Professional Documents
Culture Documents
teljskom sklopu jasno moe uoiti U prvim se stoljeima uspostavlja Ipak na irem kopnenom dubrova-
longitudinalna sakralna graevina s suivot novopridolih Hrvata i ro- kom podruju nije pronaeno mno-
polukrunom apsidom sa svetitem manskih starosjedilaca. Na obali i go takvih crkava i najee na njiho-
koje je redovito okrenuto prema otocima konsolidiraju se srednjovje- vo postojanje upuuju tek kameni
istoku. Pronaeni grobovi svjedoe kovne komune pod patronatom Bizan- ostatci. U upi dubrovakoj nema ni
o 6. st., a na to upuuje i ime lokali- ta, a u njihovu se zaleu osnivaju jedne takve crkve, ali postoje dva
teta (Sustjepan), budui da su kran- nove dravne zajednice, od kojih se predromanika ulomka (na groblju
ske bogomolje ranog razdoblja naj- na prostoru izmeu Zrmanje i Ceti- Sv. Matije i pokraj crkve Sv. ura
ee bile posveene sv. Petru i sv. ne posebno izdvojila hrvatska dra- u Buiima). Na Lokrumu je bio vje-
Stjepanu. Sv. Stjepan (oko 15. oko va (najprije pod vodstvom kneza, a rojatno najstariji dubrovaki benedik-
40.) bio je propovjednik i prvi kran- potom kralja). Juno se od nje pros- tinski samostan s crkvom Sv. Marije.
tire Neretvanska oblast (Paganija), Samostan je bio na mjestu na kojem
ski muenik (i zovu ga sv. Stjepan
Zahumlje, Travunija i sl., a to su sve je, kako se ini, postojala starija crk-
Prvomuenik) koji je zbog svojih
dravne tvorevine koje neposredno va. Pronaena su etiri uzidana pred-
propovijedi u Jeruzalemu od pravo-
granie s dubrovakim teritorijem. romanika ulomka s pleternom orna-
vjernih idova kamenovan do smrti.
U to je vrijeme nakon predromani- mentikom, ali su izostala sustavna
Antiki je Epidaur razoren prodorom kih adaptacija starokranskih crka- arheoloka istraivanja koja bi utvr-
Avara i Hrvata poetkom 7. st., a va zapoela izgradnja predromani- dila postojanje prijanje crkve i sa-
njegovi su stanovnici utoite pronali kih crkvica specifinog stila. Poseb- mostana. Ni zapadno od Dubrovnika
na otprije naseljenoj hridi Laus ili nost se oituje u graditeljskim obli- nema sauvanih predromanikih ili
Lave (odatle romanski naziv Lausi- cima, kamenom namjetaju, pleter- ranoromanikih crkava, ali je prona-
on koji je jezinim promjenama pret- nim ukrasima, a nerijetko i zidnim eno dosta ulomaka crkvene skulptu-
voren u Ragusium) sa snanom bi- slikama. Tu je nastao poseban tip re, posebno u Rijeci dubrovakoj
zantskom utvrdom na podruju dana- predromanikih crkava junodal- (Roat i Komolac). Osobito su broj-
njega Dubrovnika. Novo je naselje matinski jednobrodni kupolni tip. ni takvi nalazi u Dubrovakom pri-
tako postalo biskupsko sredite i ta- Znaajke su mu jednobrodna grae- morju (Oraac, Brseine, Topole i
ko steklo status srednjovjekovnoga vina s etverokutnom apsidom koja Slano). [2] Ipak valja dodati da su
grada. Kada se to tono zbilo nije je iznutra polukruna ili etvrtasta. tijekom 2003. i 2004. obavljena is-
poznato, jedino se zna da je zbog Svod je presvoen bavastim svodom, traivanjima u Gornjoj ajkovici -
prirodne katastrofe sredinom 9. st. a prostor je s dva para pojasnica i umetu, na irem podruju Rijeke
biskupsko sredite preseljeno u Kotor, pripadajuim lezenama (istakama) dubrovake. Tamo su ispod Crvenih
podijeljen u tri polja, a nad sredi- stijena (jugoistone padine brda Go-
a da je nakon splitskih sabora (925. i
njim je mala etvrtasta kupola. Vanj- lubov kamen), u blizini izvora gdje
928.) ponovno vraeno u Dubrovnik.
