Professional Documents
Culture Documents
Misak Kresimir Sve Pise U Novinama (... A Ponesto I Ne) PDF
Misak Kresimir Sve Pise U Novinama (... A Ponesto I Ne) PDF
U NOVINAMA
(... A PONETO I NE)
KREIMIR MIAK
TELEdisk, 2010.
SADRAJ
UVOD 7
L poglavlje - NE SLUAJ TO GOVORE, SLUAJ TO ZAPRAVO ELE............... 16
2. poglavlje - NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA U BOSNI I JO PO N ETO ............. 25
3. poglavlje - PROGRAM MOG KOMPJUTORA........................................................... 35
4. poglavlje - OKREOV ZAKON OBRATNOSTI.......................................................... 45
5. poglavlje - PROGRAMERI PROLOSTI...................................................................... 51
6. poglavlje - KAVA, CIGARETA I N O V IN E................................................................... 69
7. poglavlje - ARENI SVIJET OKO M E N E .................................................................... 76
8. poglavlje - GODINA SVINJSKE G RIPE...................................................................... 85
9. poglavlje - SADANJI TRENUTAK - KAKO GA SE KRADE I KAKO GA
SAUVATI............................................................................................................................ 95
10. poglavlje - NO GUTAA VIJESTI......................................................................... 105
11. poglavlje - GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO
- ALI I DALJE JAE........................................................................................................... 115
12. poglavlje - VJERUJEM-NE VJERUJEM................................................................... 131
13. poglavlje - SUSRETI S GM AZOVIM A..................................................................... 138
14. poglavlje - TKO JE ZARAEN?..................................................................................150
15. poglavlje - TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAM A.................. 156
16. poglavlje - ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE...............................171
17. poglavlje - MISAO KAO STVAR................................................................................183
18. poglavlje - RAZGRADNJA BRODOGRADNJE..................................................... 198
19. poglavlje - UROTA SE NE DOGAA?... CRTICE SA SASTANAKA
BILDERBERGERA............................................................................................................. 208
20. poglavlje - POZADINA M O I...................................................................................215
21. poglavlje - LANE PROMJENE.................................................................................227
22.poglavlje - ZAKONI EU ANTE PORTAS.................................................................. 238
23..poglavlje - KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE.......................250
24. poglavlje - VEERAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF,
MANIPULACIJA................................................................................................................ 256
25. poglavlje - CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA.........................................272
26. poglavlje - NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANICA,
EKONOMSKE KRIZE........................................................................................................ 293
27. poglavlje - MISTINI CODEX, KONTROLA RASTA STANOVNITVA
I JO PO N ETO ................................................................................................................. 312
28. poglavlje - NEMOJTE SJESTI JER UVIJEK IMA JO V IJESTI...........................327
UVOD
Malo ljudi se nee sloiti s tvrdnjama da je ivot sve tei i neizvjesniji,
hrana sve nekvalitetnija, svijet sve nesigurniji, centralizacija globalne vlasti i
kontrole u porastu. Pitanje oko ijeg se odgovora nee svi sloiti jest je li takav
trend dogaaja posljedica neke namjere ili tek nekog unutranjeg, sustavu pri
roenog mehanizma.
Moja razmiljanja ve se nekoliko godina kreu u smjeru ove prve mogu
nosti. Gorivo za takva razmiljanja predstavlja barem desetak tisua stranica
knjiga koje se bave raznim temama, pa tekstova poput onih iz asopisa Nexus,
pa informativnih i zanimljivih razgovora i dijeljenja miljenja tijekom drue
nja s ljudima koji imaju slian pogled na stvari ili smo ga ak zajedno stvarali
tijekom viegodinjeg druenja.
Dakle, priam o nekom dugoronom totalitaristikom planu za stjecanje
apsolutne kontrole nad resursima i ljudima ovog planeta, nad njihovim ivoti
ma i financijama, kao i nad njihovim mislima i uvjerenjima. Jer totalitarizam
upravo to i jest, sustav u kojem se (pomou programiranja i straha) potpuno
vlada ljudskim ivotima i, po mogunosti, ljudskim mislima. Svaki totalitari-
stiki sustav tijekom povijesti bio je takav. Ili se barem trudio biti.
Misao da se upravo neto takvo zbiva sada, i to na globalnoj razini, a da
mi to i ne primjeujemo, zvui fantastino, prefantastino tovie. Ali postoje
podaci d aje upravo tako. Neete ih spaziti ako ste tek prosjeno informirani iz
novina ili s televizije, pa ak niti ako ste obrazovaniji od prosjeka ukoliko ono
naueno nikad niste propitkivali iz samog korijena koji se, kao i svaki, nalazi
pod zemljom i nevidljiv je, ali ipak hrani cijelo stablo.
Taj plan nadilazi dnevnu politiku, pa i mjesenu i godinju. Iz te je per
spektive poprilino nevidljiv, kako je i zamiljeno da bude. Njegove dvije glav
ne taktike odlino je saeo David Icke. Prva je problem-reakcija-rjeenje.
Stvori neki problem, kako bi uslijedila reakcija ljudi da se neto mora uiniti
po tom pitanju, i onda, na njihov zahtjev, uvedi rjeenje koje ve otprije eka u
ladici, a koje ti daje veu mo, zbog ega ga nitko ne bi prihvatio u normalnim
okolnostima. Druga taktika je metoda malih koraka. Ako eli stii od toke
7
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir
pria tona, onda se ista grupacija potrudila zamaskirati svoje korake i napra
vili da plan ne bude vidljiv na prvi pogled.
Smatrani da bi svaki ovjek trebao biti upoznat sa svim tim informacijama
I sam razmotriti to sve to znai. Ili neka se o toj temi povede javna rasprava
(io je samo hipotetski prijedlog, u ovom svijetu dirigiranih medija i progra
miranih ili unovaenih ljudi) i tako doe do zakljuka.
Ako se sve te teorije o uroti pokau netonima, bit u prvi koji e ih zgu
vali i s veseljem utnuti u najblii kontejner.
Uostalom, malo drugaijeg razmiljanja o svijetu svakako ne moe nakoditi.
Slo se tie knjiga koje otkrivaju globalnu urotu, u svojoj glavi sam ih podi
jelio na dvije vrste. U prvu sam stavio one koje se obino nazivaju teorijama
urote, mada je to bez veze, to su jednostavno knjige koje iznose pozadinu ne-
kili dogaaja, ukazujui na skrivenu ruku svjetske elite koja je upravljala doga-
d.ijima. Spomenuo bih autora i istraivaa Williama Sngdahla koji je u tri knji
ge obradio tri poluge moi globalne elite - naftu, GMO i novac. To su knjige
Stoljee rata, Sjeme Unitenja i Bogovi novca. Daniel Estulin bavio se skupinom
0 kojoj je napisao knjigu pod naslovom Istinita pria o Drubi Bilderberg. Vrlo
kvalitetan autor je i Jim Marrs koji je napisao kod nas neobjavljene knjige Rule
by Sccrecy i The Rise ofthe Fourth Reich. Meu ove knjige spada i po pitanju
mnogih detalja vrlo informativna knjiga Nevidljiva ruka Ralpha Eppersona.
( kl svih tih autora najdalje u istraivanju, a to znai najblie istini, po mojoj je
procjeni stigao David Icke, ijih je pet odlinih knjiga do sada objavljeno kod
mis. Njega je istraivanje; odvelo i dalje od granica koje neki od spomenutih
autora nisu mogli prijei pa tako niti suvislo odgovoriti na neka pitanja, sve do
pitanja to je prava priroda stvarnosti, u emu se, po svemu sudei, krije klju
1jesenja kako stati uroti na kraj.
Icke je predstavio gotovo zastraujuu gomilu podataka koji se pred i-
l.Iijem povezuju sami od sebe, a nije ga bilo strah uhvatiti se ukotac ak i i
onim naizgled fantastinim. Sjeam se kad je jedan ovjek, koji se smatra vrlo
racionalnim i inteligentnim, na preporuku poeo itali jednu Ickeovu knjigu
i odustao u trenutku kad je proitao da je ovaj, dokazujui neke svoje navode*
napisao da je George Bush direktni potomak krvolonog vladara Vlada Tepea
I >rakule. U tom trenutku taj je ovjek odustao od daljnjeg itanja* zgroen ne-
vjerojatnou tog podatka. Icke je za njega potpuna budala. No, nekom igrom
sudbine, samo tjedan dana nakon njegova odustajanja, neki su nai portali
prenijeli vijest-zanimljivost iz New York Timesa koja je govorila da je Bush...
potomak Vlada Tepea Drakule! Koliko god to nevjerojatno zvualo. Poda-
9
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I nr) Krellmlr MI5,ik
10
IJVOl)
11
SVE PlSE U NOVINAMA poneito I ne) Kre'.lmli Mllsk
12
IJVO I
13
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Mlnk
14
UVOD
galice, veim dijelom ba onaj koji se tie nas u I Irvatskoj, ali sam se potrudio
Ipak biti to informativniji na ovo malo stranica. Jer, kao to pokazuje debljina
Ukeovih knjiga, slaganje cjelovite slike o uroti ba je poput slaganja puzzlea.
Na svakom djeliu slagalice nalazi se nacrtano neto to jasno vidite. Ali u isto
vrijeme svaki djeli puzzlea izrezan je tako da prua pipke u raznim smjerovi
ma, pipke za koje postoje tono odreeni djeli slagalice u koji savreno lijeu.
Moete rei da djelii slagalice i sami predstavljaju sliice, jer najednom djeli-
i u je oko, na drugom se jasno vidi noga, na treoj se bez svake sumnje nalazi
oblak, a etvrta prikazuje kameni na tlu. Ali iz svakog pojedinanog djelia
iu- moete saznati nita o cijeloj slici. Tek kad ih sve ili bar vei dio spojite, po-
ict ete nasluivati to ona prikazuje. A tih slagalica ima jaaako p uno...
Ja sam neke od njih potraio u novinama. Novine su zapravo odlian izvor
Informacija Sve pie u njima, kad stavite prave naoale.
15
1, poglavlje
NE SLUAJ TO GOVORE,
SLUAJ TO ZAPRAVO ELE
Za razliku od onog to bi se na prvi pogled mislilo, novine su odlian izvor
pouzdanih izvjetaja koracima iluminatske urote. No, kao to znanstvenici fl
d o b ri znaju, podaci sami za.sebe ne znale nita. Smisao dobivaju tek kad ih.se
povee s drugim podacima i stavi u odreeni kontekst. Tada postaju dio slike, I
Zato je i bilo toliko sluajeva u povijesti znanosti kad su toni podaci odbaci- ]
vani jer se nisu uklapali u sliku.
Netko mi je rekao da je Noam Chomsky jednom rekao da ovjek ne tre- S
ba nigdje drugdje traiti, da sve pie u novinama, samo treba znati proitati, a
Moda je rije i o tome da ovjek opali; ono to trai!. Kako god bilt>#un fiv iia-
ma jaadnjih godina doista vidim prikaz djelovanja svjetske I-llite da centralizira
svjetsku vlast, vojsku i novac te mikroipira ljude. Podaci Su tamo, ali slika koju M
drugi vide i koja se promovira kroz medije je drukija. Zato Elita i ne mora 1
skrivati svoje korake, jer su f t l svima prodali puno veu, temeljnu la koja 1
je nametnula lanu iru sliku u ko|j se ne vidi pravi sEfi|' log m ncitaa koraka I
prema svjetskoj diktaturi. toga sve te podatke ljudi (ukljuujui 1 i|ruiSt}jak8 1
na raznim podrujima^ jednostavno vide u drugaijem svjetlu. No, kad sam 1
primijenio naoale kroz koje sam ih gledao, novine su i za mene p o s tA ia - 9
formativne. Tko vam kau da novine lau - ne vjerujte mu. Pitanje je: o emu 1
zapravo govore? I kakvu propagandu ire? I koliko uspjeno?
Kad je 2008 iznenada buknula svjetska kriza katastrofinih uinaka za J
mnoge amerike graane, kod nas se o njoj pisalo, i pisalo, i pisalo: evo je za 1
koji tjedan ili mjesec i kod nas, svijet je danas globalno selo, sve je povezano, i
ako netko prdne u Japanu, smrdit I# i nam a... Ali, kako je vrijeme prolazilo, 1
Svi su Se pogledavali i otkrivali da se kod nas, usprkos prijeteim najavama po 1
|
16
1. poglavlje NI slup aj STO GOVORE, StUSAJ STO ZAPRAVO 71U
medijima, zapravo nita posebno nije dogodilo. Bila je potrebna lokalna kata-
sl rofa da bi nas uzdrmala. I zbila se, kad je premijer dao ostavku u nerazjanje
nim okolnostima. Sad su se svi uasnuli i ukoili. Sad je nastala kriza i kod nas.
Ali nakon nekoliko mjeseci opet su se svi naviknuli (na ovim prostorima
krize su folklor; uvijek je bila kriza, sjeate se?) i prestali ak i to doivljavati
toliko dramatino. Tada su jedne od glavnih novina posvetile nekoliko udar
nih stranica zakljucima jedne od glavnih iluminatskih ekspozitura - Svjetske
banke. Propast ete!, glasio je naslov koji je citirao Svjetsku banku. Slijedilo je
nekoliko stranica uvjeravanja kako smo neuinkoviti, skupi, lijeni, kako treba
ukrotiti socijalnu dravu, smanjiti sva mogua davanja za socijalu, zdravstvo,
umirovljenike, socijalne sluajeve, jer oni se svi, eto, kupaju u lovi a nita ne rade.
Tim vijestima nekoliko dana ranije prethodile su analize o poreznoj pre-
optereenosti radne populacije Hrvatske. Neka je agencija, uzevi kao pola?
zinu toku sto tisua neega na godinu, izraunala da porezni obveznici 55
posto zarade daju u doprinose i poreze. Tome nasuprot stajao je izraun koji
je napravila vlada, izjavivi da vrlo malo ljudi toliko zarauje i uzela kao pola-
zl&ttu toku prosjenu plau. Oni su Izraunali daje porezno optereenje - 15
posto! Vjerujem da su obje ove brojke u isto vrijeme i pogrene i tone. Svaka
je tona za svoju polazinu toku, ali niti jedna ne daje istinitu sliku. Takva vam
je statistika, obino daje sliku koju naruitelj eli postii. Istina je, kao i obino,
/.natno slojevitija. Imam i ja kalkulator, a moje vlastito iskustvo govori da na
poreze i doprinose godinje dajem neto malo vie od 30 posto prihoda.
To spominjem zbog sljedeeg razloga. Usprkos tome to se pojavilo neko
liko izrauna, uz tekst o Svjetskoj banci nekoliko dana kasnije citiran je samo
ovaj koji je spominjao 55 posto nameta. S procjenama o skupoi rada i potrebi
tla se oslabe sindikati i olabave zakoni o zatiti radnika, naravno, sloili su se
Sefovi nekoliko korporacija (ije su izjave dopunjavale glavni tekst). to je i
/.a oekivati, ali nije za oekivati da e oni razmiljati u smjeru dobrobiti za
stanovnike drave ve u smjeru vlastitih pozicija i profita za koji odgovaraju
svojim vlasnicima. No, kad se ne bi pratilo tko je onaj koji neto pria i koji je
njegov interes, zbog mnotva sliica, izjava i imena, cjelokupna novinska re
portaa na prvi je pogled odavala dojam da se svi slau oko rjeenja problema.
U istom paketu bombardiranja krizom na Radiju 101 sluao sam prilog o
situaciji oko brodogradilita. Cilj je tu djelatnost - iz koje izlaze vrhunski svjet
ski proizvodi i koja funkcionira na temelju viedesetljetnog iskustva i struno
sti i koja ima narudbi za nekoliko godina unaprijed - privatiziratf na temelju
slike koja se stvara. No, jedan profesor s fakulteta u Splitu jedini je u tom vrlo
17
SVE PlSE U N OVINAM A (..1 ponetto I n) KtcSImii MUk
18
1. poglavlje Nt SLUAJ STOGOVORr, SLUSAJ STO ZAPRAVO 281 [
princip. Dakle, recimo da je za taj lani skandal izabran neki avion. Glasnogo
vornik Vlade koja eli neto prikriti doe na press-konferenciju i kao iz vedrog
neba kae: Vlada tvrdi da je s avionom PTF-45 sve u najboljem redu. Narav
nu, to je bila tona informacija, s tim avionom je zaista sve bilo u redu, ali na
kon to je on to rekao, tako iz istog mira, bura je pokrenuta, svi su posumnjali
ilii vlada krije neto ba o tom avionu i usmjerili su silan napor da otkriju to.
t l/.du i poprijeko su sumnjiili vladu da im lae po pitanju tog aviona. Tako
|e prava stvar ostala u sjeni, da bi se na kraju zakljuilo da je s tim avionom
iloIsta sve redu.
Iz nekog razloga, ovaj naslov, HEP se nee privatizirati, podsjetio me
tiii laj film. Uostalom, neka ideja se moe iznijeti na trite i u svojoj negaciji,
dobro je poznat uinak da je i negativan publicitet ipak publicitet. Osim toga,
toliko esto ujem ljude oko sebe kako, zbog takvih dogaaja, kau da smo mi
litlnostavno nesposobni sami upravljati tvrtkama pa daje bolje da ih prodamo
onima koji znaju. Kako bi i stvorili drukiji zakljuak kad podatke o poslov
nim uspjesima brodogradnje, Croatia osiguranja, Rade Konara ili Podravke
po novinama mora traiti povealom?
Pokazalo se, naravno, da dravnim tvrtkama ne upravljaju aneli ve ljudi
posve krvavi ispod koe, ali da li e se to rijeiti prodajom? I da li prodaja tome
Uope slui? Jednog se dogaaja dobro sjeam jer sam ga doivio na vlastitoj
koi i tu ne mogu kupiti niiju propagandu.
Prije nego to je T-Com kupio Hrvatske telekomunikacije moj mjeseni
telefonski raun iznosio je izmeu 70 i 80 kuna, a ako bih ga ba nabio, tada
hl sc popeo do tada bolnih 150 kuna. U roku od mjesec dana od kada su
I Ii vatske telekomunikacije postale vlasnitvo T-Coma, moj prosjeni raun
Iu oko noi je skoio sa 70 na blizu 200 kuna. U isto vrijeme o tome nitko nije
pisao, ali sam zato bio zasut T-Comovim reklamama u kojima su se nudili
neki izrauni u kojima me ta tvrtka sloganima poput m inuta samo kunu
I slinim uvjeravala kako sam odlino proao. U reklami je zvualo kao da
je lo malo, ali zapravo je moj raun u jednom mjesecu skoio za tristo (!)
posto. Nikad se nije spustio, ali se poveavao: uobiajenih 70 kuna ubrzo je
bilo uobiajenih 400 kuna.
Bilo je i pokuaja da se o tome pie, ali nisu slavno zavrili. Naime, T-Com
)c Iih dana, kad je tek stigao, zakupljivao po dvije stranice raznih dnevnih no
vina za svoje reklame. Uvijek sam se pitao emu one slue kad je u to vrijeme
Ionako bio monopolist. Ubrzo mi se razjasnilo, kad sam saznao da je u jednim
dnevnim novinama neki novinar napisao tekst protiv cijena T-Com-a. T-Com
19
SVE PIE U NOVINAMA foa poneto I ne) KrelfliJ? M iilk
je smjesta povukao svoje skupe reklam e iz tih novina, direktor tvrtke je shvatio
da lij prihodi znaajno pali i da su opstanak novina i isplate plaa u pitanju,
nazvao je urednika i rekao da prestane pisati protiv T-C om a jer im je on jedan
od glavnih klijenata. I tako, nitko nije o tom e pisao.
U ostalom , privatizacija dravnih poduzea nije od juer, Rothschili su
jos 1970-pokupovali hep-ove i druga javna poduzea u Velikoj Britaniji, n a
k o n to su ih prvo dobro izblatili (a i postavili svoje ljude u tijela vlasti), da bi
se vidjelo da je to jedini mogui put. I Britanci su tad a Valjda zakljuili, ako je
V lada nesposobna voditi vlastite tvrtke, bolje ih je p rodati nekom e tk o zna. A j
ako neto R othschili doista znaju, to je muljati ispod ita.
Toliko o ekonomskoj strani anschlussa Hrvatske. Iluminatska agenda krijejol
ugodnih iznenaenja. Recimo, UNESCO je, pisalo je tih dana u novinama, dadl
naputak da petogodinja djeca ue o masturbaciji*, spolnim bolestima i istospolfl
nim brakovima. Kad ne bih smatrao da im je cilj ljudsku svi|esi zatoffi u p rv o j
akri, smatrao bih d aje UNI'SCO samo jo jedna nastrana organizacija. Komentar
udruge Grozd rekao je sve: To nije briga za djecu, to je ista manipulacija.
U mojem Iscitavanju vijesti ilum inatske agende zastao sam kod je d n o g .
am erikog kofigresnika koji je O bam i zaurlao L a ie i!| u sied njegova g o v o ra|
Zapravo, veer ranije, tono u taj as kad je to prikazivano u Vijestima, proao
sam kraj nekog televizora. U sebi sam rekao tom tipu D obro si m u reko, stari.
teta to to ee ne govore. Taj je nepristojni ovjek napravio presedan u c e - ;
rem onijam a $ viknuo ono to je na srcu sve veem broju Am erikanaca, jer je I j
slijepcima jasno da O sam a Barakovi jedno pria, a drugo radi, sustavno i od
sam og poetka. N ita udno, on i nije u slubi am erikog n aroda,1njegovi su
poslodavci oni koji gu m u i dali posao, recim o, bilderbergeri i ostala bratija.
N e poznajem tog am erikog kongresm ena koji je zaurlao, doista ne
znam kakav je, ali drugoga d an a je u novinam a krenulo blaenje. I|ije li la
n ak (prenesen valjda iz am erikih novina, bez preispitivanja) opisivao ga je
kao lijenog zastupnika prgave naravi i razbaruene kose. ak je pisalo da
dolazi iz am erike drave u kojoj je u vrijem e G raanskog rata (!) jedan za
stupnik ubio drugog. N isam m ogao vjerovati u ono to itam . Spom en nee
ga to se dogodilo na Divljem zapadu, prije nego to je on uope dobio ime,
prije 150 godina? i kakve -HS&ft- im a to to ovjek im a razbaruenu kosu? Bilo
m i je lia o to nitko nije upitao tog ovjeka kljuno i jed in o logino pitanje:
ZATO }e viknuo Lae?*? to to, po njegovu m iljenju, pred sjed n ik lae?
Ali, ruku na srce, nisam to niti oekivao. Ne od dirigiranih am erikih m edija
u vlasnitvu am erike ilum inatske elite.
20
i . poglavlja Nf siuSAJSrociO vonr, SLUAJ STO zap ravo 2( 11
21
SVE PlSE U NOVINAMA ( ... ,1 poneSto I ne) Krofllnili MUflk
provaliju, naleti na eksploziju, prepukne joj srce od straha ili pak istri ispred
auta koji je pogazi. Stavimo sad, u drugom koraku, umjesto srne ovjeka, po
mogunosti iskusnog vojnika. Za ovu priu pretpostavit emo da ima dovolj
no debele ivce i da e se prvo baciti u zaklon. Potom e vjerojatno razmisliti
otkuda se puca i u kojem smjeru hici padaju. Pa e malo priekati da vidi kuda
se salva kree i koji bi mu bio najbolji nain da se izvue i preivi. U treem
koraku zamijenimo topovske hice dnevnim situacijama koje se plasiraju kroz
vijesti. Iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Ako se zna to se zbiva, mogue je
reagirati kao ovjek, a ne kao srna iz ovog primjera. Hici e pljutati, ali emo,
uz malo sree, preivjeti.
Kad smo kod stvarno loih vijesti, bilo je u novinama te jeseni 2008. i ta
kvih. Spremale su se ustavne promjene kojima je bio cilj omoguiti pripajanje
Europskoj uniji, a vladajue je uljao i lanak o obaveznom referendumu prije
ulaenja u druge dravne tvorevine. Preko pola biraa koji izau na biralita
moralo je tako neto dozvoliti. Taj je lanak relikt vremena kad smo se osamo-
staljivali od Jugoslavije (to je ono vrijeme kad su ljudi ginuli za ovu istu samo
stalnost koju sad vlada eli oduzeti potezom pera bez da ikoga pita). Upravo je
i zamiljen za ovakvu situaciju, da se ne moe manipulirati graanima, ali sad
je smetnja anschlussu Hrvatske. Kod ustavnih promjena spominju se jo neke
koje oduzimaju vlast nama, a daju ga neizabranoj europskoj vlasti - recimo
omoguavanje izruenja hrvatskih graana u EU i davanje prava glasa drav
ljanima EU koji imaju prijavljeno prebivalite u Hrvatskoj. to je sad to?
Zato je toka o referendumu uope problem ako je EU neto tako dobro
da svi graani Hrvatske ele postati njezinim dijelom, pitao sam se. Ili su isku
stva moda pokazala da bi na referendumima graani svih europskih drava
odbacili EU, u koju su ionako uvueni bez svoje elje? Onom kome nije pri
hvatljiva zamisao o postojanju urote koje je EU dio moe se podsjetiti injenice
da su sve vienacionalne drave u povijesti bile diktature. Bez iznimke. Zato
itko misli da je sad drugaije?
Novine su krajem 2008. bile pune i drugih vijesti o razvoju iluminatske
agende (izmijeane su s nebitnim vijestima, pa se nekad nisu vidjele na prvi
pogled). Njihov je sadraj bio da se ljudi uglavnom bune protiv centraliziranja
i diktature, ali Iluminati deru po svom.
Tako je u Berlinu deset tisua ljudi prosvjedovalo traei zatitu osobnih
podataka na internetu, nakon usvajanja zakona koji dozvoljava uvid u te po
datke pod odreenim istraga. Podsjetimo se da lanice Europske unije moraju
prihvatiti europski zakon ako se ovaj kosi s domaim.
22
i . poglavlje Nt: SLUPAJ $TO GOVORf, 51U5AJ <TO 7APRAVO ^ 1 11
23
SVE PlSE U NOVINAM A (...,1 p o n e ito I ne) Krt>4lmlr M K.ik
24
2. poglavlje
NEVIDLJIVE REETKE, NAFTA
U BOSNI I JO PONETO
Totalitaristiko uljanje. S pojmom sam se prvi put susreo prije tri godine
u Intervjuu s Davidom Ickeom. Od tada sam ga esto koristio i jo ee vidio
oko sebe. U raznim dogaajima, ne uvijek dramatinim u svjetskim razmjeri-
mii, No, to i jest bit totalitarizma, da zadire u svaku poru naeg ivota.
to bi bilo totalitaristiko uljanje? Uzmimo za ilustrativni primjer, ba-
ini Inu svakodnevnu pojavu - parkiranje u Zagrebu. Ispoetka se u prvoj zoni
plnalo tek par kuna, kasnije je cijena sata parkiranja dostigla nevjerojatnih
ScNnaest kuna (pa se opet smanjila za par kuna). U toj je priici sadrana ideja
,.l <Ha li taristikog uljanja. D aje odmah na poetku reeno da e sat parkiranja
IStati 16 kuna i da e cijeli grad (a ne samo uski centar, kako je bilo na samom
poetku) biti zona naplate parkiranja ljudi bi se bunili. Ali ako se od 4 do 16
klina penje postupno, svaki put uz izgovor koji zvui razumno (treba smanjiti
j.>,ii/.vu u centru) i malo trpljenja kritika, koje bi brzo zamrle jer bismo se
svi brzo naviknuli na novosteeno stanje, onda stvar ide glatko. A pamenje
)e kratko. Ta, i mnoge druge stvari, izgledale su puno drukije prije samo
nekoliko mjeseci ili tek koju godinicu. Ali pamenje je kratko. Vidite i sami
koliko kratko kad sam za samo dva reda zaboravio da sam ve napisao da je
pamenje kratko.
A kratko je. Zato ga ponekad treba osvjeiti. Pa ako i nije sve urota, ipak
Je udno kako se sve kree prema veoj kontroli i veem osiguranju. Navodno,
saino po sebi, voeno nekom unutarnjom inercijom.
Takvih beznaajnih primjera u crticama iz ivota sam oko sebe vidio
mnogo. Tih potvrda da se svijet kree u smjeru sve veeg nadzora i kontrole
- oprostite... sigurnosti - doista ne nedostaje. Kako nevidljive reetke kaveza
25
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mlrtk
oko nas pomalo debljaju vidio sam na primjeru razvoja portirnica, mehaniza
ma ulaska u zgrade i okoli televizije i nadzora okolice televizije gdje radim (ali
mogla je to biti i bilo koja druga tvrtka, jer uzorak je svuda isti).
Na Prisavlje 3 doselio sam se 1995. s Hrvatskoga radija. Jako volim tu
zgradu i njene stanovnike, tamo sam proveo puno ugodnih, drugarskih i kon
struktivnih trenutaka i sreo puno ljudi koji su mi pomogli na svakojake naine.
Tada su, kao i danas, postojale porte i portiri. Za ulazak je trebalo pokazati
iskaznicu, ali ako su vas ve poznavali ili ako ste bili dovoljno samouvjerenog
hoda, a portir u tom trenutku dovoljno zabavljen neim drugim, mogli ste jed
nostavno proi. Nije bilo nikakvih rampi i kamera. Ako mi se ba jako urilo
do auta na parkiralitu izvan ograde, a nije mi se dalo ii do porte u nekom od
kutova, prekoraio bih ogradu. Naravno, moda bi portir podviknuo za mnom
da me primijetio - ali uglavnom nije. A bilo je opasnije doba od ovoga, jo
donedavno je trajao rat. No, nitko to nije zloupotrebljavao, gosti raznih emisija
uredno su se javljali na porti. Ako bih zaboravio iskaznicu mogao sam to obja
sniti portiru i on bi me pustio unutra. Ako sam zaboravio napisati propusnicu
za gosta mogao sam takoer doi, objasniti i uvesti ovjeka. Uglavnom, u svim
tim godinama ne sjeam se niti jednog incidenta koji bi proizaao iz nedo
voljnog osiguranja. Sve je timalo, sve je ilo glatko i pristojno. I uglavnom po
propisu, ako hoete.
No, stvari su se, kao i posvuda, poele mijenjati. Odnedavno, iz godine
u godinu osiguranje se poelo poveavati, kao da su se stremljena ka kontroli
ubrzala. Prvo su dole kamere na sve strane. Postavljen je nevidljivi zid, koji se
vrlo brzo instalirao u mojoj glavi. Koliko god mi je prije bilo bezazleno pone
kad preskoiti ogradu (samo ponekad, ukupno sam to napravio valjda dva do
tri puta, kad mi se negdje ba urilo, a nije mi se dalo ii okolo jer je televizija
ooogromna kada ti se uri), nova se navika brzo instalirala pa se vie nisam niti
pribliavao ogradi. To mi je postalo normalno, a neto to je prije bilo normal
no jednostavno je nestalo, kao da toga nikad nije ni bilo.
Ceh brzom razvoju novotarija umalo je platio bubnjar mog sastava, koji
ivi na Trnju, preko puta zgrade Televizije. Prije otprilike dvije godine ili vie
trebali smo nastupiti u jednoj emisiji, a on je dolazio pjeke jer je televizija od
njegova doma udaljena tek deset minuta. Ali da bi doao do porte morao bi
hodati skroz okolo ograde na drugi kraj pa je odluio presjei put kao puno
puta prije, tako to je prekoraio ogradu na sjevernoj strani i doetao do nove
zgrade. Nije oekivao ono to se dogodilo. Kad sam ja doao do portira u zgra
di, ovaj je ve trljao glavu mom bubnjaru. Nije htio zlo i dobar je ovjek,
26
2. poglavlja Nf VIDI m/l REETKE, NAFTA U BOSNI I JOSPONESTO
znam ga dugo, ali se drao za glavu jer sad mora zvati policiju i pisati zapisnik, i
pitao se kako je bubnjaru uope palo na pamet da tek tako pree preko ograde
i sve tome slino. Mom se prijatelju nije dobro pisalo, ali sve se sretno zavrilo.
Niti je dola policija, niti osiguranje zgrade jer portir je javio da je rije tek o
zabuni. Ne tvrdim d aje u redu tek tako preskoiti ogradu i ui u neiji posjed,
pogotovo ne slubene zgrade, nemojte me krivo shvatiti. Samo elim rei da su
stvari funkcionirale podjednako dobro ili ak jednostavnije, a svakako hum a
nije, i prije opeg poveanja kontrole.
Nakon kamera dole su automatske rampe na vanjskim ulazima kroz
ogradu, koje su se podizale samo ako ste ispred senzora proli iskaznicom koja
je imala na sebi neki kod. Ako bih sluajno zaboravio karticu vie nije bilo tako
jednostavno namoliti portira, jer je i on bio uznik stroih propisa o ulasku. Isto
tako, ako bi se pojavio gost kojem sam zaboravio napisati propusnicu, nije vie
ilo tako to bih doao do porte i objasnio da ovjek ide k meni. Sve se moralo
zapisati i registrirati. Morao sam otii u zgradu i napisati propusnicu, to i ne
traje dugo i nema nikakvog zla u tome da se za ulazak u slubenu instituciju
trai propusnica da se zna kome i kuda gost dolazi, ali sjeam se da su i prije
stvari funkcionirale, i to fleksibilnije, bez rampi, senzora i kamera, a s malo
ljudskog objanjavanja. Zaista ne vidim nikakav napredak u tim novotarijama,
n i! potrebu za njima.
Konano su dole rampe u samoj zgradi. Prije bih jednostavno uao u
zgradu i naao se u nekom od ulaznih hodnika ili predvorju. Sad su tu opet bile
rampe H senzorima za iskaznice. Vie se nije moglo uetati. Mada nitko to ni
prije nije radio. Ako ste bili zaposlenik ionako ste imali pravo ui, a ako niste,
ionako ste imali propusnicu i nekog posla, ili biste pak otili do porte kako
biste se informirali kuda ii. Ne mislim da svatko s ulice treba ui u televiziju
kad mu se prohtije, ali to nitko nije radio ni prije postavljanja rampi jer je prije
morao proi kroz krug vanjskih porti;
Zbog naviknutosti na stari izgled ulaza, rampe su mi isprva izgledale pot
puno neprirodno i nakaradno, kao da ih je netko na silu ugurao i nalijepio.
Nakon dva mjeseca inilo mi se da su oduvijek tu, skoro da se i nisam sjeao
kako su ulazni holovi izgledali prije. I potpuno sam zaboravio na vrijeme kad
sam s gostom nakon emisije jednostavno odetao iz zgrade. Ne, poput takora
u labirintu, sad svaki od nas ide u svoj tor, ja na svoju rampu koju otvaram
iskaznicom, on na svoju koju otvara portir kad m u se ovaj javi.
Ba sam se prije neki dan, izlazei iz zgrade, prtljajui oko iskaznice i
usmjeravajui gosta u drugi tor, svega toga prisjetio. I kako je prije samo dvije-
27
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK<ik
tri godine sve bilo jednostavnije. I kako te rampe uope izvorno ne pripadaju
ovdje, m ada se; ini da su oduvijek tu. I kako se nikad nita nije dogodilo, niti
u puno opasnija vremena, dok nije bilo rampi i kamera. Znai, nisu donijele
nikakav boljitak nikome i niemu.
Ali se zato prije nisam osjeao motren, a sada da. Znam da me neka ka-'
mera vidi na svakoj toki okolia zgrade. Ne mogu se vie ni popisali u grmlju,
daleko od bilo ijih oi ju, jer su tu oi kamera. Prim ijetio sam psiholoki efekt.
Osiguranje senzorima i kamerama u mojoj glavi izgleda organiziranije nego
to ustvari jest. Izgleda strasnije, vjerojatno zato jer ne nam tko to tam o gleda
i tko to i gdje registrira sve te senzore. Netko nevidljiv^ Netko neujan. Tu lei!
prava razlika. Netko nevidljiv te gleda i, ako leli, moe ti pratiti svaki korak.
On to ne eli. Zasad. Barem mislim, No, kad zaeli, u roku od nekoliko mjeseci
i to e postati posve normalno, kao i sve ostalo prije toga. Na sve se ovjek
navikne.
28
Siegfrid Tischler
Za uoiti neke druge stvari dovoljno je malo pam enja i koji sretni susret.
Negdje uoi ljeta 2008. u jednim dnevnim novinama za oko mi je zapela vijest
u pronalasku nafte u Bosni i Hercegovini. Potom se slina vijest ponovila i ne
ki iliko dana kasnije. Ovaj puta sam je izrezao, mislei: ^Nevjerojatno, izgleda
ila je onaj Tischler bio u pravu!
Koji sad Tischler?
Austrijanac Siegfried Tischler, gostujui je profesor Sveuilita u Grazu i
Sveuilita RIAU u Indoneziji gdje, koliko sam shvatio iz razgovora, ivi. Njegova
kratka biografija objavljena u jednom starom broju Nexusa, iza njegovog teksta
pod naslovom Pravo podrijetlo nafte, opskrbljuje nas podacima da je 1977.
utekao doktorat iz geologije na Sveuilitu Leopold-Francis u Innsbrucku, 2001.
| ii ilivatio poziv da bude gostujui profesor na Odsjeku za sociologiju Sveuilita
ii ( irazu, a od svibnja 2003. i gostujui profesor na Sveuilitu u Riau u Indonezi
ji, gdje je osnovao Centar za etiku i znanost. S tim je, vrlo zanimljivim lankom,
I poeo moj interes za tu temu. Kako sam negdje 2005. za emisiju Na rubu zna-
nosli u Amsterdamu snimao konferenciju Nexus, na kojoj je i on bio jedan od
govornika, prouio sam njegov tekst i na temelju njega, i onoga to sam uo na
predavanju, s njim napravio kratki intervju u kojem se nalo i nekih podataka
kojih nije bilo u njegovom tekstu (koji je bio uglavnom geoloki usmjeren).
29
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) KreSImli MUnk
30
2 ,| $ g liv | NFVIDUIVI REETKE, NAFTA U ROSNI IJO PONETO
(nlnom, recim o kao previe luda teorija urote, Ostavio sam intervju sa strane,
pasivno ekajui da se te nevjerojatne teze potvrde. Bilo je to negdje 2005.,
proli je godina, prole su i dvije, i uglavnom sam zakljuio kako je njegove
U'/.u o nafti m oda i tona, ali pria o nafti u BIH oito ne.
Sve do sredine 2008. godine kad sam naletio na spom enutu vijest u novi-
iiiima. M ada sve bitno pie u prve dvije reenice, evo je u cjelini:
Nedavno objavljeni rezultati istraivanja British Petroleuma i Amcoa
govore da se na podruju Bosne i Hercegovine nalaze najvee zalihe nafte u
liuropi, oko 500 m ilijuna tona. Najvie nafte, prem a njihovim istraivanjima,
koncentrirana je n a podruju Hercegovine;: ali velika nalazita su i na p o d !
|u bosanske i slavonske Posavine. Sarajevski Jinergoinvest nam jerava obnoviti
pol ragu za naftonosnim poljima, dok A bdulah Bai, dekan tuzlanskog Tefa-
iioloko-rudarskog fakulteta, tvrdi da bi prvi bareli nafte iz BiH mogli izvui
u roku od 15 godina. Najave o velikim koliinam a nafte u Posavini na prilino
m i klimavim nogam a, Tvrdnje da se u sjerernoj B*osni 1 Slavoniji nalaze velika
naftna polja n djeluju m i realno, kae dr. Slobodan Miko, predstojnik Zavoda
/a m ineralne sirovine H rvatskog geolokog instituta u Zagrebu. Ve pedesetak
(joilina, tum ai on, INA obavlja seizmaStat ispitivanja na podruju Hrvatske,
d Am erikaM i su, v je r^ a tiio analogijom S naftonopfim poljim a Slavonije oko
I Vletovaca i uvidom u ilaultaCg Seizmikih ispitivanja, zakljuili da na p o
druju Posavine lee velika naftna nalazita. Sva istraivanja koja su se mogla
obaviti bez otvaranja buotina ve su nainjena, rezultati pokazuju povoljnu
seizmiku strukturu tla, ali pitanje je kolike u 4 i a lih e i na kojim se dubinam a
nalaze. Buotine su v rla skupe, svaka od n jih tte ji o d 20 do 30 milijuna dolara,
a vjerojatnost nalaska nafte je oko 1 posto, pa, se z a sada jo nitko nije o d
luio na ovako riskantan p o tc i - nastavlja dr. Miko. Uz m ogua nalazita u
Posavini, postoji i teoriju o \e h k im nalailS m a nafte na p o d ru ju D in arid a
u Dalmaciji. Ovaj planinski lanac starosno je, ali i geoloki vrlo slian Iranu
u kojem se nalaze neke od najveih iih a nafte na p ije tu . Tome u prilog
govori i injenica da su u H ercegovini jo za A ustro-U garske kopane bitum e-
uozne naslage koje predstavljaju degradiranu naftu. Ipak, to su nepotvrene
pekulacije, a na p o n av ljan je p ro b n ih buo tin a za sada se jo nitko nije o d
luio, zakljuuje dr, Miko.
To je bio onaj trenutak kad sam shvatio da je T ischler govorio istinu. Tri
godine prfjpaw@ vijesti rekao mi je da je A m co otkrio naftu u Bosni, sam o
oito puno ranije nego to je ti) reeno za novine. A British Petroleum ne
Ireba posebno predstavljati, pogotovo ne nak o n tragedije u M eksikom za
31
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kreimir MI.ik
ljevu. U svojoj k n jiz i Stoljee rata W illiam E n g d ah l d avno ju je razo tk rio kao
te d n u @d sedam tvrtki, sedam ie sta i a, kako ih on naziva, koje su m e u so b n o
podijelile svijet i koje stoje iza m n o g ih k riza i ratova u p ro lo m stoljeu i iza
ijih djelovanja su ostali m iliju n i m rtv ih ili pak o siro m aen ih i b e sk u n ik a ,;
k a o u sla&tju M eksika k o ji je 1970-ih doivljavao p ro cv at, izm e u ostaloga ii
zahvaljujui nafti u M eksikom zaljevu. D o k se n isu umueAk* S cutre i am e
rika obavjetajna zajednica. O n o to nije rekao je st d a su sVe te iluminalski.
tv rtk e ;negdje n a nevidljivom , oblacim a i c en zu ro m z a strto m v rh u , apraw j;
je d n a divovska tvrtk a.
K at i Sve drugo.
