bi razmisliti o izradi namjenske Facebook
aplikacije. Facebook je u osnovi velika mrea prijatelja u privatnom vlasnitvu, a
Facebook aplikacije su ograeni vrtovi unutar te strukture namijenjeni oboavateljima.
2011. godine Facebook je uspostavio aplikacijsku strukturu Open graph koju su
uspjeno integrirali servisi poput Spotifya i Bandapagea, itd. Jo openitih aplikacija
za umjetnike dostupno je preko servisa kao to su Mobile Roadie i Shout Em.
Facebook pokrivenost
Kao to je objanjeno iznad, u prosjeku e samo 16% onih koji prate Facebookovu
stranicu za oboavatelje doista primiti objavu, osim ako je rije o promoviranoj objavi,
a ona kota. Posljedino tome, mnogi umjetnici nastoje najprije objaviti informaciju
slanjem poruke koristei popis adresa e-pote oboavatelja, jer e tako 100%
oboavatelja ija adresa e-pote je na popisu dobiti informaciju. Stoga se preporuuje
na vrh popisa prioriteta staviti popis adresa e-pote te to dopunjavati s aktivnostima na
Facebooku i Twitteru.
Slijedi primjer (iz autorovog kluba Friars Aylesbury u Ujedinjenom Kraljevstvu) o

tome kako bi crtei i oglaavanje uvijek trebali skretati pozornost oboavatelja da se
umjetnik (ili u ovom primjeru klub) moe pronai na Facebooku i Twitteru:
Twitter
Mnogi umjetnici koriste Twitter kao svoj glavni komunikacijski kanal za oboavatelje.
Twitter je alat za mikro-objave koji se moe koristiti za razgovore ili za praenje
popularnih (eng. trending) tema. Popularna tema je tema o kojoj se objavljuje
najvie tweetova po gradu, zemlji ili globalno. U vrijeme pisanja ove knjige, Twitter
je imao otprilike pola manje korisnika od Facebooka te je imao otvoreno aplikacijsko
programsko suelje (eng. Application Platform Interface, API). Nuno je razumjeti kako
upravljati Twitterom i koristiti ga, tako da bi bilo dobro osobno se prijaviti i koristiti ga
neko vrijeme za potpuno razumijevanje naina njegova rada. Razlika izmeu Twittera
i Facebooka je u tome to objava na Facebooku moe biti dosta duga i detaljna, s
180
puno informacija, a tweet je ogranien na najvie 140 znakova (ukljuujui razmake).

Treba malo vjebati kako bi se navikli na to ogranienje i izvukli najvie iz svakog
tweeta. Dok je prijatelje na Facebooku potrebno odobriti pomou Facebookovog
zahtjeva za prijateljstvo, toga nema kod Twittera. Bilo tko moe slijediti koga god
eli. Stoga je vano da umjetnik dobije to je vie pravih sljedbenika na Twitteru i da
redovito tweeta.
Mnoge toke u odjeljku o Facebooku iznad primjenjuju se i na Twitter, no postoje i

neke posebne smjernice za Twitter:
Otvorite Twitter raun umjetnika

Paljivo odaberite ime tako da potencijalni sljedbenici mogu lako pronai umjetnika.
Umjetnikov raun mogao bi koristiti bend kao cjelina i koristiti Mi pristup ili bi na
njemu mogli tweetati pojedini lanovi benda s vremena na vrijeme. U potonjem
sluaju bilo bi dobro poeti poruku s neim kao Chris ovdje. Tweetove takoer mogu
objavljivati menaderi ili webmasteri u ime umjetnika (uz njegovo doputenje), ali
uvijek bi trebalo biti jasno tko tweeta. Nikada se ne smije doimati da je tweet objavio
umjetnik ako to nije istina. Primjerice, menader Lady Gage povremeno tweeta u
njeno ime, no uvijek razjasni tko tweeta. Pri otvaranju profila na Twitteru umjetnik bi
trebao koristiti crtee ili slike koje koristi i na svojoj internetskoj stranici, stranici na
Facebooku i slino.
Pokuajte dobiti to je mogue vie pravih sljedbenika

To se moe uiniti tako da umjetnik jasno navede na svojoj internetskoj stranici i
drugim mjestima da je aktivan na Twitteru. Ponite slijediti druge umjetnike i osobe
povezane s istim glazbenim anrom kako biste dobivali sljedbenike i preko njih. Mnogi
ljudi ele biti obavijeteni da su dobili novog sljedbenika. Kada vide da ih umjetnik
slijedi, moda e htjeti slijediti tog umjetnika i dobivati novosti o njemu. Kao i kod
Facebooka, Twitterov logo s imenom koje se koristi na Twitteru trebali bi biti jasno
prikazani na svim crteima.
Tweetajte redovito
Svaki je umjetnik drukiji. Neki tweetaju jednom dnevno, drugi nekoliko puta na dan.
Kao i kod Facebooka, umjetnikovi tweetovi trebali bi biti to zanimljiviji.
Potrebno je voditi rauna o tome da e svaki tweet proitati samo mali djeli oboavatelja
181
umjetnika, pa se umjetnik ne bi trebao ustruavati esto tweetati. Nekoliko umjetnika javno
je izjavilo: Piite svaki tweet kao da Vam je zadnji. To je malo ekstremno, no ima i neto
istine u toj izjavi.
Tweetajte u pravo vrijeme

Za postizanje najveeg mogueg uinka, umjetnik bi trebao tweetati u vrne sate za
Twitter. To je u pravilu popodne i naveer. Interakcija se takoer dramatino poveava pri
kraju radnog tjedna, tako da su najbolji dani za tweetanje etvrtak i petak.
Koritenje znakova @ i #
Ako je netko komentirao tweet, korisnici mogu upisati znak @ kako bi poslali izravnu
poruku drugim korisnicima. Korisno je poticati i odravati razgovore izmeu korisnika i
izbjegavati poveznice.
Oznaka # ili ljestve (eng. hash) koristi se za praenje popularnih tema. Primjerice #Sofia
je takozvani hashtag koji se moe koristiti za razgovor o koncertima u Sofiji, u Bugarskoj.
Korisnici mogu kliknuti na tu oznaku te pronai sve tweetove koji raspravljaju o toj temi.
Bilo bi dobro da umjetnik osmisli posebni hashtag za promidbu novog nosaa zvuka ili
nastupa uivo, primjerice #phonatlive za nastupe uivo umjetnika Phonata. Neki umjetnici
koriste hashtag i kao dio naslova pjesme ili albuma kako bi postali popularne teme na
Twitteru. Primjerice, Jennifer Lopez nazvala je svoju pjesmu iz 2013. godine #liveitup.
Uporabom hashtaga #liveitup na Twitteru broj objava vezanih uz tu pjesmu porastao je
s 500 na 22.000 dnevno. Bilo bi dobro da hashtagovi budu to je mogue krai. Koristite
hashtagove posvuda, ukljuujui u svakodnevnim tweetovima, objavama za tisak, na
umjetnikovim internetskim stranicama i na svim marketinkim materijalima. Ako se radi
dosljedno, promidba hashtagova moe potaknuti druge osobe da promiu umjetnikov
rad. Njihovi sljedbenici vidjet e hashtag te moda postanu umjetnikovi sljedbenici ili ponu
pratiti promidbu.
Potiite retweetove
Umjetnikove poruke trebale bi biti takve da potaknu druge da ih objavljuju na svojem twitter
profilu (eng. retweet) te da odgovaraju na poruku i tako ire glas dalje. Potpuno je u redu u
tweetu napisati Molimo retweetajte ako umjetnik eli doprijeti do najveeg mogueg broja
ljudi, vezano uz izdanje nosaa zvuka, posebni nastup uivo i slino. Meutim, to bi se
trebalo raditi samo za vane tweetove, a ne redovito, jer moe izgledati oajno.
182
Nemojte pretjerati s prodajom

Kao i kod Facebooka, izbjegavajte tweetove s pozivom kupite odmah. Naravno,
objavljujte informacije o novim izdanjima i dodajte poveznice gdje se ona mogu kupiti, ali
neka tweetovi budu informativni i zanimljivi, umjesto da se radi o izravnom oglaavanju.
Koritenje poveznica (URL-ova)

Kada u tweet stavljate poveznicu, vodite rauna o tome da Twitter automatski skrauje
URL na 20 znakova koristei svoj servis t.co. Stoga, ako umjetnik koristi poveznicu, za
poruku e mu ostati 120 znakova. Istraivanja su pokazala da su poveznice uinkovitije
ako se postavljaju blizu poetka tweeta, umjesto na kraj. Takoer se pokazalo da su
tweetovi koji koriste skoro svih 140 znakova uinkovitiji, tj. dui tweetovi uinkovitiji su od
kraih.
Promovirani tweetovi
Isto kao to je mogue platiti promidbu objave na Facebooku kako bi informacija imala
bolji profil, mogue je platiti promidbu tweeta na Twitteru. Promovirani tweetovi (koji
se ponekad nazivaju sponzorirani tweetovi obini su tweetovi koji se mogu koristiti za
dopiranje do veeg broja korisnika, a takoer mogu pobuditi vee zanimanje postojeih
sljedbenika. Sponzorirani tweetovi jasno su oznaeni kao promovirani, ali u svim ostalim
pogledima ponaaju se isto kao obini tweetovi. Mogu se retweetati, na njih se moe
odgovarati, mogu se oznaiti sa svia mi se i slino.
Twitter aplikacije
Postoje mnoge Twitter aplikacije koje mogu pomoi umjetniku u marketingu na drutvenim
mreama. Jedna vrlo korisna takva aplikacija je SoundCloudov Social Unlock, pomou
koje umjetnik moe oboavateljima omoguiti da besplatno preuzmu neku pjesmu u
zamjenu za tweet, interakciju na drutvenim mreama ili adresu e-pote. Jo jedna korisna
aplikacija je Tweetdeck, koja je u vlasnitvu Twittera. Tweetdeck je suelje za upravljanje
raunima na drutvenim mreama Twitter i Facebook. Poput drugih Twitter aplikacija, ova
aplikacija komunicira s Twitterovim API-jem kako bi se korisnicima omoguilo da alju i
primaju tweetove i pregledavaju profile.
YouTube
YouTube je internetska stranica za dijeljenje video zapisa pokrenuta 2005. godine,
a korisnicima omoguuje postavljanje, pregledavanje i dijeljenje video zapisa. Koristi

183
tehnologije Adobe Flash Video i HTML5 za prikazivanje irokog raspona razliitih
audiovizualnih sadraja, ukljuujui glazbene video spotove, isjeke filmova i televizijskih
emisija, kao i amaterske audiovizualne sadraje, poput video blogova i obrazovnih
video spotova. U studenom 2006. godine Google je kupio Youtube. YouTube zarauje
postavljanjem video oglasa na poetku video zapisa ili postavljanjem statikih i banner
oglasa na zaslon za gledanje video zapisa.
YouTube je najvei servis za otkrivanje glazbe na planetu, pa je nuno da umjetnici na
njemu budu prisutni. ak i ako za pjesmu ne postoji video spot, svejedno bi bilo dobro
postaviti pjesmu u audio obliku, uz statini crte ili sliku. Vrlo je vano im je prije mogue
na YouTube postaviti video snimke nastupa uivo koje su pristojne kvalitete, kao i
promotivne video spotove ako to financijska situacija doputa. Promotivni video spot je
posebno snimljen video koji se temelji na prii, a obino u njemu umjetnik glumi ili nastupa
na nain koji odgovara pjesmi i stihovima. Oboavatelji vole i zabavne i smijene snimke
razgovora i budalatina iz garderobe. Video intervjui s oboavateljima takoer se lako
mogu snimiti na nastupima uivo, a na YouTubeu imaju dobre rezultate. Svi ti neglazbeni
video zapisi mogu postati viralni, naroito ako su smijeni/zabavni. Na mjestima kao to
je Ujedinjeno Kraljevstvo, komedija je novi rocknroll, a novi samouki komiari rasprodaju
vie nastupa zaredom u dvoranama kapaciteta 10.000 posjetitelja. Nikada nemojte
podcjenjivati privlanost humora, ak i ako se radi o ozbiljnoj glazbi. Primjer za to je PSY-
eva pjesma Gangam Style, iji video spot je najgledaniji u povijesti YouTubea.
Slijede neke smjernice za maksimiziranje promotivne vrijednosti i prihoda od YouTubea.
Kupite ili posudite video kameru

Umjetnik nikada ne bi trebao podcijeniti snagu YouTubea. Industrija se mijenja iz iskljuivo
audio industrije u audiovizualnu industriju. Stoga postaje sve vanije da umjetnik ili
umjetnikov menader uvijek sa sobom nosi video kameru sa sobom, ako je to mogue.
Snimajte umjetnika u svim situacijama, ukljuujui putovanja, snimanja u studiju, boravke
u garderobi, razgovore s oboavateljima i slino. S napretkom tehnologije dobre video
kamere postaju sve povoljnije. ak i video snimljen pametnim telefonom moe biti
prihvatljiv ako se radi o zanimljivom sadraju.
Preuzmite i proitajte vodi YouTube Creator Playbook Guide for Music

Ovaj sveobuhvatni besplatni vodi koji je objavio YouTube objanjava kako umjetnik
moe otvoriti svoj vlastiti YouTube kanal i maksimizirati promotivnu vrijednost i prihode
184
od YouTubea. Objanjava kako postati YouTubeov partner tako da umjetnik moe primati
prihode od svakog gledanja njegovih video zapisa. Vidi:
http://services.google.com/fh/files/misc/music_playbook_guide.pdf
Otvorite YouTube kanal umjetnika

Ako umjetnik ima takav ugovor s proizvoaem fonograma, tada je zadatak
proizvoaa fonograma otvoriti kanal za umjetnika ili jedinstveni kanal za sve
umjetnike koji imaju ugovor s proizvoaem fonograma. Ako umjetnik nema ugovor s
vanjskim proizvoaem fonograma i ima svoju vlastitu diskografsku kuu, tada je na
umjetniku i menaderu da otvore kanal i postavljaju video zapise.
Postanite YouTubeov partner

Ako umjetnik ima ugovor s proizvoaem fonograma, proizvoa fonograma trebao
bi postati YouTubeov partner i prosljeivati naknadu umjetniku sukladno njihovom
ugovoru. Ako umjetnik/menader imaju svoju vlastitu diskografsku kuu, morat e
postati YouTubeovi partneri. Time e diskografska kua ostvarivati prihode svaki
puta kada neki ljubitelj glazbe bude pogledao video, koji e se sastojati od udjela
u prihodima od oglaavanja. Ranije se naknada ostvarivala za svaki klik na video,
no YouTube je promijenio sustav te se on sada temelji na vremenu gledanja ili
vremenu interakcije, tj. sada se mjeri koliko je dugo gledatelj gledao video, to
omoguuje bolju procjenu interakcije. Ako video postane viralan (tj. broj gledanja
eksponencijalno naraste na temelju preporuka koje gledatelji YouTubea daju jedni
drugima), mogu se ostvariti visoki prihodi.
Jedan takav video nevezan uz glazbu bio je kuni film u trajanju od 56 sekundi pod
nazivom Charlie me ugrizao za prst. Video su snimili i na YouTube postavili britanski
roditelji dva mlada deka tako da ga moe pogledati njihov kum, koji je ivio u SAD-
u. Video je postao viralan te je ostvario preko pola milijarde gledanja na YouTubeu.
Roditelji su zbog toga ostvarili prihode od preko 150.000 dolara nakon to su postali
YouTubeovi partneri, prema britanskim novinama The Times. Kako bi umjetnik ili
diskografska kua ostvarili prihode od YouTubea, potrebno je otvoriti i povezati
Adsense raun s raunom umjetnika/diskografske kue na YouTubeu.
185
Pobrinite se da metapodaci budu ispravni

S obzirom na to da je YouTube najvea platforma za otkrivanje glazbe, nuno je
optimizirati video zapise kako bi se maksimizirala vjerojatnost da ih otkriju potencijalni
oboavatelji. Veina ljubitelja glazbe otkriva YouTube kanale pretraivanjem, tako
da je vrlo vano tono napisati metapodatke. U informacijama koje slijede koristi
se fiktivni bend pod nazivom The Mombasa Lions. Oni su izradili video za pjesmu
Concrete Jungle, s fiktivnog albuma Movin Kenya. Slijede neki opi savjeti o tome
o emu bi trebalo voditi rauna:
(a) Naslovi: Na poetna mjesta stavite imena koja se najee pretrauju,

kao to je naziv pjesme, ime umjetnika i albuma ili EP-a, primjerice
Concrete Jungle, The Mombasa Lions, Movin Kenya
(b) Tagovi: Koristite generike i specifine kljune rijei, primjerice, glazba,
Kenya, reggae, soca, Mombasa Lions
(c) Opis: Poziv na akciju stavite na vrh, primjerice: Pogledajte novi video
Mombasa Lionsa za Concrete Jungle ovdje (dodati poveznicu). Nakon
toga stavite poveznice za trgovine, nastupe uivo, biografiju, imena
lanova benda, stihove, poveznice na internetsku stranicu i stranicu na
Facebooku i slino.
(d) Kreirajte smanjenu sliku za video. Koristite slike izbliza i svijetle slike
kako biste postigli najvei mogui uinak. Jednako kao to je naslovnica
knjige vana za prodaju, smanjene slike jednako su vane za uspjenost
na YouTubeu.
Izdavanje EP-a ili albuma

