(Punim) Država I Trgovačko Društvo

DRAVA I TRGOVAKO DRUTVO
Nina irola, dipl. iur. * UDK 347.72.03

Prof. dr. sc. Sinia Petrovi ** Primljeno: travanj 2010.
Izvorni znanstveni rad
U radu se nastoje obraditi posebnosti upravljanja trgovakim drutvima

u kojima drava ima dionice ili udjele. Objanjava se zakonski okvir ustroja i
upravljanja trgovakim drutvima iji je lan drava. Ralanjuju se posebnosti
vrenja lanske funkcije, upravljake funkcije i nadzorne funkcije. Izlau se postojea
rjeenja i praksa te njihovi nedostaci. Problematizira se uloga dravnih dunosnika
u lanskim i nadzornim tijelima. Posebna panja poklanja se komparativnom
prikazu lanskih, upravljakih i nadzornih funkcija koje obavlja drava, inei
uvijek usporedbu s hrvatskim rjeenjima. Zakljuno se daju odreene sugestije u
vezi s obiljejima upravljanja sustavom cjelokupne dravne imovine.
Kljune rijei: trgovako drutvo, drava, lanska funkcija, upravljaka funk-
cija, nadzorna funkcija, dravni dunosnici
1. UVOD
Drava je drutvena organizacija koja, za razliku od ostalih drutvenih

organizacija, nosi i atribut vlasti.1 Drava osigurava i titi slobodu pojedinca
u okvirima pravnog poretka te se stara za ostvarenje javnih interesa i javnih
zadaa. Trgovaka drutva privatnopravna su udruenja osoba, utemeljena na
ugovoru, koja obavljanjem gospodarske djelatnosti idu za stjecanjem dobiti.2
*
Nina irola, dipl. iur., asistentica Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg marala
Tita 14, Zagreb
**
Dr. sc. Sinia Petrovi, profesor Pravnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Trg marala Tita
14, Zagreb
1
Milii, Vjekoslav, Opa teorija prava i drave, Sveuilina tiskara d.o.o., Zagreb, 2008.,
str. 29 - 30; isto i Peri, Berislav, Drava i pravni sustav, Informator d.d., Zagreb, 1994.,
str. 8.
2
V. Barbi, Jaka, Pravo drutava, Knjiga prva, Opi dio, Organizator, 2006., str. 127 i sl.
658 Nina irola, Sinia Petrovi: Drava i trgovako drutvo
Trgovaka drutva uvijek su trgovci.3 Drava i trgovaka drutva, dakle, slijede

razliite ciljeve; drava osigurava ostvarenje javnih zadaa te titi gospodarska,
socijalna i druga prava graana, a trgovaka drutva obavljaju gospodarsku
djelatnost s ciljem stjecanja dobiti svojim lanovima.
Razliiti ciljevi kojima se vode drava i trgovako drutvo ne prijee dravu
da se u ostvarenju vlastitih zadaa poslui pravnim oblikom trgovakog drutva
ili da se odlui na lanstvo u trgovakom drutvu kako bi osigurala obavljanje
zadaa u javnome interesu. Drava, dapae, tradicionalno obnaa ulogu podu-
zetnika koji se bavi djelatnostima vanim za svakodnevni ivot graana i za
gospodarstvo, odnosno djelatnostima od opeg interesa.4
lanstvo u trgovakom drutvu pripada prvenstveno zikim i pravnim oso-
bama privatnog prava, no nije ogranieno samo na njih; nema pravne prepreke
da lanovima trgovakog drutva budu i osobe javnog prava.5 Drava, kao prije
3
Pojam trgovca odreen je u l. 1. Zakona o trgovakim drutvima (Narodne novine
111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 137/09). Zakon ne odreuje izrijekom koje se
osobe smatraju trgovcima, to znai da nema prepreke da i osobe javnog prava budu
trgovci kada djeluju iure gestionis, a ne iure imperii.
4
Djelatnosti od opeg interesa obuhvaaju djelatnosti koje nisu trine, poput zdrav-
stva i socijalne skrbi, i djelatnosti koje su ujedno i od opeg interesa, ali i trine,
poput energetike ili telekomunikacija (services of general interest are broader than
the term services of general economic interest and covers both market and nonmarket services
which the public authorities class as being of general interest and subject to specic public service
obligations.). Communication from the Commission to the European Parliament, the
Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Re-
gions, White Paper on services of general interest, 12. svibnja 2004., COM(2004) 374
nal, na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/eng/com/2004_0374en01.pdf, str.
22. O tome v. Petrovi, Sinia, Poloaj i uloga neovisnih regulatora u ureenju trita,
Pravo u gospodarstvu, 3/2008, str. 467. V. i: Communication from the commission to
the European parliament, the Council, the European economic and Social committee
and the Committee of the regions, accompanying the Communication on A single
market for 21st century Europe, Services of general interest, including social services
of general interest: a new European commitment, 20. studenoga 2007., COM(2007)
725 nal, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2007:0725:
FIN:EN:PDF.
5
Premda u praksi postoji kolebanje koje su to osobe javnog prava, moemo zakljuiti da je
u prvom redu rije o Republici Hrvatskoj te o jedinicama lokalne i regionalne samoupra-
ve. U pravilu se u tu kategoriju ubrajaju i ustanove i fondovi te druge pravne osobe koje
dobivaju sredstva iz dravnog prorauna. Npr., moe se upozoriti da Direktiva 2004/18/
EC (Directive 2004/18/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 659
svega javnopravni subjekt, moe u odnosima s drugima nastupati dvojako: kao

i svaki drugi pojedinac, odnosno pravna osoba privatnog prava (iure gestionis), ili
kao nositelj prisilne, suverene, javne vlasti (iure imperii). Pravna teorija, podjelom
prava na javno i privatno, odnos gdje drava nastupa kao privatnopravni subjekt
smatra odnosom privatnog prava. To je posve logino jer se u njemu drava ne
pojavljuje kao nositelj prisilne i suverene vlasti, nego kao ugovorna stranka.
Razlog tome nunost je da se ekonomska aktivnost svake osobe, pa tako i one
javnoga prava, podvrgne pravilima trita te pravilima trinog natjecanja. To
je preduvjet za pokuaj postizanja jednakog poloaja svih na tritu. Da bi se
osiguralo slobodno trino natjecanje i trino djelovanje javnopravnog tijela
potrebno je, dakle, prisiliti javnu vlast da se u svojim ekonomskim aktivnosti-
ma ponaa trino te da se, unato tome to inae djeluje u javnom interesu,
suzdri od djelovanja iure imperii.6 Opisani zahtjev za privatnopravnim poi-
manjem drave, kada ne obavlja funkciju javne vlasti, rezultat je tenje prema
jednakosti svih pred zakonom, to je ujedno i ustavni postulat.7
Trgovaka drutva koja obavljaju djelatnosti od opeg interesa ne smiju biti
orijentirana iskljuivo na stjecanje dobiti. Cilj njihova poslovanja mora obuhva-
titi i ispunjenje povjerene im djelatnosti, odnosno zatitu vrenja djelatnosti koja
2004 on the coordination of procedures for the award of public works contracts, public
supply contracts and public service contracts, OJ L 134, 30. travnja 2004, str. 114 -
240) denira pravne osobe javnog prava kao one koje su a) osnovane za odreene svrhe
zadovoljavanja potreba u opem interesu koje nemaju industrijski ili trgovaki karakter,
b) imaju pravni oblik i c) ispunjavaju najmanje jedan od sljedeih uvjeta: nancira ih
najveim dijelom drava ili druga ugovorna tijela, podlona su nadzoru tih tijela te imaju
upravu u kojoj su vie od pola lanova imenovala ta tijela. Za hrvatski prijevod v. http://
www.dkom.hr/direktive/32004L0018hrv.pdf.
6
Posebna pozornost treba se usmjeriti na akte koje drava donosi na temelju suverene
vlasti koji su obvezujui i za nju kada djeluje u privatnopravnoj sferi. Nezamisliva je si-
tuacija u kojoj drava od sebe otklanja uinak vlastitih akata donesenih iure imperii ili ih
ne potuje prilikom djelovanja iure gestionis. To je posebno izraeno u postupcima dodjele
javnih ugovora o javnoj nabavi, o koncesiji ili o javno-privatnom partnerstvu. Aviani,
Damir, Temeljna opa naela u pravu EZ relevantna za trino djelovanje javnopravnih
tijela, http://vus.hr/uploads/le/zbornik/damir_aviani_clanak.pdf (12. veljae 2010.).
7
Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine 56/90, 135/97, 8/98 - proieni tekst,
113/00, 124/00 - proieni tekst, 28/01), l. 49. To je ponekad teko postii i u praksi
ostvariti jer se dravu kao drugu ugovornu stranku ne moe doivjeti drukije negoli
vodei rauna i o njezinoj javnopravnoj funkciji.
je od opeg interesa.8 Drava se, dodue, na lanstvo u trgovakom drutvu koje

se ne bavi djelatnou od opeg interesa moe odluiti i motivirana iskljuivo
nancijskim interesima. U navedenom se sluaju njezina prava i obveze ni po
emu ne razlikuju od prava i obveza privatnopravnih investitora te se stoga
nee nai u fokusu ovoga rada.
Republika Hrvatska u mnogim je trgovakim drutvima nakon privatizacije
zadrala udjele i dionice, nominalno prvenstveno zato da bi osigurala trajno
i kvalitetno pruanje usluga svim potroaima, ak i u djelatnostima ije oba-
vljanje ne stvara nuno poduzetnicima dobit, pa zbog toga nije nancijski
isplativo i gospodarski privlano. Razlozi zbog kojih je drava ostala lanom
prvenstveno trgovakih drutava koja se bave djelatnostima od opeg intere-
sa razumljivi su, rije je o djelatnostima bez kojih drutvo ne moe, a koje u
krajnjoj liniji mora obavljati sama drava jer privatni sektor za to nema gospo-
darskog interesa.9 No, valja kazati i da lansko sudjelovanje drave u trgovakim
8
Jaag, Tobias, Der Staat als Aktionr, u: Festschrift fr Peter Forstmoser zum 60. Geburts-
tag, Zrich 2003, str. 387 - 389.
9
Zbog navedenog razloga osnovani su u Hrvatskoj neovisni regulatori u pojedinim djelat-
nostima, O tome v. Petrovi, Sinia, op. cit. u bilj. 4. Hrvatski fond za privatizaciju, koji je
utemeljen kako bi proveo i dovrio privatizaciju nekadanjih drutvenih poduzea u kojima
danas dravne institucije (Dravna agencija za sanaciju banaka i osiguranje tednih uloga,
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, HEP,
INA, Hrvatska banka za obnovu i razvitak) jo imaju dionice i udjele, u svojem portfelju
dri dionice i udjele u ukupno 1112 trgovakih drutava. Temeljni kapital svih drutava
u portfelju iznosi 177,6 milijardi kuna, dok kapital koji pripada dravnom portfelju u tim
drutvima iznosi 21,8 milijardi kuna. Iz strukture ukupnog portfelja vidljivo je da su i
prema broju i prema kapitalu najzastupljenija drutva iz podruja preraivake industri-
je. Slijede trgovina, turizam, poljoprivreda te prijevoz i veze, http://www.hfp.hr/default.
asp?ID=28 (1. listopada 2009.). U vezi s veliinom udjela v. tablicu na: http://www.hfp.
hr/UserDocsImages/Portfelj%20drustava.xls (1. listopada 2009.).
U vezi s odnosom veliine udjela i naina upravljanja bitno je naglasiti da su za dio-
niko drutvo strogo propisani odnosi organa i njihove ovlasti te da dravni dunosnici
u voenju poslova drutva mogu sudjelovati samo pozicijom u nadzornom odboru ili
sudjelovanjem u glavnoj skuptini, gdje e veliina lanskog udjela biti od vanosti s
obzirom na to da se pravo glasa ostvaruje prema nominalnim iznosima dionica, odnosno
prema njihovu broju. U drutvu s ogranienom odgovornou veliina udjela i uprav-
ljanje jesu u vezi jer su skuptina, odnosno lanovi drutva, najvia razina odluivanja
te uprava mora djelovati prema skuptinskim uputama uz napomenu da se drutvenim
ugovorom mogu odrediti i posebna prava imatelja odreenog poslovnog udjela, kao pra-
vo veta ili pravo imenovanja lanova uprave. V. infra.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 661
drutvima koja obavljaju te djelatnosti nije uvijek i prijeko potreban preduvjet

da bi se osiguralo njihovo obavljanje, odnosno da bi se osiguralo da obavljanjem
djelatnosti ta trgovaka drutva pruaju graanima usluge koje su od opeg (ja-
vnog) interesa. Isti bi se cilj naelno mogao postii i tako da se za te djelatnosti
postavi takva regulacija koja e osigurati da graanima pod jednakim uvjetima
budu dostupne te usluge, pri emu nije odluno tko ih obavlja, odnosno tko
su lanovi trgovakih drutava koji obavljaju te djelatnosti.
Kljuno pitanje koje se postavlja u vezi s trgovakim drutvima koja se bave
djelatnostima od opeg interesa jest kako urediti odnose u kojima drava obnaa
lansku, upravljaku i nadzornu funkciju (privatnopravni aspekt, gdje bi uloga
i poloaj drave morali bit jednaki onima koje imaju privatni poduzetnici), a
to ini usporedno sa svojom obvezom da kao javna vlast odreuje ciljeve po-
slovanja u interesu svih graana te s obvezom regulacije trita (javnopravni
aspekt obavljanja tih djelatnosti, gdje drava djeluje kao javna vlast).
2. OPENITO O UPRAVLJANJU I USTROJU TRGOVAKIH

DRUTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou injenino su

jedini oblici drutava podobni za dravno lanstvo. Razlog je tome naelo da
su u drutvima kapitala prava lanova u pravilu razmjerna lanskim udjelima
(u dionikom drutvu uvijek, a u drutvu s ogranienom odgovornou ako
se ne odredi drugaije), ali i injenica da je teko zamislivo da drava osniva
drutva osoba zbog zakonom propisane neograniene imovinske odgovornosti
njihovih lanova.
S obzirom na ustrojbenu slinost dionikog drutva i drutva s ogranienom
odgovornou nije pogreno zakljuiti da e zadae i ovlasti drave kao lana
biti u mnogoemu sline u oba tipa drutva, no potrebno je istaknuti odreene
razlike koje omoguuju drukiji pristup voenju poslova drutva te vrenju
lanske i nadzorne funkcije.
Dioniko drutvo, kao pravna osoba i tipino trgovako drutvo kapitala,
mora imati organe preko kojih moe djelovati, odnosno ije se djelovanje smatra
djelovanjem drutva. Kod svakog naina unutarnjeg ureenja dionikog drutva
postoje barem dva organa s razliitim ovlastima. U jednome od njih djeluju
dioniari, a drugi vodi poslove drutva. Uz njih moe postojati i poseban organ
u ijoj je nadlenosti nadzor nad voenjem poslova drutva, a time i kontrola
nad radom organa koji je za voenje poslova posebno zaduen. S obzirom na

to, pravni se sustavi mogu podijeliti na one koji polaze od monistikog (single
board system, one-tier system) i na one koji predviaju dualistiki koncept (dual
board system, two-tier system) unutarnjeg ureenja dionikog drutva.10
Dualistiko ureenje obiljeava postojanje posebnog organa ija je nadlenost
nadzor nad radom uprave i posebnog organa koji vodi poslove drutva. Pritom
se upravljaka i nadzorna uloga strogo odvajaju i nije mogue istodobno biti
lanom obaju organa koji su za te poslove zadueni. Ovlasti uprave, nadzornog
odbora i glavne skuptine odreene su prisilnim propisima i od tako utvrene
njihove nadlenosti moe se odstupiti samo ako to zakon izriito doputa.
Dioniari kontroliraju rad vodeeg menadmenta samo posredno, preko nad-
zornog odbora. Uzrok takvu pristupu je to to je dioniko drutvo samostalni
i jedinstveni pravni subjekt, a interesi pojedinih osoba u drutvu i izvan njega,
kao to su dioniari, lanovi organa, zaposlenici i drutvena zajednica kao cje-
lina, nisu jedinstveni. Strogom podjelom nadlenosti meu organima kojima se
daju vrsto utvrene uloge nastoji se izbjei sukob nadlenosti. Za upravljanje
i voenje poslova drutva nadlena je iskljuivo uprava koja poslove vodi na
vlastitu odgovornost.
Nasuprot tome, u dionikim drutvima koja su osnovana i djeluju prema
pravilima koja prihvaaju monistiki sustav, nadzor je dioniara nad menad-
mentom i poslovanjem drutva neposredniji. Nema posebnog organa koji bi bio
zaduen za nadzor nad radom menadmenta. Obje uloge barem djelomino
obavljaju iste osobe. Nadlenost je u drutvu podijeljena tako da skuptina
dioniara odluuje o najvanijim odlukama za status drutva (jednako kao i
kod dualistikog ustroja), a da menadment ine lanovi upravnog odbora i
izvrni direktori. U upravnome odboru funkcionalno se razdvajaju lanovi koji
vode poslove drutva (executive directors) od lanova koji obavljaju nadzornu
funkciju (non-executive directors).11 Uz upravni odbor djeluju i izvrni direktori
10
Izbor izmeu ponuenih mogunosti ustroja organa drutva u potpunosti je slobodan
i drutvo ga ini statutom. Iznimka su sluajevi u kojima posebni propisi odreuju da
pojedina dionika drutva moraju imati dualistiki ustroj organa. Danas je to sluaj s
bankama i dionikim drutvima za osiguranje za koja Zakon o bankama i Zakon o osi-
guranju propisuju da moraju imati nadzorni odbor. Barbi, Jaka, Markovinovi, Hrvoje,
Para, Zoran, Petrovi, Sinia, Novela Zakona o trgovakim drutvima iz 2007., Novi
informator, Zagreb, 2007., str. 40 - 42.
11
Neizvrni direktori imaju dunost nadzora nad izvrnim direktorima, ali i dunost de-
niranja stratekih ciljeva poslovanja, praenja rada izvrnih direktora, doprinosa ra-
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 663
(ofcers)12 koji nisu lanovi upravnog odbora te koje postavlja upravni odbor i
putem njih vodi poslove drutva. Upravni odbor ima ire ovlasti i zaduen je za
osmiljavanje i utvrivanje ope poslovne politike drutva, a upravlja drutvom
preko pojedinih izvrnih direktora kojima povjerava obavljanje odreenih ra-
dnji iz kruga voenja svakodnevnih i uobiajenih poslova.13 Upravni odbor, uz
zvoju strategija organizacije poslovanja, praenja rizika, deniranja preduvjeta u vezi s

vjetinama potrebnim za zapoljavanje direktora, sudjelovanja u radu pojedinih komisija
itd. Trebalo bi ii za tim da neizvrni direktori budu nezavisni strunjaci. Meutim,
vidljivo je da je njihov angaman daleko vei nego angaman lanova nadzornog od-
bora u dualistikom ustroju organa, to je posljedica razlike u funkcijama. S obzirom
na to da je najee rije o vanjskim strunjacima, postavlja se pitanje predstavlja li
njihovo iskustvo izvan samog drutva dobru bazu za donoenje odluka. Nesporno je da
neizvrni direktori, budui da nisu optereeni pitanjima zaposlenja i napredovanja, mogu
na odgovarajui nain tititi interese dioniara; dioniari, razumljivo, idu za maksima-
lizacijom prota, a menaderi nisu nuno usmjereni k istom cilju kao i dioniari. to je
vie neizvrnih direktora u upravnom tijelu taj se oiti konikt interesa umanjuje zbog
ega je i zakonom propisano da ako se izvrni direktori imenuju lanovima upravnog
odbora, veina lanova moraju biti neizvrni direktori. S druge strane, kritike upuene
neizvrnim direktorima odnose se prvenstveno na injenicu da su esto zauzeti svojim
drugim obvezama tako da se drutvu posveuju samo povremeno te da nisu upueni u
poslovanje drutva. Za vie o ulozi neizvrnih direktora v. Kakabadse, Andrew, Ward,
Keith, Bowman, Cliff, Role and Contribution of Non-Executive Directors, Corporate
Governance, 2001/1-1, str. 4 - 8.
12
Izvrni direktor u pravilu je zaposlenik drutva koji uz eventualnu dunost lana uprav-
nog odbora obnaa i dnevne operativne zadatke. Ako upravni odbor imenuje vie izvrnih
direktora, jednoga od njih mora imenovati glavnim izvrnim direktorom (chief executive of-
cer). Izvrni direktori vode poslove drutva u emu su ogranieni jedino nadlenou
upravnog odbora koji im je ovlaten davati obvezne upute. Iz toga slijedi da izvrni
direktori nemaju u drutvu poloaj kakav se daje lanovima uprave u drutvima s duali-
stikim ustrojem organa, to proizlazi iz hijerarhijskog odnosa upravnog odbora i izvrnih
direktora. Naime, ako nisu statutom propisana neka ogranienja, upravni odbor moe u
svako doba opozvati imenovanje izvrnih direktora, a da za to ne mora postojati vaan
razlog. U tome je bitna razlika poloaja lanova uprave u drutvima s dualistikim ustro-
jem i poloaja izvrnih direktora u onima s monistikim ustrojem. Time to se za opoziv
imenovanja, ako nije drukije propisano statutom, ne trai postojanje vanog razloga,
iskljuuje se njihova samostalnost prema upravnom odboru, a posljedica je podreenost
i obveza postupanja prema dobivenim uputama. V. Barbi, Jaka et al., op. cit. u bilj. 10.,
str. 54 - 55.
13
U vezi sa zakonskim razlikovanjem voenja drutva od strane upravnog odbora i voenja
poslova drutva, za to su zadueni izvrni direktori, v. l. 272. h i l. 272. l st. 2., 3., 5.
Zakona o trgovakim drutvima.
spomenutu upravljaku, obavlja i nadzornu ulogu, to bi dravi kao dioniaru

i obnaatelju nadzorne funkcije omoguilo neposredniji uvid u poslovanje i, s
obzirom na to, vee mogunosti utjecaja na rad drutva.14
U drutvu s ogranienom odgovornou skuptina, odnosno lanovi drutva
najvia su razina odluivanja. Nadzorni odbor15, skuptina, a i druga tijela
drutva s ogranienom odgovornou, ako su za to ovlatena drutvenim ugo-
vorom, odlukom skuptine ili odlukom nadzornog odbora, imaju pravo davati
obvezne upute upravi drutva koje ona mora potivati. Dok su za dioniko
drutvo strogo propisani odnosi organa i njihove ovlasti, za skuptinu drutva
s ogranienom odgovornou propisane su samo neke ovlasti koje se ne mogu
prenijeti na upravu, a sve se drugo moe uvelike slobodno urediti drutvenim
ugovorom.
3. OPENITO O UPRAVLJANJU TRGOVAKIM DRUTVIMA IJI

JE LAN DRAVA
Posebnosti upravljanja trgovakim drutvima u kojima drava ima udjele ili

dionice od iznimne su vanosti zbog uloge tih drutava u nacionalnim gospo-
darstvima.16 Pravno gledano, lanska prava drave proizlaze iz njezina statusa
dioniara ili imatelja udjela, a ostvaruju se putem glavne skuptinu, odnosno
skuptine u drutvu s ogranienom odgovornou. To ukljuuje i pravo izbora
osoba koje obavljaju upravljaku i nadzornu funkciju. lansku funkciju u tr-
govakim drutvima za dravu obnaa Vlada kao izvrno tijelo dravne vlasti,
14
Petrovi, Sinia, Ustroj dionikog drutva i ustroj organa, Zbornik radova Pravnog fakul-
teta u Splitu, god. 36, (1-2), 1999., str. 226 i sl.
15
U drutvu s ogranienom odgovornou nadzorni organ je, osim u sluajevima propisa-
nim Zakonom o trgovakim drutvima, fakultativan. Ako je drutvo bilo zakonom pri-
morano osnovati nadzorno tijelo, tom se tijelu ne moe oduzeti niti jedna od zakonom
mu pripadajuih ovlasti. U drugom je sluaju sloboda ureenja odnosa nadzornog odbo-
ra i drugih tijela drutva mnogo vea i doputa da se drutvenim ugovorom utvrde nji-
hove nadlenosti u skladu s potrebama samog drutva. V. Barbi, Jaka, Pravo drutava,
Knjiga druga, Drutva kapitala, Organizator, 2005., str. 1335.
16
Na globalnoj razini oko 20 % investicija te 5 % zaposlenosti otpada na poduzea iji je lan
drava, dok u srednjoj i istonoj Europi dravni sektor odgovara za do ak 40 % ukupne
proizvodnje. The challenge of SOE corporate governance for emerging markets, http://rru.
worldbank.org/Documents/Other/CorpGovSOEs.pdf (5. sijenja 2010.), str. 1 - 2.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 665
odnosno odgovarajue tijelo izvrne vlasti u jedinicama lokalne i regionalne

samouprave.
Republika Hrvatska moe postati lanom trgovakog drutva njegovim osni-
vanjem. U tom se sluaju drutvo osniva na temelju posebne odluke Vlade17 ili
kupnjom udjela, odnosno dionica trgovakog drutva, o emu odluku formalno
donosi Hrvatski fond za privatizaciju kada ocijeni da je to svrhovito ili iz odreenih
razloga u skladu sa zakonom i drugim propisima.18 Osnivaem, odnosno lanom
trgovakog drutva, mogu biti i jedinice lokalne i podrune samouprave.19
17
Zakon o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine 101/98, 15/00, 117/2001, 199/03,
39/04, 77/09), l. 10. i l. 30., st. 2.
18
Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97, 73/00), l. 8., st. 4.
19
Zakon o trgovakim drutvima propisuje da glavnu skuptinu, odnosno skuptinu tr-
govakog drutva ine lanovi drutva (l. 274/1, l. 440/1). Prema Zakonu o lokal-
noj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine 33/01, 60/01, 106/03,
129/05, 109/07, 125/08, 36/09) trgovaka drutva osniva predstavniko tijelo, dakle
opinsko vijee, gradsko vijee ili upanijska skuptina (l. 35), a izvrnoj je vlasti, dakle
opinskom naelniku, gradonaelniku i upanu, povjereno zastupanje samoupravne je-
dinice (l. 42/1) te, meu ostalim, upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasnitvu
jedinice, kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom (l. 48.,
t. 4.). Pojavila su se dva oprena tumaenja navedenih odredaba Zakona o lokalnoj i
podrunoj (regionalnoj) samoupravi. Prema jednom tumaenju nositelje izvrne vlasti,
kao zakonom odreene zakonske zastupnike jedinica lokalne i regionalne samouprave,
smatra se i zastupnicima tih jedinica lokalne i regionalne samouprave u skuptinama tr-
govakih drutava iji je lan jedinica lokalne ili regionalne samouprave, tj. oni su osobe
koje obavljaju ulogu skuptine trgovakih drutava u kojima jedinice lokalne i regional-
ne samouprave ostvaruju lanska prava, odnosno imaju pravo imenovanja i razrjeenja
lanova skuptine. Suprotno iznesenom tumaenju, neka predstavnika tijela jedinica
lokalne i regionalne samouprave (npr. gradska skuptina) pozivaju se na injenicu da
su ona osnivai trgovakog drutva te da kao osnivai imaju pravo odluivati tko e
obnaati lansku funkciju. Tome se shvaanju priklonio i Ustavni sud Republike Hrvat-
ske svojim rjeenjem u sluaju u kojemu je predmet odluivanja bio Statut grada Belog
Manastira, U-I-38101/2009. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi u
l. 35. utvruje ovlasti predstavnikog tijela samoupravne jedinice i izrijekom propisuje
da predstavniko tijelo osniva i bira, meu ostalim, lanove skuptine te da osniva prav-
ne osobe za obavljanje gospodarskih, drutvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od in-
teresa za samoupravnu jedinicu. Iz odredaba l. 42. i l. 48. Zakona, na koje se pozivaju
zastupnici suprotnog tumaenja, ne proizlazi nedvosmisleno ovlast neposredno izabra-
nog nositelja izvrne vlasti na donoenje odluka o imenovanjima i razrjeenjima lanova
skuptine trgovakih drutva iji je lan samoupravna jedinica. U tome smislu svoju je
interpretaciju Zakona iznio i ministar uprave. Sadanja je situacija da se sporne odredbe
Mogunost utjecaja drave na voenje poslova trgovakog drutva ponaj-

