EKONOMIKA TURIZMA

- ekonomika turizma - dio ekonomskih znanosti koji opisuje, analizira, objanjava i dovodi u
vezu pojave i odnose u turizmu s gledita njihovih ekonomskih uinaka i odraza; zbog
sloenosti turizma kao gospodarske aktivnosti sagledava i pratee drutvene utjecaje turizma i
utjecaje turizma na okoli;
- makroekonomski aspekt - bitniji; turizam moe znaajno utjecati na
ukupne drutveno-ekonomske odnose; zahtijeva sistemska rjeenja u okviru nacionalnih
ekonomija, odgovarajue ekonomske politike zemlje i meunarodnih zajednica
- mikroekonomski aspekt - mnotvo gospodarskih subjekata koji
sudjeluju na izravan ili neizravan nain u turistikom gospodarstvu
- turist se privemeno iskljuuje i procesa rada i postaje iskljuivo
potroa dohodak koji troi na taj nain ostvaren je na drugom mjestu i drugo vrijeme

- turizam - prema AEIST-u: skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka
posjetittelja nekog mjesta ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalite i ako s takvim
boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost; skup odnosa i pojava (splet
odnsoa drutveno i ekonomskog karaktera)

- turist - prema Cohenu: dobrovoljni, privremeni putnik koji putuje u oekivanju zadovoljstva
koja mu mogu pruiti novosti i promjene doivljene na relativno dugovm i neuestalom
krunom kretanju
- osobe koje u nekom mjestu izvan svog prebivalita provode najmanje jednu no u
ugostiteljskom, ili nekom drugom objektu za smjetaj gostiju, a razlozi boravka su odmor ili
rekreacija, zdravlje, studije, sport, religija, obitelj, poslovi, javne misije i skupovi
- izletnici na jedan dan ne smatraju se turistima

- klasifikacija putnika prema WTO-u - putnik putuje iz bilo kojeg razloga; posjetitelj-
turist- potroa; izletnik- ne boravi dulje od 24h

- konstitutivni elementi prometa stranaca i putovanja -promjena mjesta boravka osoba;

koritenje razliitih prijevoznih sredstava; privremeni boravak u mjestu van mjesta
stanovanja, turistikoj destinaciji; motivi za putovanje (zato se putuje)

- pojavni oblici turizma - potrebno je definirati kriterij, no najee se govori o primjerice

seoskom turizmu, turizmu gradova, zdravstvenom turizmu, nautikom turizmu, rekreacijskom
turizmu i sl.; koriteni kriteriji: oblik dolaska, putovanja, motiv, kupovna snaga i sl.; znanost
tei selektivnom izuavanju specifinih oblika turizma

- ekonomsko poimanje turista i turizma - turist je s aspekta ekonomske analize potroa, a

turizam je potroaki pokret nastao s ciljem zadovoljenja ovjekovih specifinih potreba;
bit turizma kao ekonomske pojave proizlazi iz raznolikih veza unutar drutvenih i ue
ekonomskih odnosa koje ovjek uspostavlja radi zadovoljenja turistikih potreba
- ekonomske odnose koji se uspostavljaju povodom
turistike potronje poimamo kao ekonomske odnose turizma ili turisitke ekonomske
odnose; ti odnosi generiraju odreene ekonomske i druge posljedice koje se u ekonomskoj

1
praksi izraavaju ekonomskim kategorijama: potronja, proizvodnja, dohodak, dobit,
zaposlenost, troak itd., a dijelom nastaju utjecajem turizma
- ekonomska analiza opisuje, analizira i dovodi u
meusobnu vezu ekonomske kategorije koje generiraju ekonomski odnosi turizma (mogu se
definirati kao skup veza koje proizlaze iz ponaanja aktera u njima.); to su subjekti potronje
ili turisti i subjekti ponude