Ni&kon U h nekoliko vijsstt^ o A m eo vu pro n alask u n a fte u Bosni nije
b ilo n i rijei, 8 d m i je bfo up rav o nevjerojatno. A m s e te m i vferovati d a sam
pratio novine, je r m e zanim ao daljnji razvoj dogaaj. To zaista nije svakidanja
vijesl. N a kraju sam zakljuio d a je vijest jed n o stav n o pro cu rila neijim p revi
dom . O sim toga* m oda ilum inatskom plan u i n e o d g o v ara j t j e d n o * i to tak o
veliko, nalazite nafte.
U isto fjem g#g d g ^ j f c i to d a ara n a kiosku k upio fenom enalni d o k u
m entarne Jedinica, koji nikako nem ojte oklijevati potraiti ako ste ga p ro p u sti
li. U to m teodijelnom d o k u m en tarcu koji su napravile beogradska kue B-92 i
Vreme, kroz prikaz p ostrojbe C rv en ih b eretki p rikazan je i veliki dio pozadine
rata u Jugoslaviji koji nije vidljiv, prim jerice, u BBC-jevoj d o k u m en tarn o j se
riji Propast Jugoslavije, koji predstavlja slubenu povijest dogaaja (n i takva
se ba nije dopala nekim n aim uglednicim a i vodam a, ali istina je ponekad
neugodna).
O naj detalj koji m i je zapeo za oko u Jedinici jesi k ratk a reenica u treem
dijelu, kako je jed an od glavnih k u h ara i vjerojatno profitera od svih dogaaja
u Jugoslaviji otputovao na sastan ak u, ni m a n je n i vie nego * Cl A-u.
Rije je o Jovici taialUm, dugogodinjem se fu Slube dravne bezbed-
nostlj tip u zaslunom; sbl p u n o toga. O n je bi ta j koji je poslao sv^g agenta
i ubojicu A rkana da o rganizira nogom etne navijae C rvene zvezde (Delije),
probudi n acionaln u euforiju i p rip rem i ih d a se jed n o g d an a prikljue Arka-
novoj jedinici, on je taj koji; je stfjao iz a u strojenja Jedinice! i k o jfje stajao ttea
svih poslova s naftom i svim d ru g im u ratovim a u bivoj Jugoslaviji, itd., itd. A
za kojega veinu vrem en a n itko nije n i uo, a jo rjee ga vidio. Sve je to vidlji
v o u to m doku m en lar nom ser i jal u .
N akon to se Jovica vratit) u Beograd, vjerojatno s n aputcim a svojih efo
va u C tA - 1, o krenu o je plo u i o d m ah poeo davati M iloeviu savjete koji se
32
2 poglivlli NI VIDI IIVI Hl fil I K l, NAt IA U IK >*NI I l<if. PONisT
iivume nisu sviali, pa ga je otpustio Sto i nije toliko tragino ako se ima u
vitlu da je Jovica pad svog biveg efa gledao sa svoje jahte i zapravo se maknuo
im- no kad je zagustilo. Uz taj podatak o CIA-i i Staniiu, ovjeku me m oltete:
(irisi i na pam et kako su i hrvatski kuhari rata, poput (i oj ka uka, imali odline
vt/e s amerikim slubama. Kad smo ve kod njih, u dokum entarnom filmu o
beogradskoj grupi Ekatarina Velika, veliki broj snimljenih sugovornika, govo-
tm'l o vremenu kad je b a n nastao, opisuje Beograd.s poetka 1980-ih. D anas
mi svi lanovi te grupe mrtvi, kao i mnogi drugi napredni ljudi njihove gene
itd Ije, a u filmu nekoliko Sugovornika neovisno Jedan o drttgoinesopisujukako
w u to vrijeme na beogradskim ulicama nalazila ogromna koliina besplatnog
lici oi na. Jedan od njih ak opisuje kako je na tulum u sreo Jednog mlaffliaJeep.
inu je rekao dg radi z iClA-u i kako su oni ti su zasluni a tu provalu
heroina. Taj ovjek je, ak zakljufito-a je ta tehnikajslabljenja i obezglavljivanja
lilipredne inteligencije' glavnog grada heroinom moda neka uobiajena tak-
liku ( IA-e. Moda je to bio jedan od poteza koji je trebao poistiti teren za
lake uvoenje nftta m anje od deset godina kasnije. U tom sluaju imamo jo
|cdan pokazatelj kako se mnoge stvari dugo planiraju.
Kad seji do sad reeno, od Amc&a, o Jedinice, stavi na hrpu, ukazuje se
zanimljivi slika nae nedavne prolosti, pa u si dopustiti da se malo poigram
Ieoretiara uroit#>,ako nem ate nita protiv. Svatko je slobodan uiniti isto. D a
kle, s jedne strane imamo Gojka i fovicu, efove rata na zaraenim stranama
koji obojica primaju instrukcije od CIA-e ili drugih slubi. Britansko-amerika
vi huka poznato je, radi za naftaij oni su predstavnici Eigahlovih ^sedam
*.<siara* krojai brojnih, ratova 20. sfoljsa, a m eu njim a je jedna od glavnih
/Irilish Petroleum. I sad tu imamo jednog Tischlera koji je u intervjuu prije
Tetiri godine rekao kako je Amco otkrio naftu u Bosni. Spomenuo je 1992. go
dinu, ali tko m o le znati kada se to zapravo zbilo. Pokuao sam zamisliti kako
bi to izgledalo da Jugoslavija^ drava sedma po veliini u Europi, koja je imala
navodno treu europsku vojsku (znamo da nije tako svi mi koji smo je trapavo
i ulsluili, ali tako se reklamirala), setnlja koja je bil% barem izvana gledajui,
meubiokovs'ki orijentirana, iji je bivi ief, uostalom, bio jedan od osnivaa
Nesvrstanih - uglavnom, kad bi takva drava postala vlasnikom onakve koli
ine nafte kakvu Tischler spominje, gdje bi joj bio kraj?
To ne zvui kao da bi moglo biti u skladu sa eljama anglo-amerike oba-
vjetajno-naftako-vojne oligarhije iza koje se kriju iluminatske organizacije
koje stvaraju svjetsku vladu* UoJSlakffti, MI-6 u Jugoslaviji je ve sruio jenti
vladu, vladu Cvetkovi-Maek, organiziravi ono za to smo u koli uili da se
33
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mldk
narod digao protiv Trojnog pakta. Nisu nam rekli da je vlada koja ju je zamije
nila takoer potvrdila sporazum sa Trojnim paktom, jer kao niti ona prije nije
imala izbora. Ali bilo je kasno, elje Britanaca su se ispunile i Hitlerov vojni
stroj ve se pokrenuo prema Jugoslaviji. No, pustimo sad to. Stali smo kod naf
te u Bosni. Kako sprijeiti da se Jugoslavija ne doepa nafte za koju niti ne zna
da je ima? Pa, uinimo da nestane, dajmo naloge naem Jovici iz Dravne bez-
bednosti da pone organizirati rat, naimo tipove koje emo s istim zadatkom
postaviti i na drugoj strani, a ostalo e ii po inerciji. to je bilo, znamo. Kao
i kako danas BIH izgleda. I konano, u podijeljenu dravicu bez prave vlasti,
praktiki pod amerikim patronatom, eto British Petroleuma i Amcoa iz Vee-
njakove vijesti koji otkrivaju naftu. Ovoga puta, bez ikakvih prepreka kakve bi
im neka Jugoslavija bez sumnje pruala, a kakve ne mogu pruiti prezaduene
i nemone dravice u kojima se panja medija i marioneta na vlasti uglavnom
troi na drhtanje od silne erotske elje da nas ve jednom usie divovska kri
minalna korporacijska tvorevina zvana EU.
Tako izgleda moja tzv. teorija urote. Ne znam je 1 tona. Vjerojatno neu
nikada niti saznati. Ali jo uvijek nije zabranjeno razmiljati na glas, zar ne?
34
3. poglavlje
35
SVE PIE U NOVINAMA ..... poneto I ne) Kreimir Ml.il<
36
i.p o g la v lje PRO GRAMM ()<iKO MPJUTO RA
37
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MK.ik
38
3 . p o g la v lje PROGRAM MOG KOMPJUTORA
\
i jeline. Jesam li dobro shvatio? Ia onda Je opet sve u redu.), ali ja volim svoje
programe i u njim a uivam. Veinu njih, ili bar one kojih sam svjestan. Bo-
111u se da nitko od nas nije lien nekih program a koji m u stvaraju lo osjeaj,
nlrah, bol i tome slino. Nije nam ih nitko nam jerno nalijepio, ili u looj na-
nijeri, to ne. Neke smo nesvjesno pokupili od dobronam jernih ljudi koji nisu
ni /.nali da ih imaju. Ali bilo pa prolo. M ada su ti program i najvjerojatnije
jofl uvijek ovdje.
Svakog se dana zateknem kako potpuno automatski osjetim antagonizam
prema neemu ili nekome. Uhvatim se na djelu, ali uvijek postfestum; program
je ve napravio svoje i potaknuo me na radnju ili misao koje moda sam uope
ne bih izabrao, da me nije preduhitrio. Ma neka ga, ako ga to veseli. Ako je ve
luko sloeno deinstalirati sve stare, loe programe, barem mogu izabrati nove
koje u si sam instalirati. Moda jednog dana oni jednostavno brojano nadja-
t' aju. Ako je to uope toliko vano, jer ne znam jesu li vam rekli, ali happyend
)e jedna rije, a ne dvije, i ne moe se razdvojiti. Ako su okolnosti bile sretne,
.i etno si proivio svoje dane. Ako su bile nesretne - sva srea da si ih se rijeio.
Imajui u vidu koliinu program iranja kojem smo neprekidno izloeni,
u u kojem vanu ulogu igraju deseci nepotrebnih zabranjenih ili obaveznih
si vari u kombinaciji s dranjem ljudi u stalnom osjeaju straha i nesigurnosti,
apsurdna vijest koju sam negdje u kolovozu 2009. prvo uo u vijestima Radija
10 1, a kasnije vidio i u novinama, zapravo ne predstavlja nita neoekivano niti
udno. Ticala se provoenja europskih (naravno) standarda o kakvoi voa
i povra. ,,U petoj, katkada i estoj brzini jurenja prem a Europskoj uniji (u
pregovorima Hrvatske i EU koji me tako neodoljivo podsjeaju na pregovore
muhe i pauka; op. K. M .) naa je drava uvela jo dvije euro-odredbe, reeno
je na radiju. Naravno, kao i obino, bez ikakvog pitanja stanovnitva kojeg e
se ta odredba ticati. M inistarstvo poljoprivrede je donijelo/preuzelo Pravilnike
o kakvoi voa i povra.
Evo par odredbi o kojima je bilo rijei:
Jabuka ne smije biti neprskana niti smije biti smeurane koe i s crnim
tokama; mrkva ne smije biti kvrgava, krastavci ne smiju biti zakrivljeni vie
od deset posto, graak m ora imati najmanje pet zrna; m ahuna se m ora proda
vati sa stapkom, a pinat ne smije imati peteljku dulju od deset centim etara...
Standard za svako voe i povre je detaljno opisan, tek s neto vie tolerancije
prema paradajzu. U opisu je stajalo da je doputena kutinizacija njuke do
jedan centim etar etvorni. M andarine su imale svoju optim alnu veliinu, e
njak m inim alni promjer, a trenje i vinje ak optim alni ekvatorni promjer. Na
39
SVE PlSE U NOVINAMA (.a poneto I ne) Krllmlr Mi..ii-
40
3. p o g la vlje PROGRAM MOG KOMPJUTORA
41
SVE PIE U NOVINAMA (,..a poneSto I ne) KreUmli Mi .11-
Ali na temelju gore iznesenih zbivanja oko odbaenih zakona, ipak mi se puno
vie svia takva situacija gdje se problemi i nesporazumi odrauju u vlastitom
dvoritu, m eu domaima. Gdje ima kome zakucati na vrata kad te neto svr
bi ili ti se ne svia. Ode na Markov trg, ode u novine, galami i vie, skree
panju na sebe i svoj problem i netko je prije ili kasnije prisiljen sasluati te, jer
ivi ovdje zajedno s tobom.
Kako e to izgledati za koju godinu? Vidim sliku u glavi gdje aka poljo
privrednika na traktorim a vozi sve do Bruxellesa, plaajui skupe autopute.
Kad su tamo stigli, netko obavijesti nekog inovnika da pogleda kroz prozor
na tu ivopisnu skupinu ljudi. Sto hoe ovi dolje?, pita ovaj. Pojma nemam.
Nitko ne razumije to priaju.
Pa otkud su, tko su uope oni?
Ma vrag e ga znat, iz neke june pokrajine od tek par milijuna ljudi, ne
mogu joj se sad sjetit imena. Sto da radimo s njima? inovnik koji se bavi
propisima koji obuhvaaju esto milijuna ljudi se zamisli i ree: ,,A nita, pozo
vi policajce da im napiu kazne radi nepropisnog parkiranja. I nek idu doma.
I da, recite da emo razmotriti to ih mui. Kad na vrbi zasvrbi. Ovo zadnje im
nemojte rei. I, pijuckajui kavu iz automata, nastavi itati novine...
O dredbe o zakrivljenosti povrine povra zvue tako apsurdno da bi
se ovjek nasmijao kad stvar ne bi bila tako mrtvako-orvelovski ozbiljna.
Mnoga do prije par godina nezamisliva pravila postala su sastavni dio na
ih ivota; vrlo brzo smo uvjetovani da tim ili onim putem vie ne idemo,
da je ovaj ili onaj nain neto neprirodno. ak su i neki naivci u mom
neboderu stavili kamere (radi bolje sigurnosti), ne shvaajui to zapravo
rade i u iji rog puu. Ve ponekad sam sebe uhvatim kako pazim na svaki
korak na ulici, to je osjeaj koji sam, recimo, vrlo brzo razvio boravei
u SAD-u svega nekoliko dana. Tamo ionako svi priaju o tome je 1 neto
zakonito ili ne, to mi je zvualo doista neprirodno, a I Irvatska mi je iz te
perspektive izgledala kao zemlja puna prave oputene slobode. Par puta
me po okolici Medforda u Oregonu vozio neki sim patini brkati taksist
im enom Gary. Jednom je spom enuo kako tu postoji neka mlada ena koje
se tim krajem vozi biciklom, ali bez gornjeg dijela odjee. Ve ju je dvaput
vidio i oigledno mu se dopala m lada biciklistica u loplesu. I kae on n a
kon toga: ,,Ok, she can do it. Its not illegal. (,,U redu je, smije to raditi. To
nije protuzakonito.) Shvaate to elim rei? Je I' bi vama palo na pam et
razmiljati o zakonu u tom kontekstu?
42
i. poglnvljo l'HOGHAM MOG KOMPJUTORA
43
SVE PIE U NOVINAMA (..i poneto I ne) KroSImlf MUak
carinike ljudskih lica i isto takvog ponaanja. Umornog ili ljubaznog, sklonog
askanju ili nervoznog i neljubaznog, ali ljudskog.
Nekada sam se divio ideji pravne drave i vladavine zakona, ali ona se sve
vie pretvara u institucionaliziranu diktaturu. Ne moram ii daleko da bih pro
vjerio svoju tvrdnju, dovoljno je pogledati mnoge postupke zagrebakih vlasti,
dakle grada u kojem ivim, u kojem se donose pravila koja nitko ne eli. Ali
nita se tu ne moe - vlasti su izabrane na izborima (tko zna kakvim sve ma
nipulacijama) i one su, tehniki govorei, izraz nae volje. No, kad niz njihovih
postupaka to nije, tu se ne moe nita, oni e svoje progurati bez obzira na sve.
Svoje, ne nae. Negdje se izgubio smisao. Ili jo bolje: netko ga je namjerno za
gubio nastojei ustrojiti ljudske umove. Na sreu, kaskamo za nekim napred
nijim zemljama. Ne alim se, nego se hvalim. Kod nas nitko tako ne govori niti
tako razmilja. to, naravno, ne znai da smo svi kriminalci. Veina nas radi
sve normalno, i vjerojatno u skladu sa zakonom, samo to nitko ne razmilja
o tome u tako represivnom obliku. Ako je pred zatvaranje, ili ako nema ljudi,
ili ako je rije o nekoj zabaenoj birtiji, najvjerojatnije e ti konobar dopustiti
da zapali kad ionako nikoga nema pa nema kome smetati, a nema ni policije
na vidiku, a i da ima, teko da e te policajac legitimirati zbog puenja ili da e
konobar dobiti otkaz. Svaka ast zakonima, ali ivot je sloeniji od onoga to
oni mogu predvidjeti. Ostaje na nama, da svaku situaciju sami procijenimo, u
skladu s unutranjim kompasom. A i veina ljudi ima u sebi one jedine prave,
unutarnje zakone. Za onu manjinu koja e stvarati nered tu su zakoni. A nas
ostale moete za promjenu slobodno pustiti malo na miru.
To nas vraa na ono voe prema algoritamskim tablicama. Kako su ono
rekli... to su europski standardi. Standardi jesu, ali ne voa, nego ljudskih
umova. Briga trenju koliko centimetara ima u ekvatoru. Ali ljude napraviti
zatoenicima besmislenih pravila i okruiti ih opasnou koja prijeti sa svih
strana - kako od terorista s jedne strane, tako od ruke zakona s druge strane,
ik a d je ima u blizini i kad je nema - to je europski, dapae, svjetski standard.
Pazi kuda hoda, prijatelju, nevidljiva opasnost vreba sa svih strana. Ako te
trenja ili pinat izda, ima! problem. I nemoj sluajno prodavati jabuku koju
prethodno nisi zasuo otrovom. Dobrodoli u novu Europu, diktaturu u ruka
vicama, ruku punih pravilnika i nasmijeenog lica. Nasmijeenog bar jo neko
krae vrijeme.
44
4. poglavlje
45
SVE PlSE U NOVINAMA (...rt poneito I ne) KreSImlr MU.ik
46
A . p o g la v lje sOKREOV 7AKON OBRATNOSTI
47
SV E P lSE U N O V IN A M A (...,1 p o n e ito I ne) K re ilm lr MK.tk
48
A. poglavlje SOKRFC)VMK()N OHUAINOSII
49
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kraillmli Mllnh
50
5. poglavlje
PROGRAMERI PROLOSTI
Imajmo na um u da je povijest samo film u naem umu. Na um je plat
im, moda i projektor, ali taj film ni u kojem sluaju nije na film. Za filmove
m uobiajeno kae da pripadaju reiserima (pa onda kaemo: film Briana de
I'uIim* ili film Sergia Leonea), m ada su oni proizvod tim a ljudi, a pravno gle-
ilriiio autori su reiser, scenarist, autor glazbe itd. - mislim da im a ukupno pet
l'dlrgorija na koje se dijeli autorstvo filma. No, ostanim o i m i kod te filmske
lMilicije, pa se zapitajmo - iji je film povijest koju znamo? Tko je izreirao
l napisao tu priu, iji se glavni zaplet tako duboko urezao u nas da n am se
f>< nekad ini da je vidim o u bojama, kao da svjetovi prolosti jo uvijek ive.
Niuavno, ne vidim o ih uistinu, niti smo ih ikad vidjeli, ali naa m em orija se
tlu/ i slikama koje je vidjela u filmovima, knjigam a i drugdje pa stvara varljive,
ali uvjerljive prikaze dogaaja i ljudi.
itajui detaljno potkrjepljenje knjige istraivaa kao to su W illiam Eng-
iliilil, David Icke i drugi, osvjedoio sam se d a je novija politika povijest kakvu
poznajemo (navodno - najbolje dokum entirano razdoblje u povijesti) samo
jaln a interpretacija, nita vie. Uz to, netona interpretacija. Kako sad to, rei
iVic vi, zar je m ogue rei da se D rugi svjetski rat nije dogodio, ili da se neki
iIi ugi vani dogaaji nisu zbili kada je reeno da su se zbili? Naravno, zbili su
c, .ili povijest jest i skupljanje inform acija i neto p u n o vanije - interpretacija
Informacija.
Kad se prvi p u t sretnete s drugaijim interpretacijam a dogaaja, nalikuju
kuriozitetima. Zato vas privlae, hoete jo, o njim a ete razgovarati i prepri-
t a vati ih, m entalno gim nasticirati, praviti se p am etn i p red d ru g im a ili se zbog
ni iIi naljutiti, ali jedna, a n iti p a r lasti, nikad nisu inile proljee, pa tako niti te
usamljene knjige nee n apraviti pravo p roljetno ienje n ae glave optereene
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MKnk
(u* i nekim detaljima u dvjema knjiga koje sam itao. Prva je Suenje Darwinu
l'hllllpa (ohnsona, u kojoj je razoblien mit o nastanku ivota koji nudi darvi-
Ml>il kka teorija evolucije (koja se bez ikakvog pravog temelja proglasila autori
tetom za to pitanje), kao i mehanizmi kojima to radi.
I)ruga knjiga jest Kataklizma - zadivljujui dokaz kozmike katastrofe
UVHJ l>r. Kr. D. S. Allana i J. B. Delaira, u kojoj je na jednak nain razoblien mit
n I/v. ledenim dobima kojih najvjerojatnije nikada nije bilo, m ada su u naoj
IV l)rsti tako ive slike dlakavog mamuta koji se propinje u snijegu, sabljastog
li|itu kako izviruje iz kamene peine u snjenoj pustoi, i brojnih stripova koji
mi prikazivali to, za ivot navodno krajnje neugodno, razdoblje.
Neu se na ovom mjestu detaljno baviti niti jednom niti drugom priom,
HUlori knjiga ve su to napravili puno bolje.
Panji* su mi u njima privukli slini obrasci i detalji u onim poglavljima
Imi|I su pokazivali kako su teorije darvinizma i ledenih doba zauzele prostor. U
ni ni sluaja to je bilo relativno naglo, i usprkos mnogim argumentima pripad
nika lili struka.
Primjerice, Darwin se sa zagonetkom fosila nosio onoliko koliko su do
putale obeshrabrujue injenice, ali je na pojedina pitanja iskreno morao
nagovoriti kako Ne mogu dati zadovoljavajui odgovor, a povremeno se u
li|pgovim spisima javljao znak oajavanja, kao u sljedeoj reenici: Za pri-
indu se gotovo moe kazati da seje uvala od estog otkrivanja njezinih pri
jelaznih ili povezujuih oblika. Ali, Darwin nikad nije izgubio vjeru u svoju
teoriju; jedina je zbrka nastajala kada je valjalo razjasniti neposlune aspekte
lonllnog zapisa.
Treba rei da Darwinova teorija ne samo da je predvidjela da e fosilni
pt Ijelaznf oblici biti otkriveni ve je podrazumijevala da e potpuno ouvani
Insilni zapisi biti uglavnom prijelazni i da e ono to zamiljamo kao utvre
ni1losilne vrste biti razotkriveno tek kao proizvoljne postaje u procesu stalne
piomjene. Darvinizam je takoer ukljuivao vano predvianje o izumiranju,
I' .id nunoj posljedici borbe za opstanak. Darwin je shvaao da njegova teorija
zahtijeva obrazac izumiranja ak postupniji od obrasca evolucijskog nastanka.
Nn, u nekim sluajevima, iezavanje cijelih skupina bia, kao to su amoniti,
dogodilo se udesno naglo.
Zastanimo na trenutak i razmislimo to jedna nepristrana osoba moe
misliti o Darwinovoj teoriji evolucije u razdoblju neposredno nakon objavlji
vanja Postanka vrsta. Jer, nasuprot rairenoj predodbi, opozicija Darwinovoj
teoriji jedva da se moe pripisati vjerskoj predrasudi. Meu skepticima su bili
53
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Mllak
vodei paleontolozi i geolozi toga vremena, upravo oni koji su bili najbolje
informirani o materiji.
Svakako, moglo se fosilnim dokazima provjeriti teoriju, da su je Darwin i nje
govi sljedbenici eljeli provjeriti. Darwin je bio kategorian da je broj prijelaznih
posrednika morao biti golem, ak nepojmljiv. Moda su dokazi o njihovu posto-l
janju nedostajali, jer je 1859. samo malen broj svjetskih fosilnih leita bio istraeni
a i zato to istraivai nisu znali to da trae. Kad su paleontolozi jednom prihvatili i
darvinizam kao radnu pretpostavku i istraili brojna nova fosilna leita u nastoja
nju da potvrde teoriju, ta se je situacija trebala promijeniti. S vremenom se moglo
oekivati da se fosilni zapisi uvelike razlikuju i da budu daleko vie darvinistiki. J
Meutim, test da se provjeri teorija ne bi bio poten kad ne bi bilo mogu-j
e da teorija padne. No, kako pie Phillip Johnson, vjerovanje u Darwinovu;
teoriju razmahalo se znanstvenim svijetom takvom neodoljivom snagom da
je ubrzo postalo ortodoksija. Dodaje da je plima bila tako nesavladiva da su
ak i najprestiniji meu znanstvenicima trenutno postali prolost jer se nisu
pridruili pokretu.
Paleontolozi su postali toliko okrenuti novom nainu miljenja da su stu
dije o fosilima bile objavljivane samo ako su ile u prilog teoriji, a ako su po
kazivale izostanak evolucijske promjene, tada ih se odbacivalo kao neuspjene.
Darvinizam je proao fosilnu provjeruS;ali samo zato jer mu nije bilo dopu
teno propasti. Kroz vrhovne znanstvene institucije pruana mu je sva pomo
koju je trebao; ako se niste popeli na taj val, ubrzo biste se udavili u njemu.
emu takva iznenadna strast prema jednoj opskurnoj i netonoj priici?
Doi emo i na to.
Prije toga napomenimo d a je slino bilo i s roenjem teorije o ledenim
dobima, koja je zapravo iz poimanja prolosti izgurala Ideje niza katastrofa
koje su oblikovale Zemlju i to ne samo u vrijeme dinosaura, nego i u geolo-j
ki nedavno vrijeme. I opet, nisu zagovornici tzv. 'kala!mli/ma' bili nekakvi
teolozi koji su time htjeli potvrditi vjerodostojnosi Biblije i kranstva, nego
najugledniji znanstvenici svoga doba koji su imali uvid u podatke te su ih znali
iitavati.
ini se da je katastrofa koja je pogodila Zemlju prije nekih jedanaest tisu
a godina imala kozmiki uzrok, a potpuno je promijenila 111e Zemlje. Tragova
tog dogaaja ima posvuda, kako onih koji su velikih, planetarnih razmjera,
tako i manjih. Negdje je uzrokovao potapanje, ue^d|e zaleivanje, negdje po
micanje kore ili njeno napuknue, negdje naglo t/dl/auje do tada niskih plani
na (Alpe, Himalaja) i slino.
54
poglavlje PROGRAMIRI PfHmOffl
55
SVE PIE U NOVINAMA (,.i ponoSio I ne) Kreimir Mlink
vei dio Sjeverne Amerike. Samo su najvei vrhovi izvirivali iz tog Agassizovog
navodnog glacijalnog mora, najvie zato jer je bilo oito da njihovi nazubljeni
i trokutasti profili nikada nisu bili zaobljeni ili uglaani ledom.
Opozicija Agassizu meu geolozima bila je jaka, ali je posustajala pred
lestinom navale te nove, vrlo pomodne ideje. No, njima je bilo jasno da Aga-
ssiz nije uspio objasniti zato se dogodio pad temperature* tek je neodreeno
aludirao na neki oblik klimatoloke promjene. To je, poput leda, bila tek poA
sljedica nekog drugog uzroka - kruni argument, ako se uope o argumentu
moe govoriti! piu Allan i Delaire. Izgleda da Agassizu, piu dalje Allan i
Delaire, kao ni njegovim sljedbenicima, nikada nije palo na um da su se takve
promjene mogle dogoditi samo zbog neeg ak radikalnijeg od ogromne aku-;
mulacije leda koju je on postulirao.
Unato silnim manjkavostima, Agassizova hipoteza brzo je prihvaena u
geolokim krugovima. Ubrzo je postalo gotovo krivovjerno misliti drugaije.
iroko se vjerovalo da su ledeni pokrov i veliki gleeri u sporom napredovanju
bili dovoljni za sve vidljive fenomene nanosa. Te ekstenzivne, enormno debele
ledene pokrivae koji su se nekad, tijekom pleistocena, prostirali bespuima
sjeverne hemisfere, poelo se smatrati injenicom. Teorija se jo jednom pre
obrazila u injenicu.
Ali, ali, ali... kada su znanstvenici ipak razmiljali o implikacijama Aga-]
ssizove teorije postalo je jasno da se ledeni pokrivai ne bi mogli kretati sami
od sebe i navodno pokopati m e osim najviih vrhova. Da bi to bilo mogue
trebalo je postojati povieno tlo kako bi im dalo potisak prema ekvatoru.
Da bi se ova potekoa rijeila, predlagalo se da su se dogodila pomicanja
kore, koja su rezultirala uzdizanjem niza vrlo visokih planina na sjeveru ili
u blizini sadanjega Sjevernog pola. Silna strmina zbog velike visine tog pla
ninskog lanca navodno je osigurala uvjete koji su bili nuni da bi nagomilani
led gurnulo dolje i prema van, do dalekih granica ledenoga pokrivaa. Tvrdilo
se da su se kasnije ove planine slegle, pa se led, uslijed prestanka nadopune i
kretanja, otopio.
Taj scenarij temeljio se na nagaanju, i jo je bio potpuno pogrean. Zria-
nost nikada nije nala bilo kakav trag zamiljenog sjevernog planinskog lanca.
Zapravo, gledano unazad, udi da se ikada pojavilo takvo neznanstveno tum a
enje poput koncepta ledenih doba, a ipak u kratkom vremenu je s entuzijaz
mom prigrljeno (i poelo ga se praktiki smatrati injenicom) to objanjenje i
koncept neizmjerno debelih ledenih pokrivaa koji mi se sputali s hipotetskog
sjevernog planinskog sustava, da bi pokrili cijelu sjevernu i Istonu Sjevernu
56
5. poglavlje PROdftAM! Ml PROvOSTI
ilenim dobima. Prva je imala naslov Napredni krokodil koji je vakao nije uspio
i>pstati. Ve sam naslov otkriva u kojoj mjeri njegovi zakljuci proizlaze iz jedne
iipeprihvaene teorije koju nikakvi podaci ne mogu uzdrmati, jer se svaki nalaz
interpretira kao dokaz da se evolucija odvijala upravo kako neodarvinisti kau.
U vijesti je pisalo da je taj stvor ivio prije 100 milijuna godina, u vrijeme
ilinosaura. Bio je to krokodil veliine make, gmaz koji kao da se silno trudio
da bude sisavac. Imao je due, snane noge kojima se gipko provlaio kroz
l ravu, a lea i rep bili su mu nazubljeni ploicama kojima je mogao neugodno
opaliti grabeljivca veeg od samog sebe i pobjei. No, taj krokodili, nazvan
lakasuchus kapilimai, iji je prikaz objavljen u asopisu Nature, pozornost je
privukao anatomijom eljusti. Naime, svim vrstama krokodila i danas su elju-
sti nazubljene samo jednom vrstom zubi s jednom ulogom: da uz njihov stisak
osigura da plijen ne moe pobjei. Moderni krokodili, kao i morski psi, upravo
se tako obraunavaju sa svojom rtvom - dovoljan im je jedan niz zuba da
rtvu uhvate i zadave, a potom je progutaju.
57
5VE PIE U NOVINAMA (..i ponoSlo I nr) Krctlinli Mltflk
58
5. poglavlja lIH)(.KAMI III I'IU)fi| OMI
59
SVE PlSE U NOVINAMA (...cl poneito I n>) KreSImlr Ml'.<ik
60
5. p o g la v lj* l H()(iltA M I Ml l'llf )f.l <> .l I
61
5VF PIE U NOVINAMA poneito I ne) K r illm ll Mlnl<
cionista takav je da se i dokazi koji bi mogli teoriji i i u prilog, kao i oni koji i
pokazuju suprotno, predstavljaju kao dokazi za teoriju evolucije te tvrdi da
ju je zbog koritenja takve gimnastike nemogue pobiti. Otkrie prijelaznih
oblika u fosilnom zapisu? Dokaz za evoluciju. Postojanje nepromjenljivosti,
u fosilnom zapisu? Dokaz evolucije. Trea teza izrijekom se poziva na dokaze
iz molekularne biologije, no Phillipsovo poglavlje koje se bavi molekular-1
nom biologijom u strukturi teorije evolucije opet baca potpuno drugaiju
sliku na tu temu.
Komentara znanstvenika u onom tekstu bilo je jo, a krenuli su u smje
ru koji sam ve spomenuo kao uobiajen u takvim raspravama. Iz fokusa se
odjednom uvijek mie pitanje dri li vodu teorija evolucije te se sve svodi na
sukob znanosti (napredna i razumna) i religije (nazadna i nerazumna), a ima i
elemenata taktike napad je najbolja obrana. Pa je tako pisalo da znanstvenici)
koji su se odrekli Darwina pokuavaju jednostavno obmanuti javnost; da
znanstveni kreacionisti svoja uvjerenja temelje na posve neutemeljenoj prii,
te da svojim djelovanjem zloupotrebljavaju religiju; da je ideja kreacionizma
besmislena ideja aice ljudi koji ne znaju o emu govore; kako je ideja krea-
cionista svijet prikazati nepromjenljivim, a to je nemogue jer kad bi to bilo
mogue bebe nakon roenja ne bi rasle, cijeli ivot bi bile u istoj formi i nikad
ne bi umirale jer starenja ne bi bilo (ovdje je opet mogue opravdano pitanje
kakve veze ima injenica da bebe rastu i zamisao da su nove vrste nastajale
kroz sluajne mutacije i prirodnu selekciju); da su protivnici darvinizma agre
sivni bez ikakve osnove; da je o potrebi meusobnog proimanja znanosti i
vjere progovorio i papa Ivan Pavao II svojoj enciklici Vjera i razum ...
I eto nas, jednim skokom, skrenute duboko u bezveznu temu suivota
znanosti i religije. I u temu etiketiranja. Ovo sam primijetio: onaj tko kritizira
teoriju evolucije, najvjerojatnije nee dobiti zadovoljavajue odgovore na svoje
kritike. Ono to e najvjerojatnije dobiti jest etiketa kreacionista. Ta rije da
nas znai vie od obinog opisa osobe koja vjeruje da je svemir stvoren i da po
stoji neka unutranja inteligencija prirode. Naime, ivimo u svijetu prepunom
svakojakih religija od kojih svaka nosi neki djeli mudrosti ili istine o ivotu,
u emu se ljudi pronalaze, ali s tim djeliima dolaze i gomile kontradikcija,
dezinformacija, legendi, lai i izmiljotina. Religije su openito zamiljene da
zatoe umove ljudi i zavade ih. Osobno ne vjerujem da su ikada postojali likovi
Isus, Krina, Buda itd. No, kako god bilo, iz perspektive racionalnosti, religije
su laka meta, pa se kritika darvinizma najee predstavlja kao sukob napred
ne znanstvene misli i reakcionarnih kranskih ili nekih drugih fundamentali-
62
p o g la v lja P R O fiR A M FR I P M O stO ST I
tu. I i ljudi su moda zaista zatoenici nekih svojih programa u vidu vjerskih
uvjerenja, ali i uvjereni zagovornici teorije evolucije svojim logikim obratima
kojima pod svaku cijenu brane svoju istinu (tvrdei da je ona objektivna, kao
iln objektivnost nema generalnih problema u svijetu nas, subjektivnih ljudi)
sebe esto otkrivaju kao jednako neslobodne u svojim mislima zarobljenim u
neke druge programe.
Colin Patterson, vii paleontolog u Britanskom prirodoslovnom muzeju
i autor glavnoga teksta tog muzeja o evoluciji, odrao je 1981. u Amerikom
muzeju prirodne povijesti predavanje koje je usporeivalo kreacionizam (ne
kreacionistiku znanost u uem smislu rijei) s evolucijom i oboje oznaio kao
znanstveno neinteligentne koncepte koji se ponajprije odravaju na naelu
vjerovanja. Patterson je svojoj strunoj publici postavio pitanje koje odraava
njegove osobne dvojbe o mnogoemu to se je nauavalo kao sigurno znanje
o evoluciji: Moete li mi rei ita to znate o evoluciji, bilo koju stvar... koja
je istinita? Postavio sam to pitanje geolokom osoblju muzeja prirodne povi
jesti, a jedini odgovor bila je utnja. Pokuao sam sa sudionicima seminara
evolucijske morfologije na Sveuilitu u Chicagu, koji su vrlo prestina sku
pina evolucionista, a sve to sam dobio bila je duga utnja sve dok, naposljet
ku, jedna osoba nije rekla: Znam samo jedno - o tome se ne bi trebalo uiti
u srednjoj koli.
Patterson ukazuje kako su oboje, evolucija i kreacionizam, oblici pseu-
iloznanja, shvaanja koja naizgled podrazumijevaju informaciju, ali uistinu
ne. Prema Pattersonu, Darwinova teorija prirodnog odabira pod paljbom je i
znanstvenici nisu vie sigurni u njezinu opu valjanost. Evolucionisti sve vie
govore poput kreacionista na nain da upuuju na injenicu, ali ne mogu nai
objanjenje naina. Patterson je namjerno bio izazovan, a nakon to je netko
ilegalno razaslao transkript predavanja, naao se pod tekom vatrom darvini
sta, a on naposljetku porekao cijelu stvar.
Irving Kristol, istaknuti teoretiar drutva, u jednom eseju za The New
York Times primijetio je da se zna da Darwinova teorija, koja objanjava sloe
ni ivot kao proizvod malih genetikih mutacija i preivljavanje najspremni
jih, vrijedi samo za varijacije unutar biolokih vrsta. Da Darwinova evolucija
moe postupno transformirati jednu vrst stvorenja u drugu vrstu stvorenja
uglavnom je biologijska hipoteza, ne i injenica.
U knjizi Suenje Darwinu amerikog profesora prava Phillipa Johnsona,
koji inae predaje dokaze i argumente, s iznenaenjem sam ustanovio kakvi se
sve logiki i semantiki preokreti rade da se matovita ideja teorije evolucije
63
SVE PI$F U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kr<lmlr Mltnk
odri na ivotu bez jednog jedincatog dokaza u svoju korlst, uli zato s dokazi
ma koji pokazuju potpuno suprotnu sliku, poput one fosilnog zapisa u kojoj su
vrste od samog pojavljivanja u zapisu oblikovane i nigdje nema traga da jedna
prelazi u drugu. Osim ako neemo udnovatog kljunaa smatrati prelaznim
oblikom sisavca i ptice i tome slino.
Teorija evolucije vrlo je osjetljiva i emocijama nabijena tema, u to sam se
imao prilike sam uvjeriti u vie navrata. Mada se moe rei da se radi tek o
ideji, dakle neem potpuno apstraktnom, nije me prestalo iznenaivati u ko
joj mjeri mnogi ljudi emotivno i burno reagiraju na bilo kakav pokuaj njena
osporavanja. U sluajevima koje sam vidio posrijedi su bili profesori, znan
stvenici ali i neki studenti. Bez ustezanja mogu savjetovati - radi svojeg i tueg
zdravlja, treba paziti gdje se i to pria protiv teorije evolucije jer se neke moe
iziritirati ili ak naljutiti. Razmiljao sam zato je tomu tako, ali nisam smislio
nita pametno. Vjerojatno tim ljudima, koji su kroz svoje obrazovanje progra- j
mirani po tom pitanju, zvui potpuno nevjerojatno da netko moe osporavati
neto toliko dobro provjereno i tono, i to (po njima) toliko istroenim i davno
raspravljenim prigovorima (mada bi se moglo rei i da na prigovore nikad
nije bilo zadovoljavajueg odgovora) da ih obuzme neki vid frustracije zbog
nemogunosti da uvjere sugovornika u suprotno. Ili smatraju da su protivnici
teorije evolucije ve toliko dobro etiketirani i razotkriveni kao munjozi da je
tim ljudima, koji burno reagiraju, nevjerojatno da se netko jo moe hvatati na
tu udicu. Pojma nemam, to su samo neka moja razmiljanja izvedena iz isku
stava istovjetnih vlastitih preburnih reakcija ne neke druge teme do kojih mi je
bilo stalo. Sve to je ljudsko nije mi strano, ta se deviza nalazi na mojoj zastavi.
U mojoj zbirci izrezaka i asopisa nalazi se i National Geographic s velikim
pitanjem otisnutim na naslovnici: Je li Darwin pogrijeio?" Kad se otvori taj
tekst, nailazi se na drugaiji naslov (i neobian, jer sadri toke na kraju ree
nica, to za naslove nije uobiajeno): divovsko Ne. I neto manjim slovima:
Brojni su dokazi evolucije. Kao i svi tekstovi o evoluciji (bez obzira jesu li
za ili protiv), i ovaj je pisan tendenciozno, kao dio neke debate, zapoinjui
cjeline poznatim pitanjima kritiara s namjerom da na njih odgovori u prilog
teoriji evolucije. Ve se u naslovu odredio, pa je bilo oekivano proitati meni
sad ve uobiajenu kombinaciju odgovora i onoga to je ostalo neizreeno.
Za oko mi je zapeo poznati argument, napisan veim slovima i uokviren,
koji proizlazi iz raznih primjera umjetnog odabira. Ovog puta spomenut je
buldog, koji je uzgojem kroz mnoge narataje oblikovan za napadanje bikova,
a kasnije za toplinu doma. Pa ako uzgoj moe postii takve promjene, shvatio
64
s. p o g la v lja P R O G R A M IR I P R O ll O t T l
65
SVI PlfiF U NOVINAMA (...ii pohcSlO I n) Krullmli MU.il
66
5. poglavlje* PR O G R A M I Ml P R O B O S T I
67
SVE PlSE U NOVINAMA (...1 1 pontito I ne) Krellmlr Mtldh
68
6. poglavlje
69
SVI PIE U NOVINAMA (..i pon<*5to I ne) Kiv'.liuli Mn.ik
70
6. | u jliivljt1 KAVA, ( KlAMI IA I N O V IN I
71
SVI Piu U NOVINAMA (... pomalo I ne) Krellmlr Ml,ik
72
6. p o g la v lje KAVA, ( K iA III IA I N O V IN I
73
<iVF Plt U NOVINAMA (...ii pontito I ne) Kretlmlr MH.il-
74
6. p o g la v lje KAVA, ( K iA IIIM A I N O V IN I
75
7. poglavlje
76
7, |mii |l,i\/l|t' AHI NI S V IJE T O K O M ENF
77
SVE PlE U NOVINAMA (,..i pODfiStO I ne) Krpilmlf Mllflk
Smijeno, zar ne? Hoe li se jednog dana nai potomci ovaki smijati pasti
za zube koja sadri fluor?