prije ovisi o njezinoj lanskoj poziciji. U dionikom drutvu u kojem je drava
veinski ili jedini lan ona e moi samostalno na glavnoj skuptini odluiti
o imenovanju lanova nadzornog odbora koji pak odluuju o izboru lanova
uprave. Ako drava nije veinski dioniar, nee imati mogunost samostalnog
donoenja odluka na glavnoj skuptini te e njezin utjecaj i kontrola nad
dionikim drutvom biti ogranieni. U drutvu s ogranienom odgovornou
sloboda ureivanja odnosa organa i lanova bitno je vea nego u dionikom
drutvu. Drava moe, ak i ako nije veinski lan, zadrati pravo imenovanja
odreenog broja lanova nadzornog tijela ili uprave, bez obzira na to to nema
presudan glas na skuptini drutva.
S obzirom na to da lanska pozicija drave uvelike odreuje njezin utjecaj na
poslovanje trgovakog drutva, postavlja se pitanje hoe li i u onim trgovakim
drutvima u kojima drava nije veinski lan djelatnost drutva od opeg inte-
resa biti odgovarajue zatiena te na koji e se nain sprijeiti voenje poslova
drutva s iskljuivim ciljem stjecanja dobiti.20 Iz navedenih se razloga naglaava
nunost da se ciljevi poslovanja trgovakog drutva jasno odrede u statutu ili
drutvenom ugovoru. Preciziranje ciljeva poslovanja drutva omoguuje drutvu
stvaranje jasnije slike o zadaama koje valja ispuniti poslovanjem te olakava
procjenu o tome vode li se poslovi drutva u skladu s interesima drutva. To
onda olakava i ispunjavanje zadaa upravljakih i nadzornih organa takva
trgovakog drutva.
Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi razliito tumae u razliitim

samoupravnim jedinicama. Prilikom donoenja spornih odredaba Zakona o lokalnoj
i podrunoj (regionalnoj) samoupravi zakonodavac nije imao na umu politiku stvar-
nost. Jedno mogue rjeenje sporne situacije jest da se izriito odredi sastav skuptine,
odreujui kao lana skuptine gradonaelnika, opinskog naelnika, upana, odnosno
osobu koju oni odrede ili pak osobu koju odredi skuptina. Odabrano rjeenje trebalo bi
se propisati i statutom jedinice lokalne i regionalne samouprave (v. l. 38., t. 13. Statuta
grada Zagreba). Takoer, mogue bi bilo i propisati imperativni mandat osobi odreenoj
za lana skuptine drutva u vezi s odlukama koje donosi u skuptini. Na taj bi se nain
postigao pluralizam miljenja i ideologija te rasprava u skuptini samoupravne jedinice.
Zakonska osnova upravljanja u trgovakim drutvima iji je lan samoupravna jedinica
moe biti i Zakon o trgovakim drutvima, a za to je potrebno u Zakon o lokalnoj i
podrunoj (regionalnoj) samoupravi unijeti odredbu prema kojoj se na pitanja upravlja-
nja u trgovakim drutvima iji je lan samoupravna jedinica primjenjuju odgovarajua
pravna pravila Zakona o trgovakim drutvima.
20
V. Jaag, Tobias, Der Staat als Aktionr, op. cit. u bilj. 8., str. 388.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 667
Osim to dvostruka zadaa drave kao lana trgovakog drutva stavlja pred
samu dravu nerijetko sloen zadatak upravljanja trgovakim drutvom, mirei
nancijske ciljeve s jedne strane te cilj zatite djelatnosti od opeg interesa s
druge strane, trgovaka drutva iji je lan drava optereena su i pitanjem
odgovarajueg naina regulacije ostvarivanja lanske funkcije. Naime, prilikom
obavljanja odreene djelatnosti koja je od opeg interesa i ostvarenja poslovnih
ciljeva s naslova stjecanja dobiti, drava se mora suzdrati od djelovanja iure im-
perii kako ne bi dolo do naruavanja ravnopravnosti trine utakmice.21 Potpuno
administrativno odvajanje odgovornosti za regulaciju trita od lanske funkcije
osnovni je preduvjet za stvaranje ravnopravne trine utakmice. Tijela koja
izravno reguliraju trite i deniraju pravila koja se tiu djelovanja trgovakog
drutva ne bi smjela istovremeno biti ukljuena u neposredno poslovodstvo
trgovakog drutva. U protivnom, teko je sprijeiti percepciju javnosti o sukobu
interesa (opeg, odnosno javnopravnog kroz dravna tijela i privatnopravnog
kroz dravu kao lana trgovakog drutva), ali i stvarne sporne situacije gdje
su sukobljene lanska i regulatorna funkcija drave. Kada je rije o dravi kao
lanu trgovakog drutva, to je pitanje od prvorazredne vanosti.
Problemi se takoer javljaju u vezi s utjecajem drave kao lana trgovakog
drutva na voenje poslova drutva, odnosno na samostalnost upravljakog
tijela prilikom obavljanja zadae voenja poslova drutva u skladu s odreenim
poslovnim interesima i ciljevima. Upravljaka tijela dionikih drutava i drutava
s ogranienom odgovornou u kojima drava ima udjele u specinoj su poziciji
jer se, kao i upravna tijela ostalih trgovakih drutava, moraju drati propisa
Zakona o trgovakim drutvima u vezi s voenjem poslova s ciljem zatite
interesa drutva, pri emu esto nisu u poziciji samostalno donositi strateke
odluke ili nadzirati menadment upravo zbog utjecaja dravnog tijela koje
obnaa lansku funkciju na poslovodstvo.
Konano, uspjeno upravljanje trgovakim drutvima poiva i na uinko-
vitom odvajanju upravljanja od kontrole. Zakon o trgovakim drutvima ne
doputa da se lan nadzornog tijela bavi voenjem poslova drutva niti da
djeluje u organu drugog drutva kada to nije spojivo s funkcijom nadzornog
odbora. Dravnim je dunosnicima, kao i u vezi s lanstvom u upravnim tijelima,
zabranjeno sudjelovati u radu nadzornih organa. Iznimno, dodue, odreeni
dunosnici mogu biti lanovi nadzornih odbora onih trgovakih drutava koja
su od posebnog dravnog interesa, odnosno onih trgovakih drutava u kojima
21
Ibid., str. 387.
im je ta funkcija povjerena posebnim zakonom. Je li mogue spojiti politiku

funkciju s lanstvom u nadzornom organu koje od dunosnika trai da djeluje
u interesu trgovakog drutva, a da ga pri tome ne favorizira na tetu konku-
rentskih drutava, iznimno je vano pitanje. Europska praksa pokazala je da
se esto na tim pozicijama u drutvima u kojima dionice ili udjele ima drava
u pravilu nalaze djelatnici ministarstava na tehniko-profesionalnoj, a ne na
politikoj razini.
4. LANSKA FUNKCIJA
Trgovako drutvo iji je drava lan i koje obavlja djelatnost od javnog in-
teresa ne bi smjelo svoje poslovanje ograniiti na nain da posluje s iskljuivim
ciljem stjecanja dobiti. Ono ima sloenu zadau uskladiti nancijski uspjeno
poslovanje s izvravanjem javnih zadaa koje su mu povjerene, ak i pod cijenu
odricanja od donoenja nancijski optimalnih poslovnih odluka.
lanska pozicija drave ovisi o veliini njezina lanskog udjela. U tome se
poloaj drave kao lana drutva ne bi smio razlikovati od poloaja bilo koje
druge osobe (privatnog poduzetnika) kao lana drutva. Veliina uloga nekog
lana drutva odluno determinira njegov utjecaj na donoenje odluka drutva
u onom organu u kojem djeluju lanovi. U dionikim drutvima drava kao
veinski dioniar u poziciji je donositi odluke na glavnoj skuptini bez pristanka
ostalih dioniara, to meu ostalim znai da moe izabrati lanove nadzornog
odbora koji pak biraju upravu (kod dualistikog ustroja) ili sama kao dioniar
sudjelovati u odabiru lanova upravnog odbora (kod monistikog ustroja).
Premda je ta ovlast jedno od legitimnih lanskih prava, vano je da drava ne
zlorabi svoju poziciju. Konano, zlouporaba poloaja i prava negativno utjee
na produktivnost i plasman trgovakog drutva to stvara nepovoljan uinak za
dravne nancije, tako da je kvalitetno korporativno upravljanje u prvom redu
u interesu samih lanova, dakle i drave. S druge strane, kada se drava nalazi
u poziciji manjinskog lana, suoena je s nemogunou presudnog utjecaja na
poslovanje drutva.22
22
Glavno je pravo manjinskog dioniara obvezatno sazivanje glavne skuptine na zahtjev
dioniara koji zajedno imaju udjele u visini 1/20 temeljnog kapitala (l. 278/1), kao i
pravo objavljivanja predmeta odluivanja na glavnoj skuptini u javnim glasilima, odno-
sno u glasilu drutva (l. 280.). Posebna skupina prava vezana je uz odluivanje o imeno-
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 669
U drutvu s ogranienom odgovornou lanska pozicija drave takoer

je odreena veliinom udjela, premda ne presudno. Drutvenim se ugovorom
moe odrediti da poslovni udio dravi daje drukije pravo glasa u skuptini
nego to ga imaju imatelji drugih poslovnih udjela, pravo sazivanja skuptine,
pravo pozivanja lanova na donoenje odluka izvan skuptine, pravo imeno-
vanja lanova uprave, neke posebne pogodnosti u drutvu i slino. U drutvu s
ogranienom odgovornou, dakle, veliina lanskog udjela ne odreuje nuno
mogunost utjecaja drave kao lana na donoenje odluka u drutvu.
Nezavisno od lanske pozicije, pitanje na koji nain drava obavlja lansku
funkciju od iznimne je vanosti zbog mogueg sukoba regulatorne i lanske
funkcije drave. S obzirom na to da ne bi smjelo doi do naruavanja pravila
ravnopravne trine utakmice, potrebno je postii potpuno administrativno
odvajanje funkcija koje snose odgovornost za regulaciju trita od lanske
funkcije. Npr., ne bi se smjelo dogoditi da iste osobe budu nadlene u regula-
ciji trita u odreenoj djelatnosti (djelovanje drave kao javne vlasti) i da one
istodobno u ime drave obavljaju lanske funkcije drave kao lana trgovakog
drutva (djelovanje drave kao poduzetnika), koje je prisutno na tritu i natjee
se s drugim poduzetnicima u toj istoj djelatnosti. Meutim, sadanja praksa u
zemlji, povjeravajui upravljanje trgovakim drutvima veem broju dravnih
tijela te doputajui nositeljima najviih funkcija izvrne vlasti da obnaaju
lanske i kontrolne uloge u mnogobrojnim trgovakim drutvima (npr. kao
lanovi nadzornih odbora), dovodi u pitanje potivanje pravila o odvajanju
lanske i regulatorne uloge drave te predstavlja rizik mijeanja dravnih tijela
u dnevno poslovodstvo.
vanju i opozivu lanova nadzornog odbora, a odreena prava manjinski dioniari uivaju
i u fazama osnivanja, statusnih promjena i likvidacije drutva (l. 283., 371.). U zatitu
dioniara ubraja se i pravo da stavljaju svoje prijedloge, odnosno da se suprotstavljaju
prijedlozima uprave i nadzornog odbora i pravo na obavijetenost (l. 282., 287., 288.).
I u sluajevima kada su nadglasani, a odluka je glavne skuptine nitava ili pobojna, pod
odreenim uvjetima moe ju pobijati svaki dioniar, odnosno kvalicirana manjina koja
bi pretrpjela tetu zbog odluke veinskih dioniara o neisplati dividende (l. 357/1, 362.,
365/2) itd. Osim zatite ex lege mogu se tititi i statutarno te posebnim zakonima. Zatita
manjina u drutvu s ogranienom odgovornou takoer je predviena odredbama Zako-
na o trgovakim drutvima u l. 450. - 453.
4. 1. Razdvajanje lanske funkcije od upravljanja i odgovornosti
Kod trgovakih drutava u kojima je drava lan dodatno je naglaena va-

