L.

RON HUBBARD

DIJANETIKA
MODERNA ZNANOST 0 MENTALNOM ZDRAVLJU

new-era
Publications International ApS

A HUBBARD PUBLICATION
 Dijanetika me je smjestila u sam vrh.
Oduvijek sam imao sposobnost biti donekle
uspjean, no dijanetka me je oslobodila do te mjere
da bih mogao postii zaista velike stvari, bez
ometanja."
John Travolta
glumac

Biti Clear znai razumjeti vlastite misli i

vlastitu svrhu. Bitka s mojim reaktivnim umom je
zavrena. Nema vie 'unutarnje borbe'.
Zahvaljujui dijanetici ostvarujem svoje ciljeve."
Chick Corea
jazz pijanist, dobitnik
nagrade "Grammy"

Dijanetika je eliminirala upravo one

misli koje nisam mogao kontrolirati, a koje su na
vremenskoj stazi utjecale na mene. Sada mogu
uiniti sve to elim. Obnovio sam veliki dio moga
punog potencijala. I to je super!"
Keith Code
motociklistiki prvak,
trener

Po svim nagovjetajima, to ce se
(dijanetika) pokazati toliko revolucionarnim za
ovjeanstvo kao i prvo otkrie peinskog ovjeka i
otkrie uporabe vatre."
Walter Winchell
Neui York Daily Mirror
 POSVEENO
WlLLU DURANTU

NASLOV IZVORNIKA:
DIANETICS: THE MODERN SCIENCE OF MENTAL HEALTH

M ,W |-;K,\ Publkiitiuns lnternutionul ApS

Store Kongensgade 55
1264 Copenhagen K, Denmark

ISBN 87-7816-660-8

1999
L. Ron Hubbard Library
Sva prava pridrana

Englesko izdanje 0 1950,1999 L. Ron Hubbard Ubrarv

Sva prava pridrana

Dizajn omota: 1999 L. Ron Hubbard Library

Sva prava iiridrana

Kongresna biblioteka broj 73-184345

Ova je knjiga dio radova L. Rona Hubbarda, koji je razvio

tehnologiju duevnoga lijeenja - dijanetiku te primijenjenu religijsku filozofiju - scijentologiju.
itatelju ju predstavljena kao zapis promatranja i istraivanja prirodo ljudskoga uma i duha,
a ne kao navod autorovih tvrdnji. Dobrobit i ciljeve- dijanetike i sajentoltjgijeitatelj mue
]>ostit'i amo predanim radom.

Hubbard, Scientology, Scijentologiju, Dianetics, Dijanetika, Celebrity Centre, Flag, i simbol

dijanetike u krugu su registrirani i zatieni znati u posjudu Ruligious Technology Cuntera
i koriste se uz njegovo doputenje.

NEW ERA ie registrirani i zatieni znak u posjedu

 VANA NAPOMENA

Dok itate ovu knjigu pazite da nikad ne prijeete preko

rijei koju u potpunosti ne razumijete.
Jedini razlog zbog kojega ljudi odustanu od uenja, zbune se ili
uope ne mogu uiti jest upravo taj to su preli preko rijei koju nisu
razumjeli.
Zbunjenost ili nemogunost razumijevanja ili uenja dolazi NAKON
rijei koju osoba nije definirala i razumjela.
Je li Vam se ikad dogodilo da ste doli do kraja stranice i ustanovili
da ne znate to ste upravo proitali? Dakle, negdje prije na toj stranici
preli ste preko rijei za koju niste imali definiciju, ili ste pak imali
pogrenu definiciju.
Evo primjera: "Pokazalo se da su djeca, u krepuskularno doba dana
bila mirnija; inae su bila kudikamo ivahnija." Vidite to se dogaa.
Mislite da niste razumjeli cijelu ideju, ali do toga dolazi samo zbog
jedne rijei koju niste mogli definirati, krepuskularno, koja znai
sumrano, sutonski.
Ne znai da ete morati pogledati samo nove i neuobiajene rijei.
Neke esto koritene rijei takoer mogu biti pogreno definirane i
stoga uzrokovati zbunjenost.
 Nikada ne prelazite preko nedefinirane rijei to je najvaniji
podatak na cijelom podruju uenja. Svaki predmet koji ste poeli a
zatim prestali prouavati, sadravao je rijei koje ste propustili
definirati.
Stoga, dok prouavate ovu knjigu nipoto ne preskaite rijei koje
niste u potpunosti razumjeli. Ako Vas sadraj pone zbunjivati ili
OPASKE I DEFINICIJE
Vam se uini neshvatljivim, zacijelo se neposredno prije toga pojavila
rije koju niste razumjeli. Stanite, vratite se do mjesta u tekstu
PRIJE nego to su se pojavile tekoe, pronaite rije koju niste
razumjeli i definirajte je.
Kao pomo itatelju, rijei koje vjerojatno ne bi bile dobro
shvaene definirane su u opaskama (numeriranim biljekama na dnu
stranice) na mjestu gdje se prvi puta pojavljuju u tekstu. Svaka tako
definirana rije s desna je oznaena malim brojem, a njenu ete
definiciju nai na dnu stranice, pored odgovarajueg broja.
Rijei ponekad imaju vie znaenja. U opaskama su iznesena
znaenja upotrijebljena u tekstu. Ostale definicije te rijei moi ete
pronai u rjeniku.
Na kraju knjige postoji tuma pojmova sastavljen od svih definicija
sadranih u opaskama, kao i ostalih pojmova definiranih u tekstu.
Ukoliko se elite vratiti na tekst vezan uz odreenu definiciju iznijetu
u tumau pojmova, uz svaku od tih definicija nai ete i broj poglavlja
u kojem se pojavljuje, kao i broj te opaske u tekstu.
 SADRAJ

KAKO ITATI OVU KNJIGU

KNJIGA TREA: TERAPIJA

KNJIGA PRVA : OVJEKOV CILJ
Prvo poglavlje Domet dijanetike Prvo poglavlje Zatitni mehanizam uma 183
Drugo poglavlje Release ili Clear 189
Drugo poglavlje Clear
Tree poglavlje ovjekov cilj Tree poglavlje Uloga auditora 193
etvrto poglavlje etiri dinamike etvrto poglavlje Dijagnoza 199
Peto poglavlje Vraanje, arhivar i vremenska staza 215
Peto poglavlje Saetak
esto poglavlje Zakoni vraanja 229
Sedmo poglavlje Emocije i ivotna sila 251
KNJIGA DRUGA: JEDINI UZROK SVIH ANORGANSKIH
Osmo poglavlje Neke vrste engrama 289
MENTALNIH I ORGANSKIH
Deveto poglavlje Mehanizmi i aspekti
PSIHOSOMATSKIH BOLESTI
Analitiki um i standardne memorijske terapije - prvi dio 305
Prvo poglavlje
banke 51 Mehanizmi i aspekti
Drugo poglavlje Reaktivni um 58 terapije - drugi dio 349
Stanica i organizam 79 Deseto poglavlje Diianetika - prolost i budunost
Tree poglavlje
etvrto poglavlje "Demoni" 95
Peto poglavlje Psihosomatske bolesti 108 DODATAK: Diianetika: Most do Cleara 449
esto poglavlje Emocije i dinamike 123 NEKOLIKO RIJEI O AUTORU 453
Sedmo poglavlje Prenatalno iskustvo i roenje 137 TUMA POJMOVA 461
Osmo poglavlje irenje aberacija 151 KAZALO POJMOVA 497
Deveto poglavlje Ukljuivanje engrama 159 KAKO NAI DIJANETIKOG AUDITORA 515
Deseto poglavlje Preventivna diianetika 171
 KAKO ITATI OVU KNJIGU

Dijanetika je avantura. To je istraivanje terre incognite1,

ljudskoga uma, tog golemog i do sada nepoznatog podruja, samo koji
centimetar iza naega ela.
Otkria i razvoj koji su omoguili formuliranje dijanetike zahtijevali
su godine i godine temeljitog istraivanja i pomnog testiranja. Bilo je
to istraivanje, ali i sinteza. Put je utrt i njegove dionice dovoljno
oznaene da bi vam omoguile siguran pristup vlastitom umu i
ponovno zadobivanje uroenoga potencijala, za koji sada znamo da
nije malen. Dapae, velik je, veoma velik.
Kako budete napredovali kroz terapiju, saznanje zato ste uinili to
to ste uinili i upravo u trenutku kada ste to uinili, to je bilo
uzrokom mranih i nepoznatih strahova koji su vas kroz djetinjstvo
progonili u nonim morama, gdje lee vai trenuci boli i zadovoljstva -
bit e za vas prava avantura. Mnogo je toga to ovjek ne zna o sebi,
svojim roditeljima, svojim "motivima". Poneto od onoga to ete
otkriti moglo bi vas osupnuti, jer najvaniji podaci u vaemu ivotu
moda nisu sjeanja, ve engrami 2 u skrivenim dubinama vaega
uma, neartikuLirani i iskljuivo destruktivni.
Pronai ete mnogo razloga zato vam "nikako nije bolje" i, na
posljetku, kada u engramima otkrijete zapovijedne reenice, ti e
razlozi - vama osobito - postati smijeni.
Dijanetika nije smrtno ozbiljna avantura. Iako je ono ime se bavi
patnja i gubitak, njezin ishod uvijek je smijeh. Toliko su, naime, bili
besmisleno i krivo protumaeni uzroci boli.
itajui ovu knjigu krenut ete na prvo putovanje u vlastitu terru
incognitu i otkriti da su ovdje jasno objanjene mnoge stvari "koje ste

1
terra incognita: lat. nepoznata zemlja; podruje ili predmet o kojemu se nita ne zna.
!
engram: mentalna slika koja sadri zapis tjelesne boli i nesvijesti. Engram, po definiciji,
mora sadravati udarac ili ozljedu. Engrami su detaljan, cjelovit zapis svakog osjeta
prisutnog u trenutku djelomine ili potpune nesvijesti.
1
 L. RON HUBBARD
oduvijek znali". Razveselit e vas spoznaja da su mnogi vai ivotni
koncepti zapravo bile znanstvene injenice. Uz to, uoit ete mnogo
podataka koji su svima ve odavno znani pa ete ih moda smatrati
"starim novostima" i biti ih skloni potcjenjivati. Budite uvjereni da je
upravo potcjenjivanje zasjenjivalo njihovu vrijednost, bez obzira na to
kobko se dugo za njih znalo, jer injenica sama za sebe nikada nije
vana bez dobre procjene i jasne povezanosti s drugim injenicama.
Ovdje ete pratiti pozamaan splet injenica koje djelujui prema
vani obuhvaaju sva podruja ovjekova rada. Sreom, ne morate se
baviti dugotrajnim praenjem bilo kojega od tih podataka pojedinano
sve dok u potpunosti ne proitate knjigu. Tada e se vidici dovoljno
proiriti da zadovolje bilo ija oekivanja.
Dijanetika je iroka tema, zato jer je takav i ovjek Znanost o
ljudskoj misU ne moe a da ne obuhvaa sve njegove djelatnosti.
Meutim, precizno razvrstavanje i povezivanje podataka pomoglo je
da se ne ode previe u irinu, kako bi se podruje prouavanja moglo
jednostavno pratiti. Ovaj e prirunik, bez posebne napomene,
uglavnom govoriti o vama, vaoj obitelji i prijateljima, jer ovdje ete ih
susresti i prepoznati.
U ovoj knjizi nastojale su se izbjei odzvanjajue ih gromoglasne
fraze, odbojne vieslone rijei ih profesorska suhoparnost. Kada
netko daje jednostavne odgovore, komunikacija je komplicirana samo
onoliko koliko je to za priopavanje ideje nuno. Koriten je uglavnom
jednostavan govorni rjenik, terminologija je veinom kolokvijalna, a
znanstvena cjepidlaenja potpuno su zanemarena. Ova knjiga obraa
se razliitim drutvenim slojevima i profesijama, no nije se drala
omiljene terminologije niti jedne od njih jer bi to bila prepreka u
razumijevanju ostalih. Dakle, od psihijatara oekujemo strpljenje zato
to se ne sluimo njihovom strukturom, jer nam ona ovdje ne treba. A
od lijenika da uvae kada prehladu imenujemo prehladom, a ne
1 treba ii od A do B i ako je "aberirana", ii e od A do neke druge toke i na posljetku stii do
katarnim' poremeajem respiratornog trakta. Jer, ovo je zapravo
praktina primjena znanosti i mi emo rei upravo ono to mislimo. A
:)
katarni: koji ima veze s upalom sluznice, osobito nosa ili grla, uzrokujui poveano luenje
sluzi.
2 3
KAKO ITATI OVU KNJIGU
vi, pak, "humanisti" 4 , zacijelo ne biste uivah kada bi vas se
optereivalo znakovima umarije5 i Lorentz-FitzGerald-Einsteinovim
jednadbama 6 . Dakle, manje zahtjevnoga itatelja neemo
optereivati znanstveno nemoguom Hegelovom7 gramatikom koja
ustrajava na tvrdnji o postojanju apsolutnog.
Ova knjiga zamiljena je kao stoac koji poinje jednostavnou i
sputa se u polje iroke primjene. Manje ili vie, ona prati stvarne
korake razvoja dijanetike. U poetku je bilo dinamiko naelo
postojanja8, zatim njegovo znaenje, onda izvor aberacije9 i napokon
upotreba svega kao terapije i terapijskih tehnika. Vidjet ete da nita
od toga nije posebno teko. Tekoe je imao utemeljitelj dijanetike.
Trebah ste samo vidjeti prve dijanetike jednadbe i postulate 10 ! Kako
je istraivanje napredovalo i kako se to podruje razvijalo, dijanetika
je postajala sve jednostavnijom. To je dobro jamstvo da je osoba na
pravom znanstvenom tragu. Samo slabo poznate stvari postaju sve
sloenijima to se dulje na njima radi.
4
humanist: znanstvenik koji se bavi humanistikim znanostima kao to su knjievnost,
jezik, filozofija i umjetnost.
&
znak umarije: (matematika) sigma(I) osamnaesto slovo grke abecede, koristi se pri
oznaavanju ukupnog zbroja niza lanova.
G
Lorentz-FitzGerald-Einsteinove jednadbe: matematike jednadbe koje su razvili
Hendrik Lorentz i George Francis FitzGerald, usko povezane s Einsteinovim radom. Te
formule, poznate kao Lorentz-FitzGeraldova kontrakcija, sadre hipotezu da se tijelo koje se
kree saima u smjeru kretanja kada je njegova brzina blizu brzine svjetlosti.
' Georg VVilhelm Friedrich Hegel: (1770-1831.), njemaki filozof, utemeljio svoju filozofiju
na naelu da ideja ili dogaaj (teza) stvara svoju suprotnost (antiteza), vodei prema
uravnoteenju suprotnosti.
8
dinamiko naelo postojanja: opstanak. Beskonaan opstanak moemo smatrati ciljem
ivota. Moemo dokazati da se ovjek, kao ivotni oblik, u svim svojim djelovanjima i
svrhama pokorava zapovijedi "Opstani!". Nije nova misao da ovjek opstaje. Nova misao je
ovjekova motiviranost jedino opstankom.
9
aberacija: lat. (06 - od + errare - skrenuti) odstupanje od razboritog razmiljanja ili
ponaanja. U osnovi znai pogrijeiti, raditi pogreke ili, tonije, imati fiksne ideje koje nisu
istinite. Rije se rabi i u znanstvenome smislu, a znai skretanje od ravne crte. Ako crta
B. U znanstvenom smislu ta rije takoer znai nedostatak tonosti ih pogreno vienje.
Primjerice, ovjek vidi konja, ali misli da vidi slona. Aberirano ponaanje bilo bi krivo ih
nerazumno ponaanje. Kada osoba ima engrame, oni mogu skrenuti njezinu normalnu
sposobnost opaanja istine do aberiranog opaanja, a potom i do aberirane reakcije na
okolnosti. Aberacija se suprotstavlja zdravom razumu, koji je njezina suprotnost.
Najosnovnija razina aberacije bila bi: "Ako hrana dobro mirie, makni se od nje!". To se
izravno protivi nastojanju organizma da opstane.
10
postulati: stvari za koje se pretpostavlja da su istinite, posebno kao osnova zakljuivanja.
 L. RON HUBBARD