ske su stijenke najee ralanjene zapoinje srednjovjekovni Onofrijev
Zna se da je 1022. papa Benedikt
niama s lunim nadvojem. vodovod za Dubrovnik, pronaeni
VIII. (za njegova su pontifikata (1023.
- 1057.) u Dubrovnik donesene moi
glave i none kosti sv. Vlaha) poslao
biskupu Vitalu palij (vunena ogrlica
u obliku slova Y koja simbolizira
Kristovo raspee) kao simbol metro-
politanske vlasti, a u popratnoj ga
poslanici naziva epidaurskim nadbis-
kupom koji stoluje u Dubrovniku.
ostaci srednjovjekovne crkve Sv. podignuta predromanika crkvica sloenome arheolokom nalazitu,
Mihovil (Sv. Mihajlo) ispod dijela Sv. Mihajla s ralanjenim zidovima no ta su istraivanja sve do danas
nekropole steaka [3]. i kupolom tipinom za junu Dalma- izostala. Valja jo rei da je nacrte
ciju. Valja rei da je sv. Mihael ar- ostataka ranokranske memorije i
Vei se dio sauvanih crkava iz pred-
kaneo (hrvatski je oblik Mihovil, a ranoromanike crkve Sv. Mihovila
romanikog i ranoromanikog razdob-
Mihajlo se obino sree u pravos- izradio Ivan Tenek jo 1968. i da se
lja nalazi u staroj gradskoj jezgri Du-
lavlju) jedan od rijetkih anela koji ti crtei svuda prenose kada se govori
brovnika, gdje su uglavnom uklop-
je imenovan u Bibliji (uz Gabrijela i o Mrkanu. ini se da iz te crkve pot-
ljene ili skrivene brojnim naknad-
Rafaela) kao vojskovoa nebeske jee manji kameni ulomak s prika-
nim pregradnjama. Najbrojnije su
vojske u borbi protiv mitskoga sed- zom kria koji se uva u Arheolo-
crkve na Elafitskim otocima, od ko-
moglavog zmaja. Prema liturgijskim kom muzeju u Dubrovniku. Ivica
jih su mnoge i danas u funkciji. Sve
tekstovima voditelj je blaenih dua ile [2] tvrdi da je u pismohrani Up-
e te crkve biti obraene dijelom u
u raj, a prema ikonografskim predod- rave za zatitu kulturne batine Kon-
ovom i u nekoliko sljedeih naih
bama onaj koji vae due na posljed- zervatorskog odjela u Dubrovniku
napisa. Ipak i na podruju Konavala
njem sudu. Kult mu se poeo tovati pronaao jednu fotografiju pluteja iz
postoje tragovi jedne predromanike
na kranskom Istoku u 4. st., a na crkve koji je snimljen 1974. ak
crkve, a jedna je jo u funkciji. to-
Zapadu potkraj 5. st. Spomendan mu tvrdi da je to jedini ulomak predro-
vie nedavno je i obnovljena.
je 29. rujna. [4] manike skulpture s tog podruja.
Crkve u Konavlima Ipak fotografiju nije objavio.