78
7, p o g la v lje ^AHI NI SVI II I O K O mi NI
79
5VF PI<;f U N OVINAM A (...a pO fliltO 1 110) Krr-'.lmlt Mllnk
COCAIME
TOOTHACHE DR0P8
LLOTO MANUFA0TURIN6 0 9
81
SVE PlSE U NOVINAMA ( ... ,1 poneito I ne) KruSImli MlUh
izruiti u britanski zatvor gdje moete ostati zatoeni i do etiri godine bez da
vam se proita optunica.
Europska unija e imati jednog vou - europskog predsjednika. No, on se
ne izabire, ve ga postavlja Europska komisija.
Pogledajmo sad neke dijelove iz tridesetak stranica dugog dokumenta koji
su u listopadu 2009. zastupnici u Hrvatskom saboru dali predsjedniku Hrvat
skog sabora, s naslovom: Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Re
publike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske: j
Pravna osnova lanstva i prijenos ustavnih ovlasti (lanak 141.a):
....lanstvo u EU zahtijeva da se na zajednike institucije prenesu odreene
ustavne ovlasti, kako je propisano lankom 139. i 140. Ustava. EU je organiza-,]
cija ogranienih ovlasti (ma, hajde ljudi, kako ogranienih, nitko ih ne nadzire
u donoenju zakona, a njihovi zakoni nadjaavaju sve lokalne zakone; op. K.
M.) i ima samo one ovlasti koje su na nju Osnivakim ugovorima i njihovim
izmjenama i dopunama prenijele drave lanice. Ovaj lanak relevantan je i
za budue izmjene i dopune ugovornog okvira EU. Kada Republika Hrvatska
bude drava lanica, za izmjene ugovornog okvira nee biti potrebno provodi
ti postupak propisan lankom 141. Ustava (referendum), ve samo postupak
propisan lankom 139. Ustava (potvrivanje u Hrvatskom saboru). [Uprije
vodu, samo se mora sloiti s onim to je nareeno; op. K.MJ
Evo jo malo: Sudjelovanje u institucijama Europske unije (lanak 141.b):
U lanku 141. b pojanjava se demokratska dimenzija EU. Dio ustavnih
ovlasti prenosi se na europske institucije, a navodi se da se demokratsko naelo
osigurava u Europskom parlamentu. (U onom parlamentu koji ne donosi zako
ne niti daje vladu; op. K. M.)
Pa onda, lanak 141.b: Graani Republike Hrvatske neposredno su za
stupljeni u Europskome parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika
odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. (Koliko ja razumijem, nadlenost
je davanje miljenja, jer europski parlament nema nikakvu zakonodavnu ni
izvrnu funkciju; op. K. M).
Ima jo bisera: Pravo graana Europske unije, lanak 141.d: ...pravo
podnoenja peticija Europskome parlamentu... (Onom istom koji ne donosi
zakoni niti moe na njih utjecati; op. K. M.)
Pa nadalje: Pravo Europske unije (lanak 141.c): Ovim lankom ure
uje se zatita subjektivnih prava graana pred hrvatskim sudovima. Rije je
o izravnom uinku prava EU, to je jedna od temeljnih karakteristika toga
prava, pa hrvatski sudovi imaju obvezu primjene prava EU. Pravo EU je dio
82
7. p o g la v lje S a h i n i s v i ii i i >ko m e n i
83
SVE PII: U NOVINAMA (...n ponulto I im) Kiufillnli MK.ik
Trebali su ipak znati da, kada se na kocki nae njihova osobna slobodi)
nikakva koliina vlasnikog udjela u sredstvima priopavanja nee sprijei
ti tajnice, redaktore, pisce lanaka, istraivake novinare, pa ak i rukovodnu
osoblje kanadskih televizijskih, radijskih i tiskanih medija da razglase istinu
javnosti na znanje. Interes za izvjetavanje bio je tako velik da je jedan od po*
monih reportera uo Kissingera kako urla na kanadskog premijera Jeanu
Chretiena neka ga vrag nosi ako mu ovo netko zezne.
Kad se jednog dana milijardu ljudi probudi s osjeajem nevezanosti I
kae, Dosta je, samo emo, poput nekog diva stresti ramenima, a ovi sitni I
nezadovoljeni nametnici jednostavno e odletjeti u Nedoiju.
Ne znam kako e biti poslije, ali barem emo biti gospodari svoje stvarnosti.
Kakvi smo, tako e nam i biti. A ja sam po tom pitanju optimist.
84
8. poglavlje
85
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Krtllrmf MHik
Pria o svinjskoj gripi, ini se, najvie je imala veze ima s priom o cjepi
vu protiv nje. (Kao da pria o cjepivima nije dovoljno duga i runa sama po
sebi. Jedne nae dnevne novine su u srpnju 2009. na naslovnoj strani istaknule
naslov: Troje djece dobilo meningitis zbog cjepiva MoPaRu.) No, za novine
je ministar zdravstva Milinovi rekao ovo: Ja se neu cijepiti protiv svinjske
gripe, jer je dvjestotinjak sluajeva svinjske gripe pokazalo da nema potrebe za
tretmanom Tamifluom. Mudar ovjek, pomislio sam isprva. No, tjedan dana
kasnije sam se predomislio kad se ministar javno cijepio s obitelji da navede
ljude da se i oni cijepe. (Tko se hoe kladiti da nije primio cjepivo nego, u
najgorem sluaju, neki vitaminski koktel?) Istih dana osvanuo je i tekst o tome
kako se djeca Baracka Obame isto nisu cijepila. Kad su predsjednika SAD-a
upitali zato to, kad je situacija takva da se zemlja nalazi pred vratima uvoe
nja obveznog cijepljenja, on je rekao da mu se djeca nisu cijepila jer nije bilo
dovoljno cjepiva, pa su ba oni izvisili.
Pa je I moete to vjerovati, da nema cjepiva za djecu Predsjednika? Kako
nakon ovakvih ijava vjerovati iemu? A moda pretjerujem. Moda je ovjek
stvarno stao u red i, taman kad je doao na red i zavrnuo djeici rukave - ne
stalo cjepiva. Koji peh.
Doista, u to je vrijeme bilo teko izbjei rasprave po novinama o tome da
se puanstvo Hrvatske namjerava cijepiti neregistriranim cjepivom. Ba kao
i kod cjepiva protiv HPV-a, nitko nije preuzimao odgovornost za eventualne
tetne nuspojave. Situacija je bila ista irom svijeta. U SAD-u su javni du
nosnici odmah odluili zatiti farmaceutske korporacije. Njihova ministrica
zdravstva Kathleen Sebelius jo je tijekom ljeta potpisala uredbu kojom se
proizvoaima cjepiva protiv takozvane svinjske gripe jamio potpuni pravni
imunitet u eventualnim tubama koje bi se mogle odnositi na upotrebu bu
dueg cjepiva. Osim toga, administracija novoga amerikog predsjednika Ba
racka Obame, koja je za potrebe otkrivanja i proizvodnje cjepiva protiv virusa
H IN I izdvojila 7 milijardi dolara, odluila je dopustiti izlazak na trite ta
kvim cjepivima uoi jesenje sezone gripe, ak prije detaljnih testiranja njihove
sigurnosti, tako da su studije o njihovim nuspojavama trebale biti objavljene
nakon to cjepiva ve budu u upotrebi.
Da se vratimo Hrvatskoj. Evo opet jedne kontradikcija iz novina. U Sa
boru su zastupnici raspravljali o moguim posljedicama bolesti zvane svinjska
gripa. Tvrdili su da emo mi u Hrvatskoj, zbog bolovanja uzrokovanog svinj
skom gripom, izgubiti 10 milijardi kuna. Istovremeno je glasnogovornik M i
nistarstva gospodarstva Tomislav Mazal tvrdio neto posve suprotno i, rekao
86
H. poqlvl|* G O D IN A S V IN JS K E GRIPE
hlli, islinitije: Nemamo nikakav plan za svinjsku gripu, niti ga mislimo raditi.
Utniivanja pokazuju da je obina gripa opasnija od svinjske.
Dakle, koliko ono, tristotinjak milijuna za cjepivo protiv bolesti koja je
manje opasna od obine sezonske gripe. No, nae su vlasti svejedno do prosin-
a 2009. godine papagajski prognozirale 400.000 oboljelih Hrvata od svinjske
|MIpe i jednako papagajski preporuile cijepljenje barem svakog drugog graa
na I Irvatske, preteno djece.
Hvala na ponudi, jo uvijek nije bilo obvezno pa sam otklonio tu veliko-
dunu gestu.
Na trenutak sam u novinama ugledao svjetlo na kraju tunela, jer je onaj
maloprije spomenuti potez amerikih vlasti prozvan kontroverznim, a u ne
kim je krugovima izazvao sumnju u prikriveno pogodovanje farmaceutskoj
industriji jer bi proizvoai cjepiva na ovaj nain mogli zaraditi goleme svote
novca, a da nikada ne bi morali pravno i materijalno odgovarati za mogue
tetne uinke svojih proizvoda. Kao argument za takve sumnje pritom se spo
minjala 1976. godina kada se amerika administracija posljednji put susrela s
izbijanjem novog virusa svinjske gripe. I tada su, navodili su kritiari aktualne
odluke ministrice zdravstva, na trite putena netestirana cjepiva, a rezultat
su bile tisue sluajeva u kojima su se primatelji cjepiva alili na vrlo ozbiljne
nuspojave. U prilog sumnjama u urotu, pisalo je, u amerikom tisku su se po
javili i navodi da je farmaceutska kompanija Baxter jo godinu dana prije pr
vog zabiljeenog sluaja svinjske gripe zatraila odobravanje patenta za cjepivo
protiv H IN I virusa.
Onda se pojavilo neoekivano izvjee Svjetske zdravstvene organizacije
koja je na svojim internetskim stranicama objavila kako vie nee pratiti pojav
ljivanje novih sluajeva bolesti. U turom priopenju W HO-a navodilo se da
se od zemalja i dalje oekuje da prijave sluajeve svinjske gripe, dodue samo
prvih nekoliko. Napominjalo se i da bi drave same trebale pratiti pojavnost
eventualnih sm rtnih sluajeva koji bi mogli upuivati na to da je virus H IN I
mutirao. Meutim, budui daje direktorica WHO Margaret Chan netom prije
toga upozorila da e svinjska gripa nesumnjivo postati najvea pandemija gri
pe do danas, bar je malo udno kako je institucija od globalne vanosti, kao to
je Svjetska zdravstvena organizacija,mogla odustati od praenja bolesti koju je
proglasila najveom pandemijom gripe u povijesti.
U burnoj kampanji za promociju svinjske gripe u naim novinama, mi
nistar je ovako objasnio problem neregistriranog cjepiva koji se uvezao preko
Imunolokog zavoda: Ono e biti registrirano, odnosno Agencija za lijekove
87
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir MK.ik
e dati doputenje za uvoz tog lijeka. Ono ovog trenutka fiziki jednostav* j
no ne moe biti registrirano, nigdje u Europi nije registrirano; ne kod nas,
nigdje u Europi!
Toliko. Nije nigdje registrirano, pa zato sad mi gnjavimo sa suvinim pi
tanjima. Ministar je jo objasnio da je ovo izvanredna situacija, te mu lanak
67. zakona o lijekovima doputa da ini to to ini kako bi nas zatitio od gripe.
Pria u kojoj se pojavio Imunoloki zavod (za kojeg sam mislio da mu je
posao biti u slubi graana) poela je kad je objavljeno da je Imunoloki zavod
iz Zagreba od vicarskog Novartisa za 330 milijuna kuna nabavio netestirano i
neregistrirano cjepivo protiv svinjske gripe. Prema pisanju portala Business.hr,
inilo se kako e jedini profit iz ovog posla izvui samo Novartisov zastupnik
u Hrvatskoj, tvrtka Pharmagent, iji je osniva istovremeno i dioniar Imuno
lokog zavoda.
Tada je po internet-portalima poela kruiti vijest o austrijskoj novinarki
Jane Burgermeister, autoricom sljedeeg: Kaznena prijava protiv Baxtera AG,
Baxter Internationala i Avir Green Hill Biotechnologyja zbog razvijanja, proi
zvodnje, raspaavanja i oslobaanja biolokog oruja za masovno unitenje u
Austriji izmeu prosinca 2008. i veljae 2009., s namjerom izazivanja globalne
pandemije virusa ptije gripe, te namjerom profitiranja od te pandemije.
Tako je glasio poetak teksta tube koju je podnijela Dravnom tuitelj
stvu u Beu 8. travnja 2009. Potom je otila korak dalje, upozoravajui kako
je na pomolu najvei zloin u povijesti ovjeanstva, te uloila kaznenu pri
javu amerikom FBI-u protiv Svjetske zdravstvene organizacije, Ujedinjenih
naroda i nekoliko visokih vladinih i farmaceutskih dunosnika zaduenih za
cjepiva, uz optube za planiranje masovnog ubojstva. Na amerikim je sudo
vima traila sudsku zabranu protiv obaveznog cijepljenja protiv svinjske gripe.
Svakako, bilo je to neto novo - po srednjestrujakim medijima itati kako no
vinarka Burgermeister tvrdi da bioterorizam promie grupa amerikih banka
ra koji kontroliraju Federalne rezerve, kao i WHO, UN i NATO, te da se ta gru
pa urotnika takoer infiltrirala u vrh amerike drave. Pripadnici grupe koju
optuuje novinarka, kako bi ujedno prorijedili civilizaciju i naknadno zaradili
od prodaje cjepiva, preko Baxtera i drugih kompanija, oslobodili su umjetno
stvorene viruse - ptiju i svinjsku gripu te upotrijebili mogunost uvoenja
obaveznog cijepljenja u nekim zemljama u svrhu suzbijanja pandemije.
Njezina se tuba s kraja 2009. godine oslanjala na onu iz travnja, kad je
Burgermeister podastrla dokaze o tome da su laboratoriji Baxtera u Austriji
namjerno oslobodili 72 kilograma aktivnog virusa ptije gripe. Virus je navod-
8, p o g lu v lj* G O D IN A S V IN JS K E GflIPE
89
SVE PlSE U NOVINAMA (...a ponosio I ne) Kreimir Ml1
90
8. p o g la v lje G O D IN A S V IN JS K I G R IP I
roze, znane i kao Gehrigove bolesti). To Je virus 111NI koji uzrokuje kineski
sindrom, to znai da uzrokuje pretjerane reakcije imunolokog sustava tijela.
I to je razlog zato ubija mlae ljude, a manje pogaa starije (koji imaju slabiji
imunitet).
Ipak, dr. Peter Holden iz Britanskog udruenja lijenika rekao je da, iako
Nvinjska gripa ne uzrokuje ozbiljnu bolest, oni jedva ekaju da zaponu s kam
panjom masovnog cijepljenja, poevi s prioritetnim skupinama. Cjepivo
nc ubrzano proguravalo kroz regulatorni sustav sa sigurnosnim ispitivanjima
koja su trajala manje od tjedan dana. Londonski Times je izvijestio: Regula
tori Europske agencije za lijekove rekli su da je ubrzana procedura ukljuivala
klinika ispitivanja na modelu cjepiva slinom onome koje e se koristiti za
najvei program masovnog cijepljenja u zadnjih nekoliko generacija. Poet e
se koristiti na itavom stanovnitvu, a regulatori e nastaviti simultano provo-
diti klinika ispitivanja.
emu? Farmaceutskim kompanijama ve je dan imunitet na tube zbog
smrti ili povreda od cjepiva dokumentom koji je potpisala Obamina ministri
ca zdravstva i socijalnih slubi Kathleen Sebelius.
Tvrdi se da su farmaceutske kompanije i Svjetska zdravstvena organizacija
grozniavo radili kako bi to prije razvili cjepivo za novi soj svinjske gripe po
znat kao H IN I - ali Baxter International podnio je zahtjev za patent za H IN I
cjepivo jo 28. kolovoza 2008.
Ovaj patent objavljen je u oujku 2009., mjesec dana prije nego to je virus
puten u Meksiku u travnju, ali je zahtjev podnesen sedam mjeseci prije nego
to se slubeno saznalo za ovaj novi so j.
Dokaze koje je predstavila Jane Burgermeister podupro je Wayne Madsen,
bivi asnik amerike Mornarike obavjetajne slube koji je sada istraivaki
novinar. Rekao je kako je jedan od vodeih znanstvenika Ujedinjenih naro
da zakljuio da H IN I virus svinjske gripe ima odreene vektore prijenosa
koji sugeriraju da je novi soj gripe genetiki proizveden kao oruje biolokog
ratovanja. UN-ov strunjak vjeruje da su i ebola, HIV/AIDS, i trenutni virus
svinjske gripe A-H1N1 bioloka oruja.
to je budunost trebala nositi?
U SAD- je to bilo pomalo oigledno: cijepljenje su namjeravali uiniti pri
silnim i prijetiti roditeljima da e im oduzeti djecu ako se odbiju pokoriti. No
i prije toga, pritisak na roditelje da se pokore diktatu drave znatno se trebao
poveati. Centri za kontrolu bolesti (CDC) u SAD-u rekli su da e djeca koja
nikada ranije nisu primila cjepivo protiv gripe moda morati biti cijepljena
91
SVI Plsf U NOVINAMA (.,.1 1 pottrMo I ne) Ki<imli MI8nl<
etiri puta ove jeseni - dvaput za sezonsku gripu i dvaput za svinjsku gripu.
Ostala djeca primit e tri cjepiva.
Barack Obama, zahtijevao je da njegov prijedlog zakona o reformi zdrav
stva bude usvojen do kolovoza, upravo prije masovnog cijepljenja. Zakon je
odobrio Senatski odbor za zdravlje, rad i mirovine, a cilja i na roditelje koji ne
daju cijepiti svoju djecu.
Postoji jedna varljiva rije: Preporuke.
Recimo, Svjetska zdravstvena organizacija daje neke preporuke. Zvui
blago, ali da se ne bismo zavaravali - odluke Svjetske zdravstvene organizacije
obvezujue su za njenih gotovo 200 zemalja lanica kad se proglasi izvanredno
stanje zbog pandemije prema Zakonu o meunarodnim zdravstvenim propisi
ma iz 2005. i WHO-ovim pandemijskim planom iz travnja ove godine.
Generalna direktorica WHO-a Margaret Chan proglasila je pandemiju
svinjske gripe kad je nije bilo kako bi se aktivirale ove izvanredne ovlasti, a ta
bi slukinja preporuila i provedbu prisilnog cijepljenja. Praktiki je to i uini
la. Nije udno, u WHO-ovom Savjetodavnom odboru za politiku cijepljenja
sjedili su direktori iz Baxtera, Novartisa, GSK-a i Sanofi Pasteura.
Guylaine Lanctot u svom bestseleru The Medical Mafia napisao je: Sigur
no da negdje i za nekoga postoje pogodnosti. Cijepljenje je skupo (milijardu
dolara godinje) i donosi profit farmaceutskoj industriji, tonije multinacio
nalnim korporacijama. Jedne prodaju opasna cjepiva, a druge osiguravaju lije
kove za lijeenje oboljelih nakon cijepljenja. Vakcinacija oteuje imunoloki
sustav cijepljene osobe. Provjerimo je li to tako, ili je moda preblago reeno.
Robert McNamara (svojeveremeno: predsjednik Svjetske banke, dravni
tajnik SAD-a, davatelj naloga za bombardiranje Vijetnama, lan Proirenog
programa za imunizaciju) za francuski je tisak dao ovu izjavu: Netko mora
poduzeti drakonske mjere za demografsku redukciju protiv volje stanovni
tva. Smanjenje broja poroaja pokazalo se nemoguim ili nedovoljnjim. Stoga
netko mora uveati smrtnost. Kako? Prirodnim putem; glau i bolestima. Na
ispitivanju kod CLA-e, onkolog Gotlieb priznao je da je jo 1960. godine is
pustio veliku koliinu virusa u rijeku Kongo (Zair) kako bi zarazio ljude koji
koriste vodu rjeke Kongo za pie. Dr. Gotlieb je kasnije imenovan direktorom
Nacionalnog instituta za rak Nakon to su medicinske ekipe provele masov
no cijepljenje protiv VBH u Senegalu, ambasador Senegala 1988. godine je u
radio-intervjuu iznio da su sva sela u zemlji desetkovana AIDS-om. Lanctot
navodi daje novo cjepivo upotrijebljeno 1980. u San Francisku, Los Angelesu,
Denveru, Chicagu i St. Louisu, u programu cijepljenja homoseksualaca pro-
92
8. p o g liv lj* G O D IN A S V IN IS K f GW P(
liv VI5H, bilo uzronik mnogih oboljenju od AII)S a. Godina 1981. smatra
Nt* slubenim poetkom epidemije A11 )S u. Ovaj program cjepljenja vodili su
VVI IO i Nacionalni institut za zadravlje. Godine 1986., nakon masovnog ci
jepljenja indijanske djece s Aljaske protiv VBH, mnoga su oboljela, a neka i
umrla. Vjeruje se daje cjepivo bilo zagaeno RSV-om (Rous Sarcoma Virus).
Onda, moe li se rei da je cijepljenje posluilo kao bioloko oruje?
Nemam li onda razloga za skepsu kad se sjetim da je nae Ministarstvo
zdravstva u vrijeme ministra Hebranga (2007.) donijelo odluku o obaveznom
i Ijcpljenju novoroenadi protiv hepatitisa B? Ovo se cijepljenje danas pro
vodi nakon poroda bez doputenja i znanja majke. U tekstu hrvatskog gene-
liiara Marijana Jota na jednom portalu pisalo je da je samo cjepivo opasnije
od hepatitisa B (od zdravstvenih tegoba do smrti novoroeneta). Medicinski
statistiki godinjaci navode, kako je pisalo, da je perinatalno umrlih prema
uzrocima smrti u 2006. godini (prije uvoenja obaveznog cijepljenja) bilo e
lu i puta manje nego po uvoenju obaveznog cijepljenja.
Na upite graana vezanim uz te podatke, voditelj slube za epidemiologiju
zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je 10. svibnja 2007. dao
pisani odgovor, dio kojeg je objavljen na tom portalu: ,,Engerix B, cjepivo pro-
Iiv hepatitisa B registrirano je u Hrvatskoj, te se u Programu cijepljenja primje
njuje od 1999. godine. Osim u Hrvatskoj, ovo se cjepivo upotrebljava u svim
europskim zemljama, u SAD-u i diljem svijeta. Sva cjepiva protiv hepatitisa B*
koja se primjenjuju u milijunima doza diljem svijeta, izraena su tehnikom ge
netskog ininjeringa tj. jedan se dio virusa, odgovoran za imunoloki odgovor
kod cijepljene osobe, umnoava na kvascima. Ova se tehnika primjenjuje kako
se u organizam ne bi unosio itav virus, to moe biti opasno. Radi zatite ljudi
koji se cijepe, i druga se cjepiva proizvode tehnikom genetskog ininjeringa,
kao i mnogi lijekovi. Ukoliko se ova tehnika u proizvodnji lijekova i cjepiva
dovede u pitanje (to do sada nije bio sluaj) i eventualno zabrani, to bi znailo
da e milijuni djece oboljeti i umrijeti od zaraznih bolesti.
To je bilo onda. U meuvremenu, kampanja je propala, ljudi se nisu htjeli
cijepiti, a stotine milijuna raznih valuta je baeno u vjetar, zapravo u depove
farmaceutskoj mafiji. Jedna od vijesti iz lipnja 2010. glasila je: 3,Lanom pani
kom oko svinjske gripe izmuzli milijune od drava,
U vijesti je pisalo da su lanovi koji su donosili odluke o pandemiji bili
i konzultanti farmaceutskih tvrtki. Malo me to podsjea na sukob interesa,
ali nisam sto posto siguran. Dalje je pisalo da su milijarde dolara za cjepivo i
antivirusne lijekove koji nikad nee biti potroeni nepotrebno izgubljene samo
93
SVI: Pii: U NOVINAMA poneSto I no) Krullmli Mlk
94
9. poglavlje
95
SVI PII; U N O VIN AM A (..i poneto I ne) Kreim ir Mlnk !
Gotovo da je zabavno kako se svi ishodi lako mogu predvidjeti. Recimo,
kad je premijerka dobila posao, mnogi su se oko mene drali za glavu pitaju*
i se, kako sad to, pa rije je cmizdravoj eni i sve u tom stilu, ve u skladu s
imidem zainjenim patetikom koji je odprije postojao. Rekao sam, da se ne
bismo zavaravali, da e u roku od par mjeseci ta osoba imati imid eline
lady, ko Margaret Tatcher. To je zvualo potpuno nevjerojatno, ali samo ako si
dopusti da te obuzmu aktualna razmiljanja. U biti je stvar bila jednostavnu
za predvidjeti jer poznat je tip, model latentnog diktatora koji stvarno marljivo,
predano, odano i pouzdano radi i slua dok je dolje na ljestvici ali, kad dobije
neko svoje kraljevstvo, transformira se u odlunu osobu kakvu nitko nije oe* 1
kivao. Ali nemojmo se zavaravati, piramida moi tu ne zavrava, servilnost .se
samo prenosi prema jo viim instancama, protiv kojih se nikada nee okrenu
ti. Znate o emu priam, svijet oko nas prepun je malih diktatora.
Moram rei, tom konkretnom predvianju o transformaciji te ladyti
,,lady of steel pomoglo je i iskustvo iz JNA. Tamo su svi koje biste upitali zna*
li da je pravilo sto put dokazano - najvei guteri postaju najvei dombe,
(Odmah da kaem, samo onaj tko je bio u JNA, moe shvatiti kljune finese
ovog naravouenija i to to zapravo znai najvei guter i najvei domba),
Sjeam se da me iz fikcije tih vijesti o puu u stvarnost na trenutak prenulu
tek izjava da se ovako neto (pu) ne moe tolerirati jer sljedee godine zavr
avamo pregovore s Europskom unijom, a to bi bilo opasno ugroziti.
Pa, kako za koga.
A lije ta izjava sve pokvarila - dotad su vijesti skoro i nadmaile Predatom
2 po lanoj napetosti i odsustvu ikakve veze s mojim ivotom, a onda se sve po
kvarilo spominjanjem EU. Jer tad sam se najeio. (Po tome su te vijesti bile bo
lje od Predatora 2, jer gledajui njega nisam niti jednom imao slian osjeaj), !
Taj jedini dodir stvarnosti bio je tako usputno izreen. Kako to ve ma
ioniari i ibicari s Hrelia dobro znaju, tos je u odvlaenju panje od onoga
to se zbiva dok te peljee. ini mi se da se profesija premijer europske dr
ave generalno nekako srozala, i u drugim zemljama se vidi odsustvo veze s
bazom i predanost naputcima iz Bruxellesa.
Rije je o majstorima dezinformacija. Kad se dogaaji predstavljaju kako se
predstavljaju, sve izgleda nevino, ali ba sam nedavno posudio knjigu odlinog
amerikog novinira i publicista Jima Marrsa The Rise o f the Fourth Reich: The
Secret Societies That Threaten to Take Over America. Pa sam, potaknut njome
(koja se bavi samo SAD-om, ali iz drugih knjiga se zna da je princip univerzalan,
kao i glavni likovi) u svom mentalnom eksperimentu zamislio ovakve novinske
96
9, p o g la v lje S A D A N JI TRENUTAK K A K O t (A W K ltA l >1 I K A K O G A SA U V A TI
.. .na tewtskomvSabora
97
S V E P lS E U N O V IN A M A (...a p o n e to I ne) Kreimir Ml<il<
98
I>o(jlitvlji* S A D A N J I IU I N U I A K K A K O (iA SE K R A D E I K A K O G A S A U V A H
1 BM BBM B
m
Wj
SH
III |l l | I
i
I*
Mi
im m
M l j K
...na zgradi Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
Dok jednom ne smrkne, drugom ne osvane
100
'). p o g la v lje S A D A N JI I Hl NI 11A K K A K O G A S E K R A D E I K A K O G A SA U V A TI
101
SVE PIE U NOVINAMA (....i pon*M<) I ne) KiHIm lr Miak
zbirku m araka... ma, sve je zabavnije i korisnije od praenja nekih tam o izbo
ra. Takozvanih izbora. Adame, evo li pa bini),
Ali tada u m ozak pustimo virus. Reallty show zvan izbori koji nas p o t
puno obuzme i gdje svoj dragocjeni sadanji trenutak jednostavno predamo
ljudima koji nas se uope ne tiu, a niti se ml njih pretjerano tiemo to jest
tiemo ih se toliko koliko moemo svoju ruku odnijeti na mjesto na kojem se
ispunjavaju glasaki listi i tam o osnaiti privid demokracije.
I onda priamo o izborima, mislimo o njima, raspravljamo s drugim a o
tom e... u to smo pretvorili sadanji trenutak?
Moda ovako: Dopustili smo da iluzija izvana prekrije nau stvarnost koja je
unutra, da ta besciljna jalovost postane naa stvarnost. Svaki trenutak s mreom
misli iz tog filma zvanog, u ovom sluaju, izbori, jedan je trenutak manje za nas
same. Bira se vlast? Ma, vlast je iluzija, kad bi netko na mjesec dana politiare is
kljuio iz svih medija uvidjelo bi se da ona niti kome t reba, niti bi kome nedostaja
la. To je neki paralelni svijet koji postoji za sebe i neprekidno se i agresivno uplee
u na svakodnevni ivot sa svakom glupou koja mu padne na pamet. I odavde!
Kako je ono pisalo na nekom plakatu nekog predsjednikog kandidata.
Vano je.
Kajgod. Uope nije vano.
To treba ignororati i vratiti svoj sadanji trenutak pod svoju vlast. U sva
kodnevnom ivotu, ako iskljuimo ekstremne situacije, u na sadanji trenutak
moe ui samo onaj koga sami tam o pustimo.
Kad su m e oni rijetki koji jo nisu uvidjeli da sam skroz pogrena osoba za
davanje politikih savjeta, i da od mene nem a nikakve praktine svrhe, upitali
neto o izborima, nisam im puno pomogao govorei da im predlaem da ne
izlaze na izbore jer ne biraju nita, a sa svakim izlaskom daju legitimet global
noj jednostranakoj dravi koja im radi o glavi. Ali ti deki, koji nas vabe na
izbore izmiljenim prijetnjama, jednostavno nisu zasluili da im poklonimo
svoj sadanji trenutak. Pogotovo ako se uzme u obzir d aje to sva naa imovina.
D ok su trajali predjedniki izbori, to sam rekao jednom frendu (koji je
sav bio obuzet dram atinou politikih dogaaja, zapravo uvijek je pomalo
anagairan, ali to su sve corci) i on mi je rekao da je okej sve to kaj ja priam
(da je sve to zapravo bezveze i apstraktno), al da ipak nije svejedno tko e biti
predsjednik.
M aje f nije?
Da malo analiziramo stvar, rekao sam ja. Hrvatski predsjednik je zapo
vjednik vojske, ali njeno zapovjednitvo je sad u Napulju. On pod sobom ima
102
9. p o g } a v ije S A D A N JI T R E N U T A K - K A K O G A S E K R A D E I K A K O G A S A U V A T I
103
SVE PIE U NOVINAMA (,* ponalte I ni) Krfllmlr Miak
NO GUTAA VIJESTI
asna rije, opet nisam imao namjeru itati novine. Poetkom 2010. ve
sam se pomalo zasitio svoj igre. Ali tu i tamo, u nekom kafiu ili na poslu ili
kod roditelja, jednostavno bi ih mehaniki prelistao i pogled bi mi se sam od
sebe zalijepi na neku od onih vijesti u kojima se vidi otisak djelovanja Elite
prema stvaranju svjetske centralizirane drave. Pa sam par tih vijesti izrezao ili
skinuo s portala.
Pa onda, kakve su male poteze ti deki poduzimali u ovoj velikoj ahov
skoj partiji tamo negdje Majem 2019. i poetkom 2010.? Podruja njihova in
teresa bila su, kao to e se vidjeti, uvijek ista.
Tako je jednog dana na nekom internet-portalu osvanuo naslov Europski
ministar zdravstva: Pandemija svinjske gripe je la!
to je sad to? Znate ve koliko vjerujem europskim institucijama - ne bili
Im dao da mi operu ajbu. i podnaslov: Jesu li mediji takoer nasjeli na priu
I promovirali panijui i strah?
Ali uz malo mentalne gimnastike ukazala se slika. S obzirom da je projekt
cijepljenja puanstva tko-zna-ime (a na temelju izmiljene epidemije) neslav
no (zapravo slavno!) propao, ts obzirom na to da siigSSa poelo priati jer
Nu namjere mnogima postale oigledne, trebalo.|@ McumB-obraz i p o n u d it
objanjenje koje e umanjiti dramatine zakljuke o elji da se smanji broj ljudi
n a svijetu, koji su poeli meu ljudima kruiti. Moda je zato dr. Wotfgang
VVodarg, ef Odjela za zdravstvo Vijea Europe, m britanski Daify M ail rekao
da je svinjska gripa bila je lana pandemija koju su pokrenule farmaceutske
kompanije to su na globalnom strahu zaradile milijarde funti.
Pisalo je i da se na neslubenoj razini o velikoj zavjeri farmaceuta i Svjet
ske zdravstvene organizacije ukalo i ranije, ali da je ovo prvi put da ovako po-
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
zicionirana slubena osoba govori o tome. Sad kad je ve sve prolo i bez neke
korisne svrhe, dr. Wodarg je svojom izjavom ponovno podignuo prainu oko
te teme u vrijeme kada su svi ve zaboravili na svinjsku gripu. Broj oboljelih je
u opadanju, broj umrlih znatno manji od crnih predvianja, no nakon svega
ostaje pitanje: to s cjepivom?
Wolfgang Wodarg je tvrdio da su farmaceutski lobiji utjecali na W HO da
proglasi pandemiju, to je vladama bilo zeleno svjetlo za nabavu milijunskih
doza cjepiva. Nevjerojatne mjere poduzete u Britaniji Wodarg je nazvao jed
nim od najveih medicinskih skandala u povijesti jer imali smo umjerenu
gripu i lanu epidemiju.
Wolfgane, ta zato nisi prije rekao?
U sluaju svinjske gripe, pisalo je, glavni okida za milijunske poslove bilo
je proglaavanje pandemije, to je u nadlenosti Svjetske zdravstvene organiza
cije. Kako bi se to postiglo,farmaceutski lobiji infiltrirali su svoje ljude u WHO
i ostale relevantne organizacije, tvrdi Wodarg.
Ah, laknulo mi je, znai nisu tamo otprije i ve od samog nastanka tih
organizacija?
Farmaceuti su izvrili utjecaj na znanstvenike, lijenike i zdravstvene
slube diljem svijeta da bi osigurali zaradu, rekao je Wodarg. Zbog toga su
vlade i dravne slube diljem svijeta izloile milijune zdravih ljudi riziku od
nepoznatih nuspojava nedovoljno testiranih cjepiva, zakljuio je i predloio
istragu uloge farmaceutskih kompanija u cijeloj prii, a prijedlog je, pie, pro
ao te e krajem mjeseca biti tema izvanredne rasprave. Znai, sve je u redu,
opet je posrijedi tek par gramzivih kompanija, nita vie od toga. Nije cilj i-
piranje ili razbolijevanje ljudi nego lova. Okladio sam se sam sa sobom u pet
kuna da ni o kakvoj izvanrednoj raspravi neemo vie nita uti, da je to bilo
samo onako, za raju, praina u oi i traenje deurnog krivca. Danas mogu
rei - dobio sam okladu. Onaj ja koji je tvrdio da ni o kakvoj istrazi niti sank
cijama nee vie biti ni glasa.
Poetkom 2010. postajalo je sve oiglednije i da je pria o globalnom za
topljenju bila tek jo jedna la. Ali, Elita se nije bila spremna odrei tog dobrog
povoda za manipulaciju bez borbe, koliko kod besmisleno bilo ono to treba
izrei. Mojib Latib, profesor s Leibnizova instituta Sveuilita u Kielu i jedan
od vodeih UN-ovih teoretiara globalnog zagrijavanja te jedan od autora
izvjea UN-ovog Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC),
UN-ova meunarodnog izvjetaja o globalnom zagrijavanju, rekao je vjeru
je da e sljedea tri desetljea ipak biti svojevrstan klimatski dep, razdoblje
10. p o g la v lje N O G U T A A V IJES T I
107
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
gao. To su isto za Staljina priali itelji gulaga. Eh, kad bi samo drug Staljin
znao to rade njegovom n&odu...
TJ" meuvremenu, Wall Street nije kanjen kako je trebao biti pa je i da
lje dijelio milijunske bonuse, sve je vie siromanih Amerikanaca i sve je tee
kolovati djecu i zadrati vlastitu kuu. Ali, prenijela je autorica bloga, nada
la fu je O bam a nudio nije umrla jer velika veina naroda i dalje vjeruje da ih
predsjednik vodi u bolju budunost, ali sada su realniji i svjesniji da se uda ne
dogaaju preko noi te da je jedan mandat u Bijeloj kufl moda nedovoljan da
se ispravi sve ono to je biva administracija upropastila.
Pa dokle, ljudi?
Obama je opet dobro odglumio, trebao je dobiti Nobela za glumu, a ne za
mir (kojeg, podsjeam, jo uvijek nije vratio, nakon to je poslao nove trupe
u Afganistan i Irak?). Jer dalje je pisalo: Obamin govor bio je pun emotivne,
ali i odlune retorike i potvrdio njegove oratorske sposobnosti te za one koji
paljivije promatraju (prije bih rekao - za one s krmeljavim oima i konjukti-
vitisom; op. K. M.) otkrio ovjeka koji, poput milijuna nezaposlenih Amerika
naca, osjea strah i odgovornost, elei to prije sanirati probleme.
Uf, gde li sam zametnuo onu vreicu za povraanje?
Ima jojfc g o d in u dana poslije, Obama izgleda znatno iskusnije i analiti
ari tvrde da njegov pravi posao tek poinje jer je prije trebao pohvatati sve
konce u vladanju zemljom i nauiti politike trikove kako bi mogao razaznati
tko govori istinu, a tko lobira za vlastite ili interese korporacija. On bi trebao
nauiti politike trikove* on koji moe spin predavati na fakultetu? Svata.
Spremamo se u EU, pisalo je u novinama, a dug nam je preao 45 m i
lijardi eura - po slubenim (dakle, optimistinim) procjenama. Stoga nije
zgorega da bacimo pogled na to to nas eka na kraju takvoga puta. I kolikoj
se pomoi neka lanica europske zajednice drava moe nadati kad je sta-
ni-pani. Grki javni dug je poetkom 2010. bio vei od 300 milijardi eura.
Hoete li prvo dobru ili lou vijest? Pa, dobra je da su predstavnici vlada dr
ava EU decidirano rekli kako Grka nee biti iskljuena iz eurozone te kako
njezin status u Uniji nije sporan.
To je utjeha.
Ta tko bi se odrekao dijela kolonije? Za nadnacionalne strukture koje sto
je iza Europske komisije cijela Europa je tek njihova kolonija. Ako je to dobra
vijest, kakva je bila loa? Jednako oekivana: europski povjerenik za ekonomi
ju Joaquin Almunia izjavio je u Davosu kako saniranje grkog duga za sada
nije u planu Europske unije. (Estulin je u knjizi o bilderbergerima napisao da
108
10. NO GUTAA VIJESTI
109
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
110
10. p o g la v lje N O G U T A A V IJE S T I
I
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
112
S > p i . g lj v ij e N O G U T A A V IJE S T I
113
mm**
SVE PIE U NOVINAMA i a poneto i nt" m< Mia <
Sve je reeno. Ipak, ve drugoga dana, piu novine, isti je autor bio neto op
timistiniji u procjenam a budue suradnje novog predsjednika i Crkve, ali t# je
ve druga prilja, ona o svakodnevnim politikim ruka*ruku-mije uvlaenjima.
D ok ekam o bolja vrem ena, zaboravljamo da su o n a uvijek negdje iza nas,
jer tako barem uvijek kaemo kad prizivam o ona d o b ri stara vrem ena'. Ako
prihvatim o takav pesim istini s ta i| onda bism o m ogli e ssfjesfitii to da su p re
m a takvom vienju ovo sad zapravo ta bolja vrem ena u odnosu na ona koja
e doi. Sv% recimo, u novinam a sam poretkom 2010., u tekstu preko pune
dvije strane, proitao da statistiki pokazatelji govore da H rvatska i n ije u tako
velikoj krizi i da se ivi bolje nego to graani misle, T o m i je bilo teko povje
rovati, ali naslov u novinam a je glasio: Plae su nam najvee u regiji, kupovna
mo raste i ivimo u 143 kvadrata. Podnaslov: U Europi je kupovna m a pala
za 801 euro, a kod nas je suprotno vea je za 3P eura* To M podaci Centra
za istraivanje trita GfK. Svaka je statistika, naravno, diskutabilna, Kao to
to pilite kom entatorici, jer u prosjeku svi jed u sarm u, ali pitanja je JsAme na
tanjur ide meso, a kom e zelje.(Osobno bih glasao za zelje). No, prosjek je ipak
neum oljiv t, kali# ona, pokazuje da nam nije ba toliko loe kako bi se moglo
pom isliti iz svakodnevnih razgovora.
I koliko bi, pretpostavljam^ odgovaralo nadnacionalcim a iz svjetske elite.
Njim a u prilog ionako ide dosta toga - u svakodnevnom ivotu stari i
nehi&ISSi um irovljenici ive s 1200 kuna, rasprodaje se dravna im ovina, ra
zliiti nameti pojavljuju se svaki tjedan i sve ostalo to SiJ dobro znamo. Ipak
je utjeno znati da je b ar statistika na naoj strani, kad ve nisu m inistri, vlada,
najvei mediji i ostali.
114
11. poglavlje
GLOBALNO ZATOPLJENJE
RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
Takozvano globalno zatopljenje pria je za sebe. O tome se ve dosta
pisalo, ali, koliko mogu primijetiti iz onoga to ljudi oko mene govore, nikad
dosta. Pojam se toliko duboko, silnim ponavljanjem, urezao u kolektivnu svi
leni da ga tih nekoliko demantirajuih novinskih vijesti, objavljenih na manje
udarnim stranicama novina, nisu uspjele izbrisati. Pogotovo zato jer veini
l|udi nedostaje poznavanje ireg konteksta i uloge koju globalno zatopljenje
luni u planu Elite. Kao i svaki njihov potez, i ovaj ima nekoliko razina. Na jed
no) se trguje ugljinim kreditima, na drugoj se onemoguava industrijski rast
mnogim dravama, na treoj pak ono predstavlja globalni problem koji, narav
no, zahtijeva globalno rjeenje. Za koje je pak potrebna cenralizacija moi, pod
Isprikom da treba spasiti svijet od ljudskog djelovanja. A zapravo, stakleniki
plinovi koje stvaraju ljudi imaju malo veze s bilo kakvim globalnim zatoplje
njem, a kamoli onim kojega niti nema.