- ljudske potrebe - novi ivotni obrazac: slobodno vrijeme - putovanje - stanovanje - rad;
- zahtjev pojedinca ili drutvenih grupa za materijalnim dobrima i uslugama
radi olakanja osjeaja nezadovoljstva i postizanja odgovarajuih razina blagostanja;
- ovjekove potrebe odreuje drutveno-ekonomski razvoj te priroda
ovjeka, a ovise o ivotnom standardu, dosega kulture, tradicije, vrijednosnog sustava
pojedinca i zajednice;
- osnovne ljudske potrebe: Maslow, Mill, Morison;
- fizioloke potrebe- motiv relaksacija (bijeg, oputanje, ublaenje
napetosti, udnja za suncem, mentalno oputanje napetosti);
- potrebe za sigurnou - motiv sigurnost (zdravlje, rekreacija, odravati
se aktivnim i zdravim za budunost);
- potrebe za pripadnou - motiv ljubav (obiteljsko zajednitvo,
pojaanje srodstvenih odnosa, drutvenost, olakati drutvene odnose, odravanje osobnih
veza, meuljudski odnosi, korijeni, privrenost lanovima obitelji, odravanje socijalnih
kontakata);
- potrebe za potovanjem - motiv ostvarenje (uvjerenje o neijem
postignuu, pokazati neiju vanost drugima, presti, drutvena prepoznatljivost, pojaanje
vlastitog "ja", profesionalnost/posao, osobni razvitak, status i presti);
- potrebe za samoostvarenjem - motiv isitna prema vlastitoj prirodi
(istraivanje i osobna procjena, vlastito upoznavanje, zadovoljavanje vlastitih elja);
- potrebe za znanjem i razumijevanjem - motiv znanje (kultura,
obrazovanje, elja za lutanjem, zanimanje za druga podruja);
- Estetske - motiv uvaavanje ljepote (okolina, pejzai);

- turistike potrebe - zadovoljavaju se turistikim dobrima (proizvodima i uslugama);

- spadaju u posebnu skupinu potreba;
- uvjetovane su povijesno, fizioloki i kulturno; treba ih povezati s
trendovima u turizmu, jer su oni ogledalo promjena u ovjekovim potrebama, tj. turistikim
potrebama pojedinca, turista;
- ekonomski se iskazuju u potronji veliini, strukturi, dinamici;
- na temelju izbora potroaa i onog to su turisti kupili mjeri se
intenzitet i struktura potreba (izbor ovisi o cijeni turistikih i drugih dobara, dohotka turista i
razliitih iracionalnih inioca);
- dualno naelo - minimalni utroak razvojnih resursa za zadovoljenje
maskimalno mogueg obima potreba, tj. optimalni odnos izmeu resursa i potreba
- marketing ispituje potrebe izaziva nove potrebe poveanje
prodaje i dobiti

- potranja turista - njegova spremnost da nabavi i/ili kupi odeenu koliinu turistikih
dobara. Ona ovisi osimo o kvantiteti njegovih turistikih potreba i o dohotku, cijenama,
deviznom teaji, kvaliteti i nainu promocije i sl.

2
- povijest turizma i putovanja - Burkart & Medlik - epohe povijesti putovanja; prije
industrijske revolucije, do otkria eljeznice, epoha eljeznice te epoha iza II. svj. rata, doba
automobile i aviona;
- W. Freyer - etiri razvojne faze putovanja: predfaza (do oko
1850. godine); poetna faza (od 1850. do 1914. godine); razvojna faza (od 1914. do 1945.
godine) te visoka faza (od 1945. godine)
- Svjetska turistika organizacija WTO (C. Geea i E. Fayos-
Sola) - povijest putovanja i turizma: rano doba - prve civilizacije, Grka, Rim, Azija; srednje
doba - od V. do XIV. stoljea, hodoaa, istraivaka putovanja; doba renesanse - od XIV. do
XVII: stoljea, edukativna putovanja, "Grand Tour"; industrijska revolucija - od 1750. do
1850., razvitak gradova, parni stroj; moderni turizam - razvoj prometa, osobna potronja,
masovni turizam;

- povijesni razvoj turizma u Hrvatskoj - razdoblje od prvog svjetskog rata - turistiki

promet razvija se najprije u kontinentalnom dijelu (mineralni izvor; ljeilita, kupalita), a tek
krajem 19. stoljea javlja se interes za zimovanjem u primorskim mjestima; na razvoj turizma
prvenstveno utjeu slijedea tri imbenika (razvitak eljeznikog prometa i izgradnja
eljeznike mree; medicinska istraivanja o ljekovitosti morskog zraka i vode za zdravlje
ljudi; osnivanje turistikih i njima slinih drutava); prvu turistiku statistiku vodi Opatija od
1883. godine; prosjeni boravak turista 1890. godine bio je 20 dana, a u razdoblju do prvog
svjetskog rata kretao se na nivou 13-15 dana
- razdoblje izmeu dva svjetska rata - 1920. godine u
Ministarstvu trgovine i industrije osniva se Odsjek za promet stranaca, koji se kasnije naziva
Odsjek za turizam; 1936. godina - Zakon o unapreenju turizma; Odredba o donoenju uvjeta
za proglaenje turistikih mjesta; njome se odreuje i hijerarhija u svezi kompetencije
turistike dravne organizacije: od Vrhovnog turistikog savjeta pri Ministarstvu za trgovinu i
industriju (koordinator), banovinski organi, turistiki odbori u malim turistikim mjestima;
turistiki promet biljei rast do 1938. godine

