SLOBODA KRETANJA TRGOVAIH DRUTAVA

U EUROPSKOJ UNIJI

Doc. dr. sc. Davor Babi * UDK 347.725(4)

339.923:061.1>(4)
Izvorni znanstveni rad

U europskom pravu drutava, sve vie se umjesto unikacije odozgo zago-

vara ideja regulatornog natjecanja. Prema tom shvaanju, osnivaima trgovakih
drutava trebala bi biti priznata sloboda osnivanja drutva u bilo kojoj dravi
lanici bez obzira na to gdje e ono imati stvarno sjedite. Time bi zakonodavci
bili potaknuti da svoje pravo uine atraktivnim ulagaima. Drave lanice nudile
bi svoje pravo drutava kao proizvod na jedinstvenom europskom tritu. Natje-
canje zakonodavaca u pravnom ureenju trgovakih drutava moglo bi dovesti
do vee uinkovitosti, a moda i do vee konvergencije prava drutava od one koja
nastaje tijesnim politikim kompromisima. U ovom radu razmatra se omoguuje
li primarno pravo EZ osnivaima odnosno lanovima drutva da izaberu dra-
vu lanicu u kojoj e drutvo biti registrirano (mobilnost ili slobodno kretanje
trgovakih drutava). U tu svrhu, najprije emo u glavnim crtama razmotriti
slobodu poslovnog nastana koja je temelj za izbor mjerodavnog prava drutava
u primarnom pravu EZ. Potom emo razmotriti slobodu izbora prava drutava
u trenutku osnivanja i tijekom trajanja drutva. Nakon toga, razmotrit emo u
kojoj mjeri drave lanice prema Ugovoru o EZ mogu ograniiti slobodu izbora
prava drutava. Na kraju rada iznijet emo zakljuak da primarno pravo EZ u
znaajnoj mjeri omoguuje mobilnost odnosno slobodno kretanje trgovakih drutava
iz jedne drave lanice u drugu, ime su uvelike ostvarene pravne pretpostavke za
regulatorno natjecanje drava lanica u podruju prava drutava.
Kljune rijei: meunarodno privatno pravo, pravo drutava, europsko pravo,
regulatorno natjecanje, prekogranino pripajanje i spajanje trgovakih drutava,
prekogranini prijenos sjedita drutva

*
Dr. sc. Davor Babi, docent Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita
14, Zagreb
226 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

1. UVOD

Jo od usvajanja Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz

1957., pravno ureenje trgovakih drutava jedan je od sastavnih dijelova prava
EZ. l. 54(2)(g) Ugovora (sadanji l. 44(2)(g)) ovlauje Vijee i Komisiju
da, u svrhu ostvarivanja slobode poslovnog nastana zajamene Ugovorom,
usklauju propise prava drava lanica donesene u interesu lanova trgovakih
drutava i treih osoba u svrhu njihovog ujednaavanja. Ta odredba Ugovora
o EZ trebala je biti temelj za znaajno ujednaavanje ili barem pribliavanje
nacionalnih prava drutava u Europi. U akademskim krugovima nerijetko se
nagovjetavala potpuna unikacija prava drutava na europskoj razini i doki-
danje nacionalnih prava drutava na temelju ove odredbe.1
Doista, ako su u suvremenom gospodarstvu trgovaka drutva glavni nositelji
gospodarskih aktivnosti, ini se loginim da stvaranje jedinstvenog europskog
trita podrazumijeva i potrebu usklaivanja prava trgovakih drutava na
europskoj razini. No, desetljea iskustva u primjeni l. 54(2)(g) Ugovora o EZ
pokazala su da potrebe trita za uniciranim pravom drutava nisu dovoljno
jake da bi potaknule drave lanice da se u znaajnijoj mjeri odreknu speci-
nosti nacionalnog ureenja prava drutava i pregovaraju o harmonizaciji.
Nekoliko direktiva, uredaba i preporuka u ovom podruju ureuje neka sasvim
specina, ponekad gotovo periferna pitanja, dok se o mnogim podrujima koja
ine sr prava drutava konsenzus na razini Zajednice uope ne nazire.2
Zahvaljujui praksi Suda EZ o slobodi poslovnog nastana (l. 43. Ugovora
o EZ), u posljednje se vrijeme razliitost nacionalnih prava drutava poinje

1
C. M. Schmitthoff, The Future of the European Company Law Scene, u: The Harmoniza-
tion Of European Company Law (ur. Schmitthoff, 1973), str. 9; W. Kolvenbach, EEC Com-
pany Law Harmonization and Worker Participation, University of Pennsylvania Journal
of International Business Law (1990), str. 711-712; B. Grofeld, The Internal Dynamics
of the European Community Law, International Lawyer (1992), str. 138-139.
2
L. Enriques, EC Company Law Directives - How Trivial Are They, ECGI Law Working
Paper, 39/2005, www.ssrn.com; L. Enriques, Bad Apples, Bad Oranges: A Comment from
Old Europe on Post-Enron Corporate Governance Reforms, Wake Forest Law Review
(2003), str. 911; H. Halbhuber, National Doctrinal Structures and European Company
Law, Common Market Law Review (2001), str. 1385; Ch. W. A. Timmermans, Com-
pany Law as Ius Commune? First Walter van Gerven Lecture, 2002, www.law.kuleuven.
ac.be/ccle; K. J. Hopt, Company Law in the European Union: Harmonisation and/or
Subsidiarity, International and Comparative Corporate Law Journal (1999), str. 57.
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 227

shvaati kao prednost, a ne mana europskog jedinstvenog trita. Umjesto

unikacije odozgora sve se vie zagovara ideja regulatornog natjecanja u
pravu drutava. Prema tom shvaanju, osnivai trgovakih drutava trebali bi
imati slobodu da drutvo osnuju u bilo kojoj dravi lanici bez obzira na to u
kojoj e dravi ono imati svoje stvarno sjedite. Sloboda izbora drave lanice
osnivanja potaknula bi nacionalne zakonodavce da svoje pravo urede tako da
bude atraktivno ulagaima. Svaka drava lanica nudila bi svoje pravo drutava
kao proizvod na jedinstvenom europskom tritu. Meusobno natjecanje
drava lanica u pravnom ureenju trgovakih drutava moglo bi dovesti do
vee uinkovitosti, a moda i do vee konvergencije prava drutava od one koja
nastaje tijesnim politikim kompromisima.3
Pitanje hoe li u Europskoj uniji doista doi do konkurencije nacionalnih
prava drutava te do kakvih bi to posljedica dovelo, vrlo je kontroverzno. Kako
je proces stvaranja europskog trita prava drutava tek zapoeo, empirijska
istraivanja o dosadanjim uincima natjecanja zakonodavaca u ovom podruju
su rijetka. U ovom radu ograniit emo se samo na pravne pretpostavke za nas-
tanak trita prava drutava, tj. na pitanje omoguuje li pravo EZ osnivaima
odnosno lanovima drutva da izaberu dravu lanicu u kojoj e drutvo biti
3
O konkurenciji pravnih poredaka u podruju prava drutava u Europskoj uniji v. npr.
H. Merkt, Das europische Gesellschaftsrecht und die Idee des Wettbewerbs der Ge-
setzgeber, RabelsZ (1995), str. 545; N. Reich, Competition Between Legal Orders: A
New Paradigm of EC Law?, CMLR (1992), str. 861; K. Heine, Regulierungswettbewerb
im Gesellschaftsrecht (Berlin, 2003); E. M. Kieninger, Wettbewerb der Privatrechtsordnungen
im europischen Binnenmarkt (Tbingen, 2002); S. Lombardo, Regulatory Competition in
Company Law in the European Community, Prerequisites and Limits (New York, 2002); Th.
Bachner, Freedom of Establishment for Companies: a Great Leap Forward, The Cam-
bridge Law Journal (2003), str. 47 et seq.; J. Ch. Dammann, The U.S. Concept of Grant-
ing Corporations Free Choice Among State Corporate Law Regimes as a Model for the
European Community, (SSRN Working Paper Series, www.ssrn.com); H. Eidenmller,
Wettbewerb der Gesellschaftsrechte in Europa, ZIP (2002), str. 2233; K. Heine & W.
Kerber, European Corporate Law, Regulatory Competition, 13 European Journal of Law
& Economics (2002), str. 47; L. Enriques / M. Gelter, How the Old World Encountered
the New One: Regulatory Competition and Cooperation in European Corporate and
Bankruptcy Law, ECGI Law Working Paper 63/2006, www.ssrn.com; J. Armour, Who
Should Make Corporate Law? EC Legislation versus Regulatory Competition, ECGI
Law Working Paper 54/2005, www.ssrn.com; L. Enriques, Company Law Harmoniza-
tion Reconsidered: What Role for the EC? ECGI Law Working Paper 53/2005; Z. Fluck
/ C. Mayer, Race to the Top or Bottom? Corporate Governance, Freedom of Reincorpora-
tion and Competition in Law, ECGI Finance Working Paper 90/2005.
228 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

registrirano (mobilnost ili slobodno kretanje trgovakih drutava). Ekonomskim

rjenikom, usredotoit emo se samo na regulaciju trita na strani ponude,
tj. na pravila koja omoguuju ili ograniavaju uvoz i izvoz prava drutava iz
jedne drave lanice u drugu.
U nastavku rada ponajprije emo u glavnim crtama razmotriti slobodu poslov-
nog nastana koja je temelj za izbor mjerodavnog prava drutava u primarnom
pravu EZ (2). Potom emo razmotriti slobodu izbora prava drutava u trenutku
osnivanja (3) i tijekom trajanja drutva (4). Nakon toga, razmotrit emo u kojoj
mjeri drave lanice prema Ugovoru o EZ mogu ograniiti slobodu izbora prava
drutava (5). Na kraju rada iznijet emo neka zakljuna razmatranja (6).