Ostatci crkve Sv. Mihajla na otoiu Pokraj ruevina crkve nalaze se os-
Mrkanu tatci benediktinskog samostana. Vje-
Pokraj Cavtata, nadomak poluotoka ruje se da je to bio podruni samos-
Sustjepana, nalaze se dva nenaselje- tan Sv. Marije s Lokruma. Samostan
na otoia i nekoliko malih i niskih se u pisanim vrelima prvi put spomi-
hridi. Otoi Mrkan (0,4 km2 povri- nje 1218., a posljednji je opat bio
ne i 65 m visine) na sjeveroistonoj Mato Grubia Ranjina. Zna se da se
je obali obrastao tamnozelenim grm- posljednji redovnik zvao Petar. On
ljem, a jugozapadna obala ima strme se na Lokrum preselio 1296.[5].
i visoke klisure. Na obronku, na visini
Zanimljivo da je na Mrkanu neko
od gotovo 40 m, uoljive su ruevi-
vrijeme boravio i trebinjski biskup.
ne. Sline je vegetacije i grae oto-
Njega je 1253. iz Trebinja protjerao
i Bobara, smjeten zapadnije, koji Ostaci crkve Sv. Mihajla na Mrkanu
Uro I. Nemanji, a Dubrovnik mu
je manji i nii (45 m). Mrkan je ina-
Na ruevine te crkve davno je upo- je ustupio mrkanski samostan s crk-
e zatien kao poseban ornitoloki
zorio Igor Fiskovi [1] i zakljuio da vom te sa susjednim otoiem Boba-
rezervat, gnjezdite galeba klaukovca.
se radi o ranoromanikoj crkvi iji rom (i tu ima neistraenih ruevina,
Na Mrkanu je u vrijeme ranog kr- su oblici uvjetovani tlocrtnim dimen- vjerojatno takoer benediktinskog
anstva podignuto svetite memorijal- zijama i oblikom etvrtaste gradnje samostana). Stoga je biskupija dobi-
nog tipa, a strunjaci ga usporeuju s kupolom. Tada je pozvao na teme- la nove ime Trebinjsko-mrkanska.
s mauzolejom Sv. Anastazije u Salo- ljita arheoloka istraivanja koja bi Valja rei da je podruje trebinjske
ni. ini se da je na tim ostatcima razjasnila sve faze gradnje na tom biskupije (koja postoji od poetka
Skice tlocrta presjeka i sjevernog proelja crkvice Sv. Mihajla na Mrkanu (I. Tenek) [5]
ralanjena s ak tri uske nie na zav- romanike i rane romanike na ovim Zapravo pronali smo samo vijest
rnoj plohi, a po jedna je udubljena u prostorima. [1] koja je objavljena u Jutarnjem listu
zid crkve izvan apside. Glavno je za- krajem travnja 2005. u kojoj se na-
padno proelje skriveno vanjskim, No za nedavna posjeta ovoj neobi- vodi da je uklonjen aluminijski prozor
naknadno dodanim trijemom, zatvo- noj crkvici koja je i dalje u funkciji koji zatvara rupu na sjevernom zidu
renim sa sjevera, a rastvorenim pre- bili smo naime prilino iznenaeni. trijema, a koji je, kako se tvrdi, deva-
ma jugu i zapadu, kako se i sree u Zatekli smo je temeljito obnovljenu stirao spomenik nulte kategorije iz
junim dijelovima Dalmacije. Vidlji- i restauriranu te znatno drugaiju no 11. st. i nije bio postavljen za nedav-
vo je da su se pri gradnji trijema ra- to je prikazana na davnim crteima. ne restauracije. Anonimni Konavlja-
bili steci, kojih i sada ima uokolo, Uklonjeni su svi veliki otvori i sve nin iz crkvenog bratstva koje uprav-
to svjedoi o njegovu kasnijem nas- su nie na pobonim zidovima sada lja crkvom tvrdi kako je taj prozor
tanku. O kasnijim intervencijama meusobno simetrine. Preureen je ipak nuan jer je crkva mala, a na
svjedoi i trostreni krov koji zatva- i trijem na koji je, okrenut prema sje- misi se katkad skupi i do 70 vjernika
ra iroka vrata i pobone prozore s veru, postavljen i zvonik na preslicu, koji su izloeni buri i kii. Jedino to
kamenim okvirima, sve zahvate izvan to je zaista neuobiajeno mjesto jer moemo svemu dodati jest da je pro-
obiaja srednjeg vijeka. se prije nalazio iznad crkvenih vrata. zor moda bio uklonjen, ali da se
tovie i trijem je otvoren prema sje- sada opet nalazi na svome mjestu.
