ini. — 1S — Capajeso, anpun—jynn. Glasnik © Taacnun 3EMASCKOL My3eja zemaljskog muzeja u y Bosni i Hercegovini. Bocun » Xepyerosuun. Konjiga IL. Godina I. Kiwura 1. Toauna IL. us se ee Urednistvo: Sarajovo, zerada remaljske vlade, racij qrnune Sarajevo, zemaljska Stamparija, 0, 8e: ika > > XXXVI p. 108. ) » » XXXII. str. 212. 9) Klaié Pov. Bosne str, 244. tg G. 1448. primi naslov: bodijom milosti homski,hereeg it. d. Po ovome naslovu prozvala se ka8nje sva njegova zemlja ,hercegova zemlja“ ili ,Hercegovina.‘*) — Stjepan je imao za prva Zenu Jelenu, kéer zetakoga kneza Bale Ill, za drugu Ciciliju. Sina imao je tri: Vladislava, Vlatka i Stjepana. Njegova kéi Katarina ndala se za bos, kralja Stjepana Tomu. *) Da Hraniéi nijesn dayali novee i ine dragocjene stvari u privremenu pohranu u Dubrovnik ili u Mijetke, nista ne bismo znali o tome, Sta je bilo u riznici ove znamenite hercegovatke porodice. A tako mozemo iz dokumenata dubrovaékog i mijetatkog arhiva sakupiti ono, svakako najdragocjenije, sto se je gavalo u njezinoj riznici. Bijase ti: Hy I. Svakovrsnih novaca i nékovanog metala; IL. svakovrsnog posugia ; ' y in. ‘ IV. svakoyrsne odjeée; nakita; V. povelja i kujiga; VI. moiti i ikonica; VII. jedan glazbeni stroj. 1) Jiretek str. 38—40; Klaié 218, 281—282, 297. 4 Rodovnica Hraniéa E Hranja Vukovié ei Sandalj Hranié, Vak Vukae + 1435 — hereeg Stjepan Vuktié t + 1466 “1, Hona Jelena, kéor zeiskog knoza Balle IIL, a unuka Sandaljeve zene Jele. 1. Yona Katarina, keer Vuka Vukoica bana hrvatskoga i banice Anke, 2. Zone Jelena F 1442 * (ag AS Tah oe kéer s 7 ° : See eee Ee Vladislav, Vlatko, Stjepan, Katarina, el, vojr. bos. hereeg knez bos. kraljien + 1478 u Rimu 2. Zena Cicilija (hercezica).Wen es Predmeti riznice, postavijeni u privremeni poklad. Man gE I. Novei i nepreragjeni metali. v . = Godina ht a) Sto ih dadose u Dubrovnik : Broj a Anka, njegova punica i Katarina, Zena njegova. mjesto %unski | Pravi kovani novac ss Se a —— novae A No vee i |B: Neprezagieni metal , ] uta sa eu 1419 4960 | perpera | dinara dubroy. FS iJ L ia 4. ang. | 1040 | perpera | dinara kotorskih i Broj | 2. g 2 lel? lu Dubrovn. heats os Prayi kovani novac 2 |2gl4 aipollad paints 1406 700 | — | dukata zlatih arebra| 10° |10| 8 14192 | 2000] — | dukata zl. 4 maja | 1731 |perpera | dinara dubroyackih plika ju Dubrovn, a dobrih 10 u poklad P. Tl. 66: Dubrovnik 92 | perpere | dinara dubrovatkih - |komada 5 zlih 1419 9702 | — | dukata al. 6 | porp. | mezalina 28. jula | 3060} perp. | dinara dubrov. P. IL 49. ln Dubrovn.| 2079 | perp. | dinara kot. Ln as u poklad | 24247 aspri 1406 2640} — | dukata zlatih srebra | 55 |—|— (T8pa4urkyh acnpH) 20. dee. 69 P. IL. 67. a komada B val a Ta Depa! Pte 58. 14192 | 18000] perp. | dinara dubr. AE zeae sree ee Pal ral et Aes ln Dubrovn. j4o7_ | 8564) — | aspre, a jest u njih | — | 29 | 9) mua P, IL. 69. | jan. i 78 ie (acngtk rSphuusbyn) 1420 2000} — dukata zl. Dubrovnik B. IT, 59. Fee } . a Dubrovn, prije | 12000] — | dukata = = @ poked PIL 73. 1412 es, em pa a Mijctke Dist. kaj. VL 253, | tee ee a an amen | | 6. maja Its 2 ae ents a alr, In. Dubrovn. 2) So th Sandal} sam postavi w poklad ili prima sub titulo duga, carine iti dobitka. |. Seen a Aee 1418 6000] — | dukata zahtijeva San- | — | — |—)— 1493 | dobaa)] baie a) 4, apr. dalj od Mijegana s. Pete ase : Mijetci titulo duga see 60 | perp. } dinara dubr. List. knj. VU 4 1a Dubroyn.| ist. knj. VII. 99. { u poklad P. Il. 76. i: a es 1413 | 10000] — | dakata gahtijeva San- | — | — |— 1429 ostatak svega poklada - 4. maja , dalj od Mijetana s. t. 15. jnla | 16562] — | dukata al. Mijetci poklada It Dubrovn, p List. knj. VII. 118, u poklad P. IT. 86, Mik, 356£ Vicristt Godina oe + arg i Broj novae | — | dukata-zl. perp. | dinara dubr. — | dukata zl. Ra- éunski "| Pravi kovani novac a Mikl. 364. Miki. 372. — | dukata lat | drevske* primio 1430 Dubroyn. primio 1423 2000 — 16. febr. i lu Dubrovn dukata: 1429 10007} — 15. jula la Dabiovn, 1436 | 1000 | — 12. nov. digla ja Dubrovn 1438 | 1000 dukata | dukata = dukata af poklad 1442-1 * 500 2%. nov. } 1000 * au 600 testamentu Mikl. — | dukata zl, od dobitka od 6000 dukata zl. perp | ydinarié od dohotka od ,Konavli* Pokladi gospoyje Jele. P. I. 87, dukata vojv.. — » njegovo) Zeni Jeleni » novoj crkvin Gorici ih ,carine P. Il. 85. P. . 91. P. I 78, Mikl. 321. Mikl, 35: Mikl, 386. P. IL. 95. Stjepana 415—416 Olovo za200dukata | crkvi uv ,Gorice* | d) Pokladi hercega Stjepana. Kako su se podijelili Sandaljevi rogjaci n njegove poklade, kad je uzeo avaki od njih svoj dio i koliko, kako je herceg Stjepan pomnoiio syoje novee dobitkom od 6000 dukata, zalozenih u Dubrovniku od Sandalja i dohotkom konavaoskim it. d, o tome vidi u Miklosi¢a CCOXXI, COOXXVIN, CCOXXXI, CCCXXXVI CCCXLVI, CCCLY, COCLVII, CCCXOVI, CCCXCVII—IX i u Puciéa IL str. 92 i 111. Za nau radnju osobito vrijedi testament Stjepanov od g. 1466. Tu ditamo da su Dabrovéani primili od njega u ostavu: DAS EN EOS ve ha Godina i mjesto éunski | Pravi kovani novac novac 1466 70000 _ dukata zl. (bnetackih) u 14 ,soklinova” (71000 (saceulus) u Puciéa) stavece dya plika fina srebra“ M. 497, P. IL. 124. Koliko je herceg od tog poklada ostavio ,za moju dusicu na slavu i sluzbu bodiju4, koliko syojim sinovima i Zeni, kad bje primljen od ovijch say poklad, kako je Viatko riznien svoju obogatio dohotkom od Konavli — o tome vidi u Puciéa I str, 124—136 i u Miklosica CDYI, CDIX, ODXI—CDXXX, ODXXXICDXXXIV, CDXXXIX, CDXLI i CDXLIV. Ad A) Nabrojeni novei dijele se po metalu u: zlatne (dukati) srebrne (dinari, mezalini i aspre). Po porijeklu jesu dukati bnetadki, torski,*) a aspre turske.*) Mezalini spomi samo jedan put, naime u pokladu od 1406 g. Iz koje su kovnice oni. po- © tokli, to ge ne kaze. 1) dinari dubrovadki’) ili ko- ju se u bosanskim spomenicima 1) Vidi u Mikl. str, 497, gdje co kaze, da su Dubrovéani iz ostavStine hercega Stjepana primili 70000 duk. zl. (SHeTauuyHeXh). 2) Vidi poklade od godina 1406, 1419, 1428, 1491. 5) Aspre spominju se u bos. spomenicima na 4 tnje: 69 — i posvad zoyu se turske, — u Mikl samo na str, puspri yse*, ,revene aspri%, . su Puciéa I, na str 59, 67 i 29 i tu se samo kaze ,aspri nage“,© pevene acknese npmaiticato, str. 111 nenese, I Slovenci kazu takogjer jo sada: daj mi penez, 1. Dukati. Dukati. — iz Bizanta preneseni u Italiju — poéese se kovatiu Mijecima 1284. Po zakonn sakovalo se od jedne litre zlata 67 dukata. Jedan dukat vrijedio je onda 18 gro¥a ili dinara. @. 1470 alatni dukat vrijedio je u Dubrov- nika 41 gro’ ili 31/, perpere. 2) Sto ima megjn nabrojenim noveima Hrani¢evim dukata vie nego li svih ostalih skupa, svjedoti nam, da bijage dukat veé tada po Bosni i Hercegovini yeoma obljubljen 2. Dinari (lat. denarins) Rijet dinari ima na spomenutim mjestima znatenje pravog kovanog novea.*) Dinari u riznici Hraniéa zova se dubrovatki ili kotorski radi toga, Sto su iz ccke dubrovatke ili kotorske, MoZda su imali jedni i drugi svoju posebnu valutu. Texina i vrijednost dinara, Dinari tezili su s podetka oko 2 giama, No kainje je tezina sve vise padala. G. 1452. tezio je jedan dubrov. gro’ ili dinar samo 105 grama. Spotetka kovahu naime od jedne litre srebra samo 144: groSa; a 1452 yeé 270, grofa. 4) U XUL vijeka islo je u jedan dukat 18 dinara, a u XV. vijekn 41 dinar (1470. ») 3. Mezalini Mezalin (u lat. sp. mezalinus, mezaninus; talij. mezzanino) jest polu- gros. U Mijecima poteo se je kovati za duida Dandala (1329—1339); u Dubrovniku podevai od 1370. *) 4, Aspre. : Aspro (gréki aspron) bijahu tada orijentalski srebrni novac razne veliéine i tezine. Islo ih je 285—290 u litra dubr., a 30—32 u dukat. 7) 5. Perpere. Poerpera bijase s potetka pravi zlatni novac *) (a Bugarskoj, po svoj prilici in Bizantu). U Bosni, u primorskim gradovima, u Srbiji i u Mljecima perpera se pojavijuje u XIU. i u XIV. vijekn kao raéunaki novae. Perpera dijelila se uvijek u 12 dinara. 2 ) Vidi: ,Opis jug. nov.‘ od Ljubiéa XIV.iXV. str, ,Financije“od Mijatoviéa 235 —237 str., Miklosié CDXXXVI 514 sir. 4) Rijee dinar“ oznasavala je i to, sto mi danas oznatavamo rijetiu ,novac,* V. Mijat. Fin, str. 194. Stajerski Slovenci kau jo& sada: Nemam denara = nemam para = nemam_ novaca, TI bos. spom. upotrebljaje se u tom smislu rijet ,iknesh“. U Puciéa UL 85. ») Mij. Finaneije 218—219, 226 str. 4) Op. jngosl. nov, str. XVI . 5) Op. jngosl. nov. str. XIV—XV. Mikl. CDKXXVI. *) Op. jugosl. nov. str. IX. Mijat. Fin. str. 211, P. I. 173, 1) Op. jugosl. nov. str, XI—XIT. Mijat. Bin. sir, 207-210 U primjedbama kere Mijatovié ,da je dinar i aspra na sya prilika jedno isto.“ Narod u Bosni ka%e joS sada: nemam jaspri = netnam para — novaca. 8) Op. jugosl. nov. XIV. Mijat. Fin. 205. — de U XML. vijeku kovalo se jo’ iz jedne litre srebra 12 perpera = 144 dinara U XY. vijoku kovalo se jo’ iz jedne litre srebra 22 perpera i6 din. = 270 din.) Mjera Kovine mjerile su se na litre, unce i aksage. 1 litra dijelila so u 12 unaca. 1 unea dijelila se u 24 aksage. Srebro pliko. Srebro %to Hranidi dadoSe u poklad, zove se izuzevéi jedan poklad srebro pliko. Danigié u syom ,Rjeéniku iz knj. st. srpskih* kaze, da je srebro pliko njemaéki ,Blicksilber*. Njemackim radarima je Blicksilber ono srebro, koje ima jo8 neSto olova u sebi. ,,Blicken* zove se procedura, kojom’ se stebro od olova otisti. — Mijatovié u ,Studijama‘ Gl. XXXVII. str. 246—47. kaze o tome ovo: Srebro se prodavalo i na strane irgove (pazare) izvozilo u plo¢ama, u zrnu i jo8 u jednoj treéoj formi, koja se po naiim spomenicima zove pliko srebro, nego 0 kojoj za sada ne znamo nigta izvjesnoga, premda je prilika, da se pod tim imenom misli srebro u vitkim listovima.* U opasci kaze Mijatovié protiv Daniti¢a, da se rijet ,pliko“ nema odnositi na Gistoéu, na kakvodd, veé na formu srebra Sto dolazi u redu, gdje se govori od srebra u plogi i u zrnu. — Time je Mijatovié po mome mnijenja pravo pogodio. No ni on ni Danitié nijesu se obazreli na ono, Sto Pucié kaze u Il. knj. Spom.- na strani 101. Ta pike Pucié: Ex margine stoji latinski zabiljezeno .... da je na 2. okt. 1455. despotoy poslanik za podpuni povratak srebra glamskoga 2) primio u plikama 109 litara... a u pteis 231 litra; da je na 22. nov. 1455. primio u pet plika 509 litara.“ . Nema nikakve sumnje, da je Puci¢ lat. tekst pravilno preveo. Po tome ima rije€ NAHKk u gore spomenutim primjerima znagenje forme. Pucié upo- treblyava u prijevodu subst. oblik ,plika.“ Modda se kage i u lat. tekstu »plica.“ | T jedan bos. spomenik moze nam sluziti u potvrda, da se rijegju TAK hoée oznagiti oblik, a ne sadrZaj srebra. U pokladu hercega Stjepana je pisano: a toi stavece dva plika fina srebra.4 Po mome shvaéanja je ,dva plika“ nom. dual. od subst. NaWKk, a; a pfina srebra* gen. sing. — Daniti¢ tumati ovu reéenicu ovako: Tn mislim da je izmegju rijeci plika i fina izostavijena rijeb 1.4 (Vidi tijeé MANKA uo njeg. rjeénikn) Na mjestu, gdje govori o srebru (vidi rijeé psrebrq* uw njeg. rjetniku) popunjava tu recenicu dyako: ,U toi stavece dva (mislim komada) plika (i) fina srebra.“ Ja mislim da je rijet ,namkh“ njem. Blech = eine feine Metallplatte. Josn li saski rudari, Koji su kopali rude po Bosni i Srbiji u svome narijezjn_govo- tili ,plik* mjesto pléih kako so sada u njem. dialektu kaze, to pomagalima, koja su mi ovdje pri rnei, ne mogu kazati. U rjetniku Karla Weigand-a 4 izdanje. naiao sam sasyim nalitan oblik na NANKh, naime blik. +) Op. jngosl. nov. XV—XVIE *) 0 glamskome srobru vidi u Jiredcka six, 47. iu ,Arcbiy fir slav, Phil,“ 10, 528 Sta pike Novakovié.Or Jo8 jédnu: Miklosi¢ ima na strani 151. i na str. 321322. natiskana. dva spome- nika istog sadréaja: Comes, Nobiles et totum Commune Ragusii fatentur ab Helena, usore vojevodae Sandalj, se accapisse depositum duoram millium duca- torum anrearum. Prvi spomenik je datiran 17. febr. 1403; drugi 16, febr. 1423. U srpskome teksta obiju spomenika je samo ta razlika, Sto je u spo- meniku od g. 1403. ispusteno ,dva deseti.¢ Helena (Jela) 1403 jo% nije bila Zena Sandaljeva. Po tome je bes ikakve sumnje tekst od 17. febr. 1403; pokvarena kopija toksta od 16. febr. 1423 ladice jedna velika a dvé male béle jest u nih’ . (Poklad banice Anke-i t. d.) P. If. 49. ladica bilich’ svebr'nieh’, potezaju II. Posugje (privremeno ister ae u poklad u Dubrovnik). ladica bélih . . . Os tea eae (Poklad Sandaljey.; rijed ‘Iadiea) Miki. 372 i 894. plitic® razbijenth nepozlakjenth’ (plitica = plithka zdjela = eine flacho Schiissel — patina. V. Rjetnike Vuka i Danigica). E “PIL 49. baéin bs?’ 8 zlamenijem’ voivodiném’ (od talj. bacino, vaso per uso di lavarsi le mani cil viso = Waschhecken. U ae Gjurgja Brankovica zove se rukomija) P, IL 49. sandaljevém’ ead? te pozlakjenih’ jedna u ate P. I. 103. Basaokeaglay | ie Gl sel ete Suu Paes faa x drici éa’e uglaste “Miki. 394, ladice dva velike a ae mala pozlakjene edjeabid muh ha) Sd tek gee ee ajestunily.... . i 16 | 9 P. Ii 49. taia pozlakenieh’ uglaste, potezaju 23 | 9, %aSa okruglich’ sr'ebr’nieh’ od’ kojeh su deset’ pozlakonieh’ a dvie biele, potezaju 34. | 9 taia s raénicami pozlakene potezaju 15 | 4 Gaia poteze (poklad Jele 1441) 10 | 8 krugle s’ pokrivati od’ keh’ dva pozlakjene a dvé bile a jest u nih’ u vseh’ . 