2. SLOBODA POSLOVNOG NASTANA

Pravni temelj za slobodu izbora prava mjerodavnog za drutvo u Europskoj

uniji jest sloboda poslovnog nastana, jedna od temeljnih trinih sloboda usta-
novljenih primarnim pravom EZ. Sloboda poslovnog nastana ureena je odred-
bom l. 43. Ugovora o EZ. Prema toj odredbi, zabranjena su ogranienja prava
osnivanja dravljanima drava lanica na teritoriju druge drave lanice (l. 43.
st. 1). Sloboda osnivanja obuhvaa pravo obavljanja samostalnih djelatnosti
i osnivanja trgovakih drutava prema pretpostavkama koje su propisane za
vlastite dravljane u dravi gdje se osnivanje obavlja (l. 43. st. 2. Ugovora).
U smislu odredaba l. 43. i 48. Ugovora, titulari prava osnivanja su zike
osobe koje su dravljani neke drave lanice (l. 43. Ugovora) te drutva osno-
vana prema propisima neke drave lanice koja imaju svoje registrirano sjedite,
sjedite glavnog organa upravljanja ili glavno sjedite poslovanja unutar Europske
zajednice (l. 48. st. 1. Ugovora o EZ). Odredba l. 48. st. 2. Ugovora odreuje
to znai drutvo (fran. socit, njem. Gesellschaft, eng. company or rm) u smislu
prava poslovnog nastana propisujui da su to drutva graanskog ili trgovakog
prava, ukljuujui zadruge te druge pravne osobe koje djeluju u skladu s javnim
ili privatnom pravom, osim onih koje ne djeluju radi stjecanja dobiti.
Prema suvremenoj praksi Suda EZ, pravo poslovnog nastana temelj je za
meusobno priznanje drutava na podruju Zajednice. Ako je drutvo osnovano
prema pravu neke drave lanice, druge drave lanice trebaju tom drutvu
priznati pravnu osobnost i omoguiti mu da posluje bez propisivanja dodatnih
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 229

statusnopravnih pretpostavki. To tumaenje u skladu je s naelom meusobnog

priznanja (mutual recognition) koje se u pravu unutranjeg trita razvija poevi
od glasovite odluke Suda EZ u predmetu Cassis de Dijon iz 1979.4 Prema tom
naelu, drava lanica ne moe zabraniti prodaju nekog proizvoda (robe ili
usluge) ako je on zakonito proizveden odnosno puten u promet u drugoj
dravi lanici, na temelju toga to se propisi drave uvoza o proizvodnji tog
proizvoda razlikuju od odgovarajuih propisa drave porijekla.5 U podruju
prava drutava, naelo meusobnog priznanja znai da svaka drava lanica
mora priznati uinke prava drutava drugih drava lanica bez obzira na to to
se ono razlikuje od domaeg prava.

3. SLOBODA IZBORA MJERODAVNOG PRAVA DRUTAVA PRI

OSNIVANJU DRUTVA

Puna sloboda izbora mjerodavnog prava drutava podrazumijeva ponajprije

to da osnivai mogu drutvo osnovati u bilo kojoj dravi lanici bez obzira
na to gdje e drutvo imati stvarno sjedite. Tu slobodu izbora mjerodavnog
prava veina drava lanica tradicionalno je nastojala ograniiti: a) kolizijskim
pravilima koja propisuju da je za drutvo mjerodavno pravo njegova stvarnog
sjedita ili (b) materijalnim pravilima koja se primjenjuju na strana drutva
koja imaju stvarno sjedite u tuzemstvu (zakoni o pseudostranim drutvima).
U nastavku emo poblie razmotriti svako od navedenih ogranienja.

3.1. Kolizijska pravila o trgovakim drutvima

U poredbenom meunarodnom privatnom pravu prihvaena su uglavnom

dva pristupa u pogledu pitanja koje je pravo mjerodavno za trgovako drutvo
(lex societatis): teorija osnivanja (inkorporacije) i teorija stvarnog sjedita. Pre-
ma teoriji osnivanja, za trgovako drutvo mjerodavno je pravo drave prema
pravu koje je ono osnovano, bez obzira na to u kojoj dravi to drutvo posluje.
Teorija osnivanja polazi od toga da je drutvo tvorevina prava prema kojemu je

4
C-120/78, Cassis de Dijon, [1979] ECR 649, 20. veljae 1979.
5
Odluka Vijea od 28. listopada 1999. o meusobnom priznanju (2000/C 141/02; Sl. list
EU C-141/5 od 19. svibnja 2000.; Obavijest Komisije Vijeu i Europskom parlamentu o
meusobnom priznanju, 9430/99, COM (99) 299, 16. lipnja 1999.
230 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

osnovano tako da samo to pravo moe za njega biti mjerodavno. U dravama

koje prihvaaju tu teoriju osnivai mogu svoje drutvo osnovati prema stranom
pravu i poslovati u tuzemstvu. Meu dravama lanicama Europske unije,
teoriju osnivanja prihvaaju drave anglosaskog pravnog kruga, skandinavske
drave lanice i Nizozemska.6
Prema teoriji stvarnog sjedita, za drutvo je mjerodavno pravo drave u
kojoj ono ima stvarno, injenino sredite poslovnih aktivnosti,7 bez obzira na
to gdje je registrirano. Jedan od najvanijih uinaka teorije stvarnog sjedita
jest da drutvo koje ima stvarno sjedite u dravi razliitoj od one u kojoj je
osnovano u pravilu gubi pravnu osobnost jer nije registrirano prema pravu
drave koje je za njega mjerodavno. Oito je da teorija stvarnog sjedita ne
omoguuje slobodu izbora mjerodavnog prava drutava. Njezin temeljni cilj
upravo i jest sprijeiti izbjegavanje domaeg prava drutava osnivanjem drutava
u inozemstvu. Teorija stvarnog sjedita prihvaena je u Njemakoj, Francuskoj
i veini ostalih drava kontinentalnog pravnog kruga.8 Prvi put je primijenjena
u Francuskoj etrdesetih godina devetnaestog stoljea, kad su francuski sudovi
odbili priznati pravnu sposobnost drutvima osnovanima u Belgiji i Velikoj
Britaniji radi izbjegavanja primjene francuskoga prava.9,10

6
B. Grofeld, u: Staudinger, Kommentar zum Brgerlichen Gesetzbuch, Internationales Gesell-
schaftsrecht (Berlin, 1998), para. 152-156; B. Grofeld / T. Knig, Das Internationale
Gesellschaftsrecht in der Europischen Gemeinschaft, RIW 6 (1992), str. 433; Merkt,
op. cit. u bilj. 3, str. 560; C. T. Ebenroth / A. Sura, Das Problem der Anerkennung im In-
ternationalen Gesellschaftsrecht: Feststellung der Rechtsfhigkeit und Bestimmung des
Personalstatuts, RabelsZ (1979), str. 322-327.
7
Stvarnim sjeditem drutva uglavnom se smatra mjesto iz kojeg se de facto upravlja
drutvom (lieu de ladministration centrale, tatschlicher Verwaltungssitz). U ranijoj francus-
koj teoriji zastupala se primjena prava drave gdje se odvija ekonomska aktivnost odnos-
no djelatnost drutva (sige dexploitation). Dananje francusko pravo zastupa iskljuivo
primjenu prava mjesta iz kojeg se upravlja drutvom; v. A. Lucas / P. Catala, Code civil
1997-1998 (Litec, 1997), str. 913. Sjedite uprave je kriterij za odreivanje stvarnog
sjedita drutva i prema Hakoj konvenciji o priznavanju pravne osobnosti trgovakih
drutava, zadruga i zaklada iz 1956. (l. 2. st. 3.) i Europskoj konvenciji o meusobnom
priznanju trgovakih drutava i pravnih osoba iz 1968. (l. 5.)
8
V. supra, bilj.
9
D. Charny, Competition among Jurisdictions in Formulating Corporate Law Rules: An
American Perspective on the Race to the Bottom in the European Communities, Har-
vard Intl L.J. 2 (1991), str. 428; Merkt, op. cit. u bilj. 3, str. 561.
10
Rasprave o uincima primjene teorije osnivanja i teorije stvarnog sjedita rezultirale su u
razliitim teoretskim modelima koji su predstavljali pokuaj kompromisa izmeu teorije
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 231

Iz perspektive primarnog prava EZ namee se pitanje je li teorija stvarnog

sjedita u skladu sa slobodom poslovnog nastana koju uivaju drutva osnovana
po pravu neke drave lanice. To pitanje u Ugovoru o EZ nije nedvosmisleno
rijeeno. S jedne strane, prema odredbi l. 48. Ugovora, titulari slobode osni-
vanja su drutva koja su osnovana prema pravu jedne drave lanice i koja
imaju registrirano sjedite, sjedite glavnog organa upravljanja ili glavno sjedite
poslovanja unutar Europske zajednice. Kako l. 48. denira koje pravne osobe
uivaju slobodu osnivanja, moe se zakljuiti da su u toj odredbi ve sadrani
kriteriji za priznanje stranih trgovakih drutava. S druge strane, odredba l.
293. Ugovora propisuje da e drave lanice, u mjeri u kojoj je to potrebno,
pristupiti pregovorima u svrhu ostvarivanja pogodnosti za svoje dravljane u
pogledu meusobnog priznavanja trgovakih drutava. Ta odredba upuuje
na to da pravila o meusobnom priznanju trgovakih drutava nisu unici-
rana odredbom l. 48. Ugovora, jer se inae ne bi imalo o emu pregovarati.
Odredba l. 293. uvrtena je u Ugovor o EZ na prijedlog francuske delegacije
koja je eljela izbjei da Ugovor o EZ postane osnova za izbjegavanje primjene
francuskog prava drutava osnivanjem trgovakih drutava u Nizozemskoj koja
bi poslovala u Francuskoj.11 Sve to upuuje na zakljuak da je Ugovorom o EZ
doputena mogunost da pozivom na teoriju stvarnog sjedita drave lanice

osnivanja i teorije stvarnog sjedita. Meu tim modelima, najveu panju u literaturi
privukle su teorija prekrivanja i teorija kombinacije. Prema teoriji prekrivanja (ber-
lagerungstheorie), koju je sedamdesetih godina prolog stoljea predloio Sandrock, pravo
mjerodavno za trgovako drutvo bilo bi pravo osnivanja, s tim to bi se prisilni propisi
prava stvarnog sjedita primjenjivali u mjeri u kojoj su ti propisi povoljniji za tree osobe.
Pravo registracije bilo bi prekriveno prisilnim normama drave sjedita na koje bi se
tree osobe mogle pozivati (O. Sandrock, Ein amerikanisches Lehrstck fr das Kolli-
sionsrecht der Kapitalgesellschaften, RabelsZ 42 (1978), 227 ff). Prema teoriji kombi-
nacije, koju je izloio Zimmer, pravo mjerodavno za trgovako drutvo je pravo njegova
osnivanja, ali ako je situacija u potpunosti interna, primjenjuju se kogentni propisi le-
gis fori. Teorijski temelj tog pristupa jest shvaanje teorije osnivanja kao manifestacije
stranake autonomije, primarne poveznice za odreivanje prava mjerodavnog za ugo-
vor. Zimmer preuzima ideju koja je prihvaena u odreivanju ugovornog statuta da se
stranakom izboru prava mjerodavnog za ugovor u situacijama koje imaju vezu samo s
jednim poretkom ne priznaje kolizijskopravni uinak; v. l. 3. st. 3. Rimske konvencije
o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze (D. Zimmer, Internationales Gesellschaftsrecht,
(Heidelberg, 1996, str. 232-240).
11
Ch. W. A. Timmermans, Company Law as Ius Commune?, First Walter van Gerven
Lecture, 2002, www.law.kuleuven.ac.be/ccle
232 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