nost odvajanja lanske funkcije od funkcije voenja poslova drutva te funkcije
nadzora nad drutvom. Pronalaenje odgovarajue organizacijske formule koja
e omoguiti uinkovitu koordinaciju lanske i upravljake te nadzorne funkcije
od prvorazredne je vanosti s obzirom na specinost poloaja i utjecaja drave
kao lana te s obzirom na potrebu voenja poslova drutva na nain koji e
prije svega biti u interesu drutva, koji e drutvu i lanovima drutva donositi
koristi te ujedno tititi djelatnost drutva.
Nain voenja poslova u trgovakim drutvima promijenio se usporedno s
promjenama na tritu i u poslovanju openito. lanovi drutva, u pravilu, vie
ne mogu ujedno biti i voditelji poslova drutva, bilo zato to nemaju potrebna
znanja i vjetine bilo zato to uinkovita unutarnja organizacija drutva zahtije-
va struno i u odreenoj mjeri nezavisno upravljanje drutvom te nezavisan
nadzor voenja poslova. Pitanje odvajanja lanske funkcije od kontrole esto
se povezuje s ekonomskim teorijama Berlea i Meansa23, koji su opisali uspon
modernih trgovakih drutava u Sjedinjenim Amerikim Dravama, kao i s
23
Tridesetih godina prolog stoljea razvijena je Berle-Meansova hipoteza o pitanju razdva-
janja vlasnike funkcije od samog voenja poslovanja. Adolf Berle i Gardiner Means sko-
vali su frazu razdvajanje vlasnitva od kontrole u svojem kljunom djelu iz 1932. The
Modern Corporation and Private Property, koja je do danas ostala najkoritenija fraza
u literaturi posveenoj korporacijskom upravljanju. Tvrdili su da odvajanje vlasnitva
od kontrole moe omoguiti bogaenje menadmenta na raun dioniara, a to je pitanje
ostalo u fokusu ekonomske literature sljedeih 50 godina. Dodue, kroz tih 50 godina
dogodile su se velike promjene u vezi s koncentracijom vlasnitva, metodom trgovanja
vrijednosnim papirima i teorijom korporativnog upravljanja te su mnogobrojni primjeri
pokazali da Berle-Meansova hipoteza ne stoji i da nema veih razlika u uspjenosti
poslovanja drutava s obzirom na odabir naina voenja poslova. V. Margotta, Donald,
The separation of ownership and responsibility in the modern corporation, http://ndar-
ticles.com/p/articles/mi_m1038/is_n1_v32/ai_7394759/ (12. oujka 2010.), str. 25 - 26.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 671
teorijom agencije24, upravljakom teorijom25 i teorijom interesnih skupina26

koje se bave posljedicama odvajanja lanstva od upravljanja.
24
U drugoj polovici 20. stoljea Jensen i Meckling (Theory of the Firm: Managerial Behavi-
our, Agency costs and Ownership structure) teorijom agencije objasnili su posljedice raz-
dvajanja vlasnitva od upravljanja. Teorija agencije, prema kojoj vlasnici zapoljavaju agente
koji imaju zadatak samostalno voditi poslovanje, pretpostavlja da profesionalni menaderi
mogu, s obzirom na vlastito znanje i iskustvo, ostvariti vlasnicima napredak u poslovanju.
Dva su temeljna problema povezana s agencijskim odnosom. Prvo, mogue je da se razilaze
elje i ciljevi principala i agenta, tako da principal nije siguran djeluje li agent u njegovu naj-
boljem interesu. Drugo, postoji problem podjele rizika; kako principal i agent imaju razliit
odnos prema riziku, oni mogu preferirati i razliite akcije. I u toj situaciji principal ne mora
biti uvjeren da su poduzete radnje za smanjenje rizika ispravne i da tite njegov interes. Me-
hanizam koji slui regulaciji oprenih ciljeva upravo je upravno tijelo koje ima zadau nad-
gledati menaderske aktivnosti u ime dioniara. Nepristrani nadzor u monistikom sustavu,
o emu e vie rijei biti kasnije, bit e mogu pogotovo ako je predsjednik upravnog odbora
nezavisan od izvrnih direktora. Spomenuta je teorija bila iroko prihvaena 70-ih i 80-ih go-
dina prolog stoljea kada su preuzimanja drutava bila esta te su menaderi isplaivali sebi
izdane naknade za rad, ak i u sluajevima kada samo drutvo nije dobro poslovalo. Takvoj
je praksi bilo potrebno stati na kraj, to je i uinjeno putem nezavisnog tijela uprave koje
ima zadatak kontrolirati menadment drutva. Upravo je uloga korporativnog upravljanja
usmjerena tome da se zatite dioniari i to nadzorom nad upravljakim kadrom drutva pu-
tem uprave i nadzornog odbora ili upravnog odbora. Tan, Roger, Agency Theory: Exploring
Jenson & Mecklings work, http://www.oaktree-research.com (12. sijenja 2010.).
25
Upravljaka teorija razvila se devedesetih godina prolog stoljea kao teorija suprotna te-
oriji agencije. Prema upravljakoj teoriji ne postoji sukob interesa izmeu menadmenta
i vlasnika te je kljuna tenja upravljake strukture nai organizacijsku formulu koja
omoguuje uinkovitiju koordinaciju. Stoga se menaderi smatraju voama vrijednim
povjerenja koji upravljaju resursima s ciljem maksimizacije prota i dividende, to je cilj
koji dijele s vlasnicima dionica. Prema upravljakoj teoriji poeljno je da predsjednik
uprave, odnosno upravnog odbora, bude ujedno i jedan od izvrnih direktora jer u tom
sluaju nee biti zabune u vezi s pitanjem tko ima glavnu rije i tko je odgovoran za po-
jedina pitanja. OECD Guidelines on Corporate Governance of State Owned Enterprises,
http://www.oecd.org/dataoecd/46/51/34803211.pdf, str. 51.
26
Promjena u politici poslovanja dovela je do razvitka teorije interesnih skupina ili teo-
rije dionika prema kojoj korporacije slue iroj drutvenoj svrsi nego to je sama odgo-
vornost prema dioniarima. Navedena teorija postavlja pitanja svrhe poslovanja i odgo-
vornosti upravljakog tijela prema treim stranama na koje neminovno utjee poslovanje
drutva. Pogreno je gledite prema kojem je teorija usmjerena na sve zainteresirane
strane, osim na same dioniare, jer su i dioniari jedna od interesnih skupina kada je rije
o poslovnoj politici drutva. Teorija izraava stav da upravno tijelo ima zadau voditi
politiku poslovanja tako da dugorono koristi imaju i dobavljai i potroai i zaposlenici
i zajednica i dioniari i menadment kompanije. Ibid., str. 12.
4. 2. Modeli izvravanja lanskih prava
Izvravanje lanskih prava od strane drave zahtijeva odreivanje jednog

ili vie tijela koja e u svojoj nadlenosti imati obvezu upravljati i raspolagati
dravnom imovinom, pa tako i udjelima u trgovakim drutvima kojih je
drava lan.27
Tri su naina ustroja administrativnih jedinica odgovornih za obnaanje
lanskih prava: centraliziran, decentraliziran i dvojan. O centraliziranom je
modelu rije kada je lanska funkcija u nadlenosti jednog tijela, najee
ministarstva ili rjee nezavisne agencije, koje upravlja dravnim udjelima u
svim trgovakim drutvima kojih je lan drava. Prednosti tog modela su te
to pomae uinkovito izvjetavanje o dravnim udjelima i to jasno razdvaja
lansku funkciju u trgovakim drutvima (privatnopravni element) od ostalih
dravnih funkcija, prvenstveno funkcije regulacije trita i industrijske politike
(javnopravne ovlasti drave).28 Tako je u Finskoj osnovan odbor zaduen za pi-
tanja dravnog vlasnitva pri uredu predsjednika vlade, koji ne obavlja dunosti
vezane uz regulaciju poslovanja niti druge javne funkcije to ga jasno odvaja
od dravnih organa kojima je zadaa denirati okvire poslovne aktivnosti.29
Slino, u Nizozemskoj je prihvaen model prema kojem je za imovinu drave
odgovorno Ministarstvo nancija, a u trgovakim drutvima u kojima drava
ima udjele prava drave kao lana u njezino ime ostvaruje neko od vladinih
ministarstava, u pravilu odabrano prema djelatnosti trgovakog drutva. No,
kako bi se izbjegao sukob interesa u pojedinim sluajevima30, o emu odluuje
27
Primjerice, za Ujedinjeno Kraljevstvo v. http://www.shareholderexecutive.gov.uk/, za
Poljsku http://www.msp.gov.pl/download.php?s=2&id=670, za vedsku http://www.
sweden.gov.se/sb/d/8908 (12. veljae 2010).
28
Centralizirani model rezultat je privatizacijskih procesa. Veina drutava s dravnim
lanstvom prema tom modelu stavljena je u nadlenost jednog ministarstva ili agencije.
Najee je bila rije o ministarstvu nancija (Danska, Nizozemska, Poljska) ili mini-
starstvu nadlenom za industriju (Norveka, vedska). Vagliasindi, Maria, Governan-
ce arrangements for state owned enterprises, The World Bank policy research working
paper 4542, March 2008, http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1102837
(12. oujka 2010.), str. 11.
29
State Shareholding in Finland, http://www.omistajaohjaus./documents/Pdf-tiedostot/
State_Shareholdings_in_Finland_05.pdf (5. oujka 2010.).
30
To moe biti u sluaju kada nadleno ministarstvo ima zadau regulacije neke djelatnosti
kao svoju javnopravnu zadau, a istodobno je zadueno ostvarivati lanska prava drave
u trgovakom drutvu koje se bavi tom istom djelatnou. U prvoj zadai ministarstvo
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 673
Vlada ad hoc, za obnaanje lanske funkcije moe biti odabrano i Ministarstvo

nancija, bez obzira na djelatnost drutva.
U decentraliziranom ili sektorskom modelu trgovakim drutvima u kojima
je lan drava upravljaju razliita tijela, najee resorna ministarstva, pa se
stoga preporuuje da se ustroji tijelo koje e se baviti koordinacijom djelat-
nosti kako bi lanske aktivnosti bile to usklaenije.31 Tako u Bugarskoj, u
trgovakim drutvima u kojima je drava veinski lan, lanska prava u ime
drave ostvaruje Vlada, odnosno nadleni ministar zavisno od djelatnosti
kojom se drutvo bavi.
Konano, dvojni sistem pretpostavlja postojanje jednog tijela, u pravilu Mi-
nistarstva nancija, koje obavlja odreene lanske obveze prema svim dravnim
poduzeima. Funkcije koje nisu u nadlenosti tog tijela prenesene su na mno-
gobrojne druge organe, u prvom redu resorna ministarstva.32 Primjer je dvojnog
modela eka, gdje Ministarstvo nancija izvrava lanska prava u trgovakim
drutvima, a nadlena resorna ministarstva surauju s Ministarstvom nancija
i u ime drave obnaaju nadzornu funkciju u odgovarajuem tijelu drutva.
bi trebalo djelovati u interesu svih trgovakih drutava ukljuenih u tu djelatnost i ne bi

trebalo davati prednost onom trgovakom drutvu u kojemu drava ima udio. Drugim
rijeima, tada bi trebalo zanemariti okolnost da je trgovako drutvo u kojemu je drava
lan konkurent svim drugim drutvima u toj djelatnosti. S druge strane, kada ostvaruje
lansku funkciju drave u svojem trgovakom drutvu, ministarstvo bi trebalo initi sve
u interesu toga drutva i ne bi trebalo obraati panju na interese konkurenata.
31
Decentralizirani model obnaanja vlasnike funkcije bio je do 2007. prisutan u Finskoj
gdje je devet resornih ministarstava izvravalo lansku funkciju u 50 dravnih trgovakih
drutava, nakon ega ga je zamijenio centralizirani model, a danas postoji u Velikoj Brita-
niji gdje je vlasnika funkcija disperzirana meu mnogobrojnim ministarstvima te u Nje-
makoj. Prednosti i razlozi za decentralizirani model nalaze se u iskustvu pojedinih tijela
u vezi s voenjem poslova u odreenoj gospodarskoj grani. Nedostaci su, pak, potekoe
u vezi s razdvajanjem vlasnike funkcije od regulatorne uloge drave te rizici mijeanja
dravnih tijela u dnevno poslovodstvo. Vagliasindi, Maria, op. cit. u bilj. 28., str. 9.
32
Dvojni model bio je najei, a i danas postoji u mnogobrojnim zemljama (Grka, Italija,
Koreja, Novi Zeland). Odgovornost za obnaanje vlasnikih prava podijeljena je izmeu
resornih i glavnog ministarstva, najee ministarstva nancija. Vana je prednost ovog
modela u injenici da ublaava sukob interesa drave kao vlasnika drutva, ali i pred-
stavnika potroaa. Kada se navedene uloge podijele izmeu dvaju ministarstva, politika
upravljanja drutvom u pravilu e biti pod jaom kontrolom nego to bi to bio sluaj da
drutvom samostalno upravlja jedno ministarstvo. Margotta, Donald, op. cit. u bilj. 23.,
str. 25 - 26, tako i: OECD Guidelines on Corporate Governance of State Owned Enter-
prises, str. 11., Vagliasindi, Maria, op. cit. u bilj. 28., str. 9 - 10.
Poseban oblik organizacije predstavlja osnivanje holdinga koji sa svojim