- turistiko trite - Keynes - potronja je jedini cilj i iskljuiva svrha itave ekonomske
aktivnosti
- subjekti koji djeluju na turistikom tritu - turistika potranja,
turistika ponuda te turistiki posrednici
- turistika potranja-turist-novac-turistika ponuda
- turistika ponuda i turistika potranja susreu se u receptivnoj
turistikoj destinaciji
- turistika dobra - po svojim trinim obiljejima su specifina skupina
dobara koja formiraju posebno ili parcijalno trite, ije struktura i karakteristike predstavljaju
poseban predmet ekonomske analize
- specifinost turistikog trita javlja se u ponaanju subjekata ponude i
potranje na tom tritu, te u meuodnosu parcijalnog i opeg trita
- kljuni ekonomski problemi: to e se proizvoditi (koja turistika dobra
proizvoditi (masovne ili selektivne usluge)); kako e se proizvoditi (kakvom tehnologijom
proizvoditi, tj. da li graditi velike i luksuzne hotele ili obiteljske pansione, tj. kako strukturirati
ponudu); za koga proizvoditi (tko e i u kojoj mjeri prisvojiti dohodak koji se stvara u tim
gospodarskim aktivnostima)
- potroa koji raspolae odreenom koliinom dohotka ini izbor dobara,
to znai alokaciju raspoloivog dohotka na pojedina dobra ili skupine dobara; alokacija
dohotka turista ovisi o njegovim potrebama i dohotku i odnosu cijena dobara koja se na tritu
nude

3
- turistika potranja - koliina dobara, cijena, traena kvaliteta;
- koliina roba i usluga koje je mogue plasirati na nekom tritu i u
nekom vremenu uz odreenu razinu cijena
- na turistiku potranju djeluju i sljedei faktori: ekonomski, socijalni
i kulturni
- pretpostavke za formiranje: slobodno vrijeme i slobodna sredstva
- karakteristike: dislociranost potranje od ponude, heterogenost,
elastinost i sezonski karakter
- na turistiku potranju bitno utjeu i imbenici ponude turistike
destinacije atraktivnost destinacije te privlanost i kvaliteta
- objekt potranje je turistiki proizvod - veina potronje rezultira iz
odluka donesenih mnogo ranije od samog odlaska na putovanje, u situaciji kada turist ni sam
nije do detalja upoznat s turistikim proizvodom koji kupuje
- elastinost potranje - % promjene traene koliine (kroz) %
promjene cijene; faktori koji utjeu na cjenovnu elastinost - potrebe za dobrom/uslugom,
broj supstituta, navika potronje, cijena i korisnost, vremenski period te svijest potroaa
- dohodavna elastinost - % promjene traene koliine (kroz) %
promjene dohotka; pri procjeni dohodovne elastinosti potranje bitno je razlikovati je li rije
o superiornim ili inferiornim dobrima (Superiorna dobra-normalna su ona dobra za kojima s
poveanjem dohotka raste i potranja, dohodavna elastinost pozitivna; inferiorna dobra su
dobra za kojima potranja pada s porastom dohotka, dohodavna elastinost negativna)
- meucjenovna elastinost - % promjene potranje za dobrom A (kroz)
% promjene cijene dobra B; mjeri promjenu potranje za odreenim dobrom s obzirom na
promjenu cijene nekog drugog dobra (mjeri se odnos izmeu razliitih dobara/usluga)
- predvianje kretanja turistike potranje - pomou slijedeih metoda:
naivno, jednostavno predvianje; kvalitativna predvianja, vremenske serije, istraivanje
(anketiranje), delphi tehnika te modeli

TURISTIKA PONUDA I POTRANJA SUSREU SE U RECEPTIVNOJ TURISTIKOJ

DESTINACIJI!!

- slobodna sredstva - mjera koja se koristi za praenje kupovne moi potroaa je realni ili
stvarni dohodak (obuhvaa raspoloiva financijska sredstva koja su korigirana s
odgovarajuim inflacijskim utjecajem na cijene)
- nakon oduzimanja obveznih davanja i podmirenja osnovnih trokova
ivora ostaje slobodan dohodak koji je namijenjen potronji (ili tednji) i upravo razina
slobodnog dohotka odreuje mogunost turistike potronje
- razina obiteljskog prihoda - bitna kategorija; moe rasti iako ne raste
realni dohodak (primjerice doe do novog zapoljavanja jednog lana obitelji)
- neekonomski faktori poticaja turistikog prometa: strukturni faktori
potranje (populacija i aktivnost u slobodnom vremenu) te motivacijski faktori (obrazovanje,
marketing, urbanizacija te atraktivnost destinacije)

- agregatna potranja - koliina proizvoda koje su kupci voljni i sposobni kupiti po

potencijalnoj cijeni u odreenom vremenskom periodu

- efektivna potranja - kupac je plateno sposoban i ostvaruje kupnju

- latentna potranja - npr. potranja za luksuznim jahtama, putovanjem poslovnom klasom u

avionu i sl. postoji potranja, ali ne i platena sposobnost za stvarnu realizaciju.