odbiju priznati pravnu sposobnost drutvima osnovanim u drugim dravama

lanicama.
I ranija praksa Suda EZ pruala je uporite za proturjena shvaanja o tome
moe li se teorija stvarnog sjedita upotrijebiti kao sredstvo nametanja domaeg
prava drutava. U predmetu Segers iz 1986. Sud je (dodue obiter) utvrdio da
lanak 48. za primjenu odredaba o pravu osnivanja, trai samo da je drutvo
osnovano u skladu s pravom neke drave lanice i da ima svoje registrirano
sjedite, sjedite uprave ili glavno mjesto poslovanja unutar Zajednice. Ako su
ispunjeni ti uvjeti, injenica da drutvo posluje iskljuivo u drugoj dravi lanici
putem zastupstva, podrunice ili drutva-keri je irelevantna.12 To tumaenje
upuivalo bi na to da se drutvu koje udovoljava pretpostavkama iz l. 48.
ne moe uskratiti pravna sposobnost pozivom na teoriju stvarnog sjedita.
No, u predmetu Daily Mail iz 1988., u kojemu je odluio da drava lanica
moe ograniiti pravo trgovakog drutva koje je osnovano po njezinu pravu
da prenese stvarno sjedite u drugu dravu lanicu, Sud je utvrdio da razlike
u nacionalnim zakonodavstvima u pogledu poveznica za trgovako drutvo i
pitanja moe li i kako drutvo prenijeti registrirano ili faktino sjedite iz jedne
drave lanice u drugu nisu rijeene odredbama o pravu poslovnog nastana, ve
se moraju urediti buduim zakonodavstvom ili konvencijama. 13
Pitanje sukladnosti teorije stvarnog sjedita s pravom osnivanja rijeeno je tek
u najnovijoj praksi Suda. Kljuna je u tom pogledu odluka Centros iz 1999.14 U
tom predmetu, danski dravljani s prebivalitem u Danskoj odluili su osnovati
drutvo djelatnost kojeg bi bila uvoz vina na dansko trite. Prema danskom
pravu, minimalni temeljni kapital za drutvo s ogranienom odgovornou
iznosio je 200.000 danskih kruna ili oko 26.000 eura. Da bi izbjegli uplatu
toga iznosa, Brydeovi su osnovali engleski private limited company i podnijeli
prijavu za osnivanje podrunice u Danskoj. Iz te podrunice obavljali bi se svi
poslovi drutva. Naime, englesko pravo za private limited companies ne propisuje
minimalni temeljni kapital, a registrirani temeljni kapital drutva ne mora biti
uplaen. Dansko upravno tijelo koje vodi registar trgovakih drutava odbilo
je registraciju podrunice, s obrazloenjem da je namjera osnivanja podrunice
12
C-79/85 Segers v. Bestuur van de Bedrijfsvereniging voorBank- en Verzekeringswezen, Groothandel
en Vrije Beroepen [1986] ECR 2375, paragraf 16.
13
C-81/87 R. v. H. M. Treasury et al., ex parte Daily Mail and General Trust PLC [1988] ECR
5483, paragraf 20.
14
C-212/97 Centros Ltd. v. Erhvervs- og Selskabsstyrelsen, 9. oujka 1999 [1999] ECR I-
1459.
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 233

bila prijevarno izbjei primjenu danskih propisa o minimalnom temeljnom

kapitalu.
Sud EZ odluio je da je odbijanje registracije bilo protivno lancima 43. i 48.
Ugovora o EZ. Prema tumaenju Suda, ovdje se nije radilo o prijevarnom zao-
bilaenju prava, ve o legitimnom ostvarivanju slobode poslovnog nastana.15
Kako dansko meunarodno privatno pravo prihvaa teoriju osnivanja, Sud
nije raspravljao o tome da li bi se u dravama koje prihvaaju teoriju stvarnog
sjedita registracija podrunice mogla odbiti na temelju primjene domaeg
prava kao prava stvarnog sjedita. Stoga je nakon presude Centros u literaturi
uslijedila vrlo burna rasprava o tome ima li presuda Centros ikakvog utjecaja
na drave lanice koje primjenjuju teoriju stvarnog sjedita, osobito u svjetlu
injenice da je u predmetu Daily Mail utvrdio da primjena poveznice stvarnog
sjedita nije protivna slobodi poslovnog nastana.16

15
Odluka Centros, paragraf 27.
16
U prilog tumaenju da se primjenom teorije stvarnog sjedita ne moe odbiti registracija
podrunice drutva osnovanog u inozemstvu P. Behrens, Das Internationale Gesell-
schaftsrecht nach dem Centros-Urteil des EuGH, IPRax (2000), str. 325; J. C. Cascante,
Niederlassungsfreiheit contra Sitztheorie - Goodbye Daily Mail, RIW 6 (1999), 451;
R. Freitag, Der Wettbewerb der Rechtsordnungen im Internationalen Gesellschaftsre-
cht, EuZW 9 (1999), str. 268; S. Grundmann, Binnenmarktkollisionsrecht - vom klas-
sischen IPR zur Integrationsordnung, 64 (2000), str. 461; H. W. Neye, EwiR 1 (1999),
259-260; W. Meilicke, DB 12 (1999), 627-628; S. Stieb, Sitz- oder Grndungstheorie:
Der Gesetzgeber muss endlich Farbe bekennen!, GmbHR (1999), R 257; E. Werlauff,
Using a Foreign Company for Domestic Activities, EBLR (1999), 312; G. H. Roth,
Grndungstheorie: Ist der Damm gebrochen?, 20 ZIP 21 (1999), 862-863; R. Streinz,
Zweigniederlassung als Hauptsitz, JuS 8 (1999), 812; u domaoj literaturi D. Babi / S.
Petrovi, Priznanje stranih trgovakih drutava u Europskoj uniji nakon presude Suda
EZ u predmetu Centros, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (2002), str. 349-384; V.
Bouek, Osobni statut trgovakog drutva u europskom meunarodnom privatnom pra-
vu, Hrvatska pravna revija (2005), str. 85. Za suprotno tumaenje vidi H. Bungert, Kon-
sequenzen der Centros-Entscheidung des EuGH fr die Sitzanknpfung des deutschen
internationalen Gesellschaftsrechts, DB 36 (1999), 1842; W. F. Ebke, Centros - Some
Realities and Some Mysteries, American Journal of Comparative Law (2000), str. 623;
W. F. Ebke, Das Schicksal der Sitztheorie nach dem Centros-Urteil des EuGH, JZ 13
(1999), 660; E. M. Kieninger, Niederlassungsfreiheit als Rechtswahlfreiheit, ZGR 5
(1999), 732; P. Kindler, Niederlassungsfreiheit fr Scheinauslandsgesellschaften?, NJW
28 (1999), 1996-1997; A. Looijestijn-Clearie, Centros Ltd. - A Complete U-turn in the
Right of Establishment for Companies, 49 ICLQ (2000), 636; W. H. Roth, Centros: Viel
Lrm um nichts?, 29 ZGR 2 (2000), 326-327; W. H. Roth, 37 CMLR 1 (2000), 152;
234 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

Dileme oko sukladnosti teorije stvarnog sjedita sa slobodom poslovnog

nastana otklonjene su presudom berseering.17 U tom predmetu nizozemsko
trgovako drutvo berseering, BV, steklo je neke nekretnine u Dsseldorfu u
Njemakoj te je sklopilo ugovor o izvoenju odreenih graevinskih poslova na
toj nekretnini s jednim njemakim trgovakim drutvom. Izmeu stranaka je
dolo do spora oko izvedenih radova te je berseering podnio protiv njemakog
izvoaa tubu za naknadu tete. U parninom postupku, tuenik je prigovorio
da je drutvo berseering izgubilo pravnu sposobnost. Naime, prije nego to
je pokrenut parnini postupak, sve poslovne udjele u drutvu preuzele su dvije
zike osobe s prebivalitem u Dsseldorfu koje su postale i jedini lanovi uprave
drutva, ime je stvarno sjedite drutva premjeteno u Njemaku. Prema teoriji
stvarnog sjedita, koja je prihvaena u njemakom meunarodnom privatnom
pravu, za drutvo je time postalo mjerodavno njemako pravo. Kako drutvo
nije registrirano u Njemakoj, ono bi prema njemakom meunarodnom pri-
vatnom pravu izgubilo pravnu osobnost.
Sud EZ utvrdio je da bi odbijanje priznavanja pravne osobnosti pozivanjem
na primjenu njemakog prava drutava kao prava stvarnog sjedita drutva bilo
protivno slobodi poslovnog nastana. Prema tumaenju Suda, nepriznavanje
pravne osobnosti drutvu koje je registrirano prema pravu druge drave lanice
znailo bi istu negaciju prava poslovnog nastana ustanovljenog Ugovorom o
EZ.18 Tijekom postupka, njemaka vlada upozorila je na okolnost da prema l.
293. Ugovora kolizijska pravila o trgovakim drutvima tek trebaju biti har-
monizirana na razini Zajednice. No Sud je meutim konstatirao da to to za
sada ne postoje unicirana kolizijska pravila o trgovakim drutvima ne moe
ograniiti ostvarenje prava poslovnog nastana.19
Iz presude berseering nedvosmisleno proizlazi da se teorija stvarnog sjedita
ne moe koristiti kao sredstvo ograniavanja prava poslovnog nastana drutvima
koja su osnovana prema pravu druge drave lanice.20 Time je onemogueno