Ali krenimo se kroz portale i novine probijati kronoloki, sve dok ne sti-
Htiemo do veljae i oujka 2010. godine. The New Party News od 3. listopada
2007. objavio je da je odluka vlade Ujedinjenog Kraljevstva da film Ala Gorea
Neugodna istina distribuira kolama postala predmet tube lana Nove stranke
Slrwarta Dimmocka. Sud je utvrdio da film navodi na zabludu u devet eleme-
iidlti I da prijedlog Smjernica, koji su pripremili savjetnici ministra obrazova
ni, slui samo pojaavanju politike propagande filma.
Stoga, da bi se film mogao prikazivati, vlada Ujedinjenog Kraljevstva, re
kao je sud, najprije mora izmijeniti svoje Smjernice za uitelje kako bi bilo
jiiNiio sljedee: 1) Pilm je politiki materijal i promie argumente samo jedne
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Ml, na kojeis# malo tk obazirao. Znajui sve ovo, bilo je poprilino iritantn
sluati dram aine glasove voditelja informativnih televizijskih emisija kad bi
spominjali globalno zatopljenje. A sre lijepo pie u novinama, Ifcdufe, Iftl
dovoljno esto.
Jedna je novinska vijest, napravljena na temelju Izvjetaja amerikog
Senatskog odbora za okoli i javne radove jo od 20. prosinca 2007., imala
sljedei naslov: Sve vie znanstvenika osporava teoriju 6 ljudskim uzrocima
globalnog zagrijavanja. Pisalo je da je preko 400 uglednih znanstvenika iz vie
ml 24 zemlje podnijelo znaajne prigovore na glavne aspekte takozvanog kon-
eiizusa o ljudskim Uffifcima gtobals$ig zagrijavanja. Ti znanstvenici, od k$jih
u mnogi trenutani i bivi sudionici u UN-ovom IPCC-u (Meuvlainom
mlboru za klimatske promjene), kritizirali su tvrdnje o klimatskim promjena
ma koje su iznijeli UN-ov 1PCC i bivi ameriki potpredsjednik Al Gore.
ini se, pisalo je, da ak i u medijima establimenta neki poinju primje
ivati rastui broj skeptinih znanstvenika. U listopadu 20Q7.*stataa suradnica
Wnshinglon Posta napisala je da broj klimatskih skeptika ini se, raste umjesto
(ln se smanjuje. Taj je lanak navodio znanstvenike po imena, zemlji u kojoj?
live i akademskoj/institucijskoj pripadnosti. T d b er jg navodio njihove vla
stite rijei, biografije, internelske adrese njihovih struno recenziranih studija
t Izvorne materijale prikupljene 2007. iz javnih izjava, raznih medija i $ web
lokacija. Mnogi od znanstvenika obuhvaenih ovim izvjetajem dosljedno su
tvrdili da brojni kolege dijele upifi? mjpenje, ali n ele jpra govoriti zbog
st ralia od osvete.
Strunjak za atmosferu, dr. Nathan Paldor, profesor dinamike meteoro
logije i fizikalne oceanografije na Hebrejskom sveuilitu u Jeruzalemu, autor
70 ak struno recenziranih studij, objasnio je da su mnogi od njegovih kolega
znanstvenika bili zastraeni: Mnogi od kolega s kojima sam razgovarao dijele
Ova gledita i kau da nisu bili u stanju objaviti svoj skepticizam u znanstve
nim ili javnim medijima, napisao je Palor, tJgleni znanstvenici o kojima je
govorio izvjetaj Washington P&Ski strunjaci su s Baznih podruJlaj ukljuujui
klimatologiju, geologiju, biologiju, fiijkl* kemiju, matematiku, glaciologiju,
blogeografiju, meteorologiju, oceanografiju, ekonomiju, strojarsko, znanost o
okoliu i paleoklimatologiju.
Misli li jo netko da je rije tek o nenamjernoj pogreHi ili zabludi to to su
nam godinama govorili da iz dana u dan prosjena temperatura naeg planeta
niste i da emo se vrlo skoro suoiti s nizom globalnih katastrofa proisteklih iz
tog zagrijavanja; d aje rije o ozbiljnom problemu koji ukljuuje itavo ovje
117
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
\
SVE PIE U NOVINAMA |iiiiie5l<> I ne) Kreimir Miak
120
11 pogliMji? GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
121
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
A sun-climate concience?
"SHBSolar total oso YearlyArctic-wide surface
irradiance (w/m2) temperature anomalies {deg C)
' 1 3 7 4 .....................................
124
I s5 pogtevije GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
125
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir SHSijs:.
126
11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
127
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
128
11. poglavlje GLOBALNO ZATOPLJENJE RAZOTKRIVENO - ALI I DALJE JAE
VJERUJEM-NE VJERUJEM
Neki ne vjeruju svjedocima.
Ja sam odluio vjerovati. Jer, zato bi ljudi lagali? Razmiljao sam o tome i
f ukljuak se nametnuo sam od sebe - ovaj svijet zapravo se temelji upravo na
nnScm meusobnom povjerenju.
Kad kupujemo kruh, vjerujemo da nitko nije stavio u njega psei drek.
Konobaru vjerujemo da nam nije pljunuo u kavu.
Kad se vozimo, vjerujemo vozaima koji nam dolaze u susret da nee
ukienuti u nau traku.
Zato je paradoksalno to si ne vjerujemo meusobno, mada veina nas
nema nikakvog interesa u laganju. No, zato vjerujemo onima koji itekako im a
ju Interesa lagati, npr. CNN-u, koji oblikuje politiku i javno mnijenje, ili pak
Svjetskoj zubarskoj organizaciji koja preporua neke tamo kaugume dobre
U zube, usprkos tome to sadre umjetni zaslaiva, vrlo otrovnu supstancu
RVunu aspartam za koju je dokumentirano da izaziva glavobolje, migrene, vr
toglavice, epileptike napadaje, muninu, utrnulost, grenje miia, debljanje,
liflp, depresiju, umor, razdraljivost, tahikardiju, nesanicu, probleme s vidom,
gubitak sluha, lupanje srca, potekoe s disanjem, napade tjeskobe, gubitak
pamenja, bolove u zglobovima... ukupno 90 raznih simptoma. (Ameriko je
vojno zrakoplovstvo u svom slubenom biltenu o sigurnosti letenja u svibnju
i kolovozu 1992. slubeno upozorilo svoje pilote da ne konzumiraju dijetalne
napitke zbog djelovanja aspartama na sposobnost upravljanja avionom.)
Kome jo vjerujemo? Organizacijama koje nas uvjeravaju da moramo cije-
pili djecu otrovima. Uglednim znanstvenicima koji nas uvjeravaju da su GMO-
iminirnice toliko sigurna hrana da bi ih davali svojoj djeci. (Citiram izjavu ugled
nog znanstvenika Radmana koju sam prije par godina proitao u novinama).
131
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kseimir Miak
I zaista, zato ne bismo vjerovali ovjeku koji nas gleda u oi, izgleda po
teno i pria neku udnu priSu? Ljudi ionako u Sfata vjeruju, s jo manje
dokaza u neije postojanje - u Isusa, Budu, Krinu, teoriju prirodnog odabira,
ledena doba... to se mene tie, neka svatko vjeruje to god hoe. Veliki filozol
zapada James Bond rekao je, ivi i pusti umrijeti, to meni zvui dovoljno
mudro. A u meuvremenu, dok se pojave pouzdaniji mehanizmi procjene isti
nitosti od ovih koje sad imamo, ja u vjerovati ljudima.
Dosad se ta praksa pokazala uspjenom. Kad je rije o bitnim stvarima,
nitko me jo nije zeznuo. Uostalom, ako jednom saznam da neke stvari nisu
bile ba takve kako su opisane - pa, saznat u na vrijeme, zato se troiti una
prijed? Sjetio sam se ovjeka o kojem mi je davno priao stari. Sreo ga kad Je
tek poeo raditi, a ovjek mu je, kao stariji i iskusni kolega, iznio svoju ivotnu
filozofiju koja je po prilici zvuala ovako: Za mene su svi lopovi dok se ne
dokae suprotno. ,,I vi ste za mene lopov, dodao je, iako moda uope niste,
dok ne ustanovim suprotno. Ba se dobro osigurao. Jadan ovjek. Ima li netko
meu vama tko bi htio, poput njega, ivjeti u svijetu punom lopova, prevara
nata i laljivaca?
Sve ovo piem zbog toga jer mi vrlo esto netko prie sa eljom da mi
ispria neko svoje neobino iskustvo, od susreta s NLO-ima, duhovima, ud
nim vizija svijeta; svaega tu ima. Ti ljudi nemaju nikakav motiv za laganje, nit i
su ikakvi Trikovi. Obini ljudi poput svih nas, s nekim neobinim iskustvom,
koji jednostavno imaju elju ispriati ga nekome za koga misle da bi ga to zani
malo ili da ga nee ddbaciti. Moda bi ga ispriali i vama; moda i jesu.
Dosad sam uo toliko takvih pria da mi se sve vie ini da su one pravilo,
a ne iznimka. Naravno, jedna je stvar kad gledate osobu koja vam to pria, a
druga kad vam ja prepriavam iz druge ruke, a u meuvremenu sam pola de
talja zaboravio, a i nedostaju sve one informacije govora tijela koje nesvjesno
prikupljamo dok s nekim razgovaramo. Ali to je, tu je. Bar mogu garantirati
da je istina da su mi te prie ispriane.
Recimo, prije nekog vremena mi je maserka iz susjedne zgrade, Vukovar
ka koja je u ratu bila u uniformi, ispriala ak dvije neobine prie. Priala ih
je tako svakodnevnim tonom - uz kavu i cigaretu, vie kao neku zanimljivosl
koja joj se dogodila, nego neto na to se zakvaila - da mi je trebalo vreme
na dok nisam shvatio o emu zapravo pria. Prvo o svom prijatelju, njenom
vrnjaku koji je s osamnaest godina poginuo u Vukovaru, a potom joj se par
godina kasnije javio u snu. Kad ga je pitala gdje je i zato se ee ne javi, rekao
joj je: Pa tu sam stalno, i pokazao fotografiju njene mame i te cure dok je b i l a
132
12.pogiavtie VJERUJEM - NE VJERUJEM
13 3
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
134
1 ? .iv glav|je VJERUJEM - NE VJERUJEM
No, pas ne laje zbog sela, nego zbog sebe. Zapravo, nije problem u tome
Sto me netko upita vjerujem li, primjerice, u postojanje gmazova (onih koje
upisuje David Icke) ili Atlantidu. Problem je ovaj: da bih dao odgovor, prvo
moram sam sebe zapitati vjerujem li u to. Ponekad se dogodi slian efekt kao
kod pitanja o vjerovanju u Boga,,* poetka ovog teksta. Dok odgovor neom eta
no pliva negdje u meni, nema problema, ali kad ga treba izgovoriti, suoi se sa
iv lm filterima opreza koje imamo. N eto od toga je razuman oprez, i neto tek
banalna autocenzura da se izbjegne disonanca s okolnim irfjetom . Ali doao
smn i do rjeenja ove jednadbe.
Ono glasi: Uope nije bitno vjerujem li ja U neto ili ne.
Mogu vjerovati koliko god elim u to da mi orm ar lebdi iznad glave, ali
svejedno i dalje stoji u kutu sobe. Mogu do milje volje vjerovati da nem a NLO*
ii, ali ipak e ih se vidjeti na radaru, ipak e se slati avioni da ih presretnu, ipak
e ih ljudi viati. Isti vrijedi i za sve vas.
Tu se nam etnulo jo jedno bitno pitanje. Kad sebe upitam vjerujem li,
/vui kao da smo dvojica. Hm, tko je taj prvi, kojeg se pita; tko je taj drugi, koji
pita? Jesam li moda podvojena linost,? I koja od te dvije linosti zapravo ima
ove zulufe? Sjetio sam se kad m ije jedan prijatelj priao o Sckhartu Tolle&(ko~
(cg ja nisam itao). Ako se ne varam, Eckhart ie tada sav sjeban sjedio u parku i
razmiljao o tome kako ne moe vie ivjeti sam sa sobom. I tad se zapitao ovo
isto pitanje: zar ih je dvojica? Jedan koji ne moe ivjeti s drugim.
Oito, u oba sluaja, odgovor je: da.
Bacio sam se na posao da identificiram taj tajanstveni dvojac. Odm ah je
bilo sigurno da am jedan od njih ja. Ali koji, ne mogu biti dvojica ja u meni,
Inae je vrijeme da potraim strunu pomoe. Bilo je laki k ad sam identifi
cirao drugoga. Zakljuio sam (kao i mnogi prije mene) da je to moj kompa
mozak, ili preciznije reeno: um. Dakle, u takvim sluajevima ja razgovara sa
svojim umom. Ili um sili ja da razgovara f'n jim e* p r nisam primijetio
da u ja ima ba velike elje da komunicira snekim tako ogranienim ka t e
je um. Tko zna, moda je taj ja onaj dio nas koji je uvijek svjestan da je dio
beskrajnosti cjeline o k|bj pri& ju mistici i ljudi koji SU dofivljeli prolfjetlju-
lua, mistina iskustva na razne naine, ea ja koji zna da je sve oko nas tek
etvorodimenzionalna iluzija koju stvara na mozak?
Pada mi na pam et hipnoza, odavno poznata tehnika koju psihijatri f i
dugo rutinski koriste u razne terapeutske svrhe. Prizori iz nekih televizijskih
emisija i hipnotizerskih predstava pokazuju s kojom se lakoom ljude moe
hipnotizirati da jedu bananu mislei i osjeajui okus jabuke, da po studiju
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
voze mali djeji automobil na pedale mislei da voze Porsche i slino, to je,
kad se bolje razmisli, zastraujue. Zastraujua je spoznaja s kojom se lako
om moe isprogramirati ili preprogramirati ljudski um, u kojega se toliko
pouzdajemo. Oito je rije o krajnje nepouzdanom alatu, koji je stalno pod
utjecajem hormona i kemikalija koje lui tijelo, pa elektrinih impulsa kojima
je mozak premreen, pa onda i duboko ugraenih programa kojih osoba nije
niti svjesna, a jedan od njih sigurno je i uvijek gladan ego. Ono nae pravo ja
toga je cijelo vrijeme svjesno, ak i onda kad ne moe doi do izraaja od silne
buke koju cijelo vrijeme stvara um.
Ako preformuliramo situaciju razgovora izmeu uma i ja, ona bi mogla
izgledati ovako:
Ja bezbrino sjedi i uiva, bez ikakvih briga, i tada dolazi neko nesigurno
zanovijetalo, koje se inae stalno mui jer ne moe nita sluati a da pritom ne
m antra mantru, ,,s ovime se slaem* ovime se ne slaem, i tako besmisleno
u krug. I tada zanovijetalo pone gnjaviti tog ja: Hej, ja, vjeruje li u ovo?
Vjeruje li u ono? Daj pomogni, ne znam to da kaem, sam ne mogu nita
zakljuiti o tim stvarima, o nekima mogu, ali o ovome ne mogu, i nikad, ba
nikad nemam dosta informacija, preludo mi zvui, a upravo sam ukljuen u
komunikaciju s drugim umom, a moram m u neto odgovoriti, inae u ispaliti
na ivce... zato, budi drug, i reci, to ti misli, vjerujemo li ti i ja u to?.
Ja ga pogleda i kae:
Pojma nemam, stari... zapravo znam, ali to je potpuno nevano, kui?
Stvari su kakve jesu, to god mislili o njima. Ne shvaam zato se toliko uzbu
uje, eli neto nekome dokazati, ili to? Ima neke komplekse? Misli da e
propasti ako neto ne zna? Nee, bez brige, ionako nisi stvoren da sve shvati,
dr se tablice mnoenja i dijeljenja, to ti dobro ide. Zar ti nije dovoljno to se
zabavlja sa svim tim stvarima, to se moe igrati s njima do mile volje; zato
ih mora zatvoriti u kutijicu i spremiti na policu? Pusti me na miru, vidi da se
odmaram. To bih i tebi savjetovao.
Ja zatvori oi i nastavi se izleavati u svojoj viseoj lealjci, u hladu pro
ljetnog dana, uivajui u iskustvu sluanja pjeva ptica, svjee ubranih treanja,
plavog neba i povjetarca koji ga povremeno oplahile.
Zato i ja bezbrino uivam u sluanju i doivljavanju svih udesnih pri
a i dogaaja koja mi ivot i ljudi nanesu, kao i u ovom zagonetnom svijetu
iji je nastanak potpuno nepoznat. eem ulicom liui sladoled a da pojma
nemam kako su ga napravili; vozim se biciklom a da pojma nemam o prirodi
tajanstvenih sila kao to su gravitacija ili inercija, koje mi omoguuju taj ui
136
i 2. poglavlje VJERUJEM - NE VJERUJEM
37
1
13. poglavlje
SUSRETI S GMAZOVIMA
I dobronam jerni i zlonamjerni kvae se za dio Ickeove prie o gmazovi
m a koji vladaju svijetom, m ada je to, u cjelini gledano, manje bitan dio. Kad
se ue dublje u materiju, otkriva se da je puno vanije pitanje: koja je prava
priroda stvarnosti, jer to pitanje krije klju odgovora kako se prem a svemu
postaviti i na ovoj razini stvarnosti izai kao pobjednik iz svih okolnosti koje
su nam nametnute. No, gmazovi su atraktivniji, to je potpuno jasno. Mada,
prem a Ickeu, vrh piram ide predstavljaju nematerijalni gmazovski entiteti iz
drugih dimenzija ili prostora izmeu dimenzija, u kojima nem a energije pa
ruaju emocije straha pripravljene na Zemlji. Na ovozemaljskoj razini, rije je
o gmazovima sa sposobnou mijenjanja oblika (shapeshifterim a) koji, utje
lovljeni u nekim ljudima, marljivo rade na uspostavi svijeta potpune kontrole,
ili hibridim a ljudi i gmazova. To jest, neki od njih rade na tome, ne svi; zapravo
ih ima vrlo malo koji se tim e bave. O tuda i potreba za manipulacijom iz sjene.
Za one koji nisu itali Ickeove knjige, evo i kratkog objanjenja. Ono to izgle
da kao mijenjanje oblika, i zbog toga nam zvui potpuno nevjerojatno, prema
Ickeu je zapravo tek situacija u kojoj na mozak povremeno dekodira i neke
druge frekvencije koje inae ne dekodira.
S obzirom da je slika vanjskog svijeta doslovce samo tvorevina naih umo
va, uvjetovanih da ga vide ba onako kako ga vidimo, kad bi na um dekodirao i
neke druge frekvencije moda bi nam i svijet izgledao neto drugaije. Uvijek mi
padaju na pamet make koje se ponekad ponaaju kao da na nekom mjestu vide
neto to mi ne vidimo. Drugim rijeima, nije rije o pravom mijenjanju oblika,
ve o mijenjanju slike u naem umu. Poznato je da percipiramo samo neizmjerno
malen djeli frekvencija oko nas: dobar primjer su i zvukovi koje psi uju, a ljudi
ne; ili nama nevidljivi dijelovi svjetlosnog spektra, poput njegovog ultraljubiastog
dijela. Mada ih mi ne moemo percipirati, te frekvenc ije svejedno postoje. Kao
1 38
13. p o g la v lje S U S R E T I S G M A Z O V IM A
io radio moemo podesiti na neku odreenu stanicu koju elimo sluati, mada
do njega cijelo vrijeme stiu i signali desetak drugih radiostanica, ali na njihovu
Irekvenciju u tom trenutku na radio nije ugoen pa ih niti ne ujemo.
Ja sam, naravno, o gmazovima isprva bio inform iran samo iz Ickeovih
k njiga (kasnije i iz drugih knjiga koje u spomenuti) i sve to mogu rei o indi-
i ljama koje ukazuju da je sve zaista tako svodi se na te knjige.
Sve? Pa, ne ba sve. Jer ima jedno malo galsko selo... znate ve kako u Aste-
rlksu odgovore Cezaru kad upita je li cijela Galija osvojena. Ispriat u svoje zgo
de vezane uz gmazove koje nisu dole s Ickeove strane. Rije je o par susreta, jed
nom online pokeru i pokojoj sluajnoj informaciji, kao i par pria iz nekih knjiga.
Prije nekih tri godine, nakon emitiranja prve emisije s Ickeom, na pumpi
mi je ustreptalo prila osoba X, vrlo simpatina i po svemu sudei norm alna
gospoa (naoale, pet-est banki, vitalna, moe biti svaiji susjed). Bila je uz
buena to me srela jer me, kako je rekla, ba htjela nekako zvati na televiziju.
No, na sinkronicitete smo se ve navikli. Imam li minutu? Imam. Je li zaista
netko, kao to su joj rekli, prije neki dan u emisiji priao o gmazovima. Je,
velim, trebate snimku? - jer obino me to pitaju. Ne, ne, kae osoba X, nego je
nevjerojatno to ta pria potpuno odgovara njenom susretu od prije nekoliko
godina. I sad m i osoba X, vjerodostojna i iskrena po svim pokazateljima koje
moje iskustvo s ljudima i intuicija mogu dati, ispria neobian dogaaj: prizor
ovjeka kako se pred njom pretvara u gmaza.
Osoba dugo nije srela tog ovjeka, pa ga je ak kasnije (nakon to je ula
M emisiju) ila Zvati i preko nekog prijatelja nabavila broj, ali on joj je preko
log istog prijatelja preporuio da ga ni u kom sluaju ne zove (m ada nikad nisu
!>lli u neprijateljskim odnosima). Zapamtio sam i to d a je taj shapeshifter po
zanimanju psihijatar za teke sluajeve shizofrenije, a takoer i uitelj reikija,
Sto je zaista zanimljiva kombinacija. Naravno, iskoristio sam priliku i postavio
niz pitanja vezanih uz detalje mijenjanja oblika i konano zamolio osobu X
du mi susret napie, za moju arhivu i bolje pamenje. Ostali smo u kontaktu.
Slijedi citat iz pisma o tom susretu s gmazom:
itam Beskrajna ljubav jedina je istina od Davida Icka i na 31. strani vi
dim crte potpuno identian onome koje sam ja vidjela - prelijevanje slike
gmaza u ovjeka... Ali vie nisam sigurna na koji to nain rei i da li uop-
ife rei. Jer sada vidim da je njegova panika kad sam ga nazvala poslije tvoje
emisije bila stvarna, a ne moj osjeaj i da nije imala nikakve veze s mojim
eventualno povrijeenim egom (pa zar me se ne sjea...). Mogu li te zamoliti
da mi na par dana posudi I)avidove prethodne knjige, da ih bar prelistam, jer
I
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
ova je tem a za mene doista bila na razini moja mata pria svata i poputanja
okolini zbog prevladavajue dogovorne stvarnosti...
(Prilikom upoznavanja s tim ovjekom odjednom je ispred sebe vi
djela kako je izrastao i pretvorio se u gmaza, pa je zapanjeno pitala ljude oko
sebe o tome, ali nitko to nije vidio; op. K. M .) ...On je izgledao kao stari gmaz
krupnih krljuti, ogromnog debelog repa kojim je mlatio lijevo-desno, nez
grapnog hoda, duge njuke s koje se cijedila gusta sluz. Ta sluz je ostajala i na
nogam azadnjim, koje su ogromne i iji su prsti povezani grubom plivaom
koom; ne bih je nikad opisala kao koicu. Teko se kretao. Moje prvo pitanje
je bilo: Kako si stao u tramvaj? Ne znam zato je trebalo tako mnogo vremena
(etrnaest godina) da dobijem potvrdu da nisam luda.
.... Iako on nije prvi nego drugi kojeg sam vidjela (prvi je djelovao ne-
strano, puno mlae i dobroduno, vie kao zmaj dobrog srca, bio mi je susjed
i svaki put kad smo odlazili na bazen cijelo drutvo je bilo u gru od smijeha
jer nisam mogla da ga ne pitam uvijek iznova i iznova, tako da sam ostaloj
djeci izgledala i zaboravna, i to ti ga znam kakva: Pa zato pliva po povrini,
kad bi mogao biti pod vodom tri dana? (Zbog plivaih koica koje je imao
izmeu prstiju; op. K. M .)... I sa njega je uvijek kapalo, ali to je bilo vie kao s
neke obine abe. Sada mogu rei da taj najvjerovatnije nije bio svjestan kamo
spada, a moda spada u gmazove spavae, kao oni ruski pijuni....
Slova ne mogu prenijeti sve dojmove, ali naao sam se u pravoj kognitiv
noj disonanci. Osoba je izgledala potpuno vjerodostojno i vjerovao sam joj,
a s druge strane: svi znamo da je to nemogue, zar ne? U takvim sluajevima
ovjek m ora napraviti izbor, ili je krivo ono to zna otprije ili ono to govori
osoba ispred tebe. Ja sam, vremenom, svoj izbor napravio.
Skoro godinu dana ili vie od tog susreta na benzinskoj pumpi, dobio sam
uzbueni poziv od jednog poznanika. Taj je itao Ickeove knjige, ali nisu mu
ba sjele, makar na udan nain, jer smatra da on samo grebe po povrini. Ideje
o gmazovima m u pogotovo nisu sjele. No, bilo m u je zabavno i htio se inform i
rati, a neke teze o stvaranju centralizirane kontrole bile su m u vjerojatno p ri
hvatljive i na temelju vlastitih razmiljanja o svijetu oko nas. Kad m e nazvao,
prvo to mi je uzbueno rekao bilo je: Zna kaj, Icke je u pravu! Rekao sam
da mi se ve otprije ini da bi mogao biti, ali zato on to sad kae i to tako uzbu
eno? Ispostavilo se da je upravo tog dana doivio krajnje neobino iskustvo.
Imao je poslovni sastanak s ovjekom kojeg nije poznavao od ranije. Kako
su se pregovori zahuktavali i nisu ba dobro napredovali, u jednom je trenutku
nastala neugodna tiina. Gledajui ovjeka preko stola, u Jednom je trenutku
14 0
B u p d p S # * S U S R E T I S G M A Z O V IM A
141
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
142
13. p o g la v lje S U S R E T I S G M A Z O V IM A
Sireen shot' Poker Starsa s obiljeenim mjestima gdje se nalaze prikazi gmazova ili gmazolikih human-
oida. Prvo to je svim gledaima upalo u ooko su velike oi na donjem desnom kraju slike
i M k
i
U lijevo donjem
kutu trei s lijeva Detalj koji je zaokruen
u gornjem desnom
kutu glavne slike
Dinosaurolika
U lijevom donjem gmazovka
kutu drugi s lijeva glava u gornjem
lijevom kutu
3r8|w 1
143
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
sna ke
c r o c o d ile turtle
right ventricle'^
m left ventricle right ventricle' left ventricle
2006Encyclop#dia Britannica, Inc.
Oblik srca gmazova: Gore lijevo - srce gutera, gore desno - srce zmije, dolje lijevo - srce krokodila,
dolje desno - srce kornjae
144
13. p o g i b e S U S R E T I S GMAZOVIMA
Prikazi gmazova na ulazu u Crkvu Svetog Marka, koja se naiazi u centru zagrebakog Gornjeg grada,
izmeu zgrda Sabora i Vade RH
146
13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA
dobila vlasnitvo nad teritorijem Zemlje. Bili su to gmazovi, novi vlasnici, koji
nisu eljeli da ljudi, iskonska Zemljina vrsta, budu informirani o tome to se
dogodilo. Ako su neinformirani, bit e ih lake kontrolirati. Zapravo, reeno je,
bilo su to dijelom ljudi, dijelom gmazovi.
Ovi novi vlasnici Zemlje, kae pria, takoer su bili eksperti u genetici, a
znali su i to da se svjesnost nalazi u svim stvarima i biima, da stalno komunicira
I vibrira ili moe biti dovedena u stanje da vibrira na izvjesnim elektromagnet
skim frekvencijama. Elektromagnetske energije svjesnosti mogu biti pobuene
da vibriraju na odeeni nain i tako postanu izvor hrane. Novi vlasnici Zemlje
Imali su drugaiji ukus nego prijanji vlasnici. Hranili su se kaosom i strahom.
Ti vlasnici, koji su doli ovamo prije 300.000 tisua godina, jesu ona mo
na bia o kojima se govori u svim starim religijskim tekstovima. Oni su reor
ganizirali ljudsku DNK, tako da je ljudska svjesnost poela vibrirati i emitirati
elektromagnetsko zraenje samo u jednom odreenom ogranienom frekven
cijskom spektru, koji slui njima za hranu i koji ih odrava na moi. Prvotni
ljudi su bili, kae knjiga, velianstvena bia s 12 lanaca DNK, a novi su vlasnici
u svojim laboratorijima stvorili verziju ovjeka koji je imao samo dva lanca
1)NK. Izvorni DNK obrazac ostavljen je u ljudskoj stanici, ali nefunkcionalan,
rastavljen, nepovezan i iskljuen. U ljudskim stanicama se i dalje, kae knjiga,
nalaze svjetlosno kodirane tanke niti, tanka pauinasta energetska vlakna koja
dre informacije. Ali sve to nije bilo nuno potrebno za preivljavanje i to
1)1 ljude informiralo bilo je iskljueno, ostavivi ljude samo s duplom DNK za
vojnicom, koja ih je drala u stanju kontrolirane frekvencije koju su oni mogli
kontrolirati i nadzirati. Zanimljivo je da sam na podatak da su ljudi nekad ima
li 12 lanaca DNK-a naiao i na jednom mjestu u knjizi Rekonekcija iscjelitelja
Urica Pearla, za koju je napisao da su mu je rekli neki glasovi.
Svijet je, kae knjiga Donositelji novog svitanja, pun znakova, tragova i
nrtefakata o tome tko su zapravo ti bogovi bili, ali su radi manipuliranja lju
dima izmislili prie da kreiraju obrasce koji e kontrolirati ljude. Ti bogovi
koji vladaju ovim svijetom imaju sposobnost da postanu fiziki u ovoj dimen
ziji, ali veinu vremena oni postoje u drugim dimenzijama i dre Zemlju na
Jadnoj odreenoj vibracijskoj frekvenciji kako bi kreirali emocionalne traume
)r se prehranjuju emocijama straha. Kontroliranjem i usmjeravanjem ljudi
tlu manifestiraju ludilo i unitavanje, stvara se vibracijska frekvencija koja ih
odrava na ivotu, a ljudska je prijemna frekvencija jednostavno iskljuena
preslagivanjem DNK, tako da ljudi vie nisu mogli birati stanice na skali vlasti
tog 'radio-prijemnika koje bi ih povezale s drugim kozmikim frekvencijama.
147
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
14 8
13. poglavlje SUSRETI S GMAZOVIMA
TKO JE ZARAEN?
Prije nekoliko mjeseci gledao sam film naslova Zaraeni. Odsustvo glu
makih zvijezda i poetak filma s nekom zarazom u Bostonu isprva me naveo
na pogreni zakljuak da je rije o nekom treerazrednom filmu u kojima ra
zne katastrofe napadaju ljude i Zemlju, pa neki ameriki heroj/obian ovjek
na kraju sve jednim potezom spasi u zadnji as.
Ipak, nije bilo tako; film je ispao odlian, s nimalo jeftinog scenarija te s
nekliejiziranim obratima i inteligentnim krajem.
Zapravo, scenarij kao da je vukao inspiraciju ravno iz nekih dijelova knji
ga Davida Ickea. Neki runi svemirski stvorovi uzimaju oblik ljudi. Ima ih jako
malo, ali su na vodeim poloajima u gradu - gradonaelnik (vlast), vlasnica
najveih novina (mediji), i konano neki magnat (industrija hrane) koji proi
zvodi vodu reklamiranu sve-u-esnaest, kao da je rije o neemu nikad vie
nom. U Bostonu vlada tajanstvena zaraza, za koju se ispostavi da stie kroz tu
vodu (mada to nitko ni ne sumnja). Zaraeni ljudi dolaze u razne interventne
krizne kampove (poput onih zamiljenih za tzv. epidemiju svinjske gripe),
gdje im se u tijela umetnu nekakve liinke, od kojih jedna (najjaa, koja nad
vlada sve druge) naraste u jo jednog od onih stvorova. Izvanzemljani su svje
sni da nije gotovo dok nije gotovo, to jest njihov glavni tip zna da, makar im
u tom trenutku ide, nisu pobijedili dok se omjer brojanih snaga znantnije ne
izmijeni u njihovu korist, jer njih je vrlo malo.
Na vodu u bocama oslanjaju se u ogranienom opsegu jer im je ona do
voljna za taj grad, za poetak, ali za primjenjivanje istog recepta za svijet osloni I
e se na odline svjetske trgovake mree hranom, jer danas u svakom duanu
imate namirnice iz cijelog svijeta. Zato im je sljedei korak da svoju otrovnu
supstancu stave u razne prehrambene proizvode jer ovi putuju po svijetu do
150
14. poglavlje TKO JE ZARAEN?
ljudi kao nijedna druga roba. Zvui poznato? Tko zna, moda bi uveli i Codex
Alimentarius, daje film dovoljno potrajao.
Neu vam sad priati to se sve tu dogaa, i kakve neoekivane p eri
petije prolaze glavni junaci, od kojih jedan im a vrlo neobian gen. Ono to
elim rei jest da odlina igra rijei sa znaenjem naslova filma - zaraeni,
krije dva smisla.
Prvi je, naravno, to to su mnogi ljudi zaraeni tajanstvenom zarazom.
I )rugi je zanimljiviji, a izloio ga je ljutiti ef izvanzemljana svojim podree
nima, u trenutku dok je neka gerilka prodrla u njihove staklenike da otkrije
ito se tamo zbiva, ali je i sprijeena (ubijena). Ako vam se prui prilika da
pogledate film, vidjet ete sami: tip nije ugodan kad je ljut. Nisu m u bila
dovoljna uvjeravanja podreenih da je sad sve u redu, i da e sve biti u redu
jer, eto, ve su na pragu pobjede, i jer su neki od razotrkivaa ve ubijeni, a
neke jo love... ne, ne.
Jer, bio je svjestan neeg drugog * rizika prave infekcije.
Infekcije znanjem, to jest informacijom. To je ono ega se smrtno plaio
I to mu oito nije dalo spavati. Jer kakav god da je mali prostor kroz koji in-
lormacija o njihovom djelovanju moe isplivati, dovoljan je za infekciju, ak i
ti okolnostima gdje to naizgled ionako nitko normalan ne bi povjerovao. Biste
II vi povjerovali u gadne izvanzemljane preruene u ljude na vodeim poloa
jima koji ele osvojiti svijet pomou hrane i vode? Ma daaaajte.......To ne bi
pojeo ni pas s maslom, zar ne?
Na kraju se ispostavi da se naslov filma odnosi upravo na infekciju zna
njem, da je ona malobrojna jezgra na poetku poela inficirati druge ljude.
Ne vidi se potpuni rasplet, tek je u zadnjim minutama dato do znanja da
glavni junaci, dok po Americi diu u zrak staklenike s lanom, zaraenom hra
nom one tvrtke, idu do neke svjetski poznate tvornice kolaia koji se distribu
iraju po svijetu. Naime, sad oni imaju neki serumi koji sadri tvar otrovnu za
l/vanzemljane i cilj im je iskoristiti isti kanal za obranu svijeta koji su izvanze-
mljani htjeli koristiti za zarazu putem svoje glavne izvanzemaljske tvrtke. (to
je jo jedna dobra pouka - otrica ima dva kraja, to jest da se isto znanje, samo
po sebi neutralno, moe upotrijebiti i za dobro i za zlo). Mada se svretak prie
na kraju filma tek nasluuje u budunosti, i oigledno je da do njega nee doi
Inko, u zadnjim kadrovima moe se vidjeti ve puno puta vieni uzorak i u
ovom naem nefilmskom svijetu.
Naime, nekoliko desetaka ljudi, pomou seruma spaenih iz interventnog
kampa gdje su drogirani leali na stolovima dok su im ispod koe gmizale
SVfc P I E U N O V I N A M A fet,a p o n e t o i n e ) l i l l & g t i M i a k
152
*14 p sg tw | |r TKO JE ZARAEN?
ra, moe se rei d a je EL rujna upalio je r i danas traje slavni rat protiv tero
rizma, a u SAD-u je na snazi faistiki Zakon o domovinskoj sigurnosti* koji
ima znaajke dikature. Globalno zatopljenje je djelomino upalilo jer silni
novce drave moraju plaati u sklopu sustava ugljinih kredita te se industrije
ne mogu razvijati nesmetano kako bi inae mogle. Ali ipak nije instalirano
svjetsko vladajue tijelo.
Projektu plasiranja propagande o izmiljenoj .svinjskoj gripi, koja je tre
bala navesti ljude da se dobovoljno cijepe tko-zna-ime, trebalo je tek dva m je
seca da se srui. Sjetimo samo Sto s i sve pisalo i govorilo, kako su i domai
autoriteti agitirali (pa ili bez znanja o pozadini prie) da m ljudi ne glupiraju
nego da se cijepe. I to sad? Nita. (Da, bila je ona jedna vijest kako e se istra
iti korupcija u W H O -u i povezanosti tog tijela s farmaceutskom industrijom.
Kao to sam nagovijestio par poglavlja ranije, citirajui tu vijest - a oklada i
dalje stoji kladim se da o tom e neemo uti nita. Bio je to samo marketinki
potez taktike prirode, s; ciljem da stvori mem, dojam koji e na povrnog 3*
latelja novina ostaviti dojam da tamo postoje i dobri deki koji e rijeiti stvar
s loima, pa da se m i ne m oram o nita brinuti. Imam novost - nema tih dobrih
ileki, bar ne na vllim stupnjevima te hijerarhije.^
Jedan moj prijatelj, koji apsolutno nije bio inform iran ni o kakvim urota
ma ili iem slinom, rekao Ail je u i i i i svinjske gripe -,>da im to nijezaboravio.
Nije precizirao n a koga je mislio pod njima* ak mislim da; niti ne zna tono*
uli zakljuio je da tamo vani postoje neki oni koji mu ne ele dobro. Iako da je
svinjska gripa sama po sebi proizvela i drugu vrst infekcije, infekcije znanjem,
11 kojoj ak i ona osoba koja i ne prati nita o tome, postaje vlasnik mema da
jatno s interneta). Ne tvrdim da je ita apsolutno, ali zato ne baciti oko na ovaj
kut gledanja, koji je iz perspektive urote vie nego smislen, i koji nije usamljen.
Dobio sam i link na kratki video Jane Burgermeister u kojem su mi najvie
zastraujui momenti oni pucnji koji se uju u dokumentarnom materijalu
snimljenom u blizini nesree, na samom poetku video-klipa.
Naslov malo prije spomenutog teksta bio je: Zrakoplovna nesrea kod
Smolenska - vie od nesree?
Pa kae ovako, proitajte ga i sami u cjelosti:
Je li smrt poljskoga predsjednika i cijele delegacije u Rusiji bila sluaj
na nesrea? Predsjednik Lech Kaczynski bio je glasnogovornik veih sloboda
drava unutar Europske unije. Dok mnoge druge europske drave imaju m a
rionetsku vlast koja se klanja diktatu Europske unije, poljski je narod izgla
sao vlast koja je glasno oponirala suzbijanju dravne, ekonomske i nacional
ne slobode. Bio je euroskeptik i dugo odbijao potpisati Lisabonski sporazum,
sve dok ga (pod prisilom, u drugom pokuaju) nije potpisala i Irska. Nije htio
zamijeniti nacionalnu valutu eurom i smatrao je da je najoptimistiniji rok za
uvoenje eura u Poljsku 2015. godina.
Novinar Damian Thompson u engleskom Daily Telegraphu pie da se iza
ubojstva predsjednika Lecha Kaczynskog i cijele delegacije nalaze bankari.
Tako navode daje Poljska jedina zemlja u EU koja nije osjetila krizu. Naprotiv,
biljei rast proizvodnje i tako rui mit novog svjetskog poretka da sve nacio
nalne ekonomije moraju pasti na koljena, kako bi se uspostavio novi poredak.
Dana 29. oujka 2010. Poljska je odbila uzeti zajam koji joj je ponudio MMF u
iznosu od 21,8 milijarde dolara. ...Ne samo da ta drava nije postala rtvom
meunarodnog bankarskog gangsteraja koji se odvija kroz gusarske posudbe,
nego je Poljska Meunarodnom monetarnom fondu ponudila posudbu kako
bi taj fond mogao pomoi drugim dravama da prevladaju nadolu globalnu
krizu..., izvjetavao je AFP 29. oujka 2010.
Poljska je bila jedina od 27 lanova Unije koja je postigla gospodarski
rast u 2009. godini, a M eunarodni m onetarni fond (MMF) je predviao
da e taj rast dosei (2,75 posto pa do 3,25 posto) u 2011. godini... javlja
14. travnja irska web stranica Infowars Ireland. Poljska Nacionalna banka
i Vlada 09. travnja 2010. suglasno odluuju o devalvaciji zlota, to e p o
godovati poljskim izvoznicima, ali na tetu njihovih trgovinskih partnera,
najvie onih u EU. Sljedeeg dana nakon ove odluke o devalvaciji zlota, p o
giba predsjednik, cijeli vojni vrh, guverner nacionalne banke te jo deseci
vojnih i politikih dunosnika!!??
15 4
14 p ajfa ijil TKO JE ZARAEN?
156
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
prosvjedovalo ak oko dva milijuna ljudi, dok ondanja policija tvrdi kako je
na prosvjedima bilo tek neto manje od 800 tisua ljudi. Prosvjedovali su ljudi
zaposleni u javnom i privatnom sektoru pa je tako bio otean javni i eljezniki
promet, a gotovo treina uitelja u osnovnim kolama nije radila. Protestirali
nu protiv sporne odluke predsjednika Sarkozyja da dobnu granicu za odlazak
tisua svojih graana i slala ih u logore. Znai, to bi, prema Woerthu, bilo u
redu. Zakon je zakon...
Tog lipnja 2010. i u panjolskoj su ljudi izali na ulice jer nisu htjeli iz
mjenu zakona kojeg je prethodnog mjeseca donijela socijalistika vlada Josea
Kodrigueza Zapatera, kojim, pisalo je u novinama, oajniki pokuava izbjei
Nudbinu Grke. Na redu se nalo trite rada, a parlament je usvojio reforme
koje poslodavcima omoguuju da lake otputaju radnike. Najavljen je gene
ralni trajk. Otkud mi je to poznato?
A u Velikoj Britaniji je pisalo, javnost je zasad uz Davida Camerona pa
unato rezovima, konzervativna vlada Davida Camerona zasad nije suoena s
potencijalnim prosvjedima ili neredima. Nova eskalacija krize u EU, pisalo je
na portalu, pokazuje da su zakljuci o izlasku iz recesije ipak bili preuranjeni.