temeljnim kapitalom sudjeluje u temeljnom kapitalu drutava u kojima drava
ima dionice ili udjele. Na taj nain holding drutvo ima utjecaj na poslovanje
drugog drutva koje je pravno samostalno, ali ekonomski zavisno od samog
holdinga. Rije je, dakle, o formiranju mree drutava koje kontrolira jedan
holding. Udio u holdingu ima drava, a nadzor obavlja odreeno ministarstvo.
Model je rezultat reforma zapoetih sedamdesetih godina prolog stoljea s
ciljem smanjenja politikog utjecaja na voenje poslovanja trgovakih drutava
u kojima drava ima udjele, kao i uvoenja otrije kontrole budeta. Meutim,
pokazalo se da takav model ne pridonosi uinkovitijoj upravljakoj strukturi.
Glavna prednost modela holdinga jest da se kroz njega moe primijeniti na-
cionalni program restrukturiranja i privatizacije drutava u kojima drava ima
udjele. Glavni nedostatak, pak, odnosi se na injenicu da model sam po sebi
ne rjeava osnovne probleme upravljanja trgovakim drutvima, ve ih samo
prenosi na holding drutvo. Pitanje koje se tada javlja jest koliko je uinkovit i
odgovoran sam holding.33 U panjolskoj postoji dravno holding drutvo34 koje
upravlja jednim dijelom trgovakih drutava u kojima je drava lan. Navedeno
je holding drutvo izravno pod nadlenosti Ministarstva gospodarstva i nancija
i na njega se, kao i na sva drutva koja su u njegovoj mrei, primjenjuju odred-
be privatnog i radnog prava. Na elu holdinga jest predsjednik kojeg imenuje
Kralj na prijedlog Ministarstva gospodarstva i nancija i uz odobrenje Vlade,
a lanovi upravnog odbora predstavnici su ministarstava i javnih institucija.
lanove upravnog odbora, njih najvie 15, imenuje ministar industrije, trgovine
i turizma, a upravni odbor na prijedlog predsjednika imenuje svoje predstavnike
za lanove nadzornih odbora u drutvima koja mu pripadaju.35
U Republici Hrvatskoj Vlada obnaa lansku funkciju36, odnosno Vlada
imenuje dravnog dunosnika koji je zastupa na glavnoj skuptini ili skuptini
trgovakog drutva. To ini pojedinanim zakljucima posebno za svako trgo-
vako drutvo, a lanska se funkcija najee povjerava resornome ministru.37
33
Holding organizacija zadrana je i u Austriji, gdje Austrijska agencija za privatizaciju
(IAG) kontrolira znatan broj poduzea kojih je drava lan. Vagliasindi, Maria, op. cit.
u bilj. 28., str. 11.
34
Grupa SEPI (La Sociedad Estatal de Participationes Industriales).
35
V. http://www.sepi.es/.
36
Zakonom o Vladi propisano je da Vlada ili tijelo koje je ovlastila upravlja i raspolae
imovinom Republike Hrvatske. Zakon o Vladi Republike Hrvatske, l. 10.
37
Primjere v. na: www.vlada.hr/hr/naslovnica/priopcenja_za_javnost/ (1. listopada 2009.).
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 675
Godine 2004. ustrojeni su Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike Hrvatske i

Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom. Povjerenstvo upravlja
i raspolae imovinom Republike Hrvatske kada pojedinana vrijednost raspo-
laganja ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna, dok Sredinji dravni ured
obavlja upravne i strune poslove koji se odnose na pokretnine i nekretnine
te udjele u trgovakim drutvima u kojima drava ima udjele, ali i raspolae
imovinom u dravnom vlasnitvu kada pojedinana vrijednost raspolaganja
ne prelazi 100.000,00 kn.38 Ustrojem Sredinjeg dravnog ureda za dravnu
imovinu stvoreni su temelji za upravljanje cjelokupnom dravnom imovinom
u jednom tijelu, to je u skladu s preporukama OECD-a, no upravljake su
ovlasti jo razdijeljene meu vie tijela.39 Osim Sredinjem dravnom uredu
za upravljanje imovinom, upravljanje imovinom povjereno je i Hrvatskom
fondu za privatizaciju kada je to odreeno zakonom ili odlukom Vlade.40 Uz
portfelj Hrvatskog fonda za privatizaciju dravni portfelj ine dionice i po-
slovni udjeli iji su imatelji Dravna agencija za sanaciju banaka i osiguranja
tednih uloga, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje te javna poduzea, ustanove i trgovaka drutva kojih
je lan, odnosno osniva Republika Hrvatska. Dodue, samo Fond ima pravo
gospodariti dionicama i poslovnim udjelima iz dravnog portfelja, sukladno
38
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela dravne uprave (Narodne novine 199/03,
30/04, 136/04, 22/05 i 44/06, 5/08, 27/08, 77/09) l. 17. c.
39
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i
dravnih upravnih organizacija (Narodne novine 30/04), l. 2. a, Odluka o osnivanju
Povjerenstva za imovinu Vlade Republike Hrvatske i povjeravanja tom povjerenstvu po-
slova upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske (Narodne novine 21/04),
Odluka o davanju ovlatenja Sredinjem dravnom uredu za upravljanje dravnom imo-
vinom za raspolaganje imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske do odreenog izno-
sa odnosno za obavljanje odreenih poslova vezanih uz imovinu Republike Hrvatske
(Narodne novine 21/04), Uredba o unutarnjem ustrojstvu Sredinjeg dravnog ureda za
upravljanje dravnom imovinom (Narodne novine 22/04, 121/04), l. 1., 2.
40
U vezi s poslovima iz djelokruga Sredinjeg dravnog ureda za upravljanje dravnom
imovinom koji se odnose na upravljanje udjelima u trgovakim drutvima kojih je drava
lan i na predlaganje imenovanja lanova nadzornih odbora koje prema posebnom za-
konu obavlja Hrvatski fond za privatizaciju, odreeno je da e ih Sredinji dravni ured
preuzeti tek nakon prestanka rada Hrvatskog fonda za privatizaciju. Zakon o Hrvat-
skom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92, 70/93, 76/93, 19/94, 52/94 i 87/96),
l. 4.; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i
dravnih upravnih organizacija (Narodne novine 30/04), l. 27.
ugovoru koji prethodno sklapa s njihovim imateljem.41 Takva situacija razlog

je mnogih nejasnoa i komplikacija.
Na prvi pogled ini se da je Hrvatska prihvatila decentralizirani model
upravljanja trgovakim drutvima prema kojem Hrvatski fond za privatizaciju
te Vladino Povjerenstvo za imovinu i Sredinji dravni ured za upravljanje
imovinom upravljaju trgovakim drutvima u kojima drava ima dionice ili
udjele, a lanska prava u ime drave ostvaruju nadleni ministri. Rije je o
modelu koji sa sobom nosi opisane nedostatke, premda bi se moglo kazati da je
ustrojem Sredinjeg dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom poela
reorganizacija modela u skladu s preporukama OECD-a.42 Prepoznate su pre-
dnosti centraliziranog modela te je Vlada u planu do 2011. godine predvidjela
unapreenje sadanjeg modela upravljanja dravnom imovinom43, s obzirom
41
Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97, 73/00), l. 1. a.
42
OECD-ova naela korporativnog upravljanja prvi su put objavljena 1999. godine. Namje-
ra je tvoraca bila pruiti smjernice koje bi bile od pomoi vladama prilikom unapreenja
pravnog, institucionalnog i regulatornog okvira koji podupire korporativno upravljanje.
Dodatno, pruila su i smjernice za burze, privatne investitore, poduzea i druge sudio-
nike razvoja korporativnog upravljanja. Naela sama nisu obvezujua, ona samo pruaju
idejna rjeenja, a svaka zemlja mora konkretna rjeenja prilagoditi svojim specinim
potrebama. Godine 2002. OECD pozvao je predstavnike 30 zemalja, ali i druge zain-
teresirane zemlje, kako bi zajednikim snagama revidirali naela. Novi popis objavljen
je 2004. godine kao odgovor na mnogobrojne propasti trgovakih drutava u cijelom
svijetu koje su potkopale povjerenje investitora u nancijsko trite i upravna tijela tr-
govakih drutava. Smjernice OECD-a naglaavaju vanost izvjetavanja o poslovanju
dravnih poduzea u svrhu poveanja transparentnosti i pribliavanja poslovanja javno-
sti, parlamentu i medijima. Svrha je Naela pomoi vladama zemalja lanica OECD-a i
zemalja koje nisu lanice OECD-a u njihovim naporima da procijene i poboljaju pravni,
institucionalni i regulatorni okvir za korporativno upravljanje u svojim zemljama, da
formuliraju smjernice i prijedloge za burze, investitore, korporacije i druge sudionike u
procesu razvoja dobrog korporativnog upravljanja. Principi predstavljaju opu osnovu
koju zemlje lanice OECD-a smatraju bitnom za razvoj dobre prakse upravljanja. Nisu
predvieni kao zamjena za inicijative vladinog, nevladinog ili privatnog sektora na izradi
detaljnije najbolje prakse u korporativnom upravljanju. http://www.oecd.org/dataoe-
cd/32/18/31557724.pdf (12. oujka 2010.).
43
Vlada do 2011. godine namjerava izraditi novi Zakon o upravljanju dravnom imovi-
nom s ijim e donoenjem prestati vrijediti Zakon o privatizaciji, Zakon o pretvorbi
drutvenih poduzea, Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju i Zakon o naknadi odu-
zete imovine. Takoer, spomenuti e Zakon predvidjeti i osnivanje Agencije za upravlja-
nje dravnom imovinom, koja e upravljati imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske i
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 677
na to da je rije o modelu koji je rezultirao neuinkovitim koritenjem dravne

imovine, povjeravajui upravljanje veem broju institucija koje su na razliite
naine i vodei se razliitim pravilima obavljale svoje zadae.
5. UPRAVLJAKA FUNKCIJA
Upravno tijelo vodei je organ drutva, obvezatno djeluje u interesu drutva,

sudjeluje u stvaranju strategije poslovanja, motivira nii menadment te vodi
poslovanje k maksimalizaciji dobiti. U trgovakim drutvima u kojima je drava
imatelj dionica ili udjela iskustvo je pokazalo da situacija esto nije takva i da
je upravljanje drutvom uistinu povjereno menadmentu i razliitim vladinim
tijelima. Razlog tome je u manjkavostima sustava upravljanja dravnom imovi-
nom, ali i u kriterijima odabira osoba zaduenih za voenje poslova drutva.
Razdvajanje funkcija lanstva od upravljanja, o emu je ve prije bilo rijei,
rezultat je potrebe za uinkovitim i strunim osobama u upravljakim organi-
ma. Osim zahtjeva strunosti, iznimno su vani i kriteriji procjene ponaanja
nositelja upravljake funkcije. lanovi upravnih organa duni su potivati
zahtjev brinog obnaanja dunosti, postupati u skladu s naelom savjesnosti
i potenja, zabranjeno im je iskoritavati svoj poloaj i ovlasti te upotrebljavati
informacije u vlastitu korist ili na tetu poduzea.44
Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali i vlastitom imovinom i imovinom drugih dravnih

imatelja ili vlasnika na temelju ugovora o upravljanju imovinom. Takoer, Agencija e
imati zadatak evidentirati i upisati vlasnitvo nad dravnom imovinom, donijeti strate-
giju i plan privatizacije trgovakih drutava i nekretnina te stvoriti preduvjete za razvoj
trgovakih drutava od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku. Program Vlade 2009.
- 2011., http://www.vlada.hr/hr/content/view/full/84/(search)/yes?SearchText=program+
vlade&SearchButton=Trai&Type=1&SubTree=10015 (21. veljae 2010.). Na sjedni-
ci Vlade od 21. sijenja 2010. donesena je Odluka o projektu osnivanja Agencije za
upravljanje dravnom imovinom. Projekt osnivanja Agencije za upravljanje dravnom
imovinom morao bi sadravati: analizu vaeih pravnih propisa o upravljanju imovinom
Republike Hrvatske; analizu trenutanog stanja upravljanja imovinom Republike Hrvat-
ske; analizu stanja institucija koje upravljaju imovinom Republike Hrvatske; Nacrt pri-
jedloga zakona o upravljanju dravnom imovinom, kao i svih drugih provedbenih akata
za funkcioniranje Agencije za upravljanje dravnom imovinom i, prema potrebi, nacrte
prijedloga izmjena i dopuna vaeih zakona.
44
Zakon o trgovakim drutvima na nizu mjesta vrlo jasno postavlja pitanje odgovornosti
lana uprave, njegove dune pozornosti i odgovornosti za tetu. Odredbama Zakona o
5. 1. Upravljanje trgovakim drutvima u kojima udjele ili dionice ima

drava
U trgovakim drutvima kojih je lan drava najvea prepreka uinkovitom

voenju poslova drutva jest nesamostalnost lanova upravnog tijela45 koji od-
trgovakim drutvima svakako treba pridruiti i odredbe Zakona o obveznim odnosima pre-
ma kojima je lan uprave strunjak koji mora postupati s poveanom pozornou. Takoer,
lanovi uprave podvrgnuti su i zabrani konkurencije. Uvijek moraju biti lojalni trgovakom
drutvu u kojem obnaaju dunost lanova uprave, duni su djelovati u interesu drutva i
ne smiju slijediti vlastite interese koji su u suprotnosti s interesima drutva. Trebaju izbje-
gavati ak i situacije koje izazivaju sumnju u postojanje sukoba interesa. lanovi uprave
trebaju bez odlaganja nadzorni odbor upoznati s osobnim interesom koji imaju u vezi s
poslovima drutva, kao i s drugim sukobima interesa. Takoer, ne smiju za sebe iskoristiti
poslovne mogunosti drutva, pruati pomo konkurentima ili sklapati s drutvom poslove
koji se ne sklapaju uz normalne trine uvjete. Isto tako ne smiju u vezi sa svojim poslom
traiti ili primati od treih osoba isplate ili druge pogodnosti za sebe ili za bilo koju drugu
osobu niti smiju davati nezakonite pogodnosti treim osobama. Za obavljanje dopunskih
aktivnosti izvan drutva, a posebice za preuzimanje lanstva u nadzornim odborima drugih
drutava koja nisu povezana s drutvom u kojem obavljaju funkciju lana uprave, lanovi
uprave trebaju dobiti prethodnu suglasnost nadzornog odbora. Kod upravnih odbora na
dunu pozornost i odgovornost lanova na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe o
odgovornosti lanova nadzornog odbora u drutvima s dualistikim ustrojem organa. No, s
obzirom na nadlenost upravnog odbora, u tome e ipak biti nekih razlika. Iz nadlenosti
upravnog odbora proizlazi da e se pravila o dunoj pozornosti i odgovornosti lanova tog
organa za tetu poinjenu drutvu primjenjivati mnogo slinije primjeni na lanove uprave
drutva u dualistikom ustroju. Pritom e se morati razlikovati je li teta poinjena nekom
radnjom ili propustom uinjenim u voenju drutva, kad e se pravila morati primjenjivati
slino kao kad je rije o odgovornosti za poinjenu tetu lanova uprave, ili je pak poinje-
na drutvu radnjom ili propustom u obavljanju nadzora, kad e se odredbe Zakona primi-
jeniti onako kako se primjenjuju na lanove nadzornog odbora u drutvima s dualistikim
ustrojem organa. V. l. 193., 210., 252., 273., 248.
45
Po logici, ali i s obzirom na ope ogranienje koje je Zakonom o sprjeavanju sukoba
interesa u obnaanju javnih dunosti propisano, lanom uprave trgovakog drutva ne
moe biti niti jedan dravni dunosnik. Dravni e dunosnici pozicijom u nadzornom
odboru ili sudjelovanjem na glavnoj skuptini u toj domeni rada drutva sudjelovati ako
je tako predvieno statutom, odnosno drutvenim ugovorom, odnosno kada to zatrai
uprava. Dunosnici mogu biti lanovi u najvie dvama nadzornim odborima trgovakih
drutava koja su od posebnog dravnog interesa, osim ako posebnim zakonom nije
odreeno da je dunosnik lan nadzornog odbora trgovakog drutva prema poloaju.
Zakon o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti, l. 11., st. 5., 6. (Na-
rodne novine 163/03, 94/04, 48/05, 141/06, 60/08, 38/09).
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 679
govaraju dravi, odnosno ministarstvima ili ak pojedincima unutar Vlade ili