Umjetnik bi prvo trebao izraditi mnogo dobrih video zapisa za svoj kanal, ukljuujui
i video isjeke svojeg novog izdanja, slubeni promotivni video spot za prvi single,
intervjue s lanovima benda, audiovizualne sadraje snimljene u studiju, nastupe
uivo i slino. Takvi video materijali trebali bi se objavljivati jedan po jedan u razdoblju
pokretanja kanala i objavljivati na Facebooku i Twitteru uz poveznice na video.
186
Studija sluaja The Young Tigers
Pogledajmo sada kako izgraditi bazu oboavatelja na primjeru fiktivnog benda The Young
Tigers. Neki od spomenutih digitalnih servisa neizbjeno e izgubiti utrku, a novi e se
pojaviti, tako da je, kao to je ranije ve reeno, vano voditi rauna o najnovijem razvoju.
The Young Tigers upoznaju se na fakultetu te osnivaju bend koji se bavi elektronskom
indie crossover glazbom. Nakon dugog razdoblja vjebanja, proba, pisanja i snimanja
debitantskog EP-a, spremni su odrati to je mogue vie nastupa uivo. Upoznaju
sposobnu menadericu s dobrim vezama koja iskreno vjeruje u njihovu glazbu. Shvaaju
da nema nieg vanijeg od toga da krenu na turneju i ponu nastupati pred publikom.
Bend i menaderica izradili su vlastitu internetsku stranicu pomou besplatnog predloka
za WordPress i mobilnu inaicu stranice pomou prikljuka za WordPress WP Touch,
koji automatski prilagoava stranicu za pregledavanje na iPhoneu, iPadu, Androidu,
Windowsima i Blackberryu. Ugovaraju hosting za internetsku stranicu kod hosting servisa
kao to su iPage.com, fatcow.com ili justhost.com koji stavljaju na raspolaganje i besplatnu
domenu. Odabiru .com domenu budui da se ona najvie komercijalno koristi na svijetu.
Internetska stranica benda bit e vorite za sve to bend radi.
Mole prijatelje i lanove obitelji da na svakom nastupu prikupe to je mogue vie adresa
e-pote i potanskih brojeva od gledatelja, zapisivanjem u biljenicu i pristupanjem svakom
gledatelju pojedinano. Takoer tiskaju razglednice na kojima je dobra slika benda i neke
osnovne informacije kao to je adresa internetske stranice benda. Na razglednici mole
primatelje da e-potom poalju svoje miljenje o nastupu i svoje ideje za poboljanje.
U zamjenu za ukljuivanje na popis adresa e-pote, novim oboavateljima alju dva
besplatna preuzimanja pjesama benda, preko poveznice na SoundCloudu, im je mogue
prije nakon nastupa. Nastavljaju prikupljati adrese e-pote te koriste programe za slanje
poruka na prikupljene adrese e-pote kao to su YMLP, Mailchimp ili Fanbridge. Osnovni
raun na SoundCloudu i osnovni rauni za YMLP Fanbridge i Mailchimp besplatni su,
tako da u ovom stadiju moraju uloiti samo svoje vrijeme. Paljivo organiziraju prikupljene
podatke, tako da se adrese e-pote i zemljopisna lokacija mogu koristiti kako bi se
poslala obavijest oboavateljima u svakom podruju kada sljedei put budu imali nastup
u njihovom okruju. Na svakom nastupu, bend prodaje svoj debitantski EP i majice te
se lanovi benda nastoje upoznati i razgovarati sa to je mogue vie oboavatelja, ali
i prodavati robu nakon nastupa. Kako bend ima vrlo malo novaca i ne moe si priutiti
187
smjetaj u hotelu, lanovi benda kupuju za 15 dolara krevete na napuhavanje i pitaju
oboavatelje mogu li spavati kod njih na podu. Na taj nain stvaraju vezu s oboavateljima
te oboavatelji/domaini postaju prijatelji i pristae benda za cijeli ivot. Postavljaju svoj
EP na Spotify i YouTube te ga prodaju putem Interneta, naroito preko iTunesa i Google
Playa, ali i preko specijaliziranih internetskih prodavaonica kao to je Beatport. Potpisuju
ugovor s jednim od nezavisnih agregatora/digitalnih distributera kao to su AWAL (Artists
Without a Label; hrv. umjetnici bez diskografske kue), The Orchard, Believe, CD Baby,
Tunecore ili Reverbnation, koji e organizirati prodaju njihove glazbe u do 150 digitalnih
prodavaonica diljem svijeta. Otvaraju bankovni raun za bend i PayPal raun tako da im
agregator moe redovito uplaivati prihode od prodaje.
Otvaraju svoju Facebook stranicu, Twitter raun, SongKick raun i postaju YouTubeov
partner. Potiu to je mogue vie ljudi da kliknu na dugme like na njihovoj Facebook
stranici, pomou jednostavne aplikacije koja za svaki like omoguuje preuzimanje
pjesme, kao to su BIA, Inboundnow ili SoundCloudov Social Unlock, tako da oboavatelju
dobivaju besplatnu pjesmu u zamjenu za like na Facebooku ili tweet. Koristei Facebook
objavljuju zanimljive statuse, anegdote i smijene prie i promatranja sa turneje. Ne
pretjeruju s prodajom niti zatrpavaju svoje oboavatelje sa zahtjevima kupite na EP,
paljivo odravajui ravnoteu. Primjeuju da, kada u svoje objave na Facebooku ugrade
fotografiju ili video, dobivaju puno vie likeova i komentara, tako da to rade to je mogue
ee. Isto rade i na Twitteru. Pjeva svake veeri potie publiku da prati bend na Twitteru.
Koriste alate za drutvene mree kao to su SmartURL ili PO.ST koji skrauju domenu
benda te poveznice. Izrauju natpise i majice na kojima je prikazan crte s imenom benda
i QR kod. Gledatelji mogu slikati QR kod s pametnim telefonima i to e ih izravno odvesti
na internetsku stranicu Young Tigersa. Menaderica ih prijavljuje u Sonicbids te ugovaraju
vie nastupa uivo.
Internetsku stranicu konfigurirali su tako da predstavlja vorite njihovih objava na
Facebooku i Twitteru. Koriste SongKick za popis svojih gaa i ugrauju ga na svoju
internetsku stranicu. Na svoju internetsku stranicu i Facebook stranicu ugrauju i svoj
SoundCloud player. Bend takoer koristi SoundCloud za izgradnju svoje baze oboavatelja
dijeljenjem svojih pjesama drugim korisnicima i stjecanjem potovanja meu svojim
kolegama. SoundCloud je vodea audio drutvena platforma na svijetu na kojoj svatko
moe kreirati audio snimke i dijeliti ih privatno sa svojim prijateljima ili javnim blogovima,
188
stranicama i drutvenim mreama. Bend je takoer otvorio i svoj YouTube kanal te
objavljuje video sadraje koje lanovi benda sami izrauju. lanovi benda mole jednog od
svojih oboavatelja koji je vrstan u fotografiji i filmu da intervjuira oboavatelje prije i nakon
njihovih nastupa, kao i da snima budalatine lanova benda u garderobi nakon gae. Te
snimke se zatim obrauju i objavljuju na YouTubeu. Bend takoer izrauje video isjeke u
trajanju od est sekundi za Twitterovu drutvenu video aplikaciju Vine, kao i video isjeke u
trajanju od petnaest sekundi za Facebookov Instagram. Taj oboavatelj studira televizijsku
produkciju na lokalnoj umjetnikoj akademiji te uspijeva uvjeriti fakultet da u sklopu
jednog svojeg predmeta izradi studijski promotivni video za jednu od pjesama The Young
Tigersa. Bend na to pristaje, pod uvjetom da su lanovi benda vlasnici video zapisa i da
ga mogu koristiti i postaviti ga na YouTube. Bend odluuje snimiti profesionalniji video za
svoju sljedeu pjesmu i naruuje taj video preko Radar Music Videos, stranice koja spaja
bendove s nadolazeim kreativnim video redateljima.
Bend takoer alje svoju glazbu divovskim servisima za identifikaciju glazbe Gracenote i
Shazam. Ti servisi mogu pruati usluge audio identifikacije javnosti samo ako posjeduju
glazbu Young Tigersa. Menaderica benda pretplauje se na MusicAlly tako da moe
pratiti najnovije trendove vezane uz digitalne glazbene servise. Ona i bend koriste
Musicmetric, glazbeniko suelje za analitiku koje prati ne samo legalnu prodaju nego i
nelegalna preuzimanja pomou BitTorrenta. Te informacije korisne su joj, naroito prilikom
planiranja gdje e nastupati uivo.
Napravivi sve to, bend sada kontaktira blogove i dijeli poveznice. Na tim blogovima
otkriva ih sve vie oboavatelja, pa bend predstavlja svoju glazbu na specijaliziranim
radio postajama. Koriste BBC-jev servis za predstavljanje i takoer alju poveznice svojim
omiljenim DJ-evima koji guraju nove umjetnike. Otkrivaju da su neke od najutjecajnijih
specijaliziranih radio postaja na svijetu za njihovu glazbu KCRW u Los Angelees, BBC
6 Music, BBC Radio One, BBC Radio One Extra i XFM u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Menaderica benda svim tim postajama i drugim tastemaker postajama alje EP Young
Tigersa.
S obzirom na to da su elektroniki crossover bend, Young Tigers nude remiksanje
pjesama drugih umjetnika na uzajamnoj osnovi, tj. rade remikseve za druge bendove ako
drugi bendovi naprave remiks neke od pjesama Young Tigersa. Ne dolazi do razmjene
189
novca, no taj postupak meusobnog opraivanja omoguuje da bend postaje poznatiji
i za oba izvoaa stvara nove oboavatelje. Takoer razvijaju svoje DJ vjetine, vjetine
sviranja uivo i snimanja DJ mikseva koje dijele sa svojim oboavateljima i alju ih malim
internetskih radio postajama i specijaliziranim radio programima. Objavljuju ljestvice na
Beatportu svakoga mjeseca. Svakoga mjeseca snimaju podcastove koje objavljuju na svojim
internetskim stranicama, a jednom tjedno snimaju emisiju s Ideal Clubworld DJ-evima.
Cijelo to vrijeme bend stvara to je mogue vie zanimljivih sadraja radi promidbe svoje
glazbe i komunicira sa svojim oboavateljima potiui njihovu lojalnost. Snimaju video
spotove, objavljuju zabavne komentare na Facebooku i Twitteru, na blogovima poklanjaju
besplatne pjesme i organiziraju natjecanja. Ukljuuju svoje oboavatelje i to je mogue
vie s njima komuniciraju. Piu pjesmu kod koje oboavatelji pomau u stvaranju stihova.
Mobiliziraju svoje oboavatelje u svakome gradu kojeg posjeuju kako bi pomogli u
reklamiranju nastupa u tom podruju. lanovi benda razumiju da moraju stvoriti zajednicu
oboavatelja kako bi imali bazu lojalnih oboavatelja. Nikada ne pretjeruju s prodajom svojim
oboavateljima, jer znaju da tako mogu umanjiti njihov entuzijazam prema bendu. Bend
takoer komunicira preko drutvenih mrea za dijeljenje slika Instagrama, Pinteresta, Flickra
i Snapchata.
S poveanjem prodaje CD-ova, majici i druge robe, bend angaira tvrtke kao to su Topspin,
Backstreet i Sandbag za organizaciju ire prodaje svojih fizikih proizvoda. Neki od tih
servisa takoer mogu prodavati ulaznice za nastupe uivo u ime benda.
Stvaranje baze oboavatelja jo uvijek je u sutini isto kao to je bilo i prije 40 godina. Da
bi postali uspjeni lanovi benda Young Tigers koristili su tradicionalne tehnike, kao to su
turneja, este svirke i skupljanje kontakt podataka od oboavatelja na svakom nastupu,
no takoer su potpuno prigrlili modernu internetsku tehnologiju koja im je na raspolaganju.
Kombiniranjem svega toga, pod uvjetom da Young Tigers nastave stvarati izvrsnu glazbu,
izgradit e lojalnu i otpornu bazu oboavatelja. Nakon to su ostvarili vie desetaka tisua
iskrenih likeova na Facebooku, tisue sljedbenika na Twitteru, stotine tisua gledanja na
Youtubeu te dobru posjeenost malih nezavisnih gaa, bend i menadericu benda uskoro
poinju obasipati svojim ponudama nakladnici, agenti za ugovaranje nastupa i diskografske
kue, koji su ih spremni lansirati na sljedeu razinu. injenica da bend ima vjerodostojnu i
entuzijastinu bazu oboavatelja znai da e ih radio i mediji smatrati ozbiljnim igraima. Na
dobrom su putu.
190
Budunost
Sve vie ulazimo u doba zaslona. Novine, knjige, CD-ovi i DVD-ovi zamjenjuju njihovi
digitalni ekvivalenti na ekranu. To su dobre vijesti za okoli jer e manje stabala biti
posjeeno radi izdavanja novina, knjiga i omota audio i audiovizualnih izdanja te
e se koristiti manje kemijskih procesa s obzirom na to da opada potranja za CD-
ovima i DVD-ovima. Mnogi ljubitelji glazbe digitaliziraju svoju fiziku zbirku nosaa
zvuka i sa sobom nose svoju cijelu glazbenu knjinicu na mobilnim telefonima tako
da svoju omiljenu glazbu mogu sluati u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu, bilo
preuzimanjem preko telefona ili preko servisa u oblaku (cloudu). Fiziki nosai zvuka
uvijek e postojati no pregazit e ih nezaustavljiva plima digitalne sveprisutnosti i
pogodnosti.
Budunost e biti drutvena, lokalna, mobilna i fluidna. Drutvena zbog Facebooka,

Twittera, Instagrama i mnogih drugih drutvenih mrea koje e postojati ili koje tek
trebaju nastati. Lokalna, zbog servisa kao to su Four Square, SongKick, Tripadvisor
i drugih servisa koji pruaju brze lokalne informacije. Mobilna s obzirom na to da se
umreeno informacijsko drutvo kree sve bre prema sve sofisticiranijim pametnim
telefonima i tabletima. Fluidna jer je broj klikova u svakom postupku sve manji
te sustavi plaanja postaju automatiziraniji, omoguujui da oboavatelji pribave
glazbu ili informacije koje trebaju sve bre. Dobar primjer za to je Amazon koji uva
informacije o kreditnim karticama korisnika i informacije o adresi isporuke i adresi za
izdavanje rauna, zbog ega je kupovanje vrlo brzo i jednostavno uz samo nekoliko
klikova.
Kada je radio prvi put poeo emitirati glazbu glazbena industrija toga vremena tome
se estoko protivila, navodei da e putanje glazbe na radiju vrlo brzo ubiti glazbenu
industriju. Ono to se doista dogodilo je da je radio postao medij koji je bio najvei
poticaj glazbenoj industriji ikada u povijesti. Oboavatelji bi uli glazbu na radiju i
ako im se sviala esto bi kupovali nosae zvuka u lokalnoj glazbenoj prodavaonici.
Internet e gotovo sigurno ponoviti taj evolucijski proces. Izazov e biti kako unoviti
potronju glazbe na internetu tako da autori i izvoai mogu ivjeti od glazbe, a
da istovremeno cijena glazbe bude razumna za oboavatelje. U ranim godinama
glazbene digitalne revolucije dolo je do sukoba i nepovjerenja izmeu nositelja
prava na glazbi, s jedne strane, i tehnolokih industrija, s druge. Stvarnost je takva da
191
tehnolokim divovima trebaju glazbeni sadraji, a nositelji autorskih i srodnih prava na

glazbi trebaju tehnoloke tvrtke za distribuciju u 21. stoljeu. U budunosti e morati
doi do simbioze, suradnje i partnerstva izmeu njih. Google je primjer da se to ve
dogaa. Google, koji je godinama zagovarao fleksibilnija autorskopravna pravila i
otvoreni internet, pokrenuo je servise kao to su Google Play i Google Play Music, koji
su izgraeni na autorskopravnim pravilima.
U mnogim siromanijim dijelovima svijeta nisu dostupni ni najjednostavniji radio

i televizija, naroito u podrujima koja su udaljena od velikih gradova. Ljudi u tim
podrujima preskau te usluge i velikim koracima ulaze izravno u umreeni svijet.
Kada preostale tri milijarde ljudi na svijetu dobiju pristup internetu i trenutni pristup
svim informacijama i glazbi koje nudi world wide web, svjetska glazba bez dvojbe
dobit e masivni poticaj. Umjetnici e otkriti da su prihodi po preuzimanju ili streamu
i dalje mali, ali ako se mikroprihodi mogu dovoljno umnoiti, prihodi od snimljene
glazbe opet e postati znaajni. Umjesto da prime naknadu od primjerice 2 dolara
po svakom prodanom albumu, umjetnici e moda primati otprilike 0,005 dolara po
svakom streamu pjesme, to za album od deset pjesama iznosi 0,05 dolara. Ako
umjetnik proda 50.000 albuma i dobije 2 dolara po albumu to bi iznosilo 100.000
dolara. Kako bi ostvario iste prihode od streaminga, umjetnik bi trebao primiti naknadu
za etiri milijuna streamova albuma, no znatno je vei uspjeh doprijeti do 4 milijuna
oboavatelja nego samo do 50.000. Uinci na svirke umjetnika uivo su u ovom
scenariju ogromni.
Bit e gotovo kao da smo se vratili u dane prije negoli je Emile Berliner izumio
gramofon, kada su izvoai imali potpunu kontrolu nad svojim pravima. Ili su nastupali
uivo ili nisu. U budunosti e baza oboavatelja jednog umjetnika imati potencijal
biti puno vea nego sada, to e dovesti do puno vie prilika za zaradu vie novca
od sviranja uivo sve veoj publici. Gradovi i privatne korporacije morat e uloiti u
visokokvalitetne dvorane s vrhunskom opremom tako da se moe zadovoljiti sve vea
potranja za nastupima uivo. Male dvorane kapaciteta 100-200 posjetitelja, srednje
dvorane kapaciteta 200-1000 posjetitelja i velike dvorane i arene kapaciteta 1000-
20000 posjetitelja bit e potrebne u svakom veem gradu. Zbog toga e umjetnici
morati vie nego ikada ranije raditi na svojim izvedbama uivo jer e to biti jako
kompetitivno trite u kojem publika zahtijeva izvrsne nastupe uivo. Audio sustavi,
rasvjeta i produkcija na pozornici nastavit e svoju evoluciju i igrat e sve vaniju
192
ulogu u uspjehu nastupa uivo. Odraavajui uspjeh YouTubea, originalni vizualni

elementi koji se prikazuju tijekom izvedbe ve sada postaju nuni dio nastupa mnogih
umjetnika, a u budunosti e biti sve vaniji. Izvedbe uivo sve vie e postajati
multimedijalni dogaaji, pri emu e oboavatelji svoja iskustva dijeliti u stvarnom
vremenu.
Prihodi od brendiranja postajat e sve znaajniji, a brendovi e osmiljavati sve

inovativnije kampanje koristei strukturu brend + uivo + digitalno na vie platformi.
S obzirom na to da proizvoai fonograma sve manje financiraju nove umjetnike,
prikupljanje priloga od zainteresiranih osoba i financiranje od strane brendova postat
e sve nuniji resursi za pokretanje karijere jednog umjetnika.
Kao i uvijek, drave e morati i dalje prilagoavati, nadzirati i usklaivati propise i

odredbe o prisilnom ostvarivanju prava u novom digitalnome ekosustavu. Budunost
e ovisiti o suradnji izmeu umjetnika, proizvoaa fonograma, nakladnika
(publishera), organizacija, tehnologijskih/medijskih tvrtki, drave, korisnika i potroaa
kako bi nove inovativne digitalne usluge mogle djelovati i cvjetati. U digitalnom
svijetu, potroai su nuni i interaktivni dio svakog poslovnog modela. Uspjene
digitalne tvrtke usredotoit e se na drutvenu interakciju s potroaima, tako da
neprestano dobivaju povratne informacije i ideje za poboljanje i razvoj. Drutvene
mree utjecajan su kanal koji omoguuje da se glas potroaa i ljubitelja glazbe uje
nadaleko, a to nikada ranije nije bilo mogue.
Glazba jedne nacije njezina je najdragocjenija imovina i na nju bi se trebalo gledati

na jednak nain na koji se gleda na naftu ili minerale ili bilo koju drugu nacionalnu
imovinu. Regulatorni sustavi i strukture moraju se uspostaviti tako da umjetnici primaju
pravinu naknadu za svoj kreativni rad, kako bi se kultura i identitet nacije mogli
izvoziti i obogaivati.
Pojam autorskog prava e preivjeti, ali novi mehanizmi i propisi morat e se osmisliti
kako bi potroai plaali za glazbu u kojoj ele uivati. Prema jednoj viziji budunosti
potroai e morati plaati mjesenu naknadu za glazbu na isti nain na koji plaaju
struju ili plin. Plaanje te bjanko licence provodilo bi se preko njihovog pruatelja
internetskih usluga ili mobilnog operatera, a time bi ostvarivali pravo na preuzimanje
ili streaming bilo kojeg glazbenog djela koje bi im se svialo. To bi funkcioniralo na
193
isti nain na koji funkcionira BBC-jeva pretplata u Ujedinjenom Kraljevstvu. Svako

kuanstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu mora plaati oko 200 dolara godinje za
BBC-eve usluge televizije, radija i internetske usluge (ukljuujui i vrlo popularni
interaktivni BBC iPlayer), koje se pruaju bez oglaavanja. Kod ovakvog modela
bjanko licenciranja glazbe, internetski promet vezan uz glazbu mogao bi se nadzirati
koritenjem digitalnih identifikatora te bi se zatim autorima, izvoaima, nakladnicima
i proizvoaima fonograma preko organizacije plaala odgovarajua naknada.
Iako je to vrlo logian model u teoriji, teko je predvidjeti na koji nain e zaivjeti u
praksi, s obzirom na razliite interese razliitih dionika. Spotifyjev Premium model,
kod kojeg ljubitelji glazbe mogu plaati mjesenu pretplatu od 10-15 dolara za svu
glazbu dostupnu na servisu, vrlo je blizak ovom modelu te u vrijeme pisanja ove knjige
raste i dobro funkcionira, iako je iznos novca koji od toga dobivaju autori i izvoai
razoaravajue mali, naroito ako imaju ugovor proizvoaem fonograma. Jedan od
najveih nezavisnih proizvoaa fonograma, Beggars Banquet, uveo je vrlo pravinu
podjelu prihoda od streaminga u omjeru 50/50 za svoje umjetnike. Ako je taj omjer
odriv, nadajmo se da e postati pravilo u cijeloj diskografskoj industriji. Klju uspjeha
streaming servisa je u tome da SVA glazba mora biti dostupna preko servisa. Neki
bendovi su suzdrani jer smatraju da ih servisi kao to je Spotify ne bi odgovarajue
plaali, ali u vrijeme pisanja ove knjige bendovi kao to su Pink Floyd i The Eagles,
nakon dugogodinje apstinencije konano su se ukrcali na brod. U budunosti e
pojam vlasnitva sve vie mijenjati pojam pristupa, no to e ovisiti o sveprisutnosti
irokopojasne mree, ne samo u gradovima nego i u ruralnim podrujima.
Stvaranje baze podataka o globalnom repertoaru morat e postati prioritet jer e to

znaajno pomoi uinkovitosti kolektivnog ostvarivanja prava u budunosti. Osim
WIPO-ove inicijative Meunarodnog registra glazbe, nadajmo se da e Baza podataka
o globalnom repertoaru za autorska djela postati stvarnost i da e znaajno poboljati
tona meunarodna plaanja autorima i nakladnicima (publisherima) u budunosti.
Idealni scenarij za blisku budunost bio bi stvaranje kombinirane globalne baze
podataka za autore, izvoae i proizvoae fonograma, primjenom kompatibilnog i
usklaenog softvera, posljedica ega bi bila uinkovita i tona prekogranina plaanja.
Obrazovanje o autorskom pravu, glazbi i tehnologiji postajat e sve vanije, s obzirom

na to da je mlaim generacijama obavljanje vie zadataka istovremeno gledajui
u vie zaslona istovremeno sve prirodnije. Djeca koja odrastaju u doba digitalnih
194
zaslona kao od ale gledaju TV, pametni mobitel, tablet te moda i igrau konzolu
istovremeno, prebacujui panju s jednog na druge iz sekunde u sekundu, ovisno o
tome to se dogaa. Kako ta generacija bude starjela, onima koji se bave digitalnim
svijetom to e biti prirodan i uobiajeni postupak. Pametni telefoni sve e se vie
smatrati drugim mozgom koji neprestano putuje s osobom. Sluajno ostavljanje
pametnog telefona kod kue bit e slino izlasku iz kue bez odjee.
Trite aplikacijama nastavit e svoj eksponencijalni rast, budui da potroai daju