2. . Krugle bez? pokrivatey’ od kéh’ jedna po- zlakjena a jedna béla a tret’ja nedos’vr’sena od rabote mala a jest unil’. . . Perl 49, ‘BG. Krogli sv’ebrni s ee pozlakeni a po- tozata . t Miki. 380, P. I. 92. krugala pozlakenich’ Cite a Miki. 94. krugle dvé (od' sudov’ srebr’ndh’; test. herceg). . P. I. 125. krugala sr’ebrnieh’ pozlakeniel’ potezaju . Miki. 372. (Isporedi. staronjematko crugula, stedonjem. chrugel, novonjom. Krag, Kriigel. U latinskome prijevodn testamenta hercega Stjepana je rijeé krngla prevedena sa crugla. P. II. 131) moZulov’ bélih’ a jest unih’. 2... , mozul’ velik’ pozlakjen’ s’ pokrivatem’ a jest w njem’. miulovy’ srebrnieh? . . 2... miulov’ (sada Zoml) -bokari 8° pokrivati od keh’ dva jesu bila a treti poslakjen’ a jest unih’. . . . . P. IL 49, ava aksaga= 43 = pokar’ sv’ebr’n’ na miesta pozlakevan’ s po- krivaéem a poteaa......- 6 Miki. 380, P. IL 92. bokara srebrna s pokrivagi poalakeni na mniceAice spotesayu ue uta ie. dared al ttl Miki, 872. bokar (vidi kupe se Riles 0 ae bokar velik .. . , fet) el Mikl. 394. (bokar ist eine Kanne von Fayence; talij. boccale, nhd. Pokal, gré. fowxadoy. Mikl. Etym, Wért.) kupe na stopsh’ a jestu nih? . 2... 4 kupa od? aspra okovana s’ ustni is’ nogami srebrnémi pozlakjeném’ a jost u noi. . | 3 P. II. 49, 56. Kkupe (od? sudov’ sr’ebrineh’) -- P, IL, 125. kupe s? poklopci (i bokar jedan) tegle . . | 6 P. I. £03. (poklad Jele 1441), (i u lat. prijevodu testa- menta hercega cup-a) konder’ s’ pokrivatem’ is’ povrazom’ kozitm’ a jest unjem’. ... . Se anaes A P. IT. 49. konder’ yoliki ko-je bio gosp. v. sandaljaa srebrni. . . - BE eee te re P. IL. 128. (Sada kondir, Trinkglas. Isporedi lat. cantharus Vidi rjegnike Vuka, Miklodiéa i Danidiéa. U lat. prijevodu testamenta hercega Stjepana rijet je konder’ prevedena sa flaschum magnum. V. P. IV. 181). oxic’ a jesiyu mika elo peel se 1 P. Il, 49. lice srebrne pozladene . . - ss ee Mikl. 498. | zupar; zubar— snd od dva uha. V. D. Wértorb. Zlic’ (od sudov’ srebr'nth’ ; Stjepana) . testam. hercega P: Af. 125. lazica (vidi poklad) brokete srebr'ne s éetiri kameni Cakleni is Sest’ grane okrugle srebr’ne na vsakoi ajjéet walk’ 0. (Od tal. brocchetta, vaso per servizio 0 dell? acqua o di altri liquori. Montanari) Moke nr ited a itetiga meaneitey actes zaju na méru obaéabra. . 2... P. Il, 64, 67, 69. (Rijed je Gabr’ postanjem od staronjem. zwipar, von Weigand, Lexicon palaosloy. od Mikl., Rjednik iz star., i Ri hhrv. ili sep. jezika) yelika pabgeal stebrina i pri eA kapca srebrna s’ yeriZicami a jest u vsem 6 poglav'ja a na potegu . aa’ P. IL. 64,. 67, 69. (U lat. prijevodu ,paterat. V. P. Il, 131) romen€a srebr’na pozlakena. . . . . P. IL. 121, Miki. 415. (Lat. situlus, kupfornes Wassorgefiiss. Isporedi ‘talij. ramina kupf. Geffiss od rame — Kupfer. Mikl. Etymol. Worterb. a. slav. Spr. Bet 1886. Vidi i u Dani zdéle (od sudov srebr’neh’) . zdélo srebr’ne . . . . . .)- ores: P. I. 125. adela srebrna. . 2... I Tae Miki. 394. zdiele sr’ebrne i na miesta pozlakevane a Botezajl Pm eee ay od ras eeegines out Miki. 372.Zdiela svebr’neh’ (i lazica) tegle .... + P. . 103. (U lat: prijevodu -patina‘. P. IL 1 1) stucija velika stebrna koja je najvedja - Pp. Il, 125. (iz sr. njem, die Stutze: cinem abgestuzten Kegel tthnlichos mit einer Seitenhandhabe ver- sehones Gefiiss. Dr. Fr. Karl Woigand’s D. Worterbuch. Isporedi Stutaglas i Stutzen. U lat. prijovodu ,stucia. P. I. 131.) kKonatice srebr’ni s pokrivadi (a u nih’ dva deseti mzulov’ sv’ebr’niel’), a potezaju. . Miki. 372. konatica (sa 8 miulov) - diner? Miki. 394. (Novonj. Kanne, mensura vinaria, V. Lex. pal. od Mikl. i Rjetn. iz srp. starina od Danidi¢a). kutal # ruénicom sre’brnom’ pozlakjenom’ na stl’pu i pokrivagem’ a jest! u nem. P. 1. 50. (Stl’p’ = stup, lat. pes.) ? = pokrivaéem’ aepen ie aes tn Miki, 394. jZasteug m. zastruga f. od drveta kao anak ga zaklopcem, koji se unutra zavrne, eine hélzerne Schiissel mit Deckel (anf Reisen, fir Kise, Kaviar u. d. gl.) vas ligneum cum oper- ealo“. Vuk u syom rjeéniku. se brani sudi koi su u komuni zdele i pehari“ (Iz test. Jele; Mikl. 416, P. IL. 121). b) Alato posugje. krugla s pokrivadem zlata s kamenkom safinom 2 | zdiele zlate i 2 | zastruga alata, a svi ti zlati sudove po- Eosapd ii): icles cs | Mikl. 372. = 15 ——————.?°»06060Cb0b0 a _ Myers 5 zdela alata i zastrug’ potozaju . He cis Miki. 394. broketa zlata s’ jedném’ balasom’ ve- licém’ is’ tri balase male i 8’ tri sa- fini i dest? zn’ bisera velikoga i tri arena maloga a jest u ysem’ . ti Tl. 50. Kupo slate potezaja sa dva kamenka, koji.su skovane wu nagoj (dubrov.) celi od dukat? prinesenih’ od g. Sandalja. Miki. 380. bucat? serpentin’ napravijen zlatom koje uéini Rambot’ Bae ah Miki. 498, (Bueat je sud za vino i 7a vodu. Isporedi sa- danje buca i boca: Vidi rjegnike od Danitiéa i Vnka. Serpontin od sr. lat. serpentina, lapis pretiosus, dragocj. kamen. V. Du Cange’ Glos- sarmum editio nova 1883—1887.) iz ostavStine Jele. Mikl. — |} krugla velja?) } A15—416; P. IL 121. ae 5 ae ratlaka?) 1 ; mnclske”) | i, ostavitine hercesa Stjepena J P1125, Gadica Ove dvije kragle jesu po svoj prilici od srebra, jorbo u zapisa, kojim potvrdite herceg Sijepan, njegova Zena Jelena i sin mu Vladislav, da su primili cijeli poklad Sto je hile polozila Jelena Sandaljiea n komun dubr. pisano je: ,primismo . . . u sudoyieh’ srebraieh’* Mikl. 425. 4) Da su ove stvari od stobra ili od alata, mozemo razabrati iz zapisa, kojim potvrdi Viadislay 16. juna 1469. Dubrovéanima, da je primio ,sve inokupnice - . Kov' zlati i uekov’ i kov’ srebr'ni i nckov‘, P. IL. 129.Begs @ Posugie i stone sprave od dragog kamonja ili ine twari. aa Til. Svakovrsni nakit. jlice od koralja sreb:om’ pozlaéene; piruna?) od nae srebrom’ (raz. na Ginjena;) . - cata) zubalka®) od Reve imalorarebra noza s crénom’*) kosteniem’ u dvé noz- nice napravni srebrom’ i pozladeni; noza ot? gristalda‘)i. ....- - pirnn of gristalda;. - . uaer nova gvozdenioh’ u noznici her uaprevee dasa drévena crvena s malo srebra; - poketa (in. broketa) u sredio edan’ balas’®) a okolo 5 porala i edan’ diaman(t) ma- Jjahan’ i edan rubinik’ na glavi od angeoka; s+. 8s se pokete s neSto bisernih’ za. .... - Miki. 498. konder ko-je od’ rambota ko-je od kamena jaSpara®) . mean P, IL. 125. (Sve ovo iz ostavitine hercega Stjepana) 4) Pirun = viljaske, iz tal. piren, novgr. mpodv:. Vidi Vukov Bj, rina i Miki, Etym. Worterb. 2) Zubalka, 1. déntiscalpium, nj. Zahnstocher. 8) Crén’ = manabrium, drdalo, Griff. V. Dan. 4) Gristala? od lat, crystallus ili cristallum, Da Cango tamaéi cristallum sa api pretiosus, Na& gristald bige po svoj prilici nj. Kxystallglas — vitram orist. hry, ili srpskog jozika, 9) Balas je rubin, Vid. Danitidey xj, i Mijat. Studije str. 115 opaska prva. i +) Jagpat', valida jaspis, Danitié, U lat. prijevoda stoji ,de Iapide serpentino®, PTT Mjera | « Pojasi: 1 | pojas’veriga pozlakjena a jes?’ unoi. . . 22 mcjiea end eate eal oriciaue wants dva niska od ksh’ dva na velutu) a jedan na ér’ljeni*) koZi a i na | svilni tkanici a jest’ u nih’... . 23 Sat ba 1 ] poss’ srebrn’ pozlagen nizak na ening ral svioni tkanici koi poteza ... . 3 P. 11. 49 (6) i 60. (ve ovo iz pollada banice Anke, Sahdalja i Katarine u g. 1406(7) i 1409.) (1) | pojasae’ na plavenoitkanice. ... . - = P. I. 121, Mikl. 45. (lz testamenta Jele 1442) (1) | pas ee eS engi 2 | pasa — ented Pebecmaveru i acoveu) ee jen? trem singvorl' (sir Pe ley ile PIL, 125. 1 | pac’ lp’ i velik’ zlatan na pantareli crveni Sto je dinio Rambot’ (Vahter’) Miki. 498. (Sve ovo iz ostavitine hercega Stjepana 1466). (4) | pas sr’ebr’n’ pozlaken’ na tkanicu wey yetnutegli. . . 9 (1) | pojas’ biseran na Hapdeun sien y venu pOisee le ye) Mi Wee Seneca oe if P, I. 103. Danitiéev Rj. iz st (Poklad Jelene 1441). 4) Velut’ od talij. velluto, slat. velutum. ») Cr'ljen’ = erljen yen. 3) Hazdej, po Daniéiéa pannus quiddam, Mijatovié ‘iljar. V. Dan. th omagenjem da je to svilena neka materija. 10 20 da jo hazdeja nckakva ikanica se po njojzi biser nize i veze. U naroduim pjesnama ona dolazi u smisha rnje odjee i to svagda skoro s epitetom Kolasta azdija; ponegde jos is blizim 2 Fo svema muslim, da ée to biti neka wrsta sk u- Pocene svile, mozda aglas.* Sindijo an ist. er. trgovine, Gl, XXXVIIL str 107.2. Ohotei (mingjuse): gospogia Jelena postavi (1436) u nagemu komunu (dubrov.) 0 pokladu: : a)obotce zlate sa 4 kameni aloo velike a dva mala crlena sa 12 21’na velikoga bisera, okovani vei u alatu, i pr mil’ dvie gr’ivnice) manega bisera a sve poteze é Ry oa ae eh b)druzi obotei, u kojeh su 4 kameni pla- yetnii 4 crleniu zlatu, poteza z bi serom’, ko-je pr kamonih’ i na zlata na- dvoje griynice biserne, toi poteza . Mikl. 386. 0 ©) obotea naginjena biserom sa 4 balasi iiose. yee Ea 2 | “obotca naginjena biserom sa 4 balasi i safini. P. IL: 103. (Poklad Jelene 1441). a abeeer pee (w tostam. Jele 1442)... rele Mik. 415. oboca dva mala » malém’ biserom' Mikl. 498. (Iz ostavstine hercega Stjepana). 3., Oglany (1) | oglavje moje s kamenjemisabiserom. Mikl. 415. (Ia testam. Jele 1442). A. Pysteni: 3 | pestoni zlati ea dva kamena plavetna i jedankaa tints pee einen uan sly. 7 P. I. 103. 3) Griv’nica, collare, Halsband. Vidi Btym. Wort, od ve ; Danitiéa i Vokoy ik. 2) Safin, po Danigiéu sapphirus, talij. zaifiro, — | 2 13), — 2 44/y et _Rjetnik iz s, stavinat _/ Stmnje, onda bratin nije svileno tkanje nego vuneno, njem. Barchent. Du —19— 1 prsten s oécem’ zmacvem') .... . = prsten n kom je kami safin i jedan bik | Euzac 4) i ostali pr’stenci (sve ovo go- spogje Jele) Miki. 415, P. IL. 121. prstenci gospodina hercega Sto ih’ se naagje s kamen’jem’ Pa Tle, 5. Kolarini *) 4 | kolarini koi su s kamen'jem P. IL 125. (Ie ostaygtine here. Stjepana 6. Venci: 1 | venatac’ biseran pocr’lenom’ braginu’), na kom sa 10 kameni erlenih’ a 6 plavetnieh’ u zlatn i na nem’ broem’ bisera dvie ste i tri deseti zr’aa, a po- | teza ov’ yienla? . 2... eG) 2 Mikl. 386-—387. (Poklad Jolene 1436). 3 | véncizdrobniem biserom ..... J— |— | — 1 | vénac’ biseran, Sto je nosi(o) gospodi hereeg’ (Stpan) ........., [= |] - = 3 | yéncis malém biserom . . Sl | eee Mikl. 498. (Poklad hercega Stjepana 1466) ') OG'ce = ceenins dem. i zmajev — serpontis u Danitica. Mijatovié misli da je jot'ce zma- jevo* naéinjeno bilo u opal. Daljo kaze, da veé ime sluti na neku olajstvenu mo¢. U opasci 7U vizantijskome se dobu kroz yekove jako miloyalo prstenje, koje je sluzilo kao talisman majlija, a kojega urezano Kamenje nije se odlikovalo toliko lepotom figura, koliko os0- henim simboliénim znacima, misti¢nim slikama i pismenima‘, Gl. XXXVI. str. 121. ») Bilenzae, bel’éug’, po Danivién anulus. (2) MikloSié nema ove rijeti u sv cima; a iz toga kako on tekstira rijeti: i prsten, a kom je kami safin i jedan biléwsae’; a ostali pr’stenci i*... moze se razabrati, da je biléwzac po njegava mnijenju vrsta dragog kamena. *) Kolarin, od talij collarino 4) Bragin, po Daniciéu ,jamagno svila: isto. V. Gl. XXXVIIL str. 108. U svome xj braéin postanjem biti od jim rjetni- po Mijatoviéa je mozda bratin i hazdeja jedno isu hry. ili srp. jesika pise Dani¢i¢, da é0 rijet 1. barracanus, archanus. Ako to stoji, o cemn mana nikakve bon kale za barracanas da je eameloti species PidPostanjem od staronj. das pant, novoni. da kralj. Sigismund sluo vienac’ velikoga bisera s’ kamenci 16 polozen po hazdeju poteze . P. I. 103. (Poklad Jele od g. 1441). 7. Krune. koruna sr’ebrna u 13 peta s kamen'jem’ 5 kontrafantiem') ... + ste (& poklada here. Stjepan 14985 Mik 498). kruna bisernu stépanu (iz test. hercega Stjepana; P. Il. 125). 8. Lav. stebr’ni pozlakjen’ a jest u njem lay od bisera a jest u nj. .-)- P. I. 49, 56. (Poklad banice Anke, Sandaljai Katarine 1406). 9. Roy. og’ carn’ naéinjen’ srebrom’ pozlacen’ i z’maldom’®) s pokrivom’;. . . . . + 10. Soko soko of? gristalda nadinjen’ srebrom’ i s Zmaldom’; . . 11. Srkana §) Srkana dva viteka a treti Sarkan’ na njem’ kako Covtk’; 6. + 12. Oraha oraha od Indie natinjeni srebrom’ i po- Be SA RUMI a B) Keorata jill srebram’ pozlaéena « Kon’trafantije, srlat. eontrafactio, imago, Daniéié. 2) Jmal'd ili zmal'd’ jo Daniti¢n encanstum, stl. smaldus, fr je eat V. Gl, XXXVI, str. 116. opaska prva. 8) Sar’kan’ draco (valja da je to), a Geha Sarkan. Danivi 4) Pan'tarela, talij. bandeliera, fr. bandoulier, njem. Bandelicr, Pantalie: Band, 3) Put’ce, globulus, Knopf. U sr. vijeku nad sultan Murada Il. osim inih darova i 8 poslaniku podario je 3 lata puceta. Hammer Gesch, d. osman. Reiches str. 420. ail, Mijatovié veli a jvabn se pucetima, Njem, fh puceta, Wehrgehinge car if a njegi ee etfs 14. Pantarele *) 2 | pantarele dve crvene ne napravne .... | — | — |) — Miki. 498. (Sve ovo iz poklada hercega Stjepana 1466) 15, Putaca ®) 10 | putaca zlateh’ (poklad Jelene 1441). ... |— | — | — P. I, 180. 16. Lutea) _— lutea zlata (iz testamenta Jelene 1442) . . —-]— — Miki. 415. 17. Naprava Konska 1 | naprava konska uzda prsine*) i pohve 8) kozie stebrom’ pozlakjeno a ivalo gvo- zdeno ina glavé trak’ svilan’ c putci biserném’ drobnémi a jest u ysem’. . | 23 | 9 | — P. Il. 49, 56. (Iz poklada banice Anke, Sandalja i Kata- tino 1406). 1 | pohve kovie (konske natinjens) smalo srebra | — | — | — 2 | kaveca‘) friza*) clata ne vetha)... f—|—] — Miki. 498. (I ostavStine hercega Stjepana 1466). — | Uzesmo jedna trap’ kon’sku’) sebr’nu pozladenn a poteza.......... | 23] 9) — P. I. 69. ) Latca walja da je Iutka, Danitié. 