vladajue politike stranke. Na samostalnost uprave dodatno utjee i nadzor koji
nad njom provodi jedno ili vei broj ministarstava, posebno tijelo zadueno za
dravnu imovinu ili parlament. Sukob nadlenih autoriteta, odnosno situacije
u kojima se drutvo koristi za razliite, veinom kratkotrajne, politike ciljeve,
nautrb uinkovitosti i dugoronih razvojnih ciljeva, bitna je konica uspjenog
poslovanja drutva. Problemi upravljanja u drutvima iji je lan drava proizla-
ze, dakle, upravo iz injenice da je odgovornost za poslovne odluke disperzirana
meu velikim brojem subjekata (menadment, uprava, tijela koja upravljaju
dravnom imovinom, ministarstva, vlada) koji vrlo esto u statusnopravnom
smislu s drutvom nemaju veze, a da, osim toga, najee nisu jasno odreeni
ciljevi poslovanja drutva koji bi trebali imati presudnu ulogu prilikom procjene
o tome vode li se poslovi drutva u skladu s interesima drutva.
Interese trgovakog drutva koje obavlja djelatnosti od opeg interesa esto
je teko pomiriti te je, stoga, voenje poslova iznimno sloeno. Poslovanje u
najboljem interesu drutva, naime, pred upravu stavlja zadau da prilikom
donoenja poslovnih odluka, u idealnom scenariju, pomiri nunost zatite dje-
latnosti od opeg interesa te ujedno poslove drutva vodi na nain da drutvo
posluje s dobitkom. Zato je iznimno vano ciljeve poslovanja drutva jasno i
precizno odrediti u statutu, odnosno u drutvenom ugovoru.46
5. 2. Kodeks korporacijskog upravljanja
Korporacijsko upravljanje oznaava okvir za voenje poslova drutva i

nadzor u trgovakom drutvu. Iako se osnovna pravila upravljanja trgovakim
drutvima nalaze u odgovarajuim zakonima ili drugim propisima, praksa je
pokazala da je sve ee ureivanje pitanja upravljanja trgovakim drutvom
putem razliitih kodeksa. Kodeksi predstavljaju skup pravila ili standarda koje
najee izdaju kolektivna tijela. Gotovo sve zemlje EU-a imaju takve kodekse.
Njihovi su izdavatelji dravna tijela, razliiti odbori, komisije koje osnivaju
burze, poslovna zajednica, asocijacije pojedine gospodarske grane, akademski
krugovi itd. Koliko e kodeks biti djelotvoran ovisi o drutvenoj klimi, odno-
sno o pritisku trita kapitala; trite treba kazniti loijim teajevima na burzi
trgovaka drutva koja bez razumljivog razloga odbiju preporuke kodeksa.
46
OECD Guidelines on Corporate Governance of State Owned Enterprises, str. 10.
Pitanje korporativnog upravljanja u Hrvatskoj nametnulo se usporedno s

privatizacijom i izgradnjom institucija trinog gospodarstva.47 Privatizacija je
stvorila preduvjete za restrukturiranje trgovakih drutava, meutim, njezin je
tok bio obiljeen sporou, arbitrarnou u odlukama te nedovoljno uinkovitom
uspostavom zakonskih i institucionalnih okvira za korporativno upravljanje.
Sve je to usporilo irenje dobre prakse korporativnog upravljanja to je imalo
negativan utjecaj na transparentnost poslovanja trgovakih drutava, na zatitu
prava dioniara, a time i na interes investitora i razvoj trita kapitala. Zakon o
trgovakim drutvima, propisi kojima se ureuje trite kapitala, zakoni kojima
se ureuju raunovodstvo i revizija te drugi zakoni u zemlji sadravaju pravila
relevantna za korporativno upravljanje trgovakim drutvima. Ipak, sve se ee
javlja miljenje da je dobru praksu korporativnog upravljanja potrebno razvijati
i donoenjem te primjenom kodeksa korporativnog upravljanja.
U skladu sa standardima zemalja s razvijenim tritem, u Zakon o trgovakim
drutvima ukljuena je odredba prema kojoj glavnoj skuptini valja podnositi
godinje izvjee o stanju drutva te godinje konsolidirano izvjee.48 Da bi se
dobila prava slika voenja poslova drutva za drutva ijim se dionicama trguje
na ureenom tritu vrijednosnih papira, uprava, odnosno izvrni direktori
drutva duni su u posebnom odjeljku izvjea o stanju drutva dati izjavu o
primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.49 Zakon ne precizira o kojem je
kodeksu rije, pa je drutvu ostavljen slobodan izbor primijeniti bilo koji kodeks
koji smatra prikladnim za voenje drutva. Svrha je te norme da se dioniare
uredno i temeljito obavijesti o tome kakva se dobra praksa upravljanja koristi
u drutvu s ciljem omoguavanja procjene je li drutvo ispravno voeno.
47
Vie o procesu privatizacije u Republici Hrvatskoj u npr. Gregurek, Miroslav, Stupanj i
uinci privatizacije u Hrvatskoj, Ekonomski pregled, 52 (1-2), 155 - 188 (2001).
48
l. 250. a, b. Zakona o trgovakim drutvima. U travnju 2007. godine Hrvatska agen-
cija za nadzor nancijskih usluga i Zagrebaka burza izradili su Kodeks korporacijskog
upravljanja, ije odredbe dobrovoljno primjenjuju drutva uvrtena u slubeno trite,
redovito trite i trite javnih dionikih drutava na Zagrebakoj burzi. Odluka o
donoenju Kodeksa korporacijskog upravljanja (Narodne novine 46/07).
49
Kako sama izjava ne bi bila puka formalnost, Zakon o trgovakim drutvima u l. 272. p
iscrpno propisuje njezin sadraj.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 681
6. NADZORNA FUNKCIJA
Uspjeno upravljanje trgovakim drutvom podrazumijeva i uinkovit nadzor

nad voenjem poslova drutva te, u funkcionalnom smislu, odvajanje lan-
stva od kontrole.50 Organizacijska podjela upravljanja i nadzora te formiranje
dvaju organa, uprave i nadzornog odbora, obvezna je u dualistikom obliku
upravljanja dionikim drutvom. Uprava je odgovorna za voenje poslova, a
nadzorni odbor nadzire njezino djelovanje. Monistiki sustav korporativnog
upravljanja, uveden kao alternativa dualistikom, povjerava funkcije upravljanja
i nadzora upravnom odboru, pa lanovi nadzornog komiteta upravnog odbora
mogu biti upueni u donoenje njegovih odluka.
Nezavisno od strukture organa trgovakog drutva, zatita interesa svih
dioniara i lanova nalae da se upravni organ drutva stavi pod uinkovitu i
dostatno nezavisnu kontrolu. U drutvima disperzirane lanske strukture gla-
vno je pitanje kako naglasiti odgovornost menadmenta malim dioniarima,
a u drutvima u kojima postoji dominantan dioniar u fokusu je pak pitanje
kako osigurati ispravno voenje poslovanja koje e uzimati u obzir i interese
manjinskih dioniara te ostalih interesnih skupina.51
U trgovakim drutvima u kojima drava ima dionice ili udjele na voenje
poslova drutva, unutar zakonskih okvira, drava e moi utjecati i putem
nadzornog odbora ako je dioniko drutvo ustrojeno na dualistikom principu,
odnosno ako taj odbor postoji u drutvu s ogranienom odgovornou. Kao
i svaki drugi lan drutva na glavnoj skuptini, odnosno skuptini drutva,
sudjelovat e u odabiru lanova nadzornog tijela.
50
To, dakako, ne znai da lanovi drutva ne mogu biti zastupljeni i osobno u nadzornom
organu trgovakog drutva. No, lanstvo u drutvu ne znai automatski i lanstvo u
nadzornom organu jer su te dvije funkcije odvojene.
51
Svakako valja imati na umu da se poslovi drutva trebaju voditi u interesu drutva, dok
su interesi pojedinih osoba sporedni. Kao i lanovi upravljakih organa, tako i lano-
vi nadzornih organa trebaju uzeti u obzir partikularne interese, no u konanoj odluci
prevagu bi trebalo dati interesima drutva kao posebne gospodarske cjeline, pa ak i
kada je to suprotno interesima nekih, ak i veinskih dioniara. Dakako, u stvarnosti
je teko oekivati da e lanovi tih organa zanemariti interese i elje lanova koji imaju
prevladavajui utjecaj u drutvu jer e to nesumnjivo u konanici imati za posljedicu
opoziv onih lanova upravljakih i nadzornih organa koji se nisu ponaali u skladu s
oekivanjima veinskih dioniara, odnosno lanova drutva.
U Republici Hrvatskoj dunost imenovanja, odnosno predlaganja lanova

nadzornih organa u trgovakim drutvima u kojima je drava lan, povjerena je
Hrvatskom fondu za privatizaciju, tonije njegovu predsjedniku koji o prijedlogu ili
imenovanju odluuje na temelju prethodne odluke Upravnog odbora Fonda.52
6. 1. Ovlasti nadzornog odbora i neizvrnih direktora
Dok je jasna odgovornost uprave da vodi poslove drutva, neto je tee

opisati ulogu nadzornog odbora. Pod nadzorom voenja poslova drutva ne
podrazumijeva se samo nadzor u tehnikom smislu, nego i aktivno provoenje
brige o cjelokupnom poslovanju drutva. U tom smislu, a u vezi s ovlastima
koje nadzorni odbor ima po zakonu, nadzorni odbor nema samo nadzornu,
ve i poslovodstvenu funkciju.53
Ovlasti nadzornog odbora obuhvaaju kako tekui i preventivni nadzor, tako
i odabir lanova uprave, predlaganje imenovanja novog nadzornog odbora i
zastupanje drutva prema upravi.54 Nadzorni odbor kontrolira menadment u
52
Ista je ovlast dana i Sredinjem dravnom uredu za upravljanje dravnom imovinom,
ali tek nakon rjeavanja statusa Hrvatskog fonda za privatizaciju. Statut Hrvatskog fon-
da za privatizaciju (Narodne novine 59/00), l. 31., Uredba o unutarnjem ustrojstvu
Sredinjeg dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom (Narodne novine 11/04,
121/04, 27/08), l. 2. u vezi s l. 15.
53
Nadzorni odbor ne smije se zadrati samo na ispitivanju onoga to je bilo prije, nego
mora djelovati preventivno savjetujui upravu, ime utjee na poslovnu politiku drutva.
Barbi, Jaka, op. cit. u bilj. 15., str. 556.
54
Zakon o trgovakim drutvima, l. 263., 244., 280., 268., 250. Nadzorna ovlast oituje
se i u dunosti ispitivanja protupravnih ponaanja uprave, premda nadzorni odbor nema
pravo na podizanje tube. Rije je o nemogunosti da se vodi spor izmeu samih organa
drutva; nadzorni odbor ovlaten je jedino zastupati drutvo u sporu koji vodi protiv
lanova uprave. Objektivna odgovornost propisana Zakonom o trgovakim drutvima
znai da se direktori nee drati odgovornima u sluaju da su postupali u najboljem
interesu drutva, a na temelju ispravnih informacija. Meutim, taj objektivni standard
pokazao se nepraktinim u vezi s povredama dunosti, lojalnosti i u vezi sa sluajevi-
ma sukoba interesa. Uloga lanova nadzornog odbora, odnosno neizvrnih direktora,
kljuna je upravo zbog podruja u kojima je mogunost sukoba interesa upravljakog
kadra posebno prisutna. Rije je o pitanjima imenovanja direktora, odreivanja naknada
te revizije koja svjedoi ne samo o uspjenosti voenja drutva, ve i o nainu na koji su
organizirane i primijenjene procedure interne kontrole poslovanja. Vie o odgovornosti
lanova nadzornog odbora u: Barbi, Jaka, op. cit. u bilj. 15., str. 580 - 583.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 683
vezi s potivanjem zakonskih obveza, statuta i odreenih strategija poslovanja.