do znanja da su spremni plaati za pogodnosti i pojednostavljivanje. Iako se audio
i audiovizualni sadraji umjetnika mogu pronai na razliitim mjestima na internetu,
oboavatelji e plaati za pogodnost da sve bude na jednom mjestu i lako dostupno
pomou aplikacije. Sve vie pristupanja i plaanja za glazbu bit e posljedica
drutvene preporuke. No moe se oekivati i da e pjesme s CD kvalitetom zvuka biti
dostupne za preuzimanje u budunosti uz viu cijenu.
Oglaavanje e sve vie biti ciljano samo prema onima koji mogu biti zainteresirani
za proizvod ili uslugu koja se oglaava. Nova generacija pametnih televizora imat
e mogunost gledati gledatelja, osjetiti kako je raspoloen te je li mukarac ili
ena. Oglaavanje e potom biti posebno krojeno prema interesima tog odreenog
gledatelja. U zamjenu za omoguavanje tog interaktivnog oglaavanja, gledatelj bi
eventualno mogao dobiti besplatni pristup sportskim sadrajima ili filmovima.
Unato toj eksponencijalnoj promjeni jedna stvar ostaje ista: oni umjetnici koji ele
ivjeti od glazbe moraju naporno raditi na svojim vjetinama. Umjetnici i dalje moraju
vjebati 10.000 sati i usredotoiti se na pisanje originalnih pjesama i na izvedbe, kao
to su morali i u prethodnim stoljeima. Uspjet e oni koje ne odvraa neuspjeh i koji i
dalje vjeruju u sebe i glazbu koju stvaraju. Neke se stvari nikada ne mijenjaju.
195
PRILOG A
DEFINICIJE I INDEKS
AAC datoteka: Datoteka kod koje je primijenjena tehnologija naprednog ifriranja zapisa
zvuka (eng. Advanced Audio Coding, AAC) koju koristi Apple za svoje iTunes i iPod
tehnologije. AAC je tehnologija komprimiranja zapisa zvuka koja je dio MPEG-2 i
MPEG-4 standarda. AAC, naroito MPEG-4 AAC, omoguuje vee komprimiranje i bolju
kakvou zvuka od MP3-a, koji takoer spada pod MPEG standard.
Agent za ugovaranje nastupa (booking menader): Osoba koja komunicira s promotorima i
dvoranama u ime umjetnika s ciljem ugovaranja nastupa uivo.
Agregator: Agregator digitalne glazbe (eng. Digital Music Aggregator, DMA) je osoba ili tvrtka
koja licencira i prikuplja prihode od vie prodavaonica koje se bave maloprodajom
digitalne glazbe u ime umjetnika ili proizvoaa fonograma.
Album sa glazbom iz filma: Zbirka pjesama koje su skupljene na album, a uzete su iz ili su
povezane s odreenim filmom.
Album: Zbirka snimljenih pjesama koje se zajedno nalaze na nekom nosau zvuka kao to je
CD. Album u pravilu obuhvaa 10-14 pjesama.
Alfa testiranje: Inicijalno testiranje novog softverskog proizvoda, pri emu zaposlenici i prijatelji
razvojne tvrtke testiraju proizvod radi otkrivanja tehnikih i programskih greaka te
provjere funkcionalnosti. (Vidi beta testiranje.)
Aplikacija. Aplikacija je raunalni softver oblikovan da pomogne korisnicima u izvravanju
odreenih zadataka.
Aplikacijsko programsko suelje (eng. Application Platform Interface, API). API je skup alata,
protokola i postupaka za izradu softverskih aplikacija. API olakava razvoj programa
stavljanjem programeru/developeru na raspolaganje graevne blokove. (Vidi ispod
Otvoreni API.)
Arbitraa: Sasluavanje spora i odluivanje o sporu od strane nepristranog suca kojeg odaberu
ili o kome se dogovore suprotstavljene strane u sporu. Za razliku od mirenja (vidi
ispod), arbitar donosi odluku koja je za stranke obvezujua jednako kao to to ini i sud.
ASCAP: The American Society of Composers, Authors and Publishers. Jedan od tri amerike
organizacije za prava javnog izvoenja koji prikuplja naknade u ime svojih lanova
autora i nakladnika (publishera). ASCAP obrauje i raspodjeljuje prihode od naknada
kao tantijeme onim svojim lanovima ija su djela izvoena u javnosti.

196
Autobus za turneju: Autobus koji se koristi za turneje i u kojem se obino nalaze spavai
dio, kuhinja, salon i kupaonica. Autobus e esto do sljedeeg grada na turneji putovati
preko noi dok umjetnik i osoblje spavaju.
Autor: Fizika ili pravna osoba koja stvara djelo. Moe biti tvorac glazbene skladbe, aranmana
glazbe ili stihova ili njihovih kombinacija. U nekim zemljama, interpretatori stihova
takoer se mogu kvalificirati kao autori.
Beta testiranje: Zavrni stadij testiranja novog softverskog proizvoda, prije nego to bude
puten u prodaju javnosti. Beta testiranje ukljuuje doputanje ogranienom broju
javnih korisnika da testiraju softver i prijave eventualne probleme te daju ideje za
poboljavanje.
BIEM: Meunarodna krovna organizacija koja predstavlja organizacije za prava mehanike
reprodukcije u ime nakladnika (publishera) i autora.
Binski radnik (eng. Roadie): Osoba koja postavlja i rastavlja opremu umjetnika ili benda na
pozornici i nadgleda opremu na pozornici tijekom izvedbe.
Blog: Internetska stranica na kojoj pojedinac ili skupina korisnika redovito objavljuje svoja
miljenja, informacije i slino. Blog je otvoreni internetski dnevnik: skraenica rijei
weblog.
BMI: Broadcast Music Incorporated. Jedna od tri amerike organizacije za prava javnog
izvoenja koji prikuplja naknade u ime svojih lanova autora i nakladnika (publishera).
BMI raspodjeljuje prihode od naknada kao tantijeme onim svojim lanovima ija su djela
izvoena u javnosti.
Bod: Postotni bod. Za 3 posto od veleprodajne cijene ponekad se kae 3 boda.
Bootlegger: Osoba koja nezakonito proizvodi i/ili prodaje snimke i djela zatiena autorskim
i srodnim pravima ili robu zatienu autorskim pravom bez doputenja i koja za to ne
plaa zakonitim nositeljima autorskih ili srodnih prava.
BRIC: Skraenica za ukupnost teritorija Brazila, Rusije, Indije i Kine na kojem ivi preko 40%
svjetskog stanovnitva.
CD: Optiki digitalni audio kompaktni disk na koji se moe spremiti i do 700 Mb informacija ili
74 minute stereo glazbe visoke kakvoe. CD ima promjer od 120mm, na jednoj njegovoj
strani moe se snimati, a pojedine pjesme mogu se putati u bilo kojem slijedu.
CISAC: Confdration Internationale des Socits dAuteurs et Compositeurs. Meunarodna
krovna organizacija koja predstavlja drutva autora i nakladnika za prava javnog
priopavanja.
CMO: Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
Cover snimka: Snimka izvedbe izvoaa koji nije autor glazbenog djela sadranog na snimci.
Cover: Izvedba od strane izvoaa koji nije autor glazbenog djela.

197
Datoteka za preuzimanje: Bilo kakva digitalna datoteka kao to je mP3 datoteka ili aplikacija
koja se moe prenijeti s nekog internetskog posluitelja na lokalno raunalo i spremiti na
lokalnom raunalu.
Davatelj licence: Nositelj prava koji licencira koritenje prava pod odreenim uvjetima drugoj
osobi ili poslovnom subjektu (primatelju licence).
Dekriptiranje: Postupak pretvaranja enkriptiranih podataka natrag u izvorni oblik, tako da se
mogu razumjeti.
Dial-up: Internetska veza male brzine kojoj se pristupa pomou telefonske linije preko modema
koji funkcionira s pristupnim brzinama ispod 100 Kbps. Primjeri su modem brzine 56
Kbps i ISDN osnovne brzine.
Digitalno upravljanje pravima. Bilo kakva digitalna tehnologija koja se koristi za zatitu
interesa nositelja autorskog prava i pruatelja usluga. Ukljuuje tehnike mjere zatite i
identifikacijske tehnologije koje se mogu koristiti u marketinke i operativne svrhe.
Distributer: Poslovni subjekt koji distribuira snimke zvuka i/ili audiovizualne snimke u ime
vlasnika ili nositelja licenci na snimkama zvuka ili audiovizualnim snimkama.
Djelo: Bilo kakva autorova glazbena kreacija, ukljuujui glazbenu skladbu i/ili stihove, i/ili
glazbeni aranman. U nekim zemljama, prevoditelji stihova takoer imaju prava na djelo.
Dnevnica: Novani iznos koji se daje svakom lanu benda ili osoblja na turneji za svaki pojedini
dan, koji slui za pokrie trokova prehrane i drugih popratnih trokova tijekom rada na
putu.
Domena: Niz slova, brojeva i znakova koji se koriste za utvrivanje lokacije internetske
stranice. Domene se koriste kao usmjerivai na IP adrese, primjerice www.wipo.int ili
www.bobmarley.com.
ECSA: The European Composer and Songwriter Alliance. Krovna europska organizacija koja
predstavlja profesionalne autore glazbe u 22 europske zemlje.
Elektronika novinarska mapa (EPK eng. Electronic Press Kit). Ona obino ukljuuje
biografiju, statine fotografije i video intervju s umjetnikom. Ponekad se naziva
digitalnom novinarskom mapom (DPK eng. Digital Press Kit).
Enkripcijski servis: Poslovni subjekt koji prua usluge enkriptiranja, obino u kontekstu
financijskih transakcija s ciljem izbjegavanja prijevara.
Enkriptiranje: Pretvaranje podataka u ifrirani tekst kojeg ne mogu razumjeti neovlatene
osobe.
Enkripcijski servis: Poslovni subjekt koji prua usluge enkriptiranja, obino u kontekstu
financijskih transakcija s ciljem izbjegavanja prijevara.
Escrow raun: Raun kod kojeg su deponirana sredstva povjerena na skrb i uvanje treoj
osobi. Novcu se moe pristupiti i isplatiti ga samo pod odreenim uvjetima.

198
Facebook: Besplatna internetska stranica za drutveno umreavanje dostupna na 37 jezika,
koja prijavljenim korisnicima omoguuje izradu profila, postavljanje fotografija i video
zapisa, slanje poruka te odravanje kontakta s prijateljima, lanovima obitelji i kolegama.
U sluaju glazbe kljuni je alat za digitalni marketing i komuniciranje s oboavateljima.
FIA: Fdration Internationale des Acteurs. Meunarodna federacija glumaca.
Fiksiranje: Kada se izvedba snimi ili fiksira na magnetsku vrpcu ili digitalni disk ili bilo koji
medij za snimanje. (Definicija dana u WPPT-u glasi ugraivanje zvukova, ili njihovog
predstavljanja na podlogu, s koje se mogu sluati, umnoavati ili priopavati putem
nekog ureaja.) Takoer je poznato pod nazivom fiksirana izvedba.
FIM: Fdration Internationale des Musiciens. Meunarodna krovna organizacija koja
predstavlja nacionalne glazbene unije.
Fonogram: Fiksiranje izvedba zvuka.
GAS: Skraenica za ukupnost teritorija Njemake, Austrije i vicarske.
Gaa: Kolokvijalni izraz za nastup, koncert, dogaaj ili izvedbu.
Geolokacija: Detektiranje fizike lokacije raunalnog ureaja spojenog na Internet.
GESAC: Europska krovna organizacija koja predstavlja organizacije za kolektivno ostvarivanje
autorskog prava u EU.
Glavne toke ugovora: Kratki saetak glavnih toaka ugovora bez pravnih detalja (standardnih
odredaba).
Glazbeni supervizor: Osoba ija je odgovornost pronai i pribaviti doputenja za koritenje
odgovarajue glazbe i upravljati glazbom za film, televizijsku produkciju, video igru ili
oglas.
Google Play: Distribucijska platforma za digitalne aplikacije razvijene u Androidu koju odrava
Google. (Ranije je bila poznata pod nazivom Android Market.)
Gracenote: Komercijalna baza podataka dostupna preko interneta koja sadri informacije
o snimkama zvuka. Poslovnim subjektima kao to je iTunes stavlja na raspolaganje
softver i metapodatke koji njihovim korisnicima omoguuju da upravljaju i pretrauju
digitalne medije.
Harry Fox Agency: Amerika organizacija koji se bavi licenciranjem prava mehanike
reprodukcije, prikupljanjem i raspodjelom naknada za glazbene nakladnike.
Hashtag: Oznaka # koja se koristi za oznaavanje kljunih rijei ili tema u tweetu ili objavi na
Facebooku. Spontano su je stvorili korisnici Twittera kao nain kategoriziranja poruka.
ICMP: International Confederation of Music Publishers. Krovna strukovna organizacija koja
predstavlja nakladnike glazbe diljem svijeta.
ICT: Informacijska i komunikacijska tehnologija.
IFPI: The International Federation of the Phonographic Industry. Meunarodno krovno

199
strukovno tijelo koje predstavlja proizvoae fonograma i povezane organizacije u
industriji.
IMMF: The International Music Managers Forum. Meunarodno krovno strukovno tijelo koje
predstavlja forume glazbenih menadera (MMF-ove) diljem svijeta.
IMPALA: The Independent Music Companies Association. Meunarodno krovno strukovno
tijelo koje predstavlja nezavisne proizvoae fonograma diljem svijeta.
Instagram: Internetski servis za dijeljenje fotografija i drutveno umreavanje u vlasnitvu
Facebooka, koji korisnicima omoguuje primjenu digitalnih filtra na njihove slike i
dijeljenje slika na stranicama za drutveno umreavanje kao to su Facebook i Twitter.
Odlika po kojoj se razlikuje je to to uokviruje fotografije u kvadratni oblik, slino kao to
su inili Kodak Instamatic i Polaroid, umjesto omjera 16:9 koji koristi veina fotoaparata
na mobilnim ureajima. U poetku je to bio samo servis za dijeljenje fotografija, a 2013.
godine omoguio je dijeljenje video sadraja, tako da sada njegovi korisnici mogu
snimati i dijeliti video materijale koji traju do 15 sekundi.
Intelektualno vlasnitvo: Nematerijalni proizvod uma koji ima komercijalnu vrijednost,
ukljuujui imovinu zatienu autorskim pravom kao to su knjievna, glazbena ili
umjetnika djela, te imovinu koja se temelji na idejama kao to su patenti, poslovne
metode i industrijski procesi.
Interaktivni streaming: Streaming kod kojeg pripadnik javnosti moe pristupiti odreenoj
snimci/djelu u vrijeme i na mjestu koje sam odabere. Ponekad se naziva nelinearnim
streamingom. (Vidi i webcasting, simulcasting, linearni streaming i stavljanje na
raspolaganje.)
Internet: Meupovezani sustav mrea koji spaja raunala diljem svijeta pomou TCP/IP
protokola.
Internetska stranica: Skup stranica, odnosno dokumenata kodiranih u HTML-u koje su
meusobno povezane, a esto su povezane i sa drugim internetskim stranicama.
Glazbeni umjetnici su obino prvenstveno prisutni na Internetu preko svoje internetske
stranice. Internetu za spremanje, upravljanje i obradu podataka, umjesto lokalnog
posluitelja. Raunalstvo u oblaku omoguuje poslovnim subjektima smanjenje trokova
upravljanja informacijama, jer ne moraju biti vlasnici vlastitih posluitelja, nego putem
interneta mogu unajmiti kapacitete treih osoba.
Inenjer razglasnog sustava: Inenjer odgovoran za miksanje zvuka koji e publika uti kroz
kuni razglasni sustav.
Inenjer za miksanje: Inenjer odgovoran za miksanje pojedinih pjesama snimljenih u studiju,
ime nastaje master snimka.
Inenjer za sustav monitora: Inenjer koji se brine o tome da izvoai mogu uti svoju
200
izvedbu na pozornici i izvedbe drugih osoba koji sviraju s njima na pozornici, pomou
zvunika-monitora koji se nalaze na pozornici ili radijskih sustava monitora u uhu.
Iskljuivo: Neto to nije podijeljeno niti se dijeli s drugima.
Iskljuivo pravo: Nositelj iskljuivog prava ima ovlatenje dopustiti ili zabraniti odreene radnje
ili koritenja.
Izjava: Koncizna izjava ili saetak
Izvoa: Zabavlja koji svira glazbala i/ili pjeva i/ili plee ili izvodi dramsko djelo.
ISP: Pruatelj internetskih usluga. ISP je poslovni subjekt koji pojedincima i drugim poslovnim
subjektima omoguuje pristupanje internetu i druge vezane usluge kao to je izrada
internetskih stranica. ISP ima opremu i pristup telekomunikacijskim vodovima koji su
potrebni za pristup Internetu u zemljopisnom podruju u kojem ISP prua usluge. Vei
ISP-evi unajmljuju svoje vlastite vodove velikih brzina te su manje ovisni o telekomima
pa svojim korisnicima mogu pruati bolju uslugu.
Ispunjavanje: Postupak upravljanja financijskim transakcijama, obrade i isporuke narudbi
kupaca.
iTunes: Digitalni glazbeni servis iji je vlasnik Apple, koji tim servisom ujedno i upravlja i razvija
ga. Servis ukljuuje medijski svira i aplikaciju medijske knjinice. Koristi se za putanje,
preuzimanje i organiziranje digitalnih audio i video zapisa na osobnim raunalima koji
koriste operativne sustave OS X i Microsoft Windows.
JASRAC: Japanese Society for Rights of Authors, Composers and Publishers. Jedina
organizacija u Japanu koji je odgovoran za prihode autora i nakladnika (publishera) od
prava javnog izvoenja i prava mehanike reprodukcije.
Javna domena: Razdoblje nakon isteka zatite autorskog prava ili srodnih prava na djelu ili
snimci. Kada je djelo ili snimka u javnoj domeni vie nisu zatieni autorskim ili srodnim
pravima te ih svatko moe koristiti ili prodavati bez pribavljanja doputenja ili ovlatenja.
Karaoke: Glazbeni zvuni sustav koji ukljuuje prethodno snimljenu pratnju za popularne
pjesme koje izvoa (obino pripadnik javnosti u baru ili klubu) pjeva uivo pratei
stihove na video zaslonu.
Karnet: Privremeni carinski dokument koji nositelju doputa privremeni uvoz opreme i/ili robe
za prodaju u stranu zemlju za svrhe nastupa uivo ili turneje bez obveze plaanja carine
ili jamstva.
Kibernetiki ormari (cyber locker): Kibernetiki ormari je internetska usluga tree osobe
koja omoguuje spremanje datoteka i dijeljenje medijskih datoteka i drugih podataka.
Kibernetikim ormariima moe se pristupiti globalno preko Interneta, a rije je o
internetskim servisima za smjetaj podataka koji omoguuju sigurno spremanje s
udaljenosti.
201
Klauzula najpovlatenije stranke: U situaciji kada postoji vie od jednog davatelja licence
(kao to je sluaj kod licenci za audiovizualnu sinkronizaciju kod koje obino postoje
dva odvojena nositelja prava nakladnik i proizvoa fonograma), primatelj licence/
korisnik obvezuje na sve stranke primjenjivati najpovoljnije uvjete ugovorene s jednim od
davatelja licence.
Kompilacijski album: Album koji se sastoji od zbirke snimljenih pjesama razliitih umjetnika.
Koreograf: Osoba odgovorna za stvaranje i araniranje plesnih pokreta.
Licenca za ponovno koritenje mastera: Licenca koju daje proizvoa fonograma ili izvoa
ili nositelj srodnih prava na odreenoj snimci zvuka za pravo na uporabu snimke zvuka
zajedno sa slikama na filmu, televizijskoj produkciji, video igri ili oglasu.
Licenca za prava mehanike reprodukcije: Licenca koju daje nositelj autorskih prava na
glazbenom djelu (ili organizacija koja predstavlja nositelja mehanikih autorskih prava)
proizvoau fonograma, kojom se proizvoau fonograma doputa iskoritavanje
snimaka koje sadre djelo.
Licenca/licenciranje: Kada nositelj prava dopusti treim osobama koritenje njegovih prava
pod odreenim uvjetima, pri emu ostaje nositelj prava.
Linearni streaming: Streaming kod kojeg pripadnik javnosti nema kontrolu nad time koju
snimku/djelo e sluati. (Vidi interaktivni streaming, webcasting i simulcasting.)
Mailing lista: Popis adresa e-pote s jednim naslovom koji se koristi za slanje informacija
viestrukim primateljima. Jednim klikom svi primatelji na popisu primaju informacije.
Master snimka: Zavrena inaica snimke na kojoj je napravljeno miksanje i masteriranje.
Masteriranje: Zavrni stadij postupka snimanja, kod kojeg se snimka na kojoj je zavren
miks obrauje od strane inenjera za masteriranje koristei ekvilizator i dinamiko
poboljavanje tako da zvuk snimke zvui to je mogue bolje prije proizvodnje,
preuzimanja, streaminga i emitiranja.
MCPS: The Mechanical Copyright Protection Society. Jedini britanski CMO koji daje licencije za
mehanika prava i prikuplja naknade od mehanikih prava i druge prihode u ime autora i
nakladnika (publishera).
Menader turneje: Osoba koja upravlja dijelom poslovanja koji se odnosi na umjetnikove
nastupe uivo u ime umjetnikovog menadera i/ili umjetnika.
Menader: Menader umjetnika je osoba koja upravlja umjetnikovim poslovnim odnosima i
njegovom karijerom.
Metapodaci: Podaci o podacima. Naslov, format i druge informacije koje su ugraene u
digitalnu glazbenu datoteku kao to je MP3.
Minimalna obveza: Najmanji broj djela ili snimaka koji se moraju isporuiti ili izdati tijekom
svakog ugovornog razdoblja.