2) Pr’sine, peotoralia (eqni); Danidié. Sad se to zove u Bosni prslak. 4) Pohy'i pl. f. postilena; Danitié. - U Bosni upotrebljaya se sada oblik pulva e.f. i mati dugme na prsinkn konjskome, na gunju, na ferment ina ¢akSirama oko dzepova i nogaviea. N. pr. ,Udari puhve oko gunja.* 4) Kayec' po Danidiéa od talij, cavezza, lat, capistrum —jular, njem. Halfter. Mislim da nije to, nego talij. cavezzone, fr. cavesson, pol. kawecan, sted. lat. cavesire vel cavettre, njem. Kapp- zaum= wada, — ili sred, lat, cavezium vel cavezins, pars yestimenti, qua collum cireumami- citar, humeris injecta, — njem. Halsmantel. Vidi joX u Du Cange-a citat ¢ aliqnem Cavezium ad gonellam (tuniea, palla) vel guarnachiam (talij. guarniicea, sorta di voste lange che si portaya di sopra; Montanari) yel ad aliquam yestem de auro argento, gemmis yel de perlis ect. a7 oF tisii Paani, akavec* mo od g. 1466. ®) Vet'h’, lat. vetus, obsoletus — star, porabljon, V. Dan. i Mikl. Etym. Wort. U Bosni jo8 i danas upotrebljavaju aijeé ,vehd* u gnamenovanju ster“. 4] Trap kon'ska jo mo%da pogledom na istu mjeru gore spomenuta ,naprava Konska®, po Danitién od sr. lat. frisins, crispatus. Vidi u Du Cange’-a rijevi ,Friseam,* ‘issaius Pannus‘ i ,Phrygium,® Pravo savenje rijeti friz* kao i rijeti se opredijeliti tek ma temeljn lat. teksta o pokladn hercega Stjepana2 IV. Odijelo. 1. Svite. ») ,Da uzme gosp. v. Stepan’ one dve svite u Nik&e Tamark’a*, (iz te- stamenta Jele 1442; Mikl. 415, P. IL 121) »K tomu to se nahodi pri noi nje i okrata u svitah da ima* (naime gospoja Cecilija, iz test. hercega Stjepana. P. II. 125). >K toma svite gospogje barbare koliko ih’ se nagje sinu mi stépanu“ ; ito se nagje.... u svitah rézanich’ i nerazanieh’ toi sve mojem’ trem’ sinovom“, (iz test. hercega Stjepana, P. Il. 125). 2. Sube. 9) a) ,k tomu od’ svita mojch’ Suba velika cr'ljena aksamita koja je od gospodina kralja Matijaéa.“ 8) b) ,k toma Suba calina‘) grimiza®) sa alatom podstavijena zibilini ®) snu mi stdpanu (iz test. horcoga Stjepana, P. Il, 125). 3. Plasti. *) a) yk toma plat carljenoga damaskina®) s’ zlatom podstaljen’ éen- dom celinom *) i toi stépanu“, (iz test. here. Stjep. P. Il 125). 1) Rijeé svita ima dva znagenja: 2) znadenje gotove odjeée kao Suba, plast i kontuS — lat. vestis; }) maéenje opée za sve tkanice od ma éega bile — ponnus, icha. N. pr, ,od” syita mojel’ Suba,* — tu ima znatenje gotove odjese ,u svitah rezanich* if d. tu ima maéenje opée. (Vidi jo8 rjoénike od Danidida i Vuka, i Studije Mijatoy. Glas. XXXVIIL str. 96). 4) Rijeé Suba prevedena je u latinskom prijevodu testamenta hereegova sa suba. jltem omnia yestimenta que repirinutur olim domine Barbaro filio meo Stephano. Si deus concesserit sibi consortem habere ultra predicta sibi lego de vestimentis. meis subam magnam rubeam de panno anreo qne fuit missa a domino rege Mathia. Item subam rubeam cremisinam eum auro suffultam, zibilinis.* Iz ovoga mozemo razabrati, da je Suba bila Zenjska haljima, Vuk piso a svome yjeGniku, do jo Suba ,dugaéka haljina Zonska s rakayima od playetne Gohe i. postavijena Kofom.* — Q porijekin rijeéi vidi ,Rjeénik iz starina* od Daniciéa i ,Etym. Worterb.* od — Miklosi¢a, %) Mogda je ug kralj Matijas slao ovn gubu hercegn Stjepanu a ono doba, kad je nagradio njegova sina Viadislava cijelom Zupom Uskopljem i gradom Prozorom. U Hraniéa. naime naSao je ug. kralj najizdasniju pomoé u yojni za oslobogjenje Bosne od Turaka. (14631464). : 4) Calin je cr'ljen. Danitié misli da je pogrje3ka Siamparska, 8) Grimiz, od talij. cremisi, purpura. Danitié. Sada krimez od tali serve a fingere in color rosso nobile. Montan ®) Zibelin’, pellis aibellina, Danitic. 7) Plast uw latinskom prijevodn clamis. 4) Damaskin’, latin, pannus dantascenus, ingl. damask, frane, le damas, njem. Damas °) .Podstaljen’ dendom celinom* prevedeno je na lat. sa ,suffaltam sindone rubro*. Da: usvom gore pomenniom xjoinika kaze, da jo Gon’da ,pellis quacdam,* a za col misli, da je pogrjeska mjesto cr'ljen’. 0 endi pise Mijatovié ‘ovo: ,Ovaj sindon (u lat. prije: vodu) nije drago veé sandao, i kako se po Italiji ,cendanlt* i ',cendale* izgovarao ka nendo® i ,éendale®, to je Iako doslo, da se po nagem primorju ta ista stvar zove ,Sendass Da je Genda zaista sandal, tim manje sumnjam, ito su seu ono doba gospodske odjeds osim koa joX narogito ba& ervenim sandalom postavijale. Gl. XXXVIIL str. 99. Ovome zoru pridrazio se i Danidi¢ u svome ,rjecniku brvatskoga ili srpskoga’ jezika.* Tu pi pda je Genda neko tanko platno, osobito svileno, sted. lat, cendalum, tal, zendale, zendado, isporedi sandal.“ Ja mislim da je Genda vunena tkanica njem. Sandaline, Na ovako tumaéenj navelo me i to, &&o Danigié nabroji odmah ispod rijeti jéenda:* ,endrljati_ se“, a conturbare razharudivati se; ,éendrijav,* éupav; ,cendrljoka,* Zensko Celjade epavo raspojaso — sve tri rijeci upotr. u Dalmaciji. — Po srnskim narodnim pjesnama sand sluii poglavito za Zensko ruvo, Mj. Gl. XXXVIIL. ste. 99. chérmes, grana che as b) ,plast z biserom ako je milost gosp. voivode da se da gospoje Jelene vojevodine®, (iz test. Jelene 1442; P. Il. 121). ©) ,plast’ cr'lenoga aksamita 8 bivernemi partami') takogjo potstalen’ heldami 2)*, (iz test. Jelene P. II. 104.) 3 4. Kuntus. »Kuntus’ ®) zlatom figuran er’venoga aksamita a postalen’ heldami, da je gosp. voevodi Stepann“, (iz ostavstine Jelene; P. I. 104, Mikl. 415). 5. Klobuk. »Klobuk edan’ carvena grimiza sa biserom isa edniem’ vénagécem od bisera i sa prstenkom’ rubinigem’ i s’ koranicom’s. 6. Aksamit. 4) ,K tomn komat? aksamita zlatom Sto no’ Ge biti svite“, (oboje iz test. hercega Stjepana P. II. 125). 1. Divize. °) »K tomu 4 divize stépanu® (iz test. hercega Stjepana, P. Il, 126). , 1) Par'ta jo sknt haljine. Isporedi staronjem. der porto, borto, — stvnj. der borte = Einfassung Rand, Ufer, stark und dichtgewirktes Band z, B. aus Seide und Gold, — franc, le bord, la hordure, , 2) Helda je po Danidiéu pellis quaedam (ko%a?) Mijatovié misli da je moze biti hermelin (ko%a od bijele kune). Gl. XXXVHL str, 109. 8) Kunin’, ili kon’ins’ u Poljaka kontnsz, w Magjara kéntés nge, #0V269t0¥. (Vidi Danitiéa), Mijatovié pie u ,Studijama:* ,U turskom dvorskom cerimonijalu razlikovali su sedam vrsta gornjih odjeéa Gasti, a jedna jo od njih bila ,kontoS-curak%, koji Hammer» opisaje kao ,engiimmeliger Hermolinpelz.* — Modda je to isti komtu8, Sto se spominje u jednom lista dabr. na Hrvoja, koji Zeli, da mu Dubroyéani Salja majstora koji je Ginil’ kontus! y. Sandaljué B. 1. 78. i 4) Aksamit od gxé, 244u70¢, examilum, svila u gest nite tkana, Danidié u xj. hrv. ili ika, U Jat. prijevodu: ,unam petiam brochati auri pro yestimentis ei faciendis, sr j na dragom mjestu: ,subain magoam rubeam de panno aareo,’ Vidi Pucié IL, 131, 3) © znatenjn rijedi pdiviza® kaze Daniti ovo: Izmegja vike zacenja (e sx, Tat. xij 5 in spomenicima moze biti samo insigne.* Badmani u ,rjeéniku hrv. ili srps. jezika* pike da je divizd ,ne- kav dragoejeni nakit, ne zma se uprav Sto je, od stlat. divisa, znamenje, grb;* u zaporei da en divize ono isto Sto godinu prijo zovu aujol.! nalazimo samo u posjedu Hrvoja, hercega splietskog (P. I. 78) i Stjepana, hercega od sy, Savo (P, HL. 125), Mozda su divize u doti¢nim spomenicima znatenja fr. liviée, — to jest odijelo, kojim se hoce pokavati dostojanstvo, stali8, zvanje i t. d. — Vidi u Du Cangea rijet divisa pod brejem 6 i 7., i uinj xegniku od dr. K. Weigand-a prijainje maconje rijeti livrée, — Zujel, srlat, zoiellns ilizoia, nofx, joyau, nj. Juwol, — pom, divize nego biti. Du Cange ima za zoia, idem quod jocalia zmatenja: monilia (ovratnice, grivne, ‘ures gospogia), gemmae (dragulj, biser) annulli (prsteni) aliaque id genus pretiosa. — U ui syomo yjedniku i kaj, star, ‘exps. “lesiamenta hercega Stjepana je pisano: Stephano de vasis, et Cingulis, et divisis, ot anulis, ¢t collarinis, Po tome divize nijosu ni annolli ni morilia i po svoj prilici ni gemmae. Sto so u pokladu hhereega Stjepana od 5. juna 1/66 spominje 6 vijenaca, a u testamenta od 20, maja 1466 nijedan, mozda su 4 divize 4 vijoncs, Hexceg Stjepan ostavio je. svome sinu Stjepanu krunu hisernu, mozda i 4 vijenca (divize) kno znamenja kne%evske éasti- Divize bi po tome imale znagenje grékog stemmuta, (Hie— = = al V. Povelje, zapisi i knjige- Jodan kofanac’?) u kom’ rete jer su povelje*) i zapisi’) t knige.“ ji sljami is Knigam ,Dvé Skatule & poy Sandalja i Katarine. P. IL 4! A to bi koje pokukje bilo ili knige -..- da je prilo#i ovde erkve.¢ (Iz testam. Jele. Mikl. 417). VI. Ikonice i mosti. jkonica srebr’na na stl’pu s? alamen'jem | h’ od’ zamorija 4) a jest? a noi. 1 | ikonica zlata c’ obrazom’ gospogje previste is mnnozimi inémi obraze is) sedan’ is’ Sest balasinoy’5) is devet gmiral’dom i s’ dvadeseti i Sest zr’n’ od’ plemeni bala bisera a jst’ u noi . i oste jodnu ikonicu §)..-- (1) | ikona lata’) koja jo w komunu da bude sestri mi gospogje despine (dz test. Jele. P. I, 122; Mikl. i Sinn mi stepann moéis) moje i inkone koje sa pri meni nogene okovane alatom i srebrom’ i biserom navinjane (la test. hercega Stjepana; P. 1. 125). YVladisayn da se da romenta..- avete, (ix test, Jele; P. 1. 121, Mikl. 415). | 4) Kofanac, od talij. cofano. 2) Povelja, lat. diploma. 3) Zapis, list, lat. litterac; n. pr. zapis postave. pe — kraljovina napnljska, Vidi P. 1. 87. 5) Balasin jo rubingié, Mij. u Gl. XXXVI. ste, 119. ¢) Mislim da je to ista zlata ikonica, Sto ju postavise w 4) Zamorije je juana Ttalija, P, IL. 50, 58. a poteza. .. 1 (dalje kao gore kod zlate ikonice). 4 (Poklad banice Anke, P. Il. 66. 416, i mosti { poklad banica Anka, Sandalj i njegova Zena Katarina 1406 odn. 1407. Za identiGnost govor 5 1) osoba, Koja tu ikonicw u poklad stavija: }) ista mjera, — samo aksag jo ispuiton; 6) isti oblik, isti bro balasa, balasina, Zmiralda i bisora ; al Moraa, 2c) Sandalj upravo s toga, Sto je wlista tijed ,aksag? ispnstons, da so neni zapis ima iavré". Vidi u Puciéa Il, str. 66-67. 8) MoGi, mokti, lat. reliquiae. 1) U lat. tekstu je ova ikona poblize opisana: ,inchorela auto ‘ormata cum perlis margaritis — sa biserom i dragijem kamenom, Mik. 417, P. 11. 128. 95 VI. Glazbeni stroj. ‘\Edan organié’}) » cevmi od’ srebraY, (Iz test. hercega Stjepana; Mikl. 498) * * * Pregledajué nabrojono predmete iz riznice Hraniéa opazigemo osim dra- gocjenosti: a) veliku raznovrsnost toli glede vista, koli glede tvari, od koje su pred- meti naginjeni. Osobita raznolikost pokazuje odijel posugja. Tu ima n. pr. plitica, zdijela i zastraga, — taSa, kupa, Zumla i kondira i t. d b) vedinom tugje porijeklo osobito talijansko (mljetagko), kako to veé imena kazu; n. pr. ladica i stucija (njem. por), badin, broketa, kolarini i kaveca (talij. por.) Nije mi namjera, da ovdje poblize pokazom tugji uticaj na modn i Zivot ove na’e porodice, niti da na osnovu redenog podajem kulturmu sliku nasih zemalja u srednjem vijeku. Istaknao bih samo jedno, Sto baca prosyjetno svi- jetlo na Bosnu i Hercegovinu dotigne dobe. U riznici hereegovatke porodice Kosate nasli smo ve puno srebmnog i zlatnog posugja; a njematki kne- zovi jo8 sau prvoj polovici XVI vijeka rabili zemljane tanjure i posugje od prostih kovina.*) Zaista iz doaada objelodanjenih spomenika ne mo%emo za nijednu drugu bosansko-hereegovaékn porodicu biljeziti toliko bogastyo u noveima, nakitu, odijelu itd. ®) Nu Sto se bogati pokladi takogjer spominju iz susjednih zemalja Srbije i Albanijo n. pr. sxpskog despota Gjurgja*) i gospogje Rugine §) iz Albanije, modemo tvrditi, da se mo%da i privatni Zivot ostalih bogatih poro- bosansko-hercegovatkih (n. pr. Kotromaniéa, Pavloviéa, i drngih) nije razlikovao od mode i privatnog zivota porodice Kosace. ‘A gdje su sada ovi dragocjeni predmeti ix privatnog Zivota bosansko~ hereegovatkih porodica? Koliko se jo8 u zemlji Guva, o tome sada joi ne mozemo suditi, Kolike eu Osmanlije pokupili— Bog zna! Svakako veci dio poneso%e bo- gatije porodice sobom u Primorje (Dubrovnik) i u Italiju (Mijetke) '), isolivsi se iz Bosne i Hercegovine, kad sa Osmanlije zavladali ovim zemljama. Tako su se dragocjeni predmeti sredovjetni veéinom gubili u Primorju iu Ttaliji, otkud su ponajvise i doili. 1) Organié, orgulj 2) ,Povijest Venecije u Zivota privatnom* talij. spisao Molmenti, na hrvatski jezik preveo Rahar, str. 193. 8) U yerpskim spomenicima‘ i ,Monumenta serbica‘ spominju se samo neznaini novéani pokladi Pavloviéa, bos. kralja Tyrtka ‘Tyrtkovia i dr 4) Bucié 11. 96 ~ 102. ») Pucié I. str. 73. 5) Da je bilo u Mijecima mnogo naseobinta slovenskih, svjedote osim ostalog i imena. riva degli Schiavoni (Rebar str. $1), erkvica sv. Gjorgja degli Schiavoni (Rabar str. 162.) Vidi o tome i u Makuseva Il.