4
- analiza trita - istraivanje trita od kljune je vanosti za marketing turistike destinacije
(mora biti temelj svih vanih odluka)
- ukljuuje 3 bitna zadatka: procjena veliine trita i predvianje (odreenje
sadanjeg i budueg trita na razini destinacije i pojedinih poslovnih subjekata);
segmentacija trita (odreivanje ciljnih skupina) te analiza potroaa - turista (obiljeja
turista njihove potrebe, percepcije, preferencije i ponaanje; zadatak je prilagoditi turistiku
ponudu njihovim specifinim zahtjevima)

- analiza konkurencije -analize studije konkurenata; primarni je zadatak analize

konkurencije odrediti kakva je turistika ponuda destinacije u usporedbi s turisitkom
ponudom konkurencije s pozicije ciljnih segmenata turista; konkurentska prednost - istraiti
ih, identificirati, trino iskoristiti;

- segmentacija trita potranje - provodi se zbog injenice da razliiti trini segmenti

imaju razliite potrebe, razliite predodbe o turistikom proizvodu, te su im se pristupa
razliitim komunikacijskim kanalima; znai podjelu cjelokupnog turistikog trita na ciljane
skupine prema kojima se usmjerava odreeni, adekvatni marketing mix

- segmentacija trita - jedna od najznaajnijih aspekata stratekog marketing planiranja

- zasniva se na sljedeim pretpostavkama: trite je sainjeno od
posebnih segmenata i nia (potrebe i preferencije turista); potencijalni turisti mogu se
grupirati u segmente slinih obiljeja i potreba; pojedini turistiki proizvod biti e usmjeren,
te privlaniji samo odreenim treinim segmentima te destinacije mogu i moraju
unaprijeivati specifine turistike proizvode kako bi osvojile nove tritne segmente i
poveale udio u postojeim trinim segmentima
- kriteriji - geografska segmentacija; socio-ekonomska i demografska
segmentacija; psiholoki pristup segmentaciji te obrazac ponaanja odabranog sagmenta
- koraci provedbe - odabir kriterija segmentiranja, sakupljanje
informacija o svakom ciljnom segmentu turistikog trita potranje te odluka o odabiru
ciljnih segmenata trita

- turistika ponuda - koliina roba i usluga koja se nudi turistima na odreenom turistikom
tritu, u odreeno vrijeme i po odreenoj cijeni
- pretpostavke za formiranje turistike ponude: atraktivnost prostora,
prometna dostupnost, izgraeni prijamni kapaciteti te promocija
- obiljeja - dislociranost ponude i potranje, heterogenost, neelastinost,
statinost te sezonski karakter; vrlo vanu ulogu u odabiru mjesta putovanja takoer imaju
intervalutarni odnosi i oscilacije deviznog teaja (pr. odnos dolar euro)
- cjenovna elastinost - % promjene u kvantitetu ponude (kroz) %
promjene cijene; imbenici koji utjeu: vremenski period (to je due raspoloivo vrijeme,
laka je promjena ponude), raspoloive zalihe, kapacitet te fleksibilnost kapaciteta/mobilnost
resursa
- struktura - primarne (prijevoz, agenti, smjetaj, hrana i pie-
ugostiteljstvo te turistike atrakcije); sekundarne (kupovina, banke, osiguravajue kue,
zabava, rekreacijske aktivnosti, izleti, prijemi te osobne usluge); tercijalne ili pratee (usluge
javnog sektora, izdavatvo, tisak, hrana i gorivo, obrt i velepordaja, prometna infrastruktura i
oprema)