202
Mirenje: Postupak rjeavanja sporova kod kojeg se obje stranke meusobno dogovore
imenovati miritelja koji e olakati postizanje meusobno prihvatljive nagodbe izmeu
stranaka (Vidi iznad Arbitraa.)
Mjesto dogaanja: Mjesto, dvorana ili zgrada gdje se odrava izvedba uivo.
Modem: Skraenica od modulator/demodulator. Komunikacijski ureaj koji pretvara digitalne
signale u analogne te zatim analogne u digitalne radi prijenosa podataka preko telefona
ili kabelskih vodova.
MP3 datoteka: Raunalna datoteka napravljena pomou tehnologije komprimiranja koja se
obino koristi za izradu relativno malih digitalnih audio raunalnih datoteka, zadravajui
visoku kvalitetu zvuka. MP3 znai MPEG-1, Audio Layer 3 te je format zvuka.
Komprimiranjem se uklanjaju odreeni zvukovi koje sluatelj ne moe uti, tj. koji su
izvan normalnog ljudskog raspona sluha. Omoguuje predoavanje pulsno kodiranog i
modulacijski enkriptiranog zvunog zapisa koji zauzima puno manje prostora, koristei
psihoakustine modele za odbacivanje sastavnica koje su ljudskom sluhu manje ujne i
biljeei preostale informacije na uinkoviti nain.
MPEG: skraeno od eng. Moving Picture Experts Group. ISO/ITU standard za komprimiranje
digitalnog video zapisa. Izgovara se em-peg, a rije je od univerzalnom standardu za
digitalnu zemaljsku, kabelsku i satelitsku televiziju, DVD-ove i digitalne video snimae
(DVR-ove).
musicFIRST Coalition: Lobistika skupina koja ukljuuje organizacije AFofM, Sound
Exchange, US Music Managers Forum, Grammy Foundation i RIAA, itd., a lobira za
uvoenje prava javnog izvoenja za snimke zvuka na free-to-air radiju u SAD-u.
MySpace: Drutvena mrea sa snanim naglaskom na glazbi. U lipnju 2006. godine to je bila
najposjeenija internetska stranica u SAD-u, no nakon toga je poeo pad. U lipnju 2011.
kupila ju je tvrtka Specific Media i Justin Timberlake te je ponovno pokrenuta 2013.
Na osnovi primitaka: Plaanja koja se temelje na neto, umjesto na bruto prihodima.
Nacionalni tretman: Naelo meunarodnog prava kod kojeg drava ugovornica daje jednaki
tretman i prava strancima kao i svojim vlastitim dravljanima, pod uvjetom da su dvije
zemlje obje ugovornice istog meunarodnog ugovora ili sporazuma.
Nadoknadivi troak: Troak koji proizvoa fonograma ili nakladnik moe prebiti s
tantijemama koje zaradi izvoa ili autor.
Nakladniki ugovor. Ugovor kod kojeg autor daje licencu ili ustupa djelo koje stvori glazbenom
nakladniku radi komercijalnog iskoritavanja tog djela.
Nakladnik: Osoba ili poslovni subjekt koji komercijalno iskoritava djela autora.
Naknada za privatno kopiranje: naknada ili pristojba koju propisuju dravna tijela za koritenje
medija na koje se moe snimati (kao to su CDR-ovi, DVD-ovi i vrpce na koje se

203
moe snimati) i/ili opremu za snimanje (kao to su raunalni tvrdi diskovi/analogni i
digitalni ureaji za snimanje) kako bi se obetetili nositelji prava na glazbi koju kopiraju
potroai u domaem okruju. Prihode obino nositeljima prava (autorima, izvoaima i
proizvoaima fonograma) raspodjeljuju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava.
Naknadni rok za ispunjenje: Odredba u ugovoru koja omoguuje da stranka u zakanjenju
ispuni obvezu unutar odreenog roka nakon primitka obavijesti druge stranke.
Nelinearni streaming: Interaktivni streaming kod kojeg pripadnik javnosti odreenoj snimci/
djelu moe pristupiti s mjesta i u vrijeme koje pojedinano odabere. (vidi linearni
streaming)
Neto prihod: Bruto prihod umanjen za eventualni porez na promet ili porez na dodanu
vrijednost i umanjen za odreene trokove i izdatke.
Neeljena pota (Spam): Poruke e-pote koje se alju velikom broju korisnika koji nisu zatraili
slanje poruke. Neeljena pota obino je vezana uz neeljeno komercijalno oglaavanje
te se ponekad naziva smeem.
Nosa zvuka: Fiziki medij, ukljuujui CD-ove, vrpce, vinilne ploe i USB memorije, koji sadri
snimljenu glazbu ili zvukove.
Notni zapis: Notni zapis djela u tiskanom ili pisanom obliku, na kojem su obino prikazane
note, akordi, stihovi i druge informacije o glazbu potrebne za izvedbu djela pomou
glasa, glasovira, gitare i/ili drugih glazbala.
Oglaivaka agencija: Tvrtka koja osmiljava ideje i koja upravlja oglaavanjem ili
oglaivakom kampanjom vezanom uz neki proizvod, brend ili uslugu.
Ogranienje trgovine: Obiajnopravna doktrina koja se odnosi na prisilno ostvarivanje
ugovornih ogranienja slobode poslovanja.
Opcija: Pravo proizvoaa fonograma ili nakladnika na budue snimke ili djela po svome
vlastitom nahoenju (obino ga prati daljnji predujam koji se plaa izvoau ili autoru).
Osnova na izvoru: Primljeni iznosi koji se raunaju na temelju postotka od bruto prihoda
(umjesto neto prihoda), umanjeni za porez na promet ili porez na dodanu vrijednost
(PDV).
Otvoreni API: Otvoreno aplikacijsko programsko suelje je ono kod kojeg pruatelj usluge
omoguuje slobodno koritenje svojeg API-a od strane treih osoba tako da one mogu
razvijati nove aplikacije koristei njegovu uslugu.
Pametni telefon: Mobilni telefon s ugraenim aplikacijama koji ima sposobnost pristupa
internetu.
Pametni TV: Televizori s ugraenim aplikacijama koji se mogu povezati na internet i
korisnicima omoguiti interaktivno iskustvo.
Partitura: Glazbena skladba u tiskanom ili pisanom obliku, takoer se koristi za opis filmske
204
glazbe.
Paual: Minimalni mjeseni iznos novca koji je zajamen bez obzira na to ima li u tom mjesecu
posla, kako bi se zadralo pravo na usluge odreene osobe.
Peer-to-peer (P2P): Umreeni raunalni sustav kod kojeg se sva raunala smatraju
jednakovrijednima u mrei i jedno s drugim mogu dijeliti datoteke. Napster je bio prvi
opepoznati P2P softver koji je omoguio masovno dijeljenje datoteka.
Pinterest: Internetska stranica za dijeljenje fotografija u obliku oglasne ploe koja korisnicima
omoguuje da stvaraju i upravljaju tematskim zbirkama slika, kao to su dogaaji,
interesi i hobiji. Korisnici mogu pregledavati slike na oglasnim ploama drugih korisnika,
stavljati slike drugih korisnika na svoje vlastite oglasne ploe ili stavljati oznaku svia mi
se na slike drugih korisnika.
Piratstvo: Proizvodnja, prodaja ili stavljanje na raspolaganje snimaka zatienih srodnim
pravima, koje mogu sadravati djela zatiena autorskim pravo, radi preuzimanja i
nezakonite prodaje
Pjesma: Cjelovita snimka izvedbe djela. Na albumu se obino nalazi 10 do 14 pjesama. Svaka
pjesma esto se sastoji od mnogo dijelova koji se pojedinano snimaju te se zatim
miksaju kako bi se stvorila zavrena pjesma.
Plugger: Osoba koje je plaena da pokua uvjeriti radijske i TV postaje da emitiraju odreenu
snimku.
Podcast: Audio ili video datoteka koja je povezana s RSS izvorom kao privitak tako da se svaki
korisnik koji je eli primiti moe pretplatiti pomou softvera koji se naziva podcatcher.
Podcatcher: Raunalni program koji se koristi za preuzimanje razliitih medija pomou RSS-a
ili XML-a.
Podijeljeni autobus: Vozilo u ijem prednjem dijelu su sjedala, a u stranjem dijelu poseban
odjeljak za smjetaj opreme.
Podnakladnik (subpublisher): Nakladnik na inozemnom teritoriju koji predstavlja interese
i prikuplja prihode u ime domaeg nakladnika (publishera) i prosljeuje te prihode
domaem nakladniku (publisheru) nakon to uzme proviziju.
Potpora na turneji: Iznos koji se plaa umjetniku, obino od strane njegovog proizvoaa
fonograma, za pokrie financijskih gubitaka turneje. Taj iznos obino se prebija s
tantijemama koje ostvaruje umjetnik.
Povrat: Toka u kojoj su tantijeme zaraene sukladno ugovoru jednake predujmovima i drugim
nadoknadivim trokovima.
Pozadinska partitura: Pozadinska glazba na filmu.
PPL: Public Performance Limited. Jedini britanski CMO koji prikuplja prihode od prava javnog
izvoenja u ime izvoaa i proizvoaa fonograma.

205
Pravina naknada: Pravedna (obino jednaka, ali ne i nuno) naknada izmeu dva nositelja
prava koji imaju pravo dijeliti jednu naknadu.
Pravo mehanike reprodukcije: Pravo dopustiti ili zabraniti izradu primjeraka djela (u nekim
obiajnopravnim zemljama takoer se koristi u smislu umnoavanja snimaka).
Pravo na naknadu: Pravo primiti naknadu svaki put kada se djelo ili snimka koristi bez
mogunosti davanja doputenja ili zabrane takvog koritenja.
Pravo na reviziju: Pravo pregledati financijske i raunovodstvene knjige ugovorne stranke radi
provjere jesu li primijenjena tona raunovodstvena pravila.
Predujam: Iznos novca koji se isplauje autoru ili izvoau prije ostvarivanja prihoda od
tantijema koji se obino nadoknauje iz iznosa buduih tantijema.
Putem Interneta: Posredstvom interneta.
Pribavljanje doputenja: Kada zakoniti nositelji prava dopuste uporabu djela ili izvedbe.
Prihodi na temelju uspjeha: Prihodi koji se temelje na rezultatima, za razliku od prihoda
ostvarenih temeljem poetnog predujma. Suprotno od predujmovnih prihoda.
Prikljuak: Dodatna softverska komponenta koje postojeoj softverskoj aplikaciji koja se moe
prilagoavati dodaje odreene znaajke. Primjeri su Adobe Flash Player, QuickTime
Player, Java prikljuak i Wordpressov Wptouch prikljuak.
Primatelj licence/Korisnik: Osoba ili poslovni subjekt koji dobiva licencu za pravo od nositelja
prava (davatelja licence) pod odreenim uvjetima.
Prodaja brendiranih proizvoda: Prodaja majica, knjiga, CD-ova i drugih artikala koji se
odnose na umjetnika u dvorani u kojoj umjetnik nastupa uivo ili preko internetske
stranice ili maloprodajne prodavaonice. prodaju u stranu zemlju za svrhe nastupa uivo
ili turneje bez obveze plaanja carine ili jamstva.
Prodava brendiranih proizvoda: Osoba ili poslovni subjekt koji prodaje brendirane proizvode
u javnosti u ime glazbenika.
Produkcijska tvrtka: Poslovni subjekt koji umjetniku nudi ugovor o snimanju, izrauje i plaa
snimke, a zatim ih licencira drugim proizvoaima fonograma ili distributerima.
Produkcijski menader: Osoba koja nadzire nabavu opreme za pozornicu, zvune opreme i
rasvjete te opreme za posebne efekte za odreeni koncert ili turneju.
Proizvoa fonograma: Poslovni subjekt koji je nositelj srodnih prava na snimci i koji tu
snimku iskoritava oglaavanjem, promidbom i njezinom distribucijom radi prodaje
javnosti, koji se ponekad naziva i diskografska kua.
Proizvoa: Poslovni subjekt koji proizvodi fizike primjerke snimaka za prodaju i/ili distribuciju
u javnosti.
Promocija: Sve to pomae umjetniku da postane poznatiji u javnosti, ukljuujui intervjue u
tisku i na internetskim stranicama, pojavljivanja na radiju i televiziji, itd.

206
Promotor: Osoba koja angaira umjetnika da nastupi uivo, koja je odgovorna za organiziranje,
oglaavanje i prodaju ulaznica za dogaaj, kao i za plaanje umjetnikove izvedbe.
Proirena singlica (eng. Extended play single): Singlica s dodatnim pjesmama tako da je po
trajanju i duljini izmeu singlice i albuma. Ponekad se naziva EP-om.
PRS: Performing Right Society. Jedini britanski CMO koji prikuplja prihode od prava javnog
izvoenja u ime autora i nakladnika, koji se danas naziva PRSforMusic.
QR kod: Dvodimenzionalni barkod kojeg mogu itati mobilni telefoni s fotoaparatima, pametni
telefoni ili QR skeneri radi pristupa informacijama kao to su kontakt podatci ili adrese
internetskih stranica.
Raunalstvo u oblaku (cloud computing): Praksa koritenja mree udaljenih posluitelja
smjetenih na Spremnik u oblaku (cloud server): Umreeni internetski spremnik kod
kojeg se podaci spremaju na udaljene posluitelje, u pravilu smjetene kod treih osoba.
Poslovni subjekti i pojedinci koji ele smjetati podatke od njih mogu kupiti ili unajmiti
kapacitete za spremanje. (Vidi Kibernetiki ormari).
Razdoblje iskoritavanja prava: Razdoblje nakon isteka nakladnikog ugovora u kojem
nakladnik i dalje iskoritava djela na koja se ugovor odnosi.
Razglasni sustav: Zvuni sustav za obraanje javnosti, koji se sastoji od pojaala i zvunika
koji se koriste za pojaavanje umjetnikove izvedbe tako da je publika moe jasno uti.
Real tonovi: Stvarni isjeci snimljene glazbe i zvukova koji se mogu preuzeti za koritenje na
mobilnom telefonu i koji e svirati kada mobilni telefon primi dolazni poziv.
RIAA: The Recording Industry Association of America. Strukovno tijelo koje predstavlja veinu
amerikih proizvoaa fonograma.
Ring tonovi: Zvuk (obino polifoni) koji proizvodi mobilni telefon kao znak dolaznog poziva.
Ringback tonovi: Glazba koju nudi mobilni operater koju pozivatelj uje na svome telefonu dok
telefon primatelja poziva zvoni.
RSS izvor: Skraenica od eng. really simple syndication (doista jednostavna distribucija) ili eng.
rich site summary (saetak bogate stranice). RSS izvor je alat za digitalno isporuivanje
vijesti ili drugih internetskih sadraja, kao to su oni sadrani u podcastu ili blogu.
SACEM: Socit des Auteurs, Compositeurs et Editeurs de Musique. Jedini CMO koji
predstavlja autore i nakladnike u Francuskoj.
Sadraj koji stvaraju korisnici. Sadraj koji stvaraju pripadnici javnosti kao to su video
zapisi kune izrade koji se potom postavljaju na stranice kao to je YouTube radi
nekomercijalnog drutvenog dijeljenja.
Sample: Koritenje isjeka ili dijela postojee snimke ili djela (ili oboje) i njihovo ukljuivanje u
novu snimku ili djelo (ili oboje).
SCAPR: The Societies Council for the collective management of performers rights.
207
Meunarodno krovno tijelo za CMO-ove odgovorne za prikupljanje prihoda od licenci za
prava javnog izvoenja u ime izvoaa.
SEO ili optimizacija internetskih stranica za trailice: Postupak poveavanja vidljivosti
internetskih stranica na popisu rezultata pretrage pomou trailice.
Serijski broj: Broj u nizu kojim je proizvoa oznaio komad opreme kako bi mu dao
jedinstveni broj za prepoznavanje.
SESAC: Jedna od tri amerike organizacije za kolektivno ostvarivanje prava javnog izvoenja,
koja prikuplja licencne naknade u ime svojih lanova autora i nakladnika. SESAC te
naknade raspodjeljuje kao tantijeme onim lanovima SESAC-a ija su djela izvoena.
Shazam: Jedan od najveih servisa za prepoznavanje glazbe koji omoguuje korisnicima
mobilnih ureaja da prepoznaju komercijalno izdane pjesme pomou bilo kojeg ureaja
koji svira glazbu preko zvunika (TV, radio, razglasni sustav, itd.). Dranjem telefona
na izvoru zvuka nekoliko sekundi, audio isjeak alje se u Shazamov podatkovni centar
u kojem se usporeuje s bazom podataka o milijunima pjesama pomou tehnologije
glazbenog otiska te se identificira.
Simulcast: Istovremeno emitiranje sadraja koji se emitira na radiju ili televiziji ili kabelski preko
interneta (vidi interaktivni streaming, linearni streaming i webcast).
Sinkronizacijska licenca: Licenca koju daje nakladnik ili autor kada se autorsko djelo
sinkronizira s vizualnim prikazima, obino slikama u pokretu.
Snapchat: Aplikacija za fotografske poruke, kod koje korisnici mogu fotografirati, snimati
video zapise, dodavati tekst i crtee i slati ih kontroliranom popisu primatelja. Tako
poslane fotografije i video zapisi nazivaju se Snaps. Korisnici postavljaju vremensko
ogranienje u kojem primatelji mogu pregledati njihove sadraje (1 do 10 sekundi),
a nakon toga vie nee biti dostupni na primateljevom ureaju te e se izbrisati sa
Snapchatovih posluitelja.
Sound Exchange: Jedina amerika organizacija za srodna prava koji je odgovoran za
licenciranje i prikupljanje digitalnih prihoda (kada takva prava postoje) u ime izvoaa i
proizvoaa fonograma temeljem prava javnog izvoenja snimaka zvuka u SAD-u
SoundCloud: SoundCloud je internetska platforma za distribuciju audio zapisa sa sjeditem
u Berlinu, u Njemakoj, koja korisnicima omoguuju da postavljaju, snimaju, promiu i
dijele svoje originalne snimke zvuka.
Sponzorstvo: Financijska ili nefinancijska sredstva koja trea osoba stavlja na raspolaganje
umjetniku ili drugoj osobi u zamjenu za promidbu proizvoda ili brenda tree osobe.
Spotify: Komercijalni servis za streaming glazbe, sa sjeditem u vedskoj, koji na raspolaganje
pomou streaminga stavlja sadraje proizvoaa fonograma i umjetnika, bilo besplatno
uz prikazivanje oglasa ili uz pretplatu bez prikazivanja oglasa.

