STUDIA ETHNOLOGICA Vol. 1. Zagreb 1989. MARGINALIJE UZ "PLEDOAJE ZA ETNOLOGIU KAO HISTORISKU ZNANOST O ETNICKIM SKUPINAMA" RADOSLAV KATICIC _UDK 39:001.5 Institut fur Slawistik Tzvorni znanstveni rad der Universitit Wien 1-1010 Wien, Leibiggasse 5 Ove bilje3ke posvecujem uspomeni Branimira Bratani¢a . To 810 je etnologija, kako saznajemo iz uvodnoga lanka, znanost s kongenitalnom teorctskom krizom ne @ini da ona bude manje znanoSéu, a pogotovu ne da ne bude poseb- nom znano&éu, Ona je kao poscbna znanost povijesno izrasla i to je fini time, bez obzira %ak ina permanenine teoretske nedoumice. Znanost je susiavna spoznajna djelatnost koja zadovoljava odredene zahtjeve, na takvoj djclatnosti zasnovana suotenost sa zbiljom, i gdje je ona nastala, gdje se naSao povod da se razvije, tu postoji i poscbna znanost. Zna- nosti nastaju iz takve djelatnosti i iz takve suotenosti, a ne iz apriome sistematike spoz- natljivoga. Na potetku razvoja ctnologije stoje dvije definicije pod jednim imenom. U tome se pokazuje viSeznatnost rijeti ¥4900£, koja se isto tako javija i kao viSeznagnost rijezi narod, Pa i kada sc njezin sadr¥aj gloda u povijesnoj perspektivi, kako je etnologija uvi- jek gledala, i tada se ocrtavaju u njem bar dva tedi8ta: genetsko (panonsko shva¢anje) i funkcionaino-stadijalno (zapadnjatko shva¢anjc).* Pri tome valja uotiti da jedno ne is- Kljutuje nego samo zasjenjuje drugo. Takva dvopolnost definicije koju sebi u svojim potecima daje ctnologija nije slutajna, SadrZana je u njezinu predmetu, a to ée reéi u gle- di8tu s kojega ona promatra zbilju. Etnologija mora pitati za oboje, a na raznim strana- ma Evrope namctalo se drugom od toga dvoga u prvi plan. Bitno je da se postavijaju pitanja 0 podrijetlu i postanku naroda, o fem svjedoxi nje- gov ctnicitet, i o stadijalnom uvrStavanju njegova urcdena Zivljenja u cjelinu tovjeéan- stva i njegova iskustva. Drugo je, dakako, dobivaju li ta pitanja odgovore i kakve, mogu liih uopée dobiti, O tome upravo raspravija emologija, i to ne na posljednjem mjesiu medu pitanjima Sto je zaokupljaju. * Zanimaljivo je zabiljetiti da se "panonsko" shvaganje najéitée ofuvalo u novogrékoj terminologiji. Ona djclatnost 3io se u nas zove,etnologijom tamo ide pod rubrikm Aaoypagla. "narodopis", pri gemu valja zadréati na pameti da 206 zn: ak foe je E8vohoyia. znansiveno prougavanje naroda, upravo svega onoga Sto dini naciju, jer je wu novogrékom dobilo to zagenje i postalo jednakoznagno intemacionalnoj twéici nacija. U tom smisiu einologija se shvaéa kao jedan od poglavitih zadataka svakoga povijesnoga istrazivanja. 35STUDIA ETHNOLOGICA Vol. 1. str. 35-36 Zagreb 1989. O odredbi ctnologije po mojem se mi8ljenju te&ko mode valjano rasudivati ako se pri tome ne uzme u obzir i etnografija. Ona je teoretski manje zahtjevna, pa je i manje pro- blematiéna, te upravo stoga mo%e posluziti kao kljut za razrjeXavanje teoretskih nedo- umica oko etnologije. Vjerujem da je lako sloZiti sc da je cinografija sustavno i znala’ko biljcZenje podataka o tradicijskoj kulturi u Ijudskim zajednicama. Mozc se onda reci da je etnologija svako sustavno osmi8ljavanje ctnografskih podataka koje se usredototuje up- ravo na njih, a tek prigodimice uzima u pomoé i podatke iz drugih izvora, zadovoljava- juéi pri tome osnovne zahtjeve znanstvene spoznaje. Tako se pitanje o tome je li ctnologija poscbna znanost ocrtava vrlo o8tro kao pitanje da li je moguée osmi8\javati ctnografske podatke dok je teZiSte takva razmatranja polo%cno na njih same. Cini mi se, prema mojem vrlo nepotpunom poznavanju stvari, da to jest moguée do neke znatne i zanimljive mjere, ali da nije sasvim. Ako je to istina, etnologija time ne prestaje biti poscbnom znano&¢u, ali se pokazuje kao znanost jate upucena na interdisciplinarnu suradnju nego ncke druge znanosti. No sigurno ne vie nego medicina. Polo%aj etnologije medu pojedinim granama znanosti po mojem je sudu izrazito po- livalentan. Potpuno se sla%em s Jagi¢em da ona duboko ulazi u obzorje filologije, narodito u Kilturaitia kojima ba ctnologija daje znatan dio rclevantnih tekstova ineo- phodan komentar uz njih, Takve su upravo filologije slavenskih naroda i njihovih jezika. Ona ulazi i u obzorje povijesti, sociologije, geografije i drugih grana znanosti, a one opet ulaze duboko u obzorje ctnologije. To je uzajamno prozimanje, mnogostrano i mnogoslojno, ali ono ne briSe razlika: Doista: qui’bene distinguit, bene docet. Ta izre- ka ne vrijedi danas niSta manje nego je vrijedila onda kada je nastala, iako se danas mozda vie nego prije Zuju glasovi onih koji eznu za tim da je se ne bi morali drZati. Malo sam rezerviran prema odredbi ctnologije i utcmeljcnju njezine autonomije Sto se nudi na kraju uvodnoga lanka. To nije zato Sto se nudi na kraju uvodnoga élanka. To nije zato Sto bi ideja o od¢itavanju povijesti kulturnih pojava i povijest ctniciteta koji su njima odredeni iz. arealnoga rasporeda tih pojava bilo slabo uvjerljiva. Naprotiv! Ne ‘sumnjam nimalo da éc sustavni etnoloSki napori poduzeti u tom smjeru dati jo velikih rezultata, da su takva istrazivanja tek na povctku. Jako pozdravijam rad na etnoloSkim at- lasima i s velikim zanimanjem rasklapam njihove karte, Tek, to je samo jedna od svih mogucih etnol a koliko i kakvih sve moze biti, to ne znamo ni u snu. Ako je da- nas etnologija odredena prvenstveno jednom metodom - ne ulazim ovdje u raspravu 0 tome je li to doista tako - onda odatle jo8 ne slijedi da samo tom metodom moze biti odredena i da ée, dok je bude, biti odredena samo njome. Etnologija je svako osmi8\javanje ctnografskih podataka usredototcno upravo na njih, ako samo zadovoljava zahtjeve znansivene spoznaje. Ona je ukorijenjona u Zivoj zauzetosti za tradicijsku kultu- mu, Zato mise ini kao najtemeljnije: Dok je etnografije, bit ée i etnologije.