Svi ovi neredi nastali su usprkos tome to je Elita prvo stvorila problem, za
koji sad nudi navodno rjeenje. I ovako im ide teko, a sad zamislite koliko bi
bilo nemogue ita od navedenih mjera provoditi i jaati centralizaciju da nije
SVE PIE U N O VIN A M A t a p o n e to i ne! {OS l?!i
158
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
auro pao zbog ruenja grkog rejtinga, to samo pokazuje da europska bor
im s krizom tek poinje. Sto je tu zapravo uzrok, a to posljedica?
Zbog napredovanja krize, njemaka kancelarka Angela Merkel i francuski
predsjedaliNicolas Sarkozy su na Francusko-njemakom samitu, jednom ve
oiltfoenom zbog njihovih svaa, poeli opet iskazivati jedinstvo, svjesni da
)p njihova suradnja kljuna za politiko jedinstvo kontinenta, pa svau kako
upasiti euro moraju prevladati, pisalo je u novinama. Tako je, vrijeme je za
ubijanje glava jer agenda je u pitanju. Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu,
<ieorge Soros, ionako prognozira da poinje drugi in i da je kolaps financij-
ikog sustava realan. Isto kau i novine. A Soros stie iz unutranjeg kruga i zna
tlu pria. Osim toga, vjerujem da on ne daje te izjave zbog napada iskrenosti
vrt zbog stvaranja onog to se ponekad naziva samoostvarujue proroanstvo,
lb je situacija u kojoj je neko dogaanje stvoreno ili bar potpomognuto pre-
Vltltinjem tog dogaanja. Osim toga, nisam tu najavu uo prvi puta. Jo prije
Ivijc godine u intervjuu koji sam radio s Davidom Ickeom o kreditnoj krizi i
njezinoj pozadini, on je izjavio sljedee:
Ve sam vam govorio o strukturi koju ta mrea obitelji eli stvoriti kako
l<l postavili centralnu globalnu diktaturu, odnosno, svjetsku dravu koja e
upravljati svakom zemljom, kontrolirati svjetsku centralnu banku koja e kon
trolirati financije svih zemalja, svjetsku vojsku koja e nametati volju svjetske
vlado, svjetsku valutu koja e zamijeniti gotovinske valute raunalnom valu
tom (nee biti gotovine) i mikroipirano stanovnitvo koje e biti povezano s
globalnim raunalnim sustavom i GPS sustavom. U sklopu te svjetske drave
bll c Kuropska unija i ostale unije o kojima sam ve govorio.
Klju te strukture... jest sredinja svjetska banka. Ako nemate svjetsku gos
pi iarsku krizu za koju morate pronai rjeenje, neete nikako moi nagovoriti
l|llde a sasvim restrukturiraju financije u sklopu svjetske centralne banka koja
|i| bila financijski diktator svakog stanovnika svijeta. Da pitate ljude, rekli bi da
iH't c sredinju svjetsku banku koja e odreivati financije.
Sto su uinili? Ono to uvijek ine: stvorili su golemi problem koji uni-
Itnva financijski status quo, a zatim e ponuditi rjeenje. Rei e: Stanje je
Mnirnno loe. Nikako ne moemo ovo popraviti. Imamo globalnu krizu.
Rbog globalizacije financija, nitko to ne moe sam srediti. Zato moramo
pronai globalno rjeenje. Ve se danas govori o tome. Britanski premijer
( iordon Brown, koji je bio m inistar financija dok je Tony Blair bio premijer i
i'lnlo islo ono to je Miller inio u Sjedinjenim Dravama (unitavao sustav
kontrole kako bi dolo do kaosa), on je danas premijer, spominje novi svjet
15 9
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
16 0
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
**********
Tih dana zaista nikoga koga poznajem nije mogla zaobii ni peticija za
referendum. Potpisali su je svi koji imaju imalo sluha za graanski neposluh.
Premijerkini diranje u Zakon o radu (to je opet posljedica uvoenja europske
pravne steevine, a ne njen izum; ona je tek nii operativac) taklo je ljude. To
me opet podsjetilo na ono to je Daniel Estulin rekao za drubu Bilderberg, da
ele unititi koncept drutvene skrbi koji je bio u slubi dobrobiti ovjeanstva.
)er Zakon o radu je ba to: u temelju je rije o drutvenoj skrbi.
Neto vie od 720.000 prikupljenih imena i prezimena malo je tko oeki
vao. Broj prikupljenih potpisa, pisali su novinski komentatori, upuuje da su
ovu referendumsku inicijativu njezini potpisnici doivjeli kao neto vie od
pukog ouvanja prava zajamenih Zakonom o radu. U prvim reakcijama Ko-
Kor je preuzela Barossovu taktiku zastraivanja i poruila da je referendumska
Inicijativa ozbiljno kockanje s financijskom stabilnou prorauna i unaprijed
Ih okrivila za mogue usporavanje mjera gospodarskog oporavka. No, odmah
)e sazvala hitnu sjednicu vladajue koalicije.
Izmeu ostaloga, polemika se vodila oko toga treba li se referendum odrati
| >(staroj ustavnoj normi koja je nalagala da se referendumu, da bi se smatrao valja-
11Im, mora odazvati vie od 50 posto upisanih u birake popise ili, po novoj normi,
prema kojoj je referendum valjan bez obzira na broj graana koji na njega izau.
161
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
162
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
163
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
16 4
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
dije priekamo koju godinu pa onda, kad bolje skeniramo, moda pristanemo
ui. Jer, emu urba? Jer ovo postaje glupo. Sad je ve oigledno to nas eka,
ali svi mehanizmi vlasti ponaaju se kao da toga nem a i autistino nastavljaju
pregovore o pripojenju Europskoj uniji. Vie se niti ne pitam za koga ti ljudi
rade. Za mene ne.
Zato je i ova peticija za referendum imala takav odaziv. Svima je ve ja
sno kako je cilj da ih se prevari. Moda svi ba ne znaju tko to eli i kako, ali
znaju da to ide malo po malo, ako ne moe drugaije. Vjerojatno e isto biti
s porezom na imovinu. Prvo ga se, nekako u isto vrijeme, polovicom 2010.
godine, poelo spominjati u smislu da ga se nee uvesti. Zato ga onda uope
spominjati? Naravno, nikome nije bila nam jera ne uvesti ga. Na iznenaenje
novinskih komentatora, vlada je iznenada ipak odluila da e ubrzo uvesti
porez koji izvorno nisu htjeli. Ali naravno, nem a opasnosti - to je samo za
jaaako bogate i za njihove jahte. A vile jako bogatih isto e doi na red, za dvije
godine kad se sredi katastar. Dakle, za prosjene ljude nem a opasnosti. Recite
mi, vjerujete li u to?
Dat u m alu prognozu kod koje ne mogu pogrijeiti, jer ta m etoda jo nije
iznevjerila. S porezom na imovinu zbivat e sve sve to se zbivalo sa irenjem
mree parkiralinih mjesta po ulicama grada kojeg ta tvrtka nije izgradila, ve
je samo prisvojila ono to su drugi izgradili, a graani platili u prethodnim de
setljeima. Tako e sljedei korak nakon poreza na imovinu najbogatijima biti
malo proirenje te prve zone, pa uvoenje sve vie ljudi u neku drugu i tre
u zonu, pa onda pretvaranje sve vie ljude iz tree zone poreza na imovinu u
drugu pa u prvu, sve dok se jednog dana ne probudite i shvatite da na vlastiti
stan u kojem ivite s obitelji morate godinje platiti deset tisua kuna poreza i Ii
slijede ovrhe ili osobni bankrot ili tko zna to sve ne. Bit e to porez na imovinu
koja vam pripada i na koju ste ga ve jednom platili dok ste je kupovali.
Nemam nikakvih iluzija da sam, m oda malo preslikovito, prikazao ono
to e se zbivati s tim porezom koji se uvodi, kao i sve drugo, pod krinkom
pravednosti - da vlasnici jahti i vila plaaju porez. Koliko uope ima takvih, i
kakav e uope biti udio prihoda od tog poreza u ukupnoj slici? Bojim se, vrlo
mali. Ali zato jer nije krajnji cilj. Krajnji cilj proitajte kod Bilderberga.
Isto tako, barem dok nije bilo ove peticije koja je pokazala da ovaj lav
vie ne spava (iz naslova nove Ickeove knjige), nisam imao nikakve sumnje
da e mijenjanje zakona o radu imati isti model. O no to se ne bi moglo
nasilno uvesti odm ah (pod krinkom dem okratskih mehanizam a) uvelo bi
se malim koracima. Prvo m ala promjena, na koju bi sindikati pristali jer e
16 6
11. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
167
SVE I U NOVINAMA (...a poneto i ne) fe iS ta fr M l #
168
15. poglavlje TRAJKOVI, PETICIJE I BIJELE CRTE NA ULICAMA
170
16. p o g lavlje
171
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
svojim svjesnim aparatom. Mada sam uoio, ili mi je skrenuta panja, na tek
nekoliko vizualnih subliminalnih poruka, vjerujem da ih oko nas ima puno
vie. Te subliminalne poruke uglavnom su vezane uz seks.
uo sam pretpostavke da se rije seks u njima koristi kako bi se povea
la prodaja proizvoda jer kad nesvjesno percipiramo tu slatku rije bivamo, iz
nam a nepoznatih razloga, privueni ba odreenom proizvodu, izmeu dese
taka drugih. Moe biti da je tom e tako. Osobno sam skloniji drugaijoj verziji.
Mislim da se seks u rijei i prikazu ne koristi za reklame, ve da se reklame
koriste kao poligon za plasiranje seksualnih poruka. Gdje bi to bilo efikasnije
nego kroz sveprisutne reklame? Zapravo, vjerojatno je oboje posrijedi, ali ovo
drugo m i se ini vanijim.
Naravno, nam ee se pitanje: zato bi nekom e bilo toliko vano oba
suti nas sa svih strana sublim inalnim porukam a o seksu? Kau neki da to
im a veze s akram a i s velikom kreativnom snagom seksualne/stvaralake
energije. Ako ona nesm etano struji od najnie, prve akre, prem a gornjima,
moe nas napajati kreativnou, idejam a i svim drugim stvarima koje nas
m ogu nadahnjivati, oslobaati ili initi boljima. Osim to je ta energija ima
stvaralake osobine, ona je i energija klasinog seksa, u onom instinktivno/
horm onalnom obliku pa ako je se usm jeri i zatoi u prvoj akri, ona ostaje
samo to - nagon u nekom vrlo niskom obliku, i u isto vrijeme neostvareni
potencijal one njene kreativne strane. Kad ne struji prem a gore, ona dri
ljude na nekoj, recimo to tako, niskoj frekvenciji, kako se ne bi otvarale fre
kvencije koje sadre vie akre. To bi bio razlog zato se toliko inzistira na
stim uliranju temeljnog seksualnog nagona, to bi bio uzrok svakojakih seksu
alnih devijacija kojih im a sve vie.
No, ini se da prva akra krije i druge osobine, moda i vanije, koje n a
dilaze seksualnu energiju.
Evo to u knjizi Sedam akri, sedam stanja svijesti o tome pie Adrian Kezele:
Negativno djelovanje prve akre, dakle, neravnotea prve akre, takoer
se moe povezivati s negativnim znaajkama spavanja kao stanja svijesti. Kad
spavamo, nalazimo se u stanju nepokretnosti i tuposti. Bezvoljnost i nedosta
tak inicijative stoga su znakovi poremeene prve akre.
Osobe s neuravnoteenom energijom prve akre stalno su u strahu za svo
ju sigurnost i preivljavanje te trae izlaz u poistovjeivanju s raznim vanjskim
initeljima. Primjerice, gubitak identiteta u masi poput pripadnosti ulinim
skupinama ili skupinama fanatinih sportskih navijaa najei je oblik oito
vanja poremeenog djelovanja prve akre kod mlaih ljudi.
172
05. poglavlje ONE SU O K NAS: SUBLIM INALNE PORUKE
Rairene noge ove dome koja ne nosi gaice, iz filma Tko je smjestio zecu Rogeru
173
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
174
16. poglavlje ONE SU OKO NAS; SUHI IMINALNE PORUKE
M a la sire n a - v je rn i p rik a z p e n is a m e u to rn je v im a d v o rc a
js y . w ; ,*?.vsr fe jj|
W$b M bm H H B i 98111
^ - e = 5 \
M iS ie ,S it O i g M
176
16. poglavlje ONE SU OKO NAS: SUBLIMINALNE PORUKE
s in to m la d i d r i u lije v o j ru ci?
177
SVE PIE U NOVINAM A (...a poneto i ne) Kreimir Miak
g t vy ?*
fc. liStIk
i
M a sk o !
Konano* evo i jednog Stoga koji je kruio netom. M oram r<ti da llprva
nikako nisam uspijevao proitati to tu pie jer mi se sve panja usmjerila na
bijele povrine. No, kad sam jednom uoio tekst u crnim povrinama, bio je
toliko vidljiv da mi je bilo nevjerojatno da ga nisam uspio uoiti. Poslijf sam
lako saltao panju i jednog na drugo te samome sebi inio tekst vidljivim ili
nevidljivim.
Evo sada i Jed
ne slike na koju mi
Je prije nekih gpdinu
dvije jedan prijatelj
skrenuo panju pa
sam je otiao fotogra
firati. Bila je to slika
plakatu u zagre
bakom trgovakom
centru Am nue Mali,
na duanu za djecu.
Na prvi pogled, nita
strano, tek djevoji
ca' &kistom, zamrlja
na bojim .
No, je li to samo
mata (moja i onih
koji su uoili te de
talje), ali zastor u
desnom donjem
kutu slike doista na
likuje mukoj Cipeli.
Stiliziranoj, ali ipak
cipeli. Kako god to
bilo, nabor je doista
Akojdcnji tej astara predstavlja rrmskti c-tpelu, vesica raspri pojas, neobina oblika za
to fleke?
zastor. Samo po sebi
tO ne bi puno znailo kad ne bi bilo one vezice koja dri zavjesu vezanom i tako
sve skupa moe predstavljati muke hlae i remen na njima. Sto bi predstavljao
kist, njegov poloaj i sve one mrlje, preputam vaoj mati. Nevina slika odjed
nom postaje vrlo degutantna.
18 0
16. p o g la v lje O N E S U O K O N A S: S U B L IM IN A L N E P O R U K E
Ii. esto isam se pitao stoji li iza ove slike namjera ili tek sluaj. Sto sam je
due gledao, odgovor mi m S n io sve oigledniji.
I?' ini fp da subliminalne poruke vezane uz seks mogu biti ugraena na
najrazliitije naine (kao slova, slike, asocijacije) u same slike, ti sama slova, ili
pak u raster pozadine koje rijetko kada uope gledamo.
Jedno o velikih iznenaenja doivio sam na vlastitom blogu kojega sam
u to vrijeme pisao, a do tog otkria dola je ista ona vjeta pijunia sablimi-
nalnih poruka koja je spazila gmazove na pozadini pokera onlin>ime je kod
mene stekla titulu Jfelikog lovca na subliminalne poruke S desne strane tik *
s t a bloga, u zelenim okviriima s linkovima i rubrikama koji se nalaze sa strane
(opis bloga, Mjjtovijl komentari, najnoviji postovi i tome slino) pisalo je SEX.
jodnom kad bi ih se uoilo, slova bi J e jasno isticala iz rastera pozadine (inae,
jodne od pozadina koje po efaultu nude taj servis i program za blog). Kad
sam nazva urednicu i am initratoricu bloga, da joj n a to skrenem panju pa
da stavi neku drugu pozadinu, i sama je to uoila i iznenaeno prokomentirala
d a se slova vide jasno poput onih zatitnih testova, kod kojih su slova i brojke
nepravilno napisane, tako da ih ovjek moe proitati, ali ne i neki kom pju
torski prOgram napravljen za neovlaten upad-, a esto ih se m ora prepisali i
upisati ako elite komentirati neiji post na nekom blogu.
Radi usporedbe, tekst kojim se provjerava da odgovor ili komentar ne alje raunalo, tzv. 'captcha'
181
i
SVE PIE U NOVINAMA !j..a poneto i ne) K&SSMNMBSHS
183
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto i ne) Kreimir Miak
Ipak, kritini znanstvenik i pisac Artur Clarke u knjizi Svijet zagonetnih sila
uroke je stavio na drugo mjesto svoje top-liste od deset toaka, u kojoj je posloio
fenomene prouavane u knjizi po njihovoj vjerojatnosti da zaista postoje. Ocjeno
imaju ima raspon od +5 do -5. Clarke nije bio iskljuiv i pozvao je itatelje da
i sami naprave svoj popis. Sto se njega tie, negdje na samo dno sigurnosti, na
-4 popisa da se neki fenomen zaista zbiva, Clarke je, primjerice, stavio reinkar
naciju. Na prvom mjestu, s +5 ocijenio je hodanje po eravici bez posljedica za
tabane, jer se fenomen jednostavno ne moe osporiti, svatko ga moe vidjeti i uz
par sati pripreme iskusitii. Sa +4 ocijenio je uroke i magiju. Napisao je da ne zna
na koji nain to radi, ali iz svih primjera koje je prouio njemu je bilo oigledno
da je bacanje uroka autentina pojava s izraenim efektom. to i ne treba udili,
jer je rije o manipulacijama i fokusiranju misli i namjera, a misli su stvari. A
stvar se moe baciti na nekog s ciljem da ga se ozljedi.
Ili da utjee ili ak stvori neku drugu stvar.
Ispriat u vam jedno malo, vlastito iskustvo.
Prije koju godinu bio sam kod jednog prijatelja. Priali smo ba o tim
temama, a on je odluio napraviti jednostavnu demonstraciju. U ruku je uzeo
predmet koji bih nazvao raljama. Nisu to bile klasine dvokrake ralje. Zami
slite malo deblju bakrenu icu savijenu u obliku slova II Krai krak tog slov;i
L smjeten je u cjevici, koja predstavlja drku ralji. Kad se cjevica dri oko
mito, bakrena se ica s lakoom moe okretati u raznim smjerovima. No, ako
se nita ne zbiva, ona jednostavno stoji usmjerena u nekom smjeru, kako je ve
uhvatila ravnoteu.
Prvo je s tim raljama, s tom icom usmjerenom ispred sebe, sa sredim*
sobe ustrim korakom krenuo ravno prema zidu. ica je cijelo vrijeme njegova
hoda bila usmjerena prema naprijed, sve dok nije dola skoro do samog zida,
Umjesto da vrh ralji udari u zid, na nekih 3-4 centrimetra od zida, ica se na
glo okrenula, kao da je naletjela na neki nevidljivi zid ispred samog zida. Kako
se drak pribliavao zidu, tako se i kut okreta ice poveavao, kao da je klizila
uz taj nevidljivi zid. Sad slijedi ono to mi je pokazalo da su nae misli zaislii
stvari ili da mogu postati stvari.
Prijatelj mi je rekao da e on sad otii u drugu prostoriju, a da ja negdje u
sobi zamislim zid. Ja sam ga zamislio nasred sobe, a potom sam se predomislio
jer mi je palo na pamet da bi bilo moda bolje da ga zamislim nekako geomo
trijski nepravilnije, pa sam novi zid zamislio blie sebi. Viknuo sam mu da
sam spreman i on se pojavio s raljama uperenim ispred sebe, ustro hodajui
prema naprijed s pogledom usmjerenim negdje ispred ralji. U trenutku kad
184
17. poglavlje MISAO KAO STVAR
nii ralje stigle do mog PRVOG zida, ica se naglo okrenula i odbila, kao da je
udarila u nevidljivu prepreku. Nevjerojatno je bilo to su ralje reagirale kao da
M' tamo zaista nalazi zid ili neka prepreka.
Jo je zanimljiviji bio drugi zakljuak: gradei drugi zid, blie meni, ja onaj
/ld koji sam prethodno zamislio nisam izbrisao. Usprkos tome to sam panju
usmjerio na gradnju drugog zida, onaj prvi je i dalje postojao, on je i dalje bio
materijalna ili energetska injenica s kojom se vrh ralji tako dramatino sudario.
Moe se rei: moja misao o zidu je postala zid. Moja misao je bila zid. Bar
/ti te ralje. A ja sam potpuno neuvjeban laik u duhovnim disciplinama, nika
du se nisam bavio niti jednom, ak nisam niti meditirao. to bi tek bilo mogue
da sam izueni jogi; moda bih doista mogao energiju vlastitom namjerom i
milju oblikovati tako da u naoj percepciji ona izgleda kao zid? Moda bih
mogao levitirati, kao to se dogaalo nekim svetim ljudima u prolosti? Uosta
lom, efekt jogijskog letenja, koje se poduava u sklopu transcendenatlne m e
ditacije, pokazao je da je mogue svladati gravitaciju, vjerojatno putem medi
tativnog ulaenja u polje za koje je dr. Klaus Volkamer, radei na znanstvenoj
potvrdi postojanja eterine materije, rekao da se danas vidi kao tamna materija
k negativnim gravitacijskim predznakom. A to bi tek bilo kad bismo svi znali
kakav kreativni potencijal za stvaranje svijeta oko nas posjedujemo?
Dr. Volkamer je priskrbio jo jednu od brojnih potvrdi da je tome tako.
tovie, da mi u svakodnevnom ivotu na brojne naine neprestano kori
stimo tu materiju i da je ve i nae obraanje pozornosti - stvar. U jednom
Je eksperimentu pokazao da ako neka osoba usredotoi svoju pozornost na
detektor na vagi s posebnom namjerom da smanji masu detektora na vagi,
lo smanjenje mase moi e se oitati u sljedeih pet m inuta na samoj vagi.
Zakljuio je kako to pokazuje da u procesu miljenja i usmjeravanja ljudske
pozornosti mozak odailje zraku kvantova koja se usmjeruje na ono o emu
je ta osoba razmiljala.
Dr. Volkamer je pozvao iscjelitelja koji moe snano odailjati takvu vrstu
materije: Bilo je dovoljno da samo gleda uzorak koji je bio zatien staklom.
Nalazio se u staklenom ormariu tako da nije mogao disati na njega, bio je
sasvim zatien. Mogao je samo kroz staklo gledati detektor na vagi. Prije nego
Sto je pogledao detektor na vagi, imao sam savrenu temeljnu vrijednost, to
znai da nije bilo razlike u masi izmeu referentnog uzorka i detektora. im je
pogledao detektor, teina detektora se poela mijenjati.
Moda je trenutak da se misao proiri. Misao je stvar, ali je i namjera stvar,
a ak i puko obraanje panje je stvar.
185
$VE PIE U NOVINAMA (,..a poneto i ne) & e iM r Mreak
186
17. p o g la v lje M ISA( ) l<A () SIVAH
Dr.VVilliam Tiiler na predavanju pokazuje sliku svog elektrinog ureaja za utiskivanje namjere
IH/
SVf P IF U N O V IN A M A p o n H io I ne) Krnllrfllr Mlluk
188
17, p o g la v lje M IS A O K A O IV A M
lija. Kasnije sam upitao Korotkova kako to d a je m jestim ino nestalo tih boja,
)rr sam oekivao da e se one na neki nain intenzivirati svuda oko prstiju,
l Klgovorio m i je da je zraenje uslijed slanja panje i ljubavi poprim ilo viu
frekvenciju od one koju GDV-kam era moe zabiljeiti.
( il)V -kam era je svakako pribavila dokaze da nae misli nisu tek neka zbr
ka elektrinih impulsa u naoj glavi ve stvari koje izravno i trenutno utjeu na
materijalni svijet i druge ljude.
Slian ureaj za snim anje suptilnih energija konstruirao je i britanski bio
log I tarry Oldfield. Ponukan istom idejom, da usavri efekt Kirlianove fotogra
fije, krajem 1980-ih izum io je tzv. PIP- kam eru koja registrira uzorke inter-
lerencije fotona. Kao i Korotkov, u svojim je snim anjim a zabiljeio i energiju
ljubavi, vidljivu na fotografijama na kojima majka zrai prem a svom djetetu.
P I P - k a m e r o m H a r r y a O l d f i e l d a s n im lje n a s u z r a e n ja e n e r g e t s k o g p o lja o d m a jk e p r e m a d je t e u
189
SVI P lSf U NOVINAM A U a p o n t lt o I n) Kr*llm lr MUnk
No, ako je misao zaista stvar, zato je ne bi bilo mogue fotografirati, kao
i svaku drugu stvar?
U etrdesetak sociolokih eskperimenata kojima se prouavao utjecaj
transcendentalne meditacije na kolektivnu svijest, utvreno je kako je dovoljno
da u drutvenim zajednicama tehniku transcendentalne meditacije prakticira
1% puanstva da bi se postigao efekt na smanjenje stresa i napetosti u kolektiv
noj svijesti i, posljedino, nasilja uope. No, dovoljan je tek kvadratni korijen
od 1% populacije nekog podruja ili Zemlje ako se skupno prakticira napredna
TM-sidhi tehnika tj. jogijsko letenje. Bez obzira o kojoj je od dvije spomenuli'
tehnike rije, taj je efekt nazvan Maharishijevim uinkom, po osnivau tran
scendentalne meditacije. Potvren je vrlo visokom statistikom znaajnou u
nizu eksperimenata. Sve su to bili tzv. dvostruko slijepi pokusi, to znai da su
podatke prikupljale i sreivale nezavisne ustanove, a osoblje koje je prouava
lo i izraunavalo ukupne indekse parametara nije bilo upoznato s osnovnom
hipotezom pokusa niti s datumima eksperimentalnih razdoblja. Ukupno je na
vie od 200 sveuilita i istraivakih institucija, u 30 zemalja, provedeno preko
500 znanstvenih studija koje su se bavile TM-om i TM-sidhi tehnikom, a stu
dije o Maharishijevim tehnikama tiskane su u vie od 100 vodeih znanstvenih
asopisa i sabrane u pet debelih tomova.
Istraiva Elmar Gruber je u knjizi Parapsiholoki ratovi predstavio niz
eksperimenata koji pokazuju utjecaj misli na materijalni svijet.
U 1970-ima KGB je od instituta Popov zahtijevao da osnuje bioelektro-
nike, to jest parapsiholoke istraivake laboratorije irom zemlje, u Lenjin-
gradu, Kijevu, Alma Ati, Kiinjevu, Taganrogu, Minsku i Talinu. Bilo ih je ba
rem 29. Jedno od strahovanja o kojem se ozbiljno raspravljalo u Sjedinjenim
Dravama podsjea na drevne zamisli o magiji. Vjerovalo se da su Sovjeti po
klone za zapadne diplomate i politiare natapali negativnom psi-energijom,
Takve energije vremenom bi se oslobaale iz poklona i, navodilo se, dovodile
do neurolokih oteenja.
U Udruzi A. S. Popova za radio-elektroniku i komunikacije u Moskvi,
Anatolij Arlain je proveo eksperiment u kojem su se uvjebane osobe pa-
ranorm alnih sposobnosti nastojale izdaleka umijeati u mentalne procese
druge osobe. Dragovoljnim polaznicima koji su sudjelovali u eksperimentu
nije objanjeno o emu je rije. Njihova je zadaa bila samo da rijee mate
matike probleme zatvorenih oiju i bez pomoi papira i pisaljke. M ental
nu interferenciju trebala je osigurati skupina psihika koji su bili uvjebani
u specijalnim metodam a postizanja slike. Polaznici su isprva odvedeni u
190
17 poglavlje MISAO KAO STVAR
191
5VF PlSF U NOVINAMA pontito I ne) KrpSImlr Miak
192
17. p o g la v tj* M ISA O K A O STV A R
193
svr pi^c u n o v i n a m a (..1 poneito i n) K rallm lr M lia k
osobite reakcije koje se iskazuju pokretim a tijelu, dubokim disanjem ili pro
mjenom faze sna. Znanstvenici su zakljuili da je ovaj lip sposobnosti prije
nosa podsvjesne informacije zajedniki ljudskoj vrsti."
S ovim studijama ulo se u podruje s dalekosenim posljedicama. inje
nica da ak i ljudi koji se ne osjeaju paranorm alnim niti iscjeliteljima a do
stiu mjerljive efekte, navodi na to da su njihove sposobnosti rasprostranjene.
ini se da svi mi moemo mislima jedni drugim a pomagati zdravstveno. Ali to
nikad ne radim o - jer uope ne znamo da misli imaju tu sposobnost.
Iscjeljivanje mislima moe imati i dramatine efekte.
Ruski istraiva D m itri Mirza i njegov kolega V. I. Karcer objavili su na
vjetaj o intenzitetu interakcije svijesti s udaljenim biolokim sustavima. Mirza
je na elu istraivakog odjela u moskovskom Nacionalnom sreditu za tradi
cionalnu narodnu m edicinu pokazao da su iscjeljitelji bez dodira smanjiva
li stopu sm rtnosti mieva koji su u tri navrata bili izloeni sm rtnim dozama
gama zraka. Efekt je bio dramatian: stopa sm rtnosti u kontrolnim grupama
bila je 100 posto; svih 40 ivotinja um rlo je unutar 19 dana izloenosti zrae
nju. U eksperimentalnim grupama, m eutim , nakon 19 dana stopa smrtnosti
iznosila je u prvoj 90 posto, pa 50 posto, 44 posto i, najzad, 22 posto. Iznena
ujua kod tih rezultata nije samo injenica da je u svim skupinama u kojima
su iscjelitelji bioenergijom pokuali lijeiti bilo jo ivih ivotinja, za razliku od
kontrolnih grupa - nego je najuspjeniji iscjelitelj radio na daljinu. Iscjelitelji
prvih triju skupina obraivali su ivotinje jednostavno drei nad njima ruke,
M. B. Fatkin, iscjelitelj odgovoran za etvrtu grupu, koji je i zabiljeio najbolje
rezultate, vrio je svoj utjecaj iz grada Jalte na Krimu, dok su se ozraeni mievi
nalazili u Moskvi, udaljenoj 1300 kilometara.
Ovaj zadivljujui eksperiment zapoeo je sredinom kolovoza 1991. U si
jenju 1993., 15 mieva (38 posto) iz eksperimentalnih skupina jo uvijek je
bilo ivo. U treoj seriji testova, kad su mievi bili obraivani prije i nakon
izloenosti zraenju, devet od deset mieva preivjelo je u jednoj testiranoj
grupi, a u drugoj je preivjelo svih deset ivotinja.
Pa jo ukratko:
Iscjelitelj Oskar Estebany je s fiziarom Bernardom Gradom, sa Sveuili
ta McGill, pokazao da je mislima mogue utjecati na molekularne strukture
otopine i ponititi njezine tetne uinke...
Recentni eksperimenti ruskih znanstvenika L. N. Pjatnitskija i V. A. Fon-
kina, koji ukljuuju m etodu rasprivanja svjetla, potvrdili su da se molekular
na struktura vode moe mijenjati psihokinetikim djelovanjem...
194
1/ pni|l,ivl|c MISAO KAO STVAR
195
SVF P rtr u NOVINAM A (..,n p o n e ito i ne) K rllm lr M llek 1
196
17, poglavlje MISAO KAO STVAR
197
18. poglavlje
RAZGRADNJA BRODOGRADNJE
Negdje polovicom 2010., gotovo je nezamijeena kroz medije prola vijoNl
s naslovne strane novina. Ipak se takav dogaaj ne zbiva svakoga dana, pogoto
vo kad je rije o neem to bi moglo izazvati osjeaj optimizma ili - nedajboC
- ponosa.
Moda bi se pria i nala na zasluenom mjestu kad naslovnice ne bi bile
rezervirane za prioenja bilderbergera i druge bratije o atro nadolazeoj krizi
u Italiji, panjolskoj itd. i jadnom euru koji je pred (umjetno stvorenim, ma
hom tek kroz vijesti) izazovima, pa eto, moramo svi zbiti redove jer to bismo
mi bez eura i EU openito? ivjeli sretno, ali to nije bilo u m odi te jeseni, kao
niti mnogih jeseni ranije. Uostalom, neto sam krivo napisao, jer nadolazeoj
krizi nije trebalo due od desetak dana da se u priopenjima koji se predstav
ljaju kao vijesti mjestimino pone spominjati kao gotova stvar, kao neto to
se ve praktiki dogodilo ili je neizbjeno. To su valjda najbre ostvarujua
proroanstva u povijesti. ak i ako se nisu dogodila, u vijestima glavnih svjet
skih medija ve jesu, a poznato je da je stvarnost ono to se izvjetava, a ne
kako stvari zaista stoje.
No, da ne duljim, ona kratka vijest s poetka prie, koja mi je zapela za
uho, je sljedea:
Gotovo 40 milijuna vrijedan brod za prijevoz putnika, automobila i kon
tejnera porinut je u more u brodogradilitu Kraljevica. Ljepotan dug 95, irok
19 metara, nosivosti 1071 tonu ide za Kanadu, a direktor Kraljevice pohvalio se
da je rije o trenutno teholokom najsavrenijem brodu u svojoj klasi, u kojoj
se oekuje biti proglaen brodom godine.
Zvualo bi mi to skoro nevjerojatno (to da hrvatski brod bude kandidat za
brod godine), da ba nekako u vrijeme kad je osvanula ta vijest, u asopisu Nexus
198
18 . p o g la v lje R A Z G R A D N )A B R O I) ( ) ( iltA l )N II
ulje objavljen intervju iz kojega sam doznao da su hrvatski brodovi u 50-ak godi
na koliko se dodjeljuje ta nagrada, 27 PUTA dobili nagradu za NAJBOLJI BROD
NA SVIJETU, to je vie od 50%, od ega zadnju 2009. godine kad je Stena
progress Brodosplita proglaen najboljim brodom te godine.
Je 1 to bilo u novinam a? N e znam , m eni je prom aklo, a m oda je problem
I to to, d ok itam novine, nem am ko d sebe povealo ni m ikroskop.
U to m se intervjuu nalazi gom ila stru n ih inform acija koje bi bilo d o
bro znati prije nego to se p o ne pijuckati po naoj b ro d o g rad n ji n a tem elju
ili-/inform acija iz novina. Ba sam juer sjedio na kavi s je d n im prijateljem
1 spom enuo b ro d o g rad n ju i njenu vrijednost, a on m e je upitao kako onda
objanjavam injenicu da je propala i da je gubita. U pitao sam ga o tk u d m u
te inform acije, pa je ostao m alo zateen. Kao, to svi znaju. O tku d a znaju? Iz
propagandne kam panje koja je na snazi? Im am novost: pria je doista sloe
nija od toga.
Jo koja kap optim izm a nee koditi. N a Radiju 101 ula se vijest da je
nesalomljivo rijeko brodogradilite Viktor Lenac, kao u nekoj drugoj dravi,
u prvom polugoditu viestruko povealo dobit u odnosu na isto razdoblje
2009. godine kada je dobit iznosila 172 tisue kuna. K onsolidirana dobit rije
kog brodogradilita u prvom polugoditu ove godine iznosila je 3,8 m ilijuna
kuna, pokazalo je izvjee tvrtke objavljeno na Zagrebakoj burzi. Spomenuto
Je i da je brodogradilite Viktor Lenac jedno od najveih brodogradilita ,,u
djelatnosti rem onta, preinaka i offshorea na Sredozemlju te da je krajem lip
nja imalo 610 zaposlenika.
Istina je, naalost, da smo svi m i neinform irani ili poluinform irani. Stru
njaci smo za svaku moguu temu, koju uno branim o, m ada - da nas netko
upita - ne bismo znali o toj tem i rei tri suvisla podatka. Ali m i imamo svoje
miljenje. Jedini je problem to mislimo da je to nae miljenje, a u biti je rije o
klasinoj praonici mozga, kojoj je cilj da subjekt za tue ideje, koje su m u sup-
tilno ili manje suptilno ulivene u glavu, misli da su njegove vlastite. To je onda
manipulacija punog spektra, ono to se trai. Koliko ste se puta i sami nali u
raspravi ili razgovoru s nekim, a da su sve informacije kojima ste raspolagali o
toj tem i bile iz teksta duina tisuu znakova iz novina toga dana, koje ste tek
preletjeli pogledom?
Znam koliko puta. Barem jednako toliko puta koliko i ja.
Za poetak, sjeate li se kada ste zadnji put u domaim medijima proitali
neto dobro o brodogradilitima? Internetske arhive ne seu toliko duboko u
prolost. Tijekom posljednjih desetak godina o hrvatskim se brodogradilitima
199
SVI 1lSr U NOVINAMA poneito I ne) Ki'O'SImli Ml'ik
200
18, poglavlje RA/GRADNJA BRODOCiRADNIl
201
iVI PlSl U NOVINAMA (...ii poneito I ne) KroCImli Mliak
202
1 8. p o g la v lja R A Z G R A D N IA III >1 >< )< J lA l >N II
203
SVI PlSE U NOVINAMA (...rt poneUo I ne) Krr'.lmli MK.ik
204
18. p o g la v lj* R A / n n A D N IA ttR O D O fiR A D N )!
205
SVI IM'j II U NOVINAMA poneSto I ne) Krttlmlr Mllak
20 6
! ii. p o g la v lje R A Z G R A D N JA BRODOGRADNJI
2 08
19. p o g la v lje URO TA S{ NI D O G A A ?... C R T IC E SA S A S T A N A K A B ILD ER B E R G A
209
SVI PlSli II NOVINAMA (..i poneito I ne) KrKImlr MK.ik
210
19. p o g la v lje UROTA SI NI I 50GA A?... C R T IC E SA S A S T A N A K A B ILD ER B E R G A
tuno nepoznat, ali se u proteklih par godina pomalo probijao u javnost, kroz
pokoju knjigu ili ak i novinski lani u novinama. Recimo, jo u svibnju
2009. moglo se na news-portalu proitati vijest sljedeeg sadraja (a slinih se
te i sljedee godine nalo ak i na stranicama naih dnevnih novina):
Pripadnici Bilderberg-kluba raspravljali su na skupu u atenskom hotelu
Nafsika astirpalas, koji je zavren u petak, o trenutnoj ekonomskoj krizi. Novi
narima je pristup, kao i obino, bio zabranjen, a skup je bio osiguran s kopna,
mora i iz zraka. Ovom klubu se pripisuju zasluge za osnivanje EU, za NATO-ovo
bombardiranje Srbije, ali i za izbor amerikog predsjednika Baracka Obame na
prologodinjim izborima. Prema navodima atenskog dnevnika Katimerini, na
skupu je sudjelovalo oko 130 utjecajnih linosti iz svijeta, meu kojima su poli
tiari, pripadnici kraljevskih obitelji, monici iz vojnoindustrijskog i bankarskog
sektora, prve osobe naftnih kompanija, odnosno oni koji za koje se neslubeno
kae da su krojai sudbine cijelog svijeta. Bilderberg klub ima tvrdu j#2gru koje
trenutno ine David Rockefeller i Henry Kissinger, a ostatak lanova se bira i po
ziva po trenutnoj aktualnosti, odnosno po tome koliko je perspektivno ulagati u
njih. Nijedan sastanak, od 1954. kad je klub osnovan, nije protekao bez poznatog
amerikog politiara i diplomata Kissingera.
Godinji skup ovog kluba na jednom mjestu okuplja treinu top-politiara i
dvije treine financijsko-poslovnih magnata. Njihov posao ove godine je bio da
tijekom tri dana vijeaju to im je initi sa svjetskom ekonomijom, bez bojazni
da e njihovi stavovi dospjeti u javnost. Na ovakvim sastancima i skupovima
ak ni osiguranju nije dozvoljen pristup, a nita se sa sastanka ne snima i ne
biljei. Meu uzvanicima ovogodinjeg skupa nali su se i ameriki ministar fi
nancija Timothy Geithner, predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick, ameriki
izaslanik Richard Holbrooke, kraljice panjolske i Nizozemske Sofija i Beatrice,
predsjednik Europske sredinje banke Jean-Claude Trichet, predsjednik Europ
ske komisije Jose Manuel Barroso i ef vedske diplomacije Carl Bildt - istie se
u grkim medijima. Ova tajna organizacija, koju mnogi zbog skupova daleko od
oiju javnosti poistovjeuju sa Slobodnim zidarima, krivac je i za postavljanje
Baracka Obame na elo SAD-a. Naime, ba je Obama u lipnju prole godine
sudjelovao na sastanku Bilderberg kluba. Naime, brojni teoretiari i analitiari
smatraju da je na ovom skupu odlueno da e prvi ovjek SAD-a postati Obama.
Za nekoliko dana ili mjeseci vidjet emo to je odlueno na skupu koji je u petak
zavren u predgrau Atene. Prema navodima grkih medija, skup je posjetio i
ameriki potpredsjednik Joe Biden, koji sutra poinje balkansku turneju tijekom
koje e posjetiti Sarajevo, Beograd i Pritinu.
211
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kratlmlr MK.ik
212
19. poglavlje UROTA SI NI I (KADA?... CRTICE SA SASTANAKA BILDERBERGA
213
SVE PlSE U NOVINAMA ( .,. ,1 poneito I ne) KrMImlr MK.ik
214
20. poglavlje
POZADINA MOI
Jo jednu eskapadu licemjerstva moglo se vidjeti kroz niz novinskih tek
stova u kojima je papa Benedikt XVI, nekad znan kao Ratzinger, dobio prostor
da se ispriava vjernicima,, ^Osramoen sam i ponien zbog grijeha sveenika
pedofila, pisalo je u naslovu teksta o tome kako je sredinom rujna 2010. pri
mio u Londonu pet rtava (od vie stotina) sveenikog nasilja. Nakon to
je sasluao njihova svjedoanstva, vidljivo dirnut, pisalo je, papa je rtvama
obeao punu potporu te naglasio kako Katolika crkva ini sve da do slinih
dogaaja vie ne doe.
Hm. Pa opet: Hm. Jer sad vie ne govorimo o par izoliranih sluajeva ve
o pojavi koja poprima naznake epidemije. No, mada je papa izrazio svoju du
boku bol nevinim rtvama neizrecivih zloina, njegov posjet Londonu pratio
je prosvjed od nekoliko tisua ljudi koji su prosvjedovali protiv papine politike
prema upotrebi prezervativa, protiv stajalita Vatikana prema homoseksual
cima kao i zbog sveenika-zlostavljaa djece. Lucy Duckworth izjavila je za
novine da su je od pete do jedanaeste godine seksualno iskoritavala tri svee
nika, a da su dvojica jo uvijek sveenici i da imaju obraza nazivati se slugama
Bojim. Na prosvjede u London Barbara Dorris je stigla iz St. Louisa u SAD-u.
U rukama je nosila transparent na koji je zalijepila svoju sliku s prve priesti,
kada je imala sedam godina, i kad ju je zlostavljao sveenik.