=e Pymesune [Bopla Jajmme BojBore. (Y ceay Ppayunr)- oauxo au uwa uo Bocuu w Xepueronuna erapux rpaqone a rpaauna, Bysa u wyTUHA, nehuna u ypkeHHA UT. Ay Koja Hac cjehayy Ha crapo HeKazame ppujeme, Ha upoutsocT Hapoaa Hauera Gocariexo-xeprerosatkora. Hy na je mama Bocua Taxonnx crapua, © Kojuma mapog HeMTO Upmda m BABY]? = cuny, yuysy # upayHy RY cpome; 0 KojHMa njeba UW naraka: Ko je ry Ono u cTaHOBAO, mira je paquo, kaa a y xoje je Bpujeme TO 6nao u apyro Kojemra. — To je u casyBano Bally npomsocr, Haury ucropajy HapoAHys jep Mu nujecMo UMasm MoBmjcoTH Hi nopjecnasapa, Hujecmo Uma TA eMeHAX yA, Koju Ou ommeatm Hanty ppoursocT, Hamly WeRaqaHy kyarypy ¥ oOpasonanocr Gocanery, Te 8a To Aaac H MOpaNo ‘TO pura M Mary yam us cTapaHa Tt pasnaamea u ApyYTAX crapHHckax npeamera. As roamo je Ha maaocr — nponaao m yuuTreHo nakoBnx oTapHHa, Koje Ou nam AaHAc Kopueruae 5a MenMTARArS pare mpormasocrn, jep UX Apaame Hapod yao Geckopuche Mm Bpz0 maze win HUKAKBe BpujeAHocrH. Koauko am cant camo y 060 Mazo Bpemery ynamruo crapHHcKix ersapm, kao: Wmcanmx moda, cTapora pakura, HHCaHUX Ha apTA}e qnoneunka wan gokymexaTa, nro je che HoT Hpemerioat & HEMT oner a60r Hegnarha H oMamoRarKena THX apuHA YHUMITEHO. Ba ro u wg Tora yspoka Mopamo ce AaHac ocaomaTH Ha came Tore ipuye m GajKe, Kao OHO jom y najerapaje Tpea-mojeujoBo Aooa mito je Gao ca Tako sBaHaM nonmcanum waa yCMeHUM SAKOHOM. Ja hy oxaje rosoputu 0 makoj jequo) ctapun, © Ojo) HAPs sauumpune npuie MpuroRnjeda WY rijecmana 11jeBa. Ta je evapuna jeana’ Masa pymenuna oA neKora Asopya erapancKora, KojM | 66 Hagasno y ARHALLEHeM COmY Dpuynin, y woTApy 6uxahsom, 3a Koja ce roxopu, Aa je pymrenuHa OA oprya WekakRa Jajunme BojBome. Ceao je Dpwyma na aecuo} 06a pujexe Yuo, a momenyTa py- TmepuHA HeKako wa cpey cera y HajsbeuIreM OKOSMILY TOA wjoora. Tako je Ouao craraje, Aza ce crape pymienune Ha aaj /beuniMM mjectuma Hawage, jep cy Hokadawy Besukamn 1 BEAMOTKO 6u- paan Hajneriie mpeajete y oroamny, FAje Ou croj aBopal, Aura m CRO}Y BaacretmHcry cumy U woh way, Bapojom MeTHIATH MOruM. Jlanac Ty Hema HHIITA, pero HekoAUMKO ‘recaHHx HeTecaHUux Ka- MeHora U oseha sda (jama), y Kojo} ce Bpzo0 Mato SHA rosnaje, paje je mo opnuany Hapore nupauna Jajume Bojpore Ousa. npBamine BpHjeme, Bere, AY je ty Guao Tecanora jaMeHA M T0Fa, a Kojima je Onto HeKAKBEX Hi ‘ica, aru je To sy6 Bpemena cBe yuumTHo. Koa, aBopla je Ousa wu waMeHa Kad ApMa, Kojy mamre crap YAU Mana je 0% ABopira cjesepuoj eTpaum odaan pujese Yue. Oxo xaaapme ¥ asopya Ouso je pasnora nuromora noha, Kao: Epymaka, ulna, mpemama mT. Ay HO OHO je can, ae ucjeqeno um yar y ka ee ee re Cer pasopusim cy m packonasn sampemao ReIMK mpocrop, Ho Guo je. . ee Pe ae oe ae ee : je, Kawy, Bpao Bucok (o4 ABA Fx pe ron MHOrO TojMHa, KaKo je ca caum a nee SAREE Huje ce AO ca, HH Maso catyBao. sue ee Pee) Guo gocra, jep cy maove KaMmerse ee ee ee — pasopuam 1 uopas6ujaau ere TIEHigL eee) Gees area ee ae oe a) Hero camo £0.10 HAapoAHO Upmuare, HeKaKO eee roauHe ee ey eeer an ae seer oe 3 cy cebaHi weKUx BA - Be ae ee capa o nee, Wujes, Koja ce dHAM, aoe eee a ele eas uma OKOs0 Be ocam uepa on See | Powao, 2 ro opyatje Ouao. Ca apa a mieten wens HO Jeauor epa,, a ce ae a aa at aye nee webs t me uu Guao nukano. Tpnanna je jase, aa je Ovi ae eee: er! Ho ja KoaMeO cam Pom Xo cam CTapMx oa Ties s iy ee ogaj. [Jujes je ox mepa Ayrauia (eae ee Se Pee Teaxar je Ha Kawtap */4 oKe on jeaue Korune, jep cr eae a ee oe , Daca DY gen cJe) Bie Roses aera eae y ae Nea vaj Oysqonan uspaeja, om Ca 2B e ae sae =BEA Crapo Kote, Koje ie! 0g om, Gesan rvatpan), my emay Ay eye J .10PpaM), & Y Bacay my 2 praarenara Da iy) odumy. JlyraaKo. je 6 apurra 40 yenTumevapa, 2 uma am oBakU: aes cum wora nabena je vy jeana oe SEMEL koja je 00 KasuBamy oA onMjex Toa, MTO cy ce Ha upenMa Hote, HO Ta je Towa saryOveua, re je nujecam mora nahu. Jeqan cepar namao je Ty crcsmahonty ep ey pyke, Kojy upogaje HeKome 7 jpyuo) sa aBa hopunra. 3 3 Ox Apyrujex karpinx crapHicknx crBapu nuje Bume Hahbero vy numa, : IIro ce ruse mpuyatbha HapoaHora, ro Rasy, Au je Jajmma Bojsoga oaxaBu0 ripuije 500 roquua u ga je Guo ser Byra Bhan xosuha.') Y ro Bpujeme sese, aa je ty 5 aupno y Tpasnury u 610 “namo eae je nen Peek eke Coe we ae Ce Yyaapno va ueromy Bocuy, robe Byr 6 nojeso pujare.ba of rpanuiya Cocancrnx. On raja isa u Jaju BO, y Womoh, 4a My WomMorHe neupujaren: orjepaTn. JAY BO}BOR nomoh, 2 pujareba por) yy parn, ') Mowe Gur ga je ono Swe Byx Jajsamm, ua napoa upeo 4 upeospenyo,9g Jajuna ce sapya Tama © Byxom u Tom nipuata Kon Oya oad cpeha Ha wUxXoBO] eTpaHu, TE nazoujy Heripajatesve a oy ie yo Hore, HA BX miporjepajy Aazeko ov cBojux a cee narpar y CBO} nocTojOuny spahiactit, eppatH Ce ¢ ait ue ee Byxy y Tpasaur, 7a mpocaape wodjeny BAA scape ee ale G ce sadabH HeKoTHKO negjeba KOA Byxa, rocre bu ce x a a yrepbyjyhu jom nebe opujaresborBo usmeby eee ye Je ee ceerpy, ¥ Bay ce gapyOm BOjBOaL Jajuma, Te i I Deities Taxo ce cmpujaresm Jajan j ry je Apare Bowe AAABe. C r woe oa By xen Bpasnonaies Sata nr CHKHMjH H sHAMeHUTH) RojBOAa, Hero miro je uppje OHO. f 10} aay Bpujeme ae Typya Ha mueea wTasapa ee nome Kocono. Kuea asap u3nere pa Kocozo Ho aie EN umao, wa On ce CAYTpO cuan nemprjarenero). Byte ee me kao got eLagapes mohe ua nosm® Y niomok Ruesy, a © oI a je Ovaa HajraaBynya Gurna usaame DyY® pore Jajuya. Aa xa J Ny A ‘ Kao, ee je neh wosnaro — ynesa, a Jajana BO)BO7% panel marohep ¢Rojy pojery 8a By om, ma ea may eae aa ppatn y cBojy wocTojOnHy. Krag, ce BojRoaa re Ps se ABOpY womao, eagHa JOUIe epu mira j|® Tu eee ie alae pura, mrTo je ysuuno Reesy Aasapy "eBjePy ae ye HexjepHora Byxa. Ocum Tora Jajuna je waco ae ee majky, Boja MY je uajsaute mparorapasta pad Sea ae, Jbajena wjeemmrya casyraaa ce y HapOAY, Y Kojo) ce a ue oe mam u mipokamBe cBora Cun, raro je Guo HeR)ep p! sa Byxom. Exo re aujeemuiry ‘i Jbyno xyHe Jajussima sj, chyno xyne enor Jajmiy emma: {0} Jajuna, seasocta tt A), Tilo waaane ua Kocozy wHeaa? Thro oupnm o6pas poay e5exe, Pony epome uw Hapoay 78030. © Jajoma, ups TH o6pas OHO, [Hiro oxpony 2a Hesjepsuar Bysom, VE sagaae memiy pany Maj, Oa koje Tu upedoaera ue ke! TIpoxacro sm aajsuno susjexo! Oj Jajnma, ne Becearo co! Y cnom awopy we tewewuo cel... Jajunja BojBora, nemoryhu tprjera upuroopa 1 ae Zoos ocoduro cRoje crape majke, a Henrro WBA TO, my aye ovean upuky sapere rpanunama Boewe, namucan jena! purn cBoje aujene M cjajHe apope mM wocroy ps waTopapH CRe cpoje Garo 1 UMatbe, nia tobe za 6) 2 Be Yue. Jeana Koma, Koja cy ca HoBres naronapesa Onsa, | . nee qysopa sa HekoTMKO CTOTHHA opataja m TY ce TOA eusaaM « ouuy. JeaHora Aana eam mipeko pHjeke — =e carapy- Ox ogsojm Herm amo HoRalya MU SaKora UX Ha rom mjecty, raje cy My ce wota caTpsa, a OHO Apyro, MIT Je MoraAd, romece ca coOoM uM WodjerHe Heraje zaaero y Xpsrarery. Tao ce on Ha- eranu ca cBojom meno u AjeljoM, a docamje sakyua cnaxmayKe. Tberopa Maru ne XxTjeqe HUKAKO ca CHHOM noku, wero ocrage y apopy u Ty je Ouaa ce 0 Cupra exsoje, Ilocauje me y ABopy HUKO He ocrage, Te ce OH Maso 10 Mazo Tlopyiiu, a mM OHO UITO ocTage, packonanie nocamje uaga Bocue Typru. Hapoa u aanac ne Konarn HoRIe ovaje, Taje cy ce Jajmamna koma carpasa mM upe- Raauaa, Te Tpaxe sakonano Oaaro Jajwauno, aam ra jour He Mory ga naby, Wan ra Rabza HO nahu ne he. Hocra Kopayesnh, cBemrenne. Vojvoda ‘Toma. (Tomina kula w kotarn sansko-moskom) Pa ko ne bi u naem narodu znao Sto kazati o Kulinu banu, o Milogu i Marku, o Jug-Bogdanu i knezu Lazaru, te o kosoyskom caru Muratu? — Ta i djeca kod nas Geprkaju i pripovijedaju o tim neumrlijem ljudima. Pa tako neSto i o vojvodi Tomi Cita i glagolja na narod u Krajini; premda u naSoj istoriji Herceg-Bosne, koliko mi je poznato, nema ni jedne rjedice o tome vojvodi. Jest bome, narod veli, da je on bio plemié i vojvoda bosanski u vrijeme navale osmanske i propasti naSeg kraljestva bosanskog, da je bio jedan od najpryih yojvoda bosanskih. Njegovo vojvodstvo, kako se govori i priga, prostiralo se u Krajini bosanskoj negdje izmegju Sane i Vrbasa. A stanovao je u danasnjom selu Tomini, koje se nalazi na pubu izmegju Kljuéa i Starog-Majdana, gdje se ba’ i danas nalazi njegova kula dosta sa¢uvana i zove se ,Tomina kula.* Po toj kuli siguno je i selo dobilo svoje ime. Ta. kula bila je i najyeéa pripovijedacica narodu o syom gospodaru, te se iu narodu savuvalo valjda pripovijedanje do danaSnjih vremena, pre- noseéi' ga i presagjujuci s koljena na koljeno. Ja éu evo vjerno zakalemiti i zabiljeziti ovo pripovijedanje u rabo’ naxeva ,Glasnika*; ne misledi kakay ée taj plod biti od ovoga moga kalemljenja; no kako mu drago — na& je, pa mi je mio, pa da bi i kiseo bio. Kad su Osmanlije vise od polovice balkanskog poluostrva po- playili, do&ao hijaSe red na nasu Herceg-Bosnu. Sultan Mehmed IL. bijake se spremio, da je otme na silu. Kralj Tomasevié, vided nadmoé i yeliku sil osmansku i nutarnji razdor domaéih sinova, obeéa sultanu silni danak, da ga ostavi na mira. No ni to ne sprijei sultana, da udari na nj, nego ga vise navucée, da osvoji tu bogatu zemlju, iz koje toliko zlatnih dukata primase, a uz to da prokréineal gebi put kroz Bosnu, koja mu stajase kao prag, preko koga pret htjede na bogati 1 éuveni zapad. Udari i osvoji. I to najvis domaéom neslogom, kako spomenuh, kim trvenjem i gramzivo' plem Potem tadaj bijage zemlja i vojvodstva, te pojedini yojvoda imagjase neogranigenu vlast i bijae kao vazal, radeci sebi u prilog, a do- movyini i opéoj strani na propast, — skomadage se i izdadoge mnogi svoga gospodara i kralja na bojnom polju. Kada svi trebase da su jedne misli, jedne desnice, ovlada izdaja i sebiénost, i kraly sam pijase Zrtva propasti. Mnoge vojvode ostaSe u krajevima, kuda yojska sultanska ne progje, i poces Samostalno gospodovati. Ako bi koji okrajak vo) sultanske na njega udario, sa narodom: .branio je sebe i svoje yoj- vodstvo. Drugi’ pako tv, unutragnjosti ugovorise, sa sultanom, da prime Muhamedoyu vjeru, usloyom tijem, da im ostane éast, plem- stvo i imetak kao nadljedstvo. Jedan takav plemié i vojvoda bijake ~Toma. Pripovijeda se, da je Toma bio veliki kraljev prijatelj 1s njirmg Je dijelio sreéu i nesrecu. Kad kralj pogibe i kraljica Marija ostavi Bosnu i prebjeze u Dalmaciju, i kada se je vidjelo da je sve propalo i da se kraljestvo povratiti ne moze, skloni se Toma u svoje vojvodstvo, te je gledao sa narodom da ga saéuva. Vise godina drzao se junacki u svom vojvodstvu. 2 Mogao je to lako, jer je centrum sultanske yojske bio okrenuo na Slavoniju. Vojvoda Toma si svojom borbom bijase obratio na se paanju sultanova i za to odluéi sultan na nj udariti sa velikom vojskom, da unixti Tomino vojyodstvo. Vojvoda Toma promisljao je sigurno, da mu konac vojyodstva nije dafeko, te se odluéivao, da od dvoje uéini jedno: ili pote i milost sultanoya i primiti islam, ili boriti se do zadnje kapi krvi. On odlnéi podljednje. Ali, da bi pobudio narod i odudeyio ga na borbu, pa da zadobije i one utoéenike i nezadoyoljnike osvajaéa i nove sultanske vlade, kojih je sigumo mnogo bilo u njegova voj- yodstvu, pokloni svakome syome podajniku onaj komad zemlje i preda mu w viasniStvo. v4 podijeljena na. plemstv: Mnogi-seljaci kriteni i sad u tim okolinama od bir zemana 5 imaja svoju viastitu zemlju, te nikada treéine davali nijesu nikom, Xto je rijetko u Bosni nad, Kazujn i pripovijedaju, da je to poéetak - jos od vojvode Tome. U prvasnja_vremena pilo jo tuda mnogo sela, koja su imala svoju ylastitu zemlju, ali s vremenom bezi su malo po malo pootimali, i danas umiju stariji Vudi kazivati, kada o) je oteto prayo vik istva ovorn ili onom selu i od koga bega ) ees Drugi opet pripovijedaju tako: da je to poklonio i ferman im dao neki. vezir Husein-heg, koji je u djetinstva Zivio kod nekog kneza u Banjici selu kao sirota, i poslije postao vezir, pa iz do- broginstva, da je to udinio prema tamo&njim seljacima, s kojima je prozivio mladost. ‘ Svakako ée — éini mi se — prvo biti dao zemlju pa poklonio, to bi dao samo Banj io, a ne bi dao valjda svoj okolini. i Taj postupak yojvode Tome ulio je njegovijem podajnikom ye- lika snagu i odugevijenje v2 borbu; ali ipak nadmodi ultanskoj nije mogao odoljeti i jednoga dana poslije junatke i jute borbe podleze i bijaSe uhvacen i u njegovu kulu zatvoren, pa najposlije u tamnicu bacen 4 i jer vezir ako bi elu, u kome — veli j OduSevljenje za tu borbu mozda mu je i sama kraljica zaza- rivala, jer je moida neko uzdanje u njemu imala, pa mu iz Dalmacije javljala i krigala, da se hori i brani. ; ; Na borbu podrile su Tomu takogjer njegova. Zena, mati i dvije kéeri, koje su bile izbjegle sa kraljicom, jer bijabu rednje dyorkinje a dyora_kraljeva bas onda kada bi propast Bosne. Drugi opet pripo- vijedaju, da su ih Osmanlije bili zarobili, i nekim ¢udnim naéinom, da su se izhayile ropstva i utekle u Dalmaciju. : _Kada Je kraljica Marija Gala, da je i posljednji zradak slobode ugusen 1 vojvoda Toma tamnice dopao, pogje ona ocu svome Lazaru Brankovicu, srpskome vladaru u Ugarsku 1 u puta dopadne i sama. tamnice. Tako se kraljica rastane sa materom, Zenom i kéerima vojvode Tome. Njih éotiri sklone se negdje na granici, te su tu éekale, ne bi li Osmanlije pustile Tomu. Punih sedam godina Toma, je tamnovao. OZaloSéena mati Tomina ae je glase, da joj sin Toma uvijek tamnuje, pa je gorko _ Plaé njen dosadi se kéerima Tominijem Mari i Angji, te one smislise i ne kazav&i niSta materi ni babi obuku na se prosjacko odijelo, bace na rame prosjaéku torbu, a u ruke uzmu prosjaéki Stap; jedna je bila vogj, a jedna Sljepica i take progju preko megje, te od sela do sela, od kuée do knée, dogju u danagnje selo Tominu. kulu svoga oca, u kojoj je on éamio 1 tamnovao. ; Prolazile su vise puta pokraj prozora od tamnice i gledale poernjela tamnigara, a on opet bacao je pogled na sirotne pro: ja- kinje djevojke i u njima oliéayao cijelu domovinu i neznajudi, da su to njegove kéeri. Te prosji ikinje smilovale bi se svaki put kad bi prosle tuda, te po komadié isproSena hljeba probacile bi kroz prozor bijednu famniéaru,parr. One su gledale priliku, da se s njime razgovore. Jedan put pri veéeri ujagme oti strazi i prikazu se svome ocu. Dadnu mu dosta hijeba i drugih stvari i dogovore se, kako Ge ga izbayiti. Straza ih uhvati tadaj na prozoru j metnu ih u tamnicu, ne gnajuéi ko su i sto su? No u kuli ne ostanu dugo, puste ih kao sirotne prosjakinje I one po dogovorn vrate se natrag i prosedi dogja materi i babi. Pripovijedale su sad majci i babi, kako su nagle oca i bile s njime, a ove pustu zalost za njima. Od bjeZanika, koji su bili s njima, izaberu kéeri Tomine sedamdeset druga j one obuku na se musko odijelo, naoruzaju se i pogju w Bosnu. Kada su se pukuéili Tomini i do&li bijahu pod planinu Grmet u danasnje selo Sanicu, tu se unoée. Kéeri Tomine, da bi okugale druzinu, zapovjede da deru Ziva jarca. Drustvo utini kako rekoSe i jarac se derao i dreéao do zla Boga. A one ée arutini redi: ,Blizu je nas oteva kula, sjutra u_noéi udariéemo na nju; koji misli dreéati kao onaj jarac, ako bi ga Osmanlije uhvatile i potele muditi, nemojte ni jedan tamo ii. A koji ée junacki biti, pa i ako bi ga derali trpiti mukom bez placa i jauka kao Isus Hristos, taj neka pogje s nama.