208
Srodna prava: Prava intelektualnog vlasnitva koja se priznaju izvoaima, radiodifuzijskim
kuama i proizvoaima fonograma.
Standardna ugovorna odredba: Ugovorne odredbe koje ureuju standardna pravna pitanja u
ugovoru.
Stavljanje na raspolaganje: Iskljuivo pravo autora, izvoaa i proizvoaa fonograma da
dopuste ili zabrane interaktivnu uporabu njihovih djela ili snimaka putem ica ili bez
ica preko interneta, na nain da im svatko moe pristupiti s mjesta i u vrijeme koje
pojedinano odabere.
Stihovi: Rijei nekog djela.
STIM: Svenska Tonsttares Internationella Musikbyr. Jedini CMO za autore i nakladnike u
vedskoj.
Streaming: Podaci kojima se moe pristupiti preko lokalnog raunala ili s internetskog
posluitelja, ali koji se ne mogu preuzeti niti se mogu spremiti na lokalno raunalo. (Vidi
linearni streaming i interaktivni streaming)
Studijski producent: Osoba koja je odgovorna za nadgledanje stvaranja snimke u studiju za
snimanje, koja se takoer ponekad naziva i producentom snimke.
Suviak: Svi dodatni iznosi plativi preko i iznad iznosa zajamenog ugovorom.
irokopojasna veza: Internetska veza velike brzine koja podrava iroki raspon
elektromagnetskih frekvencija, obino od audio do video frekvencija. Moe nositi
viestruke signale dijeljenjem ukupnog kapaciteta medija u viestruke, nezavisne kanale
propusnosti, kod kojih svaki kanal funkcionira samo u odreenom rasponu frekvencija.
Tantijeme od prava mehanike reprodukcije: tantijeme koje plaaju nositelji prava na
zvunim snimkama ili primatelji licence na snimkama nositeljima autorskih prava na
glazbenim djelima (ili organizaciji koja predstavlja nositelja autorskih prava mehanike
reprodukcije) za pravo na snimanje, umnoavanje i distribuiranje djela na takvim
snimkama.
Tantijeme: Naknada koja se plaa autoru, izvoau ili drugoj osobi za svaku uporabu ili
prodaju djela, snimke ili robe od strane nakladnika (publishera), proizvoaa fonograma,
proizvoaa raunalnih igara ili prodavaa robe, itd. Tantijema se izraava kao postotak
od primitka ili kao naknada za svaku prodanu jedinicu.
Tarifa za prava mehanike reprodukcije: Tarifa koja je u odreenoj zemlji preporuena ili
odreena u obliku postotka od veleprodajne cijene ili cijene po pjesmi, koju plaaju
proizvoai fonograma nositeljima autorskih prava na djelima (ili organizaciji koja
predstavlja nositelja mehanikih autorskih prava) za svaku prodanu snimku.
Tehnike mjere zatite. Digitalne aplikacije koje su podvrsta digitalnog upravljanja pravima, a
209
sprjeavaju ili ograniavaju neovlateno umnoavanje.
Telekomunikacijske tvrtke: Poslovni subjekti u podruju telekomunikacija kao to su mobilni
operateri.
Tonska proba: Postupak u kojem izvoai isprobavaju i uravnoteuju zvuk na razglasu i na
monitorima na pozornici u dvorani prije nastupa uivo.
Trajanje: Vremensko razdoblje u kojem je ugovor na snazi.
Trajno: Neto to traje doivotno ili zauvijek. U autorskopravnom smislu, taj pojam odnosi se
na puno trajanje autorskopravne zatite koje doputa zakon, tj. ivotni vijek autorskog
prava.
Trailica: Softverski kod oblikovan za traenje informacija na Internetu pomou internetskih
puzaa (eng. web-crawlers) (koji se ponekad nazivaju paukovi ili botovi).
Twitter: Besplatni servis za drutveno umreavanje i mikrobloganje koji registriranim
korisnicima omoguuje objavljivanje kratkih poruka pod nazivom tweet. Korisnici mogu
pisati tweetove duljine od najvie 140 znakova i slijediti tweetove drugih korisnika
pomou vie platformi i ureaja. Kljuni alat za digitalni glazbeni marketing.
ber-oboavatelj: Veliki oboavatelj koji je vrlo vjeran i strastveni pristaa umjetnika.
Ugovor o povjerljivosti/NDA. Odredba u ugovoru koja jednoj ili svim ugovornim strankama
namee zabranu otkrivanja odredaba ugovora treim osobama.
Ugovor s predujmom: Ugovor kod kojeg postoji znaajni poetni predujam, za razliku od
ugovora kod kojeg se veina prihoda temelji na rezultatima (uspjehu).
Ugovori o uzajamnom zastupanju/Ugovori o reciprocitetu: Kada jedna organizacija u zemlji
ima ugovor s drugom organizacijom u drugoj zemlji da prosljeuje tantijeme autorima ili
izvoaima s prebivalitem u bilo kojoj od tih zemalja, od jedne do druge.
Ugovorno razdoblje: Svako opcijsko razdoblje u ugovoru.
Ugraivanje: Postupak ukljuivanja medijskog sviraa ili video zapisa na internetsku stranicu ili
blog.
Ulino sviranje: Izvoenje glazbe na javnim mjestima s nadom da e prolaznici dobrovoljno
ubaciti novac u eir ili kutiju instrumenta postavljenu blizu izvoaa.
Umjetnici i repertoar (eng. Artist and Repertoire, A&R). Osoba koja se u diskografskoj kui
bavi umjetnicima i repertoarom je ona ija je odgovornost otkrivati nove umjetnike i
ponuditi im ugovore s diskografskom kuom te ona koja nadzire snimke umjetnika u ime
proizvoaa fonograma.
Umjetnik: Izvoa koji moe, ali ne mora biti i autor.
UNESCO: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koja potie
meunarodni mir i univerzalno potivanje promiui suradnju meu narodima.

210
Veleprodajna cijena: Veleprodajna cijena koju objavljuje proizvoa fonograma ili distributer.
Vine: Drutvena video aplikacija u vlasnitvu Twittera. Video zapisi mogu se kreirati samo
pomou aplikacije i ogranieni su na est sekundi koje se zatim stavljaju u petlju. Mogu
se koristiti natpisi i hashtagovi kako bi se video zapisi mogli lake traiti i dijeliti na
Twitteru i Facebooku.
Viralno: Postupak pri kojemu pjesma ili video zapis postane popularan na temelju meusobnih
preporuka oboavatelja, umjesto kao rezultat marketinga. Ne postoji viralni marketing.
Visina naknade: Postotak po kojem se plaa naknada za koritenje.
Viza (radna dozvola): Odgovarajui imigracijski dokument, obino u obliku peata ili privitka
na putovnici umjetnika ili lana osoblja, koji doputa toj osobi da ogranieno vremensko
razdoblje radi u stranoj zemlji.
Webcast: Internetski ekvivalent radiodifuzijskog emitiranja, ali odnosi iskljuivo na streaming
putem interneta.
Webmaster: Osoba koja izrauje i/ili nadgleda umjetnikovu internetsku stranicu.
Widget: Skraenica od window gadget. Widget je standardizirani zaslonski prikaz kontrole
kojom korisnik moe manipulirati. Klizne trake, dugmad i tekstualne kuice su primjeri
widgeta.
WIPO: Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo, agencija Ujedinjenih naroda, sa
sjeditem u enevi, posveena je razvoju uravnoteenog i pristupanog meunarodnog
sustava intelektualnog vlasnitva koji nagrauje stvaralatvo, potie inovacije i doprinosi
gospodarskom razvoju, istovremeno uvajui javne interese.
WOMAD: The World of Music Arts and Dance. Meunarodna organizacija koja promie
festivale na kojima se pojavljuju umjetnici iz cijeloga svijeta.
WOMAX: World Music Expo. Organizacija koja promie predstavljanje umjetnika i organizira
dogaaje za umreavanje umjetnika iz cijeloga svijeta.
YouTube: Drutveni servis za dijeljenje video zapisa koji korisnicima omoguuje gledanje video
zapisa koje su postavili drugi korisnici i postavljanje vlastitih video zapisa. YouTube je u
vlasnitvu Googlea, a najvanija je internetska stranica na svijetu za otkrivanje glazbe te
predstavlja kljuan alat u digitalnom glazbenom marketingu.
Zatieno preuzimanje: Digitalna glazbena datoteka preuzeta s pretplatnog glazbenog servisa
u koju je ugraena tehnologija zatitnih tehnikih mjera koja omoguuje pokretanje
datoteke samo na raunalu koje je povezano s raunom.
anr: Vrsta ili stil glazbe, primjerice, chillout, soul, teki metal, folk, reggae, electronic dance,
itd.
ig: Registrirano ime ili oznaka povezana s proizvodima ili uslugama koje osigurava iskljuivost
i zatitu od toga da drugi koriste isto ime ili oznaku radi ostvarivanja komercijalne koristi.
211
KAZALO
A
AAC datoteka, 70,156, 195
Agent za ugovaranje nastupa, 24, 75, 128-129, 135, 140, 142, 145, 168, 189, 196,
221, 229, 234
Agregator, 25, 82, 91, 93, 133, 165, 166, 187, 195
Album s filmskom glazbom, 114, 208
Album, 13, 16, 48, 59-60, 70, 82-83, 93-95, 97-102, 105, 107-109, 114, 117, 140, 146,
148, 154-155, 165, 167-168, 175, 178, 181, 185, 191, 195, 197, 199, 208-209,
212, 218, 227, 230-231, 235-236, 243
Alfa testiranje, 195
Amazon, 9, 54, 68, 71, 154, 163-164, 176, 190
Aplikacija, 13, 71, 150, 160, 165, 169, 177, 179, 182, 187-188, 194-195, 198-199,
201, 204-205, 207- 210
Apple, 9-10, 54, 58, 70-71, 147, 154, 156, 165, 170, 195, 201, 240
Arbitraa, 87, 88,195, 202
ASCAP, 27, 58, 196
Autobus za turneje, 133, 209
Autor, 7-17, 19, 20, 22-24, 26-46, 48, 49-60, 62-63, 66-67, 69-70, 73, 84, 87-88, 90-
92, 105, 107-116, 118-119, 128, 152-153, 190, 193, 195-202, 204-210, 231,
243-244
Autorsko pravo, 7-8, 13-14, 16, 26-30, 32-33, 35-47, 49-50, 54, 61-62, 66, 68-69, 73,
81-84, 89, 105, 108, 112-113, 118-119, 128, 152-155, 168, 191, 192, 193, 196-
198, 200, 202-205, 231, 237, 239, 243-244
B
Beta testiranje, 195-196
BIEM, 60, 70, 196
Blog, 121, 157, 168, 179, 183, 188, 189, 196, 198, 207, 209, 242
BMI, 27, 58, 196
Bod, 65, 66, 105, 205
Bootlegger, 146, 196
Brendiranje, 10, 13, 20, 82, 102-103, 147-149, 192, 235, 241
BRIC, 196
212
C
CD, 9, 19-20, 25, 35, 43, 70, 92, 94-95, 99, 127-128, 143-144, 146, 152-153, 155-156,
163-164, 166, 178, 189-190, 194-195, 197, 202, 208
CDR, 66, 67, 127, 200
CISAC, 50, 54, 62, 69, 197
D
Davatelj licencije, 142, 201, 203
Dial up, 152, 198
Digitalno upravljanje pravima, 155, 156, 198, 209
Distributer, 82, 95, 165, 187, 198, 205
Djelo, 13, 16-17, 19-20, 22-24, 26-31, 33-43, 45-46, 48, 49-60, 69, 82, 84, 87, 91-92,
105, 107- 116, 118-119, 193, 196-197, 200-207, 209-210, 231-232, 234-235
Dnevnica, 137, 204
Domena, 158, 186-187, 198
E
ECSA, 54, 198
Elektronika novinarska mapa, 126, 198
Enkriptiranje, 163-164, 198
Escrow raun, 93, 198
F
Facebook, 9-10, 12, 70, 93, 148, 159-160, 167, 169-180, 182, 185, 187-190, 199-200,
210
FIA, 199
Fiksiranje/fiksirana izvedba, 16, 20, 28, 31, 40, 50, 199, 204
Film, 12, 19-20, 23, 36, 75, 101, 110, 112-117, 119, 150, 152, 188, 194, 202-203, 207-
209, 235, 239, 242
FIM, 70, 79, 199, 237
Fonogram, 16, 28-32, 60, 69, 204
G
GAS, 199
Gaa, 126, 175, 187-189, 199
Geolokacija, 199
GESAC, 50, 199
Glavne toke ugovora, 78, 100, 200
Glazbeni supervizor, 114-116, 119-121, 203
Google Play, 71, 165, 187, 191, 199, 210, 240
213
Google, 9-10, 12, 46, 54, 70-71, 75, 161-162, 165, 170, 183-184, 187, 191, 199, 210,
240
Gracenote, 188, 199
H
Harry Fox Agency, 58, 200
Hashtag, 181, 200, 210
I
ICMP, 54, 200
ICT, 200
IFPI, 44-45, 62, 92, 154, 200
IMMF, 74, 76, 200
IMPALA, 92, 141, 200
Instagram, 170, 178, 188-190, 200
Intelektualno vlasnitvo, 7, 16, 18, 26, 28, 46, 48, 70, 81-82, 153, 200, 206, 210
Interaktivni streaming, 31-32, 34-35, 200-201, 204, 207
Internet, 10-11, 13-14, 19-20, 28, 30-32, 37, 44-46, 48, 61, 63, 69-70, 72, 122, 152-
153, 155, 157, 161, 164, 166, 179, 190-194, 196-199, 201, 204, 207, 208, 210,
240
Internetska stranica, 9-11, 23, 25, 40, 45, 67, 79, 94-95, 103, 119, 125-126, 139-141,
149-150, 157-164, 167-171, 173, 177, 179-182, 185-187, 189, 193, 196, 198-
199, 201-207, 210
Iskljuivo pravo, 30-34, 37, 60, 199, 201
Ispunjavanje, 146, 163, 199
iTunes, 10,34, 70-71, 93, 120, 147, 154, 156, 165, 176, 187, 195, 199 , 201
Izjava, 120, 196
Iznos tantijema, 99, 100, 101, 104, 108, 109, 110, 207
Izvoa 7-17, 19-20, 22-24, 26-34, 36-39, 41-45, 49, 50-54, 57, 60-68, 70, 72-73,
84-85, 87, 90-91, 98-99, 105-106, 110, 112-113, 116, 118, 122-123, 127, 130,
152-153, 190-191, 193, 195, 197, 200-202, 204-208, 229, 244
J
JASRAC, 58, 112, 201
Javna domena, 38-39, 205
K
Karaoke, 55, 201
Karnet, 131-132, 197
Kibernetiki ormari (eng. Cyberlocker), 197-198
214
Klauzula najpovlatenije stranke, 113, 118, 203

Kompilacijski album, 59, 100, 148, 197
Koreograf, 24-25, 130, 197
Kuni razglas, 124, 130, 199, 208
L
Licenca za ponovno koritenje mastera, 20, 114-116, 202
Licenca za prava mehanike reprodukcije, 19, 40, 58-59, 91, 110, 116, 202
Licenca, 19-20, 32-34, 40-43, 54, 58-59, 82-84, 91, 98, 100, 108, 110, 114-116, 119,
124, 127, 141, 154, 159, 192-193, 196, 201, 205, 207
Linearni streaming, 35, 201, 204, 207-208
LinkedIn, 241
M
Master snimka, 202-203, 232
Masteriranje, 104, 106, 202
MCPS, 51, 202
Menader turneje, 25, 130-137, 144, 209, 221, 229, 243
Menader/Menadment umjetnika, 7-12, 14, 20, 22-25, 49, 55, 57, 63-64, 72-85, 87,
89-93, 95, 98, 100-104, 107, 111, 113-115, 117-118, 122, 126, 128-129, 130-
137, 140-145, 149, 157, 163, 165, 167, 169-170, 180, 183-184, 186-189, 200,
202-203, 220-237, 239, 243-244
Metapodaci, 120, 185, 199, 203
Midem, 140-141, 242
Miks zvuka monitora/Inenjer za sustav monitora, 124, 130, 203, 208
Miksanje/Inenjer za miksanje, 104, 105, 203
Minimalna obveza, 108, 203
Mirenje, 87-88, 195, 202
Mjesto dogaanja, 12, 19, 22, 57-58, 73, 76, 123-125, 130, 134, 136-137, 140, 142-
147, 167-168, 178, 191, 196, 202, 205, 208, 210
Modem, 198, 203
Mp3, 35, 46, 68, 70, 120, 152-154, 156, 195, 198, 203
MPEG, 195, 203
MusicAlly, 45, 171, 188, 237, 241
MusicFirst Coalition, 203
MySpace, 9, 149-150, 170, 203
N
Na osnovi primitaka, 108, 206
215
Nacionalni tretman, 38-39, 204

Nadoknadivi trokovi/Povrat, 98, 101, 102, 103, 104, 108, 195, 206, 209, 229, 235
Nakladniki ugovor, 12, 33-34, 37, 51, 59, 81-83, 87, 107-110, 114-115, 125, 205-206,
228, 235
Nakladnik (publisher), 11, 13-14, 19-20, 23, 27, 29, 32-33, 36-37, 39-40, 42, 44, 49,
50-55, 57-60, 66-67, 75, 82-84, 87, 90-92, 103, 105, 107-109, 111-120, 125,
140, 152-153, 189, 192-193, 196-197, 199-209
Naknada za privatno kopiranje, 19-20, 36, 63-64, 66-67, 200
Naknadni rok za ispunjenje, 198, 225
Nelinearni streaming, 201, 204
Neto prihod, 84, 89, 196, 204
Neeljena pota (spam), 169, 170, 208
Nosa zvuka, 19, 20, 43, 44, 69, 91, 152, 155, 156, 190, 208
Notni zapis, 19, 68, 69, 107, 108, 110, 207
O
Obrade, 107, 110, 121, 177, 197
Oglaavanje, 12, 23, 47, 75, 90, 98, 101, 112, 117, 119, 137, 149, 179, 182, 184, 193-
195, 204-205, 208, 221
Oglaivaka agencija, 119, 195
Ogranienje trgovine, 77, 206
Opcija, 97, 99, 101, 108-109, 116, 197, 204, 227
Operativni sustav Android, 10, 71, 118, 150, 160, 165, 170, 186, 199 API, 179, 182,
195, 204
Operativni sustav iOS, 10, 149,170 ISP, 38, 44, 46, 164, 168, 201
Optimizacija internetskih stranica za trailice (SEO), 161-163, 207
Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava (CMO-ovi), 13-14, 17, 20, 22, 27, 29-31,
35-36, 40, 49-67, 69-70, 87, 91-92, 107-108, 110-112, 116, 119, 192-193, 196-
197, 199-202, 205, 207-208
Osnova na izvoru, 108, 196
Otvoreni API, 179, 195, 204
P
Pametni telefon, 11-13, 70, 150, 160, 183, 187, 190, 194, 206, 207
Pametni TV, 194, 208
Partitura, 19, 23, 114, 119, 207
Paual, 25, 206
216
Peer-to-peer, 45, 70, 153, 204

Pinterest, 170,178, 189, 204
Piratstvo, 43, 103, 204-205
Pjesma, 9, 34-35, 46, 48, 55, 59-60, 65, 91, 104, 117, 120-121, 127, 140, 149, 155-
156, 165, 167-168, 175-178, 181, 183, 185, 187, 188-189, 191, 195, 197, 199,
202-203, 207, 209-210
Plugger, 24, 25, 98, 205
Podcast, 167, 170, 189, 205, 207
Podcatcher, 170, 205
Podijeljeni autobus, 133, 208
Podnakladnik (subpublisher), 108, 110, 141, 209
Popis adresa e-pote, 166, 168-169, 179, 186, 202
Potpora na turneji, 78, 89, 97-98, 110, 209, 220, 229-230, 235
Pozadinska filmska glazba, 209
PPL, 54, 62-63, 205, 237, 244
Prava mehanike reprodukcije, 14, 55, 59, 70, 128
Pravina naknada, 20, 31-32, 34-35, 60, 62-63, 65, 198
Pravo na naknadu, 20, 31-35, 38, 60, 62, 63, 65, 110, 198, 206
Predujam, 42, 58, 79, 83-84, 89-90, 97, 99, 101-104, 107-111, 118, 145, 195-196,
199, 204, 206, 235-236
Putem interneta, 12-14, 19-20, 27, 34, 44, 52, 54, 73-75, 79, 90-93, 95, 98, 110, 126,
131, 140-141, 143, 145-46, 153-155, 157, 163-164, 170, 187, 189-191, 197-
198, 200, 204, 208, 210
Preuzimanje, 9-10, 19-20, 31-32, 34-35, 45, 47, 59, 67, 89, 91, 93, 95, 98, 100-101,
113-114, 116, 120, 126, 146, 149-150, 152-156, 158, 162, 164-167, 169-170,
177, 177, 179, 182-183, 186-188, 190-192, 194, 198, 201-202, 204-206, 208-
209
Pribavljanje doputenja, 116, 119, 120, 121, 124, 170, 197
Prihodi na temelju uspjeha, 196
Prikljuak, 186, 205
Prikupljanje sredstava od javnosti (eng. Crowd sourcing), 10, 93, 95, 97, 192
Primatelj licence, 14, 54, 81, 83, 102, 140, 142, 198, 201-203
Prodaja robe, 10, 12-13, 20, 82, 86, 103, 122, 135, 137, 143-146, 163, 168, 170, 187,
189, 196, 197, 202, 205-206, 229-230, 234-235
Produkcijska tvrtka, 82-83, 205
217
Produkcijski menader, 130, 205

Proizvoa fonograma 10-11, 13-14, 16-17, 19-20, 24, 26-29, 31-34, 36-37, 42-44,
46, 49, 51-54, 59-67, 69-70, 73, 78, 82-83, 89-90, 91-92, 94, 97-105, 108, 110,
112-115, 117, 120, 125, 129, 140, 145, 147, 149, 152-156, 160, 163, 165, 167,
184, 192-193, 195, 200-206, 208-209, 230-231
Proizvoa, 25, 91, 112, 148, 202, 206-207
Promocija, 78, 133, 160, 167, 170, 181, 183, 204-205, 208, 234, 239
Promotor, 8, 57, 75, 111, 126, 128, 130, 134-135, 137, 142, 145, 149, 168, 196, 205,
241, 243
Proirena singlica, 101, 154, 199
PRS, 51, 53-54, 57, 205
Q
QR kod, 150, 187, 206
R
Raunalstvo u oblaku, 9, 197
Razdoblje iskoritavanja prava, 206
Razglasni sustav, 123-125, 130, 199, 204, 207
Real tonovi, 19, 101, 206
Revizijska prava, 86, 102, 196, 223
RIAA, 53, 153, 203, 206
Ring tonovi, 19, 101, 206
Ringback tonovi, 19, 101, 206
Roadie, 24-25, 130, 206
RSS izvor, 170, 205, 207
S
SACEM, 49, 54, 69, 207
Sadraj koji stvaraju korisnici, 209
Sample, 29, 48, 105, 120-121, 207
SCAPR, 62, 70, 207
Serijski broj, 132, 207
Servis za enkriptiranje, 163, 198
SESAC, 27, 58, 207
Shazam, 188, 207
Simulcast, 27, 34, 61, 201, 207
Sinkronizacijska licenca, 19, 108-110, 112-118, 141, 203, 209
Snapchat, 189, 208
218
Songkick, 187, 190

