PRIKAZI I OSVRTI
Stvaranje raunalnoga nazivlja
uporabna praksa i normiranje
(Antun Halonja, Milica Mihaljevi:
Od raunalnoga argona do
raunalnoga nazivlja. Zagreb: Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
Hrvatska sveuilina naklada, 2012,
229 str.)
Knjiga Od raunalnoga argona
do raunalnoga nazivlja djelo je
dvaju autora Milice Mihaljevi i
Antuna Halonje koji su velik dio
svoga bogata znanstvenoga znanja
u podruju hrvatskoga standardnog
jezika i normativistike, leksikologije
i leksikografije, terminologije i ter-
minografije, sociolingvistike i kor
pusne lingvistike usmjerili na pro
ces stvaranja raunalnoga nazivlja.
Naime, bavei se godinama rau
nalnim nazivljem, autori su uoili da
je est problem pri njegovu stvaranju
i normiranju nerazumijevanje od
nosa izmeu raunalnoga argona,
koji se najee upotrebljava u
praksi, i raunalnoga nazivlja, koje
pripada hrvatskomu standardnom
jeziku. Nema sumnje da je pojava
interneta otvorila razliita podruja
znanstvenih istraivanja mnogih
struka. Uz informatika postoje i
mnogobrojna psiholoka, socioloka,
knjievnoteorijska i druga istraivanja
povezana s internetom kao ko
munikacijskim medijem. Internet
utjee na jezik openito i na pojedine
jezike zasebno, primjerice u jezik
se uvode novi internetski nazivi, a u
hrvatskome jeziku najee je rije o
anglizmima ili izvornim engleskim
rijeima tipa lajkati, mail, site. Autori
su na samome poetku veliku pozor
nost pridali prikupljanju opsena
korpusa koji ine svi objavljeni
raunalni rjenici uz one dostupne
na internetu, razliite internetske
stranice, forumi i blogovi te drutvene
mree. Usto, razmotrili su i prijedloge
raunalnih strunjaka, studenata i
hakera.
Knjiga obuhvaa 229 stranica te
uz predgovor, zakljuak i literaturu
ima est kljunih poglavlja. U uvod
nome se dijelu raspravlja o odnosu
standardnoga jezika i njegovih funk-
cionalnih stilova te odnosu standar-
dnoga jezika i argona, s poseb-
nom usmjerenou na profesi
onalni argon. Naime, argon slui
za identifikaciju i komunikaciju
u odreenoj drutvenoj mrei /
socijalnoj skupini ije pripadnike
povezuje zajedniki interes ili nain
ivota, a koja moe biti i prostorno
odreena, dok je standardni jezik,
u pisanome i govornome ostvaraju,
namijenjen slubenoj komunikaciji i
svima, strunjacima i laicima, te ne
smije biti prostorno ogranien. Taj
je odnos osobito vaan kad je rije
o raunalima i internetu jer se esto
ne razumije razlika izmeu nazivlja
koje pripada standardnomu jeziku i
profesionalnoga argona koji mu ne
pripada. Primjerice, standardnojezini
su nazivi: memorijski kljui ili
 Prikazi i osvrti
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/2 (2012.), str. 481525
memorijski tapi (argonski nazivi:
USB stik, fle, flei i pamtiprut),
neeljena poruka (argonski naziv:
spam), preuzimanje (argonski
naziv: downlodanje) i raunalo
(argonski nazivi: komp, kanta).
Raunalno je nazivlje prisutno u svim
funkcionalnim stilovima standardno-
ga jezika pa i u knjievnoumjetniko-
me autori navode primjere iz
prijevoda romana Stiega Larssona
Kule u zraku, u kojemu se spominje
Hakerska republika, irenje virusa,
sabotiranje interneta i ruenje komp-
jutorskog sustava; takoer u istome
romanu u dijalogu se likova imitira
argon, primjerice upotrebljavaju se
rijei komp, Palm...
No unutar samih funkcionalnih
stilova u prvome se redu govori o
znanstvenome, razgovornome (ar
gonskome) i publicistikome nazivlju.
Pri izgradnji standardnojezinoga na-
zivlja i izradbi terminolokoga
rjenika nazivlje koje ne pripada
znanstvenomu funkcionalnom stilu
navodi se uz jasnu stilsku odrednicu,
npr. arg., razg., pub. Tako se,
primjerice, za palmtop u standardu i
viim funkcionalnim stilovima po
javljuje naziv runo raunalo, dok se
u publicistikome funkcionalnom sti
lu javljao i naziv dlanovnik. Iznimno
je bogat broj primjera koji autori
stavljaju u suodnos standardnoga
jezika i argona, ak i hiperpuristinih
kao to je krilovnik (u znanstvenome
stilu prijenosno raunalo, uz laptop
s izgovorom laptop, u razgovornome
stilu i argonu laptop s izgovorom
leptop, a u publicistikome stilu
prijenosnik).
U drugome se dijelu knjige iscrpno
govori o argonu openito jer o njemu
u hrvatskome jezikoslovlju zapravo
nije bilo opirnijih monografija. Do
nose se definicije i podjele argona,
on se analizira kao jezina i drutvena
pojava, govori se o argonu u
rjenicima te se opisuje i oprimjeruje
raunalni argon u engleskome i
hrvatskome jeziku. U sklopu jezine
analize hrvatskoga raunalnog ar
gona, uz semantike odnose povezane
sa sinonimijom i antonimijom, govori
se o nainu postanka argonizama,
o kraenju, stapanju, tvorbi te o
leksikom posuivanju, prije sve
ga o neposrednom, tj. izravnim
posuivanjem iz jezika iz kojega rije
izvorno potjee: kompjuter, printer, i
posrednom, tj. preko jezika posrednika
u kojemu preuzeta rije nije izvorna,
npr. rije guru koja potjee iz
sanskrtskoga, a u hrvatski je raunalni
argon preuzeta iz engleskoga. Tako se
na kraju knjige, u rjeniku hrvatskoga
raunalnog argona koji su izradili
autori, navodi znaenje rijei guru pa
se objanjava kako je to osoba koja
vlada velikim znanjem o raunalima
i programiranju i koja je esto izvor
znanja drugim korisnicima. Autori
su na temelju svojih iscrpnih analiza
zakljuili da se od svih raunalnih
korisnika hakeri, igrai raunalnih
igrica i raunalni profesionalci slue
 Prikazi i osvrti
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/2 (2012.), str. 481525
najzanimljivijim argonom. Oni su
veoma kreativni u jezinoj uporabi
i promatraju oblikovanje i uporabu
argona kao igru. Autori stoga istiu
i kreativnost hrvatskih raunalnih
korisnika u odnosu na raunalne
korisnike drugih govornih podruja,
a neki su od mnogobrojnih primjera
za to forvardua (e-poruka koja se
alje drugomu korisniku ili skupini
korisnika u onakvu obliku u kakvu je
pristigla u potanski sandui, prema
glagolu forvardirati stand. proslijediti/
prosljeivati, engl. forward) i mama
ploa (u standardu matina ploa,
engl. motherboard).
U treemu se dijelu knjige go
vori o nainima postanka hrvatskoga
standardnojezinog raunalnog na
zivlja te o postupcima normiranja
i ukljuivanja naziva u hrvatski
standardni jezik. S pomou termi
nolokih naela stvaraju se hrvatski
nazivi za neke pojmove za koje se u
praksi (raunalnome argonu) upo-
trebljavaju poluprilagoeni ili nepri-
lagoeni anglizmi. Posebna se po
zornost posveuje nazivlju raunalnih
mrea.
etvrti je dio knjige posveen
terminolokim naelima i njihovoj
primjeni na raunalno nazivlje. Prije
svega, pri normiranju naziva popisuju
se svi nazivi odreenoga semantikog
polja, utvruju se semantiki odnosi
meu njima, usporeuju se ti nazivi
sa stranim nazivima, utvruje se koji
hrvatski nazivi odgovaraju kojim
stranim nazivima i u kojim znaenji
ma te odgovara li istomu nazivu jo
koji strani naziv. Na taj se nain
stvara ujednaen terminoloki sustav.
Primjerice, za semantiko gnijezdo
naziva spam, spamming, spammer i
spam-guard donose se hrvatski nazivi:
neeljena poruka, slanje neeljenih
poruka, poiljatelj neeljenih poruka i
zatita od neeljenih poruka.
U petome se dijelu knjige izdvajaju
neke zablude o raunalnome nazivlju
koje se zapravo tiu razgranienja
raunalnih argona od normiranih
raunalnih naziva. Autori navode
nekoliko temeljnih zabluda, od
openite svi tako govore, preko
zablude o tome da je naziv na
stranome jeziku, najee engleskome,
precizniji i potpuniji, da hrvatski
naziv ne oznauje potpuno traeni
pojam, da normativno bolji naziv
ima drukije znaenje od normativno
loijega (koji se namee), do zablude
da e prihvaanje engleskoga nazivlja
poveati znanje engleskoga jezika
koji je, openito gledajui, precizan
jezik. Autori su potvrdu svojih tvrdnja
potraili i u anketi meu studentima
iji je zadatak bio napisati proitane
pojmove onako kako smatraju da
bi bilo najbolje u hrvatskome stan
dardnom jeziku.
U estome dijelu daje se usporedni
rjenik raunalnoga argona i pre
dloenih standardnojezinih nazi-
va u kojemu je natuknica argon-
ski naziv, zatim se navode engle
 Prikazi i osvrti
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 38/2 (2012.), str. 481525