“ i Do u jutra bijase ih ostalo samo sedam, A oni drugi bijaha svi izbjegli. ‘ Ova sedmorica udare s_njima na. kulu: poubijaju strazu, vale kulu i izvade yojvodu Tomu i izbjegnu sretno u Dalmaciju, gdje mu je mati i Zena bila. Poslije toga Toma je uvijek hajdukovao i strah zadayao UL Krajini, sve do syoje smrti; hajdukovao je ‘pod imenom Toma hharambasa.“ Nekolike narodne pjesne opjevale su lijepo njegovo Getovanje 1 borbu. ako narodno predanje kaze, pa sad sudimo, kako hoéemo. Petar Mirkovic. Manacrmp O3per. Tpnonkno Tamorsje Buraxonath, xeymax osperext. Raza of %emesnmane cranny? Tlerpono cezo (Ha mpysm SocancKko-xepreroBarke Ap aR sxemesnme odo} — Aora Tysa- Cumun xau) robert sanaguum upaenes, gohu hem 3a jeqam caxaT xoaa y sujeny woramny , gaokpykeny rycTom myMoM, ¥ K0jO} fem yraegatu jezax Of HajsnamenuTijux MaHacTIpA Xepuer- Bocxe. Sy _ Oxaj manacrup, — anjy camry eno Aouamtamo — 7oOu0 je ume cpoje of, usaunue OspeH; ca - j ones iv pex; BpXa WHesMHoryBUAM ce 110 sHjeny Pp y war zo Care. Une Ospen mocras03je gakae m0 ¢Boj upaam1 of pujei ,speru“ (raegarn). { TIpeajea oa Uerposa ceaa 40 mamacrapa Ospena npao j pomanruyan, Te je o6pactao ca 6yjnum sesennsoM eee mymom. Cam manacrup sexa % sui Ostee a) rp y tporyty mehy xocama Ospen- He HA PaBHMIy y LOBpuIMAM on Kakonux 15 jyrapa, Koja je STG areas u Ao6po oGpabena. ie Be Paseo upormiy gemje pujeamne: Kipranan ca oe jesuma ca jyro-ucrosne crpane. Ynpaso meno, pre ne tpeha pujcmmma spana Jaapma xpos ryery Ee eae x Gopory. Bpaa oKo Manaerapa nucoka cy 200 a0 ‘rapa. © jyro-ueroae erpane je Opao pagumuun, et pas ca MolayxoM xpacTonoM myMom um jeGommM nammaryena, Ha cjenepnoj erpaum amxe ce 6pao Mperem; wa merony Bpx a ce M fanac BUAe ocranyu crapor Kaayhepexor Sora ne & eed oe ce Kpacam Moraoy upema AommH Cupere. hae uo] crpaum Manacrapa crynrra ce orpanar a ae no uvery Kpnasay, woju jo raxohep ry Mom 2 ae a ujem OBUMa IryMama oo manacTupa AoGap je soR se ue *y oy CHAI 7AH BAXe CpHe, KYpjanm, Auenre, AMEE ae Serena Beljenu cy y uma pujereu. poe fa e rape og manacTupa na jyr Hasagm ce “KAMeHOM ee peer, eae axybepuna. Oro je Bpearo Bpao jako pees y ujeimuy. Summ je soza y Tom Bpeay exopo ee ba a oe ee wa ce jeqpa uura Mowe. Y napozy Bee ; KO je To Rpeso osuaao; 6uhe ma cy ra y erapo y aayhepn osnzaan. pyro speao Ha jyro-satagHoj cTpann 3Oxo jo Bper0 osHjaHo yaaspeno je jeapa 50, merapa of, Manactmpa. cBenrreHor rogune 1887. mo xesu Hapora a y cHoMeH BUCcOKO peo pocwoyuBA MUTpPOMOTMTA Huxoasajeru ha. Hapoa upusa, Aa je Hekoh y manacTapy 6uao. go 20 Kaay- hepa u qa cy uMasm anjeu uMeTax, MHoro OBalla 4 Apyre crows. Ha mosa cata of, MawacTupa “Ma jequa GOpycKa Koca, yuparo Ha nosnowmjy Ospen uaanmue, Ha rojo} je HO UpHnonnjesamy Hapoaw 6uo0 ManacrmpcEn BMHOrpad. Ha tom mjecry aaHac opy cesbalyt ye Bacuweraya; BuHORa toga AABHO je usranyaa, aan ce TO jecro jomt m cara BoRe raayhepcxe punorpaAaHe. IIpuje suure on 200 rogmHa ucjevenu cy CBI kavtyhepa manacrmpa Ospena npasuKoM HeKOr peher oxpmaja. Karan je To 60) Guo u Ko je yupano To ,Kjexo YIuHHO, o TOMe HAM xucropujcka peta we Aaly BujecTu, ma HU caM Hapod Y ORo.tHIyH Ospesa o Tom He 3Ha nmmra za upusa. Taga je MawacTap mocHe onycromen, Te je nporekao BUNTe OF 100 roquna, a fa ce y memy nije cryasn10 caoso Gomuje. Ha peau uponao je Kpos a mjecTo Hera yspaco je 10 suqunama ApBe: ke y oOumy woRjeunje ne6une. Tex y m0- uerky osor croweha MoRpHO je Hapoa omy: cTommene pkReHe SU MH, Te Ou of Taga 00 Koju uyT y TO,aIH joaaguo KojM eBerrrenne He okomHMjex mapoxwja, Aa cayseu zUTYPrH)Y. IIpuje uerupu roquHe oner je manacrup Hacesen. Tlvro je y memy Out mopymteno, HOUpaBHTo ce, TC ce yjenno y manacrupy ocHoBAaTa Cplicko-MpabocsaBsa TTKOTa, Koja ce uaApaaba HB OoraTor ToquIMer Upusora SeMascke Bula/\e. x * Vf axo je maxacrup Ospeu Beoma erapa arpaxa, Koja je H ca rate- AUMIrAa apXUTERTOHCKOL Bp10 gHauajHa, To ce Mma aueby xueTopujcKua cnomenuyuma Bocne-X epryerosane pujerKo comune. Tlo napoay pa- TMpusto ce MHMjeme, Aa je meron yTeMesnTed Guo moToMmaK posta Hemamuna. To} tpagunyju je oso, Kpuso “mame warnnca, Koji ce Hasasm y SHAY HA, Hy Tpammpum BparaMa ManacrupeKe IpkBe. Y jequom onucy opor Harimeca, Koj ce oGjaBmo TIpujo HeKomnKO rojuna, THTAO CO OBA] HATMTe ORAKO: Be Gu cin: uv Boxe: xpam: nena manera: pwa: W naeme Hemannh: gasenente: cork: u poaureacta aero: 3B GE To ject: Cu eru m Goske xpamh mona Tjarona pox or maeme Henaunh sa yenenne cebje m pomMTesek weTO 7205. (1577.) le Tata wpujetue oBOr Jla ce erpap pasOucrpu, Hauuiper } parnuca. Exo foTuuHe cmKke: TEENS ee = 35 — Ws oa a j * eee CAMBe EnAU'ce, na Taj HaTHMe TIpaBHanio ‘RAK Taam: wien Su e(ja)rh m (o)eonae Xpamd ona To=a nonk Jakozh ) or maemene Mapuba B oc 6 ) 5 enact ne De een nee P aceHMe ce6jo u posnremme y sates Z eee uy6ankanuja opor natimca yanmena je xakae ka, TmTO ce pujed ,naemene AL f i i jem A aguhe® aarasa naeme Nemanirh upu vemy ce y umeny Mapuh i ee ‘ Mapuh caoro 9 — xoje ce jac UpomujeHus0 ca caoBOM Hh ‘ : | ees Harune na j j sees ee Aare manyses aa je con Jaton Mapuh rpaguo manactupexo). Ha sacaaoer je Har A A j ariue omehen, v He Mose pasaGparn, e7a au j moe ATH, au je nom Jano C ae j B MaHactup carpaquo mam ee nee ponsy caao ce BUe C.10Ra ,,Nend To, a“, a jeqHo je oul nocBe us6pucano. 'l'o mpas i Sit co. 5 10 mjecTO morao Om j CTHTH ca CtOBoM 4 um mM eeacaces ve Ou ona HaTune fr. a IaeHo: nena To(A)a U1, j ee Teaua) non MAKORK a Ou ory, caujequao, qa cy Apa aah eee nie a Jaxos Mapuh rpaquan yprey Moana ce as To peda IaTATH: NocraRH w. Sm ' arn: TM NONPARH, TL i One PAH, Tro OM crHaMeTHIEH Pujemm10 ce ono oBako mam oHaKO, TOAMKO Ha evoju. 7a xpam ogpencky Huje casujao non JaKoR Hemamuh, nero mon Jaxon Mapuk. Mumorpeg hy camo ero- meny tH, wa je y o8pencroj crosman jomi u zanac yoOusajeno, za ce Kam W kay Ajerja Hasnpajy m0 Marepu nH. up. Jeauh on Jere, Jecnuk oa Alecne, Jeprak on Jere. Taro je moacza ume Mapuh noeraxo og umena Mapa. Tpaguyuja Beam, ga norm Mapuk unje yremesno prey wera 396 = 1567. wero ga jy je oma O6HOBMO, HEsHH Teme nak aa je Aasexo upnje uoaoxen, C ram manjemem caamy ce nornyno rpabesan o6aumu mprse, koja je carpabena na o6.1mE crapo- Xpuuthanceux WeHrpasHnx srpa,ta epeamera Bnjexa. ‘lo ce RapommTo onaztaza Ha npustearehem rropucy, HaupoTuE je mM y nojexnHuM apXIITekTONCKUM NOTAHKOCTHMA He~ jeqnan m necTasan, Te ogporapa KacHnjam eroKama, f 3Taopuc nprse okasyje BUSAHTMUHCKE per, anja Epusta canto HesHaTHO rrpeaase mpeko UBsBACKOT Sua. Tuje ce yaay2sua m mompetHa aaha mpene yspurrana, WocTaABe mena ey serupm roseMa yerrepoyruacta eTyna, koje meh y co6no cnajajy hemepopn. oe Orn kemeposm mpace qocra BUCORH mopai, Hag, wojuM je CBe- weno .1majen0 ny Ge. Y ney raasne sabe Hasasm co mapoem Tops ripujecrd a mpeA uM kaMena mpatiesa. i "i Ilpea, camom tpkBoM HasasH Ce upeasopje, y Boje cy 84, UpBax Rpemena xpainbancrea cnjemm yaasuTM m HekpurTerit karexy Monn. Y mpanocaarnum Uprsama ORO ce mpeaBopje mocmmje 8a%p- 2RANO MW CALY RIO je Kao ojererse (upenpara) Ba 2eHe- Tpahesum uaxur yprre Acta }° jeauoctaran, re ra HatasaMmo camo Ha Hajraacunjum rpahenuum groOoRUMA, Hapownro Ha TOA HOaMa sufoBa Hu cryiona MHA BjentanmaMe (Gosims). Toa- Hominy cTyHoBa wemTo Cy TWMpH ox camor crylia & npopusa yuparo Er Hemajy, HouuM cy uM TaRHIfe uspabere wa o6aHK weTRepactTa jJactyra. J Ha uspanckoj erpanl npEBe rpahenum je Harny HeuTTO GorarnjH. Lopmu py6 ua usuiya mo”momica ypujentena je mocTa epynaum ropycom (usGoweHmM racnrom). Buy Je OBjeH TA CoM Oe wa jeOmenom njomrannnom. Toparm, Koja je naqeucmo cpeauny upEBe, ca ugnarcKe je crpane carpaber Ha ocaM homera; homreorm ypyje menu Cy TanKUM CTYNOBAMA, rojm cy meby coGom emojeHH ay Ko” numa. Usmeby erymona uposupyje 10 jezau rujecan mposop- Ha ropibem Kpajy s8Hjia upomasn OHS Magix sykosa, KOM Cy mehy coGom cBegaHM, Kako ce To Yecro BUN HO IgpkEBaMa pomaxicKor caora, Yurparo onaKo je ranohep ypujemten ussamery 87, ropHer mprjecrosa. Tlesyepa ey Bpz0 gujecnu uC odje crpane Takum CTY- ToRuMa yEpanIeHH, — naz, crynosuma creer je ays. Daa- Rute OBMX CTYTOBA caoskene cy ue BMUTe AeKOpATHBHMX cacTa- puna. lexoparupae nojequnocTH = AOKa- ayjy, aa rpaaure ospencKe manacTup- exe IIpkBe Buje Oo ocoOHTO jem caory (mrHay), urro Pa je oxadpao. — Aoi je Temenun oéinke mpEBe crapoxpumbancen, cjehajy HeKe = 37 = napruje ua poMauceu caor, cBogonu (hemepm) cy mak rormamn. Ory” cmujemo Sakvpy arn Aa je Teme oBe ManacTuperKe TPKE Bpuo crap, H Aa je WpkBa KacnMje, — Kako HaTHMC Bea 1567. rogzuHe — mperpabena. Yuyrpammocr yprEe Hema apxH- rerrouckor wakuTa. Y pomanckum iypkrama je Takar naKur pijeaan, Te 6u ra oOu4HO HasoMjecTuaM camkaMa. Uy ospencroj ypkeu cB cy Buz0RK raarku, atu ce 104 Kpetom mory ouasurn ocrain Gorarax ppecko- canta, Y ropmeu upujecrory mu Ha AHy mpKRe UpuMIHO Cy caxyRane HeKe Oo THX cana, Ilo muma momemo cyauTa, 7a one (ppecke nujecy camikane y OHOM yKo- wenom mruay, Koju je sxayajan 3a RUSAHTUHCKe IpkBeHe U CBjeTCKe Cau- kapujo. Ppecko - came y ospercKoj peru cjehajy wa onaj yujeraniEn upaBalj, Kojm je uocanje raacosuTor Thora (Giotta) y XIV. eujery sanaaqao y Vrasujn, ve ce of”anse panrmpuo 0 cso} [spon u rako yrpo uyT, KojuM jo yMjorHoer cammapeka JOM Oo enor BpxXyAya. _ Ha ospenernm Ppeckama komuosmywja uM Topemame AoAyute je gocra jequocrasno uspameno, aml Moro Bume oAroRApa OBA wapasnocta, Hero WTO ce TO Onagtaza HA eTporo HusaNTHMeKaM canmama. Wepasaja oGpasa u kpevaiba Thjesa Ha ospoHckuin cam- kama qoeTa Cy aeHBaxHa, a cam peop je pasronjerso mpukasan. Ogujeno y auonuma zocra je ykoueHo u craGo oAronapa aHaTo- MIKI OGsmTyAMA wujeta, 1To ra sacajena, HY uma jo kag u Kay camwapy yemjeno, Aa y Hadopuma ojeho mapagm kperare Tujera. Boje na :bpecko-camkama ospencke IypkRe cackuMm Cy jequoctaBue. Y onmre uma camo Hekoauko creuena Goje, voHajBume Moa~pe 1 npseue. Dpecko-canke canjecno cy uspahere, wemy je Haj6omm Aokas, miro cy ce Kpos cromeha cauyRAm ToamEM ocraiM, Makap ja ux no Ruime myra omepGernme. Aauac ce y upkEH pactosnajy ope (ppecko-cumke: , L. Y upegsopjy (mpenparn) nag yaazom: Boroposuia y ermaty Borore moe (ctuka ce 4oGpo catyBaaa); — Ha mHjeBo oO” BpaTa: Xpueroc u Mangzaauna (oaynane cy camo ropme napriije); HA, OBOM cauKoM: BujeHan, OFpyraux caruka, koje ipukasyjy po- pore (ner eamka nonenro cy ouyBaxe). IL. ¥ ropey w wyery: usmehy hemeposa: camne jeranhe- Iucra;— a TopmHy uctox menieporka: FBanaecT amomTroda=e (aonpeja); — uemehy menyepa: ocam Wpopoka; — ¥ wyGery: Xpucroc a oxo wera sGoponu anbeaa. ow: BDoropoxuna y mrnay mosajuKa LIL, Y eopivenm upuje XVI. sujera. IV. Ha suzy y any oxvapa: wax noABORTUMA: CCAM CBE TATA (xermpm ogyBana); — Haq oBuM caMkama: ycKm heuap ca cam kama pasHux cRevTarya pucroe u jABanaccr anomrrosa. — uaa osuma: 2 an “Yerupu V. VY xqecuoj woupeunoj) vafu: cvera Ky pum cBema; — aHjebo of neHiepa: Momarame Xpuctroca y rpo6; necHo of uenyepa: yerpcuyhe Xpuctono. Y upeeu uagasu ce jom jezan narune, Koju je Ges cymme Hanmeaa y ucro goGa Kaa m tppecro-camne, jep je mmcan nerow Gojom nog caumom Boropoaune Haga yaasom y Mpeupary. Harnoue onaj ce Tora je Baxan, jep HAdpaja cBe ocoGe, koje Onjaxy y maHa- crmpy, Kaqa je Wpkba tonpabsexa. Ou raacn: = we cocpumn ce | cin | ever | wavrent xpaa | cir | apyiepea | Xa miKoaH niga | Kyozou | | c| Tara | wepasnark 3 PST rpsqcma| a nacroames | oye urSmeia .. . . + ch Bgariaa | Axo KuHka | xprieredpopa | toctzba | lepsatonnya cax'kerpa | 1epomonya ucale | lepoatoniya urnarra | epomonya | cAaanenvna legoatonya | PSeuara | tepoaoniya Orargea | 1epomonya Ainonn | n| evapupt | ¢ | vere avke ‘Inra ce: ; ge Caspr co cnj cjarm Goxecrarum xpaw en(era)ro apxiije- peja X(pu)c(ro)na Huxoam nor kposom u crkuma oOpashwje 1) 7117. *) cpyazom m HacTojamem ona urymena.... Ch 6pa- ruom 7(y)xonumca Xpucroipopa Jocnpa jepomou(a)xa, C(w)arjeerpa jepowon(a)xa, VWeanje (jepomon(a)xa, Mrmara jepomon(a)xa, Caamucnana Jepoxon(a)xa , Pyzuma jepo- mouxa, Tumorea jepomon(a)xa, ajakoHm m