Sound Exchange, 53, 61, 62, 65, 203, 208
SoundCloud, 10, 120, 139, 169, 182, 186-187
Sponzorstvo, 20, 82, 86, 103, 147, 148, 149, 208, 229, 235
Spotify, 35, 47, 71, 93, 121, 150, 154, 156, 165, 179, 187, 193, 208
Spremanje u oblaku, 9, 71, 197
Srodna prava, 7, 26-30, 32-33, 35, 38-41, 43, 50, 53, 60-67, 70, 81, 84, 91-92, 98,
108, 112- 113, 155, 196, 202, 204-206, 208, 231, 239, 243-244
Standardna ugovorna odredba, 100, 196, 200
Stavljanje na raspolaganje, 26, 31-32. 34-35, 201
Stihovi, 16-17, 29, 40, 56, 114, 148, 183, 185, 189, 196, 201, 207, 210
STIM, 54, 208
Streaming, 9,19-20, 31-32, 34-35, 45, 47, 71, 89, 93, 98, 100-101, 113, 120, 150, 154,
165-166, 191, 193, 200-202, 204, 207-208, 210
Studijski producent, 14, 16, 24, 54, 66, 104-106, 208
Suviak, 129, 204, 234

irokopojasni internet, 11, 13-14, 93, 152, 157, 164, 193, 197
T
Tantijeme od prava mehanike reprodukcije, 20, 40, 51, 58, 90-92, 107-108, 119, 128,
202
Tantijeme, 20, 39-40, 51, 55, 58, 83-84, 90-92, 97-99, 101-104, 107-108, 118-119,
128, 153, 184, 195-196, 202, 206-207, 209, 229, 235
Tarifa za prava mehanike reprodukcije, 59-60, 108-109
Tehnike mjere zatite, 47, 155, 156, 198, 209
Telekomunikacijske tvrtke, 10, 44, 147, 209, 244
Tonska proba, 94, 124, 132, 168, 208
Trajanje, 33, 38-39, 76-80, 83-84, 98-100, 102, 107-109, 171, 206, 209, 220, 223-225,
227, 230- 232, 234-236
Trajno, 200, 231
Trailica, 46, 70, 72, 157, 161, 207
TV/TV produkcije, 12, 23, 101, 112, 116-117, 119-120, 126, 133, 136, 155, 183, 188,
194, 203, 205, 207-208, 228
Twitter, 9, 71, 93, 148, 159, 167, 169-170, 179-182, 185, 187-190, 200, 209, 210
U
ber-oboavatelj, 143, 167-168, 177-178, 209
219
Ugovor o povjerljivosti, 204

Ugovor s predujmom, 196, 199
Ugovor, 10-11, 33-34, 37, 73, 77, 79, 81, 88-89, 94, 100, 103, 107, 109, 118, 129,
135, 145, 197-198, 203-204, 206, 222-223, 225-227, 231, 233, 236
Ugovori o uzajamnom zastupanju, 29-30, 38, 55, 57, 62, 206
Ugovorno razdoblje, 197, 203, 206
Ugraditi, 187, 198, 203, 209
Ulino sviranje, 126-127
Umjetnici i repertoar, 83,195
Umjetnik, 7-14, 20, 22-25, 29, 37-38, 40-41, 46-48, 49, 52, 55, 57-60, 63-66, 72-85,
87-93, 95-107, 109-137, 139-151, 155, 157-185, 187-189, 191-198, 200, 202-
206, 208-210, 220-237, 244
UNESCO, 48, 142, 165, 210
V
Veleprodajna cijena, 59, 89, 99-100, 104-105, 202, 205
Video igre, 11-12, 23, 110, 112, 117-119
Vine, 210
Viralno, 150, 168, 183-184, 210
Viza, 74-75, 130-131, 134-135, 141, 210, 237
W
Webcast, 27, 34, 61-62, 64, 201, 207, 210
Webmaster, 23-25, 157, 161, 163-164, 169, 180, 210
Widget, 160, 210
WIPO, 7, 8, 14, 18, 27-30, 41-42, 48, 54, 67, 69-70, 152, 155, 193, 198, 210, 237, 244
WOMAD, 139-140, 210
WOMEX, 140, 210, 242
Wordpress, 159, 160, 163, 186, 205
Y
YouTube, 9, 38, 70-71, 93, 118, 121, 139-140, 154, 161, 165, 167, 170, 172, 182-185,
187-189, 192, 209-210, 242
Z
Zatiena preuzimanja, 47, 209
anr, 34, 125, 138-139, 142, 154, 158-159, 162, 166, 168, 178, 180, 199, 243
ig, 40-41, 69, 72, 146, 209, 235
220
PRILOG B
PRIMJER KRATKOG UGOVORA
Za: (Umjetnik/ci, ime/na i adresa/e), u daljnjem tekstu: Umjetnik ili Vi
Datum.
Dragi slijedom naih nedavnih sastanaka i razgovora, molimo

da primite ovo pismo kao potvrdu da e (u daljnjem tekstu: Menader ili Mi
ili Nam) biti Va iskljuivi menader u cijelom svijetu u probnom razdoblju od () mjeseci,
raunajui od gore navedenog datuma, nakon ega Vi ili Menader moete otkazati ugovor
slanjem obavijesti uz otkazni rok od 30 dana.
Tijekom tog probnog roka obvezujete se plaati Nam proviziju u iznosu od () % od svih
prihoda koje ste primili u zabavnoj industriji, osim od prihoda koji su posebno namijenjeni
za trokove snimanja, trokove produkcije video spotova ili potpore na turneji. Nadalje se
obvezujete vratiti Nam opravdane trokove uinjene u Vau korist sukladno planu u privitku. U
pogledu nastupa uivo provizija koju ete Nam plaati bit e smanjena na () % od primljenih
bruto prihoda.
Na kraju probnog roka Vi ili Menader moete odluiti prekinuti menaderski odnos ili poeti
pregovore o sklapanju detaljnog ugovora o menadmentu. U svakom sluaju provizija i trokovi
moraju Nam biti plaeni u roku od 60 dana od primitka rauna koji emo Vam Mi poslati.
Potpisom ovoga pisma, sklapate pravno obvezujui ugovor.
Ako gore navedeno tono opisuje sporazum koji smo postigli, molimo potvrdite to svojim
potpisom/potpisima ispod:
S potovanjem,
(Menader)
Datum
Ugovor je potvrdio (ime i adresa umjetnika)
Potpis.
Datum.
221
Trokovi sukladno primjeru koji slijedi trebali bi biti u prilogu ovog privremenog
ugovora. Trokove Menadera menader plaa sam koristei svoja vlastita sredstva,
dok se Trokovi Umjetnika nadoknauju menaderu iz umjetnikovih bruto prihoda,
povrh plaanja eventualne provizije.
Primjer Trokovnog plana

1. Trokovi Menadera uredski i poslovni trokovi menadera, ukljuujui:
Zakup ureda
Plaanje lokalnih poreza na zakup ureda
Plae i nadnice osoblja menadmenta
Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje osoblja menadmenta
Uredska oprema menadera, ukljuujui:
Raunala
Telefaks ureaje
Fotokopirne ureaje
Mobilne telefone
Uredske telefonske sustave
Audio i audiovizualna oprema
Menaderov automobil i vezani trokovi
Menaderovi pravni trokovi
Trokovi telefona, telefaksa i e-pote
Razni uredski trokovi
2. Trokovi Umjetnika opravdani trokovi vezani uz Umjetnikovu karijeru,
neovisno o tome je li ih napravio Menader ili Umjetnik, koji ne ukljuuju
Trokove Menadera, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na sljedee:
Proviziju plativu agentu za ugovaranje nastupa ili drugim agentima
Trokovi/nadnice plative menaderu turneje
Trokovi oglaavanja putem pote uinjeni za raun Umjetnika
Oglaavanje za raun Umjetnika
Crtei za raun Umjetnika
Trokovi telefonskih poziva i slanja poruka putem telefaksa u inozemstvo
od strane Menadmenta, ako su uinjeni posebno za raun Umjetnika
Trokovi smjetaja
222
Trokovi zrakoplovnih, eljeznikih i brodskih karata

Trokovi dostavljaa opravdane hranarine Umjetnikovom menaderu
(hrane itd.), na turneji ili poslovnom putu za raun Umjetnika
(___) po kilometru za Menaderova putovanja automobilom (iznos e se
utvrivati na godinjoj razini)
Najam automobila, trokovi taksija i drugi putni trokovi kada Menader ili
Menaderov osobni asistent obavljaju poslove za raun Umjetnika
Pravni trokovi koji nastaju kada Umjetnik sklapa ugovore s treim
osobama
Trokovi koje je Menader imao prije stupanja na snagu ovog ugovora u
iznosu od (______)
Gore navedeni trokovi obraunavat e se proporcionalno ako menader obavlja

poslove i za druge umjetnike.
Naknada po prijeenom kilometru koja se naplauje za menaderova putovanja

automobilom varirat e ovisno o kapacitetu motora automobila. Informacije o
prihvatljivim vaeim iznosima po kilometru trebale bi se moi dobiti od lokalne
porezne uprave ili auto kluba. Takvi iznosi po kilometru pokrivaju ne samo gorivo,
nego i cestovne poreze, odravanje i servisiranje, amortizaciju, itd.
223
PRILOG C
PRIMJER DETALJNOG UGOVORA IZMEU UMJETNIKA I
MENADMENTA
(s objanjenjima)
Svaka situacija je razliita i donosi sa sobom razliite okolnosti koje treba uzeti u obzir.
U nekim zemljama primjenjuju se razliiti industrijski obiaji koji se mogu razlikovati od
primjera koji slijedi. Stoga je njegova svrha da bude vodi za razumijevanje detaljnih
ugovora o menadmentu, a nadamo se da e pomoi u postizanju pravednog sporazuma
obiju stranaka.
Ovaj primjer ima dva dijela: ugovor i dodatak. Kosim slovima prikazani su primjeri
ugovornih odredaba, a napomene o njima pisane su obinim slovima.
UGOVOR
1. Umjetnik ovime imenuje Menadera koji se obvezuje izvravati dunosti
Menadera u odnosu na Umjetnikovu karijeru na cijelom Teritoriju za vrijeme
Trajanja ugovora.
2. Umjetnik se obvezuje plaati proviziju Menaderu sukladno utvrenom
postotku za vrijeme Provizijskog razdoblja u pogledu svih prihoda koje
Umjetnik zaradi od svoje karijere, a na koje se moe obraunati provizija.
3. Menader se obvezuje plaati Trokove Menadera, koji su odreeni u
Dodatku.
4. Umjetnik se obvezuje plaati Trokove Umjetnika, koji su odreeni u Dodatku.
5. Umjetnik i Menader e svaki imati pravo na reviziju rauna druge ugovorne
strane, ali ne vie od jedanput u svakom (_____) mjesenom razdoblju. Za
provedbu takve revizije potrebno je poslati pisanu obavijest najmanje 30 dana
unaprijed, a revizija se mora provesti unutar uobiajenog radnog vremena.
Ako nije bilo prigovora na raunovodstveno izvjee bilo koje ugovorne strane
u roku od (______) godina od datuma izvjea, takvo izvjee smatrat e se
tonim i obvezujuim.
U sluaju revizijskih prava uobiajeno je ugovoriti da trokove revizije plaa stranka kod
koje je provedena revizija, ako se pokae da je u obvezi platiti preko 10% vie od iznosa
koji je platila, osim to mora nadoknaditi taj manjak (plus kamate). Pravo na provedbu
224
revizije je obino ogranieno na jedanput svakih est ili dvanaest mjeseci. Rok za
podnoenje prigovora je obino dvije tri godine.
Potom ili:
6. Menader se obvezuje, za vrijeme Trajanja ugovora, prikupljati sve prihode
u ime Umjetnika i uplaivati ih na bankovni raun namijenjen iskljuivo
Umjetniku. Menader se obvezuje da e sredstva pohranjena na takav raun
koristiti iskljuivo u svrhe izravne povezane s Umjetnikovom karijerom.
ili:
6. Umjetnik preuzima odgovornost za voenje raunovodstva vezanog uz
Umjetnikovu karijeru, ukljuujui knjigovodstvo, izradu poreznih prijava,
izdavanje rauna, potvrda i provedbu plaanja, itd.. Menader e povremeno
Umjetniku izdati raun za Proviziju s rokom plaanja od (___) dana od primitka.
Ako se odluite za drugi pristup, ignorirajte odjeljke 8, 9.4 i 9.5 Dodatka.
Vano je da menader otvori posebne bankovne raune za svakog umjetnika kojeg
zastupa. Rok plaanja rauna moe biti izmeu deset i trideset dana.
7. Nakon isteka Trajanja, Umjetnik se obvezuje svakih (_____) mjeseci dostavljati
Menaderu izvjea u kojima e prikazati sve prihode i dugovanu Proviziju
te se po primitku rauna od Menadera obvezuje platiti Proviziju u roku od
(_____) dana.
Uobiajeno je ugovoriti obvezu Umjetnika da dostavlja izvjea svaka tri mjeseca. Rok u
kojem raun mora biti plaen moe biti izmeu 10 i 30 dana.
8.1 Umjetnik i Menader svaki imaju pravo raskinuti ugovor

slanjem pisane obavijesti ako druga strana:
8.1.1 bankrotira ili sklopi predsteajnu nagodbu ili ugovor sa svojim
vjerovnicima, ili
8.1.2 bude osuena za kazneno djelo koje obuhvaa nepoteno postupanje;
ili
8.1.3 uini bitnu povredu ovog ugovora i ne popravi tu povredu u roku od
trideset dana od primitka pisanog zahtjeva da to uini; ili
8.1.4 bude nesposobna zbog bolesti ili nezgode u razdoblju od preko (______)
dana.
225
Uobiajeno razdoblje nesposobnosti je tri do etiri mjeseca, ali moe se kretati i

izmeu est tjedana i dvanaest mjeseci. U takvim okolnostima mogue je ugovorom
predvidjeti i privremenog zamjenskog menadera. Svakome se moe dogoditi
nezgoda ili se moe razboljeti te je nerazumno da menaderi, nakon to pretrpe
jednu nesreu, doive i drugu u obliku gubitka svojih klijenata. Razdoblje od barem
tri mjeseca se stoga ini razumnim. Rok od trideset dana za popravljanje povrede
ugovora esto se naziva naknadnim rokom za ispunjenje.
8.2. Ako bilo koja ugovorna stranka otkae ugovor, to nee imati utjecaja na
prava ili obveze druge ugovorne stranke za koje je namjera stranaka bila
da ostanu na snazi i nakon isteka Trajanja ugovora.
9. Izmjene ovog ugovora nee biti valjane i obvezujue ako nisu uinjene u
pisanom obliku i potpisane od strane obiju ugovornih stranaka.
10. Obavijesti ili suglasnosti koje se daju temeljem ovog ugovora proizvodit e
uinke samo ako drugoj ugovornoj stranci budu poslane preporuenom
potom ili preporuenom potom s povratnicom na adresu navedenu
u Dodatku. Smatra se da je dostava izvrena jedan dan nakon datuma
oznaenog na potanskom peatu.
11. Odredbe navedene ovdje ne znae osnivanje partnerstva izmeu
Umjetnika i Menadera.
12. Umjetnik i Menader ovime potvruju da im se preporuuje zatraiti
nezavisni struni pravni savjet od kvalificiranog odvjetnika specijaliziranog
za glazbeno poslovanje, prije potpisa ovoga ugovora.
13. Menader ima pravo i ovlatenje pregovarati s treim osobama u ime i za
raun Umjetnika.
14. Za ovaj ugovor mjerodavno je (________) pravo, a za rjeavanje sporova
izmeu ugovornih stranaka nadleni su sudovi u (________).
Menader koji posluje s umjetnikom iz neke druge zemlje koji zahtijeva primjenu prava
te zemlje mora biti vrlo oprezan i istraiti propise vezane uz ugovore. Primjerice, u
Kaliforniji u SAD-u trajanje ugovora za pruanje osobnih usluga ogranieno je na
razdoblje od sedam godina.
15. Pojmovi koji se koriste u ovome Ugovoru imat e znaenje opisano u

Dodatku, koji ini sastavni dio ovoga Ugovora.
226
DODATAK
1. Umjetnik: (__________________________________)
Umjetnik moe biti pojedinac, partnerstvo ili trgovako drutvo/drutvo s ogranienom

odgovornou. Ovdje bi trebalo napisati pravo ime umjetnika zajedno s njegovim
umjetnikim imenom (ako postoji) i trenutnom adresom. Ako se radi o bendu, potrebno
je napisati pravo ime svakoga lana zajedno s njihovim umjetnikim imenima (ako
postoje) i njihovim trenutnim adresama i trenutnim imenom benda. Ako se radi o
bendu, moe se ukljuiti odredba o promjeni lanova benda, uz obvezu da novi
lanovi budu stranke ovoga ugovora ili se ta odredba moe ukljuiti u zaseban
ugovor s bendom. Ako se ugovor sklapa s umjetnikom koji djeluje preko drutva s
ogranienom odgovornou, potrebno je pripremiti ugovor o jamstvu u kojem e
umjetnik osobno preuzeti odgovornost za povredu odredaba ugovora.
2. Menader: (__________________________________)
Menader moe biti pojedinac, partnerstvo ili trgovako drutvo/drutvo s

ogranienom odgovornou. Ako se ugovor sklapa s partnerstvom ili trgovakim
drutvom, bilo bi dobro da umjetnik zahtijeva da se u ugovor ukljui odredba o
kljunom ovjeku temeljem koje e menader imati obvezu osobno pruati usluge, a
suprotno bi predstavljalo povredu ugovora.
3. Teritorij: (____________________________)
Ako menader ne upravlja poslovanjem umjetnika u cijelome svijetu, trebao bi se

pobrinuti da se razjasni tko su drugi menaderi za druge teritorije i koje su njihove
uloge u meunarodnom kontekstu. Ako je menader glavni menader, tada bi on
trebao imati pravo imenovati vanjske menadere za strane teritorije. U tom sluaju
vano je da se menader pobrine da dogovori oko plaanja provizije budu jasni i da
umjetnici ne plaaju dvostruku proviziju. Ponekad e glavni menader uzimati pola
iznosa provizije na onim teritorijima na kojima postoji poseban menader, tj. ako je
iznos provizije 20%, glavni menader bi uzeo 10%, a inozemni menader bi uzeo
10%.
227
4. Trajanje (_______) godina/mjeseci raunajui od (________). Nakon toga

ugovor se automatski produljuje sve dok ga neka od ugovornih stranaka
ne otkae slanjem obavijesti o otkazu s otkaznim rokom od (_______)
mjeseci.
Trajanje moe biti izmeu est mjeseci i sedam godina. Neki menaderi radije se odluuju
za relativno krai rok, primjerice 12 mjeseci, uz mogunost da bilo koja ugovorna stranka
nakon isteka toga roka ugovor otkae s otkaznim rokom od tri mjeseca. U tom sluaju
bi, primjerice, nakon proteka 12 mjeseci ugovor trajao neodreeno vrijeme sve dok neka
od stranaka ne poalje obavijest drugoj da otkazuje ugovor te e ugovor tada istei u
roku od tri mjeseca nakon primitka obavijesti. Prednost toga je to menader ima jau
pregovaraku poziciju u pogledu drugih odredaba ugovora. Umjetnicima je to korisno jer
nee biti vezani za menadera na dulje vrijeme, ako stvari ne budu ile kako treba.
S druge strane, neki menaderi smatraju da e u ranim stadijima morati u karijeru
umjetnika uloiti puno napornoga rada (a ponekad i novca), vjerojatno uz vrlo malu
proviziju, te da stoga trebaju dulje trajanje ugovora kako bi se osjeali sigurnije u pogledu
ulaganja svojega vremena, napora i eventualno novca.
Jo jedan uobiajeni aranman je da trajanje bude, primjerice, dvije ili tri godine uz opciju
produljenja ugovora za dodatne dvije ili tri godine. Menader moe aktivirati opciju samo
ako odreena razina prihoda bude ostvarena za umjetnika.
Mogui pristup bio bi i definirati trajanje ugovora u pogledu broja albuma, a ne u godinama.
U 1970.-im godinama bilo je uobiajeno da umjetnici izdaju jedan ili vie albuma godinje.
Primjerice, David Bowie izdao je tri svoja najbolja albuma The Man Who Sold The World,
Hunky Dory i The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars u razdoblju
od 12 mjeseci od srpnja 1971. do lipnja 1972. Danas, meutim, umjetnici izdaju dva
albuma u etiri godine i to ako imaju sree. Primjerice, Peter Gabriel izdaje samo jedan
album otprilike svakih osam godina. Stoga je moda mnogo bolji pristup definirati trajanje
kao dva ili tri albuma, na jednak nain kao to je ono definirano u ugovorima o snimanju i
nakladnikim (publisherskim) ugovorima. Ako se usvoji takav pristup, nuno je da se odredi
maksimalno trajanje ugovora, jer ugovor ne moe trajati beskonano dugo. Primjerice,
dvije godine od odreenog datuma ili est mjeseci nakon izdavanja treeg albuma, ovisno
o tome to je kasnije, s time da osnovno trajanje ni u kojem sluaju nee biti dulje od pet
godina.
228
U nekim sluajevima, menader moe postii dogovor s umjetnikom temeljem kojeg

umjetnik ima pravo raskinuti ugovor ako menader ne uspije ishoditi potpisivanje
ugovora o snimanju ili nakladnikog ugovora u roku od, recimo, 12-18 mjeseci.
5. Iznos provizije: (_________) % Bez obzira na suprotne odredbe ovoga

Ugovora, Provizija koju se Umjetnik obvezuje plaati Menaderu vezana
uz prihode od turneja i nastupa uivo iznosit e (_____) % od bruto
prihoda vezanih uz turneje i nastupe uivo ili (_____) % od neto dobiti od
turneja i nastupa uivo, ovisno o tome koji je iznos vei.
Ope prihvaeni iznos provizije za menadere u glazbenoj industriji je 15 20%.