Savjetujemo vam da knjigu proitate do kraja. Ona je ureena tako

da biste u trenutku kada doete do Dodatka trebali ve izvrsno
vladati temom Svaka injenica vezana uz dijanetiku terapiju navodi
se na vie naina i neprestano se iznova predstavlja. Time smo vam
eljeli skrenuti pozornost na bitne stvari. Kad stignete do kraja KNJIGA PRVA
knjige, moete se vratiti na poetak, te itati i prouavati ono to
mislite da biste trebali znati.
Gotovo sva osnovna filozofija i nesumljivo svi izvodi glavne teme
dijanetike ovdje su iskljueni, djelomice zbog ogranienog prostora, a
djelomice zato to oni pripadaju odvojenom tekstu gdje bi im se mogla

OVJEKOV
posvetiti duna panja. Unato tome, u ovoj knjizi kao dodatak
terapiji dobivate i njezin znanstveni domet.
Avantura poinje. Odnosite se prema njoj kao prema avanturi i
elim Vam da vie nikada ne budete isti.

CILJ

4
 PRVO POGLAVLJE

Domet dijanetike

7
Z-Jnanost o umu cilj je kojemu su teile tisue narataja. Zbog
nedostatka takve znanosti nestale su vojske, dinastije, pa i cijele
civilizacije. Zbog toga je propao Rim, a Kina zbog potrebe za njom
pliva u krvi. A tamo dolje, u skladitu, lei atomska bomba sa svojom
nadobudnom bojevom glavom, teko oboruanom neznanjem o njoj.
Niti jedna potraga do dananjeg dana nije bila nepopustljivija i
silovitija. Nema plemena, ma koliko primitivno i neuko bilo, koje je
propustilo prepoznati problem kao problem, odnosno barem pokualo
formulirati takvu znanost. Jo i danas moemo nai australijskog
aboridina1 kako "maginim iscjeliteljskim kristalom" nadomjeta
znanost o umu. aman2 u Britanskoj Gvajani3 stvarne zakone uma
zamjenjuje svojom monotonom pjesmom i posveenom cigarom, a
zagluujui bubanj goldskog4 vraa posluit e umjesto prikladne
tehnike za smanjenje uznemirenosti bolesnika.
5
Prosvijeeno i zlatno doba Grke nije imalo nita osim praznovjerja
u Eskulapov hram, glavni sanatorij7 za duevne bolesti. Prizivanje
6

penata, kunih boanstava, ili rtvovanje Febriji, boici groznice, bilo

je najvie to su Rimljani mogli uiniti za duevni mir bolesnih.
Nekoliko stoljea poslije ak se i engleski kralj mogao nai u rukama
egzorcista koji mu je istjerivanjem demona nastojao izlijeiti delirij.

1
aboridini: narod koji je na svojim stanitima ivio od poetka; prasjedioci.
2
aman: sveenik ili vra u nekih naroda, koji tvrdi da jedini ima kontakt s bogovima itd.
3
Britanska Gvajana: biva britanska kolonija na sjeveroistoku June Amerike; postigla
nezavisnost i postala lanicom Commonwealtha godine 1966.
4
Goldi: tradicionalni lovci i ribii koji nastanjuju dolinu rijeke Amur u jugoistonom Sibiru
i sjeveroistonoj Manduriji (regija i bivi administrativni dio sjeveroistone Kine).
5
zlatno doba: razdoblje najvieg napretka nacije i si., u kojem je neka umjetnost ili
djelatnost najsavrenija.
6
Eskulap: bog medicine i lijeenja u drevnoj grkoj i rimskoj mitologiji.
7
sanatorij: ustanova za lijeenje kroninih bolesti.

7
 L. RON HUBBARD
Od davnina do danas, bilo da je rije o najprimitivnijem plemenu ili
najraskonijoj civilizaciji, ovjek se, suoen s neobinim bolestima ili
aberacijama nalazi u stanju bespomonog strahopotovanja. Njegov
oaj, u pokuajima tretiranja ljudi, samo se neznatno izmijenio u
cijeloj ljudskoj povijesti. Sve do sredine dvadesetog stoljea postotak
ublaavanja tegoba, govorimo li o pojedinim duevnim poremeajima,
priblino je jednak uspjesima amana suoenih s istim problemima.
Prema suvremenom piscu, jedini napredak psihoterapije bilo je
smjetanje luaka u istu prostoriju. Govorei o brutalnosti u lijeenju
umobolnih, "civilizirane" tehnike unitavanja ivanoga tkiva
estinom oka ih operativnog zahvata znatno su nadmaile metode
amana ili Bedlama8. Ti postupci nisu se mogli razlono opravdati
postignutim uincima, a ne bi ih tolerirali ni u najprimitivnijoj
zajednici jer rtvu svode na puki zombizam9, unitavajui veliki dio
njezine osobnosti i ambicije i ne ostavljajui joj nita drugo doli
ivotinjsku poslunost. Ovdje i ne pomiljamo okrivljavati praksu
"neurokirurga" i iljak za led10 koji ubada i okree u umobolnim
glavama. To je spomenuto samo zato da se pokae dokle see ovjekov
oaj kada se suoi s naoko nerjeivim problemom poremeenih umova.
Promatrano s drutvenog i nacionalnog gledita, nedostatak
znanosti o umu nikada nije bio oitiji. Prirodne znanosti,
nepromiljeno napredujui znatno ispred sposobnosti ljudi da
razumiju jedni druge, naoruale su ovjeka stranim i savrenim
orujima koja samo ekaju trenutak provale jo jednog drutvenog
ratnog ludila.
Ti problemi nisu jednostavni, oni su na putu svakoga ovjeka i
ekaju ga zajedno s njegovom budunou. Sve dok je ovjek
prepoznavao da je um kojim rasuuje njegova glavna prednost nad
ivotinjskim carstvom, sve dok je shvaao da je upravo um njegovo
glavno oruje, on je tragao, promiljao i stvarao postavke
8
Redlam: stara ustanova za umobolne (puni naziv: St. Mary of Bethlehem) u Londonu,
ozloglaena zbog brutalnog zlostavljanja pri lijeenju umobolnih.
9
zombizam: nain ponaanja osobe koja djeluje kao da nema um ili volju. Dolazi od voodoo
(vrsta magije koju prakticiraju crnci Karipskog otoja, posebice Haitija) rijei za le koji je
oivljen nekom silom i primoran sluati zapovijedi.
10
iljak za led: dugaka, tanka otrica za lomljenje leda.
8 9
DOMET DIJANETIKE
pokuavajui pronai rjeenje.
Poput slagalice rasute nemarnom rukom, jednadbe koje bi vodile
do znanosti o umu, pa ak i do vodee znanosti svemira, neprestano su
kolale uokolo. Ponekad bi se spojila dva ulomka, a katkad, kao u
zlatno doba Grke, oblikovao bi se jedan cjeloviti dio. Filozof, aman,
vra, matematiar - svaki od njih promatrao je samo djelie. Neki su
smatrah da svi ti dijelovi moraju pripadati razliitim slagalicama, a
neki su pak mislili da pripadaju istoj. Jedni su govorili daje zapravo
rije o est slagalica, a drugi pak da je rije o dvije. Za to vrijeme
ratovi su nastavljani, drutva su obolijevala ili bivala rasprena, a o
svakim danom sve brojnijim hordama luaka napisani su svesci i
svesci znanstvenih knjiga.
Baconove11 metode i Newtonova12 matematika pospjeivale su
napredak fizikalnih znanosti koje su uvrivale i irile svoje granice,
a studiji uma zaostajali su poput nemarnog bataljuna koji mnogo ne
haje za to koliko e saveznikih postrojbi neprijatelj unititi.
No, na posljetku, svaka slagalica jednostavno sadri velik broj
dijelova. Mnogi od tih siunih dijelova bih su sastavljeni i prije i
nakon Francisa Bacona, Herberta Spencera13 i nekolicine drugih, a
uoene su i mnoge ispravne injenice.
Da bi se upustio u avanturu tisua varijabli od kojih se sastojala
slagalica, ovjek je samo morao razlikovati dobro od loeg, istinito od
lanog, te upotrebljavati ljude i prirodu kao pokusni materijal.
Sto bi znanost o umu trebala sadravati?
1. odgovor na cilj misli;
2. jedinstveni uzrok svih ludila, psihoza14, neuroza15, kompulzija16,
11
Francis Bacon: (1561-1626.), engleski filozofi esejist, naglaavao da istraivanje umjesto
s teorijama, mora zapoeti s injenicama koje se mogu opaziti.
12
Sir Isaac Newton: (1642-1727.), engleski matematiar, astronom i filozof, jedan od
najveih genija koje je svijet ikada upoznao. Od temeljne su vanosti njegova tri znanstvena
otkria: metoda promjene varijabilnih koliina, koja je polazite modernog diferencijalnog
rauna, zatim zakon sastava svjetlosti i zakon gravitacije.
13
Herbert Spencer: (1820-1903.), engleski filozof, jedan od nekolicine suvremenih mislilaca
koji su pokuali sustavno procijeniti sve fenomene svemira, ukljuujui duevna i drutvena
naela.
14
psihoza: teki mentalni poremeaj; ludilo.
15
neuroza: emocionalno stanje koje sadri konflikte i emocionalne podatke koji koe
sposobnosti ili sreu pojedinca.
 L. RON HUBBARD
DOMET DIJANETIKE
17
represija i socijalnih poremeaja;
Iako jednostavna, dijanetika jest i ini sljedee:
3. nepromjenjivi znanstveni dokaz o osnovnoj prirodi i pozadini
1. ona je organizirana znanost o misli izgraena na vrlo preciznim
funkcioniranja ljudskoga uma; aksiomima (postavkama prirodnih zakona nalik onima u fizikalnim
4. tehnike i vjetine uporabe kojima se otkriveni jedinstveni uzrok znanostima);
moe bez iznimke izlijeiti, izuzimajui, dakako, nerazumnosti
2. poznaje terapeutsku tehniku kojom se mogu tretirati sve
deformiranog ili patoloki18 oteenog mozga ili ivanog sustava,
neorganske duevne bolesti i sve organske psihosomatske bolesti, sa
izbrisanog pamenja te posebice izdvajajui jatrogene psihoze (one
sigurnou u potpuno izljeenje svih sluajeva;
koje su uzrokovali lijenici i ukljuuju unitenje ivoga mozga);
3. poveava ljudske sposobnosti i mo rasuivanja koja uvelike
5. metode prevencije duevnog poremeaja;
nadilazi sadanje norme, poveavajui, a ne unitavajui ovjekovu
6. uzrok i lijek za sve psihosomatske19 bolesti koje, kao to neki snagu i osobnost;
kau, ine 70 posto ljudskih bolesti.
4. dijanetika daje cjelovit uvid u pune potencijale uma, otkrivajui
Takva znanost nadilazila bi najotrije za nju ikada postavljene
da su ti potencijali kudikamo vei nego to se prije pretpostavljalo;
kriterije. Zapravo, svako razmiljanje o tome trebalo bi otkriti da
5. u dijanetici je otkrivena, a ne preputena sluaju ili postulirana,
znanost o umu mora biti u mogunosti djelovati i biti upravo to to
osnovna ovjekova priroda koja se kod svake osobe moe posve
smo naveli.
aktivirati. I otkriveno je daje ta osnovna priroda dobra;
Znanost o umu, ako bi zaista bila dostojna tog imena, morala bi se u
6. otkriven je i prikazan, na znanstvenoj ili laboratorijskoj osnovi,
eksperimentalnoj preciznosti nositi s fizikom i kemijom. Za njezine jedini uzrok duevnih poremeaja;
zakone ne mogu postojati "posebni sluajevi". Ona ne moe
7. napokon su ustanovljeni veliina, kapacitet i sposobnost
pribjegavati autoritetima. Atomska bomba e eksplodirati, bez obzira
20 prisjeanja sadraja pohranjenih u ljudskoj memoriji;
odobrava li to Einstein ili ne. Eksploziju bombe reguliraju prirodni
8. otkrivene su pune umne sposobnosti "zapisivanja", uz zakljuak
zakoni. Upotrebljavajui tehnike izvedene iz otkrivenih prirodnih
da se poprilino razlikuju od prijanjih pretpostavki;
zakona, tehniari mogu napraviti jednu ili milijun jednakih atomskih
9. dijanetika je izloila nemikrobnu teoriju bolesti, nadopunjujui i
bombi.
obuhvaajui biokemiju21 i Pasteurov22 rad na mikrobnoj teoriji;
Nakon to su svi aksiomi i sama tehnika organizirani i
10. s dijanetikom nestaje "potreba" unitavanja mozga okom ili
funkcioniraju kao znanost o umu, ravnopravna s fizikalnim operativnim zahvatom kako bi se postigla "poslunost" i "prilagodba"
znanostima, moe se uoiti da u njoj postoje dodirne toke s gotovo duevnih bolesnika;
svakom kolom o umu koja je ikada postojala. To je ponovno vrlina, a
11. u dijanetici postoji primjenjivo objanjenje fiziolokih uinaka
ne nedostatak.
droga, lijekova i endokrinih23 tvari; odgovoreno je na mnoge probleme
postavljene u endokrinologiji;
12. dijanetikom su proireni razni obrazovni studiji, socioloki,
16
kompulzija: ponavljajui iracionalni impulsi koji neodoljivo tjeraju na neku akciju.
17
represija: zapovijed da organizam ne smije neto uiniti.
18
patoloki: kojije uzrokovan ili ima veze s boleu. U tumau pojmova vidi: patologija.
19
psihosomatske: psiho se odnosi na um, a somatsko na tijelo; izraz psihosomatsko znai da 21
um ini tijelo bolesnim ili se odnosi na bolesti koje su stvorene unutar tijela poremeajem biokemija: znanost o kemiji ivih organizama.
22
uma. Louis Pasteur: (1822-1895.), francuski kemiar i bakteriolog; dokazao da truljenje i
20
Albcrt Einstein: (1879-1955.), njemaki fiziar, dravljanin Sjedinjenih Amerikih raspadanje uzrokuje bakterija, te razvio serume i cjepiva za bolesti poput kolere i bjesnoe.
23
Drava od 1940.; formulirao teoriju o pretvorbi mase u energiju, otvarajui put ka razvoju endokrino: koje opisuje ili je u vezi s bilo kojom bjezdom koja stvara unutarnje izluine
atomske bombe. putajui ih izravno u krvotok. One se krvotokom prenose do drugih dijelova tijela
regulirajui ili kontrolirajui njihove funkcije.