H.J. Sonnenberger / H. Grosserichter, Koniktlinien zwischen internationalem Gesell-

schaftsrecht und Niederlassungsfreiheit, 45 RIW 10 (1999), 722; M. Timme / F. Hlk,
Das Ende der Sitztheorie im Internationalen Gesellschaftsrecht?, JuS 11 (1999), 1058.
17
C-208/00 berseering BV v Nordic Construction Company Baumanagement GmbH (NCC)
[2002] ECR I-09919
18
Odluka berseering, paragraf 81.
19
Odluka berseering, paragraf 60.
20
Odluka je izazvala eksploziju komentara u literaturi, osobito njemakoj. V. npr. P. Beh-
rens, Das Internationale Gesellschaftsrecht nach dem berseering-Urteil des EuGH und
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 235

ostvarenje temeljne svrhe te teorije - sprijeiti zaobilaenje domaeg prava

drutava. Kao to je Sud EZ nagovijestio u predmetu Centros, poslovanje putem
trgovakog drutva osnovanog u drugoj dravi lanici legitimno je koritenje
slobode poslovnog nastana, a ne prijevarno zaobilaenje domaeg prava.
Slijedom toga, drave lanice ne mogu, pozivajui se na svoju autonomiju u
kolizijskopravnom ureenju trgovakih drutava, nametati primjenu domaeg
prava na drutva osnovana u drugoj dravi lanici.
Valja imati na umu da Sud nije teoriju stvarnog sjedita kao takvu proglasio
nespojivom s Ugovorom o EZ. Sve do eventualne unikacije na razini Zajed-
nice prema odredbi l. 293, kolizijska pravila o trgovakim drutvima stvar
su unutranjeg prava drava lanica. Odluka berseering pokazuje samo to da
teorija stvarnog sjedita ne moe biti sredstvo ograniavanja slobode poslovnog
nastana drutvima osnovanima prema pravu drugih drava lanica. Dosadanja
judikatura Suda ne brani dravama lanicama da teoriju stvarnog sjedita pri-

den Schlussantrgen zu Inspire Art, IPRax (2003), str. 193; W. F. Ebke, Die Wrfel sind
gefallen: Die Sanktionen der Sitztheorie sind europarechtswidrig!, BB (2003), 1, str. 1;
Eidenmller, op. cit. bilj. 3, str. 2233; U. Forsthoff, Internationales Gesellschaftsrecht
im Umbruch, DB (2003), str. 979; B. Grofeld, RIW (2002), 12, str. 1; W. Haarmann,
Die berseering-Entscheidung - ein Ansto zur Entrmpelung und Flexibilisierung des
deutschen Gesellschaftsrechts?, BB (2003), 16, str. 1; C. Hack, Die Sitztheorie nach
dem EuGH-Urteil berseering, GesRZ (2003), str. 29; H. Halbhuber, Das Ende der
Sitztheorie als Kompetenztheorie, ZEuP (2003), str. 418; S. Leible / J. Hoffmann, ber-
seering und das (vermeintliche) Ende der Sitztheorie, RIW (2002), str. 925; M. Lutter,
berseering und die Folgen, BB (2003), str. 7; W, Meilicke, Die Niederlassungsfreiheit
nach berseering, GmbHR (2003), str. 793; H. Merkt, Die Grndungstheorie gewinnt
an Einu, RIW (2003), str. 458; H-W. Micklitz, berseering - die geschenkte Chance,
EWS (2002), 12, str. 1; W. G. Paefgen, Auslandsgesellschaften und Durchsetzung
deutscher Schutzinteressen nach berseering, DB (2003), str. 487; W-H. Roth, Inter-
nationales Gesellschaftsrecht nach berseering, IPRax (2003), str. 117; M. Schulz / P.
Sester, Hchstrichterliche Harmonisierung der Kollisionsregeln im europischen Gesell-
schaftsrecht: Durchbruch der Grndungstheorie nach berseering, EWS (2002), str. 545;
E. Schanze / A. Jttner, Anerkennung und Kontrolle auslndischer Gesellschaften - Re-
chtslage und Perspektiven nach der berseering-Entscheidung des EuGH, AG (2003),
str. 30; S. Stieb, GmbHR (2002), R 473; M. P. Straube / T. Ratka, Nach Centros und
berseering folgt nun Inspire Art: Nationales Gesellschaftsrecht (fast) chancenlos?,
GeS 2003, str. 148; V. Triebel, Nach berseering (und demnchst Inspire Art): Verdrn-
gen die englische Ltd. und PLC die deutsche GmbH und AG?, BB (2003), 36, str. 1; M-
P. Weller, IPRax (2003), str. 207; D. Zimmer, Wie es Euch gefllt? Offene Fragen nach
dem berseering-Urteil des EuGH, BB (2003), str. 1.
236 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

mjenjuju na drutva osnovana po domaem pravu.21 Npr. Njemaka primjenom

teorije stvarnog sjedita moe odbiti priznati pravnu sposobnost drutvu koje je
osnovano u Njemakoj, ali je stvarno sjedite prenijelo u drugu dravu lanicu.
To proizlazi iz odluke Suda u predmetu Daily Mail prema kojoj je trgovako
drutvo tvorevina nacionalnog prava te samo to pravo ureuje pretpostavke
njegova postanka, djelovanja i prestanka, pa time i uinke prijenosa stvarnog
sjedita u inozemstvo. No, kako se teorija stvarnog sjedita ne moe koristiti
kao sredstvo nametanja primjene domaeg prava drutava, to je njezin glavni
ratio, judikatura Suda jak je poticaj dravama lanicama da prihvate teoriju
osnivanja.22
Dakako, drave lanice slobodne su primjenjivati pravo stvarnog sjedita na
drutva koja ne ispunjavaju kriterije iz l. 48. Ugovora o EZ, tj. koja nisu osno-
vana u nekoj dravi lanici ili nemaju stvarno sjedite u nekoj dravi lanici.

3.2. Zakoni o pseudostranim drutvima

Neke drave lanice koje prihvaaju teoriju osnivanja pokuale su ublaiti

uinke zaobilaenja domaeg prava donoenjem posebnih propisa o drutvima
koja su osnovana u inozemstvu, a iskljuivo ili preteno posluju u tuzemstvu.
Tako je npr. Nizozemska 1997. donijela Zakon o formalno stranim trgovakim

21
Leible/Hoffmann, op. cit. u bilj. 20, str. 925; U. Forsthoff, EuGH frdert Vielfalt im Ge-
sellschaftsrecht, DB (2002), str. 2474; C. Kersting, Rechtswahlfreiheit im Europischen
Gesellschaftsrecht, NZG (2003), str. 9; Lutter, op. cit. u bilj. 20, str. 10; W. G. Paef-
gen, Gezeitenwechsel im Gesellschaftskollisionsrecht, WM (2003), str. 564, 567; C. P.
Schindler, berseering und Societas Europaea: Vereinbar oder nicht vereinbar, das ist hier
die Frage, RdW (2003), str. 123.
22
Manji broj autora zastupao je usko tumaenje presude berseering prema kojemu ta
presuda znai samo to da se drutvu osnovanom u inozemstvu ne smije uskratiti pravna
sposobnost, ali da se u pogledu drugih pitanja na nj moe primijeniti pravo sjedita.
H. Groerichter, Auslndische Kapitalgesellschaften im deutschen Rechtsraum: Das
deutsche Internationale Gesellschaftsrecht und seine Perspektiven nach der Entsche-
idung berseering, DStR 2003, 159, 166; P. Kindler, Auf dem Weg zur Europischen
Briefkastengesellschaft?, NJW (2003), 1077 et seq.; W.-H. Roth, From Centros to ber-
seering: Free Movement of Companies, Private International Law and Community Law,
ICLQ (2003), str. 207 et seq. Nakon presude Inspire Art, postalo je nedvojbeno da je to
tumaenje neosnovano te da se na drutvo osnovano u drugoj dravi lanici ne moe
primjenjivati pravo stvarnog sjedita (v. infra).
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 237

drutvima23 prema kojemu drutva koja su strana samo po tome to su osno-

vana u inozemstvu mogu osnovati podrunice u Nizozemskoj, ali te podrunice
moraju udovoljavati odreenim pravilima koja su istovjetna pravilima nizo-
zemskog prava drutava (npr. pravilima o minimalnom temeljnom kapitalu, od-
govornosti direktora, obavjetavanju i sl.). Takvim zakonima stranom se drutvu
ne osporava pravna osobnost niti to da je za njega naelno mjerodavno pravo
njegova osnivanja, ve se samo iznimno propisuju neke dodatne pretpostavke
u svrhu spreavanja izbjegavanja nekih propisa domaeg prava drutava. U ter-
minologiji meunarodnog privatnog prava rije je o tzv. pravilima neposredne
primjene (njem. Eingriffsnormen; fran. rgles de lapplication immdiate).
U odluci Inspire Art iz 2003.24 Sud EZ utvrdio je da takva pravila ogrania-
vaju ostvarivanje slobode poslovnog nastana te da su stoga protivna Ugovoru o
EZ. Slijedom toga, drave lanice ne mogu ni tim putem sprijeiti zaobilaenje
domaeg prava osnivanjem trgovakih drutava u drugoj dravi lanici.25

4. NAKNADNI IZBOR MJERODAVNOG PRAVA DRUTAVA

Da bi mobilnost trgovakih drutava bila potpuna, slobodan izbor prava

drutava mora biti omoguen i nakon to je drutvo osnovano. Naknadni
izbor drave registracije moe se postii na dva naina: neposredno, prijeno-
som registriranog sjedita iz jedne drave lanice u drugu, pri emu drutvo
zadrava pravnu sposobnost, te posredno, pripajanjem odnosno spajanjem
drutva osnovanog u jednoj dravi lanici u drutvo osnovano u drugoj dravi
lanici (reinkorporacija). Najprije emo razmotriti prekogranina pripajanja
i spajanja, jer je stanje prava EZ u tom pogledu jasnije nego kod prijenosa
registriranog sjedita.