Uoi papinog putovanja u Veliku Britaniju, pisalo je jo prije u novinama,
primas Katolike crkve u Belgiji, nadbiskup Andre-Joseph Leonard, nakon to
se javnost zgrozila razinom seksualnog zlostavljanja nad djecom od strane ka
tolikih sveenika, izjavio da je skandal izazvao puno boli papi Benediktu
XVI. Da, uvjeren sam da ga dua boli. Pogotovo u svjetlu injenice da je, kao
to je pisalo, Katolika crkva u Belgiji imala svoju internu radnu skupinu koja
215
5VI PlSE u NOVINAM A po neito l ne) Krallm lr MK.ik
216
20, p o g la v lje P O Z A D IN A M O I
217
SVE PlSF U NOVINAMA (,n ponotio I ne) MK.ik
O koliko se djece radi? Uivi voza lisubonskog sirotlta asa Pia priznao
je - 639 zloina!
U knjizi Davida Ickea Najvea tajna, a i nekim drugima, postoje obimna
i dobro dokumentirana poglavlja u kojima se razotkriva mreu sotonistikih
i pedofilskih rituala diljem svijeta u koje su, kao po pravilu, ukljueni najviSI
ealoni drutva, ukljuujui i neke efove najveih drava. Pomou tih magij
skih rituala, u kojima su glavni dio rtvovanja djece radi hranjenja njihovim
strahom, pie Icke, oni uspostavljaju vezu sa svojim gospodarima s druge ra
zine. Dokumentirao je nekoliko otkrivenih lanaca pedofilije i trgovine djecom
(ponekad se za rtvovanja koriste djeca roena u tajnosti koja nikad nisu pri
javljena pa nitko nije niti znao da su nestala), iji su tragovi u nekim zemljama
vodili vrlo visoko, do samog vrha.
Sjetimo se opet gmazova koji se navodno hrane ovjekovom energijom
i emocijama straha. Svaki put kad mislimo ili osjeamo, aljemo, pie Icke,
val koji titra u skladu s frekvencijom konkretne misli ili emocije: Niska vi
bracija straha i s njim povezane emocije poput ljutnje, agresivnosti, stresa
i krivnje stvaraju frekvencije koje se slijevaju u meuprostornu razinu (gdje
ive gmazovi; op. K. M.) i tako postije energetski izvor Ja gmazove i ostale
entitete. to ovjeanstvo osjea vie straha u svim njegovim oblicima, to e
vie energije - snage - imati gmazovi i drugi m euprostorni entiteti za svoje
odranje i napad na nas same. Cjelokupni globalni sustav osmiljen je na
nain da se stvara energija straha, stresa i patnje te da se ljudsko stanovnitvo
pretvori u izvor njihove energije. Icke je citirao Alana Waltona, dugogodi
njeg istraivaa i pisca o gmazovima koji je rekao: Ti vampirski t ipovi (gma
zova) ... zapravo se nastoje hraniti energijama ljudskih emocija i ivotnom
silom/esencijom da bi dobili energiju koja im je oigledno potrebna ne samo
kako bi se infiltrirali u na svijet nego i u nau dimenziju.
David Icke pie da je pedofilija jo jedan oblik ponaanja tih energestkih
vampira koji na poseban nain ude za energijom i esencijom djece. Pedofile
su opsjeli gmazovi i druga demonska bia, tako da kada spolno ope s djecom,
demon koji ih je opsjeo upija djetetovu energiju iz prve akre s dna kraljenice,
sjedita kundalinija. Mnogi ekstemni, jezivi postupci proizlaze iz opsjednusto-
sti poinitelja tih groznih nedjela.
Ako vas tema zanima (jer je nevjerojatna barem koliko je zastraujua, a
izvan cijelog konteksta Ickeove prie teko ju je ope smisleno smjestiti u neku
ladicu) potraite je na stranicama njegovih knjiga. Ali znajui to, prestao sam
dogaaje koje sam naveo promatrati kao izdvojene incidente. Pogotovo zato
218
20, p o g la v lje p o z a d in a m o ( i
tlo je ak i iz novinskih vijesti vidljivo tlu ono to nisu. Tisue djece, mnotvo
vcenika, predstavnik UNESCO-a , panjolski voditelj vijesti... svi su ti ljudi
dio 'sustava koji kroji mreu kontrole na ovom svijetu.
***********
Zanimljiva vijest osvanula je i u srpnju 2010. na jednom portalu. Naslov je
glasio: Dvije treine medicinskih istraivanja je pogreno.
Pisalo je da je John Ioannnis, britanski infektolog i medicinski analitiar,
pregledao stotine istraivanja i zakljuio da su se dva od tri zakljuka objav
ljena u medicinskim asopisima kasnije pokazala netonima. Evo najeih
razloga pogrenih preporuka i zakljuaka koje je on naveo:
2. Makinacije rezultatima
I cijenjeni znanstvenici esto odbacuju podatke. esto to moraju zbog
loe opreme ili zbog toga jer se ukljueni pacijenti ne dre programa. Pro
blem je to nije uvijek jasno gdje podvui crtu izmeu podatka koji je na
stao grekom i podatka koji se znanstveniku ne svia. Douglas Altman, iz
Centra za statistiku u medicini s Oxforda, prouio je vie od 100 istraivanja
lijekova i usporedio sirove podatke i one koji su objavljeni. U veini studija
neki su podaci izostavljeni - oni najee nisu podupirali zakljuak. Krajnji
oblik proiavanja podataka je odbacivanje kompletne studije koja se zbog
nepovoljnih rezultata u cijelosti taji od javnosti. esto to rade farmaceutske
kompanije. Primjerice, prije dvije godine dokazano je da 23 od 74 pokrenute
studije o antidepresivima nisu nikad objavljene. Objavljene su samo one koje
su pokazale da antidepresivi imaju uinak.
219
SVI: PlSl: U NOVINAMA (,i ponuMn I nu) Kmilmlr MKflk
220
20. p o g la v lje P O Z A D IN A MO(*l
ovjek je prilikom upisa djeteta u kolu odbio cijepili dijete zbog burnih
reakcija na ranija cijepljenja, pa su i 0 1 1 i supruga htjeli zatititi dijete. Kad je
njihov sin cijepljen HiB cjepivom u dobi od dva mjeseca, dobio je ekcem na
lijevom obrazu, a nakon to je s tri mjeseca cijepljen protiv Di-Te-Per plus Po
lio bolesti, stanje mu se pogoralo pa je dobio atopijski neurodermitis - rane i
svrbe po cijelom tijelu.
Pitam se koliko tete poine cjepiva djeci, a da se ne manifestiraju tako
brzo i tako burno? Zar zaista netko ozbiljno misli da ovjek moe poboljati
ono to je priroda napravila, ljudski imunoloki sustav? Zbog poboljanja hi
gijenskih uvjeta, mnoge bolesti su se za 95 posto smanjile i skoro nestale jo
prije uvoenja cjepiva. U okviriu pokraj testa pisalo je da u svijetu postoje te
orije za i protiv cjepiva, nakon to se nastanak nekih autoimunih bolesti poeo
povezivati s cjepivom. U nekim zemljama cijepljenje nije obavezno, ali se neci-
jepljena djeca ne mogu upisati u vrti i kole. Opet novoorvelovske doskoice.
Nije obavezno, ali zapravo jest.
Toliko iz vijesti; detaljni prikaz manipulacije lijekovima i rezultatima
istraivanja mogu se nai u odlinoj knjizi lijenice Lidije Gajski Lijekovi ili
pria o obmani.
*************
Sljedea vijest koja je ispala iz mojih kuverti podsjetila me na one vijesti
iz jednog od ranijih poglavlja, koje pokazuju kakve su nagrade nakon zavr
etka mandata ekale bive premijere Velike Britanije, panjolske i druge za-
slunike, u vidu odlino plaenih poslova u iluminatskim korporacijama ili
basnoslovnih honorara za predavanja. Kao i mnogi drugi pijuni Elite, i naeg
biveg premijera ekale su nagrade. Njegov prvi angaman nakon odlaska iz
Banskih dvora Icrajem 2009., pisalo je u novinama, bilo je savjetniko mjesto
kod kanadske bogataice Louise Blouin, predsjednice Zaklade koja organizira
globalni samit kreativnog razvoja u New Yorku. Jo u vrijeme dok se to zbivalo,
u jednom je novinskom lanku spomenuto da u nadzornom odboru te zaklade
sjedi i jedan od glavnih operativaca Elite, glavom i bradom Henry Kissinger.
Ba zanimljivo. Uostalom, kakav to mudri savjet moe Ivo Sanader dati jednoj
bogataici koja ga moe pojesti za doruak? Ovo su sve, tako oigledno, tek
paravani, uhljebljenje ovjeka koji je napravio to mu je reeno.
Ambicioznu kanadsku bogataicu i humanitarnu djelatnicu Louise Blouin
uvrtavaju meu tridesetak najbogatijih ena svijeta jer je, izmeu ostalog, vla
snica multimilijunskog londonskog umjetnikog instituta, a Shimon Pere, Bili
Clinton, Henry Kissinger samo su neka od zvunih imena njezinih prijatelja
221
SVE PlSF. U NOVINAMA (...a ponplo I ne) KiHIlmli MK,il<
222
;<) |io(|l.ivl|p POZADINA MOI
223
SVE PIE U NOVINAMA (. ponHto I ne) KiHimlr MK.ik
224
Ivo daleko utjecajnije od bilo kakvog bratstva. To je bila i ostala sr amerikog
establimenta. Odnosi se, meutim, najprije kuju uz pomo rituala, a injenica
da su osnivai Time Inc.-a i CIA-e, kao i nekoliko ministara vanjskih poslova
le savjetnika za nacionalnu sigurnost, ljudi koji su donijeli odluke da se baci
atomska bomba na Hiroimu i Nagasaki, izvri invazija na Zaljev svinja i da
se SAD gurne u rat s Vijetnamom: Taftovi, Bundyjevi, Buckleyi, Harrimani,
I ovetti - svi do jednog sudjelovali u inicijacijskom ritualu koj bi mogao imati
veze sa stvarnom moi izniklom iz spomenutih spona. Ondje je prisutno n i
jemo razumijevanje, dobro snalaenje u tajnovitosti, kimanje glavom i migovi
kojima se demonstrira mo.
To su ti tipovi koji su utemeljili Institut Harriman, o kojem u enciklo
pedijama pie da je prvi akademski centar u SAD-u koji je bio posveen in
terdisciplinarnom prouavanju Rusije i Sovjetskog Saveza, a utemeljen je na
sveuilitu Columbia 1946. kao Ruski institut, uz potporu Zaklade Rockefeller.
Ruski institut je 1982. postao Harrimanov institut za napredno prouavanje
Sovjetskog saveza. Godine 1992., nakon kolapsa SSSR-a, institut se usmjerio
na zemlje biveg Sovjetskog Saveza i istone Europe.
Na tom je institutu Sanader dobio posao.
Evo i zato. Marjan Bonjak je u odlinoj knjizi E\J - Ne Hvala! prenio
izjavu tada premijera, Ive Sanadera, politikoj eliti na sastanku Nacionalnog
vijea za konkurentnost 1. oujka 2004., koju je prenio Novi list. Sad se vrsto
drite. Ivo jer rekao ovo:
Ostavimo politiku po strani... Svatko ima pravo na svoje miljenje i tre
bamo otvoriti iroku javnu raspravu bez suprotstavljanja euroskeptika i euro-
entuzijasta. Budimo eurorealisti, alternative prema putu u EU nema.
Kako, molim? Ostavimo politiku po strani, mada je rije ba o politikom
pitanju? Trebamo otvoriti iroku javnu raspravu, ali bez suprotstavljanja euro
skeptika i euroentuzijasta? Pa kakva je to onda rasprava? Budimo eurorealisti?
Pa to i jesam. Zato bih i elio pod svaku cijenu izbjei ulazak u tu tvorevinu.
Vrijedno je zabiljeiti i noviju izjavu tog spin-doktora, nakon to je akti
virao svoj mandat saborskog zastupnika u listopadu 2010. Ona je u novinama
posluila kao naslov, a glasila je: Vratio sam se kako bih sprijeio nedemokrat
ske procese u RH.
Ma daj! A ja sam nekako mislio d aje bivi premijer moda aktivirao n v o |
saborski m andat radi imuniteta protiv krivinog gonjenja, s obzirom da ve
vie tragova korupcijskih afera i dravnog kriminala vodi do njega. Ali
ovo: u jednim dnevnim novinama je na tri stranice i s pelnarshtk lotogirtfi)rt
5VF PlSF U NOVINAMA (... ponelt I ne) Kie'.lmli MUk
226
21. poglavlje
LANE PROMJENE
Jedino su promjene stalne, to je, vjerujem, neto oko ega se svi moemo
sloiti. Zapravo, nije to ekskluzivitet ovog vremena - promjene se oduvijek
/bivaju, samo u zadnjih sto ili dvjesto godina puno bre nego ikad u znanoj
nam povijesti. No, jesu li sve promjene - promjene? Pogotovo u okolnostima
u kojima ljudi ele promjene. Ako pretpostavimo da vladajua elita to zna, na
ravno da e im ponuditi promjene, to jest privid promjena koji bi ljude na neko
vrijeme trebao umiriti. A onda e ve smisliti neto novo.
To je najbolje vidljivo u mnogim politikama velikih drava, koje ostaju
si rateki nepromijenjene desetljeima, mada se svakih par godina na izborima
u tim zemljama zbivaju promjene. Amerika politika cijelo vrijeme je ista, ma
iko da je na vlasti: ostarjeli glumac, bivi direktor CIA-e, simpatini saksofo-
nist, glupa budala ili mladi i napredni crnac. Ba ovaj, zadnji, najbolji je pri
mjer promjena koje to nisu.
Slavni strip-autor Alan Moore je u jednom svom stripu, mislim V for Ven-
iletta, napisao da su sve politike struje iste, a da je jedina prava razlika ona iz
meu tiranije i anarhije. Naravno, anarhiju ovdje ne treba shvatiti na pogrean
nain kako je se ponekad shvaa, pa se pred oima ukazuje slika nereda, palea
i razbojstava. Anarhija je sustav bez vlasti - to je sve. Znam da je teko zamisliv,
ali ne toliko teko koliko bi ga se moglo zamisliti, a o tome su ispisane stotine
i stotine stranica. S druge strane, suvremena zastupnika demokracija esto se
otkriva kao tiranija elite. Dvjestotinjak lanova parlamenta ima ovlasti donijeti
bilo kakav zakon, neovisno o tome ele li ga ljudi ili ne.
ini mi se da su prave promjene vie nalik nekom graanskom neposluhu
nego revoluciji, i da su spontane i pomalo neorganizirane ili, bolje rei, samo-
organizirajue. No, na politikoj sceni, takvih nema puno ili ih nema uope.
227
SVE PlSE U NOVINAMA (...ti poriitto I ne) Krtilm lf Mllak
Dva primjera lanih promjena mogu se uoiti u dva oka u jednoj glavi", n
Velikoj Britaniji i SAD-u. O lanim promjenama na vrhu vlasti Velike liri
tanije bruje sve novine, dok se za promjene u SAD-u do nedavno skoro dtt
nije ulo. Postale su aktualne tek krajem ljeta i ujesen 2010., uoi izboru u
Americi. Na priu o tome prvo sam naiao u tekstu objavljenom u jednom
tjedniku, ali i tamo je ono to mi je privuklo najvie panje (tzv. ajanke, vkli
dolje) bilo u funkciji osvjetljavanja teme koja je imala naslov Otac i sin Paul
protiv tiranina Obame.
Prvo da pogledamo kakvu su novu predstavu zakuhali u Velikoj Britaniji,
Nita pretjerano iznenaujue po pitanju pojavnosti, ve desetljeima s u
enjem gledamo kako se nekako usklaeno zbivaju politike promjene u za
padnoj i istonoj atlantskoj dravi, pa nekako u slino vrijeme djeluju parnjaci
Reagan-Thatcher, Blair-Clinton i slino.
Tako je prije koju godinu u SAD-u doao na vlast mladi crnac modernih
svjetonazora i mladenakog, optimistinog i oku ugodnog izgleda. Usprkos
obeanjima, mister Change je sluio interesima bankara i naftnih kompaniju
kao i Bush; slao je vojne postrojbe u Afganistan kao i Bush i jo ih poveao; joA
uvijek dri 50.000 vojnika u Iraku dok lae da je SAD povukao svoje jedinice!
Bush je muio ljude u Guantanamu, Obama je obeao da e ga zatvoriti, ali
i dalje je otvoren. Okladio sam se tada sam sa sobom da e se uskoro slino
pomlaivanje s dodatnom aromom neke radikalnosti (mislim na boju koe
amerikog predsjednika, to je za SAD bilo nezamislivo) pojaviti u Britaniji.
I evo ga, s kojom godinom razmaka, ali ipak je tu - David Cameron. BI
ciklom ide na posao, mlad je, armantan, dao je novo lice konzervativanut,
empatizirao je cijelu naciju boleu svoje male keri, po novinama ga opisuju
ka euroskeptika. .. Da, ba. Tako to ide u toj zemlji ve etrdeset godina, ti
i kod nas. Svaki sluganski britanski premijer, bez obzira kako se izjanjavao,
ostaje lojalan nadnacionalnoj eliti koja ga je postavila, i kojoj je cilj unititi
nacionalne suverenitete i postaviti globalnu elektroniku diktaturu kao jednu
svjetsku dravu. Drugim rijeima, britanski premijeri po pitanju EU sustavno
priaju jedno, a rade drugo.
U oblasti politike Cameron se ve pokazao, davno prije nego to j'
postao premijer, kroz neke poteze vezane uz poreze i m inim alne plae, na
tetu vlastitih graana (rukopis Elite uvijek se moe prepoznati po desta
bilizaciji ivota graana), jo tam o poetkom 1990-ih, kad je bio posebni
savjetnik tadanjeg m inistra financija, ali mu je to oproteno; moj boe, tn
se moe, takva je politika.
228
) I poglavlje 1A2NE PROMJENE
229
SVE PIE U NOVINAMA (...a poimfiln I ne*) Krcfllmli MK.ik
arty. U javnom registru, Cameron je objavio tla je primio lel privatnim avio
nom Gulfstream IV (vrijednost leta se procjenjuje na 30.000 funti) koji mu je
poklonio Murdochov zet, guru odnosa s javnou Matthew Freud, ali nikud
nije otkrio sadraj razgovora s Murdochom. Uostalom, manje od godinu darut
ranije u dnevnim je novinama proitao kako su novine Sun tog dana objavile
da one od sada podravaju kandidata Camerona. Otad su neskriveno poele
puhati u taj rog. Dok se plan nije i ostvario. Zato je dirljivo u raznim uim i/,
danjima iste medijske kue itati kako je, eto, Cameron malo hladan, jer je ipak
roen u takvoj plemikoj obitelji, ali zato mu u otopljavanju i jaanju lj utiske
strane pomae toplina njegove ene Samanthe, one na zemljitu ije obitelji
se danas ustoboio, po nekima, sam centar paukove mree vladanja svijetom,
Buckinghamska palaa.
Skoimo sad na danas vie ne tako Novi kontinent. Jeste li uli za po
kret ajanki? Taj se neobini pokret pojavio unutar republikanskog bina'
kog tijela, a isprva je bio usmjeren protiv Obame Barracka, kojega pripatl
nici ajanki proglaavaju ni manje ni vie nego tiraninom . Na skupovima
zvanim ajanke mogu se vidjeti slikoviti plakati poput Obama bin Lyln"
(u prijevodu, otprilike, Obama sam Laov), High Taxes Chain Amerita"
i slino. Rije je o slikovitim desniarskim skupovima na kojima se ljudi
oblae u odjeu s kraja 18. stoljea, prizivajui sjeanja na dogaaje iz 1773.
Tada je skupina patriota odjevenih u Indijance u bostonskoj luci bacila
u more uvezeni aj kojeg su Britanci htjeli masno oporezovati. (Bar taku
kae slubena povijest, istina je naravno drugaija). Zato se skupovi na
kojima se ljudi okupljaju obueni po zadnjoj m odi 18. stoljea i nazivaju
ajanke, kako bi prizvali duh borbe pm
tiv tiranije. Nazivanje predsjednika ni
manje ni vie nego tiraninom , osim to
dobro oslikava stvarnost i namjere Elite
koja ga je postavila, ispoetka m i je zvu
alo kao neobian zaokret za politiku
tradiciju SAD-a zadnjih 150 godina, koja
se dii demokracijom. Ako vlada demo
kracija, kako onda predsjednik moe biti
tiranin? Ili je nekome dolo iz dupelii u
glavu. Ili meni tek treba doi da je rije o
Dosta toan simbol - Baracka je postavila jo jednoj dimnoj zavjesi, jo jednoj lu
ista mrea koja je pomagala naciste noj promjeni.
230
I p o g la v lje IA 2 N E P R O M JEN E
Pripadnikom
pokreta ajanki sebe
M^Pfesi8nt 9 ' sume!
smatra ak 24 posto
biraa. I sve se vie
ljudi okupljalo na tim
malim lokalnim mani
festacijama, da burno
i slikovito podre ono
to su smatrali temelj
nim amerikim vrijed-
I nostima, meu kojima
I su neke stvari koje bih
potpisao, a i neke koje,
bar isprva, ne bih (ras Ma nemojte reifi
pon se kree od prava
na posjedovanje oruja, preko kritike dravnih poreza, do protivljenja pobaa
ju). Bilo je stvari koje sa mi se odmah dopale dok sam itao taj novinski tekst,
tamo negdje u svibnju 2009. Recimo, to to su ajankari kao najvanije pitanje
zagovarali organiziranje i odluivanje o svakodnevnim stvarima na lokalnoj
razini, bez uplitanja drave, a posebno Obamine vlade. U kontekstu tenden
cija koje moemo iskusiti i sami, ovdje na pragu Europske unije, gdje zakone
koji se tiu ljudi u njihovim gradovima i selima nedemokratski propisuje biro
kracija s vrha superdrave od pola milijarde ljudi, bez uvaanja specifinosti i
razlika, takav zahtjev pokreta ajanki bih svakako pozdravio i ovdje kod nas.
Pokret ajanki mi se na trenutak uinio kao prava promjena, ona koja do
lazi odozdola, a ne odozgora. U tom bi kontekstu svakako trebalo spomenuti
ime republikanca Rona Paula, koji je, jo dok je bio u Libertarijanskoj stranci,
bio jedan od osnivaa tog pokreta. Prema istraivanju amerikog instituta za
ispitivanje javnog mnijenja Rassmussen: da je tada, sredinom 2010. bila pred
sjednika utrka, Obama Barrack bi dobio 42 posto glasova, a kongresnik iz
Teksasa Ron Paul, koji je u tom trenutku imao najvie izgleda da postane re
publikanski predsjedniki kandidat, dobio bi 41 posto glasova (uz 17 posto
neodlunih biraa).
Taj Ron Paul, kojeg opisuju kao 74-godinjeg ultrakonzervativnog republi
kanca, ve m ije ranije privukao panju nekim izjavama koje su bile antielitistike
i nekako izvan uobiajenog repertoara amerike administracije. Primjerice, Paul
se zalae da SAD izau iz meunarodnih organizacija, i to ne samo iz Svjetske
231
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr MK.ik
Tko bi to oekivao?
232
21. poglavlje LANE PROMJENE
233
SVE Pl5E U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krellmlr MK.ik
234
21. p o g la v lje L A N E P R O M JE N E
Pasti snovi
sam ga jesu li on i ena ikada imali potrebu koristiti sve te silne pitolje. Rekao
mi je da ih nisu nikad koristili, samo da je jednom preplaio nekog provalnika,
ali bez pucnjave).
Zato su mi bila zanimljivija ona miljenja koja su u dokumentarcu go
vorila u prilog noenju oruja. Primjerice, jedna je pravnica govorila da bi se
ukidanjem mogunosti posjedovanja oruja dogodilo da ga graani ne bi vie
imali, ali bi ga i dalje imali kriminalci na ulici to je tono. Druga ena je
opisivala sluaj gdje su u oruanoj plaki pred njenim oima poginuli njeni
roditelji. Smatrala je da bi ishod, ili bar anse, bili drugaiji da je i ona imala
oruje. Trei ovjek je ukazivao na injenicu da moda nije mudro dopustiti da
jedino oruje u dravi imaju vojska i policija, jer u povijesti se dogaalo da su
se protiv nekih aktualnih vojski i policija dizali domoljubi sa svojim vlastitim
frujem , kako bi se borili za slobodu od ugnjetavaa. Sjetio sam se kampo
va za rtve svinjske gripe koje je organizirala vojska, pa raznih plaenikih
vojnih organizacija u slubi amerike vlade, pa posvemanje amerike instru-
mentalizacije vojske i policije u slubu Novog svjetskog poretka, i pomislio
kako tu ima neke logike. I da e Klita nemirnije spavati ako ameriki graani
235
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) K rellm lr M liak
<V!isWChdiiga' i kotegama
budu imali svoje oruje, ako to ve ele. Itd., itd. Unutar tih libertarijan-
sko-konzervativnih teza postoji i teza o zabrani pobaaja, ali o njoj nemam
stav (ja sam protiv ubijanja, kao i svi ljudi, ali svjestan sam raspona situacija
u kojima se ljudi mogu nai), pa ukidanje m eunarodnih sporazuma koji
ograniavaju SAP u ekonomskim aktivnostima - jo jedna teza koja bi m o
gla zvuati kao da jakoj sili treba dati jo vie moi, ali moe zvuati i kao da
je nastala u duhu otpora prema nadnacionalnim institucijama koje gue sve
drave u korist nadnacionalaca poput MMF-a, WTO-a, W HO-a i njenih
raznih codexa alimentariusa i slino.
No, i te su se promjene ubrzo poele pokazivati slinima Obaminim pro
mjenama. Ujesen 2010. ve se vie pisalo o pokretu ajanki pa se iz novina m o
glo saznati i to da iza njega stoji financijski (najkrupniji mogui) kapital, poput
superbogatih industrijalaca kao to su braa Koch. Stvar je postala iritantna
kad je miljenica pokreta ajanki postala ona tvrda arah Palin, koja takoer
esto spominje promjene, kao Obama, ali iji mi je IQ vie nalik Bushevom.
Proitao sam miljenja da je ona gurnuta u prvi plan da bi se onemoguila
kandidatura Johna McCaina. Ali mogue je i to da Iluminati jo jednom ele
lano pokazati kako se zbiva napredak u amerikoj demokraciji, time to e
236
) I . pocjlavlje LANE PROMJENE
237
22. poglavlje
238
J J p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA 5
239
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kr#llmlr MK.ik
vajue kue predlau Vrhovnom sudu promjene. Sada je gubitak svili prstiju
na rukama tjelesno oteenje od 95 posto, a po novom bi bilo 65 posto. Gubi
tak vida na oba okaje 100-postotno oteenje, a po novom: 80-postotno. Lake
tjelesne ozljede vie nisu ozljede. Ovi statistiki pomaci smanjuju odtetu i do
polovice iznosa.
Odvjetnici koji se bave odtetom napominju da je prijedlog novih tabli
ca osiguranja nepravedan, da se prilikom njegove izrade nije konzultiralo niti
jednog od 350 lanova Hrvatskog drutva sudskih vjetaka, gdje ima lijenika
svih medicinskih struka, te da nisu konzultirani odvjetnici niti provedena jav
na rasprava. U posljednjih je petnaest godina, kau, tekom mukom ustaljena
jedinstvena praksa u vezi s isplaivanjem odteta, a sad se sve nepotrebno rui.
A to kau osiguravatelji? Uvoenje novih kriterija opravdavaju potrebom za
jedinstvenim medicinskim kriterijima, obvezom koja proizlazi iz novog Zako
na o obveznim odnosima te - obvezama prema Europskoj uniji. Hoe li od nje
ikada stii neto to ide u korist ljudi?
Nije tako samo kod nas. Vijest iz vanjske politike javila je da e se turska
prosekularna oporba boriti da se na referendumu u rujnu 2010. ne prihvate
predviene ustavne reforme, za koje se boje da bi mogle dati turskoj vla
di veu mo nad pravosudnim sustavom. Sudovi u rukama vlade, a vlada
u rukam a Elite, pretpostavljam da tako treba izgledati ta piramida. Dok je
opozicija (u vidu Republikanske narodne stranke) tvrdila da e predloene
reforme smanjiti neovisnost sudstva, vlada premijera Erdogana tvrdila je da
e predloeni am andmani ojaati demokraciju i da su nuni za ulazak u
Europsku uniju. Morao sam se vratiti na poetak vijesti da vidim radi li se
zaista o Turskoj ili o Hrvatskoj.
Naslov teksta u dnevnim novinama je bio: Ministre, podatke koje ste na
zvali netonima ljetos ste poslali u Europsku uniju. Opet novosti, iznenae
njima nikad kraja. Ali da vidimo to je pisalo. Podaci izneseni u medijima 0
novom Zakonu o socijalnoj skrbi su netoni, poevi od toga da netko nee
moi dobiti socijalnu skrb ako posjeduje stan vei od 35 kvadrata ili auto sku
plji od 2 tisue eura. Oito je netko od 40-ak ljudi iz povjerenstva za izradu
zakona bio eljan medijske panje pa je jedan dio podataka, i to onih netonih,
izaao iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, rekao je u Varadinu mini
star zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinovi. Milinovi je uz to dodao da
je Ministarstvo raspustilo povjerenstvo za izradu novog Zakona te da je izra
du zakonskih okvira za reformu sustava socijalne skrbi preuzeo dravni tajnik
Ante Zvonimir Golem.
240
p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA S
Nije posve jasno, pisalo je dalje, kako e dravni tajnik Golem, kirurg koji
je na funkciji u socijali jedva desetak dana, sasvim sam napraviti novi Zakon
(moda ga ne treba ni raditi ve ga samo treba prepisati iz legalne steevine
EU?; op K. M.), koji je Hrvatska trebala donijeti najkasnije do kraja prole
godine. Ministar nije objasnio ni to e se zbivati s okvirom novog Zakona
koji su izradili najcjenjeniji (a sada rasputeni) strunjaci, iji je rad, naravno,
honoriran.
Taj je okvir napravljen nakon niza razgovora s ljudima s terena te je po
slan velikom krugu ljudi jo ljetos. Veina struke ocijenila ga je dobrim, no svi
su jednoglasno isticali potrebu za irokom javnom raspravom. Pa iz aviona je
vidljivo to se zbiva. Pravna steevina EU nadjaava domae zakone, pa tako
uope nije bitno kakvo je stanje stvari na terenu, a jo manje je potrebna javna
rasprava, samo se mora u tiini prenijeti i ratificirati diktat EU. Koji, pogaate,
ne ide na ruku graanima ove zemlje.
Novine su dalje pisale da je javnu raspravu osobito zahtijevao dio o odre
ivanju imovinskog cenzusa, kojeg m inistar negira, a koji su te novine gotovo
doslovno prepisale iz dokumenta (uz tekst je priloen skenirani dio dokumen
ta s tim tekstom). Ministar lae. Javite kad bude neto novo.
U svojoj (sada odbaenoj) ekspertizi (sada rasputeni) strunjaci su upo
zoravali da treba dobro raspraviti to e ulaziti u imovinski cenzus jer treba
pronai najpravednije rjeenje.
Zanimljivo je i to, pisalo je dalje, da je dio podataka, i to onih netonih
koje je novinarima dostavio netko eljan medijske panje, kako je to rekao
ministar Milinovi, njegovo Ministarstvo jo ljetos - kao praktiki gotovu stvar
dostavilo Europskoj uniji. Tim e zakonom, objasnili su Europi, biti m oder
niziran sustav, a osobito detaljno je objanjen model socijalne mirovine.
Ona e ovisiti, pie u dokumentu, o provjeri dohotka i imovine starije
osobe i njezinog partnera, a moda i drugih lanova kuanstva, o broju godina
boravka osobe u RH te bi trebala biti 15 do 30 posto vea od standardne po-
moi. Tako je pisalo. Ali zapravo nita precizno.
Ono to se vidi precizno iz ovog lanka jest da je m inistar bez razlo
ga raspustio domae tijelo koje je analiziralo situaciju i na temelju analize
predloilo rjeenje, a potom je efovima u Europskoj uniji javio da sve ide po
njihovom planu.
Koliko je duga ruka EU-diktature iskoilo je i na neoekivanom mjestu
- novinskoj reportai-duplerici koja je predstavljala zatvor u kojem e Glava
guliti kaznu. Novinarima je vodi kroz zatvorski ivot bio jedan zatvorenik, a
241
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I no) KtH Im li Miak
242
I)(x jl.ivljc' ZAKONI EU ANTE PORTAS
243
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) K ic . IiiiIi MK.ik
jer njihov glas protiv EU nije u opreci s nepopularnou vlade, ako je i ona dio
prevare i instrument kojim EU eli nametnuti svoju dikaturu ljudima Europe.
Evo podnaslova iz jednog tjednika: Da je i ne elimo, EU je ve tu. Desel
godina nitko nije spomenuo referendum za ulazak u EU, koji je, po nekoj zdravoj
logici, trebao biti raspisan prije nego to su poeli pregovori. No, sad sve ee
itam zabrinute tekstove koji se bave pitanjem: to ako graani na referendumu
ne reagiraju kao treba, pa ne glasaju za ulazak u EU? Kod demokracije uvijek po
stoji taj mali problem koji se zove volja naroda. to ako narod krivo izabere, ako
ne prepozna to je najbolje za nj? Tu su zato elite koje znaju, a u doba razvijenog
politikog marketinga i sveprisutnih medija ima naina kako ljude izmijesiti da
ne donose zakljuke na temelju svog iskustva, ve da tue misli smatraju svojim
zakljucima, a vlastita iskustva zamijene tezama iz vijesti.
Novinarka je na poetku teksta postavila zanimljiva pitanja: to ako Hr
vati na referendumu jednostavno odbace ulazak u EU? Hoe li Hrvatska po
stati i ostati posljednja oaza zakrivljenih krastavaca ili pak mala izolirana dra
vica koju guraju uz istono susjedstvo? Europa nema alternativu, maksima je
koju ponavljaju sve politike opcije. Ima li uope ivota izvan EU?
I bacila se na skupljanje odgovora od kompetentnih ljudi, pripadnika
politike elite, pa su takvi i odgovori. Nekadanji ministar za europske inter-
gracije Neven Mimica izjednaio je unutranje promjene u dravi s nunou
da se ue u EU, inae odoe promjene u vjetar. Neizravno je potvrdio politiku
svrenog ina ije je geslo tko te pita. Otili smo predaleko, rekao je, ,,i nema
pravnih izgleda da se politikom odlukom povuemo iz cijele prie (to nije
tono, jer negativni referendumski ishod znaio bi upravo to da smo se pravno
ispravno povukli iz cijele prie). I on to zna pa je nastavio: ...a i teko da
bi referendum, u ovom okviru, mogao propasti (to je tono, jer je ,,u ovom
okviru potrebno skoro polovica glasova manje nego prije za ulazak u EU). Ali
u gotovo nevjerojatnom scenariju da Hrvatska ne ue u EU on tvrdi da je
EU ve uao u Hrvatsku.
To je, naalost, tono, kao to su to na koi osjetila brodogradilita, pu-
ai, klijenti osiguravajuih drutava... Ali zapravo je htio rei da smo u tom
procesu sebe pozitivno iznutra promijenili, reformirajui zakone i institucije, a
ako smo spremni odrei se svega toga, onda imamo puno vei problem od sa
mog nepristupanja EU. Moje je iskustvo drugaije: zato nas svi uvjeravaju da
ne moemo ivjeti bez EU? Ako su se i dogodile pozitivne promjene iznutra,
zato to nuno podrazumijeva da moramo svoj (okrnjen i nagrien, ali ipak)
suverenitet predati nekoj birokraciji? No, bivi ministar europskih integracija,
244
22. p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA S
245
SVE PlSE U NOVINAMA ( ... ,1 poneto I ne) Kr*llmlr MK.ik
pisati play-off da se vidi tko e pobijediti. Jedno je sigurno, oni deki na samom
vrhu imaju plan i odluni su ga provesti na ovaj ili onaj nain, a demokracija
im je samo maska koju navlae samo kad je mogu (zlo)upotrijebiti.
Drugi bivi ministar vanjskih poslova, Tonino Picula, rekao je da moramo
u EU jer Hrvatska nema plan B. Evo, ja predlaem plan B - da zauvijek
ostanemo izvan EU. Dodao je i to da su od 3. sijenja 2000. sve vlade usmje
rene prema EU, pa bi neulazak u EU znaio odbacivanje deset godina zajed
nikih napora.
Pa, cijenjene politike elite, je li vas netko molio, traio ili tjerao da se
izlaete takvim zajednikim naporima. Nikoga se nije pitalo, nije bilo javne
rasprave, neki zlobnik bi mogao rei da emo se na jako dugo vremena usositi
s tom EU, i sad bi trebalo pustiti suzu zbog vaih napora? Tonino nas i plai
jer kae da bi nas, osim politikih previranja, po glavi lupile i cijene: Cijene
kredita bi porasle, naiao bi val skupoe, te navodi primjer Osla koji je izbio na
prvo mjesto UN-ove ljestvice najskupljih gradova, a tako bi mogao i Zagreb,
ali bez norvekih prihoda i plaa. Svakako, lijepo je uti kad netko razmilja
naglas, ali ja bih ipak volio vidjeti bilo kakve studije koje su to prouavale, prije
nego kao zakljuke prihvatim ovaj niz osobnih impresija i dojmova.
Politolog Damir Grubia bio je direktniji rekavi da bi neulazak u EU bila
ekonomska, ali i politika katastrofa, a rezultat uzdrmana politika scena jer
je EU apsolutni koncenzus hrvatske vlasti i oporbe. teta to slini koncenzus
ne postoji izmeu ljudi i vlasti. I uope, ne bi li se vlast trebala prilagoavati
ljudima, a ne da se ljudi moraju prilagoavati tome to misle vlast i oporba
(koji se po pitanju ulaska u EU ine kao jedna stranka, pa tu zapravo i nema
oporbe). Jo je rekao kako e carine za hrvatske proizvode narasti, to e dove
sti do skupoe i slino.
Kod onih koji nisu na vlasti ima drugaijih pogleda. Miroslav Tuman
smatra da je Hrvatska ve preuzela standarde i da se ne bismo nali u loijem
poloaju jer EU je sredstvo, a ne cilj. Apokaliptine tvrdnje da bi Hrvatska
ekonomski bila gurnuta u zapeak Slaven Letica je nazvao glupou: lanstvo
u EU vie nije ekonomski rentabilno. Ove godine Slovenija uplauje za sanaci
ju Grke vie nego to dobiva. Kad smo ve kod Grke, koja je sad osuena na
milostinju i nove kredite, u jednom drugom novinskom tekstu, koji se bavio
pitanjem sudbine eura i problemima koji proizlaze iz injenice da se u Eu
ropskoj uniji nalaze i bogate i siromane zemlje, moglo se proitati da se sada
Grka ne moe izvui tradicionalnim receptom - devalvacijom svoje valute,
jer je u eurozoni, pa moe samo ekati milost svojih kolega iz euro kluba.
246
)). p o g la v lje Z A K O N I EU A N T E P O R TA S
247
SVE PIE U NOVINAMA (,a poneSto I ne) Kir*<lmli MK,ik
248
)> p o g la v ljt Z A K O N I EU A N T E P O R TA S
249
23. poglavlje
250
23. |KM|l,ivl|i' KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K COM I RUSE
251
SVF PlSC U NOVINAMA (,B ponH to I n) Kreimir MISnk
252
23. |)ot|lrtvl|r KAKO JI: IVEK POBIJEDIO NATO, K COM 1RUSE
tako skratio radni dan, vjerojatno su popili kavicu ili gemit skupa. A to
hi se petnaest tisua kuna i molbom? Nita. Pa nije niti bilo osnove za njih,
a Iveku nitko ne bi mogao priiti da je napravio neto protuzakonito, jer
je prekinuo tuu icu koja je protuzakonito bila ugraena u njegov grunt i
lo nakon to je zamolio vlasnika, telekomunikacijsku tvrtku, da je makne
da on moe graditi. I jfi mi se pohvalio kako je pria imala sretan kraj i
za elektriara jer je on dobio posao preseljenja tih kablova i tako zaradio
tridesetak tisua kuna od telekomunikacijske tvrtke (nemojte me drati za
brojke, pa ovo je samo pria iz gostione), to e rei da je bar jednom tijek
novca prom ijenio smjer.
Kad je Ivek odjurio za svojim poslom (kod njega su sve prie poput ekspre
snog vlaka), tri sam cigarete zapalio jednu na drugoj razmiljajui ima li neke
pouke u ovome to sam uo. Moda ima. Moda se iz nje vidi koliko se cijeli
globalizacijski sustav, koji se sustavno namee, temelji tek na strahopotovanju
prema silnicima. Bez strahopotovanja, nema niti njihove moi. Puf, pue kao
balon od sapunice. Ponekad su dovoljno jedne kare na pravom mjestu.
A kako se Ivek susreo s Rusima? Ovako je to bilo, a bilo je Vrlo nezgodno
- za Ruse. Al sami su si krivi, ne moe samo doi i ruit tue, tako je rekao i
ore Balaevi. Uglavnom, nedaleko od Gostione nalazi se prekrasna spilja
koja je ureena za posjetitelje, a otkrio ju je Ivekov otac. Danas je to ve p o
malo glasovito mjesto, a svake godine Gostiona unapreuje okoli tog dragulja
prirode, gradi prilazne stazice, stanicu za autobus, kamene zidove oko ulaza i
sve tome slino, sve s ukusom i sve s mjerom. I tako je jednog dana neki ruski
dravni gost posjetio tu spilju prepunu kamenih siga...
Da li za uspomenu ili iz nemara - odlomio je jedan stalaktit (to su one
kamene sige koje vite odozgora). Kad je Ivek (koji je takoer bio s njim u spilji)
to vidio, obuzelo ga je ono specifino emotivno stanje koje se u narodu obino
opisuje s popizdio je. Poeo je kao manijak kriati na uvaenog dravnog
gosta te krenuo prema njemu tako naglo da su tjelohranitelji stali ispred svog
tienika. Iz Iveka je poela izlaziti bujica rijei, slika i ivopisnih izraza. Izme
u ostalog, rekao je Rusu da ga njegov diplomatski imunitet moda titi na ze
mlji, ali ne i ispod nje, da bu on otiel po sekiru, da je 1 zna taj Rus da jednom
stalaktitu treba 35 godina za jedan milimetar... I naravno, da su mu Rusi prvo
uzeli dedu (onog istog iz SS-uniforme, koju je za potrebe ove prie zamijenio
za lenjinovsku kapicu sa zvijezdom), jer se Ivekov deda otiao boriti za Rusiju,
jo tamo krajem Prvog svjetskog rata i da se nikad nije vratio, i da kaj je sad to,
prvo deda, a sad stalaktiti, dokle tako?
