Professional Documents
Culture Documents
Direktno merenje ili ocenjivanje vrednosti alternativa za neki kriterijum moe predstavljati veliki
problem u procesu donoenja odluka jer su takve vrednosti vrlo osetljive na promene i kao
takve nisu precizne. Pored toga DO, iz psiholokih razloga, ne moe da poredi veliki broj
alternativa istovremeno. Uzmimo za primer ocenjivanje univerziteta i kriterijum kvalitet nastave.
Direktnom procenom na skali od 1 do 5 DO bi doao do vrednosti prikazanih u tabeli ispod.
Ukoliko bi se jedna vrednost promenila, npr. London School of Economics na 6, vrednosti unutar
matrice odluivanja bi se znaajno promenile. Meutim, da li alternative koje imaju identine
vrednosti u potpunosti oslikavaju preferencije DO? Takoe, da li je ocene na jednoj skali
oslikavaju preferencije DO?
Uoeno je da ovek ne moe da ocenjuje vei broj alternativa na jednoj skali, odnosno da ne
moe precizno da vri procenu. Zbog toga, predloeno je poreenje u parovima. Takoe, uoeno
je da skala koja je dovoljno precizna je skala od 1 do 9 (Likertova ili Satijeva skala). Drugim
reima, manja skala nije dovoljna da iskae razlike izmeu alternativa, dok vea skala oteava
DO da iskae razlike.
Poreenje alternativa u parovima po nekom kriterijumu se vri u matricama procene.
Popunjavanje matrice procene se vri tako to DO dodeljuje vrednosti od 1 do 9 ime vri
poreenje alternativa. Vrednost 1 predstavlja jednaku preferenciju izmeu alternativa koje se
porede, dok vrednost 9 predstavlja ekstremnu preferenciju alternative u odnosu na drugu
alternativu. Kako DO procenjuje preferencije nije bitno kojeg je tipa ekstremizacije odreeni
kriterijum, tj. DO dodeljivanjem vrednosti vri poreenje alternativa relacijom bolje od ili
preferiram. Primenom ovakvog naina ocenjivanja alternativa uvodi se maksimalna
subjektivnost DO u proces odluivanja, bez eksplicitnog definisanja funkcije preferencije.
Prilikom popunjavanja matrice procene potrebno je popuniti samo gornji (ili donji) trougaoni
deo matrice. Na glavnoj dijagonali se nalazi vrednost 1 (DO je uvek indiferentan kada poredi
alternativu sa samom sobom). Ostatak matrice e se popuniti recipronim vrednostima (pravilo
1
reciprociteta, tj. = ). Na taj nain obezbeuje se konzistentnost ocene ( = 1).
Vrednosti u matrici procene koje su prikazane u zagradama predstavljaju reciprone vrednosti
1
tog broja, tj. (5) predstavlja = 0,2. Prilikom popunjavanja matrice procene DO treba da vodi
5
rauna o svojim ocenama, tj. treba da potuje pravilo tranzitivnosti, koje glasi = .
Za primer ocene kvaliteta nastave DO je popunio sledeu matricu procene (za popunjavanje
matrice procene pogledati predavanja).
Dobijamo sledeu matricu procene. Zatim raunamo prosenu vrednost po redu (alternativi)
koja nam predstavlja ocenu DO za zadati kriterijum, odnosno na ovom primeru ocenu kvaliteta
nastave na razliitim fakultetima/univerzitetima. Ovako dobijena ocena se moe tumaiti kao
prosena preferencija jedne alternative u odnosu na ostale (analogno pozitivnom toku u
Promethee metodi).
Ovakvim pristupom dobijamo preciznija i stabilnija reenja. Preciznija su jer je vreno poreenje
u parovima, a stabilnija su zato to mala promena u vrednostima nee izazvati velike promene u
konanim ocenama. Ukoliko bi promenili jednu procenu, npr. da je FON bolji od Megatrenda za
6, promenila bi se reciprona vrednost a krajnja ocena bi se promenila za veoma malu vrednost.
Takoe, AHP omoguava ocenjivanje alternativa kod nejasnih i veoma subjektivnih kriterijuma.
Za svaku matricu procene se rauna indeks nekonzistentnosti, koji predstavlja koliko je DO
dobro popunjavao matricu procene, tj. koliko je potovao princip tranzitivnosti. Za raunanje i
tumaenje indeksa nekonzistentnosti pogledati predavanja i knjigu.
Primer:
Na konkurs za posao za media planera prijavio se veliki broj kandidata. Nakon inicijalnog
intervjua ostalo je samo tri kandidata (nakon konjuktivne metode). To su Marko, Olivera i
Jovana. Potrebno je izabrati jednog kandidata, a kriterijumi su znanje, utisak i iskustvo. Iako su
kriterijumi kao to su znanje i iskustvo direktno merljivi, njima se moe pristupiti poreenjem u
parovima kako bi se iskazale preferencije DO prema odreenim vrednostima.
Prema znanju DO je popunio sledeu matricu procene. Prvi korak je normalizacija matrice
procene, te raunamo sumu po kolonama i delimo svaku vrednost iz matrice procene sa sumom
kolone u kojoj se ta vrednost nalazi.
Izbor servera
Stabilnost Sigurnost
Nakon raunanja pondera moemo napraviti matricu odluivanja. Vrednosti u koloni koja
odgovara kriterijumu pouzdanosti servera dobija se kao oteana suma ocena podkriterijuma.