23
Wet op de Formeel Buitenlandse Vennootschappen, Staatsblad 1997, br. 697.
24
C-167/01 Kamer van Koophandel en Fabrieken voor Amsterdam v Inspire Art Ltd. [2003] ECR
I-10155
25
Vie o odluci Inspire Art H. Hirte, Wettbewerb der Rechtsordnungen nach Inspire Art:
Auch das Beurkundungserfordernis fr GmbH-Anteilsbertragungen steht zur Disposi-
tion, GmbHR 2003, R 421; J. Kleinert & P. Probst, Endgltiges Aus fr Sonderanknp-
fungen bei (Schein-)Auslandsgesellschaften, DB (2003), str. 2217; T. Wachter, Errich-
tung, Publizitt, Haftung und Insolvenz auslndischer Kapitalgesellschaften nach Inspire
Art, GmbHR (2003), str. 1254; M-P. Weller, Inspire Art: Weitergehende Freiheiten beim
Einsatz auslndischer Briefkastengesellschaften, DStR 2003, str. 1800.
238 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

4.1. Prekogranina pripajanja i spajanja

Sud EZ u najnovijoj je praksi imao prilike odluiti o tome u kojoj mjeri pravo
poslovnog nastana jami trgovakim drutvima mogunost spajanja i pripajanja
s drutvima iz drugih drava lanica. U predmetu SEVIC iz 2005.26 njemaki
su sudovi odbili prijavu upisa pripajanja luksemburkog drutva Security Vi-
sion Concept S.A. njemakom drutvu SEVIC, jer njemako pravo ne poznaje
spajanje i pripajanje njemakih drutava stranim drutvima. Sud je utvrdio da
je, time to doputa spajanje i pripajanje domaih drutava meusobno, a ne
i spajanje i pripajanje domaih i stranih drutava, Njemaka poinila povredu
odredaba Ugovora o EZ o pravu poslovnog nastana.
U predmetu SEVIC Sud je odluivao o tome kri li drava lanica odredbe
Ugovora o EZ o slobodi poslovnog nastana time to onemoguuje pripajanje
stranog drutva domaemu. Radilo se dakle o pripajanju prema unutra (njem.
Hineinverschmeltzung, eng. inbound merger). Nije se izriito postavilo pitanje mogu
li prema Ugovoru o EZ drave lanice onemoguiti pripajanja domaih drutava
stranima, tj. pripajanja prema van (njem. Hinausverschmeltzung, eng. outbound
merger). Ranija praksa Suda govorila bi u prilog tomu da zabrana pripajanja
prema van ne bi bila protivna primarnom pravu EZ. U ve spomenutoj odluci
Daily Mail Sud EZ utvrdio je da se iz odredaba o pravu poslovnog nastana ne
moe izvesti pravo drutva da premjesti sjedite uprave u drugu dravu lanicu
ako to ne doputa pravo koje je za drutvo mjerodavno. Ovaj zakljuak Sud
je izveo odatle to su trgovaka drutva tvorevine nacionalnog prava tako da
njihovo osnivanje, poslovanje i prestanak ureuje iskljuivo lex societatis.27 Kako
se pripajanjem drutvu osnovanom u drugoj dravi lanici postie uinak vrlo
slian prijenosu registriranog sjedita, presuda Daily Mail govorila bi u prilog
tomu da Ugovor o EZ ne ograniava pravo drava lanica da ureuju pripajanje
prema van. S druge strane, miljenje nezavisnog odvjetnika Tizzana, s kojim se
Sud u pogledu konanog ishoda sloio, upuuje na zakljuak da bi ogranienja
pripajanja prema van takoer bila nespojiva sa slobodom poslovnog nastana.28

26
C-411/03, SEVIC Systems AG, 13. prosinca 2005.
27
C-81/87 R. v. H. M. Treasury et al., ex parte Daily Mail and General Trust PLC [1988] ECR
5483, paragraf 19.
28
Prema Tizzanu, iz prakse Suda proizlazi da l. 43. Ugovora ne zabranjuje samo ogranie-
nja u pogledu zasnivanja poslovnog nastana stranim subjektima u tuzemstvu, ve i
ogranienja koja se propisuju u pogledu prava domaih subjekata da osnuju poslovni
nastan u drugoj dravi (paragraf 45. miljenja). Nezavisni odvjetnik pritom citira praksu
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 239

Sud u obrazloenju odluke SEVIC nije razmatrao ogranienja u pogledu pri-

pajanja prema van, no vrlo iroko tumaenje prava poslovnog nastana koje Sud
slijedi u toj odluci te uope u novijoj praksi o l. 43. Ugovora upuuje na to
da ni zabrane pripajanja prema vani nisu doputene.29 ini se dakle da, prema
tumaenju Suda, Ugovor o EZ ne doputa dravama lanicama da u cijelosti
onemogue pripajanja i spajanja, bez obzira na to je li rije o pripajanju ili
spajanju stranih drutava u domae ili obratno.
Primarno pravo EZ dakako ne ureuje pretpostavke, postupak i uinke
prekograninog pripajanja i spajanja. Da bi se te statusne promjene mogle
uinkovito provoditi, potrebno je njihovo cjelovito pravno ureenje. Kako prava
veine drava lanica ne poznaju spajanja i pripajanja drutava s drutvima
osnovanima po stranom pravu,30 zakonsko ureenje tog instituta uglavnom
tek treba oekivati. U tom pogledu sekundarno pravo Zajednice ima iznimno
vanu ulogu. Nakon dugogodinjih pregovora, Europski parlament i Vijee

o poslovnom nastanu zikih osoba (C-251/98 Baars [2000] ECR I-2787, paragraf 28;
C-9/02 Hughes de Lasteyrie du Saillant [2004] ECR I-2409 paragraf 42) bez citiranja
odluke Daily Mail prema kojoj se to naelo ne primjenjuje na trgovaka drutva. U
odgovoru na prigovor njemake vlade da se iz prava poslovnog nastana ne moe izvesti
pravo drutva da bude pripojeno drutvu iz druge drave lanice, zato to drutva pripa-
janjem gube pravnu sposobnost (paragraf 22 miljenja nezavisnog odvjetnika), Tizzano
napominje da sve dok pripajanje nije okonano, pripojeno drutvo ima pravnu osobnost
i u potpunosti je sposobno sklopiti ugovor o pridruivanju (paragraf 26 miljenja).
29
U prilog tomu da se dispozitiv iz predmeta SEVIC primjenjuje i na pripajanja prema
van M. Siems, SEVIC: Der letzte Mosaikstein im Internationalen Gesellschaftsrecht der
EU?, EuZW (2006) str. 138. V. Geyrhalter, /T. Weber, Transnationale Verschmelzungen
- im Spannungsfeld zwischen SEVIC System und der Verschmelzungsrichtlinie, DStR
2006, str. 150; T. Drygala, Zur Bewegungsfreiheit deutscher Unternehmen in Europa,
ZIP (2005), str. 1995; H. Bungert, Grenzberschreitende Verschmelzungsmobilitt -
Anmerkung zur SEVIC-Entscheidung des EuGH, BB (2005), str. 53; S. Kappes, Zuls-
sigkeit grenzberschreitender Verschmelzungen, NZG (2006), str. 101-103; C. Schmidt
/ S. Maul, BB (2006), str. 13-14. Za suprotno miljenje v. U. Forsthoff, Internationale
Verschmelzungsrichtlinie: Verhltnis zur Niederlassungsfreiheit und Vorwirkung: Hand-
lungszwang fr Mitbestimmungsreform, DStR 2006, str. 617.
30
Npr. njemaki propisi o pripajanju i spajanju trgovakih drutava primjenjuju se samo
na pravne subjekte koji imaju sjedite u Njemakoj (v. 1(1),1 Umwandlungsgesetz, BGBl
I 1994, 3210, (1995, 428). Za poredbenopravni prikaz prekograninih spajanja i pripa-
janja u dravama lanicama EU. v. J. C. Dammann, The U.S. Concept of Granting Cor-
porations Free Choice among State Corporate Law Regimes as a Model for the European
Community (www.ssrn.com).
240 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

usvojili su Desetu direktivu o pravu drutava koja ureuje prekogranina pri-

pajanja i spajanja drutava kapitala.31 Za razliku od Tree direktive o pravu
drutava, koja ureuje pripajanja i spajanja izmeu drutava za koja je mje-
rodavno isto pravo, a koja se primjenjuje samo na dionika drutva, Deseta
direktiva primjenjuje se na sva drutva kapitala (l. 1. i l. 2. st. 1). Direktiva
ureuje itav niz pitanja vezanih uz postupak, uinke i valjanost pripajanja
i spajanja. U pogledu pitanja koja nisu rijeena direktivom, za svako drutvo
koje sudjeluje u pripajanju odnosno spajanju primjenjuju se pretpostavke u
pogledu odluivanja o pripajanju odnosno spajanju, zatiti vjerovnika, dioniara
i zaposlenika, koje propisuje pravo koje je mjerodavno za to drutvo (l. 4).
Drave lanice tu direktivu trebaju implementirati do 15. prosinca 2007. (l.
19. st. 1).32 Zahvaljujui odluci SEVIC, drave lanice ne mogu odbiti registra-
ciju prekograninog pripajanja odnosno spajanja na temelju toga to jo nisu
implementirale direktivu. Do implementacije direktive sudovi e morati bez
zakonskog okvira registrirati takva pripajanja i spajanja, najvjerojatnije tako to

31
Direktiva 2005/56/EZ od 26. listopada 2005. o prekograninim pripajanjima i spaja-
njima drutava kapitala (Sl. list EU L 310/1 od 25. studenoga 2005).
32
Vie o Direktivi 2005/56/EZ, W. Bayer / J. Schmidt, Die neue Richtlinie ber die grenz-
berschreitende Verschmelzung von Kapitalgesellschaften, NJW (2006), str. 401-406;
F. Drinhausen / A. Keintath, Grenzberschreitende Verschmelzungen inlndischer Ge-
sellschaften nach Erlass der Richtlinie zur grenzberschreitenden Verschmelzungen von
Kapitalgesellschaften in Europa, RIW (2006), str. 81-87; M. Frischhut, Grenzbersch-
reitende Verschmelzung von Kapitalgesellschaften - ein berblick ber die Zehnte ge-
sellschaftsrechtliche Richtlinie, EWS (2006), str. 55-60; U. Grohmann, / N. Guschinske,
Grenzberschreitende Mobilitt von Kapitalgesellschaften in Europa - Die Richtlinie
zur grenzberschreitenden Verschmelzung von Kapitalgesellschaften, GmbHR (2006),
str. 191-194; B. Nagel, Die Richtlinie zur grenzberschreitenden Verschmelzung, NZG
(2006), str. 97-101; H.-W. Neye, Die neue Richtlinie zur grenzberschreitenden Ver-
schmelzung von Kapitalgesellschaften, ZIP (2005), str. 1893-1898; H.-W. Neye / B.
Timm, Die geplante Umsetzung der Richtlinie zur grenzberschreitenden Verschmel-
zung von Kapitalgesellschaften im Umwandlungsgesetz, DB (2006), str. 488-493; J.
Oechsler, Die Richtlinie 2005/56/EG ber die Verschmelzung von Kapitalgesellschaften
aus verschiedenen Mitgliedsstaaten, NZG (2006), str. 161-166; S. Pluskat, Der neue
Entwurf fr eine geplante europische Verschmelzungsrichtlinie - Transnationale Fu-
sionen in Europa damit in greifbare Nhe gerckt? EWS (2004), str. 1-8; K. Riesen-
huber, Die Verschmelzungsrichtlinie - Basisrechtsakt fr ein Europisches Recht der
Strukturmanahmen, NZG (2004), str. 15-22; T. Wachter, Zur grenzberschreitenden
Verschmelzung, EWiR (2005), str. 581-582; P. Wiesner, Die grenzberschreitende Ver-
schmelzung und der neue Mitbestimmungskompromiss, DB (2005), str. 91-94.
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 241

e za svako drutvo koje sudjeluje u pripajanju odnosno spajanju primijeniti

pravo koje je za nj mjerodavno.
Valja napomenuti da je mogunost prekograninog pripajanja odnosno
spajanja predviena i Uredbom Vijea (EC) 2157/2001 od 8. listopada 2001.
o statutu europskog drutva (societas europaea).33 Prema toj uredbi, dionika
drutva koja su osnovana prema pravu neke drave lanice, koja imaju regi-
strirano sjedite i sjedite uprave na podruju Zajednice, mogu meusobnim
spajanjem odnosno pripajanjem osnovati societas europaea ako je za barem dva
od tih drutava mjerodavno pravo razliitih drava lanica (l. 2(1), l. 17. et
seq. Uredbe).