253
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneto I n<>) K tftlm li MK.ik
254
1 |)oi||.tv|jt' KAKO JE IVEK POBIJEDIO NATO, K-COM I RUSE
255
24. poglavlje
256
24 . poglavlje* V I (I KAS U VA EM G R A D U SASTA V 3M M EDIJI, MMF, M A N IP U L A C IJA ...
257
SVE PIE U NOVINAMA (..i poneSto I ne) Kivlmli Mlltk
258
24. poglavlje VI C\ HA'I l ) VA^f M GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA.
smann, pie Bonjak, nije klasino poslovno poduzee koje motivira samo pro
fit. Manjinski vlasnik Bertelsmann AG je njemaka obitelj Mohn koja posjeduje
23 posto dionica, dok je veinski vlasnik njemaka obitelj Bertelsmann koja
posjeduje 76,9 posto dionica, koje kontrolira preko svoje obiteljske zaklade
Bertelsmann Foundation.
Bertelsmann Foundation, otkriva dalje Bonjak, formalno je organizirana
kao neprofitna organizacija i politiki trust mozgova iji temeljni ciljevi, prema
vlastitom priznanju, nisu ekonomske ve politike prirode. Koji su to ciljevi,
moe se samo nagaati. No, poduzee Bertelsmann ima gotovo stoljetnu tradi
ciju u izdavatvu, a u novije vrijeme i u komunikacijama, te djeluje po cijelom
svijetu pod raznim imenima i tvrtkama u svom vlasnitvu. Kad su svojedobno
kupovali uglednu ameriku izdavaku kuu Random House, otkriva Bonjak,
pod pritiskom amerikih novinara Bertelsmanni su morali priznati da su tije
kom vladavine Adlofa Hitlera bili najvei nakladnik nacistike promidbe u
Treem Reichu. No, Zaklada Bertelsmann kae da su joj sada primarni ciljevi
irenje demokracije a, kako izgleda, kae Bonjak, i Europske unije.
O politikoj snazi Zaklade Bertelsmann, navodi Bonjak, govori injenica
da su na njihov dvodnevni forum pod nazivom Jugoistona Europa na putu
u EU, koji je odran 2. lipnja 2005., prema Hini, doli predstavnici dvadeset
zemalja, deset vlada i est meunarodnih organizacija.
U novije vrijeme, Bertelsmannova televizijska ruka, RTL Gruppe, nastavlja
uvrivanje u regiji kupovinom 49 posto srpske televizije Avala, a u upravnom
odboru RTL Gruppe sjedi i bivi predsjednik Europske komisije Jacques Santer.
Jo jedna hrvatska postaja, Nova TV, pie Bonjak, takoer je u stranom
vlasnitvu. Veinski vlasnik Nove TV je ameriki Central European Media En
terprises. Glavni vlasnik Nove TV je ovjek koji je veinski vlasnik CEME-a,
Ronald Lauder. On je bio ameriki veleposlanik u Beu 1986/87., a prije toga
u Pentagonu podtajnik ministarstva obrane za Europu i NATO. Uz to, Ronald
Lauder je jedan od najistaknutijih idovskih patriota i aktivista u svijetu, pred
vodi brojna ugledna idovska udruenja po svijetu, a bio je i predsjednik Svjet
skog idovskog foruma. Po svemu sudei, Iluminat do sri. U svibnu 2009.
Lauder je prodao 31 posto CEME-a, a prema tome i Nove TV, za 240 milijima
dolara amerikom divu Time-Warneru, ali on je i dalje veinski vlasnik.
to se tih televizija tie, evo i informacije koju sam proitao u listopadu
2010. u jednoj novinskoj kolumni koja se bavila pitanjem financija i televizija.
Tog mjeseca u saborsku je proceduru kretao novi Zakon o Hrvatskoj radiotele
viziji, kojim se doputeno reklamiranje na javnoj televiziji rui na est minuta,
25 9
SVE PlSE U NOVINAMA (...1 1 poncito I na) KieSImlr MK.ik
260
24. p o g la vlje VI ("I MAS l) VASFM G R AD U SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, M AN IPU LA CIJA .
26 1
SVE P!$E U NOVINAMA (...a ponetto I no) Kio'.lmli MK.ik
vlasnitvu dioniara koji su prije radili na njemu ili jo uvijek rade. Viegodi
njim lobiranjem na njega je instalirana nova uprava koja je u samo nekoliko
mjeseci srozala prihode i dovela radio pred bankrot, unitila atmosferu i duh,
nezakonito otputala ljude, uvela verbalni delikt, otjerala ljude koji su bili za
titni znak radija, provodila sustavni mobbing, zatvorila reije radija i unosne
poslove iz njih prebacila vanjskim tvrtkama, uvela paralelni marketing koji
unutar tvrtke rui cijene... Dok ovo piem, atmosfera je predtrajkaka, tko zna
kako e se stvari dalje odvijati.
Nakon ovog malog izleta u vlasniku piramidu, vratimo se samim novi
nama. U novinskom lanku naslovljenom Ovo je kraj svih reformi - zovimo
MMF pisalo je da MMF moramo pozvati zbog autoriteta, pameti i nesmilje
ne upornosti u provedbi reformi.
Takav je taj MMF. Strog, ali pravedan.
Osim ako niste zaboravili to su insajderi o njemu rekli.
Nobelovac Edward Prescott rekao je da je danas jedina zadaa Svjetske
banke i MMF-a odobravanje sve veeg zaduivanja zemalja u krizi, to uspore
uje s davanjem droge osobi koja je ovisna o kokainu. Drugim rijeima, MMF
i Svjetska banka stvaraju novovjeko duniko ropstvo. Kako se to radi, najbo
lje je pokazao ugledni ameriki novinar Gregory Palast, kolumnist britanskog
Observera i reporter BBC-a koji godinama istrauje tamne strane globalizacije.
U tome mu je znatno pomogao i Joseph Stiglitz, bivi glavni ekonomist Svjet
ske Banke i predsjednik Vijea ekonomskih savjetnika amerikog predsjedni
ka Billa Clintona, koji je nakon svoje smjene, kao prvi meu visokim duno
snicima, javno progovorio o prljavom djelovanju MMF-a i Svjetske banke.
Stiglitz je rekao da MMF i Svjetska Banka u gotovo svim zemljama primjenju
ju isti nain djelovanja. Kada se okome na neku zemlju, prvi je korak podmiiva
nje politiara koji inozemnim firmama preputaju telekomunikacije, nacionalne
naftne kompanije, energetske pogone, upravljanje vodom i ostalu vitalnu infra
strukturu koja predstavlja kraljenicu ekonomije. To se odredi tajnim ugovorima.
Naime, svaka drava za suradnju sa MMF-om i Svjetskom bankom mora potpi-
sati 111 toaka obaveza. Ako to ne uini, onemoguuje joj se uzimanje kredita na
svjetskom tritu kapitala, a danas nitko ne moe opstati bez kredita, tj. kreditnog
rejtinga. Usporedo s tim procesom, otvara se trite kapitala, to znai da se naj
jae nacionalne banke prodaju strancima. Da bi uutkali kritiare takvog ina s
tekim i dalekosenim posljedicama za zemlju-dunika, predstavnici vlade i nji
hovi glasnogovornici, u nedostatku uvjerljivih strunih argumenata kojima bi to
opravdali, pozivaju se na zahtjeve Svjetske banke - njihov jedini alibi.
262
24. p o g la v lje VF f t MAS U VA EM G R A D U SASTAV 3M M EDIJI, MMF, M A N IP U L A C IJA ...
263
SVE PlSE U NOVINAMA (....! poneto I ne) Krollmli MK.ik
264
24. p o g la v lje VI Cl KAS U VA EM G R A D U SA STA V 3M - M EDIJI, MMF, M A N IP U LA C IJA .
26 5
SVE PlSE U N O V IN A M A (...,1 poneto I ne) Kretlm lr M K.ik
266
24. pogl.ivljo VI Cl MAS U VAEM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA.
267
5VC PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir Ml.ik
268
24. poglavlje V I Cl MAS U V A EM G R A D U SA STA V 3M - M EDIJI, MMF, M A N IP U L A C IJA ...
izjave valjda trebale ojaati povjerenje naroda u mudrost vlade. No, otkrivao je
lanak, paljivije itanje MMF-ove dijagnoze hrvatske ekonomije pokazivao je
da su pohvale bile samo uvod u znatno tee tivo: cijeli niz preporuka to jo
treba uiniti ako se elimo izvui iz krize.
Kad bih se elio izvui iz krize, MMF bi svakako bi zadnji kojega bih pitao
za savjet. Ali, svata smo uli, pa ujmo i ovo. Meu njihovim preporukama
bilo je smanjenje poreza koji optereuju rad, dakle smanjenje poreza na doho
dak, kao i smanjenje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Klasi
ka. A ovo to slijedi jo je vea klasika. Ti se prihodi, pisalo je, djelomice mogu
nadoknaditi - privatizacijom, iji nastavak MMF preporuuje (ja sam skroz
iznenaen), ba kao i smanjenje izdataka za mirovine i zdravstvo te kontrolu
trokova socijalne pomoi (ma iznenaenjima nikad kraja).
Krajem kolovoza 2010. jedan portal je prenio vijest HINA-e koja se doti
cala ovog zadnjeg. Naslov je bio: Vilim Ribi: Svjetska banka sugerira raspo
djelu tereta krize na tetu obinih ljudi.
Bilo je reeno da je Matica hrvatskih sindikata, reagirajui na stavove
Svjetske banke oko rebalansa dravnog prorauna, a koja su prenijeli neki h r
vatski mediji, ocijenila kako ta svjetska financijska institucija pri tome ulazi
u pitanja pravde i drutvenog morala, sugerirajui raspodjelu tereta krize na
tetu rada, umirovljenika i obinih ljudi a u korist kapitala. U priopenju, koje
je potpisao predsjednik Velikog vijea MHS-a Vilim Ribi pisalo je: Ne udi
nas to Svjetska banka iznosi miljenje o ekonomskim posljedicama ovoga re
balansa, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i drutvenog morala, sugerirajui
raspodjelu tereta krize na tetu rada, umirovljenika i obinih ljudi a u korist
kapitala. To Svjetska banka radi godinama, sukladno mantrama koje vie ne
prolaze niti u zemlji njenog sjedita.
Ba tako.
U priopenju Matice hrvatskih sindikata dalje je pisalo da zaprepauje
trenutak u kojem to ini... Svjetska banka pokuava utjecati na unutarnja pitanja
hrvatskog drutva ex ante, a ne kao to je to do sada bio sluaj ex post. MHS
smatra, pisalo je, da ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu
aspiraciju da vri pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj dravi.
Vidite da sve pie u novinama.
Ono to posebno iznenauje, isticalo se u priopenju sindikata, jest pri
krivena sugestija o visokoj javnoj potronji RH. To ne odgovara stvarno
sti, budui da je hrvatska javna potronja meu niima u usporedbi s d ru
gim europskim zemljama a, osim toga, poveanjem javne potronje mnoge
26 9
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I ne) Kr*llmlr Mliak
270
24. pogliivlje V F fl MAS UVA$EM GRADU SASTAV 3M - MEDIJI, MMF, MANIPULACIJA...
Hoover i Clay Shaw, ClA-in agent i jedini ovjek kojemu je sueno za ubojstvo
Kennedyja.
Popisu nema kraja.
271
25. poglavlje
272
p o g la v lje C H E M TR A ILO V I IZ N A D N A S lH G LA V A
273
SVE PI$E U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Krattlmir MK.ik
kako avioni ostavljaju tragove preko cijelog neba. Promatrao sam ih kako se
prostiru s kraja na kraj neba i potom kako se polako ire dok nakon dvadesetak
minuta, ve malo razlomljeni od vjetra, nisu vie izgledali kao trag zapraiva
nja nego tek kao neki neobini dugi oblaci. Potom bih skrenuo pogled na plau
na kojoj sam bio s djecom da vidim primjeuje li itko te are na nebu.
Nitko.
Nita udno. Kad bih na nekom od tih putovanja nekom od kolega i su
putnika skrenuo panju na tragove na nebu, ispostavilo se da veina njih nije
niti ula za taj pojam (mada neki i jesu, ali vie kao kuriozitet s interneta; nisu
Se bavili gledanjem neba da bi ih uoili iznad svojih glava).
No, kad bih im objasnio o emu je rije, onda bismo ih zajedno promatra
li. Sjeam se jednog dana snimanja u Loparu, kad je na nebu bilo dvadesetak
chemtrailova i kad su pola dana letjeli avioni koji su ih isputah. Nismo ih mogli
ne primijetiti jer smo snimali igrane scene s glumcima koje su se zbivale u neko
zamiljeno drevno doba kad nije bilo aviona. Tako da su nas te pruge na nebu
ometale u snimanju jer smo morali paziti gdje usmjeriti kameru, a one su bile
posvuda i stajale su satima. Zanimljivo je to chemtrailove povremeno uoavam i
u nekim dokumentarcima na televiziji. Na snimkama neba ili nekih prostora ka
mera sasvim sluajno zabiljei i te, tako prepoznatljive, potpuno ravne pruge na
nebu. Jedan takav sluaj zbio se prije neki dan. Na kanalu Viasat History gledao
sam dokumentarac o neemu potpuno nevezanom, nastanku polifone crkvene
glazbe u 12. Jtoljeu u Francuskoj. Zadnji kadar filma bio je panorama Pariza
iznad koje je bilo plavo nebo s par oblaka. A s kraja na kraj neba, izmeu i kroz
njih, prostirao se dugi, ravni i debeli chemtrail, jo mladjer nije bio ni najmanje
raspren niti izlomljen. Nevjerojatno, pomislio sam, cijelo vrijeme su nam pred
oima, ak ih se snima i emitira na televiziji, a nitko ih zapravo ne primjeuje.
Potvrdila se stara istina da primjeujemo samo ono za to znamo da postoji,
ostalo nam je nevidljivo, makar nam bilo ravno ispred oiju.
No, tog dana na Loparu, gdje nas je bilo etrdesetak, ak i oni koji su za
njih tek uli poeli su uoavati razliku izmeu chemtrailova i klasinih tragova
mlaznih viona koji se sastoje od vodene pare pa se nazivaju contrailovi (,,kon-
denzacijski tragovi). Naime, osim zrakoplova koji su ostavljali chemtrailove,
povremeno bi proletio i neki (vjerojatno putniki) zrakoplov iza kojeg je trag
nestajao ve nakon desetak sekundi, kako je to oduvijek i bilo. Razlika je bila
oigledna ak i potpunim laicima.
Osim toga, te su pruge meusobno stajale pod raznim kutovima, a esto
i pod pravim kutem jedna na drugu, pa je bilo potpuno nemogue te izduene
274
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
oblake (tako, naime, chemtrailovi izgledaju nakon dvadesetak m inuta ili pola
sata kad se ponu iriti, a jo su neprepdznatljiviji nakon sat vrem ena i vie)
pripisati vjetru - jer on ne m oe puhati u svim sm jerovim u isto vrijem e, niti
okom ito sam na sebe, zar ne?
Problem kod svih ovih fotografija, i kod slikanja chemtrailova generalno,
jest to to se oni prostiru preko cijelog neba pa je pravi doivljaj te pojave m o
gue doivjeti tek kad se cijelo nebo obuhvati pogledom . Fotoaparatom (ba
rem onakvim am aterskim kakvog ja uvijek im am sa sobom , bez irokokutnog
obektiva) moe e uslikati am o djeli neba. M ogue je, dodue, snim iti filmi,
to sam i radio, ali njega na alost ne m ogu staviti u knjigu. Povrem eno su mi
i drugi ljudi a blog slali svoje fotografije b drugih dijelova zemlje, pa sam
uvrstio i neke od njih.
Zb one koji se prvi put sreu s ovom m aterijom , krenim o o d poetka, kako
je Davor krenuo u svom radu.
C hem trail je nova sloenica u engleskom jeziku, nastala spajanjem dvije
engleske rijei: chem ical (kemijski) i trail (trag), a referira se na slinu rije i
pojavu 'contraiF, koja prefiks vue te rijei condensation (kondenzacija, p ri
jelaz plina ili pare u tekue stanje). C hem trail' u ovome sluaju ima znaenje
nam jernog kemijskog zapraivanja stanovnitva koje se obavlja iz zrakoplova.
Rije je o bijelim tragovim a koji neki zrakoplovi u letu ostavljaju iza sebe.
Kad je tek uo za chemtrailove, D avor u se inilo da je rije o zabuni i to
talnom n era/u m ijevanju. Tragovi iza m laznih aviona poznati su od vrem ena
D rugog svjetskog rata, kad su zrakoplovi poeli dostizati visine dostatne za
pojavu tog fenom ena, a i parn i strojevi im strojevi s unutranjim sagorijeva?-
njem ostavljaju vidljiv trag kad velika koliina vlage iade u okoli koji je ne
m oe apsorbirati. To se redovito dogaa zimi, u pojavi oblaia iz ispunih
cjevi autom obila.
Cijela tema inila mu se pom alo besmislena.
To se prom ijenilo kad je, dolazei na posao jednoga vedrog jutra, iznad
podruja Zagreba uoio tri kondenzacijske (bar je tako tada mislio) linije p re
kriene p o d otprilike pravim kutom s druge dvije, a inilo se, po izgledu,, k a s
da su nastale otprilike u isto vrijeme. Budui da m u vonja na posao traje oko
45 m inuta u sm jeru Petrinja - Zagreb, im ao je priliku gledati te neobine obla
ke za cijelo vrijem e vonje. Kad je doao na posao, oni su tvorili jedan gotovo
cjelovit oblak u kojem su se jo jedva nazirale linije.
I kasnije, do poslijepodne, kako je u svom radu napisao D avor taj veni
sada koherentan cirrostratus ostao je cijelo vrijem e stajati iznad Zagreba.
275
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) Kreimir MI.ik
Zapisao je i ovo:
Neobinost u toj pojavi bila je u tome to takvi kondenzacijski trago
vi obino ne traju tako dugo. Po mojoj profesionalnoj prosudbi, oblak je bio
prilino nisko (ako znamo njegovo podrijetlo ili kojoj vrsti oblaka pripada).
Neobino je bilo to to je pojavu pratilo vedro nebo, odnosno kondenzacijske
linije su imale prilino otru granicu i nisu se irile ni na jednu stranu od po
druja Zagreba. A najneobinije od svega bilo je to sam potpuno istu pojavu,
u jednakom obliku, vidio i sutradan. Tada sam se poeo baviti istraivanjem,
jer sam vidio da mi je poznavanje meteorologije malo ishlapilo, a elio sam
nai odgovore na neobinosti koje sam uoio. Zanimalo me postoje li stvarno
neki neobjanjivi fenomeni ili pojave koje nisu bile uoavane u takvu obliku.
elio sam nai vjerodostojne dokaze za internetske tvrdnje i teorije o postoja
nju kemijskih tragova ili pak dokaze koji bi takve teorije u potpunosti odbacili.
Ovaj rad je plod istraivanja te teorije i raen je u dobroj vjeri. Ako pogreaka
ima, one su nenamjerne i molio bih da me se na njih upozori.
Time je zavrio uvod u taj rad, dug etrdesetak stranica.
Rad je zapoeo pregledom svih vrsta oblaka, s popratnim slikama i obja
njenjima njihova nastanka, i tako sve do pojma Cirrus aviaticus - Contrail
- Kondenzacijski trag, relativno novog pojma u meteorologiji, koji oznaava
kondenzirani trag koji ostavljaju zrakoplovi ili rakete to lete na velikim visi
nama i zapravo predstavlja vrstu cirusnih oblaka. Trag se stvara kad m vodena
para koju isputa zrakoplov smrzava u ledene kristale. Kao nusproizvod izga
ranja goriva u motorima, mlazni zrakoplov ostavlja iza sebe mjeavinu vodene
pare, ugljinog dioksida, duikovih oksida, sulfata, nespaljenih ugljikovodika,
ae, itd. No, glavni produkt izgaranja fosilnih goriva su C 0 2i vodena para. Na
velikim visinama ta vodena para dolazi u kontakt s hladnim zrakom te lokalni
porast vodene pare moe podii udio vode u zraku preko toke rosita. Vodena
para tada kondenzira u kapljice vode i/ili kristale leda. Milijuni tih siunih
kapljica i/ili kristala leda tvore trag vodene pare ili kondenzacijski trag. Veina
sadraja takvog oblaka dolazi od zarobljene vode u okolnom zraku. Na velikim
visinama, prehladna vodena para treba okida (katalizator) za kondenzaciju.
estice ispuha iz zrakoplovnog motora djeluju kao okida za ubrzano pretva
ranje vodene pare u kristale leda.
Cirrus aviaticusi nastaju u podrujima visoke vlage [iznad 70%), niske
temperature (ispod -40C) ili kombinacijom oba faktora - isputanjem vla
nog ispuha iz motora i kondenzacijom oko krutih estica. Uobiajeno je via
ti ih na visinama od oko 8500 m gdje je temperatura -40C, pri standardnoj
276
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NASlH GLAVA
(ISA) atmosferi, no nije neobino pojavu tih oblaka uoiti i na niim visina
ma, a u hladnijim krajevima ak i na razini mora. Najee traju od nekoliko
sekunda do nekoliko minuta. Vrijeme raspadanja traga ovisi o temperaturi,
koliini vlage u okolnom zraku i vjetru.
Rije chemtrail, pisalo je u radu, jo ne postoji u Oksfordskom rjeni
ku engleskog jezika. Zato se koriste razliiti termini koji opisuju tu pojavu na
nebu, od onih koji chemtrail objanjavaju kao trag koji se anomalino iri
ili pak onako kako to tumai kanadska vlada - trag koji se ustrajno iri; bez
sustavne potrebe da objasni zato se danas obini staromodni kondenzacijski
tragovi ponaaju na ovaj novi nain.
Postoji vie vrsta zrakoplova koji su sposobni za ostavljanje tragova u
zraku. Isto tako, postoji vie naina na koji tragovi mogu nastati. Rjee se vi
aju, ali njihova se pojava ne moe smatrati neuobiajenom. Kad je rije o
kemijskim tragovima, ne misli se ni na jedan od ovih tragova, mada je gdjekad
mogua zabuna kad se promatra slika bez konteksta u kome je nastala. Ti tra
govi mogu nastati: nebeskim pisanjem ili nebeskim tipkanjem kod akrobat-
skog zrakoplovstva, kao i od akrobatskih tragova; potom zapraivanjem usje
va, zapraivanjem kukaca, dimnim tragovima za istraivanja, protupoarnim
letovima (koji uvijek lete nisko), isputanjem goriva, isputanjem balasta kod
jedrilica, od baklji-mamaca koje ispaljuju vojni zrakoplovi kako bi zavarali to
plinski navoene projektile...
Nakon analize svih ovih vrsta tragova koji nastaju iza zrakoplova, po
krijepljenih slikama, bilo je jasno da niti jedan od njih ne odgovara karate-
ristikama chemtrailova. Potom je Davor predstavio izbor karakteristinih i
vjerodostojnih primjera iz medija koji pokazuju da se na nebu deava vie
od onoga to je javnost spremna prihvatiti. O chemtrailovima se izvjetavalo
na razliite naine, od kratkih reportaa na lokalnim televizijama, u sklopu
meteorolokih priloga vijestima, preko dokumentarnih filmova, kao na Hi-
story Channelu i Discoveryu, pa sve do novinskih i internet napisa, neovisnih
izvjetaja, i tome slino.
Evo nekoliko primjera:
U lanku iz novina Observer pisalo je da se iz izvjetaja vlade Velike Bri
tanije doznaje kako su se izmeu 1940. i 1979. godine, isputanjem agensa u
zrak, testirala bioloka oruja i simulirale bioloke prijetnje na stanovnitvu
bez njihova znanja. Za zainteresirane strane plasirala se pria o istraivanju
povezanim sa zagaenjem zraka i meteorologijom. Premda su slubeno iz zra
koplova isputane kemikalije i mikroorganizmi koji nisu tetni za puanstvo,
277
1
SVE PIE U NOVINAMA (...a poncISto I np) Kif'.linii MK.ik
' h t t p :/ / w w w .g u a r d i a n .c o .u k / p o l i t i c s / 2 0 0 2 / a p r / 2 1 / u k .r n e d i c a l s c i e n c e
2 h t t p s : / / w w w . o s t i .g o V / o p e n n e t / s e r v l e t s / p u r l / 1 6 0 1 0 2 4 3 - 9 A b p B Y / 1 6 0 1 0 2 4 3 .p d f
3 Z a k o n i k S A D - a , n a s lo v 5 0 , p o g la v lje 3 2 , p o d o d je lja k 1 5 2 0 a , s ta v a k b ,
h t t p :/ / u s c o d e .h o u s e .g o v / d o w n i o a d / p l s / 5 0 C 3 2 . t x t
4 h t t p :/ / w w w . f a s . o r g / s g p / c o n g r e s s / 2 0 0 1 / h r 2 9 7 7 .h t m l
278
! poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NA$IH GLAVA
5 h t t p :/ / w w w . e u r o p a r l .e u r o p a .e u / s i d e s / g e t D o c .d o ? p u b R e f = 7 / E P / / T E X T + W Q + E - 2 0 0 7 -
24 5 5 + 0 + D O C + X M L+ V O //EN
6 h t t p : / / w w w . y o u t u b e .c o m / w a t c h 7 v - - V u H b h s D G Y A s r a z g o v o r sa P ie r o R u z z a n t e - o m o
te m i k e m ijs k ih tr a g o v a .
7 h t t p : / / w w w . y o u t u b e . c o m / w a t c h ? v = S N Q ) i A C b ,t M
8 h t t p :/ / w a t c h t h e s k y . 0 r g / c h e m s / c h e m d . 1t . 1.h t m
9 h t t p :/ / w w w . w i l l t h o m a s o r i i i n e .n e t / w l l l t h o m i t s o n l l i l e / t II I M T R A I L S ._ C O N F I R M E D . h t m l
279
SVE PlSE U NOVINAMA P0 n!t0 I ne) Krtilmlr MKak
Kroz svoj rad izraava svoja saznanja, teorije i zabrinutost u vezi zapraivanja
stanovnitva putem kemijskih tragova.10
Anomalije koje izazivaju sumnju kod chemtrailova jest injenica da ti tra
govi tvore pravilne X formacije, krii-krui linije ili paralelne linije koje
ne nestaju nego se u roku 30-ak minuta spajaju u jedan tanki koprenasti oblak
koji traje satima. Uobiajeno raspadanje Cirrus aviaticusa traje od nekoliko
sekundi do nekoliko minuta, a kada se na nebu pojavljuje vie tragova koji
se isprepliu i spajaju, to sugerira iznimne i znanstveno nedefinirane meteo
roloke uvjete. Zbog nedostatka vlage, u suhim krajevima je rijetkost i samo
formiranje oblaka. A formiranje oblaka koji Se razlikuju po svojim fizikim
karakteristikama na istim visinama isto tako sugerira iznimne i rijetke meteo
roloke uvjete. Ako izuzmemo temperaturu i vlagu ili temperaturnu inverziju
kao razlog pojavljivanja tragova ispod razine gdje su uobiajeni, nema odgovo
ra koji bi objasnio prirodnu pojavu tragova ispod visine gdje se oekuju. Zrak
je fluid, i kao takav ne moe imati otru granicu izmeu dvije fronte ili dva
sustava, stoga ne bi smjela niti postojati otra granica izmeu mjesta gdje se
vide kondenzacijski tragovi i mjesta gdje trag prestaje, napisao je Davor.
Davor je predstavio i najee protuargumente teoriji o postojanju kemij
skih tragova11. Oni glase ovako:
-ako se i isputaju aerosoli na visinama preko 9 km, rasipanje tih kemika
lija bilo bi nepredvidivo zbog visinskih vjetrova.
-tragovi aerosola uoavaju se na raznim visinama.
-Kako sumnjivi zrakoplovi prou preglede a da se to ne otkrije osim ako ti
zrakoplovi nisu regulirani od strane vladinih i vojnih tijela?
-Redovne zrakoplovne preglede doista je nemogue proi s bilo kakvom
opremom ugraenom na bilo koji dio zrakoplova koja nije standardna za
taj model bez znanja slubenih tijela.
-Ako je posljedica trovanje stanovnitva, ljudi koji su osmislili urotu udi-
sali bi isti zrak, osim ako ne bi primili imunizaciju na neki nain.
-Nije poznato tko je osmislio urotu niti njihova prebivalita, a nije niti
poznato koja su sve mjesta pogoena sumnjivim aerosolnim aktivnostima.
-Sve javne i dravne slube konstantno poriu postojanje takvih operacija.
Dakako, jako se mali broj javnih i dravnih slubi pozabavio samom m o
gunou postojanja takvih akcija. Veina ih samo odbacuje takve optube, uz
obrazloenje da ne postoje dokazi koji bi potkrijepili takve tvrdnje. No, nisu se
ni potrudili prikupiti dokaze.
,0 D e a t h irt t h e A i r : G i o b a l i s m ,T e r r o r i s m & T o x i c V V a r fa r e " , L e o n a r d H o r c ^ t e , .
h t t p :/ / w w w . t h e b l a c k v a u l t .c o m / w i k i / i n d e x .p h p / C h e m t r a i l s
280
poglavlje CHEMTRAILOVI IZNAD NAIH GLAVA
13 h t t p :/ / w w w .c h e c k t h e e v i d e n c e .c o m / C h e m t r a i l s / O f f i c i a l R e s p o n s e s /
282
J I , p o g la v p C H E M TR A ILO VI IZ N A D N A IH GLA V A
V Sarij je zemnoalkalijski metal. U prirodi se javlja iskljuivo u spojevima, ft^jee feao mine
ral bariti v'sterit. Bgmtftrt je rijedak dragi kamen iji je sastojak b^rij.Svi spojevi barija koji su
topivi u vodi rti kiselinama izuzetno su otrovni. U vrlo matinn koliinama, barij se pnnaSa kao
miini stimulans, dok kod veih koliina djeluje na ivani sustav, uzrokujui nepravilnosti u
?au srca, drhtanje, siafaost. anksioznost, dispneju i para'iizu!tittp^hr.wikipedia.ofg/wiki/6ari|
283
SVE P lSE U N O V IN A M A (...,1 po neto I ne) K
HMHL
...paralelni...
p o g la f | e C H E M T R A IL O V I IZ N A D N A S lH G L A V A
285
5VE PIE U NOVINAM A (..,n poneUo I no) Kre'.lmlr MUak
Novi Zagreb, 31. listopada. 2010. u 11:53 Bregana, 29. studenog 2009. u 15:15
h t t p : / / d h o s t .i n f o / u f o s / 0 7 - R a z n o / c h e m t r a i l s _ n e x u s _ i n t e r v i e w _ b o r i s _ p o t a p o v . h t m
287
SVI PIE U N O V IN A M A p o n e ito I no) Kic'.ln ili M Kiik
Split 2007,
da problem postoji i me
usobno se informiraju i
razmjenjuju fotografije.
Bio je ovo saetak
tog rada. JS# mjeseci
nako to je rad objav
ljen na blogu, dobio sam
obavijest da je saborska
zastupnica Mirela Holy
poslala slubeni upit o
chemtraiovima na te
melju tog rada. Vijest
o tom objavljena je na
Z aton kraj Zadra, lipanj 2C10.
Odgovor Vlade RH na pitanje saborske zastupnice dr. sc. Mirele Holy 18. svibnja 2010. godine
289
SVI: P|SIH U NOVINAMA (...ti pnneUto I n) Kivilnilr Mllak
290
p o g la v lje C H E M T R A ILO V I I7 N A I) N A ^ III G l AVA
291
SVE PIE U NOVINAMA (,n ponalto I ns) Krallmlr MUak
se bune, protestiraju, vlade SAD-a i drugih drava kriju se iza najglupljih od*
govora, i neto kriju. Zbog ega - ako je neto ope dobro, popraeno dobrim
namjerama - zbog ega rade tajno?
Na internetu i Youtubeu, napomenuo je, postoji puno slubenih analiza,
filtriranja kinice, hvatanja zraka specijalnim filterima, a rezultat je poraava-
ju - netko ubija graane a, da udo bude vee, sve se dogaa u dravama,
lanicama NATO-a i Partnerstva za m ir. Takoer, rekao je, radarske i sate
litske snimke jasno pokazuju ove anomalije plazma atmosfere koja je ne
vidljiva i dovedena u stanje vodia poput elektromagnetnog polja, pa se tako
moe djelovati na prirodu svakog ovjeka jer estice prenose niske frekvencije,
a metali dopiru u organizam i on postaje veliki provodnik niskih frekvencija
koje nae uho ne moe registrirati. Plazma atmosfera koju ne mogu probiti
sunevi zraci dovodi do pada krvnog tlaka, lupanja srca, premora, depresije...
Najbolji primjer toga, rekao je Tomanovi za portal, fotografski je zabiljeen u
noi izmeu 17. i 18. rujna 2010., kada je zapraivanje Nikia trajalo cijelu no, ,,a
rezultat je bio da sunce ne moe probiti plazma oblake. Jo je dodao da su kemij
ski tragovi bijele boje, koje izbacuju NATO-vi avioni bez oznaka, da ne bismo znali
koga da tuimo niti kome da se obratimo, modificirani u tankere, a po najnovijim
istraivanjima mlaznice i rezervoari se ugrauju u putnike avione za ta ih pla
aju, ovisno o duini leta, od 30 do 50 tisua dolara, pa tako tvrtke koje na svojim
letovima ele zapraivati i dobro zarade. Graani mogu razlikovati kemijske tra
gove po tome to u atmosferi opstaju sat-dva i prave zavjesu u vidu plazme, dok
se za putnikim avionima gubi trag nakon dvadesetak sekundi do jedne minute.
Ameriki graani su pitali svoju vladu zato je zapraivanje uzelo toliko maha, re
kao je Tomanovi, a odgovoreno im je da je amerika vojska uspjela stvoriti mreu
koja ima mogunost da ,,u atmosferi na prostoru iznad Amerike zadri sve viruse
i bakterije, ako bi dolo do biolokog napada na tu zemlju.
Upitan da prokomentira inicijativu ove nevladine organizacije, glasno
govornik Ministarstva obrane Vidak Latkovi rekao je da se slubeni ko
mentar po tom pitanju, i ako se procijeni da ima temelja, moe dobiti tek za
koji dan, ali neslubeno je prokomentirao da se radi o veoma neozbiljnim
stavovima pojedinih nevladinih organizacija, jer je nemogue da nas bilo tko
moe zapraivati. On kae da je to to pojedinci smatraju zapraivanjem zrak
koji avioni isputaju iz motora prilikom leta.
Da, zrak. Koji u vidu kilometrima dugih dim nih traka nepomino stoji
satima, prostirui se s jednog kraja horizonta na drugi.
Svata.
292
26. poglavlje
293
SVI PII: U NOVINAMA (.a pone<to I no) Kim<111111 MK.ik
294
26. p o g la v lje N O V IN SK I PRIE: A J, G A D A F I, SR ED IN JA BA N KA, EKO N O M SK E KRIZE.
ostali politiari ne prolaze dobro, pisalo je. Na pitanje kojem se politiaru dive,
29 posto njih nije imenovalo nikoga.
Nije lo izbor.
U jednim dnevnim novinama na duplerici je osvanuo tekst o Gadafiju, s
puno slika koje su prikazivale njegove modne faze. No, nalo se i neto povi
jesnih podataka, o tome kako je postao institucionalni voa libijske revolucije
kad je imao 28 godina, a njegova zemlja bila beznaajna biva talijanska ko
lonija. Prikljuio se antikolonijalnom pokretu i uveo plemenski socijalizam,
narodnu damahiriju, dravu izravne demokracije u kojoj on o svemu od
luuje. S vremenom je dobio imid najveeg neprijatelja Zapada, ekstemnijeg
od ekstremista u vlastitim redovima kao i od islamista koji su poslije propasti
nacionalistike panarapske revolucije preuzeli vlast u nestabilnim dravama
Bliskog istoka.
Tu stvar postaje zanimljiva i nama. Jer Gadafi je tih godina bio simbol
i nositelj etikete vrlo nalik onoj kakvu zadnjih desetak godina predstavlja
ime Osama bin Laden i al Qaeda, tajanstvena organizacija ije ime zapravo
u prijevodu znai baza podataka jer se pod tim imenom nalazila u am e
rikim kompjuterima u ono vrijeme dok su je Amerikanci stvarali, navodno
da bi se u Afganistanu tijekom hladnog rata borili protiv Rusa. No, to je ve
dio opeg znanja svakoga informiranog o uroti, a 9/11 je njen najistaknutiji
i najprozirniji dio.
Gadafi je, pisalo je u novinama, cijelo desetljee vodio tajni rat protiv Za
pada i amerikog imperijalizma. Financirao je sve mogue afrike antikoloni-
jalne pokrete, ustanike grupe, palestinske teroristike centre, europske ljevi-
arske gerilske organizacije... Zato je slika o njemu bila dvojaka, u oba sluaja
vrlo upotrebljiva za one ija ruka uvijek stoji iza obje strane, to je povijesna
lekcija koju niti jedne sekunde ne smijemo izgubiti iz vida.
Na Zapadu su Gadafija predstavljali kao dikatatora i sponzora meuna
rodnog terorizma (pravi Osama bin Laden onoga doba), a u Africi i na Bliskom
istoku kao heroja antikolonijalizma (pravi potencijal za jo jedno kukavije
jaje). Suprotnosti su se zaotrile, kau novine koje nam prepriavaju slubenu
povijest, kad su njegovi agenti navodno podmetnuli bombu u berlinskom dis-
co-klubu gdje su zalazili ameriki vojnici, kao i u avion Pan Americama koji se
s gotovo tristo putnika sruio kod Lockerbiea u kotskoj.
E, to je sumnjiva pria. U knjizi ...I istina e vas osloboditi Davida Ickea
moe se proitati i poneto iz pozadine ovog sluaja i par sumnjivih okolnosti
vezanih uza nj.
295
SVE P lSE U N O V IN A M A (...a ponoto I ne) Kro'.Inili MUak
296
26. poglavlje NOVINSKI 1HlCE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
297
SVE PlSE U NOVINAMA (...,1 poneto I ne) KirUm lt MK.ik
298
26. po(|l.ivl)t* NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
299
SVE PIE U NOVINAMA (...a poncito I nr>) Krellmlr MliBk
300
I 26. p o g la v lj NOVINSKr PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
301
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneito I np) K iP < lm lr MK.ik
Prije sam spominjao kultni status koji u Hrvatskoj ima guverner HNB-a.
Sumnjiavom kakav sam ve postao, poelo mi je buditi znatielju kako e se
upotrijebiti taj fenomenalni imid sredinje hrvatske banke i njenih efova.
Odgovor je moda stigao u vidu novinskog teksta naslovljenog Treba nam
MMF jer ova vlada ne provodi reforme.
Bila je to izjava koju je guverner dao u intervjuu za jedan slovenski list (a
domai list prenio) nakon objave vlade da idue tri godine nema reformi. Tekst
je bio ukraen fotografijom na kojoj guverner zamiljeno i zabrinuto sjedi, na
slonivi elo prstom, poput onog kipa starogkog mislioca. U tekstu su bile ne
ba ruiaste brojke vezane uz strana ulaganja i prognoze gospodarskog pada,
a i prenesene izjave da e deficit javnog sektora do kraja tekue 2010. godine
biti vei od 6 posto BDP-a, zbog podbaaja prihoda i zbog izraenih politi
kih problema u vezi s pokuajem smanjivanja odreenih prava korisnika pro
raunskih sredstava. Do proraunskog deficita doi e zbog hipertrofiranosti
javnih slubi, neracionalnosti u poslovanju javnih poduzea, neodrivosti su
stava mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te problema u sustavu poticaja i
subvencija. O n je posljedica odgaanja nunih reformi koje, naravno, imaju
svoju ekonomsku, socijalnu i politiku cijenu. Guverner je zakljuio da e Hr
vatska morati sklopiti novi stand-by aranman s MMF-om, ako ne uspije kon
solidirati javne financije. Kako je nekoliko redaka ranije govorio da se reforme
ne provode, zakljuak je jasan: MMF je neizbjean.
No, studeni 2010. pokazao je drugaiji ishod, ali ne bez negodovanja sre
dinjeg bankara.
Po novinama i portalima osvanule se suprotstavljene tvrdnje premijerke
Kosor i guvernera Rohatinskog, nakon to MMF nije pozvan. On: Treba nam
rez, od plaa do potronje. (Sve u duhu MMF-a). Ona: Ne znam u emu bi to
MMF mogao intervenirati, sami emo rijeiti probleme. On: Pogrijeili smo.
Ona: Ne znam to je guverner tono rekao i na to je mislio, vjerojatno e
dodatno objasniti. On: teta to nismo pozvali MMF. Ona: Mi smo protiv
dolaska MMF-a.
Jedan od mehanizama demokracije i jest da se stranke, barem ponekad, ne
mogu ne obazirati na glas naroda jer ih on na slijedeim izborima moe kazniti
ili nagraditi. Naalost, takav stav prevladava samo u predizborno vrijeme, kad
se vrlo esto pretvara u kupnju glasova, ali bolje ita nego nita. Demokracija
je ionako tek prikrivena diktatura s obzirom da sve nae glavne stranke imaju
praktiki iste stavove i tek ponekad malo drugaiju retoriku, ba kao i novine i
drugi mediji, to znai da de facto ivimo u jednostranakoj dravi.
302
26. p o g ln v lj* N< VINSKI: PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
303
SVE PlSE U NOVINAMA (...a poneSt'n I ne) Krttiilmh MK.tk
JP S g g | i m W
S li ***********
BH! m
ilili. ^. mjerava staviti pod nadzor,
u srpnju 2010. u novinama je
Hrvatska narodna banka - nadajmo se da radi za nas izvijeteno o prvom takvom
304
2(>. p o g la v ije N O V IN S K E P R I E: A J, G A D A F I, S R E D I N JA B A N K A , E K O N O M S K E K R IZ E.
305
SVE PlSE U NOVINAMA (....) poneito I ne) Kre im ir Mli.ik
306
26. p o g la v lje N O V IN S K E PRI E: A J, G A D A F I, S R E D I N JA BA N K A , E K O N O M S K E K R IZ E ...
307
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneto I ne) K ra llm f Miak
308
26, p o g la v lje N O V IN S K E PRI E: A J, G A D A FI, S R E D I N JA BA N K A , E K O N O M S K E KRIZE.