5
- motivi putovanja i ponuda usluga - poslovna putovanja - tri vana segmenta: izlobe,
konferencije i incentive turizam; ovi segmenti ostvaruju prosjeno najveu potronju turista
- konferencije - razvijaju se konferencijski gradovi
koji imaju cjelokupnu ponudu koncipiranu na nain da zadovolji potrebe ovog tipa gostiju;
nakon 1970-tih i 1980-tih dolazi do velikog rasta na ovom segmentu trita; zahtjevno trite
s tendencijom rasta
- izlobe -obuhvaa organizaciju izloba, sajmova; trai
dobro organiziranu infrastrukturu, prometnu dostupnost; turistiki oivljava podruja/gradove
koja se na taj nain ukljuuju u turizam;
- incentive putovanja - smatraju se rastuim segmentom
trita poslovnih putovanja; oblik putovanja gdje tvrtka nagrauje zaposlenike koji efikasno
ostvaruju poslovne ciljeve tvrtke; potronja ovih turista je iznadprosjena i iz tog razloga je
ovo znaajan trini segment; od svih poslovnih putovanja i turistike potronje u SAD-u je
6% orijentirano na incentive putovanja, u Europi 2%, a u ostalom dijelu svijeta 1%; predvia
se rast ovog segmenta putovanja od oko 113%
- trgovaki i obrtniki centri - znaajan dio turistike
potronje ostvaruje se kroz trgovinu; kategorije: opa kupovina, kupovina artefekata,
kupovina u bescarinskim trgovinama

RESURSI
Kljuni proizvedni resursi:
-stanovnitvo i kadrovi
-proizvodni resursi
-sredstva za rad
-prostorno ureenje i ivotna i radna sredina
-vrijeme
RESURSI: - su opi naziv za prirodne i proizvedene stvari, kao i ljudsko znanje i sposobnosti
kojima se moze koristiti kao sredstvima za zadovoljavanje potreba neposredno u potronji ili
posredno u proizvodnji. To su sva sredstva koja se mogu privesti korisnoj svrsi.

PODJELA TURISTIKIH RESURSA (WTO)

1. Prirodni turistiki resursi( plate,koraljni greben, rijeke,jezera,slapovi, spilje, flora i fauna..)
2. kulturno povijesna batina(povijesne zgrade i mjesta, folklor i tradicija, muzeji,predstave..)
3. klimatski uvjeti (prosjene temperature, istoa zraka, snaga vjetrova..)
4.infrastruktura (prijevoz i pristup, izvori energije, opskrba vodom, banke i
mjenjanice,zdravstvo..)
5. turistike usluge i sadraj (smjetaj, usluga prehrane, kupnja, rekreacija, turist.informacije.,
agencije..)

SVAKA TURISTIKA ATRAKCIJA JEST TURISTIKI RESURS, ALI SVAKI

TURISTIKI RESURS NE MORA BITI I TURISTIKA ATRAKCIJA.

ZAKLJUNO!!- analiza resursne osnove u turizmu poetni je korak u procesu planiranja

razvoja turizma
- efikasnosti koritenja resursa determinira ekonomsku uspjenost turizma
-resurse je potrebno koristiti na nain da se ne umanji kvaliteta ivota buduih generacija..
______________________________________________________________

6
 TURISTIKA POTRONJA!!
-da bi se utvrdilo mjesto turistike potronje potrebno je raspolagati podatcima o detaljnoj
strukturi trokova osobne potronje
- Te podatke je mogue dobiti anketiranjem turista

TURIZAMKAOSLOENIGOSPODARSKIIDRUTVENISUSTAV

Dr.C.Kaspar:Turizamjevrlosloenadrutvenaiekonomskapojava.Strukturatepojavezahtijeva
kompliciranuorganizacijukojainituristikisustav.

Djelovanjenaturistikisustav:

Ekonomskookruenje
Drutvenookruenje
Tehnolokookruenje
Politikookruenje
Ekolokookruenje

Zatojeturizamsloenidrut.ek.sustav?
Turizamjekompleksnadrut.ek.pojavasvrlojakimutjecajemnagotovosveaktivnostisredinegdje
serazvija
Imavelikusnagudisperzije,direktnimiliindirektnimputem
Svakielementturizmamoguejedefiniratiuvremenuiprostoru
Kvantitativnepromjeneprouzrokujuujednoikvalitativnepromjene
Naglaenapovratnaspregaizmeunjegovihelemenata(komponenti)toseposebnoreflektirau
njegovimmeusektorskimimeuregionalnimodnosima

Uturizmukaosustavumoguejeprouavatiidefiniratiodreenastanja(ravnotee,stabilnosti,
optimalnosti)itimeutjecatinanivoikvaliteturazvoja

Turizamjezaseban,zaokruensustav,aliistodobnoipodsustavilidio
veegsustavanacionalnoggospodarstva

Turizamkaoparcijalnotrite

OPEIPARCIJALNOTRITE

Odnosizmeuproizvodnihipotronihjedinicauspostavljaseioblikujeprekotrita
Tritejemjestogdjekupciiprodavaiumeusobnomodnosuodreujucijenuikoliinu
dobarakojaesepotroitiukrunomtokuekonomskogprocesa.