10
11
 L. RON HUBBARD DRUGO POVLAVLJE

politiki, vojni i drugi;

13. dijanetikom je potpomognuto podruje citologije24, kao i ostala CLEAR 1
podruja istraivanja.
To je dakle, gruba skica o tome kakav bi domet znanost o umu
trebala imati i stoje domet dijanetike.

V-/ptimalan pojedinac dijanetiki se naziva Clear. Ta e se rije u

ovoj knjizi esto spominjati u obliku imenice i glagola, pa smatramo
korisnim odmah na poetku objasniti to sve tono obuhvaa pojam
Clear, cilj dijanetike terapije.
Cleara se moe testirati na sve psihoze2, neuroze3, kompulzije4 i
represije5 (sve aberacije), te na bilo koje autogene (samostvorene)
bolesti koje nazivamo psihosomatskim bolestima. Testovi potvruju
da u Cleara nema takvih bolesti ili aberacija, a dodatna ispitivanja
njegove inteligencije pokazuju da je ona visoko iznad uobiajene
razine. Iz njegovih je aktivnosti vidljivo da ivi poletno i zadovoljno.
Ti rezultati mogu se dobiti i usporeivanjem. Ako neurotina6 osoba
boluje i od psihosomatskih bolesti, testiranjem e se pokazati da i
psihosomatske bolesti i aberacije postoje. Tada ga se moe lijeiti
dijanetikom terapijom sve dok te neuroze i bolesti ne nestanu.
Provjera e na kraju pokazati da su posignuti gornji rezultati. Uzgred
reeno, taj pokus obavljen je mnogo puta i uvijek s istim rezultatima.
Pri laboratorijskom testiranju svi pojedinci koji imaju organski
potpune (neoteene) ivane sustave reagiraju tako na dijanetiki
proces koji vodi do Cleara.
Nadalje, Clear posjeduje temeljne i uroene osobine ne uvijek
dostupne ovjeku koji nije Clear, osobine koje se nisu smatrale
moguima i nisu bile dio dotadanjih rasprava o ovjekovim
sposobnostima i ponaanju.

1
Clear: engl. ist, bistar, jasan.
2
psihoza: duevna bolest, nenormalnost, ludilo.
3
neuroza: stanje nerazumne brige ili straha.
4
kompulzija: prisila, prinuda.
5
24
citologija: znanstveno prouavanje stanica. represija: suzbijanje, potiskivanje.
6
neurotian: onaj koji je nerazuman ili uznemiren na nekom podruju (kao suprotnost
psibotinoj osobi koja je u stanju ope uzrujanostj).