U praksi, meutim, taj se iznos moe kretati od 10% do 50%. Uzmimo primjer
menadera koji uloi mnogo novaca u novi bend i potroi ogromnu koliinu vremena
i energije. U takvoj situaciji, moe biti opravdano da menader uzme 25% ili vie.
Takoer moe biti prikladno da menader uzme 25% ako pristane biti menader
iskljuivo tome umjetniku. U takvoj situaciji uobiajeno je ugovoriti da se iznos provizije
smanjuje na 20%, ako menader upravlja karijerom vie od jednog ili dva druga
umjetnika.
Kada dobro poznati umjetnik trai novog menadera, menaderu e biti jasno da
je rizik stupanja u taj poslovni odnos vrlo mali ili nikakav i da umjetnik ve ostvaruje
velike prihode. U takvom sluaju menader moe biti voljan pristati na proviziju od
10 15% ili na paual.
Kao druga krajnost posljednjih se godina pojavio novi fenomen kod kojeg vrhunski
menaderi stvore bend odravanjem audicija ili pomou televizijskog natjecanja
talenata, kao to su Pop Idol ili X Factor. S obzirom na to da menader gotovo
jami masivnu televizijsku eksponiranost ili stvara bend i ulae velike svote novca,
ugovaraju se provizije u visini i do 50%. Ostaje vidjeti bi li sud takav iznos provizije
smatrao prihvatljivim u tim okolnostima, no u takvim sluajevima moda je bolje s
bendom ili umjetnikom sklopiti neku vrstu ugovora o zajednikom poslovnom pothvatu,
o emu e kratko biti rijei kasnije u ovome dijelu knjige.
229
PRIHODI OD TURNEJA
U praksi postoje mnogi razliiti aranmani vezani uz prihode od turneja, pri emu
provizija varira od punih 20% od bruto dobiti do samo 20% od neto dobiti. Mnoge
turneje proizvode gubitke ili zavravaju na nuli te je esto za turneju nuna novana
potpora diskografske kue. Ako menader prima samo 20% od neto dobiti, to znai
da od turneje ne moe uzeti proviziju. Nadalje, menader je morao platiti trokove
osoblja, uredske trokove, itd., vezane uz turneju. U takvom sluaju menader je
obavio jako mnogo posla (obino puno vie od agenta za ugovaranje nastupa) te je
imao znaajne financijske gubitke. Takoer, ako za turneju postoji novana potpora
diskografske kue, to za menadera predstavlja dodatni gubitak jer se obino ona u
cijelosti moe nadoknaditi iz tantijema na koje bi se inae mogla obraunati provizija.
Stoga je jasno da je 20% od neto dobiti potpuno nerazumno s menaderovog gledita,
osim u situaciji kada je turneja jako profitabilna. Dobar kompromis za menadera bio
bi uzeti 10-15% od bruto prihoda na turneji (umanjeno za PDV/druge poreze) ili 20-
30% od neto dobiti, ovisno o tome koji je iznos vei.
Jo jedan pristup bio bi da menader uzme fiksnu naknadu za turneju ili da se

naknada ugovara za svaku turneju posebno uzimajui u obzir trokove i prihode
predviene u proraunu. Daljnja osnova bila bi da menader bude plaen barem kao
najvie plaena osoba na turneji. Jo nekoliko imbenika moe utjecati na razinu
odgovarajue provizije od prihoda od turneje: je li menader ujedno i menader
turneje ili agent za ugovaranje nastupa ili oboje? Radi li se o samostalnom umjetniku
ili o bendu? Tko je nadlean za trokove turneje? Primjerice, ako menader prua i
plaa usluge menadera za turneje, bilo bi sasvim opravdano ugovoriti sveobuhvatnu
proviziju za turneju od, primjerice, 17,5 20% od bruto iznosa.
Ako se ugovori postotak od bruta, a umjetnik ne moe platiti menaderu zbog tekoa
s likvidnou, tada bi se taj iznos trebao zabiljeiti, na njega obraunati kamate te
zahtijevati plaanje kada umjetnik bude mogao platiti. To se primjenjuje na plaanje
provizije openito.
Prihodi od prodaje robe i sponzorstava povezani s ugovorom o prodaji robe na turneji

ili u maloprodaji trebali bi se zasebno tretirati te bi se na njih trebala obraunati
provizija u uobiajenom iznosu provizije. Ti prihodi ne bi se trebali ukljuiti u raun
230
dobiti i gubitka turneje. Meutim, neki proizvoai fonograma mogu zahtijevati da

prihodi od prodaje robe budu dio cjelokupnog prorauna turneje te e platiti novanu
potporu za turneju samo nakon to takvi prihodi budu obuhvaeni.
Prilikom pregovora o novanoj potpori za turneju s proizvoaem fonograma

menader bi trebao zahtijevati da menaderska provizija bude prihvatljivi troak
turneje. Takoer je vano pojasniti da prihode od prodaje robe ne bi trebalo u
raunima turneje obraunati kao prihod turneje. Neki proizvoai fonograma
prihvaaju proviziju agencije za ugovaranje nastupa kao troak u dobroj vjeri,
ali odbijaju prihvatiti menadersku proviziju. Osim to to nije logino, takoer je
i nepravedno prema menaderima i umjetnicima. Vano je ta pitanja postaviti
proizvoau fonograma im je mogue ranije, a poeljno ve tijekom pregovora
o ugovoru o snimanju. To je jedini trenutak u kojem menader moda ima jau
poziciju u odnosu na proizvoaa fonograma. Takoer moe biti mogue ugovoriti
s proizvoaem fonograma da menaderu plaa fiksnu tjednu naknadu za vrijeme
turneje, plus troak meunarodnih letova u ranim stadijima umjetnikove karijere u
kojima je potrebna novana potpora na turneji.
Turneja se moe definirati kao niz od vie od est nastupa u razdoblju od etiri
tjedna. Ako tijekom mjeseca bude odrano nekoliko jednokratnih nastupa, oni se
mogu grupirati te se provizija moe obraunati na mjesenoj osnovi.
Budui da je prodaja nosaa zvuka sve manja zbog neovlatenog dijeljenja

datoteka, u mnogim sluajevima umjetnici sve manje prihoda ostvaruju od snimanja i
nakladnitva, a sve vie od turneja. Umjetnicima koji vie nemaju uspjene albume i
singlove prihodi od turneja predstavljaju glavni izvor prihoda, pa je vrlo vano paljivo
razmotriti gore navedeno i ugovoriti pravedan i prihvatljiv postotak za obje stranke.
6. Trajanje obveze plaanja provizije: (_______________________)
Prihvaeno naelo u ugovorima o menadmentu umjetnika je da bi menader trebao

primati proviziju i nakon isteka ugovora za postignua ostvarena tijekom trajanja
ugovora. U mnogim zemljama to je poznato pod nazivom provizija nakon prestanka
vaenja. U SAD-u je to poznato pod nazivom odredba o zalasku.
231
Mnogi menaderi vrsto vjeruju da bi umjetnik trebao plaati proviziju trajno u pogledu
prihoda koji su posljedica truda uloenog tijekom trajanja ugovora. Za uspjeh albuma u
pravilu su zasluni zajedniki napori umjetnika, menadera i proizvoaa fonograma.
Mnogi ugovori o snimanju sklapaju se za cijelo trajanje zatite srodnih prava, to je
za snimke zvuka trenutno 50 70 godina od prve objave u veini zemalja, iako je u
nekim zemljama i dulje. U SAD-u to je razdoblje, primjerice, 95 godina (ili vie ako se
ne radi o djelu po narudbi), a u Meksiku 100 godina. Stoga e umjetnik i proizvoa
fonograma prihode ostvarivati trajno (ili tijekom trajanja zatite srodnih prava), pa
zato ne bi i menader? Menader je obino kljuna sastavnica u uspjehu albuma,
a takva strunost i naporni rad zasluuju biti nagraeni ako industrija eli privui
kvalitetne menadere. Slino tome, autorskopravna zatita za autore trenutno traje
70 godina nakon smrti zadnje osobe koja je sudjelovala u izradi djela, a u praksi
to moe biti i 150 godina ako je pjesma napisana kada je autor imao 15 i umro je
s 95 godina. Provizija nakon prestanka vaenja je neto to e vjerojatno pobijati
odvjetnici umjetnika, no ako se primjenjuje na proizvoaa fonograma, zato se ne bi
primjenjivala i na menadere?
Mogue je postii takav kompromis kod kojeg e se menaderova provizija plaati

u punom iznosu tijekom odreenog razdoblja nakon prestanka vaenja ugovora, da
bi se zatim u jednom ili dva naredna razdoblja plaala smanjena provizija, a zadnja
od tih provizija plaala bi se trajno. Primjerice, puni iznos plaao bi se prve dvije ili tri
godine nakon prestanka vaenja ugovora o menadmentu, a pola iznosa plaalo bi se
nadalje trajno (ili do isteka trajanja zatite autorskih ili srodnih prava).
Ako se provizija smanji, drugi menader mogao bi probati ugovoriti s umjetnikom

plaanje razlike izmeu provizije koja se plaa prvom menaderu i iznosa provizije.
Ako je prvi menader ugovorio puni iznos provizije na prihode od ranijih djela i/
ili snimaka trajno, bilo bi dobro pokuati s izvornim menaderom (uz doputenje
umjetnika) dogovoriti podjelu provizije u pogledu ranijih djela i/ili snimaka. Ako novi
menader uloi ogromne napore u trenutna i budua djela i ostvari uspjeh, to moe
potaknuti prodaju ranijih djela, a to bi takoer koristilo i izvornom menaderu. Stoga
moe biti u interesu izvornog menadera potaknuti novog menadera da se potrudi u
tom pogledu i pristane na podjelu provizije, to bi dalo dodatni poticaj.
232
U svakom sluaju, osim u izvanrednim okolnostima, zbroj provizija starog i novog

menadera ne bi obino trebao prelaziti iznos provizije. Takoer je vano definirati na
koja djela e se nakon prestanka vaenja ugovora primjenjivati provizija. Provizija se
moe odnositi na bilo koja od sljedeih djela:
(a) Bilo to stvoreno tijekom trajanja ugovora (napisano ili snimljeno)

(b) Bilo to snimljeno tijekom trajanja ugovora (bilo demo snimke ili masteri)
(c) Bilo to izdano tijekom trajanja ugovora.
7. Umjetnikova karijera: Sve aktivnosti u (___________) industriji, ukljuujui,

bez ogranienja, stvaranje Djela ili Snimaka kao to su definirani u lanku
11. ispod.
Ovdje treba umetnuti ili glazbenoj ili zabavnoj. Zabava je ireg opsega i ukljuuje i
knjievna i dramska djela, ako je to prikladno.
8. Umjetnikov bankovni raun Adresa banke: (______________________)

Broj bankovnog rauna: (__________________)
Potpisnici: (_______________)(_____________)
Kamate ako bilo koja ugovorna stranka drugoj duguje novac: (_____) % na osnovicu
od (______). Ova odredba omoguuje menaderu ili umjetniku da naplate kamate
ako im druga ugovorna stranka duguje novac nevezano uz uobiajene poslovne
aranmane. Raun obino dospijeva u roku od 30 dana. Ako kasni plaanje poreza
na dohodak ili dobit, porezno tijelo obino e automatski naplatiti kamate te bi se isto
trebalo primjenjivati u glazbenoj industriji.
9. Dunosti Menadera:
9.1 Menader se obvezuje upotrijebiti razumne napore za unaprjeivanje i
promidbu Umjetnikove karijere.
9.2 Menader se obvezuje savjetovati se i konzultirati se s Umjetnikom vezano
uz prikupljanje prihoda i trokove i upotrijebiti razumne napore s ciljem da
Umjetnik bude plaen.
233
Vano je da se menader i umjetnik redovito konzultiraju i razgovaraju o razvoju

umjetnikove karijere uzimajui u obzir raniji i trenutni uspjeh i njezin budui smjer.
9.3 Menader se obvezuje redovito konzultirati se s Umjetnikom i informirati

Umjetnika o svim znaajnim aktivnostima koje Menader poduzima za
raun Umjetnika te razgovarati o razvoju Umjetnikove karijere openito te
periodiki iznositi konstruktivne kritike.
9.4 Menader se obvezuje voditi biljeke o svim transakcijama koje utjeu na
Umjetnikovu karijeru te Umjetniku dostavljati izvjee u roku od (______)
dana od kraja svakog kalendarskog tromjeseja u kojima e biti navedeni
svi prihodi, izvori prihoda, trokovi, provizija i drugi dugovi i odgovornosti
koji su nastali u prethodna tri mjeseca.
Razdoblje izmeu kraja tromjeseja i izvjea moe biti izmeu 30 i 120 dana. esto
treba mnogo vremena za dokumentiranje i izvjetavanje o svakoj financijskoj aktivnosti
u odreenom tromjeseju, naroito ako se umjetnik nalazi na svjetskoj turneji. Ako
izvjea zbog bilo kojeg razloga kasne, umjetnik moe imati opravdani zahtjev na
naknadu zbog povrede ugovora. Dostavljanje izvjea 120 dana nakon zavretka
tromjeseja nije nerazumno, a u onim sluajevima kod kojih se turneja protee na dva
raunovodstvena razdoblje moda e biti potrebno potpisati jednokratni ugovor kojim
e se odrediti da e se dostavljanje izvjea odgoditi za kraj razdoblja nakon kraja
turneje. U takvom sluaju vano je potpisati jasan pisani ugovor o tome prije poetka
turneje.
9.5 Menader se obvezuje pribaviti doputenje Umjetnika za sve trokove

preko (__________) po jednom eku ili (___________) u razdoblju od
jednog kalendarskog mjeseca.
Ovakva odredba ponekad se pojavljuje u ugovorima o menadmentu umjetnika, a

umjetnika na odreeni nain titi od toga da menader zloupotrijebi njegov novac.
U praksi je ivotno vano da izmeu menadera i umjetnika postoji povjerenje.
Ovakvo ogranienje takoer moe predstavljati i praktini problem ako je, primjerice,
menader u Junoj Africi, a umjetnik u Australiji, a novana sredstva su potrebna brzo.
234
9.6 Menader se obvezuje savjetovati Umjetnika o imenovanju agenata za

ugovaranje nastupa, raunovoa, odvjetnika, sponzora, prodavatelja robe i
drugih agenata, uzimajui u obzir moralne stavove Umjetnika.
Vano je da se i umjetnik i menader dobro osjeaju i da mogu suraivati s treim

osobama. Takoer je vano i da menader bude svjestan umjetnikovih politikih i
moralnih stavova te da ne obvee umjetnika na bilo to neprikladno.
10. Dunosti Umjetnika:

10.1 Umjetnik se obvezuje postupati u skladu sa svojim najboljim
mogunostima te na toan i priseban nain ispunjavati sve
obveze vezane uz opravdane ugovore, dogovore, izvedbe i
promotivne aktivnosti koje dogovori ili odobri Menader.
10.2 Umjetnik se obvezuje dolaziti na sve sastanke u tono vrijeme
i u svako doba informirati Menadera o tome gdje se Umjetnik
nalazi i je li dostupan.
10.3 Umjetnik se obvezuje Menadera obavijestiti o svim
prihodima, ukljuujui, bez ogranienja, prihode od javnog
izvoenja, suvikove sa turneja te novac za nastupe na radiju
i televiziji koji se plaaju izravno Umjetniku.
10.4 Umjetnik se obvezuje odmah obavijestiti Menadera o svim
ponudama treih osoba vezanima za Umjetnikovu karijeru.
10.5 Umjetnik se obvezuje da nee angairati nijednu drugu osobu
da postupa kao menader Umjetnika ili njegov predstavnik
u pogledu bilo kojeg aspekta Umjetnikove karijere za vrijeme
Trajanja ugovora.
10.6 Umjetnik se obvezuje redovito se konzultirati s Menaderom
o razvoju Umjetnikove karijere i prihvatiti da je dio
Menaderovog posla povremeno davati konstruktivne kritike.
10.7 Umjetnik se obvezuje potpuno informirati i redovito konzultirati
Menadera vezano uz oekivane trokove koje e uiniti
Umjetnik, te pribaviti Menaderovo doputenje vezano uz
trokove snimanja, videa, opreme i turneja.
11. Djela i snimke ukljuuju:
235
11.1 Snimke zvuka (ukljuujui demo snimke).

11.2 Vizualne i audiovizualne snimke, ukljuujui film i video.
11.3 Knjievna, dramska i glazbena djela.
11.4 Prodaju robe, brendiranje i sponzoriranje bilo kojeg imena,
loga, crtea ili iga iji je nositelj ili s kojime je povezan
Umjetnik.
11.5 Izvedbe i nastupe Umjetnika na koncertu, radiju, televiziji ili filmu.
11.6 Snimke drugih umjetnika na kojima Umjetnik sudjeluje kao producent,
inenjer, programer ili araner.
Za svaki sluaj (11.1 11.6), djelo mora biti stvoreno ili u bitnome stvoreno tijekom
Trajanja ugovora.
12. Prihodi imaju znaenje kao to je navedeno u 12.1 i u 12.2:

12.1 Prihodi na koje se primjenjuje provizija: Sve bruto naknade i iznosi novca
plativi i dugovani Umjetniku vezani uz iskoritavanje djela i snimaka ili koji
na drugi nain proizlaze iz aktivnosti u umjetnikovoj karijeri, iskljuujui
prihode na koje se ne primjenjuje provizija.
12.2 Prihodi na koje se ne primjenjuje provizija:
12.2.1 Iznosi koje plati ili koji su plaeni u ime Umjetnika, koji su predvieni
proraunom, nadoknadivi trokovi snimanja ili nadoknadivi trokovi
izrade videa koji su predvieni proraunom.
12.2.2 Tantijeme, predujmovi ili naknade plaene ili zaraunate od strane
ili u ime Umjetnika bilo kojem vanjskom producentu, mikseru,
programeru ili inenjeru do dogovorenog iznosa.
12.2.3 Novac plaen ili zaraunat Umjetniku kao novana potpora na turneji
do dogovorenog iznosa.
12.2.4 U sluaju da Umjetnik sklopi zaseban produkcijski i/ili nakladniki
ugovor s Menaderom, prihod iz takvih ugovora smatrat e se
prihodima na koje se ne primjenjuje provizija.
Rijei predvieni proraunom ukljuene su u odredbe iznad kako bi se omoguio

izraun prihoda na koje se primjenjuje provizija na pravedan i razuman nain.
Odgovornost za izradu prorauna trebala bi zajedniki pripadati umjetniku i
menaderu. Meutim, ako, primjerice, trokovi snimanja albuma znatno premae
proraun, moe biti potrebno da se oni dogovore o tome koliki iznos provizije e se
236
uzeti.
U modernom dobu postoji tendencija da predujmovi iz ugovora o snimanju (koji se

ponekad nazivaju sredstva za snimanje) ukljuuju i pokrie trokova snimanja. Ako
je to sluaj, menader i umjetnik moraju se suoiti s problemom donoenja odluke o
tome koji dio predujma e se staviti na stranu za snimanje (to je prihod na koji se
ne primjenjuje provizija), a koji iznos e se smatrati prihodom na koji se primjenjuje
provizija. Bilo bi dobro sklopiti poseban pisani ugovor s umjetnikom svaki put kada
se primi novi predujam za snimanje, tako da se dogovoreni dio predujma smatra
prihodom na koji se primjenjuje provizija. Primjerice, mogue je da cijeli predujam
bude potroen na trokove snimanja, u kojem sluaju menader ne bi nita zaradio.
Takoer je mogue ukljuiti i odredbu o ponovnoj procjeni, pri emu obje stranke
pristaju prilagoditi iznos prihoda na koji se primjenjuje provizija kada snimanje albuma
bude zavreno. Takoer, ako umjetnik kupi opremu za snimanje ili drugu opremu s tim
predujmom, to bi se trebalo smatrati prihodom na koji se primjenjuje provizija, budui
da umjetnik stjee imovinu. Alternativno, moe se postii dogovor o tome da se troak
opreme smatra prihodom na kojeg se ne primjenjuje provizija u vrijeme kupnje, ali
ako se i kada proda, menader ima pravo primijeniti proviziju na prodajnu cijenu. Ako
trajanje ugovora o menadmentu istekne, a umjetnik eli zadrati opremu, umjetnik bi
trebao platiti menaderu proviziju na vrijednost opreme na dan isteka ugovora.
13. Trokovi Menadera:
Vidi raniji primjer tipinog popisa menaderovih trokova u Prilogu B.
14. Trokovi Umjetnika:
Vidi raniji primjer tipinog popisa trokova umjetnika u Prilogu B.
Kraj Dodatka i primjera detaljnog ugovora.