Turistikotritekaoparcijalnotrite

Triniodnosiponuditeljaitraiteljaostvarujusenadvijevrstetrita
a)TRITEFAKTORAiliproizvodnihinilaca
b)TRITEDOBARAiliproizvodaiusluga

TURISTIKADOBRAsuposvojimtrinimobiljejimaspecifinaskupinadobarakoja

7
formirajuposebnoiliparcijalnotrite,ijestrukturaikarakteristikepredstavljajuposebanpredmet
ekonomskeanalize.

TURIZAMKAOPARCIJALNOTRITE
Trinimmehanizmomponudeipotranjeuspostavljaseoparavnoteanarazini
nacionalneprivrede.Onanastajekaoposljedicadjelovanjasvihparcijalnihtritaunutarnacionalne
privrede.
Svakoparcijalnotriteimaspecifinostiuodnosunadrugaparcijalnatritaiuodnosunaodnose
ponudeipotranjenaopemtritu.

KLJUNIEKONOMSKIPROBLEMI:
TOeseproizvoditi?
KAKOeseproizvoditi?
ZAKOGAeseproizvoditi?

TURISTIKOTRITEKLJUNIEKONOMSKIPROBLEMI:
TOeseproizvoditi?
Kojaturistikadobraproizvoditi(masovneiliselektivneusluge)
KAKOeseproizvoditi?
Kakvomtehnologijomproizvoditi,tj.daligraditivelikeiluksuzne
hoteleiliobiteljskepansione,tj.kakostrukturiratiponudu
ZAKOGAeseproizvoditi?
Tkoeiukojojmjeriprisvojitidohodakkojisestvarautim
gospodarskimaktivnostima.

PONAANJEEKONOMSKIHSUBJEKATANATRITU
SubjektipotronjeturistikihdobaraTURISTI
(maksimiratizadovoljenjepotrebauztomanjeizdataka).
Onisunezavisnevarijable,mogusegrupiratiutrigrupe:
1.potrebepotroaa
2.raspoloividohodak
3.cijenedobarakojasupredmetkupnjeicijene
drugihdobarakojamogubitipredmetomizbora
potroaa

CILJzadovoljenjepotreba
SREDSTVOkupljenapotronadobra
Potroakojiraspolaeodreenomkoliinomdohotkainiizbordobara,toznaialokaciju
raspoloivogdohotkanapojedinadobrailiskupinedobara.
Alokacijadohotkaturistaovisionjegovimpotrebamaidohotkuiodnosucijenadobarakojasena
tritunude.
Cijenasejavljakaodvostrukiparametar:
A)Cijenadobrakojesekupuje
B)Odnoscijenedobrakojepotroakupujepremacijenidrugihdobara(skalapreferencijaturista
konkurentnimdobrima)

DJELOVANJETURIZMANAGOSPODARSTVO
Posrednodjelujenapokretanjeukupnoggospodarskogsustavaregije,zemlje
Neposrednodjelujeuetiriosnovnagospodarskapodruja:
1.Ugostiteljstvo

8
2.Promet
3.Putnikeagencije
4.Trgovina

VanojenapomenutidaTurizamnijegospodarskagrana!
Turizamjesastavnicarazliitihgospodarskihdjelatnostiigrana.
Turizam,moemopromatratiu:
Uemsmisluuzimamouanalizusamodvijegospodarskedjelatnosti(ugostiteljskadjelatnosti
putnikeagencije)
iremsmisluobuhvaasvekojinabilokojinainparticipirajuuoblikovanjuiaktivnostima
namijenjenimturistima(poljoprivreda,umarstvo,prehrambenaindustrija,graevinarstvo,kolstvo,
zdravstvo.)
Turizamnevidljiviizvoz

RAST,RAZVOJITURIZAM
GOSPODARSKIRAZVOJjesintetikiizrazzadinamikumeusobnostrukturiranihodnosa.Ovaj
pojampodrazumijevaskupstrukturnihifunkcionalnihpromjenauokviruekonomskogprocesa,koje
pratekvantitativnepromjeneuproizvodnji.Ukljuujeikomponentuokolia.
GOSPODARSKIRASTpodrazumijevakvantitativnepromjenekojenastajuuobimuproizvodnje
robaiuslugatijekomodreenogvremenskograzdoblja.Obinozanemarujeznaenjeokoliaza
blagostanjeljudi.