12 13
 L. RON HUBBARD
Prvo, govorit emo o opaanju. ak i takozvani normalni ljudi ne
vide i ne razlikuju sve boje, ne uju jasno zvukove ili ne osjeaju
optimalno osjetilima njuha, okusa, opipa i tjelesnim osjetom.
To su glavne linije komunikacije s materijalnim svijetom koji veina
ljudi prepoznaje kao stvarnost. Zanimljivo je napomenuti da, premda
se u prolosti smatralo kako je suoavanje sa stvarnou apsolutno
nuno ako aberirana osoba eli biti razumna, nije bila dana niti jedna
definicija kako to uiniti. Da bi se u sadanjosti mogao suoiti sa
stvarnou pojedinac svakako mora biti sposoban osjetiti je preko onih
komunikacijskih kanala kojima se ovjek najee slui u
svakodnevnom ivotu.
Svaki ovjekov osjet moe biti aberiran psihikim7 poremeajima
koji analitikome dijelu uma ne doputaju da shvati ono to je
primljeno. Drugim rijeima, sustav za opaanje boja moe biti u redu,
ali istodobno u umu mogu postojati sklopovi8 koji briu boju prije nego
to je svijesti doputeno vidjeti objekt. Moe se otkriti da daltonizam9
varira od osobe do osobe. Neke osobe boje vide mutno, manje blistavo,
a u krajnjem ih sluaju uope ne vide. Nekima su kriave boje
odvratne, a ima i onih koji takve boje smatraju nedovoljno uoljivima.
Taj razliiti stupanj daltonizma nije bio prepoznat kao psihiki
imbenik, a kada je uope i bio zamijeen, neodreeno se pretpostavilo
daje to vrsta stanja uma.
Na neke osobe zvukovi djeluju prilino uznemirujue. Uporno
cviljenje violine, primjerice, jedni doivljavaju kao da im netko
runom builicom bui bubnu opnu, a druge smiruje glasno sviranje
pedeset violina. Takoer, neki pritom izraavaju ravnodunost i
dosadu, a nekima je zvuk violine monoton, bez obzira na sloenost
melodije. Te razlike u zvunoj percepciji (sluhu), kao i razliito
doivljavanje boja te druge vizualne pogreke smatrale su se
uroenima ili su se pripisivale tjelesnom nedostatku, ili se ni sa ime
nisu dovodile u vezu.
7
psihiki: koji pripada ljudskoj dui ili umu; mentalno, (suprotno od tjelesnog).
8
sklop: dio banke pojedinca (kolokvijalno ime za reaktivni um) koji se ponaa kao da je
netko ili neto odvojeno od njega i koji mu ili govori ili kree u akciju prema vlastitom
nahoenju, a k moe, ako je dovoljno estok, preuzeti kontrolu nad osobom.
9
daltonizam: mana vida koja se oituje u nerazlikovanju nekih boja.
14
CLEAR
Na slian nain, od osobe do osobe, u velikom rasponu variraju
osjeti mirisa, dodira, organski osjeti, bol i sila tee (gravitacija).
Letiminom provjerom meu prijateljima mogu se uoiti goleme
razlike u osjetu istih stimulansa10. Peeni puran jednima mirie
zamamno, drugi su na taj miris ravnoduni, a trei ga i ne osjeaju.
Takoer, u krajnjem sluaju, netko moe tvrditi da peeni puran
mirie poput ulja za kosu.
Sve dok ne bude dovoljno Clearova ostaje nejasno zato takve
razlike uope postoje. Jer, takva je neobuzdana kvaliteta i brojnost
osjeta preteno prouzroena aberacijom. Zbog ugodnih iskustava u
prolosti i uroene osjetljivosti, postojat e stanovita razlika meu
Clearovima. Stoga se Clearov odgovor ne bi trebao automatski
smatrati standardiziranim, prilagoenim neutralnim stajalitem - tim
blijedim i tetnim ciljem prolih doktrina11. Clear je maksimalno
prijemiv i to je u skladu s njegovom vlastitom eljom za reakcijom.
Premda mu gorui kordit12 jo uvijek mirie na opasnost, to ga ne ini
bolesnim. Kad je gladan, peeni mu puran dobro mirie, a ako je to
hrana koju jo i voli, tada mu uistinu izvanredno mirie. Zvuk violine,
ako mu je ugodan, ne ini mu se monotonim i ne uzrokuje bol, nego
uiva u punoi zvuka i skladnosti melodije. To je, dakako, stvar
ukusa. No, ako mu se ne svia takav zvuk, slua timpane, saksofone
ili, ovisno o raspoloenju, ne slua nita.
Drugim rijeima, postoje dvije varijable na djelu. Prva, ona
najneobuzdanija, uzrokovana je aberacijama. Druga, prilino
razborita i razumljiva, uzrokovana je osobnou.
Tako se osjeti aberirane osobe (pojedinca koji nije Clear) uvelike
razlikuju od osjeta osobe koja je Clear (neaberiranog pojedinca).
Nadalje, postoje razlike izmeu stvarnih osjetilnih organa i
pogreaka koje su oni uzrokovali. Manji broj tih pogreaka organske
je prirode, primjerice probueni bubnjii u uima nisu kompetentni
mehanizmi za registriranje zvuka. Veina percepcijskih (osjetilnih)
10
stimulans: ono to osobu ili objekt potie k aktivnosti ili energiji, ili izaziva reakciju
organa ili tkiva tijela.
11
doktrina: skup miljenja jedne knjievne i filozofske kole ili skup vjerovanja jedne
religije.
12
kordit: bezdimni eksploziv, rabi se kao pokreta metaka i granata.
15
 L. RON HUBBARD
pogreaka u organskome podruju uzrokovana je psihosomatskim
poremeajima.
Osvrnemo li se oko sebe zapazit emo naoale gotovo na svaijem
nosu, pa ak i u djece. Naoale se preteno nose zato da bi se popravilo
stanje koje tijelo, borei se, nastoji opet pogorati. Kada nastupi faza
noenja naoala, (ne zbog naoala) vid se poinje pogoravati na promatranja - Clearom. Ono za stoje Clear sposoban u prolosti su s
psihosomatskom naelu. Ta je primjedba otprilike isto toliko
neopouzdana koliko i izjava da se jabuke padajui sa stabla obino
pokoravaju sili tee. Jedna od sporednih stvari koja se dogaa Clearu
jest da se njegov vid znatno pobolja ako mu je, kao aberiranoj osobi,
bio lo. Uz malo truda, njegov e se vid vremenom vratiti na svoju
optimalnu razinu. (Usprkos argumentima okulista protiv dijanetike,
to im ipak osigurava prilino dobar posao. Naime, poznato je da
Clearovi pri kraju tretmana moraju u kratkom razdoblju uzastopce
kupiti pet pari naoala kako bi kompenzirali prilagodavanje vida, i
mnogim se aberiranim osobama koje su poslije postale Clear vid
poboljava do najvie toke, koja je neznatno ispod optimuma.)
U pojedinaca koji nisu Clear vid je zbog aberacija na organskoj bazi
oslabljen, te je i sam osjetilni organ ogranien s obzirom na optimalno
funkcioniranje. Nakon to su aberacije uklonjene ponovni su testovi
dokazali da tijelo ini smion napor obnavljanja vida do optimuma.
Sluh, kao i ostali osjeti, organski varira u irokom spektru.
Primjerice, naslage kalcija mogu uzrokovati neprestanu "zvonjavu" u
uima. Uklanjanje aberacija omoguuje tijelu usklaivanje prema
dostupnom optimumu, naslage kalcija nestaju i u uima prestaje
zvoniti. No, i osim tog vrlo specifinog sluaja, i na organskoj osnovi
postoje velike razlike u sluha Organski, kao i aberacijski, sluh moe
biti nevjerojatno pojaan ih vrlo oslabljen - jedni uju korake u
susjednom bloku zgrada kao neto posve uobiajeno, a drugi ne uju
niti zvuk bas-bubnja na verandi ispred kue.
To da se razliiti osjeti uvelike razlikuju od osobe do osobe na
aberacijskoj i psihosomatskoj osnovi, najmanje je od ovdje prikazanih
otkria. Sposobnost sjeanja u svojim je varijacijama mnogo
fantastinija od osobe do osobe.
U postupku promatranja Clearova i aberiranih osoba iziao je na
16
CLEAR
vidjelo potpuno novi nain sjeanja koji je bio svojstven umu, no do
tada nije bio primijeen. Dok ga samo mah postotak aberiranih ljudi
doivljava u punom smislu, u Cleara je to standardno. Dakako, ovdje
se ne sugerira da su ueni ljudi u prolosti bih loi promatrai. Mi se
ovdje bavimo potpuno novim i do sada nepostojeim objektom
vremena na vrijeme samo malobrojni bih u stanju uiniti.
Uroenu, a ne nauenu sposobnost mehanizama sjeanja koju
posjeduje um, moemo u dijanetici tehniki nazvati vraanje. Taj
termin upotrebljavamo u njegovu uobiajenom znaenju (prema
rjeniku), uz dodatak injenice da je um posjeduje kao normalnu
funkciju sjeanja, i to na nain da osoba moe "poslati" dio svojega
uma u prolo razdoblje, na mentalnoj ili kombinirano mentalnoj i
tjelesnoj osnovi, te iznova, na isti nain i uz prisustvo istih osjeta
doivjeti dogaaje koji su se zbili u prolosti. Neko se vjetinom
zvanom hipnoza nad hipnotiziranim osobama provodilo ono to se
nazivalo "regresija". Hipnotizer je na jedan od dva naina vraao
osobu u dogaaje iz njezine prolosti. To se postizalo tehnikama
transa, drogama i odreenom tehnologijom. Hipnotiziranu osobu
moglo se "potpuno" poslati u trenutak prolosti i pritom se ponaala
kao da ima tono onoliko godina koliko je imala u dobu u koje se
vratila, sa samo prividnim sposobnostima i sjeanjima iz toga
trenutka. To se zvalo revivifikacija (ponovno proivljavanje). Regresija
je bila tehnika kojom je dio hnosti ostajao u sadanjosti, a dio se
vraao u prolost. Te sposobnosti uma smatrale su se prirodnima
samo u hipnozi i samo su se u njoj upotrebljavale. Ta nekoliko tisua
godina stara vjetina postoji u Aziji i danas, kao to je oito postojala
od davnina.
Regresija je ovdje zamijenjena vraanjem. Ta dva postupka ne mogu
se usporeivati jer regresija, kao rije, ima neka loa znaenja koja bi
smetala pri upotrebi. Revivifikacija je zamijenjena s ponovnim
proivljavanjem jer se u dijanetici mogu nai objanjenja hipnotikih
naela i, kao to e poslije biti objanjeno, hipnoza se ovdje ne
prakticira.
Um ima i drugu sposobnost sjeanja. ak i dok je osoba u posve
17
 L. RON HlJBBARD
budnome stanju, dio uma moe se "vratiti" i u cijelosti ponovno
proivjeti dogaaje iz prolosti. elite li to provjeriti, pokuajte s
nekoliko osoba sve dok ne otkrijete jednu koja to ini bez tekoa.
Potpuno budna osoba moe se "vratiti" u odreene trenutke svoje
prolosti. No, sve dok se osobu ne zamoli da to uini, ona vjerojatno
nee ni znati da posjeduje takvu sposobnost. Ako se i odlikovala
njome, zacijelo je smatrala kako je to uobiajeno (vrsta pretpostavke
zbog koje su mnogi podaci kasno ugledali svjetlo dana). Osoba se moe
vratiti u vrijeme kada je plivala i plivati s potpunim sjeanjem
zvukova, slika, okusa, mirisa, opipa, tjelesnih osjeta, itd.
"Ueni" gospodin svojedobno je nekoliko sati uvjeravao skupinu
ljudi da je sjeanje na osjet mirisa, na primjer, gotovo nemogue jer je
"neurologija13 dokazala da olfaktivni14 ivci nisu povezani s
talamusom15." Unato tome to su dvije osobe iz skupa otkrile da
posjeduju takvu sposobnost vraanja, ueni gospodin nastavio je
izlaganje da je olfaktivno sjeanje nemogue. Provjera te sposobnosti,
neovisno o vraanju, iznijela je na vidjelo injenicu da se pola
nazonih sjetilo mirisa, ponovno ga niriui.
Vraanje je potpun in slikovitog sjeanja. itava je memorija u
stanju uiniti da pojedina organska podruja ponovno osjete podraaje
prolih dogaaja. Djelomino sjeanje je uobiajeno. Ne toliko da bi
bilo normalno, no zasigurno dovoljno da bi zavrijedilo pomno
prouavanje. Jer to je, da ponovimo, vrlo promjenjiva varijabla.
Opaanje sadanjosti jedna je od metoda suoavanja s realnou.
Ali, ako se osoba ne moe suoiti s realnou iz prolosti, tada se ona u
stanovitoj mjeri ne suoava s nekim dijelom realnosti. I ako se
slaemo u tome da je suoavanje s realnou poeljno, tada osoba to
treba uiniti i s jueranjom realnou, da bi je se po suvremenoj
definiciji moglo smatrati potpuno "razumnom". Da bi se ovjek "suoio
s juer" nuno je da mu bude dostupno odreeno stanje sjeanja.
ovjek bi morao biti sposoban sjeati se. No, koliko naina sjeanja
postoji?
U neurologija: znanost o ivcima i ivanom sustavu, posebno o bolestima koje ih napadaju.
11
olfaktivni: od ili u vezi s osjetom mirisa.
1S
talamus: unutarnje podruje mozga gdje poinju osjetilni ivci.
18
CLEAR
Prvi nain je vraanje. To je novo. Njegova je prednost u tome to
osoba moe ispitati pokretne slike i sve ostale osjete zabiljeene za
vrijeme trajanja dogaaja. Takoer, moe se vratiti svojim prolim
zakljucima i zamislima. Sposobnost da se ponovno bude na mjestu
gdje su eljeni podaci prvi put prouavani uvelike pomae u uenju,
istraivanju i svakidanjem ivotu.
Postoje i uobiajeniji naini sjeanja. Optimalno sjeanje je ono s
pomou metode povratka jednog ili vie osjeta, dok sama osoba ostaje
u sadanjem vremenu16. Drugim rijeima, razmiljajui o rui, neki je
ljudi vide, miriu i osjeaju. Oni je vide jasno, u svim bojama - "okom
uma", upotrijebimo li stari kolokvijalizam, miriu je jasno, mogu
osjetiti ak i njezino trnje. Razmiljajui o ruama, zapravo se sjeaju
rue.
Ti bi ljudi, razmiljajui o brodu, vidjeli odreeni brod, osjetili
njegovo kretanje ako bi pomislili da su na palubi, osjeali bi miris
borove smole ili ak manje intenzivne mirise te uli sve zvukove u vezi
s brodom. Vidjeli bi brod u pokretu u cijeloj paleti boja i uli ga u
potpunom audiotonu.
Te sposobnosti u aberiranih osoba izrazito variraju. Kae li se
nekima da misle na ruu, oni jedva da je mogu vizualizirati. Neki je
mogu mirisati, ali ne i vidjeti. Neki je vide bez boje ili vrlo blijedo.
Kada im se kae da misle na brod, neke aberirane osobe vide samo
plonu, bezbojnu, mirnu sliku, poput umjetnike slike broda ili
fotografije. Neki opaaju bezbojnu lau u pokretu, ali sa zvukovima.
Neki uju zvukove broda, ali ne uspijevaju vidjeti nikakvu sliku. Neki
jednostavno razmiljaju o brodu kao o konceptu da brodovi postoje i
da znaju za njih, ali ne uspijevaju vidjeti, osjeati, uti, mirisati ili na
neki drugi nain bilo to osjetiti uz pomo sjeanja.
U prolosti je za to postojao naziv "slikovito prikazivanje", no taj je
izraz toliko neprimjenjiv na zvuk, dodir, organske senzacije i bol da se
u dijanetici kao tehniki termin uvijek upotrebljava sjeanje. Njegovoj
se vrijednosti u ivotu poklanjalo tako malo pozornosti da cjelovit
koncept nikada prije nije bio formuliran. Zbog toga smo sjeanje
16
sadanje vrijeme: vrijeme koje je sada i postaje prolost onako brzo kako ga se promatra.
Taj se termin slobodno primjenjuje i na upravo postojeu okolinu.
19
 L. RON HUBBARD
potanko opisali.
Prilino je jednostavno testirati sjeanje. Ako bismo priupitali
prijatelje kakve su njihove sposobnosti, uvjerili bismo se da se one
uvelike razlikuju od pojedinca do pojedinca. U jednih je sjeanje
ovakvo, u drugih onakvo, a neki funkcioniraju samo na konceptima
sjeanja. Ako radite pokus na ljudima oko sebe, upamtite da je svaki
osjet pohranjen u memoriji i zbog toga posjeduje sjeanje koje
ukljuuje bol, temperaturu, ritam, okus, teinu, ve spomenuti vid,
sluh, opip i njuh.
Dijanetiki pojmovi koji ta sjeanja opisuju jesu: vizio (vid), sonino
(zvuk), taktilno (dodir), olfaktivno (njuh), ritmino, kinestetiko (teina
i pokret), somatsko (bol), termalno (temperatura) i organsko
(unutarnje senzacije i, prema novoj definiciji, emocije).
Zatim, postoji i druga skupina mentalnih aktivnosti koje se mogu
saeti pod nazive imaginacija i kreativna imaginacija. Tu opet imamo
obilje materijala za ispitivanje.
Imaginacija je ponovno kombiniranje stvari koje je osoba osjetila, o
kojima je razmiljala ih ih intelektualno uobliila, a ne moraju nuno
postojati. To je metoda kojom um zamilja poeljne ciljeve ili predvia
budunost. Ona je iznimno vrijedna kao dio bitnih rjeenja bilo kojeg
mentalnog problema i svakodnevne egzistencije. injenica da je to
ponovno kombiniranje ni na koji nain ne umanjuje njezinu golemu i
udesnu sloenost.
Clear imaginaciju koristi u cijelosti. Postoji zapis imaginacije vida,
mirisa, okusa, zvuka - ukratko, svakog pojedinog osjeta. To su zapisi
stvoreni na osnovi uzorka u memorijskim bankama, kombiniranog s
konceptualnim idejama i konstrukcijom. Nove tjelesne strukture,
sutranjica pomou dananjice, sljedea godina pomou prole godine,
zadovoljstvo koje treba postii, poslove koje treba uiniti, nesree koje
treba izbjei - sve su to funkcije imaginacije.
Clearova kolor-vizualna, ton-sonina, taktilna, olfaktivna, ritmika,
kinestetika, termalna i organska imaginacija u izvrsnom su stanju.
Kada ga zamolite da zamisli vonju u pozlaenom etveropregu, on
"vidi" u punoj boji koiju koja se kree, "uje" sve zvukove i "rnirie"
mirise za koje misli da su svojstveni toj okolnosti, "osjea" tapecirano
20
CLEAR
sjedalo, kretanje i svoju nazonost u koiji.
Pored uobiajene imaginacije postoji kreativna imaginacija. To je
vrlo iroka, nemjerljiva sposobnost, prilino promjenjiva od osobe do
osobe, koju neki posjeduju u izobilju. Ona je ovdje ukljuena da bi je
se izdvojilo kao postojeu cjelinu, a ne kao operativni dio uma koji se
tretira kao uobiajeni dio dijanetike. Kod dearova koji posjeduju
kreativnu imaginaciju ona je, ak i ako je bila zakoena dok je on bio
aberiran, sada prisutna i moe se demonstrirati. Ona je uroena.
Mogue ju je aberirati samo zabranom njezine ope upotrebe. Drugim
rijeima, aberiranjem njezine uporne primjene ili ograniavanjem
cijeloga uma. Ah, kreativna imaginacija - ono ime se stvaraju
umjetnika djela, grade drave i obogauje ovjek - moe se zamisliti
kao posebna funkcija, neovisna u djelovanju, te u svom postojanju ni
na koji nain ovisna o aberiranom stanju pojedinca jer ispitivanje
njezine aktivnosti i upotrebe kod Cleara koji je posjeduje prikladno
pokazuje njezin uroeni karakter. Eijetke su osobe koje je ne
posjeduju.
Na kraju, imamo posljednju, no najvaniju aktivnost uma. Na
ovjeka treba gledati kao na svjesno bie. Njegova svjesnost ovisi o
sposobnosti rjeavanja problema opaanjem ih stvaranjem i
razumijevanjem situacija. Ta je razboritost primarna, vrlo vrijedna
funkcija onoga dijela uma koji ga, kao ovjeka, razlikuje od ivotinje.
Sjeajui se, opaajui, zamiljajui, on posjeduje izvanrednu
sposobnost donoenja zakljuaka i njihove upotrebe u svrhu donoenja
novih zakljuaka. To je razborit ovjek.
Razboritost, odvojena od aberacije, moe se prouavati samo u osobe
koja je Clear. Ona koja to nije zbog aberacija nastupa iracionalno.
Moemo to nazvati "ekscentrinou", "ljudskom pogrekom" ih ak
"osobenjatvom", ali to je ipak iracionalnost. Osobnost ne ovisi o tome
koliko se iracionalno ovjek moe ponaati. Primjerice, voziti u
pijanom stanju i pregaziti dijete na pjeakom prijelazu, ih ak
riskirati ivot djeteta zbog vonje u pijanom stanju, nije obiljeje
osobnosti. Iracionalnost je jednostavno to - nesposobnost dobivanja
ispravnih odgovora iz podataka.
Meutim, zanimljivo je da je, iako "svi znaju" (kakva li samo
21