U unutranjosti je, tvrdi Fiskovi, veru. Uoljivo je takoer da na crkvi
izvorni izgled mnogo bolje ouvan. nema nikakve kupole. Tek smo poslije od prof. dr. sc. elj-
Rije je o cjelovitom prostoru koji je ka Pekovia, arhitekta i konzervato-
ritmiki sloen u tri polja. Odreuju No o tim radovima, koji su uz pomo ra koji je obnavljao brojne sakralne
ih boni piloni, po dva simetrina na Ministarstva kulture obavljeni u po- graevine na dubrovakom podru-
uzdunim stijenkama koji su nosai sljednjih nekoliko godina, nema ni- ju, uzgredno doznali da je bio uklju-
poprenih pojasnica to pridravaju kakvih pisanih tragova. To je, kako en u obnovu crkve Sv. Dmitra te da
bavasti svod. S njima su usklaeni se ini, neko neobino prokletstvo je istranim radovima nepobitno do-
veliki lukovi polja uzduno uvuenih ovih krajeva. Na internetu osim po- kazano da Sv. Dmitar nikada nije
u zidove izmeu pilona, ali i lukovi dataka o financijskim godinjim inter- imao kupolu. Nismo uspjeli doznati
na poetnoj i zavrnoj stijenci pravo- vencijama Ministarstva kulture prak- zato je maknut zvonik iznad ulaz-
kutnog tlocrta koji visoko prate svod. tiki nismo pronali nita ni o izvo- nih vrata. Vjerojatno je ustanovljeno
Zaelni je dio ustrojen s tri polukrune aima, ni o restauratorima i konzer- da ga izvorna crkva nije imala, pa su
nie, od kojih je sredinja znatno ve- vatorima. ga jednostavno izdvojili iz njezina
a od pobonih i tako postaje prava
apsida za smjetaj oltara.
sastava. Zato je trijem otvoren pre- drveni most, svjedoe o postojanju gim legendama. Tijelo mu je prene-
ma sjeveru, posebno to nainom ivota i s druge strane hridi Laus ili seno iz Mire (u kojoj je umro) u Ba-
gradnje potpuno odudara od ostalih Lave, na strmim padinama brda Sr. ri, gdje je danas njegovo veliko sve-
dijelova crkve, nismo uspjeli dozna- Vjerojatno je tu ivjelo slavensko tite. Posebno ga tuje i kranski
ti. Nismo nita doznali ni u unutra- stanovnitvo koje je vrlo brzo promi- Istok. Zatitnik je putnika i pomora-
njosti crkve jer unato pokuajima jenilo etniki sastav prvotnoga roman- ca. Na njegov blagdan (6. prosinca)
nismo u nju uspjeli ui. Za otvorena skog stanovnitva Dubrovnika [6]. djeca i odrasli dobivaju darove [4].
pitanja treba priekati da konano o Crkva Sv. Nikole tijekom vremena
Crkva Sv. Nikole na Prijekom
obnovi ove zanimljive crkve bude imala je razna imena. Jednom se na-
neto i objavljeno. Moda e se tada Crkva Sv. Nikole nalazi se na sjeve- zivala "de Campo" (campus je bio
doznati da je crkva graena neto roistonome dijelu povijesne jezgre naziv za nasuti morski rukavac), po-
poslije nego to se predvialo i da se Dubrovnika, na istonom kraju ulice slije "de piazza", a potom "appreso
vie ne uklapa u predromaniku. Na Prijeko, na mjestu gdje se ta ulica Doghana" i "appreso le slanize" (u
to bi uz njezinu irinu mogao upui- sijee sa Zlatarskom ulicom. Izgra- blizini je bilo skladite soli). Nazi-
vati i nedostatak kupole. ena je iza negdanje carinarnice vala se i Sv. Nikola u Zlatarskoj uli-
(dogana, sponza) i do nje je vodila ci, a najee kao i danas Sv. Nikola
Crkve na sjevernom dijelu regulirana ulica koja je nestala izgrad- na Prijekom. Sva su ta imena poslje-
dubrovake gradske jezgre njom palae Sponza. Ta je ulica ila dica injenice da je u gradu postoja-
uz bivi gradski zid, danas istoni la jo jedna crkva Sv. Nikole, koju
Prikazat emo dvije crkve sa sjever- zid palae [7].