Mjerenjezavisnostituristikogi
gospodarskograzvoja

Analitikemetodemjerenjautjecajaturizmanagospodarskirazvoj:
a)Funkcionalnaanalitikametoda
b)Opisnametoda
c)Costbenefitmetoda
d)Normativna(ciljna)metoda
e)Faktorskametoda
f)Integralnametodaanalize

Funkcionalnaanaliza
Koristisezadokazivanjeznaajaturizmauprocesurazvoja
Bitjeuralanjivanjurazvojnogprocesanarazliitekomponenteiliekonomskeveliinedabise
utvrdiodirektaniliindirektandoprinosturizmanapojedinompodruju
Zavisnostturizmaiplatnebilance,zaposlenost,redistribucijedohotka,ponudeipotranje

Opisnametoda
Pojanjenjerazvojneulogeturizmasvodisenaanalizuiopisregistriranihposljedicakojepojava
izaziva,bezdubljihsaznanjaomeuovisnostimaizakonitostimakojedjelujunarelacijiturizam
razvoj.
Opis,sistematiziranjeianalizaposljedicailiempirijskegrae
Metodabilanciranjajeuodnosunacjelovitiuzrono
posljedinipristuptehnikoanalitikijednostranaiu
osnoviplanerska.
Normativna(ciljna)metoda

9
Utvrivanjedoprinosaturizmagospodarskomrazvojuizvodisepremautjecajunarealizacijuglavnih
razvojnihciljevazemljekakoikolikoturizammoedoprinijetiostvarenjurazvojnihciljeva.
estokriterijivrednovanjadoprinosaipokazateljikojisekoristenisudosljednoekonomski.

Faktorskipristup
Metodeanalizeimjerenjaproizvodnostiproizvodnihfaktorakojisekoristeurazliitimproizvodnim
procesima.Polaziodinjenicedaproizvodnifaktoriurazliitojupotrebiilialokacijidajurazliite
razvojneefekte.Toznaidaalokacijanijeizvrenapokriterijimaslobodnetrinekonkurencije,ve
pokriterijimadravneintervencije.
Integralnipristup
Integralnipristuppolaziodzakonitostirazvojnogprocesakljunapitanjasutoikakopridonosi
razvojnomprocesuukonkretnomokruju.
TOrazvijati,KAKOrazvijati
Najprihvatljivijiinajrealnijizamjerenjemeuovisnostituristikogigospodarskograzvoja

POVIJESTTURIZMAIPUTOVANJA

Burkart&Medlikepohepovijestiputovanja:
prijeindustrijskerevolucije,dootkriaeljeznice
epohaeljeznice
epohaizadrugogsvjetskograta,dobaautomobilaiaviona
W.Freyeretirirazvojnefazeputovanja:
predfaza(dooko1850.godine)
poetnafaza(od1850.do1914.godine)
razvojnafaza(od1914.do1945.godine)
visokafaza(od1945.godine)
SvjetskaturistikaorganizacijaWTO(C.GeeaiE.FayosSola)
povijestputovanjaiturizma:
ranodobaprvecivilizacije,Grka,Rim,Azija
srednjedobaodV.doXIV.stoljea,hodoaa,istraivakaputovanja
dobarenesanseodXIV.doXVII:stoljea,edukativnaputovanja,"Grand
Tour"
industrijskarevolucijaod1750.do1850.,razvitakgradova,parnistroj
moderniturizamrazvojprometa,osobnapotronja,masovniturizam

PovijesnirazvojturizmanapodrujuHrvatske
A)RAZDOBLJEDOPRVOGSVJETSKOGRATA
Turistikiprometrazvijasenajprijeukontinentalnomdijelu(mineralniizvor;
ljeilita,kupalita),atekkrajem19.stoljeajavljaseintereszazimovanjem
uprimorskimmjestima.
Narazvojturizmaprvenstvenoutjeuslijedeatriimbenika:
razvitakeljeznikogprometaiizgradnjaeljeznikemree;
medicinskaistraivanjaoljekovitostimorskogzrakaivodezazdravljeljudi;

10
osnivanjeturistikihinjimaslinihdrutava.
prvuturistikustatistikuvodiOpatijaod1883.godine
prosjeniboravakturista1890.godinebioje20dana,aurazdobljudoprvogsvjetskogratakretaose
nanivou1315dana

PovijesnirazvojturizmanapodrujuHrvatske
B)RAZDOBLJEIZMEUDVASVJETSKARATA
1920.godineuMinistarstvutrgovineiindustrijeosnivaseOdsjekzaprometstranaca,kojisekasnije
nazivaOdsjekzaturizam
1936.godinaZakonounapreenjuturizma
Odredbaodonoenjuuvjetazaproglaenjeturistikihmjesta;njomeseodreujeihijerarhijausvezi
kompetencijeturistikedravneorganizacije:odVrhovnogturistikogsavjetapriMinistarstvuza
trgovinuiindustriju(koordinator),banovinskiorgani,turistikiodboriumalimturistikim
mjestima
turistikiprometbiljeirastdo1938.Godine
__________________________________________________________________________________
VEZATURIZMAIGOSPODARSKOGSUSTAVA