U dionikim drutvima ne moe utjecati na samo poslovodstvo, no ako je
tako predvieno statutom, pojedine odluke uprave mogu se donijeti samo uz
prethodno odobrenje nadzornog tijela.
U dionikim drutvima koja su prihvatila monistiki sustav u upravnom
odboru objedinjene su funkcije voenja poslova i nadzora. U veim trgovakim
drutvima ovlast voenja poslova prenesena je na manje odbore ili komisije55 ili
pak na pojedine rukovodioce koji nisu ujedno i lanovi upravnog tijela. S obzi-
rom na to da svi direktori imaju jednake ovlasti, neizvrni direktori nisu ogra-
nieni na eventualno prethodno odobrenje pojedinih poslovodstvenih odluka,
ve imaju mogunost sudjelovati u odluivanju o poslovima drutva. Takoer,
svi direktori dijele i jednake dunosti prema trgovakom drutvu. Na pitanje
koji je od Zakonom ponuenih sistema pogodniji za korporativno upravljanje
drutvima u kojima je drava lan, ne moe se jednostavno odgovoriti. Na prvi
pogled ini se da monistiki ustroj, koji od neizvrnih direktora zahtjeva vei
angaman, ali im i daje vee ovlasti, postavlja pred obnaatelje nadzorne funkcije
tee zadae koje trae sustavan i kvalitetan angaman, odnosno otvara prostor
podobnim, ali nestrunim direktorima da nanose ozbiljnije tete drutvu.
6. 2. Prol i dunosti lanova nadzornog odbora, odnosno neizvrnih

direktora
Posebno je vano pitanje kvalikacija za pozicije u nadzornim tijelima.

Veina kodeksa korporacijskog upravljanja i nacionalnih zakona ostavljaju sa-
mom drutvu da eventualno u statutu odredi koje to posebne kvalikacije treba
imati potencijalni lan nadzornog odbora ili neizvrni direktor. Razlozi tome
55
Ovisno o prilikama u drutvu te o broju lanova, nadzorni odbor u dualistikom ili
upravni odbor u monistikom sustavu imaju pravo osnivati komisije kako bi poveali
svoju uinkovitost i olakali rjeavanje sloenih pitanja. Zakon o trgovakim drutvima,
op. cit. u bilj. 2., l. 264., st. 3., 272. i st. 4. Europska Komisija predlae osnivanje triju
komisija pri nadzornom odboru ili nadzornom komitetu upravnog odbora koje bi imale
zadau pripremati preporuke za donoenje odluka samog odbora kako bi njegove odluke
bile kvalitetnije, ali i kako bi se umanjile mogunosti sukoba interesa koji bi mogao utje-
cati na dunosti odbora. Recommendation on the role of non-executive or supervisory
directors, European Commission, http://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/in-
dependence/2004-05-consultation_en.pdf (12. oujka 2010.)
su jasni, potrebe u vezi s lanovima nadzornih tijela ovisit e, meu ostalim, i

o poslovnim aktivnostima, veliini drutva, zajednici u kojoj drutvo posluje i
sl. Tako i Zakon o trgovakim drutvima propisuje samo tko ne moe biti lan
nadzornog tijela te preputa samom drutvu propisivanje posebnih uvjeta.56
Razlozi zakonskog propisivanja ogranienja tko moe postati lanom nad-
zornog odbora nalaze se u nunosti da nadzorni organ bude nezavisan, dakle,
slobodan od svakog potencijalnog sukoba interesa. Najee je rije o izostanku
veza s obnaateljima upravljake funkcije, veinskim dioniarima te samim
trgovakim drutvom. Zbog toga Zakon o trgovakim drutvima propisuje da
lanom nadzornog odbora ne moe biti lan uprave drutva, lan nadzornog
ili upravnog odbora u deset drutava, lan uprave ili izvrni direktor drutva
koje je ovisno u odnosu na dioniko drutvo te lan uprave, odnosno izvrni
direktor drugog drutva kapitala u ijem se nadzornom, odnosno upravnom
odboru, nalazi lan uprave drutva. Bez obzira na zakonsko ogranienje, kona-
no e upravo nadzorni, odnosno upravni odbor, odrediti to znai odgovarajui
sastav tog organa te kada postoji ili ne postoji nezavisnost pojedinog lana,
jer nezavisnost nije samo pitanje izostanka odreenih veza, ve i nain na koji
osoba obnaa svoje dunosti.57
Bez obzira na lansku strukturu trgovakog drutva lanovi nadzornog odbo-
ra moraju biti lojalni drutvu te djelovati u njegovu najboljem interesu. Kako bi
maksimalno pojasnio dunosti lana nadzornog odbora, Zakon o trgovakim
drutvima uklonio je dvojbu u ijem interesu trebaju djelovati lanovi tog tijela.
Sada je izriito propisano da su lanovi nadzornog odbora duni djelovati u
interesu drutva pri emu nije odluno tko ih je imenovao, odnosno na iji su
prijedlog izabrani. Onaj tko djeluje u organu drutva mora, bez obzira na to
o kome je rije, djelovati samo u interesu drutva. Postupi li suprotno tome,
moe odgovarati za tetu koju time poini drutvu. Dakle, lanovi nadzornog
odbora odgovorni su za svoje postupke te odgovaraju prema naelu presumirane
krivnje.58 No, u sluaju dravnih dunosnika koji obavljaju nadzornu funkciju
56
Zakon o trgovakim drutvima, l. 255.
57
Recommendation on the role of non-executive or supervisory directors, European Com-
mission, http://ec.europa.eu/internal_market/company/docs/independence/2004-05-con-
sultation_eng.pdf (12. oujka 2010.).
58
lanovi nadzornog odbora, kao i lanovi uprave, odgovaraju prema posebnim propi-
sima Zakona o trgovakim drutvima, ali i prema odredbama kaznenog prava. Zakon
propisuje odgovornost za sluajeve imenovanja uprave suprotno odredbama zakona i
statuta (l. 239.) ako nadzorni odbor na sebe prenese obvezu voenja poslova drutva
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 685
formalno izvan podruja njihova zaposlenja, nije jasno bi li se drava trebala

smatrati odgovornom za mjere koje su poduzeli obavljajui nadzor, a koje su
bile tetne za drutvo ili lanove.
6. 3. Dravni dunosnici kao lanovi nadzornih organa
Uloga dravnih dunosnika kao nositelja nadzorne funkcije u trgovakim

drutvima predviena je Zakonom o spreavanju sukoba interesa u obnaanju
javnih dunosti i odreenim posebnim zakonima. Dravni dunosnici mogu
obnaati nadzorne funkcije u najvie dvama nadzornim odborima u drutvima
od posebnog dravnog interesa59 koje odreuje Sabor na prijedlog Vlade ili na
temelju posebnog zakona u kojem im sluaju nadzorna funkcija pripada prema
poloaju.60 U vezi s dunosnicima koji obnaaju dunost u jedinici lokalne,
odnosno regionalne samouprave, lanstvo u nadzornom odboru omogueno
im je samo u trgovakim drutvima u kojima te jedinice imaju udjele, a od
posebnog su interesa za jedinicu lokalne, odnosno regionalne samouprave.61
iz nadlenosti uprave, odnosno ako daje upravi naloge za voenje poslova (l. 263/5) i
ako se pokriva formalno odlukama glavne skuptine ili uprave, a radi protupravno (l.
273.).
59
Zakon o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti, l. 11., st. 6. Odluka
o popisu trgovakih drutava od posebnog dravnog interesa (Narodne novine 132/09).
Ta odluka izaziva mnogobrojne kritike. Rije je o dokumentu koji popisuje trgovaka
drutva u ijim nadzornim odborima mogu biti dravni dunosnici, a sadrava odreen
broj strateki nevanih poduzea. Sintagma poseban dravni interes navodi na za-
kljuak da je rije o trgovakim drutvima koja se bave djelatnostima od opeg interesa,
no spomenuti dokument skup je drutava u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju u
kojima drava ima vie od odreenog postotka udjela, to moe navesti na zakljuak da
je glavni kriterij odabira bio lanski udio te da se strateka vanost drutva nije uzimala
u obzir. S obzirom na spomenuti kriterij valja i tumaiti popis drutava od posebnog
dravnog interesa i ne mijeati ga s popisom strateki vanih poduzea koji se tek ima
sastaviti.
60
Primjerice, Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (Narodne novine 138/06)
propisano je u l. 17. da nadzorni odbor ini pet ministara Vlade Republike Hrvatske
od kojih su ministar nadlean za nancije i ministar nadlean za gospodarstvo obvezni
lanovi, a preostala tri ministra u nadzorni odbor imenuje Vlada Republike Hrvatske
meu ministrima nadlenim za razvitak, turizam, poljoprivredu, zatitu okolia ili gradi-
teljstvo.
61
Zakon o sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti, l. 11., st. 7.
lanove nadzornih odbora koji predstavljaju dravu, a nisu na poloaju na

temelju posebnog zakona, imenuje Vlada.62
Hrvatska praksa povjeravanja nadzora nad radom trgovakih drutava nosio-
cima najviih funkcija izvrne vlasti otvara ne samo pitanje kvalitete izvravanja
povjerene im obveze, ve i pitanje zatite ravnopravne trine utakmice od
favoriziranja trgovakog drutva za iji je nadzor dravni dunosnik zaduen
na tetu konkurentskih drutava na tritu.
6. 4. Odgovornost parlamentu
Konano, vano je istaknuti i ulogu parlamenta u nadzoru rada trgovakih

drutava u kojima je drava lan. Naime, parlamentarna kontrola i javni uvid
omogueni su radi osiguranja politike objektivnosti, jasne politike odgovorno-
sti, transparentnosti politikog odluivanja te ukljuivanja graana u donoenje
odluka. Kontrola, meu ostalim, osigurava odgovornost nadlenog ministra
prema parlamentu te istovremeno jami pristup svim relevantnim informa-
cijama o trgovakom drutvu iroj javnosti i medijima u skladu sa zakonskim
propisima.63 Uspjenost parlamentarne kontrole zavisi od kvalitete suradnje
parlamenta i vlade, nezavisno od pitanja upravljanja dravnom imovinom.
U Republici Hrvatskoj Vlada je obvezna na njegov zahtjev izvijestiti Sabor
o svojem radu, o politici koju provodi, o izvravanju zakona te o drugim pi-
62
U drugim dravama u Europi to su u pravilu djelatnici ministarstva na tehniko-pro-
fesionalnoj, a ne na politikoj razini, to znai da u nadzornim odborima ne sudjeluju
ministri, a to pak ini hrvatski model posebnim u odnosu na gotovo sve europske zemlje.
U panjolskoj su lanovi upravnog odbora najee dravni tajnici ili pomonici mini-
stara. Primjerice, u Danskoj, premda ne postoji zakonska odredba kojom je vladinim
dunosnicima izrijekom zabranjeno lanstvo u nadzornim odborima drutava kojih je
drava lan, postoji nepisano pravilo da ministri nisu lanovi nadzornih odbora, ve se
u nadzorna tijela imenuju vii dravni slubenici iz resornih ministarstava. Slino kao
i u Bugarskoj gdje ministri ne sudjeluju izravno u radu upravnih ili nadzornih odbora,
ve samo nadziru rad svojih punomonika kojima je za glasovanje u nekim vanijim
pitanjima za rad drutva potrebna prethodna suglasnost ministra. Takoer, i u ekoj
su za pojedina ministarstva u nadzorne odbore imenovani zamjenici ministara, struni
djelatnici ministarstva ili vanjski strunjaci.
63
Primjerice u vedskoj parlamentarni zastupnici imaju pravo sudjelovati na skuptini
trgovakih drutava u kojima drava ima barem 50 % udjela te koja zapoljavaju vie od
50 zaposlenika.
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 687
tanjima iz svojega djelokruga. Takoer, Sabor ima pravo traiti odgovarajua

izvjea i podatke od ministara i dunosnika koji rukovode radom odreenih
tijela dravne uprave, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni podnijeti odgova-
rajua izvjea, odnosno dostaviti podatke kojima raspolau.64 Navedene ovlasti
Sabora dostatan su pravni temelj za uinkovitu parlamentarnu kontrolu Vlade
i pristup relevantnim informacijama o radu izvrne vlasti, pa time i o nainu
ostvarivanja lanskih prava drave u trgovakim drutvima.
7. ZAKLJUAK
Dva su pitanja kljuna kada je rije o organizaciji i upravljanju trgovakim

drutvima kojih je lan drava te iji je predmet poslovanja djelatnost od opeg
interesa. Prvo se odnosi na sloenost odreivanja i provoenja strategije po-
slovanja takvih trgovakih drutava, a drugo se odnosi na organizaciju ostva-
rivanja lanskih, upravljakih i nadzornih funkcija. Nedvojbeno je upravljanje
trgovakim drutvima u kojima udjele ili dionice ima drava iznimno sloeno i
osjetljivo zbog potrebe pomirenja katkada oprenih ciljeva maksimizacije pro-
ta, s jedne strane, i osiguranja trajnog obavljanja djelatnosti u opem interesu, s
druge strane. Potrebno je uloiti znatan napor kako bi se osigurala organizacijska
struktura koja e jamiti transparentnost postupanja, mogunost uinkovite
kontrole poslovanja te koja e minimizirati mogunost sukoba interesa u vezi s
funkcijama na koje se biraju dravni dunosnici, odnosno osobe koje imenuje
drava kada ostvaruje lanska prava u tim trgovakim drutvima.
Problemi vezani uz organizaciju upravljanja trgovakim drutvima u koji-
ma je drava lan mogu se podijeliti: (i) na probleme vezane uz nain vrenja
lanskih prava i uinkovitost voenja poslova drutva, (ii) na probleme admini-
strativnog odvajanja lanske funkcije od odgovornosti za regulaciju trita, (iii)
na probleme vezane uz samostalnost i strunost neposrednih voditelja poslova
drutva s obzirom na disperziju odgovornosti za poslovne odluke zbog utjecaja
(nepoeljnog, ali stvarnog i velikog) politikih struktura na poslovodstvo te
(iv) na probleme vezane uz uinkovitu i nezavisnu kontrolu voenja poslova
trgovakog drutva, prvenstveno s obzirom na nositelje nadzorne funkcije.
Ono to je kazano za trgovaka drutva u kojima je lan drava, na odgo-
varajui nain vrijedi i za trgovaka drutva u kojima je lan jedinica lokalne
ili regionalne uprave.
64
Poslovnik Hrvatskog Sabora (Narodne novine 6/02), l. 111., 112., 115.
Model upravljanja dravnom imovinom kakav postoji danas u Republici