ne strane stare dubrovake gradske je u 14. st. izgradio Ivan Andrija
jezgre. To je dio grada koji je tek Crkva je posveena Sv. Nikoli, jed- Voli.
krajem 13. st. opasan zidinama i koji nom od najpopularnijih kranskih Crkva Sv. Nikole na Prijekom spo-
je nakon nasipanja plitkog i zamu- svetaca, koji je ivio otprilike od minje se prvi put u arhivskim doku-
ljenoga morskog tjesnaca postao po- 270. do 350. godine u Maloj Aziji. mentima u 13. st. Prema zakljucima
sljednji gradski seksterij Prijeko. Istaknuo se karitativnim radom, da- Statuta iz 1296. njome poinje regu-
A predromanike crkve na sjevernom reljivou i udesima (utiao oluju lacija novopripojenoga gradskog se-
dijelu zaljeva, do kojega je vodio na moru), a ivot mu je ovijen mno- ksterija, a od crkve se od 1376. regu-
lira i cijela ulica Prijeko koja se tada
nazivala ulicom Sv. Nikole. [7]
Crkva se nalazila na vrlo vanoj ur-
banoj toki i na litici koja se strmo
uzdizala iznad nizinskog dijela (cam-
pusa). U crkvi se sve do 18. st. slavi-
lo osvajanje Bodinove kule, koja je
prema pisanju kroniara bila u njezi-
noj blizini. Bodin je bio kralj Duklje
ili Zete (1081.-1101.) i sin Mihajla
Vojislavia. Bio je politiki naklonjen
Zapadu, a 1080. vjenao se s norman-
skom princezom Jakvintom koja e
odigrati veliku ulogu u dinastikim
borbama poslije Bodinove smrti. Ina-
e se Bodinovo stupanje na prijestolje
podudara s vojnim uspjesima Norma-
na u junom Jadranu i stoga je uz
njihovu potporu proirio svoju vlast
na Bosnu i Raku. Podupirao je bar-
sku biskupiju i pridonio njezinu podi-
zanju na stupanj nadbiskupije (1089.).
Bodin je izgradio svoju utvrdu (Rocca
Tlocrt stare dubrovake gradske jezgre s oznaenim razdobljima nastanka (strelica pokazuje del Re Bodino), kojom je prijetio za-
smjetaj Sigurate i Sv. Nikole) uzeti drveni most i prii Dubrovniku
s manjim prekidima djeluju od 1920. pretvoren u mali zatvoreni prostor u nog broda nalazi oltar Sv. Ivana Krs-
Bavile su se ivanjem i runim radom, koji se pristupa uskim prolazom iz titelja, koji je podignula bratovtina
primale na stan uenice te radile u ulice Od Sigurate. Poloena je na dubrovakih kovaa u 17. st. U pro-
bolnicama. Danas je u samostanu 6 uzvisini, na maloj zaravni iznad koje duetku sjevernog broda uz pasidal-
sestara, od kojih dvije rade kao vje- se teren ponovno strmo uzdie. Nep- ni je dio prigraena sakristija, u koju
rouiteljice, a dvije u zdravstvu. ravilnosti u urbanizmu inae palji- se ulazu kroz vrata poviena za dvije
vo planiranog seksterija Prijeko vje- stube. U junom se dijelu nalazi ve
rojatno su uvjetovane upravo polo- spomenuti oltar s malim Isusom, a
ajem i prijanjom izgradnjom crkve. taj je brod malim natkrivenim mos-
Prijeko je pripojeno gradu 1296. i tom povezan sa samostanom.