crapijm © TOrO ayjec(Ta) 1) O6parkuje = came. 9} Toga 7117. oaronapa roy 160°. no caqamem waretiaapy, = 895 Crtiace © Zivotu gmazova, koji zive u Bosni i Hercegovini, od. Otona vitoza Tomasini (Pisac si pridrava sya prava, narodito pravo prijevoila u strane jezike). Le U ovijem zemljama Zive sve druge vrste gmazova nase monarhije osim mo%da Lacerta vivipara, Ablepharus panonicus (vrste guSterova), Vipera aspis (vrsta zmija Ijutica) 1 jo’ nekojih varijeteta gusterova, koji prebivaju samo po malim stjenovitim ostrovyima dalmatinskim, Izvan poznatih guSterova Zivi u okupiranim zemljama jo$ jedan gus ephala, ali se od ovog ster, koji je valjda srodan sa Lacerta oxy yrlo dobro razlikuje svojom spoljaSnoséu i nadinom diyota. Ako se ne uzme jos ona éudnoyata crna varijeteta gudtera od Lacerta oxycephala, koja Zivi po najraskidanijim stijenama hercego- vatkog kraSa, to nema do sada u Bosni i Hercegovini ni jedne nove vrste, niti jednog novog oblika od gmazova. Ako izlucimo pojedina mjesta na kojima se gmazovi pojayljuju éeSée, onda se ne modZe redi, da tih Zivotinja ima puno u okupiranim zemljama. Po svoj zemlji rasprostrta je jednako i doista mnogobrojno od guSterova samo Lacerta muralis, a od zmija samo Vipera ammo- dytes ito po cijeloj Bosni, a u Hercegovini po visokim i najvisi mnjestima. Gledamo li na vrste i nalazista gmazova, to su Bosna i Herce- govina dyije vrlo razlicite zemlje; jer dok u Bosni ima samo srednje evropskih, ili ako demo prayo, samo juno austrijskih vrsta, — to u Hercegovini ima u dubljim dolinarma vrsta juno primorskih krajeva nase monarhije. Vrste gmazova u Bosni. Ako bosanske vrste gmazova poredamo po njihovoj mnozini iduéi sve na manje, onda cemo dobiti od prilike ovaj niz: Lacerta muralis (zidna guSterica) i to sivo-smegja vrsta sa svakojakim pjegama i donjim modrim okrajcima sa strane. Lacerta viridis (zelenbaé) Vipera ammodytes (Ijutica pjeskulja) i Tropidonotus natrix (bjelouska). No mnogo éeS¢e od bjelouske nalazi se Tropidonotus murorum Bonap., a isto tako Tropidonotus tesselatus najviSe je rasprostranjena poslije gornje, ali je ipak nema nigdje ba’ mnogo. Callopeltis Aesculapii (bjelica), Lacerta agilis (gudterica po- grmusa) i Coronella laevis (smukulja), Cistudo Intaria (evropska, barozna kornjaéa) Ove ima mnogo na onijem mjestima, gdje stanuje, ; ali je ima samo po vodama sjeverne Bosno, premda je tamo yrlo _ Cesta i po motvarnim livadama i po samim jarcima ukraj puteva.49) — Pelias berus, nalazi se takogjer, ali ne mnogo. Na poSljetku zivi kao vel rijetkost i Zamenis trabalis. Za vrijeme moga yisegodisnjeg boravka u Bosni i uz prkos vlastitom marljivom istrazivanju, kao i istraziyanja mnogih drugih, dobio sam samo jedan jedincati komad te vrste. Taj jedincati primjerak dobih u okolini Banjeluke. Bij bojan, modro-uljasto-siv, a oko sredine Ijusaka neSto svje éoga se cijelo tijelo pritinjase po duljini nejasno isprutano. Donja strana bijaSe mu syjetlije modrusasto-siva sa tamnijim pjegama. Drugih vrsta gmazoya ne nagjoh u Bosni nigdje, sve od rijeke Save pa do Lima (Prijepolja). Pa kako ni od drugih, koji za mene sakupljahu, ne dobih ni jedne druge vrste, a niti vjerodostojnog opisa, to mogu s prayom ustyrditi, da su ovdje izbrojane sve vrste gmazova, Sto Zive u Bosni. jedno- » zbog Vrste gmazovya u Hereegovini. U Hercegovini, to jest u njezinim vecim dubljinama i takovim mjestima, koja sa svog visokog polozaja nijesu odijeljena od toplijeg podneblja, ima veé mnogo vise razli¢itih gmazova, koji bi se po mmozini pojedinih vrsta, mogli poredati kako slijedi: Lacerta muralis (zidna guSterica) sa svojim varijetetama: Lacerta campestris i Lacerta olivacea. Prva od ovih nalazi se u sjevernijem, manje toplom podneblju, a obje zadnje Zive vise u takovim krajevima, u kojima viada ju%na toplina. Ya, ovima dolazi Lacerta viridis (zelenbaé). Testudo graeca (gréka kornjaéa) Pseudopus apus. Gmazova od ove zadnje dvije vrste valjda ima podjednako. U nizinama Neretve, Krupe, Trebizata i Bregave, nalazi se varijeteta od Tropidonotus u yelikoj mnozini, dok ih po drugim mjestima nema haS tako mnogo. Dakako, modi ih je nadi svagdje, ali samo pojedince. U velikom broju Zivi u spomenutim krajevima Cistudo lutaria. Vrste Emys caspica nijesam naSao u Hercegoyini, ali za to ipak ne smijem 1 da se ne bi nagla u Sutorini Ako odbijemo moévarne krajeve, onda éemo naéi, kao sto Tropidonotus isto tako Coelopeltis lacertina, Madrass u dva oblika, — koji su nize opisani. Osim veé spomenutih vrsta gmazova ima joi varijeteta od Lacerta oxycephala (vrste guSteroya) 1 to: Zamenis gemonensis Zuta, Zamenis Dahli, vitki ili tanki gu%, Schlank- oder Diinn-Natter, (vrsta neotroynih zmija) kako bih je mogao nazyati. Tarbophis vivax, Elaphis cervone, 4 Callopeltis Aesculapii i Coronella laevis. Po visinama hercegovatkim nalazi se doista ova zadnja vrsta ee nego li sve skupa pred njom spomenute juzne vrste ; ali za to je opet Coronella laevis (smukolja) po toplim hercegovacki 1 krajevima vrlo rijetka. ee ee _ Gledeci na mnozinu, slijedila bi iza Coronella laevis odmah Vipera ammodytes (pjeskusa). T ako sam nalazio po visokim kragkim kr juti : : Ralazio po vis 1 ‘ajevima, oyu ljuticu vrlo éesto i gotovo iskljuéivo, to je ona ipak sigurno vrlo rijetka u dolinama Neretve na takovin mjestima, gdje joS raste divlji Sip i dokle s njim dopire Callopeltis lacertina. Uopée se moze vrlo rijetko vidjeti lijepi Callopeltis leopardinus. Pe Pelias berus (rigjovka) odabrala je sebi samo visine, a isto tako i Anguis fragilis (Sljepi¢), kojeg sam nalazio samo iznimno po nizim mjestima. Ne mogoh nigdje vidjeti Laci ivipar: 5 i ili i le mo { jeti Lacerta vivipara (gu&ter gorski ili Sumski): niti ga. dobih od koga iz Hercegovine. Rabophore nigro- punctata, mozda da se u jwmoistocnoj Hercegovini prostire jo8 i dalje, ali ipa oe da za mnogo prelazi preko 43 stepena, premda u primorskim zemljama dopire ak do Gorice. Jed: uhvatio sam kod Fatnice. ae ae f Osim gore nabrojenih vrsta gmazova nalazi se ovdje jo’ jedan guster, koji je sve do danas ostao nepoznat svim dosada%njim istra- “vagcima gmazova. Ovoj novoj vrsti guStera, nadio sam ime po onom mjestu, adje sam ga prvi put ugledao, a to je Lacerta koritana. y Da li u Hercegovini ima i vrsta Gekoida (vista guéterova sa Soh ee ne mogu da bas ustvrdim, ali ipak ne sumnjam, da se tih gu&terova ne bi moglo nadi i u onim krajeyima, gdje s Hercegovina priblizuje moru. Te ae a Druge koje, nego li yeé imenovane vrste 5 v I 1203.20" t vive u Bosni, a niti u Hercegovini. Fe Se _ Razmotrimo li prebivalista pojedinih vrsta, to éemo odmah opa- ziti, ne samo da je izmegju Bosne i Hlercegovine povudena odluéna see ney da se osobito Hercegovina, kao i svaka gorovita zemlja imenito, ako je ju%nog karaktera, pa osobito kras, dijeli n: vi dobro omaéene prebivalisne pojase. ea Ima Pojedinih yrsta, Sto u Bosni Zive po dolinama, a u Her- Cegovini Zive po visinama; no to éu navesti pri opisivanju prebiva- lista i nadina Zivota pojedinijeh vrsta. |. Testudo graeca (gréka, kornjaéa). Prebivaliste gréke kornjate. E aa kornjatu nagao sam u dolinama, a takogjer i na brdima lo 500 metara vise. Na visim bregovima ne mogohi je vise opaziti.is Ona prebiva u kotlinama, koje nijesu vise od spomenute visine i ne ée se nikada pokazati na rubu tih kotlina, kao na megji, koja ja druga prebivalista te kornjaée. Gini se, da ona stanuje dakle u prividno osamljenim krajevima, kao Sto je to n. ‘pr. kotlinasta dolina Fatnice. Zimski san gré. kornjate. Gréka kornjaéa budi se iz svog zimskog sna u Hercegovini, kada yrijeme dopusti, dosta rano. U dolini Neretve, od Mostara dolje, naSao sain je ved oko polovine marta; no dalje u nutarnjosti zemlje i po vi ima otpocinje svoj ljetni Zivot razmjerno mnogo kasnije. U to vrijeme trazi ona sebi samo takova mjesta, koja sunce dobro ugrijava. Prebivaliste. Bilo ravno ili bregoyito, livada ili kras svejedno je to nasoj kornjadi, samo ako se moze na svojem prebivalista zavoviti u zemlju ili, kako je slaba za obranu, ako ‘moze naéi dobrih zaklonisia, koja bi je odbranila od rgjavog vremena i od neprijatelja. 7 Ona ¢e isto tako rado proviaéi kroz kras, kao Sto rado puzi ra li biti, to se malo i penje ili na raynini hoda, pa i t — to opet velim — i to doi jako ne brzim a ono ipak priliénim kasom, kada joj valja do: yenku ili uniadi muzaku, koji je progoni, pa i onda, kada joj valja potraditi naj- blize skroviste, da se brzo sakrije od covjeka ili kojeg drugog nepri- jatelja, koji ju_progoni. Gim kornjaée ostaye svoje gimske stanove, to jest ¢im bude dosta toplo, kada veé ima iu hladu 15° BR. odmah otpotinje parenje. Mnuzaci se kod toga mogu éuti kako pijuéu, ali ne za to, da tim vovu Zenke, ne, jer bi tim odali i sebe i svoje Zenke, te bi tako nehotice izazivali, da se posmatra njihova Ijubavna, Sala. Ako muzak dobije Zenku — a to je kod kornjaéa redovno — onda je ponajvixe najprije jedan put obigje u krugn, grize je za koju ispruzenu prednju ili straznju nogu, udara je uvuéenom glavom od straga ili postrance i naposljetku poslije takovog Jjubakanja, za koje se u ostalom ne potrosi bas mnogo vremena, popne se od straga Zenki na legja. Tada otvori usta, obori prednje noge, ispruZi glavu koso postrance koliko god moze vrat protegnuti ispod kore i oglasi se pijukom, sli¢nim glasu srndaéa.. Prva je to slika uZivanja u potpunoj nesyjestici. Ako Zenka pristaje, — a Gini se, da i genke to kad&to taje, pa makar i ne bilo s puke koketerije — onda nadigne straZnji dio svyoga tijela, a muzak se stojeci na straznjim nogama i nalegavSi se svojim trbusnim oklopom na leg} zenke nastoji, da utakne svoj laatki oStrijasti_ ,,Penisé u ,Vaginu“ genke i pri tom pijuée. Svaki =i put, kad muzak utakne, opazio sam, kako Zenka uzmakne za ne- koliko koraka. Muzak odmah za njom, a Gesto ni ne silazi sa nje Kad zak opet hoce, da se pari, mora nanovo id za Zenkom ; a poets uspne na nju bez svake vaprjeke i pari se s njom na Po gdjekad ostane enka mirna na jednom mjestu sve dotle, dok Je muzak po vise puti ne oble%i. Svako takovo parenje traje samo jedan é sak, no za to se obnavlja; a dogagja se, da im ta Tjubayna Sala. t aje i do mraka. Kada muzak sjedi na Zenki, onda svoj rep naprijed savije ispod njezinog trbu’nog oklopa i isprudi iz stragnjeg dijela tijela svoj erveni krivudasti i Gunjoliki_ Penis“ sa modrocryenom glavicom, koja je poput jake natrag radirena, Pri tom ga stiti rep, koji se nalazi ispod njega. U Zenke je rep sasvyim kratak, kusast, te kada se hoce pariti, onda ga opru u svakom drugom polozaju bio bi kao poklopac, nepredobitna za- prjeka protiv silovanja. Kada Zenka ne 6e da se pari, tada bez svakog ustezanja pobjegne, a muzak je onda vija, pa veé kakve sreée bio da bio ali je vija duze, nego Sto sam ja imao vremena da dotekam. ’ U koliko sam se uvjerio, mogu redi, da parenje gotovo i ne prestaje, ono traje kroz cijelo Ijeto. Kada im je sunce prezestoko tada se pare u hladu ispod grmlja, gdje ih gdjekad moze& ¢uti ali im se ne moze pribliziti. f Cesto sam ih mogao vidjeti istom onda, kada sam raskrsio takay grm. ‘ Muzaci hoée da se pare dim su dostigli dvije tredine syoje prave veli¢ine, a Zenke nose jaja, ¢im odrastu samo do polovine. Jaja su im yrlo sliéna golubijima. ; Razlika u vel svim je uzgredna stvar kornjaéama. : Cim Zenka jaja iznese, nastane odmah novo Zivalno snubljenje, Sto nikada ne bi vjerovao, da se nijesam vise put sam uvjerio. ; Glas. he Pijukanje me kornjaéa ne mogu nikako uzeti za kakovo anje, nego za glas i ako ga ne drzim vaznim, j i ij svrhu ne upotrebljavaju. ee ee Kada muzak veé jednom zasjedn 1 j ki k i gasjedne Zenki na legja, onda mu pie potrebno nikakovim znakom izjaviti Zenki o svojoj namjeri; ae budalaste nijesu kornjate. Kako veé spomenuh, samo pri ndaren, ye ee serpi »Penis* u ,Vaginu*, samo u tom momentu. a rije niti poslije muzak ne pijuée. i onda, kada nij é pogodio kuda treba. ai one ea Ja sam ih posmatrao u mojoj avliji i 7 % joj avliji u Mostaru na stotine, kada, eo se parile, a na drugim mjestima uhvatio sam ih i drzao kakovih 1 uvijek sam se uyjerio o jednakom postupku i nikada nijesam ay da bi zdrazenje polnih organa dulje trajalo od jednog momenta. .we Udarei slijedige jedan za drugim w razimaku vremena od kakove dyije sekunde, no ponajyise bijaha takove pauze mnogo dulje. Sva je dakle prilika, da se ikry osobito ne uzrujava u takvog para. Nesenje jaja. Za nesenje jaja u mjesecu julu ne treba nasim kornjaéama nikakove motvarne zemlje, kako to tvrde pisci. U Hercegovini gdje Testuda graeca obitava, na vise milje pro- stranom kragu, doista ne moze sebi nadi takove zemlje; pa za to ih ipak ta neprilika ne prijeti, niti s toga gube yolju za nesenje jaja. U Mostaru, dakle u njihovoj domovini, nosile su svoja jaja pojedince u avliji, koju sam im za stanovanje opredijelio, na svakom mijestu, koje se samo moglo uzroviti, a najradije ispod grma ili u plitke] rupici, koja su sebi same iskopale, a kasnije gemljom pokrile. Isto tako esto polagahu one svoja jaja sasvim prosto na povrsinu zemlje ispod niskog gustog granja, va kakvi kamen, ispod daske ili u sliéno kakovo skroviste i tamo ih ostayljahu bez svake brige, pa neka ih Bog cuva. Pa i u njihovoj slobodi naSao sam éesto na sli¢nim mijestima pojedina jaja. Dya puta sam nagao u vinogradu izrovanu rupicu, a odmah u kraj nje vise Iusaka od jaja kornjaéa. Po svoj prilici da ih je jez ispio. Ali ni jedno od svih nalazista ne bijaSe ni moévyarno ni kalovito. Vid. Texko da gréka kornjaéa ima. bistro oko. Sve Sto se kreée, pa ako je veliko, ona za neprijatelja i odmah se sva uvuée t oklop, a ako joj je dosta liza kakovo skroviste, onda nastoji, da ga stigne dobrim kasom. Sto se ne mite, to kornjaéa ne yaspoznaje ba kao ni drugi gmazovi sve dotle, dok ne nanjugi, kakav je to predmet; u opée dakle ne raspoznaje mirne stvari i to barem ne kao neprijatelja. Je li to tupoglavost, ili samo slabo oko, — to ne mogu usta- noviti, ali po svoj prilici bide oboje. 