309
SVE PIE U NOVINAMA (...a poneSto I ne) KraSImli Mliak
310
26. po<|l.vtJ>> NOVINSKE PRIE: AJ, GADAFI, SREDINJA BANKA, EKONOMSKE KRIZE
selskog odbora odnosio se prije svega na razinu obveznih rezervi koje bi banke
stalno morale imati u svojevrsnoj blokadi kako bi se titile od moguih posje-
dica nove financijske krize. Vidite kako se na puno dobrih naina moe isko
ristiti kriza koju ste stvorili. Konano, tekst je zavravao upravo i priznanjem
da je rije o stvaranju svjetske sredinje banke.
Evo ovako: Pojednostavljeno, Bazelski odbor, globalno nadzorno tijelo
koje djeluje pri Banci za meunarodna poravnanja u Baselu, bavi se u ovom
sluaju slinim poslom kao i guverner HNB-a eljko Rohatinski kada hrvat
skim bankarima podie ili smanjuje obveznu priuvu, samo to to radi na glo
balnoj razini.
HNB je hrvatska sredinja banka, a ako Bazelski odbor radi iste poslove
na svjetskoj razini, onda je on, znai, svjetska sredinja banka.
Ma, kuite, nema mjesta zabrinutosti: kamata malo gore, malo dolje, to
je sve.
Ali ipak nije sve, jer je odmah u manjem lanku pored, s naslovom Dr
avno vlasnitvo oteava reformske mjere blitzkriga (zapravo je lijepo reeno
kako nas na brzaka ele obrlatiti, dok se jo nitko nije ni snaao), pisalo da su
i europske zemlje, mada sporije, krenule u napad na bankare: Prvi je, kao
bespogovoran, novi bankarski porez najavio britanski premijer David Came
ron. Njihov deko, koji samo radi svoj posao. Naravno, u svom je govoru u
Londonu Cameron objasnio da je novi namet na banke nuan i da se njegova
vlada misli otro suprotstaviti naslijeenim steenim pravima banaka. Vidi
te, ljuti me to to su me ti ljudi doveli u situaciju da branim banke.
Za razliku od odlunog Camerona, njemaka kancelarka Angela Merkel
i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uputili su, prije bilo kakvih konanih
dramatinih odluka, zajedniko pismo samitu zemalja G-20, u kojemu su od
meunarodne zajednice zatraili uvoenje globalnih poreza (moj kurziv; K.
M.) na bankarske usluge i financijske transakcije. Moe li biti jasnije kuda sve
to vodi? A evo ve u sljedeoj reenici i objanjenja zato se mora ii tako uo
kolo: Europi bilo kakav reformski blietzkrig oteava injenica da je znaajan
broj velikih banaka barem dijelom u dravnom vlasnitvu.
C,c,c, te drave su uvijek samo izvor problema, ukinimo ih ve jednom!
311
27. poglavlje
312
27. p o g la v lje M IS IIC N I C.O DEX, K O N T R O L A R A S TA S T A N O V N I T V A I J O S P O N E T O
313
SVE P i i: U NOVINAMA (..i poneito I ne) Kle'.lmli MUflk
314
27. poglavlje m istin i c o d e x , k o n t r o la r a s t a s t a n o v n i t v a i jo p o n e to
na, n sloveniji e cim et uskoro biti tetan ili ve je? ... sve u svemu proslijedite
prijateljim a i poznanicim a jer se radi o mjesecima, a lavina J naalost krenula
nizbrdo prole godine kad je usvojen Codex A lim entarius.
Vrlo vjerojatno veina vas (nas) nije u la za C odex A lim entarius, Ako n i
ste uli za njega, to znai d a je Elita postigla cilj, je r im upravo to najvie
odgovara.
Coex A lim entarius je skup pravila za regulaciju poljodjelstva l p o tp u
nu kontrolu hrane od sjemena do konanog proizvoda. Evo ukratko nekoliko
stavki i interpretacija:
- pod Codexom vie nije potrebno oznaavati ivotinje koje su genetski
prom ijenjene, to je d o ada bilo obavezno.
- povre i sjeme bit & izloeno zraenju. Trenutano se to radi sam o kod
sjemenja i povra koje m ora dugo putovati, kako bi ostalo to due svjee.
Pod C odexom e to biti obavezno za ve.
- uvoenjem Codexa e sve ivotinje, koje se uzgajaju za hranu ili m lije
ko, m orati dobivati M onsantov horm on rasta i M onsantove antibiotike.
K ompanija M onsanto je najvei proizvoa genetskih uzgojenih Ifcotinja
na svijetu.
I.judi e Obolijevati zbog konzum iranja genetski uzgojene hrane. H i
uskae farmacija, koja e im liuM p o m i u fb lik u svojih lijekovi*, G o
to svi p rirodni lijekovi postaju zabranjeni i oznaeni kao opasni, a bit
e dozvoljeni sam o farm aceutski p ro izv o d i Vitaminski dodaci m oi e se
dobiti sam o na recept.
- Codex & osnovi i ukid a prirodno organsko ratarstvo. Coex
A lim en tarim esv u kontrolu nad h ran o m dati u ruke farm aciji iM on^an*
tu kao najveem proizvoau genetski preinaene hrane.
Mislite da je ovo neka izmiljotina?
U k n jM I leme obmane Jeffa Smitha detaljno je predstavljen plan bio-
tehnoteSMh kom panija da preuzm u nadzor nad svim sjem enjem na svijetu.
Nije to bilo teko dokum entirati jer su n a svojim konferencijam a to otvoreno
predstavljali. Jedan dio tog plana JetT Smith mi je prije pet godina u intervjuu
ukratko iznio ovako:
A rthur Andersen Consulting suraivao je s M onsantom , najveim p ro
izvoaem genetski m odificirane hrane. Ta je tvrtka 1990-ih zamolila svoje
direktore da opiu kako bi, prem a njihovom miljenju, trebala izgledati savre
na budunost za 15-20 godina. Monsantovi su direktori opisali svijet u kojem
e 100 posto kom ercijalnog sjemenja biti genetski m odificirano i patentirano.
315
SVI PIE U NOVINAMA (..i poneUo I ne) KroSlivih Mltak
Savjetnici su zatim na temelju toga izradi! strategiju i taktiku kako bi taj cilj i
ostvarili. Na istoj su konferenciji predstavnici jedne druge biotehnoloke kor
poracije na video-zidu predstavili dijagram na kojem su predloili preuzima
nje 90 posto komercijalnog sjemenja u roku od pet godina. Njihova je namjera
preuzeti opskrbu hranom u svijetu.
Godine 1992., kada je SAD definirao svoju politiku o genetskom ine
njeringu, cilj je bio poveati ameriki izvoz. Vijee konkurentnosti, kako se to
vijee nazivalo, dalo je nalog Saveznoj upravi za hranu i lijekove (FDA), kao i
svim drugim agencijama, da te stvari to bre izbace na trite. Zbog toga se
GM hrana pojavila na tritu prije nego to su napravljena adekvatna testira-
nja, i zbog toga ta testiranja jo uvijek nisu provedena. To je neka vrsta spoja
amerikih mulfciHaetaiainih kompanija i Vlade kako bi diljem svijeta pokuali
stvoriti spremno trite. Otprilike u isto vrijeme kad je predsjednik Bush to
izjavio, ameriko Ministarstvo vanjskih poslova tvrdilo je da je GM pamuk
velika pomoe zemljoradnicima u Africi. No ovog je mjeseca objavljen izvje
taj koji je pokazao da su zemljoradnici na tom podruju doivjeli katastrofu.
Veina od ukupno 36 zemljoradnika koji su uzgajali GM-pamuk pretrpjela je
teke gubitke.
, Slina se stvar dogodila i u Indiji. Iako je tvrtka Monsanto izjavila da je
napravljfin veliki pomak, tiidijska je vlada tvrdila da su zabiljeeni drastini
gubici, te je od Monsanta zahtijevala da zemljoradnicima plati odtetu u izno
su sod deset milijuna dolara. Kada je Monsanto to odbio, vlada ih je prije dva
tjedna izbacila iz te drave. Biotehnologija nije ispunila brojna obeanja. No
ja! je strasnija injenica da je politika motivacija da se ta hrana pojavi na
tritu bila toliko jaka da je donesena odluka da se ignorira znanost. Kada
itate dokumente u FDA-u vidite da znanstvenici tvrde kako ta hrana moe
prouzroiti alergije, otrove, nove bolesti i potekoe u ishrani. Nagovarali su
svoje nadreene da pokrenu dugorona istraivanja o sigurnosti takve hra
ne. Meutim^ osoba koja je bila zaduena za politiku bivi je odvjetnik tvrtke
Monsanto. Kasnije je taj isti ovjek postao potpredsjednik tvrtke Monsanto.
Nadglasao je znanstvenike i dopustio da ta hrana doe na trite bez ikakvih
testiranja o njezinoj sigurnosti.
Ako se ostvare sve crne slutnje, u roku od deset godina na policama u
trgovinama imat emo samo genetski uzgojenu hranu, a organske, ekoloke i
bioloke nee vie biti. Seljaci e svake godine morati kupovati sjeme od M on
santa, a njihovo sjeme ima ugraen gen koji spreava daljnje razmnoavanje.
Drugim rijeima, ne proizvode sjeme, pa ga seljaci moraju svake godine kupo
316
27. p o ijliiv lje M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA RASTA S TA N O V N ITV A I JO PO N E TO
3 17
SVE PlSE U NOVINAMA (...i! poneito I ne) Krellmlr MK.ik
i UN-u kako bi na razne naine mogao ucjenjivati zemlje Treeg svijeta koje
primaju hitnu financijsku pomo od Svjetske banke ili Meunarodnog m o
netarnog fonda.
Sto se tie planova o smanjenu populacije, ni to nije nita novo. Recimo,
otac Busha starijeg bio je oduevljeni pobornik nacista (koje i sufinancirao)
i njihove eugenike (kojoj su kasnije promijenili ime u genetika zbog nepo
pularnih konotacija koje je izraz eugenika nakon rata nosio sa sobom). Na
istoj su liniji bili i Rockfelleri, nai stari znanci. John D. Rockefeller III, unuk
osnivaa naftne kompanije, 1950-ih je bio odgovoran za stvaranje kontrole ra
anja te stvaranje idelogije i pokreta koji je trebao sprijeiti rast puanstva u
kasnim 1960-im. Tada je stvoreno Populacijsko vijee, koje je planiralo i kako
sterilizirati ene.
John D. Rockefeller je u Portoriku zapoeo prvi masovni eksperiment ste
rilizacije ena u fertilnoj dobi. Oni su Portoriko tretirali kao laboratorij s po
kusnim kuniima i testirali i provodili sve vrste neljudskih metoda sterilizacije
nad enama. To su bile siromane, neuke zemlje i nisu imale pojma to oni
rade s njima. Uslijedili su Nikaragva, Meksiko, Filipini. Moda za sve to nikad
ne bismo saznali da grupa koja se zvala Comite Pro Vida de Mexico (Meksi
ki odbor za ivot), katolika organizacija koju podupire Katolika crkva, nije
postala sumnjiava kada je Svjetska zdravstvena organizacija rekla da eli pro
vesti masovno cijepljenje protiv tetanusa, jer to je bolest do koje dolazi kad se
inficirate zahralim avlom, a nije masovna epidemija. U Nikaragvi i Meksiku
oni su odabrali samo ene u fertilnoj dobi izmeu 14 i 55 godina, dakle ene
koje mogu raati djecu. To je pobudilo sumnju te organizacije Katolike crkve.
Zato ne cijepiti i mukarce i djeake, i oni se mogu ubosti na avao? Uzeli su
uzorke iz laboratorija i vratili su se s analizama koje su pokazivale da su cje
piva sadravala nepoznatu kemijsku supstancu koja je uzrokovala da ene u
drugom stanju spontano pobace. ene koje su cijepljene tim cjepivom protiv
tetanusa ne bi mogle imati djecu.
Ta je organizacija podigla galamu, ali je veina glavnih svjetskih medija tu
priu potpuno zanemarila. Kad su rekli predstavnicima Svjetske zdravstvene
organizacije da su pronali tu supstancu, oni su rekli da je to la. Potom je ta
organizacija podastrla laboratorijske rezultate na tiskovnoj konferenciji. Svjetska
zdravstvena organizacija je tvrdila da su to samo one katolike organizacije koje
se bore protiv pobaaja i koje diu galamu oko svaega, ali da se ne radi ni o
emu ozbiljnom. No, ustrajavi, oni su pritisnuli Svjetsku zdravstvenu organi
zaciju, sve dok nije priznala da se u cjepivu nalazio neki kontaminirani uzorak.
318
27. p o g l.iv lji- M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA RASTA STA N O V N ITV A I JO P O N ETO
3 19
SVE PlSE u NOVINAMA poneito I ne) Kreilmlr Mlifik
320
21. p o g la v ljf M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA R ASTA STA N O V N ITV A I JO P O N ETO
...U tom je smislu prim jer vinarstva tipian: korporacije koje su uspjene
na m eunarodnom planu rade upravo obratno od omtga to bi za proizvodnju
kvalitetnog vina trebalo: vinogradi se sade bilo gdje, bez obzira na vrstu tla, u
njim a se upotrebljava previe fitosanitarnih i kemijskih proizvoda (u svrhu po-
m jfettja prinois^ii ferm entasifa i sam proces spravljanja vina u podrum arstvu
takoer su kemijski potpom ognuti; a vina kao konani proizvod puna su su l
fata i raznih aditiva kako bi se rokovi za skladitenje i tran sp o rt do konanog
potroaa m aksim alno produili; p ri dolasku u trgovine Vina ne sam o da su
bez arom e, ve su i opasna po zdravlje, toliki je postotak tetnih i otrovnih tvari
koje p&dre, O sim toga, Kodeks* kojim se dozvoljava koii&tea^e takvih tvari u
vinim a, ne nalae da se njihova prisutnost spom ene n a etiketam a boca! Teko
da m o le biti veeg licemjerja!
N asuprot tom e, najbolji vinogradari svijeta openito su sauvali tradici
in a ln u dim enziju izvrsnosti i zanatski pristup, te vino proizvode u Simbiozi s
okoliem (prim jenom priro d n e borbe p rd tif Itein ik a i biodinam ike poljopri
vrede). A zauzvrat, ti isti m oraju p la titiz a dobivanje certifikacijske naljepnice
koja potvruje da njihovo vino ne sadri nita osim p rirodno ferm entiranog
groanog soka...
...Jedno o d podruja uporabe norm i Prehram benog kodeksa odnosi se i
na oznaavanje proizvoda naljepnicama. Normalna bi elja bila zatititi zdravlje
|t o svakako ukljuuje obvezu proizvoaa da na ambalai navedu sve
sastojke koji Se nalaze u proizvodu. Rei ljudim a to je d u bi trebao biti
m inim um i uvjet bez kojeg se ne moe! Ali, nec otrovni ostag% genetiki m odifi
cirani organizmi, horm oni rasta, antibiotici, desetine opasnih aditiva kojih je in-
dustrijska hrana prepuna... o tom e se ne govori, i oni na ambalai nisu navedeni!
131
SVF PlSF. U NOVINAMA poneito I ne) K rKIm lr MKrtk
322
2 / , p o g la v lja M ISTIN I C O D E X , K O N TR O LA RASTA STA N O V N ITV A I JO P O N ETO
B i
SVI: PlSE U NOVINAMA (...a poneto I ne) KmImli MK.ik
324
27. p o g la v lje M ISTI N I C O D E X , K O N T R O L A R A STA S T A N O V N I T V A I J O P O N E T O
325
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) KreSImli MK.ik
326
28. poglavlje
327
SVE PlSE U NOVINAMA (,.. poneito I ne) Krillm lr MK,)k
328
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
329
SVE PlSl: U NOVINAMA ponetlo I ne) Kroimii Mii.ik
napada vrijednog spomena u zadnjih deset godina? Gdje su nestali svi ti opaki
teroristi, zbog kojih ljudi na aerodromima moraju skidati cipele i poniavajue
hodati bosi kraj uniformiranih kerbera? Nema ih, jer ive samo u novinama.
Dakle, ovako je zapoinjala vijest: Iranski predsjednik M ahmud Ahma-
dinedad ponovno je izveo svoj ovinistiki ou pred Opom skuptinom Uje
dinjenih naroda izjavivi kako veina ljudi vjeruje da amerike vlasti stoje iza
teroristikih napada 11. rujna 2001.
Ne vidim nikakav ovinizam u toj izjavi, dapae, svatko tko se i malo p o
zabavio ili informirao o 9/11 s lakoom e se sloiti s Ahmadinedadovom
tvrdnjom. Video-materijala na internetu, knjiga i ak asopisa na tu tem u ima
toliko da je teko odluiti se otkuda poeti, pa na ovom mjestu neu ni poku
avati. No, u filmu koji nam se stalno vrti, sva su takva razmiljanja etiketirana
kao teorije urote. Takoer, tono je i da veina ljudi koje sreem vjeruje da
amerike vlasti stoj# iza tih jgapada. Dakle, Ahmadinedad je samo naglas re
kao istinu.
No, amerika i europska velesposlanstva, ukljuujui i nae (koje ionako
nema nikakav znaaj u svjetski okvirima) nakon te su izjave napustila Opu
skuptinu.
Ahmadinedad je zapravo rekao da postoje dvije teorije te ih je izjednaio
(ah, kako je to samo ovinistiki). Ne sjeam se da se netko alio na ovinizam
u antiislamskim stavovima koji su preplavili medije koji su pak punili ui samo
jednom od tih teorija, a nekako se dogodilo da je to ba ona najneuvjerljivija.
U svom je govoru Ahmadinedad rekao: Ameriki dunosnici i dravnici vje
ruju da su samoubilake napade otetim avionima izveli islamski militanti iz al-
Qaede. Prema drugoj teoriji, napad su organizirali segmenti amerikih vlasti
kako bi se pgokrenulo stanje opadajue amerike ekonomje i pojaao pritisak
na Bliski istok radi ouvanja cionistikog reima. Vei dio amerikog naroda,
kao i veina zemalja politiara diljem svijeta, slau se s time.
Ne vidim nita sporno u toj, a jo manje u sljedeoj njegovj izjavi u kojoj
je pozvao UN da osnuje nezavisnu skupinu za utvrivanje injenica koja bi
ispitala dogaaje od 11. rujna. Ma, opet ovinistiki prijedlog. Predlaem da
razotkrijemo tog tipa, i ba je dobro da nam je sam dao ansu da ga deman
tiramo podacima. Stoga, UN-ovci, osnu jte nezavisno tijelo i neka se otkrije
istina, pa neka se Ahmadinedad razotkrije kao laljivac. Ali amerika misija
pri UN-u, pisalo je, reagirala je vrlo brzo rekavi da, umjesto da predstavlja
aspiracije iranskog naroda, Ahmadinedd ponovno sipa opake teorije zavjera
i antisemitske klevete. To smo ve vidjeli, da se na optube ne odgovara inje
330
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
nicama nego priivanjem te slavne etikete kojom se danas naziva svaka pria
koja govori neku istinu o svijetu oko nas. S druge strane, upravo druba koja
stoji iza ruenja Blizanaca ne predstavlja aspiracije amerikog naroda, po po
istite pred svojim pragom, molim, i predlaem da pustite druge da ive kako
ele, a ne da bombama izvozite demokraciju koju ve dugo ne upranjavate
niti u vlatitoj zemlji. to je tu toliko komplicirano?
S tree strane, razbacivanje optubama za antisemitizam vrlo je nesiguran
teren, s obzirom da Semitima zapravo pripadaju arapski narodi koje izraelska
politika ba ne mazi (blago reeno), dok dananji Zidovi uope nisu semit-
ski narod. tovie, s podrujem dananjeg Izraela oni ili njihovi preci imaju
veze koliko i ja s Antarktikom. Kao to je dobro dokumentirano u puno knji
ga idovskih autora, a o tome je iscrpno pisao i David Icke, oni su potomci
europskih idova koji su pak potomci naroda s Kavkaza (otuda karateristini
savijeni nos koji se smatra jednim od obiljeja idovske fizionomije, ali je za
pravo azijskog podrijetla) pod imenom Hazari, koji je oko 740. stvorio ogro
m nu dravu i prihvatio judaizam kao vjeru. Kineza koji prihvati islam neete
zvati Arapom, zar ne?
Autor Arthur Koestler pisao je o tradicionalnom pokrivalu za glavu
poljskih idova, da tu okruglu priljubljenu kapicu (yarm ulku) sve do da
nanjih dana nose ortodoksni Zidovi, Uzbeci i drugi turski narodi u Sovjet
skom Savezu.
Kako su se Hazari irili na istok, prema zemljama dananje istone i sred
nje Europe, isprva najvie u Poljsku, Ukrajinu i Litvu, oko 960. godine, tako su
se sve vie poistovjeivali s judaizmom i na kraju postali poznati kao idovi,
i to oni koji se nazivaju Akenazima, za razliku od idova Sefarda, pa ruskih
idova ili pak onih afrikih. Upravo su Akenazi povlatena kasta u Izraelu,
koja svoje sunarodnjake iz drugih kasta, koji stiu iz biveg SSSR-a, Afrike ili
drugdje tretiraju kao bia nia od njih.
Nakon stjerivanja u geta i masakara od strane Kozaka u 16. stoljeu, Haza-
ri-idovi naselili su Maarsku, eku, Rumunjsku i Njemaku. Pravo na koje
su se ti ljudi pozivali prilikom stvaranja svoje drave takoer je vrlo tanko - tek
izmiljena biblijska pria, nikakve druge povijesne osnove tu nema, niti kakvih
uvjerljivih dokaza da se ita zbivalo kako tamo pie. Izrael je, zakljuio je David
Icke na temelju dostupnih podataka, stvorio Rothschild, o emu govori ak i
to da je estokraka Davidova zvijezda zapravo simbol obitelj Rothschild, a ne
neki drevni idovski simbol. idovski pisci poput Arthura Koestlera, kojega
citira Icke, na temelju istraivanja zakljuili su da pripadnici idovskog naroda
331
s v e p i S f u n o v in a m a (,,.a poneto i ii#) fcfttlmf* Mu.ik
332
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
333
SVI PIE U N O VIN A M A (...n p o n t it o I ne) K re ilm lr M link
Stvaranje Izraela, pie Icke, nikad nije bilo samo sebi cilj.To je sredstvo
za postizanje cilja, prema kojem bi islamski svijet zapoeo svjetski rat koji bi
zapalio cijeli svijet i doao do rjeenja: centralizirane kontrole Planeta i svih
naroda. Zato je meu arapskim zemljama trebalo stvoriti zapaljivu toku.
im prije shvatimo da idovi i cionizam nisu jednoznanice, tim bolje.
Uostalom, velik broj idova ne slae sa s izraelskom politikom, ali slike koje
prikazuju idovske prosvjede u Izraelu kojima se poziva na m ir i pravedni do
govor s Palestincima skoro nikad ne nalaze put do novinskih agencija ili naih
novina. Stvarno ne znam zato. S druge strane, bilo tko tko javno kae ita
suprotno od prevladavajue cionistike politike, postaje meta optubi i kleveta
organizacija poput Antiklevetnike lige. Usprkos tome to je niz idovskih au
tora u svojim knjiga razotkrio manipulaciju idovskom povijeu, pritisak je
nevjerojatno jak, pa zaista nem a mjesta uenju reakcijama na izjave iranskog
predsjednika, kao niti duhu u kojem su to prenijele novine koje - negdje na
vrhovima vlasnike piramide, skrivenim u oblacima - pripadaju istoj skupini
koju ovdje zovemo Elita.
Primjerice, u lipnju 2009. jedne su nae novine objavile vijest da idovi iz
europskih zemalja organizirani u mirovnu skupinu Europski idovi za pravedan
mir (EJJP), pripremaju konvoj koji je trebao probiti blokadu Gaze. Edith Lutz iz
njemake udruge rekla je da ele pokazati da akcije izraelske vlade nisu idovske.
Meu idovima predbiljeenim da budu na brodu ve je i nekoliko koji su prei
vjeli Holokaust, pisalo je. EJJP je krovna organizacija koja okuplja udruge iz deset
europskih zemalja, a osnovana je 2002. u Amsterdamu. Protivi se svakom nasilju
nad civilima, zalae za pravo Palestinaca na podruju Zapadne obale, istonog Je
ruzalema i Gaze te priznaje pravo i izraelskoj i palestinskoj dravi da im prije
stolnica bude Jeruzalem, te pozivaju izraelske vlasti da priznaju kako su stvorile
palestinski izbjegliki problem i da on mora biti pravedno rijeen.
Zbog svega toga nikako nisam mogao shvatiti to je europska efica di
plomacije Catherine Ashtom htjela rei izjavivi da su kom entari iranskog
predsjednika sramni i neprihvatljivi. U krajnjoj liniji, nigdje ne pie da se
svi moraju slagati, zar ne; zato je, navodno, osnovana Opa skuptina UN-a,
da ljudi mogu razgovarati i iznositi svoje suprotstavljene stavove. Ali to govori
o injenici da ve ivimo u divovskoj jednostranakoj diktaturi koja se samo
pravi da je demokratska, a glavni alat joj je programiranje mozgova ljudi kroz
medije. To radi vrlo uspjeno.
Kao i za prethodnog govora, pisalo je dalje, A hmadinedad je, kako je
prenio Reuters, iskoristio govornicu Ope skuptine UN-a za napad na Izra
334
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
335
SVI- PlSE u NOVINAMA (...ii poneSto I ne) Kn'-Mmh MK.ik
336
28, poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
vojske i policije. To doista vise nije nita novo u velikim silama, no u kolum ni
je pisalo da je poduzetnik Tomislav H orvatini na C vjetnom trgu proslavio
zavretak grubih radova, zatien svojom privatnom vojskom. Koja n a odori
ima zanimljiv obiteljski grb H orvatinievih kojeg je izajniraosam p oduzet
nik. Ka njem u je i hrvatski grb, ispod njega zvijezda, a ispod zvijezde - estar,
neizbjeni Simbol masona". PoksMvanfs'i vojske tog grba podudaralo se s goto-
Vo potpunim utihnuem prosvjeda protiv H orvatinieve devastacije Zagre
ba. Sve se m oe, kad se u loi sloi@ |zakljuio je kolum nist.
**********************
13 ?
SVE PlSE U NOVINAMA ( ... ,1 poneto I ne) Kreimir MI.ik
kvadratu, to je tih 20 milijardi eura. D aje porez na nekretnine 0,5 posto, pisalo
je, eto 100 milijuna eura godinjeg prihoda, a da je 1 posto - eto 1,5 milijardi
kuna u proraun, onoliko koliko se dobiva od poreza na dohodak. Nadalje,
pisalo je, samo Zagreb ima vie od 300.000 stanova. Da se svaki iznajmi za
200 eura, eto rentijerskog dohotka od 5,5, milijardi kuna, a 15 posto poreza na
njega donijelo bi gotovo mililjardu kuna. (Cijela mi se ova matematika odmah
inila prenapumpana jer u veini od tih 300.000 stanova ljudi ive, a ne iznaj
mljuju ih, ali svrha ovog lanka ionako je bila uvjeriti itatelja zato je porez
na nekretnine skoro nuan.) A gdje su drugi gradovi, zemljita itd., reeno je
na kraju.
Porez na promet, pisalo je dalje, bolna je tema za vie od 90 posto ku
anstava u Hrvatskoj, jer smo prema broju kvadrata koje posjedujemo meu
najbogatijima u Europi. Onda je slijedila vrlo upitna tvrdnja, a to je da bi porez
na nekretnine bio najvei udarac za onu manjinu koja vlasnitvom nad ze
mljitima ucjenjuje i graevinare i kupce stanova, jer cijene zemljita u Zagre
bu ne padaju niti priblino istom brzinom kao cijene stanova, a po sadanjim
se cijenama, kau ekonomisti, ne isplati graditi. Ja ipak mislim da bi porez
na nekretnine bio najvei udarac za mnoge koji ive s tek tisuu-dvije kuna, a
jedino to zapravo posjeduju i to im daje kakvu-takvu sigurnost jest njihova
nekretnina.
No, to nije pisalo, ve je stajalo da bi porez bio udarac i za brojne dobro
stojee koji su svoje bogatstvo pretoili u stanove. Krajem godine ih kupuju
razni pripadnici slobodnih profesija kako ne bi morali platiti porez na dobit
ili porez na dohodak. U tim nekretninskim carstvima ti su ljudi neoporezivo
spremili milijune, a usput ih i iznajmljuju i jo na njima zarauju, a proraun
od svega toga ne vidi ni lipe. (Zapravo, vidi - pet posto vrijednosti nekretnine
je porez koji se plaa prilikom kupnje, ali to u tekstu nije spomenuto, valjda
nije vano, ne znam).
Potom je konano pisalo da bi porez na nekretnine, naravno, pogodio i
brojne prosjene graane, ali znantno manje nego bogatae. Meni se nekako
ini da bi ih pogodio znatno vie nego bogatae, jer oni nemaju meki jastuk
na koji se mogu prizemljiti u sluaju financijskog oka. No, pisalo je, praved
na e vlast (jo ekamo takvu) porez na nekretnine uvesti tako da prosjenog
ovjeka uope ne pogodi, jer e mu se istodobno smanjiti neki drugi nameti,
poput poreza na dohodak i doprinosa, a komunalna se naknada ionako mora
ukinuti jer je ona samo nepravedni oblik poreza na nekretnine. Sva srea da
emo dobiti pravedni - i ispriavam se to me prethodna reenica nije ni naj
338
JH . p o g la v lje N EM O JTE SJESTI JER IM A JO V IJESTI
manje umirila, jer sam pogledao neke kalkulacije napravljene u okvirima kraj
teksta pa ne mogu zamisliti da smanjenje poreza na dohodak i doprinose (a
razliku e ionako zadrati poslodavci, jer veina ljudi dogovara plae u neto
iznosima) dosegne razine koje moe dosei godinji porez na nekretnine, ba
rem prema primjerima koji su navedeni u tabelama. A komunalna naknada je
ionako mala, ako je samo ona problem. to se mene tie, nek ostane, dao bog
vie takvih nepravdi koje se niti ne osjete.
Slijedila je jo jedna tona izjava. Da e taj porez iz temelja promijeniti
hrvatsko drutvo. Naalost, da, i to u smjeru straha i nesigurnosti, a to je smjer
interesa Elite, nema tu ni trunke razmiljanja o dobrobiti ljudi, mada se sve
predstavlja kao velika srea za hrvatski proraun, to je automatski valjda i sre
a za sve nas. Pisalo je da se politiari (s razlogom) boje uvoenja tog poreza,
meutim, ne uvedemo li porez na nekretnine, Hrvatska e biti jedina europ
ska zemlja bez njega, to se sigurno nee sviati Bruxellesu jer u europskom
sustavu vrijednosti onaj tko ima, stan, kuu, vikendicu... nije siromaan,a tko
nije siromaan, mora plaati porez.
Da li me to boli srce to se to ne bi svialo Bruxellesu? Ne, mislim da je
ipak rije o jednom drugom organu.
Napokon smo uli glavni i jedini razlog uvoenja poreza na nekretnine,
ovo sve drugo je bilo blebetanje: kljuno je to to se Bruxellesu nee sviati ako
ga ne uvedemo. Naravno, nee sviati je eufemizam. To je kao kad se u gan
gsterskim filmovima nekom nie rangiranom mafijau kae da se neto efu ne
svia. To znai da si pokojni ako ne napravi onako kako m u se svia. Mafijai
to znaju. Pisci ovih lanaka isto.
No, ve smo osjetili dodire diktature zvane EU, pa je zato dalje pisalo da
stoga, ma koliko se politiari bojali, jednog e dana i taj porez morati uvesti.
Zanemarimo to ga graani ne ele, nema veze ni to politiari oklijevaju,
eli ga EU, i to je jedini razlog njegova prisilnog uvoenja. A nita od onog
ime se mazalo oi u prvom dijelu lanka. Kako smo dosad ivjeli bez poreza
na nekretnine, tako moemo i odsad, to je barem sasvim jasno i iskustveno
potvreno.
Sigurno je da nas taj porez eka. Ovakvi lanci slue tome da nam ga pred
stave kao nunost, a ne kao neto oko ega bismo mogli imati pravo izbora,
kao i da nas postupno naviknu na tu ideju. Pitanje je koliki bi mogao biti i tko
e ga plaati. Svaka zemlja ima drugaiji recept, ovisno ciljevima, tako je bar
pisalo. eli li drava porezom na nekretnine samo potaknuti trite, oporezivat
e viak kvadrata, dakle drugi stan, vikendicu i slino. eli li da joj taj porez
339
5VE PlSE U NOVINAMA (...h poneto I ne) Kre'.lmlr MISak
340
7H. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
341
SVE PIE U NOVINAMA poneto I ne) Kn-'.llnli MK.ik
342
28. poglavlje? NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
343
5VE PlSF U NOVINAMA (...a poneSto I ne) Ktr'.lmli MKak
gea Busha mlaeg. Zaposleni, ali siromani. To su oni koje ponekad vidimo u
amerikim filmovima ili sreemo u reality serijalima poput Clean House, ljude
koji rade dva posla, preko dana jedan, a naveer drugi, i jedva spajaju kraj s
krajem. Dosad si mogao raunati da se moe zakljuati u svoj stan i da ti tamo
nitko ne moe nita. No, ta vrem ena ele ostaviti iza nas.
Moete se izmicati europskoj i svjetskoj diktaturi, doputati joj da posvu
da stavlja kamere, da kreira krize i ratove, uvodi besmislena pravila koja dre
siraju ljude poput takora u labirintima, moete im i rei slaem se sa svime
to nameete, samo me pustite na m iru u mojoj sobi da gledam kvizove i sa
punice, ali je uzalud. Njihova e vas ruka na kraju dohvatiti i u vaoj sobi, koju
smatrate zadnjom crtom obrane.
Naravno, samo ako im to dopustite.
Jer prava priroda stvarnosti ini nas monima. Naznake toga dala su m n o
ga otkria parapsihologije, discipline sustavno gurane u stranu i ridikulizirane.
Zanimljive su spoznaje stigle i od dr. Harryja Oldfielda, izumitelja PIP-kamere
koja registrira uzorke i interferencije fotona, pa pom ou raunalnog progra
ma ureaj analizira intenzitet svjetlosti polja i suptilna energetska polja tijela
ili predm eta koji se skenira. Oldfield je snim ao i ljude koji su izgubili neki od
udova. Kad se ispitanik prisjetio svoje izgubljene ruke tad se ona pokazivala i
u energetskom polju (pomalo nalik efektu fantomskog lista kod Kirlianove
fotografije, kad se na slici vidi energetski otisak i onih dijelova lista koji su od-
lomljeni). Zato je Oldfield rekao da mi predstavljamo stanje svijesti. Ako smo
u dobrom, pozitivnom stanju svijesti, tad se nalazimo u ravnotei kao cjelovita
ljudska bia. Na temelju brojnih snimanja PIP-kamerom, Oldfield je zakljuio
da pozitivna i svjesna nam jera moe utjecati na prom jenu energetskih oblika
u nevidljivom svemiru suptilnih energija i rekao: Vjerujem da PIP-kamera
prikazuje subatomsku energetsku m atricu od koje su sastavljene fizikalne m o
lekule. Poput vas, ja sam ustvari prikaz koji se odailje iz nekih drugih, multi-
dim enzionalnih podruja stvarnosti.
No, za poetak nije ni potrebno ii tako daleko. ini se da je dobar prvi
korak inform iranje i razumijevanje. Jer, njih je tako malo, a nas je tako puno.
Zato nas se i toliko plae, a jedini nain kako mogu provesti svoje ciljeve jest
manipulacija iz sjene.
Svi istraivai koji su se bavili istraivanjem urote i plana uvoenja N o
vog svjetskog poretka, potpuno se poklapaju u informacijama i zakljucima
do kojih su dolazili neovisno jedni od drugih. Onaj dio kod kojeg se razlikuju
jest pitanje gdje se nalazi vrh piramide. Kritiari Europske unije smatraju da
344
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
su na v rhu piram ide in te re si Velikih europskih zem alja, bivih kolonijalnih sila
koje sad pokuavaju ostvariti kolonizaciju na drugi nain. W illiam E ngdahl
usm jeravao je panju a a b ritansku i am eriku politiku elitu, D aniel E stulin
n a D rubu Bilderberg* hrvatski istraiva i a u to r krffige Politika biblija K arino
H rom in n a svjetsku financijsku oligarhiju, a David Icke n a gm azovske entitete.
U stvari su svi u pravu, jer je sve to isto.
N o, koliko god b io zanimljiv, taj d io je zapravo m anje vaan.
O naj najvaniji, kljuni, jest - p ro g ram iran je um ova.
P onovit u ga jo jed n o m : P rogram iranje um ova,
O brazovanje i m ediji su nas isprogram irali g e n a rtlp o i predstavili nam
vie nego m anjkavu sliku stvarnosti, a o n d a se ljude jo d o d a tn o p ro g ram ira Za
po treb e raznih situacija.
M oda ovo zvui prefantastino, ali toliko je p rim jera oko nas. Sjetite se,
Mfiima, onih situacija i poetka Prvog svjetskog rata, o k ojim a Jffi snim ljen i
film. P fv l Boi u rovovim a, Zatije u bo rb am a i ljudi iz rovova suprotstavlje-
nih stran a poeli su se posjeivati i estitati si Boi. G ak s a I niagomet zaigrali.
M edurovovske posjete izm e u F rancuza i Engleza te N ijem aca poele su se
kao epidem ija iriti itavim frontom , koji se zbog toga skoro raspao. Jedni SU
prfB iall fSiifu, d ru g i su donosili lugUi U z&ru bi se razili, to jest oni koji su
bili posjetitelji, vratili bi se u svoje rovove. P u n o su se i slikali sa svojim novim
prijateljim a. Tu su nastupili p ro b lem i je r su m ladi engleski vojnici slali zab ri
nutim f iti|im a kugi Fotografije iMs|jim novim njem akim prijateljim a, n a
kojim a su;iagrljeni i nasm ijelb n i s n av o d n im neprijateljim a i zlikovcim as p a
su i ljudi u dom ovini, iji su sinovi otprem an i n a (st)ratite, poeli postavljati
nezgodna pitanja vladam a.
im se rat prepustio ljudim a, jzamalo je propao.
K ad su vojna zapovjednita vidjela o em u se radi, p o le la je cenzura. Rije:
je o zaraenim narodim a, koji se m rze, a ne d a s e sa d tu drue. je id e
alna za m anipulacije svih v rsta je r je ustrojena p iram id aln o i hijerarhijski, ba'
onako kako bi se danas htjelo u strojiti cijeli sjje fc Kod takve stru k tu re vlasti,
nikom e w& n e m ora objanjavati zato neto m o ra napraviti, je r o n n e m ora
znatj iru sliku. Boi je proao, n areeni su nap ad i n a obje strane i tako je taj
nap ad m ira okonao. D o sljedeeg je Boia ve n a obje stran e poginulo toliko
ljudi da je zaista posijano sjem e m rnje j vie nikom e nije p adalo na p am et
pos|spfatij ift;
M ir je sprijeen, lrvo program iranjem i hukanjem u dravam a prije rata,
oblikovanjem javnog m nijenja kroz m edije koji su dem onizirali budueg n e
345
SVF P lSF U N O V IN A M A (...a po ne to I ne) KiM Im lr M llik
346
28. poglavlje NEMOJTE SJESTI JER IMA JO VIJESTI
potom doli kui i grlili vlastitu djecu koju su voljeli. Nisam jedini koji je bio
zgroen koliinom uasa i patnji koje jedno ljudsko bie moSe nanijeti dru
gom. iM aslo moe biti? Ali, s druge strane, Ijubav prema vlastitoj djeci ssorno
pokazuje da ljuba* i empatija u tim pa to im se; onda dogaa
da se u drugim situacijama ponaaju kao da je nema?
Dogaa im se programiranje.
Ljudska priroda je mir, a ne rat. Suradnja, a n^fceinkurencija. Ljubili a ne
strah (i, posljedino, mrnja).
Sustav; politika elita, religija, voe ili mediji (ili svi zajedno), ti koji imaju
mo samo zato jer im ljudi doputaju da imaju mo, uvijek prvo iprogra-
miraju ljude tako da odreene skupine drugih ljudi prestanu doivljavali ka
ljude ili ih doivljavaju kao prijetnju. Dakle, podijtefe ljude na sukobljene stra
ne. Nita novo pod suncgH - navadi, pa vladaj. Ali ta se podjela cijelo Vrijeme
nalazi samo u glavama ljudi. Macte m isprogramiranima ini stvarna So je tek
hipnotika iluzija. No, onda se takvi ispragramirani ljudi mogu prema drugim
ljudima odnositi kao to se mi odnosimo prema korovu u polju - potpiSsft
ga hrolBipke emocije* Potom se i sami nau u situacijama gdje vlada nasilje,
gdje dobiju potvrdu onog to im je reeno jer ih s druge strane aasfifei jfenako
isprogramirani i ispaeni ljudi i pokuavaju ubiti, pa niti njima ne preostaje
drugo nego da ih mrze i ubijaju, pogotovo kad vide i zloine koje je taj nepri
jatelj napravio, i vremenom, sve ttritu a d je dodatno isprogfamiraju ljude da
mogu ppe trepnuvi ubijati i S titt strah i Uas.
No, bolest zvana PL'SP govori da se cijelo vrijeme neto u njima protiv
toga buni.
Zbog ranga toga, B jum eria obrane od Novog svjetskog poretka ne na
lazi se u politikoj areni (kojom vlada Elita), niti u ulinim pfflassv|edima ili
oruanoj revoluciji (koji afe sSSjim nasiljem samo dati jpfW Eliti da uvede
nasilne i centralizirane mjere; ne treba biti jako pametan da se to uvidi), ve u
glavi svakog ovjeka, u njegovim uvjerenjima i shvaanjima. To jest, poeljno
bi bila da su njegova, ali to svaki ovjek treba sam provjeriti.
Kad s i maao ukloni programiranje uma i uvjetovanost nalik Pavlov-
Ijevom refleksu, sasvim e prirodna stvar biti odustajanje od suradnje sa susta
vom porobljavanja, ma koliko to sad zvualo apstraktno. Novi svjetski poredak
je igra koja se zbiva samo u n a i^ glaVl*
S promjenom se mole poeti odmah, o d stava i shvaanja koji nosimo
u glavi. Jednog dana emo doi i do toga da jcijeli svijet tek prikaz u naoj
glavi: nain kako je na mozak dekodirao elektrine impulse iz osjetila i izbor
347
S V E P I E U N O V I N A M A {...a p o n e i t o i n e ) K re im ir M ts a K
348