Hrvatskoj pokazao se neuinkovitim. Povjeravanje upravljanja udjelima u
trgovakim drutvima iji je lan drava veem broju institucija nije poluio
zadovoljavajue rezultate i izvjesno je da e se u skoroj budunosti morati
svakako provesti opsene reforme postojeeg zakonodavnog okvira u smjeru
centralizacije odgovornosti za obnaanje lanskih prava kako bi se lansku
funkciju jasno razdvojilo od ostalih dravnih funkcija. S druge strane, problemi
nesamostalnosti upravljakog tijela i neuinkovite kontrole poslovanja trgo-
vakih drutava nisu posljedica neodgovarajueg zakonskog okvira. Umjesto
promjenama propisa, ti se problemi trebaju prije svega rijeiti prihvaanjem
odgovarajuih standarda poslovanja te transparentnijim voenjem poslova
drutva i odabirom strunih i nezavisnih osoba na poloaje nositelja lanskih,
upravljakih i nadzornih funkcija.
Osim neposrednog utjecaja politike, nedovoljno jasno odreeni ciljevi po-
slovanja drutava nose dio odgovornosti za probleme vezane uz upravljanje
trgovakim drutvima kojih je lan drava. Odgovornost je za to na dravi kao
lanu drutva. S obzirom na to da se u trgovakim drutvima kojima je pred-
met poslovanja djelatnost od opeg interesa moraju pomiriti interesi stjecanja
dobiti s prijekom potrebom osiguranja trajnog obavljanja djelatnosti drutva,
prvi korak prema uspjenoj poslovnoj politici mora biti jasno odreivanje ciljeva
poslovanja drutva. Bez deniranja spomenutih ciljeva bit e teko denirati
strategiju poslovanja drutva te ocijeniti uspjenost obnaanja upravljake
funkcije, odnosno procijeniti vode li se poslovi drutva u skladu s njegovim
interesima. U ovom sluaju interesi drutva mogu se uvelike izjednaiti s opim
interesima graana, pa time, zbog javnopravne funkcije drave, i s interesima
i zadaama drave kao javne vlasti. Primjereno tome, zapravo se moe rei da
u ovom sluaju interesi drave kao javne vlasti i regulatora (osigurati trajno
obavljanje djelatnosti od opeg interesa) i interesi drave kao lana drutva
(ostvarivanje ciljeva drutva, to ovdje nije iskazano samo ili prvenstveno na-
stojanjem da se postigne to via dobit) nisu posve divergentni. Tim vie, za
osobe koje djeluju kao lanovi upravljakih i nadzornih organa tih trgovakih
drutava osobito je vano jasno iskazati da je prvotni interes drutva osiguranje
pruanja usluga od opeg interesa, dok su drugi interesi i ciljevi (nancijski),
koji su inae izraeniji kod drugih trgovakih drutava, ovdje sporedni.
Osnovna bi obiljeja sustava upravljanja cjelokupnom dravnom imovinom
trebala biti uinkovitost u poslovnom smislu (to nije identino ideji maksi-
mizacije dobiti), osiguranje transparentnosti poslovanja radi zatite graana
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 689
i osiguranje trajnog obavljanja djelatnosti od opeg interesa. Pritom se treba

osigurati jednak tretman svih poduzetnika u nekoj djelatnosti. Cilj takva pri-
stupa je uspostava uspjenih i dobro funkcionirajuih trgovakih drutava koja
pozitivno utjeu na cjelokupnu poslovnu klimu u zemlji. Republika Hrvatska,
uz izmjene zakonodavnog okvira zbog kojih e se sistem upravljanja trgovakim
drutvima centralizirati, mora prihvatiti i odreene sustavne izmjene pristupa
upravljanju trgovakim drutvima kojih je lan. Bez prihvaanja standarda
poslovanja koje je pred trgovako drutvo postavilo trite te nunosti tran-
sparentnog voenja poslova s obzirom na pravila trinog natjecanja, trgovaka
drutva zaduena za obnaanje djelatnosti od opeg interesa nee moi ostvariti
i zadrati odgovarajui poloaj na tritu.
Summary
Nina irola *
Sinia Petrovi **
STATE AND COMPANY
The paper gives a comprehensive analysis of the specicities of the governance of state-
owned enterprises. The authors focus on companies providing services of general interest
and are thus not allowed to focus exclusively on prot accumulation but must also protect
the service they provide. The national legal framework regulating the structure and rules
of governance of corporations is explained. Specics of the ownership, management and
control functions are presented. The reasons for the separation of ownership, management
and control functions are analyzed. Current solutions, practices, and their shortcomings
are considered. The role of state ofcials at general meetings (or shareholders meetings)
and supervising bodies is examined. Special attention is paid to the comparative review
of ownership, management and control functions exercised by the state, comparing them
to Croatian solutions. Furthermore, certain suggestions are put forward regarding the
state property governance system; the authors indicate that main characteristics of the
*
Nina irola, LL. B., Assistant Lecturer, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg marala
Tita 14, Zagrebu
**
Sinia Petrovi, Ph. D., Professor, Faculty of Law, University of Zagreb, Trg marala Tita
14, Zagreb
state property management system should be efciency, transparency, guaranteed per-

formance of services of general interest and equal treatment of entrepreneurs. Finally, it
is concluded that the legislative basis of the Croatian state property governance system
should be altered in order to centralize their governance within one body and if the state-
owned enterprises are to be managed properly, they will have to incorporate established
modern managerial techniques.
Key words: company, state, ownership function, management function, control fun-
ction, state ofcials
Zusammenfassung
Nina irola *
Sinia Petrovi **
DER STAAT UND HANDELSGESELLSCHAFTEN
Die Autoren analysieren die Besonderheiten der Geschftsfhrung in Handelsgesell-

schaften, an denen der Staat Aktien oder Anteile hlt. Besondere Aufmerksamkeit
gebhrt den Handelsgesellschaften, die Ttigkeiten von allgemeinem Interesse ausben
und die nicht ausschlielich auf die Gewinnerzielung ausgerichtet sein drfen, sondern
verpichtet sind, die Ttigkeit, die sie ausben, auch zu schtzen. Die Autoren erlu-
tern den gesetzlichen Rahmen fr die Struktur und Fhrung von Handelsgesellschaften,
deren Gesellschafter der Staat ist. Die spezischen Merkmale der Ausbung der Rolle
des Gesellschafters, der Geschftsfhrung und des Aufsichtsorgans werden analysiert.
Bestehende Lsungen und Praxis wie auch deren Mngel werden dargelegt. Die Rolle
der Staatsfunktionre in den Gesellschafter- und Aufsichtsorganen wird problematisiert.
Ein besonderer Akzent liegt auf der vergleichenden Darstellung der Ausbung der Gesell-
schafter-, Geschftsfhrungs- und Aufsichtsfunktionen durch den Staat im Vergleich zu
den kroatischen Lsungen. Es werden bestimmte Anregungen formuliert in Bezug darauf,
wie das System des gesamten Staatsvermgens verwaltet werden sollte, da als zentrale
Charakteristiken Efzienz, Transparenz, die Sicherung der Ausbung der Ttigkeit von
*
Nina irola, Dipl. - Jur., wiss. Assistentin an der Juristischen Fakultt in Zagreb, Trg
marala Tita 14, Zagreb
*
Dr. Sinia Petrovi, Professor an der Juristischen Fakultt in Zagreb, Trg marala Tita 14,
Zagreb
Zbornik PFZ, 60, (3-4) 657-691 (2010) 691
allgemeinem Interesse und die Gleichbehandlung aller Unternehmer zu beachten sind.

Schlielich stellen die Autoren fest, dass es erforderlich ist, den gesetzlichen Rahmen des
kroatischen Systems der Verwaltung von Staatsvermgen auf eine Zentralisierung der
Verwaltung hin auszurichten wie auch bestimmte Systemvernderungen beim Zugang
zur Frage der Geschftsfhrung von Handelsgesellschaften, deren Gesellschafter auch
der Staat ist, einzufhren.
Schlsselwrter: Handelsgesellschaft, Staat, Gesellschafterfunktion, Geschftsfhrungs-
funktion, Aufsichtsfunktion, Staatsfunktionre

(Punim) Država I Trgovačko Društvo

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

(Punim) Država I Trgovačko Društvo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DRAVA I TRGOVAKO DRUTVO

Nina irola, dipl. iur. * UDK 347.72.03

U radu se nastoje obraditi posebnosti upravljanja trgovakim drutvima

Drava je drutvena organizacija koja, za razliku od ostalih drutvenih

Trgovaka drutva uvijek su trgovci.3 Drava i trgovaka drutva, dakle, slijede

svega javnopravni subjekt, moe u odnosima s drugima nastupati dvojako: kao

je od opeg interesa.8 Drava se, dodue, na lanstvo u trgovakom drutvu koje

drutvima koja obavljaju te djelatnosti nije uvijek i prijeko potreban preduvjet

2. OPENITO O UPRAVLJANJU I USTROJU TRGOVAKIH

Dioniko drutvo i drutvo s ogranienom odgovornou injenino su

nad radom organa koji je za voenje poslova posebno zaduen. S obzirom na

zvoju strategija organizacije poslovanja, praenja rizika, deniranja preduvjeta u vezi s

spomenutu upravljaku, obavlja i nadzornu ulogu, to bi dravi kao dioniaru

3. OPENITO O UPRAVLJANJU TRGOVAKIM DRUTVIMA IJI

Posebnosti upravljanja trgovakim drutvima u kojima drava ima udjele ili

odnosno odgovarajue tijelo izvrne vlasti u jedinicama lokalne i regionalne

Mogunost utjecaja drave na voenje poslova trgovakog drutva ponaj-

Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi razliito tumae u razliitim

im je ta funkcija povjerena posebnim zakonom. Je li mogue spojiti politiku

U drutvu s ogranienom odgovornou lanska pozicija drave takoer

4. 1. Razdvajanje lanske funkcije od upravljanja i odgovornosti

Kod trgovakih drutava u kojima je drava lan dodatno je naglaena va-

teorijom agencije24, upravljakom teorijom25 i teorijom interesnih skupina26

4. 2. Modeli izvravanja lanskih prava

Izvravanje lanskih prava od strane drave zahtijeva odreivanje jednog

Vlada ad hoc, za obnaanje lanske funkcije moe biti odabrano i Ministarstvo

bi trebalo djelovati u interesu svih trgovakih drutava ukljuenih u tu djelatnost i ne bi

Poseban oblik organizacije predstavlja osnivanje holdinga koji sa svojim

Godine 2004. ustrojeni su Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike Hrvatske i

ugovoru koji prethodno sklapa s njihovim imateljem.41 Takva situacija razlog

na to da je rije o modelu koji je rezultirao neuinkovitim koritenjem dravne

Upravno tijelo vodei je organ drutva, obvezatno djeluje u interesu drutva,

Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali i vlastitom imovinom i imovinom drugih dravnih

5. 1. Upravljanje trgovakim drutvima u kojima udjele ili dionice ima

U trgovakim drutvima kojih je lan drava najvea prepreka uinkovitom

govaraju dravi, odnosno ministarstvima ili ak pojedincima unutar Vlade ili

5. 2. Kodeks korporacijskog upravljanja

Korporacijsko upravljanje oznaava okvir za voenje poslova drutva i

Pitanje korporativnog upravljanja u Hrvatskoj nametnulo se usporedno s

Uspjeno upravljanje trgovakim drutvom podrazumijeva i uinkovit nadzor

U Republici Hrvatskoj dunost imenovanja, odnosno predlaganja lanova

6. 1. Ovlasti nadzornog odbora i neizvrnih direktora

Dok je jasna odgovornost uprave da vodi poslove drutva, neto je tee

vezi s potivanjem zakonskih obveza, statuta i odreenih strategija poslovanja.

6. 2. Prol i dunosti lanova nadzornog odbora, odnosno neizvrnih

Posebno je vano pitanje kvalikacija za pozicije u nadzornim tijelima.

su jasni, potrebe u vezi s lanovima nadzornih tijela ovisit e, meu ostalim, i

formalno izvan podruja njihova zaposlenja, nije jasno bi li se drava trebala

6. 3. Dravni dunosnici kao lanovi nadzornih organa

Uloga dravnih dunosnika kao nositelja nadzorne funkcije u trgovakim

lanove nadzornih odbora koji predstavljaju dravu, a nisu na poloaju na

Konano, vano je istaknuti i ulogu parlamenta u nadzoru rada trgovakih

tanjima iz svojega djelokruga. Takoer, Sabor ima pravo traiti odgovarajua

Dva su pitanja kljuna kada je rije o organizaciji i upravljanju trgovakim

Model upravljanja dravnom imovinom kakav postoji danas u Republici

i osiguranje trajnog obavljanja djelatnosti od opeg interesa. Pritom se treba

STATE AND COMPANY

state property management system should be efciency, transparency, guaranteed per-

DER STAAT UND HANDELSGESELLSCHAFTEN

Die Autoren analysieren die Besonderheiten der Geschftsfhrung in Handelsgesell-

allgemeinem Interesse und die Gleichbehandlung aller Unternehmer zu beachten sind.

You might also like