0 kretanju. Grékoj kornjazi nije prirogjeno tréanje; njezino je obitno kre- tanje promisljeno Koraéanje. No i ako je poznato, da je ona spora Zivotinja, to ipak moze ona i tréati i to u gore navedenim sluéaje- vima, a vidio sam je takogjer { onda da tréi, kada bi spazila vise svojih drugarica oko kakvog jela. §Sluh Gini mi se, da je od vida jo8 slabiji sluh. Ba& bi se moralo- yjerovati, da kornjatve, a takogjer ni ostali gmazovi nidta ne caja; i jer_samo Suikanje, pa bilo ono ne znam kako glasno i jako ili sumnjivo, ipak ih ne ée uznemiriti, niti pri parenju, kao niti pri zderanju, a ne ¢e ih krenuti niti iz njihovog tromog mirovanja. Kus i hrana. Ako u gréke kornjaée i nije osjetilo za kn&anje bas tako dobro razvijeno, to je ono ipak éudnovato. _ Slasno im pr Ziyotinje i piljke, koje veé gnjiju, a u ka- fezima dobre su im zmije 1 drugi gmazovi, pa ne preziru ni same netisti, osim netisti od svojih srodnica. i Vidio sam, kako u basdi Zdera psece i kokodije gjubre, trulo voée, manje Zivotinjice, smrdljive zmije, jaja pa makar da su veé gnjila; sve to Zderu isto tako slasno, kao 1 ono, Sto je sasvim svjeze i nepokyareno. __ Ali one zderu takogjer i svakovrsno zelenje; no ipak im bolje prija animalna hana i za to se ove hrane drée 1 onda, kada su se veé naZderale vegetabilne hrane. Cesto sam gledao, kako moje grtke kornjaée Zderu i zidarski maz, koji je otpao sa zidova. Da li je éulo za kusanje u kornjaéa fino razvijeno — o tom me ne mogoxe uvjeriti_moja posmatranja; ali sve mi se Gini, da yderu sve ono, Sto god im nos pronagjc, da se moze jesti. Mirisanje. Mislim, da je nos bolje razvijen, nego sto se o njemu do sada yjeruje. Ja sam barem uvjeren o mirisanju nase, t. av. gréke kornjaé Gledao sam, kako ona svaki iedneh koga je ca moze. biti okom prepoznala da valja za hranu, po vise puta nosom takne i tek ga onda Zdere, ili ga pak ostavi, ako nije za jelo. Ako je gdje Sto lezalo od jela, to onda poslije jo’ jednom udara po vise puta nosom na svako mjesto, gdje je leZao koji ko- madié messi ili nedisti. S toga razloga nalaze se kod svih zemnih kornjaéa nosnice na, yrhu njuske, a ne postrance, kao kod zmija i guSterova, koji svoju hranu jezikom kuSaju. Pa ako i vele autori, da u njih mje ¢ulo za miris i kus ni toliko razvijeno, da bi mogle razlikovati vodu od rakijo ili mlijeka, to ipak ne ée moci ni jedan, koji je posmatrao eréku kornjaéu, jaméiti za takovu tyrdnju. Ma kojim Galom morale bi ipak razlikovati stvari, koje su Za Jelo, od onih, koje ne valjaju, da tako ovih ne vamijene s onima. a _ Calom za opip zbog tvrdog tjelesnog oklopa, ne mogu to Gniti, kratki i debeli jezik takogjer nije za to sposoban. : _Tupo i jedva pokretiljivo oko, koje je u gréke kornjaée jo’ k tome oun cna, strani, tedko da joj puno koristi da nagje onu hranu, Bue Joj gotovo leai pred nosom, a to s razloga, Sto ga ne moze retati, pa ipak de naci kornjaéa i najmanji komadié mesa ili Stoee drugo, pa bax i onda, k je pokriveno prasinom ili zemljom, dakle ako je sakriveno i nevidljivo. Ona samo priblizi vrh svoje njuske, dakle nos, dotiénim stvarima i to po yiSe puta, pa kad se uvjeri, — a to bez svake sumnje samo mirisanjem — da stvar valja za jelo, odmah je uzima i Zdere. Ona grize, ili da pravije recem, ona sebi rexe komad po komad i protiskuje ga svojim debelim jezikom kroz vrat. Sto mi je jo8 vise ojacalo moje uyjerenje, da gréke kornjaée doista njuxe, jest moje sopstveno posmatranje mojih zarobljenica pri Zderanju. Kada sam im naime dao razligitih jela, onda su ih naj- prije onjusile, pa tek onda poéele Zderati ono, Sto im je, bez svake sumnje, najholje mirisalo. Pa i kada sam kojoj pomije’ao kojedta u jolo, to se ipak nije nikada polakomila za onim, Sto nije za jelo. Takova kornjaéa, za koju se tini, da se nekog jela naéderala i ostavila ga, opet ée odmah jesti jelo druge vrste, ako joj se svidi, kada ga nosom dotakne, a ako se sada takovoj izbiradici opet pod- metne prijaSnji zalogaj, to ce ga opet ostaviti, ali de ga ipak prije nosom onjusiti, to jest ona de ga istradi Osjecanje i Zilavost prema izvanjskim uticajima. Gulo za pipanje po svoj prilici nije fino; za to grtka kornjaéa nije ba¥ osobito ni osjetljiva. Padne li joj na pamet kopati, to ée ona taj svoj] posao nastaviti i onda, ako pri tom prelomi koji nokat ; udari joj krv. Da moze podnositi i lute rane — to je veé poznato. Ja sam vrlo éesto gledao mnoge individue od ove vrste kornjaéa gs oklopom zara3tenim Gesto po cijeloj duljini i Sivini, anak, da im je nekad bio zdrobljen Pri iskopavanju sagjenica grdno ranige jednu takoyu motikom po legjima; no to je ipak nije niSta smelo, veé je i dalje radila syoje obiéne poslove Jo% bi se mnogo kojesta moglo pripovijedati o stra’nim o#ljedama, koje ipak za njih ne bijahu niti Skodljive, a kamo li smrtonosne. Zilayost protiv studeni. Poznato je ved, da su hercegovatke kornjace vrlo zebljitave. Pa ipak se one u donjem dijelu doline Neretve ne rakopaju dublje © u zemlju od jedne stope. U mjesecu januaru seljaci mi ih na livadama nogom izgrtase. Zilayost protiv topline. Pripeka sunca prija kornja¢i isto tako slabo, kao Sto i svakom drugom naSem gmazu. ‘ Za. vrijeme velike ljetne yrudine, kada sunce stane wedi, ne gemo nadi ni jedne kornjate izvan grmova i tek kada sunce zagje, onda se izvlaée ispod njih. U mojoj bast lezahu zakopane dok je god. trajala velika yrudina. EUAN Ja sam ih na stotine pohvatao, a kako sam yveé spomenuo, drfao sam ih vie od 50 u zatvoru, pa niti jedna ne dade se od sunca tako ugrijati, da bih osjetio neugodnu toplinu, kada bi im se kore dotaknno rukom ili joS njeZnijim i osjetljivijim obrazom. Viadanje prema yodi. pt Metnemo lig éku kornjaéu u vodu, potonuée ta neiskusna Ziyo- tinja, ako je, prije nego jé metnusmo u vodu, glavu i noge uvukla, a pliva kao kakay komad drveta, ako ispruzZena ostane, jer u takovom stanju ima zrak u njezinom tijelu dovoljno prostora. Ako bismo je hotjeli udayiti u vodi, to bi nam trebalo — uzprkos tome, Sto ona nije vjesta plivanju — ipak mnogo strpljivosti. Yale Kada se baci u vodu, ona ¢e puziti po dnu do povrsine vode ili ée se opruzene glaye i nogu prepustiti straji vode ili pak vjetru koji 0 jo izbaciti ipak jednom na suho. i Bila voda ispod ili iznad tog hladnokrynog stvora, ona se ipak ne plasi od nje Pliva li gréka kornjaéa na povrSini vode veé tako dugo, da se veé jednom uyjeriti morala,e se ne ¢e spasti plivanjem na kopno, to ipak ne ée roniti; ali ako joj se u tom stanju priblizi Sto god summnjivo, odmah uvuée glavu i noge i veé je na dou. I sada na taj natin izagje na kopno, dakako, uvijek nenadano, niti se éndeci niti radujudi. d 1 Ako su gréke kornjace va dugo trpjele Zegj, onda se napiju yode prilitno dosta, pa i same rado legnu u yodu i u njoj ostanu éesto yrlo dugo. Nalazista i natin Zivota. _Tamo, gdjo je u Hercegovini za Zivot i napredak prijatno pod- neblje, gréka je kornjata vrlo testa Zivotinja Ne éu pretjerati, ako reknem, da je ima u yelikoj mnoZini svagdje, gdje god sebi moze naci zaklonista. U proljeée moze sebi nakupiti kornjaéa i onaj, koji diugatije nista ne zna kako se ginazovi sakupljaju. No preko vruéeg ljeta i ovog gmaza tesko nalazi bad i vjeSt i iskusan sakupljaé, jer je u to doba preko cijelog dana sakrivena. U opée je grtku kornjaéu vrlo te&ko nadi u mjesecima. julu i augustu; jer za vrijeme suse, kada je sva tava izgorjela, gréka se kornjaéa rado zakopa ili se mm ma tek jutrom izagju na sunce. Gini mi se, kao da u mojoj baSti prespayaju jutrenje sunce. Gré. kornjaéa voli vise krajeve obrasle grmljem, ali ne bezusloyno samo takove, jer ona nije ba& rijetka i u krajevima bez grmlja Kao niti na obroncima 1 rayninama kraSkim, a samo je nema el Sto je sasvim prirodno — na takovijem mjestima, na kojijem nema zemlje crnice. Pedine i rupe isto su joj tako dobra zaklonista, kao i grmnlje.— 48 — Bududi da se kornjata samo sretnim slutajem opet prekrene, ako se na legja izvrne, to se ona vrlo brizno éuva i sve izbjegava, Sto bi je moglo oboriti. Metnemo li je na sto ili na dasku od prozora, to Gemo je tamo nadi i nakon vise dana. Pripitomljivanje. Poslije nekog vremena gréka je kornjaéa ved tako pitoma, da jede iz ruke, ali nije nikada pohlepna i za to joj mozeX donijeti jelo samo do nosa, da ga prije onjusi, odevidno je, da se hode mirisanjem uvjeriti o tome, da li valja. Korist. Osim katolika, koji su pronaali, da je meso gréke kornja¢e dobro za jelo, ne brine se vite ni jedan domadi za nju, osim objesnih djetaka, koji joj kamenjem razlupaju oklop, ako je gdje god nagju na putu. U Bosni nema nigdje grékih kornjata. Il. Cistudo lutaria. (Kornja¢a barezna.) U opée o obitavalistima. Od ove kornjaée Zivi ih mnogo u Bosni i to samo u sjevernom dijelu. Od ove malo se razlikuje jedna druga kornjaéa iste vrste, koja Zivi u Hercegovini i to nekoliko kilometara na sjever od Mostara, a najblize de je nadi u potoku Jasenici. Bosanska barezna kornjaca razlikuje se od hercegovatke vitkijom ‘glavom i ponajvise tamnijom bojom. Sistematitar moZda bi mogao po obliku glave ove dvije odlike razluditi u dvije posebne vrste; ja pak jedino kao diletant vidim kod njih samo razliku u pasmini. Gdje se nalazi barezna kornjata, tamo je ima ba’ mnogo; ona nije s prvine rijetka, veé je odmah mnogobrojna. U sjevernoj Bosni nastanila se ona po syim potocima, pa i jezerima, kao n. pr. po jezeru kod Jajca. Pa i po istim jarcima, Sto se vijugaju po Sirokim mokrim livadama, Zivi ona u velikoj mnoZini. Ali nikada je nijesam nasao u potoku sa kamenitim dnom ili u potoku sa kamenitom obalom. Juino od Mostara moze se yidjeti u Jasenici, Buni, Bunici, a onda’ opet u Sirokoj dolini kod Capline; a dalje moze se nai u syakom potoku i jaruzi sa mekanim dnom. Bile obale potoka obrasle grmljem ili gole — to je njoj sve jedno. j Voda joj je zakloniste, a njezini stanovnici — koliko se dadu uhvatiti — jesu joj hrana. Preko dana, ali uvijek bliza vode, vidimo ih éesto u velikom drustya kako miruju jedna do druge, a i jedna na drugoj, a noéu idu po okolini, kao Sto to tine Zabe. 45 a Vid. Od. njezinih osjetila vid je svakako jeamo, koje je va%no kao Sto za nju, tako i za onog, koji je hvata. 5 (Gini mi se, da bareZna kornjata poglavito pazi na hoju plijena; jer ¢e prije hlapnuti za crvenom krpicom i tako bojadisanim listom od cvijeta, nego li za komadom mesa, koji je od vode izhen i blijed. Sluh Ma kakove glasove sluiala bare%na kornjaéa, njoj je to sve jedno i niti ih se plagi, niti se njima zanima, ‘ Uvjerio sam se, da je to zajednitko svojstvo svijeh gmazova, pa i onih, za koje se izmislila neka sklonost za izyjesnu muziku. Dosta sam se esto priblizio i ovoj kornjati, pa i onda bez svake brige, kada je moja pratnja udarila u razgovor. A kada sam se u ¢ameu vozio, onda sam u neposrednoj blizini kornjata, glasno zapovijedao, kojim pravcem da udarimo, ili sam slugi dovikivao, da mi uhvati ovu ili onu kornjaéu. Samo se ne smjedosmo kretati; jer tada svaki put te dosta brzonoge Zivotinje odmah pojurige u vodu. Kus i hrana. Tekko da su bareZne kornjaée slatkokusne; jer one syoja hranu ispregrizaju na tolike komade, kolike samo mogu progutati. Male ribice, mrmoljke i crve, samo ako nijesu previse dugaéki, proZdiru cijele. One ne odgrizaju od komada hrane zalogaje, nego odiru ‘kand%ama prednjih nogu tolike dijelove, kolike mogu pro- gutati, a pri tome dr%e cijeli komad zubima. (ulo za. mirisanje. Bare’ne kornjaée teSko da mogu dobro mirisati. One nista u naprijed ne ispituju, nego odmah pohlepno hlapéu, Sto se samo kreée ili Sto je nalik na meso. Istom u ustima osjete, da li su se + prevarile, pa u tom slutaju izbace dotiénu styar. Mjesto za mesom, znadu one vrlo lako lapnuti i za prstom, pa posto im je i ovaj mekan, to ga ne puStaju bas tako rado. _, Kada se pripitome, idu odmah k ruci, hlapéu za njom, ne istrazujudi, je li ona za jelo ili nije. Dat barezne kornjaée imaju nosnice na vrhu njuske, tome de hiti razlog oéevidno samo naéin Zivljenja; njima trebaju nosnice za + dihanje, kada su izvan vode. t ‘ Glas Od barevne kornjaée nijesam nikada é¢uo glasa, premda sam ih na stotine posmatrao, a mnoge ba’ radi toga dréao i u zatvoru. 