4.2. Prijenos registriranog sjedita u drugu dravu lanicu

Promjena drave registracije moe se postii i prijenosom registriranog

sjedita iz jedne u drugu dravu lanicu bez gubitka pravne sposobnosti. Iz
perspektive primarnog prava EZ, kod prijenosa registriranog sjedita treba
razlikovati ogranienja koja drave lanice propisuju domaim drutvima
u pogledu prijenosa registriranog sjedita u inozemstvo (emigracija) te u
pogledu prijenosa registriranog sjedita iz druge drave lanice u tuzemstvo
(imigracija).
Prema odluci Daily Mail, drava lanica moe ograniiti prijenos sjedita
uprave trgovakog drutva osnovanog prema pravu te drave u drugu dravu
lanicu.34 Nema dvojbe da to tumaenje a fortiori vrijedi za prijenos registriranog
sjedita.35 Tumaenje iz predmeta Daily Mail sukladno je shvaanju da pravo
poslovnog nastana namee dravama lanicama obvezu da priznaju uinke prava
drugih drava lanica (naelo meusobnog priznanja), ali ne zadire u njihovo
pravo da ureuju vlastito pravo drutava. Iz toga slijedi da drutvo moe svoje
registrirano ili stvarno sjedite prenijeti u drugu dravu lanicu samo ako to
doputa pravo koje je za nj mjerodavno.36

33
Sl. list EU L 294, 10. studenoga 2001., str. 1; Sl. list EU L 168, 1. svibnja 2004., str 1.
34
C-81/87 R. v. H. M. Treasury et al., ex parte Daily Mail and General Trust PLC [1988] ECR
5483.
35
U tom smislu i S. Leible, Niederlassungsfreiheit und Sitzverlegungsrichtlinie, ZGR
(2004), str. 536.
36
Wymeersch, The Transfer of the Companys Seat in European Company Law, ECGI Law
Working Paper 8/2003, www. ssrn.com, str. 17-18; S. Leible, Niederlassungsfreiheit und
242 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

Budua praksa pokazat e moe li se tumaenje iz predmeta Daily Mail

pomiriti s novijom praksom Suda o pravu poslovnog nastana. Kao to smo
ve spomenuli, prema veinskom stajalitu izraenom u doktrini, odluka
Suda u predmetu SEVIC upuuje na to da prema Ugovoru drave lanice ne
mogu zabraniti ne samo pripajanja prema unutra nego ni prema van. Ako se
promjena lex societatis moe postii reinkorporacijom u drugoj dravi lanici
(pripajanjem drutvu osnovanom u drugoj dravi lanici radi promjene regis-
triranog sjedita), nema razloga da se dopusti zabrana neposredne promjene
mjerodavnog prava prijenosom registriranog sjedita. Razliito ureenje prije-
nosa sjedita i pripajanja u primarnom pravu EZ neki autori opravdavaju time
to se kod pripajanja pojavljuje drugi subjekt, strano drutvo preuzimatelj, koji
pripajanjem stjee sekundarni poslovni nastan u dravi gdje pripojeno drutvo
ima sjedite (u pravilu osnivanjem podrunice).37 No, ako se pripajanje provodi
samo radi promjene mjerodavnog prava, taj strani subjekt u pravilu je drutvo
koje nema samo po sebi svrhu. Pravi ovlatenik slobode poslovnog nastana jest
pripojeno drutvo. Pravnopolitiki, nema nikakvog opravdanja da pravo EZ
zabranjuje ogranienja u pogledu reinkorporacije prema van, ali doputa dra-
vama lanicama da ograniavaju emigraciju prijenosom registriranog sjedita.
U predmetu SEVIC, Sud je svoju odluku obrazloio izmeu ostalog time to
su pripajanja odnosno spajanja uinkovito sredstvo restrukturiranja trgovakih
drutava koja im omoguuju da bez prekida obavljaju svoju djelatnost u novom
obliku, ime se smanjuju komplikacije, vrijeme i trokovi koji bi bili potrebni
kad bi se to uinilo likvidacijom i osnivanjem novog drutva.38 Sve to vrijedi
i za prijenos registriranog sjedita. Ako je sloboda poslovnog nastana enabling
law, pravna norma koja treba omoguiti poslovnim subjektima to uinkovitije
poslovanje, tada nema razloga ne dopustiti i prijenos registriranog sjedita.

Sitzverlegungsrichtlinie, 33 ZGR (2004), str. 536. Neki autori smatraju da su nacional-

na ogranienja u pogledu emigracije drutava nespojiva s duhom novije judikature
Suda (Centros, berseering, Inspire Art) te da treba oekivati da e prvom prilikom Sud
odustati od odluke Daily Mail i utvrditi da pravo poslovnog nastana jami i pravo na
prijenos registriranog sjedita. D. Zimmer, Wie es Euch gefllt? Offene Fragen nach dem
berseering-Urteil des EuGH, BB (2003); T. H. Trger, Choice of Jurisdiction in European
Corporate Law: Perspectives of European Corporate Governance, European Business Organisa-
tions Law Review (2005), str. 2.
37
Siems, op. cit. u bilj. 29, str. 139-140; Dyrgala, op. cit. u bilj. 29, str. 1997-1998 ;
Geyrhalter / Weber, op. cit. u bilj. 29, str. 150.
38
Odluka SEVIC, paragraf 21.
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 243

Treba se zato nadati da e Sud u buduoj praksi odustati od tumaenja prema

kojemu drave lanice mogu zabraniti emigraciju trgovakih drutava u druge
drave lanice.
Sud jo nije odluivao o tome doputa li primarno pravo dravama lani-
cama da ogranie imigraciju drutava iz drugih drava lanica prijenosom
registriranog sjedita. Smatramo da iz postojee prakse slijedi da takve re-
strikcije nisu spojive sa slobodom poslovnog nastana. Ako se i prihvati da je
sadraj slobode poslovnog nastana u pogledu trgovakih drutava ogranien
na naelo meusobnog priznanja, onemoguivanjem prijenosa registriranog
sjedita u tuzemstvo upravo se kri to naelo. Logikom koju je Sud usvojio u
predmetu SEVIC bilo bi protivno zabrani diskriminacije, sadranoj u odred-
bama Ugovora o EZ o pravu poslovnog nastana, ne dopustiti stranom drutvu
da prenese registrirano sjedite u tuzemstvo, ako je to doputeno domaim
drutvima. Prema tumaenju Suda, pravo poslovnog nastana obuhvaa sve
mjere koje doputaju ili ak samo olakavaju pristup drugoj dravi lanici time
to omoguuju da nositelji tog prava sudjeluju u njezinom gospodarskom i-
votu pod istim pretpostavkama kao i domai gospodarski subjekti.39 Meu
takve mjere sigurno spada i registracija sjedita drutva. Dakle, bilo bi protivno
Ugovoru o EZ u cijelosti onemoguiti stranom drutvu da u tuzemstvo prenese
registrirano sjedite.
No, pravo trgovakog drutva da prenese registrirano sjedite iz jedne drave
lanice u drugu, u mjeri u kojoj je priznato primarnim pravom EZ, nije dovoljno
da bi trgovaka drutva mogla uinkovito primjenjivati taj institut. Slino kao
kod prekograninog pripajanja i spajanja, potrebno je zakonsko ureenje pretpo-
stavki, postupka, uinaka i valjanosti prijenosa. Veina prava drava lanica ne
doputa prijenos registriranog sjedita drutva bez prijenosa sjedita uprave ili
barem u tom pogledu namee znaajna ogranienja.40 Ugovor o EZ propisuje da
e, u mjeri u kojoj je to potrebno, drave lanice pregovarati, izmeu ostalog,
o ujednaavanju pravila prema kojima bi trgovaka drutva zadravala pravnu
osobnost pri prijenosu sjedita iz jedne drave u drugu (l. 293. Ugovora), no

39
Odluka SEVIC, paragraf 18.
40
Wymeersch, op. cit. u bilj. 36. J. C. Dammann, The U.S. Concept of Granting Corpora-
tions Free Choice among State Corporate Law Regimes as a Model for the European
Community (www.ssrn.com), str. 19-20. Meu rijetke iznimke spada nizozemski Zakon
o sukobu zakona u pravu trgovakih drutava (Wet conictenrecht corporaties) od 17. pro-
sinca 1997., koji doputa prijenos registriranog sjedita ako to doputa i drava u koju se
odnosno iz koje se sjedite prenosi (l. 4.). Wymeersch, op. cit. u bilj. 36, str. 8.
244 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

takva pravila za sada nisu usvojena. Prijenos registriranog sjedita iz jedne drave
lanice u drugu trebao bi biti ureen etrnaestom direktivom o pravu drutava
o prekograninom prijenosu registriranog sjedita drutava kapitala.41 Zadnji
nacrt te direktive iz 1999. uvjetuje prijenos registriranog sjedita mijenjanjem
sjedita uprave drutva,42 to ne bi dovoljno osiguralo mobilnost trgovakih
drutava.43 Sudbina te direktive za sada je neizvjesna.
Prijenos registriranog sjedita sekundarno pravo EZ za sada ureuje samo kod
societas europaea. Pod odreenim pretpostavkama koje su propisane radi zatite
manjinskih dioniara, vjerovnika i drugih osoba, to drutvo moe promijeniti
registrirano sjedite (l. 8. Uredbe o europskom drutvu). No, drave lanice
mogu propisati da registrirano sjedite europskog drutva mora biti istovjetno
sjeditu uprave (l. 7) te kao sankciju za povredu tog pravila propisati obveznu
likvidaciju drutva (l. 64. st. 2. Uredbe), to znatno smanjuje atraktivnost
prijenosa registriranog sjedita. Slinu odredbu sadrava i Uredba Vijea
2137/85 iz srpnja 1985. o europskom gospodarskom interesnom udruenju
(l. 2(1), 5(b)).44

GRANICE SLOBODE IZBORA MJERODAVNOG PRAVA DRUTAVA

Trine slobode propisane Ugovorom o EZ ne primjenjuju se beziznimno.