L. RON HUBBARD
zastraujua koliina lanih podataka zbog te izjave kola svijetom) da
je "ljudski grijeiti", svjesni dio uma, onaj koji rjeava probleme i koji
ovjeka ini ovjekom, potpuno nesposoban uiniti pogreku.
Bilo je to zapanjujue otkrie, premda i nije ba trebalo biti. Do toga
se moglo doi i prije jer je to prilino jednostavno i lako razumljivo.
Stvarna ovjekova sposobnost zakljuivanja nikada ne grijei, ak i u
izuzetno aberirane osobe. Promatranjem njezine aktivnosti ovjek bi
mogao nepromiljeno pretpostaviti da su joj zakljuci pogreni. No, to
bi bila omaka promatraa. Svaka osoba, aberirana ili Clear,
besprijekorno donosi zakljuke na temelju spremljenih i opaenih
podataka.
Uzmite bilo koje obino raunalo (a um je izuzetno velianstven
instrument, mnogo, mnogo nadmoniji od bilo kojega stroja koji e on
sam izumiti u godinama koje dolaze) i ubacite u njega problem koji
treba rijeiti. Pomnoite sedam i jedan. On e ispravno odgovoriti -
sedam. Sada pomnoite est i jedan, ali pritiui i dalje broj sedam.
est puta jedan je est, ali odgovor koji ete dobiti je etrdeset i dva.
Nastavite pritiskati broj sedam i ubacite druge probleme u raunalo.
Pogreni su, ali ne kao problemi, nego kao odgovori. Sada uvrstite
sedmicu tako da ostane ukljuena bez obzira na to koju tipku
pritisnuli, a zatim pokuajte nekome dati to raunalo. Nitko ga nee
htjeti jer je raunalo oito ludo. Pokazuje da je deset puta deset
sedamsto. No, je li tehniki dio raunala doista neispravan ili se u
njega samo stavljaju pogreni podaci?
Ljudski um, pozvan da rijei probleme takve veliine i s toliko
varijabli da zbune bilo koje obino raunalo i tisuu puta na sat, na
isti nain postaje rtvom netonih podataka. Takvi podaci ulaze u
raunalo pa ono daje krive odgovore. Netoni podaci ulaze u ljudske
memorijske banke i osoba reagira "nenormalno". U biti, problem
rjeavanja aberacije jest problem pronalaenja "pritisnute sedmice".
No, o tome mnogo, mnogo kasnije. Za sada smo postigli svoje trenutne
ciljeve.
To su razliite sposobnosti i aktivnosti ljudskoga uma u njegovoj
stalnoj borbi za odreivanje i rjeavanje mnotva problema. On opaa,
sjea se ili vraa, zamilja, shvaa i tada rjeava. Posluivan svojim
22
CLEAR
produecima - osjetilima, memorijskim bankama i sposobnou
imaginacije - um donosi nepromjenljivo tone odgovore, rjeenja koja
se mijenjaju jedino promatranjem, naobrazbom i promjenom
stajalita.
Kao to se moe otkriti u Cleara, osnovni ciljevi tog uma i osnovna
ovjekova priroda konstruktivne su i dobre, jednako konstruktivne i
jednako dobre u svih ljudi, mijenjane jedino promatranjem,
naobrazbom i tokom gledita.
ovjek je dobar.
Oduzmite mu njegove osnovne aberacije i s njima e otii zlo koje su
skolastik17 i moralist toliko prigrlili. Od ovjeka se moe odvojiti
jedino "zloesti" dio. I kada se to uini njegova osobnost i snaga jaaju.
I drago mu je to vidi "zloesti" dio kako odlazi jer je to bila tjelesna
bol. Postoje metode i dokazi kojima se to poslije moe izmjeriti s onom
preciznou koja je fiziarima toliko pri srcu.
Clear dakle nije "prilagoena" osoba, prisiljena vladati se u skladu
sa sada potpuno zatvorenim i ogranienim represijama. On je osoba
koja nije pod represijom, koja djeluje na temelju samoodreenja18.
Njegove sposobnosti opaanja, sjeanja, vraanja, zamiljanja,
stvaranja i zakljuivanja, kao to smo vidjeli, izloene su u glavnim
crtama.
Clear je cilj dijanetike terapije, cilj do kojega se moe stii uz malo
strpljivosti, uenja i rada. Svaka osoba moe postati Clear, osim one
kojoj se dogodila nesrea da joj je uklonjen velik dio mozga ili je
roena s izrazito izoblienom ivanom strukturom
Ovdje smo vidjeli cilj dijanetike. Ispitajmo sada ovjekov cilj.
17
skolastik: onaj koji se tono dri tradicionalnih uenja, doktrina ili metoda.
18
samoodreenje: stanje u kojemu pojedinac po vlastitom izboru odluuje hoe li ga
njegova okolina kontrolirati ili ne. U odnosima s ljudima osjea se sigurnim On razmilja,
no ne mora reagirati.
23
 TREE POGLAVLJE
OVJEKOV CILJ
D ugo je traen ovjekov cilj, najnii zajedniki nazivnik svih
njegovih pothvata, dinamiko naelo njegova postojanja. Kada bi ga se
odgonetnulo, iz njega bi neminovno proistekli i mnogi drugi odgovori.
On bi objasnio sve fenomene ponaanja, vodio bi do rjeenja
ovjekovih najveih problema i, najvanije od svega, morao bi biti
djelotvoran.
Pretpostavimo da se sve znanje nalazi iznad, odnosno ispod
odreene razine. Sve to je iznad te razine nije nuno za rjeenje
ljudskih aberacija i openitih nedostataka, te nije tono poznato. Moe
se smatrati da ono to je iznad te razine obuhvaa podruja
metafizike1 i misticizma2, a da je ispod te razine konaan svemir. Sve
to je u njemu, znano ili neznano, moe se osjetiti, iskusiti ili izmjeriti.
Kada se osjete, iskuse i izmjere, poznati podaci konanog svemira
mogu se oznaiti kao znanstvena istina. Svi imbenici potrebni za
objanjenje znanosti o umu pronaeni su u konanom svemiru, otkrilo
ih se, osjetilo, izmjerilo, iskusilo i postali su znanstvena istina.
Konani svemir sadrava vrijeme, prostor, energiju i ivot. Nikakvi
drugi imbenici nisu potrebni u toj jednadbi.
Vrijeme, prostor, energija i ivot mogu se staviti pod zajedniki
3
nazivnik. Analoki , moemo smatrati da su vrijeme, prostor,
energija i ivot poeli u odreenoj toki nastanka i da im je
zapovjeeno neka nastave do nekoga gotovo beskonanoga cilja. Nije
im reeno nita drugo do onoga to trebaju initi. Oni se pokoravaju
jednoj jedinoj zapovijedi, a taje: Opstani!
1
metafizika: podruje filozofije koje se bavi prirodom postojanja, istine i znanja.
2
misticizam: vjerovanje ili praksa onih koji tvrde da imaju iskustva duhovne prirode
zasnovana na intuiciji, meditaciji itd., pomou kojih su nauili istine nepoznate obinim
ljudima.
3
analogija: objanjavanje neega usporeujui toku po toku s neim slinim.
24
OVJEKOV CILJ
Dinamiko naelo postojanja: opstanak
Beskonani opstanak moemo smatrati ciljem ivota. Moe se
pokazati da se ovjek, kao ivotni oblik, u svim svojim djelovanjima i
svrhama pokorava jednoj zapovijedi: Opstani!
Ideja da ovjek opstaje nije nova. Novo je to da je ovjek motiviran
jedino opstankom.
injenica da je ovjekov jedini cilj opstanak ne znai i da je on
vrhunski mehanizam opstanka koji je ivot postigao ili koji e razviti.
Cilj dinosaura takoer je bio opstanak, pa oni ipak vie ne postoje.
Pokoravanje zapovijedi Opstani! ne znai da je svaki pokuaj
pokoravanja toj zapovijedi jednako uspjean. Promjene u okolini,
mutacije i mnoge druge pojave spreavaju bilo koji organizam da
ostvari savrenu tehniku ili oblik opstanka.
Nedvojbeno je da se ivotni oblici mijenjaju i umiru, a novi
razvijaju. Isto je tako sigurno da jedan organizam, kako nije
besmrtan, stvara druge organizme, a nakon toga umire. Ako bi se
elio postii opstanak ivota u dugom razdoblju, izvanredan nain za
to bio bi organizirati ivot koji bi mogao poprimiti mnogo oblika, a
sama smrt omoguavala bi opstanak ivotne sile. Naime, kada
promjene u okolini iziskuju novu strukturu, jedino smrt i raspadanje
mogu izbrisati starije oblike. Kao snaga koja postoji tijekom gotovo
beskonanoga razdoblja, ivot bi u svojim pojedinim organizmima i
oblicima trebao imati cikliki4 aspekt. to bi bile optimalne znaajke
opstanka razliitih ivotnih oblika? Morali bi imati razliita osnovna
svojstva, razlikujui se od jedne do druge vrste upravo kao to se
jedna okolina razlikuje od druge.
To je doista vano jer se u prolosti tek neznatno razmiljalo o tome
da skupina znaajki opstanka jedne vrste ne moraju biti i znaajke
opstanka druge vrste.
Metode opstanka mogu se saeti pod nazivima - hrana, zatita
(obrambena i napadaka) i razmnoavanje. Ne postoje ivotni oblici
koji nemaju rjeenja za te probleme. Svaki ivotni oblik grijei na ovaj
ili na onaj nain, predugo zadravajui neku osobinu ili razvijajui one
4
cikliki: koji se ponavlja kao u krugu u odreenim razmacima.
25
osobine koje mogu voditi do izumiranja vrste. No, razvoj koji dovodi do
uspjeha pojedinog oblika kudikamo je izrazitiji nego njegove pogreke.
Prirodoslovci i biolozi kontinuirano rjeavaju osobine ovog ili onog
ivotnog oblika otkrivajui da potreba, prije nego hir, upravlja takvim
razvojem. I zglob koljke i zastraujui obris lica na krilima leptira
imaju ulogu u opstanku.
Jednom kada je opstanak izdvojen kao jedina dinamika* ivotnog
oblika koja moe objasniti sve njegove aktivnosti, prouavanje je
trebalo nastaviti. Otkriveno je da prouavanje boli i zadovoljstva
sadri sve potrebne odrednice kojima se moe formulirati sve ono to
ivot poduzima u nastojanju da opstane.
Kao to je vidljivo iz priloenog grafikona, spektar ivota bio je
zamiljen tako da se protee od nule, tj. od smrti ili izumiranja, u
smjeru beskonanosti i potencijalne besmrtnosti. Smatra se da taj
spektar sadrava beskonaan broj unija koje se, nauk ljestvama,
proteu prema potencijalnoj besmrtnosti. Kako se ljestve uspinju
svaka linija postavljena je malo dalje od prethodne, u geometrijskoj
progresiji.5
Poriv opstanka usmjeren je suprotno od smrti i prema
beskonanosti. Moe se smatrati da krajnja bol postoji trenutak prije
smrti i daje besmrtnost krajnje zadovoljstvo.

' U nakani da u dijanetiku ne uvodimo nazivlje koje bi bilo odve zamreno rijei koje se
obino smatraju pridjevima ili glagolima katkad su pretvorene u imenice. To je uinjeno na
vrstom naelu da se postojei nazivi, koji imaju toliko znaenja, ne mogu upotrijebiti u
dijanetici bez nunog objanjenja starog znaenja, kako bi se uvelo novo. Da bismo izbjegli
objanjavanje starog znaenja, to bi uvelike zakompliciralo konmnikaciju, te da bi se
uklonio stari obiaj sastavljanja tekih i gromoglasnih slogova iz grkog i latinskog jezika, u
nazivlju je, uz neka druga, usvojeno to naelo. Pojam dinamika ovdje je upotrebljavan u
svojstvu imenice i tako e se upotrebljavati u cijeloj knjizi. Pojmovi somatski, osjetilni i jo
neki drugi bit e oznaeni i definirani na mjestu na kojemu budu spomenuti u knjizi. - LRH.
s
geometrijska progresija: red brojeva, primjerice 1, 3, 9, 27, 81, itd., kod kojega se svaki
sljedei broj dobiva mnoenjem prethodnoga s odreenom konstantom.