4— 50 — Brehm je napisao o nekom éudnovatom njenom zvizdanju, koje je on tumatio kao poziv na parenje; no on je po svoj prilici gamijenio ovu sa grékom kornjatom ; ali, kao Sto sam veé spomenno, niti gréka kornjaéa ne kazuje svojim glasom nikakove teznje, nego ce to prije piti samo stenjanje, kao prava potljedica tjelesnog napora. Zilavost. su niti izdaleka nage baresne kornjaée tako 0: Ijive, kao njihoye srodne zemljakinje. Vise nego li dyije nedjelje dana bile su skroz smranuie 1 kao kost tyrde 4 takove kornjace. Kada sam ih malo otkravio, te jm mogah izgrepsti tijelo ispod oklopa, o%ivjese odmah éim im je omekéalo tijelo. Od tako muéenih njih etirija, mogle su tri jesti 1 samo Cetyrta uginu, valjda doista od texke prehlade. T ostalom je Zilavost ovih opisanih srotkinja. Na zimi nij kornjaca jednaka Zilavosti prije Hranjenje. NaSa kornjaéa, koja Zivi u vodi, moze Zderati samo onda, kada joj je glava ispod povrsine njezinog elementa. I za to kada nagje kkakovo jelo na kopna, odmah ga nosi u vodu, da ga u njoj proguta. Pri Zderanju jezik joj je sasvim miran; on joj mozda sluzi samo za kusanje. Bez jezika hlapée ona 2a komadom, dok ga god u usta ne metne. Da ove kornjave Zive samo od animalne hrane, to je veé poznato. Parenje. Muzaci i Yenke od ove yrste kornjata pare se opet samo U yodi i to pri plivanju. Bez jkakovih zaprijeka popne se muzak na yenku i prihvati se sa sve éetiri noge évrsto za oklop, da: se uzdr2i dokle se bude mogao, makar se i veslalo. Ne brinedi se, da li Zenka pristaje ili ne, nastoji je samo upozoriti, da joj sada valja zadnji otvor drzati izvan oklopa, Poznato jaca, cim glava i prednje noge uvuce pod koru, je, da bareyna korn da joj se odmah neSto pomole ispod kore zadnji dijelovi_tijela. To yaljda ana i muzak, koji toliko Zeli te dijelove. Pa za to brzo jedno za drugim éuska svojom glayom svoju izabranu po glavi sa obadvije strane sve dotle, dok mu se ne pokori; a ¢im zaboravi, Sto se od nje hode, pa opet isprazi glayu, odmah je sjeti na poslusnost pri- . jagnjim navinom. Ja sam. gledao takav jedan par cijeli dan. Muzak jase, a Zenka s njime pliva. Moje su se. barezne kornjaée parile u mjesecu junu. 50 Beja. ‘j plercegoNaet bareZne kornjaée — kao Sto sam gore spomenuo — A ije at Pel nego li bosanske. Kod hercegovackih istiée se vise ita, i syjetlo smegja boja, a naSao sam ih ic - jah i sliéno bojadisanih. en Ill. Emys caspica. Emys caspica valjda bi ini mute $ aljda nagla u Sutorini, a na dragijem lesen nema je u Hercegovini. Ja sam je dobio iz Omble, kod vuza, pa za to ne éu s njom postupati kao sa domadima. (Nastavide se). 0 GocaHcKo} my3mun. Y aojaxommo) upuansno oGuan0j mmnaxernocrn o Bocum u Xepyerosunn nahit hemo pagsjepHo Beoma Maso 0 mysurt oBmjex semaba. Meby vujem y Bocuu ce Toamko mjeBa, 4a cKopo sites ou; oco6uro pao uWenajy Xpumhann o6aqpa Bjeposaxona , = aaah ee eye u_tjenare Myxameqorara. Orkpusum ony- me 4 BeMUbe, KOje Ba Balla AO cKopa Gujaxy terra incognita, je qakako Ouso TomMKO RaxkHUxX cTRAapH Aa ce OpHya, Fa ce Ha MysuRy wUXOBY Hajnocamje Morio u aja sadopanu. Mek; nujem rje ce y AOTHIHuM AjeuuMa unaK KparRo cromume Gates yond TY ce monerag Beoma crporo cyAu o moj, Taro Bent Ax, Ulrpaye y cxom ajety o Bocnm'), ga y ono} semen aye WMkag “yO AOUaASUBE MeKOANje mM Aa CBaKO TjeBa mkpos woe, ‘re 6u Tako yoRjer paanje 6jerao of oBora ujepawa Hero 1H ra mpaxeuo Hapapno muorn, xoju je oOueayo sauagnoj mysuyu, ucro he ‘rako cyaurn u passorom he samjeparm Gocanckom nijenasy kao Ja nornse Bute “43 Bpara nero us upemjy. Aan y Bocum Mage ReoMa pasnosmee MysuKe, my 50] Monemrro anjeno, a ta Mysuna je cBa- KAKO TOMMEO KapakrepucTHtHa 110 ce6u, Aa je oAuera BpujeqHo nocmorpura jy mabanse. ae ae 10 eebe moct usmeby sauagza mM ucroRa, Te Y MHoroM py ja Y ceOu ocodenocrm jeque u Apyre erpate, ckopo Aa Hage y com BHMe HerouRATEOrA HO gatlaAmadiora, ay coche nae CrRapuMa ONeT HYHO ONOMMbe H Ha 7aGHO ayaa, Soe conte ee Bocua 1 neromo-samaqny 4 wjeromerso anrary ot HMMOpToRaHo] BanazHo] Myst He hemo aM la Puceea x yi ae THjecto cHojena ¢ woesnjom, man Gomme Bae s © y caya6u. Unero unerpyMenTasna Mysnica 110- JaBsbyje ce camo y MoHOTOHOM pyaemy yoOancknx cBmpada a. ') Adolf Strauss: Bosnien, Land und Leute. erp. 299. asis oHaoco6 KaHo CBupka 9a UTpatbe, My TOM MOTOMEM obey ognera je Ha BeoMa HHcKom crenoHy, HA creneny raja", m Hema Apyror gagarka, Beh ja HeRako BABPTLMRMM TATOCON Oya Boby ey urparme u da urparnma Aaa yap (rawr). To je ono mosnaro *'4 yaapHo Koro, HO He OHAKO upoureHo, KAO WTO Je y LUBAAAsOBaHEM o¥e cjequum semana. Ocum rajam, cRapasa, @ pujerio yuorped.beHor hemanera Bomar wema uncrpymenara, Koja Mory Aa MSBONe Me- moguje wt xapmounje. /laxeno tyBene jeanocrpyne SS camo ey za patsy. Meby THjoM raaBHM sayaTak GocakeKo] MysHIyZ u ject, aa nparn mjenare. ak di : : Bommak Hukag, He Aeksamyje WjecMe, neh jy wasyje (pexaryje) ys Mysuxasny upaTmy wa jy Wea Ges nparme. Ha opaj moro HauuH Bue jeBajy sere M AjeBo}Ke, waagquha a ajeya wan 1 Hajmatba, TOUUM je OHO Moga TeBAHO peuuronaibe ys Tyce WekDy- uuRo Hocao MyHInMILAa 1 TO Xpumhana a Myxameononara. A Pesnrarar ys rycae je monekax upCKM, HO “0O6“THO eucen, ro je ona mosHara cpncka jymadna Teoma, 1OJa co ces Bocau u Xepyerosnmn uyje uy Cpéuju a y lpsoj Dopu. la m ona spoTa Myauke cToju Ha HajmmceM eroneny- Toj Bpera upuMje- ruhy opje nemo, 4 ako ouam Aa je TO ojaBHO TOsHaTO SHACTyuMa epieKor HapoAHor nijenama. F : Y rajem enccum ujesaumjama moma Hm Meaoquje HM XApMoHIt}e, Jon. ux. Aoxdor seam cacrujest yujecno: , Ipuxasaname jo MOHOTOR pewsraras, apacehu ce epequHe vamehy Ackaamaraje 4 Wjenatba a My ampexum mjecmama ce usyseTHo Togue 2o mexoAmje; WeBat ce BuIle jIpy caaqpanne W pujedm wero «1K Hora. 1) TIpsu upumjep mrro ra AxcGor em OMHEBe ORAKO P1acn: Puram je maxom onaj of 3/4 MA 4/4 Yaapa, asm ce navn njenama we oxpmana cTporo nijenax ummporuayje 110 BUD. Osujem njenanujama Huje ujeb, za ce caymaony ysene ¥ aymy yMjerHwaKo Ajeto cTBopeHo 70 sakoHuMa poner y raraco- suma. Ilpu tome He eroju dak Hn ao Tora, ma ce ee ARM CY aujenum nopebunarem vu sm)era cacranom racona; neh je 10 EPX CHETA OVEBAAHO CTATO AO TOVA, j onpan amma caymiaodena, Ta ce cryuTara mpureze y cxeauo pacnosomene, kako Om Bumme caymao ujecmy jyHauky nero it paacore uo cebu. Y apyrom peay xohe ce abe, 4) Bosnion und die Hercegovina yon Job. y. Asboth P. 477. ma ce uoMohy syjmor rraca — aa orpaHuyeHna 2h monyaanuja onora raaca Behma ucTakHe cHasktHuja mjecra u aa nputiomorne Tome, ja ce y caymaouy pacnuaMTH oAyMenazeHe Us caysemhe 8a jynaka ence njecme. Oza jyrocaonencra jyHauka mjecma Rpzo Hac ooMMmHe Ha My- suky yoOuuajeny Ha cBeMy ucToKy c pewnTaTMBuaM njenamem MOHOTOHO-PUTMUIKOM TpPATIbOM; [Abe OMOMUIBE JONI — Karo cRojom MoAYAalajoM Tako u WBjesOM Tparzentyujom — Ha cTapo-jeamucKy mysuky, Gapem ua xKaparrep, mro cy ra Ilasaron 4 Apuerotea tpaxuan y mysuryu. [ltaron, ronopehu o jagukosHuM, cutoBuTaM Mw caoGox0ymMuum razacornum npevama (Tonarten), xohe y cxojoj ApKaBH vB passora erusKNx, HOAMTMIKHX Aa UpunycTH camo noTome ABuje Bpere, uaume Aopery um purujery, a Aa sadpann jaauxonne raacosne rpere. Apuerores, kojm jMjeaM raacoBue Bpere y Takue, Koje NoupaBwajy mopaanocr, no6yhyjy paaunocr u oxy- MeBLEC, OM He Tpuu uu purujeke raacosne Rpere, jep ona HpusH4M erpacrReHo yspyjaHuM ujecMama, a oKe cMarpa ucTH (usocop sa ouacue. Uaarox xornjame ga mporna us Apmane m uayty u uuerpyMcuTe ca nuuTe oKUTa, U za saApwM camo aUpy, rurapy u rpmsany dpyay nacrupery. Ho nacaty naatonosy puram ce raxokep ne 6m co xKperaru y mapenuay uy cxjema moryhum yaapuum xoparuma (Taktschritten), neh umaqujame aa ogrorapa ,ypexuom xpadpom oxmBory.“ *) Osujem peyentuma oa npuanke oaropapa 4 eneka Mysura Jyro- CaOBeHA Kako y upocTorm raacova, Tako u UHCTpyMeHaTa HbUxXOBUX. Moxa je 70 ocrarnrrnua naupadKux upactanoBnuKa, Kojm Oujaxy ox ucrora tviemeHa, kao u upacranonunyy "pace u jesponere Typexe. Ho ua epehy Jyrocaonenu una uujecy y ¢rojoj mysmin ca cEnjem OUyRAIM OY sacrpanleuny TpesBeHocT, Kojom cy ce rpset uaocopu sanocuau. Beh y rope cuomenyroj enckoj mysuna m9- kaayje ce WoHeKag atyama a ce uspase m pasGyz6e MeKuIM ocjehajn, M AKO Ce OKA BPCTA Ijekara, KAKO PeKOCMO, He TlosMIBE NO MemOAMje. Ho jyrocaosencra mesoquja u mysukanan ocjehaj mponabyje y aupeko] nokasHoj MysuIy, y oHoM Hanpujex cromenyrom ujeRarby, kojeMy He TpeGa uparHa rycada, Koje ce secTo caymta uy sOopy, HO KOMUKO Ma je TosMaTO camo Kano jequoracaH a He KaHO BUIIC- raacan g60p. Ona noroma Bpera njenama Kao aa ce jour Buje ofomahuaa y Bocuu. Oza aupera Mysuka — ujecma y kurniama — umagze erpor yaap (rarr) u upHawaHo dEpery meaoaujy. Taxo Ha up. raacu jeaua crapa Gocancra ujecma (Tu momo TH WjeBojro): Allegro. ees Pes ee a se es 1) Dy. Alois Lubor: Musik und Gymnastik als Erziehungsmittel bei Platon und Aris- toteles.* (Salzburg 1872). Crp. 17—18, 31-32,= ble Peppes jeque apyre ujeeme raacu: Allegro. Ee o Jlupsuno ssonu oa dextmHUBO sAaBpIIeHAa KATHIA, Koja AOAy ITC Beoma ami jexHo} Meuzeaconosoj remm (y Sommernachtstraum-y), ') HO Kojy cam ja y MHOrO cHopujem _vemily Hekouko roauHa upyje onyuanuje Caymao ujenarn y s6opy upa kynamy mbna y Capajepy : Moderato. je je oonnaeno ee] A Ip. ypeat) Beoma je Meroqugua u crapa mosnara njecma: ,Cjequ Mapa Ha Yapjany“, Koja ce Ha oBaj HaIHH UjeBa Allegretto. ( woromen saxty nos kor pea qa jet d, wero HERE ry Ona Ou ce njecma Moraa cacrnjem aujenom xapmoanjom nparari. Vs opnjex pasunjex upumjepa moae co pasadpara crojennena nojana, fa Wjecma uuKaz we saBpmrtyje c ocHoBHUM raacom, y aijem ce raaconnom Hayuuy (Tonart) xpehe, 7, j. uunag ¢ upuwom nam oxvasom, Beh ¢ KBUHTOM, cesyHAOM HAM cenruMoM. BaRpmerak to ToMe He Tviacu UMKaA UoTHyHO, Te Ou saxTjesao BehunoM raaBnn akopy JoMMHAHTe MAM CyRuMe cenTMMeHaKopy Ha uUCTo} Kato upatmy; OTYA Bassa uMTe OMeTORame ijecMe MH HUKkaZ He JosasH a0 Mysnkatuo ToBOmHOr sarwyua. Tako Gucmo y oBoj supceKoj MysHy4 Mora ga Habemo u ako ocoGenor ocsouna Ha ,Oeckpajay mesoaujy Paoxapza Baruepa, eae ua gxuraje jour Tako seany my- suky Oyaquhnocra, kao miro ouer ¢ Apyre crpaHe Morocmo ja yuo- peauMo ercky mysuey Bocue c anrucom mysurom. Y ocrasom ja ue ory ga pesem, cra am je ona ovobena sa- Kaya opma mecme, Koja Shon numie ueTouKo Ho parlayto, Heka HapowuTa cRojerRenocy Oocancke mysuKe, vam ce nojanbyje Y caonenckom cycjemcrny Bocue.*) Czaxaxo jo naz ono y cremy — 4) Mu xjepyjeno ga je cacrujem moryhan onaj microm m ao xe Gam ma ony Sccaueny ou HA epoguy cxrovencny njcomy, jop co To Yemhe onama y Kancmvapa : samme ux jo cxpay HAWK MySuKaAn mauOM, ge ra yuorpeOmawaxy y eHOjMN majeropesnM ajeamma (KapoduTo Jocus Xajqu m yp.) Hpunjegéa ypequamena, 3) Onaj aaxnysnn o6ame mjecme uojaszyje ce exopo y cemjex Jyrocaonena m omanca c2 nehmiom y mjecuama va urpy (y Koay“) m y ocranom njenamy y xummyana, Danny vax ujecme ua tommy wan Tepny udjaszyje ce pehe y Xpwarexoj, CpOuja u Byrapexoj, semhe y_ Aaamuysjn, Mpamopjy, a cxopo Bazan y Kpatsexoj, 4010) Ulrajepcxoj uy Xprara y Mahapexoj. Tipanjea6a ypeanmmena, Beces0 smpero njename Bommmara cacsnjea pastMqHo oA Ha up. MeaoaMHor M upH Tome 1yHO MeaanxoummtHM]er mjesara Pyca. Hajuoc.tnje HADOMUHEM, AA Ce njezare y Bocuu napasno u np oar yuorpedsyje mu To Kako y Xpmurhana vaKo uy Myxanexonana. ¥Y xpmmhancrom njesamy maga y oun Gps renuo, y wojewy co o6uuno xpeke. Peauruosua ujecma Myxamegonya ne Tp Hukakwe uAcTpymenrasue uparme Hajsnasajanjn 6am joj je ono peynraruBno ujename, koje HapounTo ¢ Bedepa Mose BAme AA WOGY AW HA MOJMTBY, Hero AM BROHEe y BHona, Koja cBaraje He suoHe HajGoube. 80 OTerHY'TO MYXAMeAOBCKO TjeBare CG aparicKeum TeRCTOM, Huje CaoBeHCKo, seh uncto ucromao, a y bocum 6uhe za ce MOs1a MpRe MarBe jeBa Kpos HOC, Hero au Ha AyOoKom ucrory. Tujem cmo ucrakHyau aHTHuku, CaoReHCKM uM ucToumaIKM ocHoB Gocancke Mysure, ume napaBno 7a uuje AoBpMTeHo OBO mH- vame. Xrjexoemo caMo ja WorakHeMo Apyre, fa ra gabe OGpayte. Be, y mapry 1889. Hapa ma. Cake. Blagajeva maslinica. — Daphne Blagayana, freier. U aprilu g. 1886. natinih izlet na Ormanj, brdo 4 sata zapadno od Sarajeva udaljeno. Ormanj je 1000 m. visok i lezi megju rijekama Zujevinom, koja se u Bosnu, i Lepenicom, koja se u rijeku Fojnicu izlijeva. Bilo pruzilo mu se sjeverno-zapadno. Vrhunac mu se sastoji iz trijadiénog vapnaca, samo u dolini pototiéa, koji od Vrantiga dolazi, te se kod HadZiéa u Zujevinu islijeva, prikazuje se verfenski Slkriljac. Uz potok penjuéi se do’ao sam do doline na jevernom obronku, gdje sam megju starim bukvama naSao jednu Daphne, koju je g. Fiala za glasovitu biljku, Daphne Blagayana prepoznao. Ona je mali dzbun, sa pedalj dugim, polozenim granjem, koZastim, odugim, jajastim liem. Bijelo-Zuti, mirisavi evijetidi stoye u kitici na vrsku grane. Cijev i perigona je s polja malko runjava i dulja od rubnih zarezaka, Biljka je dobila ime Blagayana po grofa Blagay-u, koji je nju prvi na gori sv. Lovrinca » Kranjskoj naXao. Ovo nalaziSte postalo je glasovit hadziluk za botanigare, pa i sam kralj saksonski Fridrik August nije Zalio truda, te je g. 1838. dosao, da na lieu mjesta ova znamenitu biljku prouéava. Na uspomenu oyog visokog posjeta podigoxe na istom mjestu obelisk od kamena. Osim toga je g. Reiser po naputku g. Geschwinda, nadéumara, na brdima Smolin i Orlovik kod Zepéa oyu biljku nagao, gdje ona u velikoj mnozini rasie, te je seljaci beru i svojim agama radi miomirisa 2a uzdarje donaaju. G. Sprang pripovjedase g, Reiseru, da ova biljka na Ozrenu kod Maglaja raste, ag. barun Schilling kazivase, da je on iu Albaniji na nju naigao. G. Pandié, najbolji poznavalac srpske flore, saopcio je pak, da se Daphne Blagayana nalazi na jednom brdu u Srbiji. Ova nalazista dokazuju dakle, da se ta biljka daleko rasprostranjuje i da é valida tak do Balkana sizati. Osim toga jo3 nije iskljuteno, da bi se mogla naéi joS na kojem drugom mjestu u Bosni ili Hercegovini.