Veliinafinalnepotronjeovisioveliinidrutvenogproizvoda,odnosnoveliiniuvozasvake
zemlje.
tojeveavrijednostdrutvenogproizvodamanjesupotrebezauvozomiobratno.
F=D+U
Fukupnafinalnapotronja
Ddrutveniproizvodnacionalnoggospodarstva
Uukupniuvozzareprodukcijui/ilifinalnuupotrebu

Uzsmjetajvanojeosiguratiirisklopuvjetaimogunostikojimaseosiguravabogatijisadraj
ikvalitetaboravkaitouspostavljakvalitetnijiodnosvrijednostizanovac

Uosnovikvalitetnespregeturizmaigospodarstvajeproizvodnjakojaizravnoilineizravno
opskrbljujeu:
A)Faziinvesticijskeaktivnosti
B)fazieksploatacijeobjekta,tj.tijekompruanjausluga

Usuprotnomznaajnidiopokrivaseuvozom
TURIZAMPREDSTAVLJAZNAAJANIGOLEMTRINIPOTENCIJALZAPLASMAN
SVOJIHPROIZVODAIUSLUGATOTREBAPREPOZNATITRINO
GOSPODARSTVOITUUSPRKOSTNJEGOVIMBROJNIMMANJKAVOSTIMA,KOJE
SUNAJEEVEZANEUZJAKESEZONSKEOSCILACIJEUAKTIVIRANJU
POTRANJE,RELATVINOOGRANIENOVRIJEMENSKOTRAJANJENAJVEEG
DIJELATURISTIKIHAKTIVNOSTI,UZISTODOBNONEODGODIVEGOLEME
POETNEIZDATKEUZIZGRADNJUINFRASTRKUTUREISUPRASTRUKTURE.

Umanjerazvijenimzemljamaturizamsejavljakaorazvojniprioritetukontekstujaanjapozicijeu
meunarodnojrazmjeniinajbregrjeavanjaproblemauplatnojbilanci,zabrerjeavanjeproblema
nezaposlenosti,tebrerazvijanjenerazvijenihpodruja.

Aktpotronjeturistaosnovajesvihekonomskihaspekataifunkcijaturizma
Aktpotronjeturistaiveliinatepotronjeosnovnajevezaturizmaigospodarstva
Aktpotronjeizazivaaktproizvodnjenajednojstrani,teaktraspodjeleirazmjenenadrugojstrani

11
Podsustavirobaiuslugazaturistekaopodsustavituristikogsustava
1.Podsustavturistikougostiteljstvoiputnikeagencije
2.Prometnipodsustav
Cestovnipromet
Zranipromet
eljeznikipromet
Pomorskipromet
Prometkaouslugauturizmu
3.Podsustavpoljoprivrede
4.Podsustavgraevinarstva
5.Podsustavtrgovine
6.Komunalnogospodarstvoizanatstvo
7.Podsustavkulturnozabavnihisportskihdjelatnosti

SUSTAVNIPRISTUPUISTRAIVANJUIKONCIPIRANJUGOSPODARSKOGRAZVOJA

Sustavnipristupserealizirakrozpetetapa:
Definiranjepredmetaprouavanjainjegovefunkcijekaosustava
Utvrivanjeidefiniranjevezasustavasnjegovomokolinom
Definiranjeosnovnihelemenatasustava,njegovestrukture,tj.uzajamnefunkcionalnepovezanosti
Traenjeboljihrjeenjauprestrukturiranjuelemenatasustavusmislunjihovaboljegkombiniranjai
povezivanjaucjelinuisokolinom
Prelazaknanivoelemenatakaosustava

KONCEPCIJAISTRATEGIJADUGORONOGRAZVOJA

Koncepcijadugoronograzvojajenajviafazasustavaprogramiranjabudunosti
Strategijanainostvarivanjautvrenekoncepcije

Strategijagospodarskograzvojajekomplekskoordiniranihakcijakoje,zaunaprijedutvreni
vremenskiperiod,dovodedorealizacijepostavljenihosnovnihciljevagospodarskogidrutvenog
razvoja,uzodabranepromjeneusustavufunkcioniranjagospodarstva,uzkoritenjeupravljakih
parametarapredvienihzasvakirazvojnicilj.

12