26
 L. RON Hi UH ARI)
Moe se rei kako u razmatranjima pojedinog organizma ili vrste
besmrtnost ima privlanu, a smrt odbojnu snagu. No, kako se
opstanak sve vie i vie uzdie prema besmrtnosti, dolazi se do sve
veih i veih praznina, sve dok ih vie nije mogue premostiti. Poriv je
u smjeru suprotnom od smrti koja ima odbojnu snagu, to jest u smjeru
besmrtnosti koja ima privlanu snagu. Privlana sila je zadovoljstvo,
odbojna sila je bol.
Moe se smatrati da je pojedinac na visokom potencijalu kada
duina strelice dosee etvrtu zonu. U tom bi sluaju potencijal
opstanka bio izvrstan i osoba bi uivala u ivotu.
Slijeva nadesno mogu se na grafikonu oznaiti godine.
Dinamika je poriv u smjeru zadovoljstva. Zadovoljstvo je nagrada, a
traenje nagrade - ciljeva opstanka - bilo bi djelovanje koje donosi
zadovoljstvo. Da bi se pod nalogom Opstani! ostvario opstanak, ini se
da je sve ureeno na nain da smanjenje visokog potencijala donosi
bol.
Bol postoji da bi odbila osobu od smrti, a zadovoljstvo da bi je
privuklo prema optimalnom ivotu. U smislu opstanka traenje i
postizanje zadovoljstva nije nita manje vrijedno od izbjegavanja boli.
Zapravo, prema nekim utvrenim dokazima, ini se da u nakanama
svemira zadovoljstvo ima mnogo veu vrijednost od boli.
No, bilo bi dobro definirati to se razumijeva pod zadovoljstvom,
osim to je ono povezano s besmrtnou. Rjenik kae da je
zadovoljstvo "veselje; ugodni osjeaj, duevni ili tjelesni; kratkotrajan
uitak; suprotno od boli". Zadovoljstvo se moe nai u toliko stvari i
aktivnosti da bi jedino popis svega to je ovjek smatrao, smatra ili bi
mogao smatrati poeljnim mogao upotpuniti tu definiciju.
A na to mislimo kada kaemo bol? Rjenik kae: "Tjelesna ili
duevna patnja; tegoba."
Usput reeno, te dvije definicije demonstriraju intuitivni tip misli
sadran u jeziku. Jednom kada se pronae odgovor na dotad
nerijeene probleme, primjeujemo da su ak i rjenici to "oduvijek
znali".
Ako bismo eljeli napraviti takav grafikon za ciklus ivotnih oblika,
on bi bio istovjetan, s tom razlikom to bi se mjerilo veliine izraene
28
OVJEKOV CILJ
u godinama povealo na eone. Jer, ini se da, osim u razmjeru, nema
razlike izmeu cilja pojedinca i cilja vrste. Taj zakljuak moe se
izvesti ak i bez takvog nevjerojatnog dokaza kao to je injenica da
ljudsko bie, razvijajui se od zigote6 do odrasle osobe, prolazi kroz sve
oblike kroz koje se, kako se pretpostavlja, razvila cijela vrsta.
Grafikon sadrava i vie nego to smo do sada rekli. Tjelesno i
duevno stanje pojedinca mijenja se iz sata u sat, iz dana u dan, iz
godine u godinu. Dakle, razina opstanka oblikuje dnevnu ili ivotnu
krivulju na temelju poloaja u zonama po satima ili godinama.
Takoer, postojale bi dvije krivulje: tjelesna i duevna. Pri kraju
knjige otkrit ete da je odnos krivulja veoma vaan i da nakon
uleknua mentalne krivulje obino dolazi do uleknua tjelesne
krivulje.
Zone se mogu odnositi na dvije stvari: tjelesno bie i mentalno bie.
Zbog toga se te etiri zone mogu nazvati razine postojanja. Ako je
osoba mentalno zadovoljna, razina opstanka moe se staviti u zonu 4.
Ako je osoba tjelesno vrlo bolesna, moe je se, na temelju procjene
bolesti, ucrtati u zonu 1 ili blizu smrti.
Zonama su dana neprecizna, no ipak opisna imena. Zona 3 je zona
openite sree i blagostanja. Zona 2 je zona podnoljivog postojanja.
Zona 1 je zona ljutnje. Zona 0 je zona apatije. Te zone mogu se
koristiti kao tonska skala7 kojom se moe stupnjevati stanje uma.
Malo iznad smrti, koja je 0, bilo bi stanje najnie mentalne apatije ili
najnia razina tjelesnoga ivota, 0,1. Ton 1, gdje se tijelo bori s
tjelesnom bob ili boleu, ili se osoba bori u ljutnji, moe se
stupnjevati od 1,0, to bi bilo zlovolja ili neprijateljstvo, preko tona 1,5
koji bi bio urlajui bijes, do tona 1,9 gdje bi bila samo sklonost
svadljivosti. Od tona 2,0 do 3,0 bilo bi poveano zanimanje za
postojanje, i tako dalje.
Dogaa se da stanje tjelesnog ili mentalnog postojanja ne ostaje
dugo nepromijenjeno. Dakle, postoje razliita kolebanja. U samo
6
zigota: prva tjelesna stanica nove osobe.
' tonska skala: pokazuje emocionalne tonove (raspoloenja) osobe. Ti tonovi, poredani od
najvieg do najnieg, dijelom su: blaenstvo (najvia razina), entuzijazam (kako idemo
prema dolje), konzervativnost, dosada, antagonizam, ljutnja, prikriveno neprijateljstvo,
strah, tuga, apatija.
29
 L. RON HUBBARD
jednom danu aberirana osoba, kao mentalno bie, moe se kretati u
rasponu od 0,5 do 3,5. Nesrea ili bolest mogli bi prouzroiti slino
variranje tijekom dana.
To su, dakle, mjerila koja se mogu primijeniti na etiri stanja:
akutno8 mentalno stanje i openito prosjeno mentalno stanje, akutno
tjelesno stanje i ope tjelesno stanje. U dijanetici malo rabimo tjelesnu
tonsku skalu jer je duevna tonska skala od goleme i ivotne vanosti!
Srea, podnoljivi opstanak, ljutnja i malodunost nisu vrednovani
proizvoljno. Njihove vrijednosti izvedene su iz promatranja ponaanja
u emocionalnim stanjima. Clear tijekom jednog prosjenog dana
obino moe varirati oko tona 4, plus ili minus. On je openito u tonu
4 jer je to jedno od prirodnih stanja onoga tko je Clear. Pogaamo li
nasumce, norma sadanjega drutva priblino je oko tona 2,8.
U ovom opisnom dvodimenzionalnom grafikonu vitalni podaci nuni
za rjeenje problema ivotne dinamike funkcionalno su usklaeni.
Vodoravne linije su u geometrijskoj progresiji, poevi s nultom
linijom odmah iznad smrti. Postoji deset linija za svaku zonu, a svaka
zona obiljeava, kao to smo ve rekli, mentalno ih tjelesno stanje
bia. Geometrijska progresija, tako postavljena, ostavlja medu
linijama razmake koji se stalno poveavaju. irina razmaka jest
potencijal opstajanja u trenutku kada je vrh strelice dinamike
opstanka unutar toga razmaka. to je vrh strelice dalje od smrti,
osoba ima bolje izglede za opstanak. Geometrijska progresija
usmjerena je prema gore, u smjeru beskonanosti, koju, naravno, nije
mogue dosegnuti. Organizam opstoji kroz vrijeme, slijeva nadesno.
Vremenski govorei, optimum opstanka - besmrtnost - nalazi se na
desnoj strani. Potencijal se mjeri iskljuivo okomito.
Dinamika opstanka zapravo postoji unutar organizma kao neto
naslijeeno od vrste. Organizam je dio vrste, jednako kao to
promatra iz vlaka vidi eljeznike pragove kao dio pruge, a on je
uvijek u sadanjosti - premda ta analogija moda nije najprikladnija.
Organizam posjeduje odbojnu silu prema izvorima boli. Izvor boli je
pokretaka sila koliko i trnoviti grm koji moe ozlijediti ruku.
Organizam odbija potencijalnu bol koju mu trn moe nanijeti.
8
akutno: kratkotrajno i estoko.
30
OVJEKOV CILJ
Istodobno, organizam ima i snagu koja ga privlai izvorima
zadovoljstva. Nije rije o tome da zadovoljstvo privlai organizam
poput magneta, organizam je taj koji posjeduje privlanu snagu. To je
uroeno.
Odbijanje izvora boli dodaje se privlaenju izvorima zadovoljstva te
zajedno djeluju kao kombinirani potisak u smjeru suprotnom od
smrti, odnosno prema besmrtnosti. Potisak suprotno od smrti nije
nimalo jai od potiska u smjeru besmrtnosti. Drugim rijeima, u vezi s
dinamikom opstanka zadovoljstvo ima jednaku vanost kao i bol.
To ne znai da bi radi opstanka trebalo budunost uvijek drati na
oku. Razmatranje zadovoljstva, isto uivanje, razmatranje prolih
zadovoljstava - sve je to kombinirano u sklad koji automatski
funkcionira tako da unutar organizma, na tjelesnom planu, potie rast
prema potencijalu opstanka. U tom sluaju, budunost nije nuno
aktivni dio takvog mentalnog razmatranja.
Ako zadovoljstvo ozljeuje tijelo, u sluaju razvratnoga ponaanja
primjerice, uoava se razmjer izmeu tjelesnog uinka (koji je
potisnut prema boli) i mentalnog uinka doivljenog zadovoljstva. Iz
toga slijedi smanjenje dinamike opstanka. U prosjeku, mogunost
buduih povreda zbog toga djela, pridodanih stanju bia za vrijeme
razvratnoga ponaanja, takoer potiskuje dinamiku opstanka. Zbog
toga tijekom ljudske povijesti raznovrsna razvratna ponaanja i nisu
ba bila na dobrome glasu. To je jednadba "nemoralnih
zadovoljstava". Svako djelovanje koje je dovelo ili je moglo dovesti do
potiskivanja opstanka, a prakticirano je kao zadovoljstvo, u ljudskoj je
povijesti prije ili poslije bilo optueno. Nemoralnima su prvobitno
proglaavani postupci ili vrste ponaanja koji su potiskivali razinu
dinamike opstajanja. Budue nametanje moralne stigme9 moe
uvelike ovisiti o predrasudi i aberaciji, a kao posljedica namee se
trajno neslaganje o tome stoje moralno, a to nemoralno.
Budui da je poneto od onoga to se prakticira kao zadovoljstvo
zapravo bol - a zato je to tako uvidjet ete nakon to proitate ovu
knjigu, te zbog prije spomenute moralne jednadbe - u bilo kojem
aberiranom drutvu zadovoljstvo samo po sebi moe postati
9
stigma: biljeg srama, mrlja na neijem ugledu.
31
 L. RON HUBBARD
ozloglaeno. Odreene vrste razmiljanja, o kojima e poslije biti
rijei, ne doputaju da se dobro uoe razlike izmeu jednoga i
drugoga. Primjer toga bilo bi poistovjeivanje nepotenog politiara sa
svim politiarima. U davno doba Rimljani su se preputali uicima, no
neki njihovi uici bili su pomalo "naporni" za druge, primjerice za
krane. Kada su krani sruili pogansku 10 dravu, antiki red Rima
odigrao je ulogu zloinca. Dakle, to god je bilo rimsko, bilo je
razbojniko. To je poprimilo takve nevjerojatne razmjere da je ak
rimska ljubav prema kupanju proglaena nemoralnom, pa je Europa
gotovo petnaest stoljea bila neoprana. Rim je tako postao sveopi
izvor boli, pa je sve rimsko postalo i ostalo zlo jo dugo nakon to je
nestalo rimsko poganstvo. Nemoralnost tako promatrana postaje vrlo
zamrenom temom. U ovom je sluaju ona bila toliko zamrena da je
zadovoljstvo samo po sebi bilo igosano.
Kada se pola potencijala opstojanja proglasi nezakonitim, sam
opstanak zaista je znatno smanjen. Primijenimo li prikazani grafikon
na skalu rase, uoit emo da upola smanjeni potencijal opstanka
upuuje na to da toj rasi predstoje grozna dogaanja. ovjek je
zapravo ipak samo ovjek, i nema tih zakona, ma koliko bili
nametnuti, kojima bi se mogla potpuno izbrisati privlanost
zadovoljstva. No, u ovom je sluaju prilino toga bilo uklonjeno i
zabranjeno, da bi izazvalo upravo ono to se i dogodilo: mrani srednji
vijek i krizu drutva. Drutvo je oivljavalo jedino u razdobljima kao
to je renesansa 11 jer se zadovoljstvo tada nije smatralo toliko
nezakonitim.
Kada rasa ili pojedinac padnu u drugu zonu, kao to je oznaeno na
grafikonu, i opi se ton protee od prve pa jedva do tree zone, dolazi
do stanja duevne poremeenosti. Duevna poremeenost je
iracionalnost. To je takoer stanje u kojemu je izumiranje esto bilo
toliko blizu da su rasa ili organizam stvarah svakojaka neobina
10
pogansko: nekransko; odnosi se na ljude koji su oboavali mnogo bogova, poput Grka i
Rimljana.
11
Renesansa: snaan procvat umjetnosti, literature i uenja u Europi u 14., 15. i 16.
stoljeu, zasnovan na klasinim (grkim i rimskim) izvorima. Renesansa je poela u Italiji i
postupno se proirila u ostale drave; obiljeila je prijelaz iz srednjega vijeka (od god. 500.
do 1450.) u suvremeni svijet.
32
OVJEKOV CILJ
rjeenja.
Daljnjom interpretacijom opisnoga grafikona dolazimo do pojma
supresor opstanka. Kao to e se vidjeti, to je potisak prema dolje u
smjeru suprotnom od potencijalne besmrtnosti na rasu ili organizam
koji su prikazani kao dinamika opstanka. Supresor opstanka je
kombinacija razliitih prijetnji opstajanju rase ih organizma. Prijetnje
dolaze od drugih vrsta, vremena ih drugih energija. One su takoer
ukljuene u borbu opstanka za potencijalnu besmrtnost u obliku
svojih vlastitih vrsta ih identiteta. Dakle, u to je ukljuen sukob.
SvaM drugi ivotni oblik ih energija moe se na grafikonu prikazati
kao dinamika opstanka. Ako bismo na grafikonu prikazali primjerice
dinamiku opstanka patke, vidjeli bismo da patka tei visokoj razini
opstanka, a ovjek je dio patkina supresora. Ravnotea i priroda stvari
ne doputaju postizanje beskonanosti cilja besmrtnosti. U nestalnoj
ravnotei i gotovo neogranienoj sloenosti, ivot i energije mijenjaju
se poput plime i oseke iz nitavila u oblike, te propadanjem jo jednom
u nitavilo (Vede12; takoer i Lukrecije13: 0 prirodi. - LRH). Iz toga se
moe izvesti mnogo jednadbi, no to nas trenutno ne zanima.
U smislu zona na opisnom je grafikonu od relativne vanosti kolika
je veliina snage supresora naspram dinamike opstanka. Dinamika je
ureena pojedincima, skupinama i rasama, razvijena da bi tijekom
eona pruala otpor supresoru. Glede ovjeka, on sa sobom nosi jo
jednu razinu napadakih i obrambenih tehnika - svoje kulture.
ovjekova primarna tehnologija opstanka je umna aktivnost koja
tjelesnom aktivnou upravlja razumom. No, svaki ivotni oblik ima
svoju vlastitu tehnologiju, razvijenu da bi rijeio probleme prehrane,
zatite i razmnoavanja. Stupanj funkcionalnosti tehnologije koju
svaki ivotni oblik razvija (oklop ih mozak, brzina kretanja ih
prilagodba) izravan je pokazatelj potencijala opstanka, relativne
besmrtnosti odreenoga ivotnog oblika. U prolosti je bilo velikih
12
Vede: najstarija pisana sveta djela hinduizma.
13
Lukrecije: (98?-55. pr.n.e.) rimski pjesnik, autor nedovrene didaktike (instrukcijske)
pjesme u est knjiga "0 prirodi", kojom je poeo uobliavati cjelovitu znanost o svemiru.
Svrha toga djela bila je dokazati, istraujui svijet u kojemu ovjek ivi, da sve u prirodi -
ukljuujui i ovjeka - djeluje u skladu s prirodnim zakonima, te ni na koji nain nije pod
utjecajem natprirodnih sila.
33
 L.RON HUBBARD
prevrata: kada se ovjek razvio u najopasniju ivotinju na svijetu (on
moe ubiti, a i ubija ili porobljava bilo koji ivotni oblik, zar ne?),
preopteretio je supresor mnogih drugih ivotnih oblika, i oni su se
prorijedili ili pak nestali.
Velika klimatska promjena, poput one koja je mnoge mamute
"upakirala" u sibirski led, moe preopteretiti supresor nekog ivotnog
oblika. Ne tako davno, dugotrajna je sua na amerikom jugozapadu
izbrisala veinu indijanske civilizacije.
Kataklizma poput eksplozije Zemljine jezgre, kada bi to bilo
mogue, atomske bombe ili naglog gaenja Sunca, unitila bi ivot na
Zemlji.
ivotni oblik moe ak i sam preopteretiti svoj supresor. Duiosaur
prodire svu svoju hranu i tako unitava sebe. Bacil14 bubonike
kuge 15 napada svoje domaine s takvim tekom da nestaje cijela
generacija Pasteurelle pestis16. Takvo to nije samoubojstvo s
predumiljajem; ivotni oblik naletio je na jednadbu s nepoznanicom.
Na alost, nepoznanica je dostatne vanosti da preoptereti supresor.
To je jednadba poput: "Nisam znao daje pitolj bio napunjen"
Preopterete li bacili bubonike kuge svoj vlastiti supresor u nekoj
okolini i tako prestanu stvarati probleme svojoj hrani i stanitu -
ivotinjama - od toga ivotinje imaju koristi.
Bezobziran, pametan i gotovo neunitiv, ovjek je u svim
podrujima iao putem koji je daleko od "borbe za goli ivot". Slino
kao sekvoja i morski pas. ovjek je poput svakog ivotnog oblika
"simbiozan"17. ivot je napor skupine. Iiajevi, planktoni i alge mogu i
samostalno vrlo dobro uspijevati na suncu i mineralima, no oni su
ipak osnovne graevne jedinke. Iznad takvog postojanja, kako oblici
postaju sloeniji, postoji i vea meuzavisnost organizama.
Sasvim je u redu to umar vjeruje kako neke vrste drvea
namjerno ubijaju sve druge vrste drvea u svojoj okolini, te sukladno
14
bacil: bakterija tapiastog oblika, uzronik nekih bolesti.
Ir
' bubonika kuga: vrlo opasna zarazna bolest popraena visokom temperaturom,
groznicom i oticanjem limfnih lijezda. Na ljude je prenose buhe sa takora ili vjeverica.
1G
Pasteurella pestis: bakterija koja uzrokuje buboniku kugu.
17
simbiozan: koji sudjeluje u suivotu slinih ili razliitih organizama radi obostrane
koristi.
34
OVJEKOV CILJ
tome zakljuuje o lanoj "prirodi" drvea. Ali, neka jo jednom
pogleda. Sto je stvorilo tlo? Sto odrava ravnoteu kisika? Sto
omoguuje kii da pada u drugim podrujima? Upravo to zlonamjerno
i ubojito drvee. Vjeverice sade drvee, ovjek sadi drvee. Drvee titi
drvee drugih vrsta. ivotinje pomau u razmnoavanju drvea.
Drvee titi ivotinje. Ono dri tlo na jednome mjestu da bi slabije
uvrene biljke mogle rasti. Pogledajte oko sebe i vidjet ete kako
ivot podrava ivot. Mnotvo ivotnih sloenosti u smislu afiniteta18
prema ivotu nije dramatino. No, te su sloenosti vrst, praktian,
vaan razlog koji omoguuje da ivot uope nastavi postojati.
Sekvoja se moe brinuti ponajprije samo o svojoj vrsti, no, premda
se ini da sama za sebe izvrsno opstaje, pomnim promatranjem otkrit
emo da je ona ovisna o drugima i da drugi ovise o njoj.
Dakle, vidljivo je da je dinamika svakog ivotnoga oblika
potpomognuta mnogim drugim dinamikama i da se s njima udruuje
protiv supresivnih imbenika. Nitko ne opstaje sam.
Potreba je proglaavana vrlo poeljnom, no, kao injenicu
prihvaalo je se prilino povrno. ini se da je oportunizam19 uvelike
bio objanjavan kao potreba. to je to potreba? Osim to je "majka
inventivnosti", je li ona dramatina, nagla pojava koja opravdava
ratove i umorstva, koja se dogaa ovjeku samo onda kad je blizu
skapavanja od gladi? Ili je potreba mnogo blaa i manje dramatina
20
veliina? Prema Leukipu , "sve je voeno potrebom". To je kljuna
tema o kojoj se stoljeima teoretiziralo. Vodeno - u tome lei pogreka.
Voeno, stvari su voene. Potreba vodi. Bol vodi. Potreba i bol, bol i
potreba.
Prisjeajui se dramatinog i previajui vano, ovjek se s vremena
na vrijeme uvjeravao da je on sam objekt hajke koju vode potreba i
bol. To su bile dvije antropomorfhe (ovjeku sline) stvari koje su, u
punoj opremi, u njega zabadale koplja. Moe se rei da je to pogrean
18
afinitet: privlanost izmeu dvaju ljudskih bia, ili izmeu ljudskih bia i drugih ivih
organizama.
19
oportunizam: pravilo ili praksa, posebno u politici, poslu i osobnom ivotu,
prilagoavanja, odluka itd... tako da budu prikladne ili uinkovite bez obzira na krenje
etikih naela.
20
Leukip: grki filozof iz 5..st. pr.n.e.
35
 L. RON HUBBARD
koncept, jednostavno zato jer ne djeluje tako da daje vie odgovora.
Kakva god potreba postojala, ona je unutar ovjeka. ovjeka ne vodi
nita drugo do iskonske potrebe za opstankom. On to nosi u sebi ili u
svojoj skupini. U njemu je snaga kojom odbija bol i privlai
zadovoljstvo.
Znanstvena je injenica da je ovjek samoodreen organizam do
krajnje granice do koje bilo koji ivotni oblik to moe biti, a i dalje je
ovisan o drugim ivotnim oblicima i o svojoj ukupnoj okolini. No, on je
samoodreen. Ta e tema biti poslije obraena. Ali, upravo je ovdje
potrebno upozoriti na to kako mu to nije uroena osobina u smislu da
ga taj divni mehanizam vodi na temelju podraaja i odgovora,
mehanizam koji se u nekim kolskim knjigama doima tako skladnim,
ali je na ljude potpuno neprimjenjiv. Male, aljive ilustracije o
takorima beskorisne su kada govorimo o ovjeku. to je organizam
sloeniji, to je funkcionalnost jednadbe podraaja i odgovora
nepouzdanija. A, kada je rije o najsloenijem organizmu - ovjeku -
stupanj promjenjivosti, u smislu mehanizma podraaja i odgovora,
upravo je nevjerojatan. to je organizam svjesniji i razboritiji, to je
samoodredeniji. Samoodreenje je relativno, upravo kao i sve drugo.
Pa ipak, uporedimo li ga sa takorom, ovjek je uistinu samoodreen.
To je znanstvena injenica samo zato jer se moe jednostavno dokazati.
Sto je ovjek svjesniji, to je manje "push buttorf'21 ureaj .
Aberiranog i ogranienog ovjeka moe se, naravno, do odreene
mjere, natjerati da se ponaa poput marionete. Pritom se
podrazumijeva da to je ovjek aberiraniji, to se vie primie
kvocijentu inteligencije ivotinje.
Budui da mu je dano samoodreenje, zanimljivo je promatrati kako
se njime koristi. Mada nikada ne moe izbjei jednadbu tipa "nisam
znao da je pitolj bio napunjen", u odnosu na kataklizmu ili
neoekivani napredak nekog drugog ivotnog oblika, ovjek djeluje na
visokoj razini zone potencijala opstanka. Ali, evo ga ovdje,
samoodreenog i razboritog, njegovo najjae oruje njegov um - u
izvrsnom je funkcionalnom stanju. Koji su njegovi najnuniji
instinkti?
21
"push button": engl. oznaava gumb za pritiskanje, tipku.
36
OVJEKOV CILJ
Sudei po rjeniku, tom razumnom izvoru podataka - i a k
podlonom brzim promjenama sadraja - potreba je "stanje u kojemi
je neto potrebno; ono to je neizbjeno; prisila". Takoer se dodaje di
je potreba "krajnje siromatvo". Ali, mi ovdje ne govorimo o tome
govorimo o opstanku.
Spomenuta prisila moe se iznova prosuditi u smislu dinamike
opstanka. To je unutar organizma i rase. A to je "potrebno" z
opstanak?
Vidjeli smo i moemo potpuno znanstveno dokazati da su na djeh
dva imbenika. Prvi je potreba za izbjegavanjem boli, jer i iz onoga tx
se doima neznatnim i nevanim mogu, malo po malo, proistei velik
boli koje, sloene u brzoj geometrijskoj progresiji, mogu dovesti d(
smrti. Bol je alost zato to su vas izgrdili zbog loeg posla, jer to mo<
dovesti do otkaza, otkaz, pak, do gladovanja, a sve to moe dovesti d(
smrti. Uvrstite bol u ma koju jednadbu i vidjet ete da se rezultat U
jednadbe smanjuje sve do mogueg izumiranja. Kada bi to bilo svi
22
to je povezano s opstankom i da je potreba zli mali gnom s vilama
najvjerojatnije ne bi bilo dovoljno razloga za nastavak ivota. Ne
postoji i drugi dio jednadbe: zadovoljstvo. Taj je dio, nasupro
miljenju stoika 23 , stabilniji od boli, kako pokazuju znanstveni testov
u dijanetici.
Postoji, dakle, potreba za zadovoljstvom, za radom, jer srea si
moe definirati prema znanim ciljevima, uprkos znanim preprekama
Potreba za zadovoljstvom je tolika da zbog nje moemo pretrpjet
velike boli. Zadovoljstvo je pozitivna stvar. To je uivanje u radu
razmiljanje o djelima koja smo dobro napravili, dobra knjiga ili doba
prijatelj, oguljena koa na koljenu od penjanja na Matterhorn 24
djetetovo prvo "tata", tunjava u ulici Bund 25 u Shanghaiju ili ljubavn
zviduk s kunoga praga, pustolovina, nada, ushienje i "jednoga dan
22
gnom: folklor, bilo koji iz vrste malih, nakaznih patuljastih bia za koja se pretpostavlja]
da borave pod zemljom i uvaju njezina blaga.
23
stoik: pripadnik ili istomiljenik grke filozofske kole koju je utemeljio Zenon oko 30!
godine pr.n.e., drei se ideje da bi ljudska bia trebala biti slobodna od strasti i mirn
prihvaati sve dogaaje kao neizbjean rezultat boanske volje.
24
Matterhorn: planina na granici vicarske i Italije.
25
Bund: ulica koja se protee obalom angaja (luke u istonoj Kini).
37
 L. RON HUBBARD
nauit u slikati", uivanje u dobru jelu ili ljubljenje zgodne djevojke,
odluno blefiranje na tritu kapitala. To je ono to ovjek voli raditi, o
emu voli razmiljati, ono ega se voli prisjeati, a to moe biti i samo
razgovor o neemu za to zna da nikada nee uiniti.
Za malo zadovoljstva ovjek je kadar pretrpjeti mnogo boli.
Potrebno je uistinu malo vremena da bi se ta tvrdnja dokazala vani, u
laboratoriju svijeta.
Kako se potreba uklapa u tu sliku? Postoji potreba za
zadovoljstvom, potreba toliko iva i nemirna kao to je i samo ljudsko
srce. Onaj tko je rekao da bi ovjek koji ima dva hljeba kruha trebao
prodati jedan da bi kupio bijeli zumbul, govorio je istinu. Kreacija,
stvaralatvo, ljepota, sklad, pustolovina, da, ak i bijeg od ponora
zaborava - sve je to zadovoljstvo i sve je to potreba. Bio jednom neki
ovjek koji je pjeaio dvije tisue kilometara samo da bi vidio drvo
narane, a drugi, pak, pun oiljaka i rasklimanih kostiju, samo je
udio za prilikom da "uzjae i potjera jo jednog divljeg konja".
26
Lijepo je obitavati u olimpskim visinama piui knjigu kazni, kao
to je lijepo itajui otkrivati to jedni pisci kau o onome to su rekli
drugi pisci, no to ba i nije praktino.
Teorija o boli kao pokretau 27 ne funkcionira. Ako bi neke od
navedenih dijanetikih osnova bile samo poezija o idilinom stanju
ovjeka, moglo bi ih se opravdati kao takve, meutim vani, u
laboratoriju svijeta te osnove funkcioniraju.
ovjek s afinitetom prema drugima opstaje. I taj je opstanak
zadovoljstvo.
olimpskim: nalik na, koji ima svojstva ili je primjeren bogovima Olimpa (planine u
sjeveroistonoj Grkoj); velianstven, dalek.
Teorija o boli kao pokretau: teorija prema kojoj se, kad organizam nepravilno reagira
pod odreenim okolnostima, primjenom boli, uskraivanja ili nekog drugog neprijatnog
djelovanja moe putem izbjegavanja postii eljena naobrazba ili ponaanje.
38
ETVRTO POGLAVLJE
ETIRI DINAMIKE
\*J izvornim dijanetikim jednadbama, kada je istraivanje bili
zaetku, vjerovalo se da je opstanak mogao biti zamiljen samt
osobnom smislu, a da ipak odgovara svim okolnostima. Teorija
dobra onoliko koliko je djelotvorna. A djelotvorna je onoliko kol
objanjava utvrene podatke i predvia novi materijal za koji e
poslije otkriti da postoji.
0 opstanku s obzirom na pojedinca razmiljalo se sve dok se i
ovjekove aktivnosti nisu teoretski mogle objasniti s obzirom na osi
same. Logika se doimala prilino valjanom. Ali, onda se primijenila
svijet. Neto je bilo pogreno, nije rijeila probleme. Zapravo, teoi
opstanka samo s obzirom na pojedinca bila je toliko nedjelotvorna d
veinu sluajeva neobinog ponaanja ostavila neobjanjenima. i
tako se moglo prosuivatiti i jo uvijek se inilo ispravnim
Tada se pojavila gotovo intuitivna ideja. ovjekovo razumijeva
razvilo se u omjeru u kojemu je on prepoznavao svoje bratstvo
svemirom. Bilo je to prilino zanesenjaki, ali je urodilo plodom
Je li pojedinac bio u bratstvu s ljudima? On se razvio i postao sna
kao bie koje je ivjelo u hordama ili skupinama, kao ivotinja koje
lovila u oporima. inilo se moguim o svim njegovim aktivnosti;
razmiljati s obzirom na opstanak skupine. Takav je zaklju
donesen i inio se ispravnim. Bilo je postulirano da je ovjek opsto
samo pod uvjetom opstanka njegove skupine. Izgledalo je dobro, ali
veina promatranih pojava ostala neobjanjena.
Nakon toga, ovjekovo se ponaanje pokualo objasniti same
obzirom na ovjeanstvo. Drugim rijeima, pretpostavilo se da
1
ovjeanstvo opstojalo za ovjeanstvo na visoko altruistian nain.
1
altruizam: nesebina briga za dobrobit drugih.
39
 L. RON HUBBARD
je vodilo ravno niz umsku 2 stazu Jean Jacquesa Rousseaua3. Moglo se
zakljuiti da je ovjek ivio samo za opstanak cijeloga ovjeanstva.
No, kada se to primijenilo u laboratoriju svijetu - nije funkcioniralo.
Na posljetku, netko se prisjetio nekih uenja prema kojima se
cjelokupna ovjekova aktivnost i ponaanje mogu objasniti pomou
pretpostavke da on ivi samo za seks. Ta pretpostavka nije bila nova.
Ali, na temelju toga doneseni su neki novi zakljuci koji pokazuju da se
s nekoliko brzih okreta jednadbe njegova aktivnost opstanka uistinu
moe protumaiti samo na osnovi seksa. Meutim, kada je to
primijenjeno na podatke dobivene promatranjem, opet nije uspjelo
objasniti svaku pojavu.
Ispitani su dotadanji pokuaji. Pretpostavljalo se da je ovjek
opstojao samo za sebe kao pojedinac; bilo je zakljueno da je ivio samo
za skupinu, za mnotvo ili za drutvo; bilo je postulirano daje opstojao
samo za ovjeanstvo; i napokon, da je ivio samo za seks. Nita od
toga nije funkcioniralo samo za sebe.
Donesen je novi zakljuak o dinamici opstanka. Zbog ega je,
zapravo, ovjek opstojao? Sva etiri od tih imbenika -ja, seks, skupina
i ovjeanstvo - ukljueni su u novu jednadbu. Tada se ispostavilo da
je teorija koja je funkcionirala bila na dohvatu ruke. Objanjavala je
sve promotrene fenomene i predviala nove pojave za koje se otkrilo da
postoje. Dakle, bila je to znanstvena jednadba!
Od dinamike opstanka na taj su nain razvijene etiri dinamike. Pod
dinamikom opstanka mislilo se na osnovnu zapovijed: Opstani! Ta
zapovijed u osnovi je svih aktivnosti. Pod dinamikom se mislilo na
jedan od etiri svrhovita dijela cijelog dinamikog naela. etiri
dinamike nisu nove sile, one su dijelovi osnovne sile.
Prva dinamika je poticaj osobe prema krajnjem opstanku samog
pojedinca, te onog to je s njim u vezi. Ona ukljuuje njezine
2
umska staza: upotrijebljeno figurativno u smislu Rousseauove filozofije o "prirodnom
ovjeku".
:!
Jean Jacques Rousseau (1712. 1778.), roenjem vicarac, francuski filozof, autor,
politiki teoretiar i skladatelj koji je dokazivao da je priroda dobra, a civilizacija loa.
40
ETIRI DINAMIKE
neposredne simbionte*, proirenje kulture za osobnu korist
besmrtnost njezina imena.
Druga dinamika je poticaj osobe prema krajnjem opstanku krt
seksualni in, stvaranje i podizanje djece. Ukljuuje njihove simbiont
proirenje kulture za njih i njihove budue potrebe.
Trea dinamika je poticaj osobe prema krajnjem opstank
skupine. Ona ukljuuje simbionte skupine i proirenje njezine kulturi
etvrta dinamika ukljuuje poticaj osobe prema krajnje
opstanku cijelog ovjeanstva. Ona ukljuuje simbionte ovjeanstva
proirenje njegove kulture.
ivot, atom, svemir i sama energija ukljueni su u simbiotsl
podjelu.
Odmah e se vidjeti da su te etiri dinamike zapravo spektar bi
otrih razgranienja. Moe se uoiti da se dinamika opstanka iri c
pojedinca da bi obuhvatila cijelu vrstu i simbionte te vrste.
Niti jedna od tih dinamika nije nuno jaa od druge. Svaka
snana. To su etiri puta koja ovjek slijedi da bi preivio. A oni s
zapravo, jedan put, odnosno spektar tisue putova obuhvaenih unut:
ta etiri. Svi su oni u obliku prolosti, sadanjosti i budunosti tako t
sadanjost moe biti zbroj prolosti, a budunost rezultat prolosti
sadanjosti.
Moe se smatrati da sve ovjekove svrhe lee unutar toga spektre
da svako ponaanje postaje objanjivo.
Izjava da je ovjek sebian opravdana je ako time misimo i
aberiranog ovjeka. Jednako vrijedi za izjavu da je ovjek nedrutve
pridoda li se aberacija kao inilac promjene. To vrijedi i za ostale slii
izjave.
Dogaa se da se te etiri dinamike meusobno natjeu u svo
djelovanju unutar pojedinca ili drutva. Za to postoji razuman razlo
Fraza "drutveno suparnitvo" podrazumijeva aberirano ponaanje
osjeajne tekoe.
Svaki ovjek, svaka skupina ih rasa moe se na posve razumn
' Dijaneliiho znaenje simbionata proireno je izvan definicije u rjeniku da bi znailo "bi
koji ili svi ivotni ili energetski oblici koji su meuovisni u opstanku". Atom ovisi o svemir
svemir ovisi o atomu. - LRH,
41
 L. RON HUBBARD ETIRI DINAMIKE