Drave lanice mogu donositi mjere kojima se neka trina sloboda ograniava
ako je to nuno radi zatite nekog legitimnog javnog interesa. Postoje dvije ka-
tegorije iznimaka trinim slobodama: one koje su izriito propisane Ugovorom
i one koje su usvojene u judikaturi Suda EZ.

41
Vidi memorandum Komisije upuen Vijeu i Parlamentu, Modernising Company Law
and Enhancing Corporate Governance in the European Union - A Plan to Move Forward,
COM(03)284 nal, str. 20.
42
Ibid.
43
Trger, op. cit. u bilj. 36, str. 19; K. S. Srensen & M. Neville, Corporate Migration in
the European Union: An Analysis of the Proposed Fourteenth EC Company Law Direc-
tive on the Transfer of the Registered Ofce of a Company from One Member State to
Another with a Change of Applicable Law, Columbia Journal of European Law (2000),
str. 181.
44
Sl. list EU, L 199, 31 srpnja 1985, str. 1-9. U literaturi je izraeno stajalite da su ta
pravila protivna odredbama Ugovora o slobodi poslovnog nastana kako ih tumai Sud
EZ. Vidi Wymeersch, op. cit. u bilj. 36, str. 33.
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 245

Kad je rije o slobodi poslovnog nastana, prema odredbi l. 46. Ugovora,

odredbe Ugovora o slobodi poslovnog nastana ne dovode u pitanje primjenu
pravnih propisa koji pruaju poseban tretman stranih dravljana na temelju
javnog poretka, sigurnosti ili zdravlja. Prema stajalitu Suda, te iznimke ne
primjenjuju se na mjere kojima bi drave lanice pokuale ograniiti mobilnost
trgovakih drutava.45
Zaetak tumaenja o iroj sudskoj ocjeni sukladnosti pravila unutarnjeg prava
s trinim slobodama nalazi se u praksi Suda o rule of reason, koja se u kontekstu
slobode kretanja robe razvijala jo od predmeta Cassis de Dijon.46 U suvremenoj
praksi uglavnom se polazi od tumaenja formuliranog u predmetu Gebhard47
koje je dano u kontekstu slobode poslovnog nastana, ali se danas prihvaa kao
mjerodavno za sve trine slobode.48 U tom predmetu Sud je saeo dotadanju
praksu utvrdivi da nacionalne mjere koje ograniavaju ili ine manje privlanim
koritenje temeljnih sloboda predvienih Ugovorom moraju ispunjavati etiri
pretpostavke: (a) moraju se primjenjivati bez diskriminacije; (b) moraju biti
opravdane prisilnim razlozima opeg interesa; (c) moraju biti primjerene za
ostvarenje cilja kojemu slue i (d) ne smiju ii iznad onoga to je nuno da bi
taj cilj bio ostvaren (naelo proporcionalnosti ili razmjernosti).49
Drave lanice mogu ograniiti slobodu izbora mjerodavnog prava drutava
ako ta ogranienja udovoljavaju spomenutim kriterijima. U predmetu bersee-
ring Sud je izriito utvrdio da nije nezamislivo da razlozi od opeg interesa,
kao to su zatita vjerovnika, manjinskih dioniara, radnika ili ak poreznih
vlasti, u odreenim okolnostima i podlono odreenim uvjetima, opravdaju
ogranienje slobode poslovnog nastana.50
O tome koja se ogranienja slobode poslovnog nastana mogu opravdati
odluuje Sud EZ od sluaja do sluaja. Dosadanja praksa pokazuje da drave
lanice nemaju puno prostora ograniavati slobodu poslovnog nastana po toj
osnovi.
Najzorniji primjer u tom pogledu jest praksa Suda EZ o pravilima o mini-
malnom temeljnom kapitalu. U predmetima Centros i Inspire Art Sud je imao
prilike odluivati o tome mogu li drave lanice nametnuti primjenu pravila o
45
Centros, paragraf 34; Inspire Art, paragraf 131.
46
C-120/78 Rewe-Zentrale AG v. Bundesmonopolverwaltung fr Branntwein [1979] ECR 649.
47
C-55/94 Gebhard [1995] ECR I-4165
48
M. Herdegen, Europarecht (Mnchen, 2002), str. 229.
49
Gebhard, paragraf 37.
50
Odluka berseering, paragraf 92.
246 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

minimalnom temeljnom kapitalu pseudostranim drutvima. U tim predmeti-

ma danska odnosno nizozemska vlada tvrdile su da su pravila o minimalnom
temeljnom kapitalu predstavljaju opravdano ogranienje slobode poslovnog
nastana jer su nuna radi zatite vjerovnika.51 Sud je u oba sluaja utvrdio da
su ta pravila neopravdano ogranienje slobode poslovnog nastana, dodue s
poneto razliitom argumentacijom u svakom predmetu. U predmetu Centros
Sud je smatrao presudnim to to bi drutvo osnovano prema pravu koje ne
propisuje minimalni temeljni kapital, a koje doista posluje u toj drugoj dravi
lanici, moglo bez zapreke osnovati podrunicu i poslovati u Danskoj. Domai
propisi o minimalnom temeljnom kapitalu tada se ne bi primjenjivali unato
rizicima za vjerovnike.52 U predmetu Inspire Art Sud je utvrdio da je time to
se drutvo Inspire Art predstavlja kao englesko, a ne kao nizozemsko drutvo,
vjerovnicima u dovoljnoj mjeri pruena informacija da se na nj ne primjenjuju
pravila nizozemskog prava o minimalnom temeljnom kapitalu.53
Oba navedena argumenta trpe odreene prigovore. Prvo, ako bi Sud do-
sljedno slijedio argumentaciju iz sluaja Centros i u potpunosti izjednaivao
pseudostrana drutva i drutva koja u stvarnosti posluju u drugoj dravi la-
nici, to bi znailo da drave lanice nemaju ba nikakve mogunosti ograniiti
slobodu poslovnog nastana ak ni kad bi to odgovaralo kriterijima iz predmeta
Gebhard. Drugo, publikacija injenice da je drutvo osnovano prema stranom
pravu omoguuje ugovornim vjerovnicima da procijene ele li preuzeti rizik
poslovanja s drutvom s obzirom na pravila o temeljnom kapitalu, no druge
kategorije vjerovnika, kao to su vjerovnici po izvanugovornoj osnovi ili po
osnovi javnopravnih ovlatenja, ne mogu na taj nain izbjei rizik insolvent-
nosti drutva.54
No, ini se da se iza obje odluke krije ocjena da minimalni temeljni ka-
pital ne znai uinkovitu zatitu vjerovnika, barem ne dovoljno da opravda
ogranienje slobode poslovnog nastana.55 U suvremenoj doktrini sve se vie se

51
Ibid., paragraf 32.
52
Ibid., paragraf 35.
53
Odluka Inspire Art, paragraf 135.
54
U tom smislu Ch. Kersting / C. P. Schindler, The ECJs Inspire Art Decision of 30 Sep-
tember 2003 and its Effects on Practice, German Law Journal 12 (2003), str. 1284.
Eidenmller, op. cit. u bilj. 3, str. 2236; C. P. Schindler, Vor einem Ausfhrungsgesetz
zur Europischen Aktiengesellschaft, ecolex 2003, 6, 26, str. 9 et seq.
55
Sud se u odlukama Centros i Inspire Art nije izriito uputao u razmatranje tog pitanja.
U odluci Inspire Ar, Sud je utvrdio da nema potrebe dalje ispitivati ostvaruje li institut
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 247

zagovara stajalite da minimalni temeljni kapital zapravo ne titi vjerovnike

te da nepotrebno poveava trokove osnivanja i poslovanja drutva. Minimal-
ni temeljni kapital kritizira se posebno u kontekstu Druge direktive o pravu
drutava koja propisuje minimalni temeljni kapital za dionika drutva, ali i u
pogledu drutava s ogranienom odgovornou.56
Dakle, Sud pravila o minimalnom temeljnom kapitalu nije smatrao dovoljno
vanima da bi mogla biti prepreka slobodi pruanja usluga. Isto vrijedi i za
neka pravila o odgovornosti uprave i o obavjetavanju koja su bila nametnuta
pseudostranim drutvima prema nizozemskom pravu za koja je Sud tek lakonski
konstatirao da ne udovoljavaju kriterijima uinkovitosti, razmjernosti i zabrani
diskriminacije.57
Sud EZ imat e kroz buduu praksu prilike utvrditi koje pravne vrijednosti
drave lanice mogu nametnuti drutvima osnovanima u drugoj dravi lanici i
time odrediti donju granicu natjecanja zakonodavaca u podruju prava drutava.
Treba oekivati da e Sud iznimke slobodi poslovnog nastana tumaiti vrlo
restriktivno.58 Temeljno stajalite od kojega polazi Sud jest da zaobilaenje
domaeg prava osnivanjem drutva u drugoj dravi lanici ne znai fraudulozno

minimalnog temeljnog kapitala doista zatitu vjerovnika. Odluka Inspire Art, paragraf
135.
56
P. O. Mlbert, A Synthetic View of Different Concepts of Creditor Protection, ECGI -
Law Working Paper 60/2006, www.ssrn.com, str. 30; B. Grunewald / U. Noack, Zukunft
des Kapitalerhaltungssystems der GmbH - Ein-Euro-GmbH in Deutschland, GmbHR
(2005) p. 189 et seq.; E. Ferran, The Place for Creditor Protection on the Agenda for
Modernisation of Company Law in the European Union, ECGI - Law Working Paper
51/2005, www.ssrn.com; L. Enriques/J. R. Macey, Creditors Versus Capital Formation:
The Case Against the European Legal Capital Rules, Cornell Law Review (2001), str.
1165; F. Kubler, A Comparative Approach to Capital Maintenance: Germany, EBLR
(2004), str. 1031; J. Armour, Share Capital and Creditor Protection: Efcient Rules for
a Modern Company Law, Modern Law Review (2000), str. 355; H. Merkt, Creditor Pro-
tection and Capital Maintenance from a German Perspective, EBLR (2004), str. 1045;
L. Enriques, EC Company Law Directives and Regulations: How Trivial are They?, ECGI
- Law Working Paper No. 39/2005. http://ssrn.com/abstract=730388; M. Miola, Legal
Capital and Limited Liability Companies: the European Perspective, European Com-
pany and Financial Law Review (2004), str. 413; Mlbert / M. Birke, Legal Capital - Is
There a Case against the European Legal Capital Rules?, European Business Organiza-
tion Law Review (2002), str. 695; W. Schn, The Future of Legal Capital, European
Business Organization Law Review (2004), str. 429.
57
Odluka Inspire Art, paragraf 140.
58
Leible / Hoffmann, op. cit. u bilj. 20, str. 929.
248 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

izbjegavanje prava, ve legitimno ostvarenje prava poslovnog nastana. Formu-

lacija u odluci berseering da nije nezamislivo59 da razlozi od opeg interesa
opravdaju nametanje nekih pravila domaeg prava pseudostranim drutvima
upuuje na to da e Sud tek iznimno dopustiti dravama lanicama da tim
drutvima ogranie pravo poslovnog nastana.
Praksa Suda EZ vrlo e vjerojatno dovesti do preispitivanja mnogih instituta
koje trite prava drutava ne prihvaa. Praksa Suda o pravilima o minimalnom
temeljnom kapitalu pokazuje da u pitanje mogu biti dovedeni neki instituti
koji u mnogim dravama lanicama imaju aksiomatsku vrijednost.
Moe se oekivati da e se Sud u buduoj praksi suoiti s pitanjem moe li
se na temelju slobode poslovnog nastana izbjei primjena radnikog suodlui-
vanja, politiki najkontroverznijeg instituta prava drutava u Europskoj uniji.
Ako Sud utvrdi da pravila o radnikom suodluivanju ne mogu biti prepreka
slobodi poslovnog nastana, to mnogi autori oekuju,60 pokazat e se da tu-
maenja Suda EZ o slobodi poslovnog nastana mogu imati korjenit utjecaj na
materijalno pravo drutava, svakako vei nego dosadanja unikacija putem
sekundarnog prava Zajednice. Glavni grad europskog prava drutava mogao
bi u budunosti biti Luxembourg, a ne Bruxelles.