tada se poeo graditi zid koji se u
Proelje je oblikovano tako da odmah
smjeru sjever-jug protezao zapadni-
upuuje na trobrodnost crkve. U osi
je od crkvice, uz rub dananjeg sa-
srednjeg broda je portal, a u osi bo-
mostana Male brae, a smjer je mi-
nih brodova prozori. Iznad portala je
jenjao prema istoku sjevernije od
jednostavna rozeta, a nad zabatom
ulice Od Sigurate. [8]
proelja die se jednostruka preslica
sa zvonikom. Uglovi su crkve istak-
nuti zidanim pilastrima koji imaju
profiliranu bazu i zavrni vijenac.
Rekonstrukcija negdanjeg izgleda crkve O crkvi se dosad malo pisalo. Prvi je
Sigurate (. Perkovi) [8] bio N. Gjivanovi, potom T. Mara-
Ime Sigurata dolazi od latinskog na- sovi, S. Gvozdanovi i A. Badurina.
ziva za Preobraenje Gospodinovo I. Petricioli ju je svrstao u raireni
Transfiguratio Domini. Taj se blag- tip longitudinalne jednobrodne crkve s
dan slavi 6. kolovoza kao spomen kupolom, a o njoj je pisao i I. Fisko-
na dogaaj na gori Taboru kada je vi koji je tijekom istraivanja i ob-
Isus pred svojim uenicima Petrom, nove bio ravnatelj ustanove koja je
Ivanom i Jakovom promijenio izgled izvodila te radove.
tijela i pokazao im slavu koju e do-
Crkva je naime bila teko oteena
ivjeti u uskrsnuu. Uz Isusa se u
tijekom granatiranja Dubrovnika u
tom prizoru pojavljuju Mojsije i Ilija
Domovinskom ratu, kada je 6. pro
kao svjedoci njegove mesijanske ulo-
Dvorino proelje Sigurate
ge, a taj je biblijski motiv vrlo est u
ikonografiji [4]. Crkva je danas trobrodna graevina,
Crkva se u povijesnim vrelima prvi a to je rezultat posljednje velike pre-
put navodi 1281. u izvrenju oporu- gradnje koja je obavljena poslije po-
ke jednog Dubrovanina. Od 17. do tresa 1667. godine. U tlocrtu je uo-
19. st. ta se crkva naziva i Gospa Si- ljivo da su prvotnoj jednobrodnoj
gurata zbog udesne slike Bogorodi- trotravejnoj graevini dodana dva
ce koju su osobito tovali dubrova- bona broda. Veza s bonim brodo-
ki mornari, a koja je 1835. prenese- vima uspostavljena je uklanjanjem
na u crkvu Sv. Vlaha. Valja rei da zidova izmeu pojasnica u sva tri
se na pobonom oltaru nalazi kip traveja. Tako su one sa zidom iza
Djeteta Isusa (puki naziv Oltar Bam- njih postale pilastri T presjeka.
bina) koji je crkvi poklonila Anica Srednji je brod s dva para pojasnica
Bokovi, sestra Ruera Bokovia. podijeljen u tri traveja presvoena
Ulica u kojoj se crkva nalazi naziva bavastim svodovima, na kojima su
se Od Sigurate. bukom oblikovana rebra tako da
Crkva je izgraena u povijesnoj jez- stvaraju dojam krino-bavastih svo-
gri, izmeu ulica Od Sigurate, Plovani dova. Nad bonim su brodovima tro-
skalini i Male. Ispred crkve je nekad dijelni i iznimno plitki krino-ba-
bio trg koji je izgradnjom niza kua vasti svodovi. Uz boni se zid sjever- Strop obnovljene Sigurate