osnovi nadmetati sa svakom rasom, skupinom ili sa svakim ovjekom, Cezarova4 "spaavanja Rima" jednadba je bila rijeena toliko loe
ak i u borbi spolova. je Rim propao.
Jednadba optimalnoga rjeenja bila bi: dobro rijeen problem znai Ali, postoje posebni sluajevi kada jednadba optimalnoga rjeei
maksimalno dobro za maksimalan broj dinamika. Drugim rijeima, postaje toliko vezana uz vrijeme da se odreene dinamike mori
svako rjeenje, uzimajui u obzir raspoloivo vrijeme da se ono provede zanemariti kako bi se omoguio uspjeh drugim dinamikama. Prim
u djelo, trebalo bi biti kreativno ili konstruktivno za najvei mogui mornara koji rtvuje vlastiti ivot da bi spasio brod odgovara dinan
broj dinamika. Optimalno rjeenje za svaki problem bilo bi ono koje je skupine. Takva je akcija valjano rjeenje problema. Ali, ona povrje
postiglo maksimalno dobro u svim dinamikama. To znai da bi ovjek, optimalno rjeenje jer ne odgovara prvoj dinamici: pojedincu.
odluujui se za neki projekt, proao najbolje ako bi etiri dinamike Moe se navesti mnogo raznovrsnih primjera gdje neka od dinami
potpomogao onoliko koliko ih projekt dotie. Da bi rjeenje bilo mora zbog potrebe dobiti prioritet, na posve razumskoj osnovi.
optimalno i on sam bi od toga morao imati koristi. Drugim rijeima, Na aberiranoj osnovi, jednadba je jo valjana, ah je zamrse
poboljanje dinamika skupine i ovjeanstva, uz koenje i osobne i iracionalnostima koje nemaju veze s okolnostima. Mnoga rjeenja 1<
dinamike seksa, bilo bi daleko od najboljega rjeenja. Obrazac su samo zbog pogrenih podataka dobivenih tijekom obrazovanja
ponaanja koji podupire opstanak temelji se na jednadbi optimalnoga zbog potpunog izostanka podataka. Ah, to su i dalje rjeenja. U slu;
rjeenja. To je osnovna jednadba svakog razboritog ponaanja i aberiranih rjeenja, dinamike su stvarno i aktivno sprijeene, kao
jednadba na kojoj funkcionira Clear. Ta jednadba uroena je emo poslije podrobno prikazati.
ovjeku.
Drugi rijeima, najbolje rjeenje svakog problema zapravo je ono
koje e donijeti najvee dobro najveem broju bia, ukljuujui
pojedinca samog, potomstvo, obiteljske prijatelje, politike i rasne
skupine i, ire gledano, cijelo ovjeanstvo. Najvee dobro moe
takoer zahtijevati malo destruktivnosti, no rjeenje se pogorava
razmjerno upotrijebljenoj destruktivnosti. Samortvovanje i sebinost
jednako umanjuju jednadbu optimalne akcije i jednako ih se
sumnjiilo, kao to ih je trebalo sumnjiiti.
Ovdje je u cijelosti rije o jednome - funkcionira lito? ak i u sluaju
kad nema aberacija postoje situacije kada neka od tih dinamika mora
biti izbaena iz zakljuivanja o nekoj aktivnosti. Uistinu, malo je
problema toliko intenzivnih da bi pri njihovu rjeavanju trebalo
razmatrati sve dinamike. Ali, kada problem dosegne takav intenzitet,
a vrijeme nije presudan imbenik, mogu nastati ozbiljne pogreke ako
4
Cezar: Julije Cezar (oko 100 - 44. g.pr.n.e.), rimski vojskovoa i dravnik. U sklopu svi
vojnih osvajanja, 55. i 54. godine pr.n.e., napao je Veliku Britaniju, a 49. g.pr.n.e. postai
se neka od dinamika ispusti iz razmatranih okolnosti. rimski diktator.
U sluaju Napoleonova "spaavanja Francuske" na raun ostatka
Europe, jednadba optimalnoga rjeenja bila je toliko zanemarena da
su sva revolucionarna postignua Francuza bila izgubljena. U sluaju