237
ZAHVALE
elio bih zahvaliti svima onima koji su mi pomogli i podrali me dok sam pisao ovu
knjigu. Naroito bih se elio zahvaliti svome sinu i poslovnom partneru Josephu
Stoppsu na njegovoj dragocjenoj pomoi i smjernicama, naroito u odjeljcima o
audiovizualnom koritenju glazbe i digitalnom marketingu koje mi je pomogao napisati.
Takoer se posebno zahvaljujem lanovima svoje obitelji Nikki, Hazel, Isis, Crispinu,
Jonathanu i Sue na njihovoj neprestanoj podrci i strpljenju. elio bih se iskreno
zahvaliti i predivnim umjetnicima koje zastupam, naroito Howardu Jonesu, Halu
Ritsonu, Tomu Baileyu, Phonatu i Miriam Stockley. Na pomoi i savjetima zahvalio
bih se i Francis Gurry, Trevoru Clarkeu, Davidu Uwemedimu, Dimiteru Gantchevu,
Victoru Vazquezu Lopezu, Simonu Ouedraogou i Geidyu Lungu u WIPO-u, Martinu
Goebbelsu (Robertson Taylor Insurance), Andyu Allenu (Backstreet), Gillu Baxteru
(Baxter McKay Schoenfeld), Jamesu Collinsu (Collins Long), Richardu Tayloru
(Michael Simkins), Janu Uweu Leisseu (Grehler Rechtsanwaite), Robertu Horsfallu
(Sound Advice), Dennisu Muirheadu (Commercial Mediator), Katsu Ogawi (Spectrum
Management), Steveu Levineu, Dr. Mihalyu Ficsoru, Gerdu Leonardu (The Futures
Agency), Marku Livermoreu (MGM), Timu Gardneru (Gale Gardner & Co), Peteru
Leathemu, Laurenceu Oxenburyu i Keithu Harrisu u PPL-u, Mikeu Smithu (Sony),
Martinu Millsu (Beggars Group), Christine Payne (Equity), Johnu Smithu (FIM),
Robertu, Francesci, Andrei i Alejandri Quatieri, Eriku Bertiju, Liu Palmieriju i Marcu
Pellatiju u Bolonji, Garyu McClarnanu (Sparkle Street), Steveu Schnuru (EA), Robu
MacAllisteru, Claire Mas (MusicAlly), Davidu Kingu (Entertainment Visa Consultants),
Alanu Durrantu (Rock-It Cargo), Geoffu Tayloru i Kiaronu Whiteheadu (BPI), Marku
Kellyu (Marillion/FAC), Crispinu Huntu (FAC), Rogeru Armstrongu (Ace Records),
Stuartu Worthingtonu, lanovima Vijea za autorsko pravo britanskog Foruma
glazbenih menadera Jonu Websteru, Joeu Tayloru, Tonyju Creanu, Peteru
Jenneru, Jamesu Bartonu, Timu Clarku, Davidu Enthovenu i predsjedniku MMF
Ujedinjenog Kraljevstva Brianu Messageu. Posebne zahvale zasluuju i Nigel Parker,
Jazz Summers, Jef Hanlon i Phil Nelson, zbog njihovih dragocjenih doprinosa primjeru
detaljnog ugovora o menadmentu umjetnika. elio bih se zahvaliti i Sari Ronaghy na
238
njenoj bezgraninoj podrci dok sam pisao ovu knjigu. Posebno zahvaljujem i mojim
suborcima na turnejama i putovanjima Tonyju Creaneyu, Robbieu Bronnimannu,
Jonathanu Atkinsonu, Robinu Boultu, Simonu Bettisonu, Seanu Vincentu i Tomu
Wagstaffu, kao i na beskrajnoj osobnoj podrci Mikeu OConnoru, Robinu Pikeu,
Peteu Frameu, Krisu Needsu, Johnu Braleyu, Stuartu Robbu te Ricku i Judy
Pearce. Takoer bih elio zahvaliti i osoblju Aylesbury Study Centrea u Ujedinjenom
Kraljevstvu, Sala Borsa u Bolonji, Italija te Dravnoj knjinici Zapadne Australije u
Perthu, Australija, gdje je knjiga napisana.
Iako se svima navedenima cijelim svojim srcem zahvaljujem na njihovim savjetima,

pomoi i podrci, to ne znai da se oni slau s bilo ime to je napisano u ovoj knjizi,
niti da to podravaju.
239
DODATNA LITERATURA
Knjige
1. Likeonomics The Unexpected Truth Behind Earning Trust, Influencing

Behavior, and Inspiring Action
Rohit Bhargava (ISBN-10: 1118137531; ISBN-13: 978-1118137536)
2. Working in The Music Industry

Anna Britten (ISBN-10: 1845283570; ISBN-13: 978-1845283575)
3. Collective Management of Copyright and Related Rights

Mihaly Ficsor (ISBN 92-805-1103-6)
4. Collective Management of Copyright and Related Rights

Edited autora Daniela Gervaisa (ISBN 978-90-411-2724-2)
5. The Music Managers Bible (2012 Edition)

Razni autori (ISBN 9781780382371)
6. Guerrilla Music Marketing Handbook 201 Self-Promotion Ideas for

Songwriters, Musicians and Bands on a Budget
Bob Baker (ISBN-10: 0971483892; ISBN-13: 978-0971483897)
7. The Art of Music Publishing An Entrepreneurial Guide to Publishing and

Copyright for the Music, Film, and Media Industries
Helen Gammons (ISBN-10: 1240522354; ISBN-13: 978-0240522357)
240
8. Music, Money and Success The Insiders Guide to Making Money in the
Music Industry
Jeffrey Brabec & Todd Brabec (ISBN 10: 0825673461; ISBN-13: 978-
0825673467)
9. Friction is Fiction: The Future of Content, Media and Business

Gerd Leonard (ISBN 9780557224500)
10. Free Ride How the Internet Is Destroying the Culture Business and How
the Culture Business Can Fight Back
Robert Levine (ISBN-10: 1847921485; ISBN-13: 978-1847921482)
11. Steve Jobs

Walter Isaacson (ISBN 978-1-4087-0374-8)
12. Wikinomics How Mass Collaboration Changes Everything

Don Tapscott & Anthony D Williams (ISBN 10: 1591841380 or ISBN 13:
978-1591841388).
13. The Longer Long Tail: How Endless Choice is Creating Unlimited Demand
Chris Anderson (ISBN-10: 1847940366; ISBN-13: 978-1847940360).
14. Appetite for Self Destruction The Spectacular Crash of the Record
Industry in the Digital Age
Steve Knopper (ISBN-10: 1423375203; ISBN-13:978-1423375203
15. Perfecting Sound Forever The Story of Recorded Music

Milner (ISBN-10: 1847081401; ISBN-13: 978-1847081407)
16. Free: How Todays Smartest Businesses Profit by Giving Something for
Nothing
Chris Anderson (ISBN-10: 190521149X; ISBN-13: 978-1905211494)
17. Digital Wars Apple, Google, Microsoft and the Battle for the Internet
Charles Arthur (ISBN-10: 0749464135; ISBN-13: 978-0749464134)
241
18. The Music Instinct How Music Works and Why We Cant Do Without It
Philip Ball (ISBN-10: 0199896429; ISBN-13: 978-0199896424)
19. How Soon is Now The Madmen and Mavericks who made Independent
Music 1975-2005
Richard King (ISBN-10: 0571243908; ISBN-13: 978-0571243907)
20. The New Digital Age Reshaping the Future of People, Nations and
Business
Eric Schmidt & Jared Cohen (ISBN-10: 1480542288; ISBN-13: 978-
1480542280)
21. The New Business As Usual Rewire the Way You Work to Succeed in
the Consumer Revolution
Brian Solis (ISBN-10: 1118077555 | ISBN-13: 978- 1118077559)
22. World Copyright Law (2008. 3. izdanje)

J.A.L. Sterling (ISBN 9781847032805) (NB A 4t. izdanje izlazi 2016.)
Informacije i umreavanje
1. MusicAlly: Servis za objavu informacija u podruju meunarodnog

digitalnog glazbenog marketinga na dnevnoj i mjesenoj osnovi. Dostupno
uz pretplatu. www.musically.com
2. LinkedIn besplatne grupe: Music Industry Network Group

Music Industry Forum Group
MusicBiz Group
Music Promoters Network Group
Music & Marketing Group
Music Industry: Worldwide
World Music Network
Music Publishing and Licensing Group
Synch Music Professionals
The Music Branding Network
242
3. Wired magazine dostupno uz pretplatu neki lanci mogu se

pregledavati besplatno www.wired.co.uk
4. Audience magazine: For the International Contemporary Live Music

Industry. Dostupno uz pretplatu www.audience.uk.com
5. Besplatni dopisni blog Boba Lefsetza: http://www.lefsetz.com/

lists/?p=subscribe&id=1
6. TEDTalks Besplatne prezentacije s Ted Conferences koje se mogu

pregledavati na YouTubeu.
Konferencije
Midem meunarodni dogaaj koji se odrava u Cannesu,

u Francuskoj, svakoga sijenja www.midem.com
ILMC International Live Music Conference, konferencija
koja se odrava u Londonu, svakoga oujka
www.ilmc.com
SXSW South By South West Music Conference and
Festival, konferencija i festival koji se odravaju u
Austinu, u Texasu, svakoga oujka. www.sxsw.com
Eurosonic- Noorderslag European Music Conference and Showcase
Festival, konferencija i festival koji se odravaju
u Groningenu, u Nizozemskoj, svakoga sijenja
www.eurosonic-noorderslag.nl
Miami Winter Music Conference Meunarodni festival za elektroniku/plesnu
glazbu koji se odrava u Miamiju svakoga oujka
www.wintermusicconference.com
WOMEX International networking platform, Trade Fair,
Showcase Festival, Conference, and Film
programme for the world-music industry.
Petodnevni dogaaj koji se odrava na razliitim
lokacijama diljem svijeta.
243
O AUTORU
David Stopps zapoeo je svoju karijeru kao promotor slavnog Friars Cluba u
Aylesburyu, u Engleskoj. Od 1969. do 1984. predstavio je gotovo sve umjetnike,
a najznaajniji meu njima su David Bowie, U2, Genesis, The Kinks, Blondie, The
Police, Peter Gabriel, Queen, Fleetwood Mac, Tom Petty, The Jam, Dennis Brown,
Gregory Isaacs, The Ramones, The Clash i mnogi drugi. Godine 2009. uspjeno je
ponovno otvorio Friars Club nakon stanke od 25 godina (www.aylesburyfriars.co.uk).
Sa preko 90.000 lanova, to je najvei glazbeni klub u Europi.
1982. poeo se baviti menadmentom. Izvorno je bio menader benda Marillion,

a potom i Howarda Jonesa, te jo kasnije benda The Fat Lady Sings. Ovih dana
jo uvijek je menader Howarda Jonesa, koji i dalje izdaje albume i nastupa na
turnejama i koji je do sada prodao preko 8 milijuna albuma u cijelom svijetu. Takoer
je menadmentski konzultant Miriam Stockley koja je, kao jedna od naslovnih
pjevaica na seriji albuma Adiemus, prodala preko 3 milijuna albuma. Sa svojim
poslovnim partnerom Josephom Stoppsom, menader je neprilagoenoj elektronikoj
i eklektinoj grupi The Young Punx te talijanskom vieanrovskom geniju za plesnu
glazbu Phonatu. Stopps se esto nalazi na turneji kao menader i menader turneje u
SAD-u, Kanadi, Europi, Japanu i Australiji.
David Stopps direktor je Odjela za autorsko i srodna prava britanskog Foruma

glazbenih menadera. Takoer je bio lan Britanskog vijea za autorsko pravo te
je od 2002. do 2010. bio predstavnik Ujedinjenih naroda za Meunarodni forum
glazbenih menadera, koji je imao status nevladine organizacije u WIPO-u. U
WIPO-u je predstavljao sve svjetske glavne izvoae vezano uz pregovore o novom
meunarodnom ugovoru u podruju autorskog i njemu srodnih prava u sklopu
Povjerenstva o autorskom i srodnim pravima (SCCR). Takoer je i lan Odbora
izvoaa i Glavnog odbora britanske organizacije za kolektivno ostvarivanje srodnih
prava PPL. PPL (Phonographic Performance Ltd.) je druga najvea organizacija za
kolektivno ostvarivanje srodnih prava na svijetu.
244
U svibnju 2008. godine primio je nagradu MMF Roll of Honour u Londonu.
Od 2010. do 2012. bio je direktor tvrtke 3DiCD Media Ltd., inovativnog digitalnog start-
upa iji je cilj revolucionarizirati nain pakiranja i kupovanja digitalne glazbe.
David Stopps takoer je i konzultant i predava te je odrao niz meunarodnih

radionica prvenstveno namijenjenih autorima glazbe, izvoaima, menaderima,
vladama i organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava, ali i telekomunikacijskim
tvrtkama, brendovima i svim organizacijama koje ele iriti svoje poslovanje pomou
glazbe. Odrao je radionice u Jamajci, Barbadosu, Bugarskoj, Kanadi, Belgiji,
Ujedinjenom Kraljevstvu, Novom Zelandu, Junoafrikoj Republici, Nizozemskoj,
Keniji, Brazilu, Tajlandu, Antigui, Mozambiku, Namibiji, Filipinima, Obali Bjelokosti i
Indoneziji.
Godine 2011. postao je Stariji savjetnik za autorsko pravo i srodna prava za Featured
Artists Coalition (FAC), a u oujku 2013. odrao je govor u Europskom parlamentu
u Bruxellesu u ime FAC-a vezano uz Direktivu EU-a o kolektivnom ostvarivanju
autorskog prava i srodnih prava. U srpnju 2013. odrao je govor na WTO-ovom
Globalnom pregledu za pomo u trgovini u enevi.
Prijevod s engleskog uz dozvolu Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO)
Naslov originala:
How to Make a Living from Music (Second Edition)
Creative industries - No. 4
Izdava:
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo,
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
World Intellectual Property Organization, Geneva
Za izdavaa:
Mr. sc. Ljiljana Kuterovac, dipl. ing.
Urednica izdanja:
Mr. sc. Tanja Milovi, dipl. ing.
Prijevod:
Radogost d.o.o.
Lektura teksta:
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
Sluba zatite autorskih muzikih prava Hrvatskog drutva skladatelja
Priprema za tisak:
Darija Caren Lonar, dipl. graf. ing.
Tisak:
PAX GRAF
Naklada:
200 primjeraka
Zagreb, svibanj 2015.
ISBN 978-92-805-2487-1 (izvorno WIPO izdanje)
ISBN 978-953-6513-72-7 (hrvatsko tiskano izdanje)
ISBN 978-953-6513-73-4 (pdf izdanje)
CIP zapis dostupan je u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 000906444.

Zav i
einf
ormaci
j
ailinar
uivanj
epubl
ikac
ij
aobr
ati
tesena:
Dravnizavodzaint
elektualnovl
asnit
vo
Adr esa:
Uli
c agradaVukovara78
10000Zagr eb
Republ i
kaHrvat
ska
Telefon:++38516109825
Faks:++385161 12017
e-mai l
:inf
o@dz i
v.
hr
web:www. dz
iv.
hr
Zavi
einfor
mac i
j
aobrat
itese
Svj
etskojorgani
zaci
jizaint
elekt
ual
novl
asni
tvonawww.
wipo.
int
Adresa:
WIPO
34,chemindesCol
ombet
tes
P.
O.Box18
CH-1211eneva20
vi
carska
Tel
efon:
4122338911
1
Faks:
41227335428
WI
PO publ
i
kaci
j
abr
.939CR (
hrvat
ski
) I
SBN 978-
92-
805-
2624-
0

Kako Živjeti Od Glazbe

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Živjeti Od Glazbe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kakoivj

11. POGLAVLJE 104

12. POGLAVLJE 107

13. POGLAVLJE 112

14. POGLAVLJE 122

Aranmani vezani uz putovanje i smjetaj 132

15. POGLAVLJE 143

16. POGLAVLJE 147

17. POGLAVLJE 152

Svrha ove knjige je da bude alat autorima i izvoaima glazbe i u razvijenim

Ovo je vrlo uzbudljivo doba za glazbene umjetnike. Glazbeni umjetnik uvijek je

Googleov YouTube postao je najvea internetska stranica za otkrivanje glazbe na

Telekomunikacijske tvrtke se takoer sve vie bave glazbenim sadrajima i razvijaju

S obzirom na to da je internet neutralan u zemljopisnom smislu, postalo je manje

Poznata je izreka filozofa i skladatelja Friedricha Nietzschea: Bez glazbe ivot bi

Ova knjiga oblikovana je kako bi identificirala i objasnila osnovne izvore prihoda

naroito korisnim. i menaderima pokazao se naroito korisnim. Taj primjer takoer

U meuvremenu, oni umjetnici koji su istovremeno i autori i izvoai otkrivaju da najvei

U zemljama u razvoju, neke ustanove i temeljne strukture kao to su organizacije za

Nadam se da e ova knjiga biti korisna i autorima i izvoaima iz takvih zemalja te da

U digitalnom dobu uloga organizacija za kolektivno ostvarivanje prava postat e jo

registra (IMR) (http://www.internationalmusicregistry.org/portal/en/index.html) te je

Pri koritenju ove knjige preporuuje se pregledavati odjeljak s definicijama (Prilog

Takoer emo ponegdje u tekstu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava

Sljedei dijagram prikazuje kako su prava autora i izvoaa definirana. U

Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (WIPO) agencija je Ujedinjenih

U suvremenoj glazbenoj industriji postoji vie razliitih izvora prihoda koji su

(b) Prihodi od tantijema kada proizvoa fonograma (diskografska kua ili

Vano je da se autori, izvoai i menaderi umjetnika pobrinu da ostvaruju prihode

Uz probleme u vezi s neovlatenim dijeljenjem datoteka preko Interneta, svjedoci smo

Za osobe koje su iskljuivo autori te ne sudjeluju u snimanju ni nastupima uivo, tim bi

njegovog djela zvui profesionalno. Umjetnici koji su u potrazi za pjesmama oekuju

menadmentu, upravlja i vodi poslovnu stranu umjetnikove karijere. Ako umjetnik

S obzirom da je Engleska namnoila pravne sustave u britanskim kolonijama,

U oba sluaja jedno je tono: zakonodavstvo vezano uz prava autora pojavilo se

fonograma diljem svijeta nadaju se da e predloeni Zakon o pravima izvoaa (PRA),

Trajanje zatite uglavnom je znatno krae za izvoae i snimke nego za autorska

Bernska konvencija osvjeena je sedam puta od 1886., posljednji put 1971. Do

Rimska konvencija za zatitu umjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma i

prava. Srodna prava takoer su obuhvaena Sporazumom TRIPS te Ugovoru o

Kao to je navedeno u poglavlju o definicijama, postoje dvije temeljne skupine prava

WIPO i meunarodni ugovori igraju vanu ulogu u nainu oblikovanja pravila o

naknadu trebala isplaivati singapurska organizacija za kolektivno ostvarivanje

Nekima e sljedee informacije biti previe pravne te e poeljeti nastaviti s itanjem

3.i Prava autora

4. Pravo priopavanja javnosti (pravo dopustiti bilo kakvo priopavanje javnosti,

3.ii Prava izvoaa

5. Pravo na pravinu naknadu za radiodifuzijsko emitiranje i priopavanje javnosti.

3.iii Prava proizvoaa fonograma

3.iv Licenciranje i ustupanje

3.v Iskljuiva prava i prava na naknadu

Najire koriteno pravo naknade je ono koje se primjenjuje na javno izvoenje

3.vi Stavljanje na raspolaganje javnosti

Kao to je navedeno iznad, pravo stavljanja na raspolaganje javnosti je interaktivno

Zbog toga to je pravo stavljanja na raspolaganje javnosti iskljuivo pravo, obino

(streaming na zahtjev), dok pravima na pravinu naknadu gotovo uvijek upravljanju

3.vii Ogranienja i iznimke te trostupanjski test

Svi gore spomenuti ugovori sadre odredbe o iznimkama i ogranienjima navedenih

U digitalnom dobu pojedine drave nastoje uvesti nove iznimke i ogranienja.

Neke drave ugovornice uvele su iznimku za takvo kopiranje te su ozakonile promjenu

3.viii Potena uporaba i poteno postupanje

Primjerice, producenti filma Expelled koristili su 15 sekundi audio zapisa pjesme

U Ujedinjenom Kraljevstvu je nekoliko trgovakih drutava pronalo rupu u propisima