ska istovrijednica i hrvatska stan

dardnojezina istoznanica, defini
cija te potvreni primjeri uporabe
argonskoga naziva.
Knjiga Od raunalnoga argona
do raunalnoga nazivlja iscrpno
je vrelo raunalnih argonizama
i normiranih raunalnih naziva s
detaljno predstavljenim nastajanjem
hrvatskoga raunalnog nazivlja te s
njegovom podrobnom usporedbom
u odnosu na raunalni argon. To
je znanstveno utemeljena i iznimno
korisna studija, uporabno primjenjiva
i zanimljiva raunalnim strunjacima,
studentima, lingvistima, ali i iroj
zajednici koju zanimaju raunalna
tehnologija i jezik. Kako je rije o
podruju koje se rapidno razvija
i modernizira, u tehnolokome i
jezinome smislu, i sama je knjiga
odraz desetljetnoga slijeda razvoja
raunalnoga nazivlja starijega i
novijega postanja. Milica Mihaljevi
i Antun Halonja izvrsno su pred
stavili jedno meudisciplinarno
podruje i uinili ga iznimno vrijed
nim tivom koje e posluiti mno
gima u promiljanju jezika kao
polifunkcionalnoga komunikacijskog
medija u kojemu su razliiti procesi
stvaranja sustava, u ovome sluaju
terminolokoga sustava raunalnog
nazivlja, prepoznati i povezani u
vrstu cjelinu na nov i zanimljiv
nain.

Irena Milo