59
Odluka berseering, paragraf 92.
60
Prof. Theodor Baums, predsjednik Komisije za korporacijsko upravljanje koju je osno-
vala njemaka savezna vlada u intervjuu Frankfurter Allgemeine Zeitungu navodi da
je nakon presude Inspire Art nedvojbeno da se osnivanjem drutva u inozemstvu moe
izbjei njemako zakonodavstvo o radnikom suodluivanju (FAZ, 1. listopada 2003.,
br. 228/2003, str. 13). Tako npr. i H. Hammen, Zweigniederlassungsfreiheit europische
Gesellschaften und Mitbestimmung der Arbeitnehmer auf Unternehmensebene, WM
(1999), str. 2487; Kersting / Schindler, op. cit. bilj. 53, str. 1287; T. Mller-Bonanni, Un-
ternehmensmitbestimmung nach berseering und Inspire Art, GmbHR (2003), str. 1235;
H. Eidenmller / G. H. Rehm, Niederlassungsfreiheit versus Schutz: des inlndischen
Rechtsverkehrs: Konturen des Europischen Internationalen Gesellschaftsrechts, ZGR
2(2004), str. 184-185. Suprotno: J. C. Dammann, The Future of Codetermination after
Centros: Will German Corporate Law Move Closer to the U.S. Model, Fordham J. Corp.
& Fin. L., (2003), str. 607; C. C. von Halen, Das internationale Gesellschaftsrecht nach
dem berseering-Urteil des EuGH, WM (2003), str. 571; H. Groerichter, Auslndische
Kapitalgesellschaften im deutschen Rechtsraum: Das deutsche Internationale Gesell-
schaftsrecht und seine Perspektiven nach der Entscheidung berseering, DStR (2003),
str. 159.
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 249

ZAKLJUAK

Iz dosadanje prakse Suda EZ o slobodi poslovnog nastana proizlazi slje-

dee:
1. Osnivai trgovakih drutava imaju pravo registrirati trgovako drutvo u bilo
kojoj dravi lanici, bez obzira na to gdje e drutvo imati stvarno sjedite.
To pravo ne moe se iskljuiti primjenom kolizijskih pravila prema kojima
je za trgovako drutvo mjerodavno pravo stvarnog sjedita niti zakonima
o pseudostranim drutvima.
2. Nakon osnivanja drutva, promjena drave lanice registracije moe se
postii pripajanjem ili spajanjem drutva u drutvo osnovano po pravu
druge drave lanice. Drave lanice moraju omoguiti pripajanje drutava
osnovanih u drugoj dravi lanici domaim drutvima (pripajanje prema
unutra) te pripajanje domaih drutava drutvima osnovanima u drugim
dravama lanicama (pripajanje prema van).
3. to se tie promjene drave registracije prijenosom registriranog sjedita,
prema dosadanjoj praksi doputena su ogranienja u pogledu prijenosa
registriranog sjedita u drugu dravu lanicu (emigracija), ali ne i prijenosa
iz druge drave lanice u tuzemstvo (imigracija). Treba se nadati da e Sud
odustati od dosadanje prakse u pogledu ogranienja emigracije te utvrditi
da, slino kao kod prekograninih spajanja i pripajanja, drava lanica ne
moe zabraniti domaem drutvu prijenos registriranog sjedita u drugu
dravu lanicu.
4. Sasvim iznimno, drave lanice mogu ograniiti slobodu izbora drave lanice
registracije u sluajevima kad se to ogranienje moe opravdati razlozima od
opeg interesa. No iznimke slobodi izbora mjerodavnog prava Sud tumai
vrlo strogo.
Dakle, pravo EZ u znaajnoj mjeri omoguuje mobilnost odnosno slobodno
kretanje trgovakih drutava iz jedne drave lanice u drugu. Time su uvelike
ostvarene pravne pretpostavke za regulatorno natjecanje drava lanica u pod-
ruju prava drutava. Dakako, to ne znai da e nuno do takvog natjecanja i
doi. Kako na strani ponude tako i na strani potranje, postoje odreene stvarne
prepreke razvoju trita prava drutava. Vrijeme e pokazati hoe li drave
lanice biti dovoljno motivirane da prilagouju svoje pravo potrebama trita
(poticaji na strani ponude) odnosno hoe li trgovaka drutva biti dovoljno
zainteresirana da mijenjaju dravu registracije (poticaji na strani potranje).
No, bez obzira na to kolika e biti stvarna konkurencija izmeu nacionalnih
250 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji

zakonodavaca, mobilnost trgovakih drutava pridonijet e tome da se prava

drutava drava lanica Europske unije vie nee moi razvijati u meusobnoj
izolaciji.

Summary

Davor Babi *

FREEDOM OF MOVEMENT OF COMPANIES

IN THE EUROPEAN UNION

In European company law, the idea of regulatory competition is increasingly being

preferred to top-down unication. It is increasingly accepted that investors should be
entitled to establish companies in any Member State regardless of the real seat of the
company. Freedom to choose among the jurisdictions of all Member States should provide
an incentive to lawmakers to design their laws in such a way that they are attractive to
investors. Each Member State would thus offer its company law as a product on the single
market. Such competition among lawmakers might lead to higher efciency as well as a
higher degree of convergence of company laws of the Member States than that achieved
through high level political compromises. This paper analyses the regulatory requirements
for the emergence of a market for company law in Europe, i.e. the issue whether the EC
Treaty guarantees companies and their founders the right to choose the Member State
of registration (corporate mobility or free movement of companies). The paper rstly
addresses main features of the freedom of establishment which forms the legal basis for
the freedom of choice of company law in primary EC law. The paper then analyses the
freedom of choice at the moment of establishment and during the companys existence.
Finally, the paper analyses the exceptions to the free choice of company law developed
in the case law of the European Court of Justice. We conclude with the proposition that
primary EC law does guarantee corporate mobility sufciently to allow a creation of a
European market for company law.
Key words: private international law, company law, EC law, regulatory competition,
cross-border mergers, cross-border transfer of company seat

*
Davor Babi, Ph. D., Assistant Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg
marala Tita 14, Zagreb
Zbornik PFZ, 56, Posebni broj, 225-251 (2006) 251

Zusammenfassung

Davor Babi *

DIE FREIZGIGKEIT DER HANDELSGESELLSCHAFTEN

IN DER EUROPISCHEN UNION

Im europischen Gesellschaftsrecht trifft die Idee des Regulierungswettbewerbs anstelle

der Unizierung von oben auf immer mehr Befrworter. Nach dieser Auffassung sollte
den Grndern von Handelsgesellschaften die Freiheit zuerkannt werden, in jedem belie-
bigen Mitgliedsstaat ungeachtet des tatschlichen Geschftssitzes Gesellschaften grnden
zu knnen. Dies wre eine Anregung fr die Gesetzgeber, durch ihren rechtlichen Rahmen
Anreize fr die Investoren zu schaffen. Die Mitgliedsstaaten wrden ihr Gesellschaftsrecht
als Produkt auf dem europischen Binnenmarkt anbieten. Der Wettbewerb zwischen den
Gesetzgebern in der rechtlichen Regelung zu den Handelsgesellschaften knnte sich positiv
auf die Efzienz auswirken und mglicherweise auch mehr Konvergenz im Gesellschaft-
srecht herbeifhren, als dies enge politische Kompromisse vermgen. In dieser Arbeit wird
untersucht, ob das Primrrecht der EG den Grndern beziehungsweise Gesellschaftern
die Wahl lsst, in welchem Mitgliedsstaat sie die Gesellschaft eintragen lassen (Mobilitt
oder Freizgigkeit der Handelsgesellschaften). Zu diesem Zweck wird in groben Zgen
die Niederlassungsfreiheit errtert, die die Grundlage fr die Wahl des mageblichen
Gesellschaftsrechts im Primrrecht darstellt. Danach wird die Wahlfreiheit bezglich des
Gesellschaftsrechts zum Zeitpunkt der Grndung und whrend der Dauer der Gesellschaft
geprft. Als Nchstes wird untersucht, in welchem Umfang die Mitgliedsstaaten nach
dem EG-Vertrag die Wahlfreiheit bezglich des Gesellschaftsrechts einschrnken drfen.
Am Ende der Arbeit steht die Schlussfolgerung, dass das EG-Primrrecht die Mobilitt
beziehungsweise Freizgigkeit der Handelsgesellschaften zwischen den Mitgliedsstaaten
in erheblichem Mae frdert, wodurch die rechtlichen Voraussetzungen fr einen Regu-
lierungswettbewerb zwischen den Mitgliedsstaaten im Bereich des Gesellschaftsrechts
berwiegend erfllt sind.
Schlsselwrter: Internationales Privatrecht, Gesellschaftsrecht, europisches Recht,
Regulierungswettbewerb, grenzberschreitende Verschmelzung von Handelsgesellschaften
im Wege der Aufnahme oder der Neugrndung, grenzberschreitende Verlegung des
Gesellschaftssitzes

*
Dr. Davor Babi, Dozent an der Juristischen Fakultt in Zagreb, Trg marala Tita 14,
Zagreb
252 Davor Babi: Sloboda kretanja trgovakih drutava u Europskoj uniji