42 43
 PETO POCLAVLJE
SAETAK
A-J inamiko naelo postojanja je opstanak
Opstanak se moe stupnjevati u etiri zone, od kojih svaka
progresivno znai bolju mogunost postizanja potencijalne
besmrtnosti. Zona 0 poinje od smrti i ukljuuje apatiju; zona 1
poinje od apatije i ukljuuje nasilje; zona 2^x)inje s nasiljem i dolazi
do osrednjeg, no ne potpuno zadovoljavajueg uspjeha; zona 3 poinje
s osrednjou i dosee do izvrsnih mogunosti. Svaka od tih zona
uzrokovana je omjerom supresora i dinamike opstanka. U apatiji
(zona 0) supresor je prejak da bi ga se nadjaalo. U podruju nasilja
(zona 1) supresor je u manjoj ili veoj mjeri jai od dinamike opstanka
i iziskuje golem napor koji, kada se bezuspjeno iscrpi, baca
organizam u nultu zonu. U podruju osrednjosti (zona 2) supresor i
dinamika opstanka manje su ili vie uravnoteeni. U zoni 3 dinamika
opstanka nadjaala je supresora i, s obzirom na sjajne mogunosti za
opstajanje, to je podruje u kojemu se problemi izvrsno prihvaaju. Te
etiri zone mogu se klasificirati kao: zona bez nade, zona nasilja,
podruje ravnotee i podruje velike nade. Osnova tih zona je
znanstveno ispitivanje jer one prate napredak mentalnog ili tjelesnog
bia u njegovu rastu, od podruja smrti do viih razina postojanja.
etiri dinamike podvrste su dinamike opstanka i potisak u smjeru
potencijalnog opstanka svakog ovjeka. Obuhvaaju sve ciljeve,
aktivnosti i ponaanja ovjeanstva. Moe se rei da su one obrazac
ponaanja koji podupire opstanak. Prva od njih, no ne nuno i
najvanija, a niti ona koja e dobiti prioritet u razliitim pothvatima,
jest individualna dinamika, prva dinamika, koja ukljuuje
opstajanje pojedinca kao osobe i opstanak njegovih osobnih
simbionata. Druga dinamika je potisak u smjeru potencijalne
besmrtnosti preko djece i ukljuuje sve seksualne aktivnosti kao i
44
SAETAK
simbionte djece. Trea dinamika je opstanak u smislu skupine, to
moe ukljuivati, primjerice, klub, vojniku etu, grad, dravu, naciju;
obuhvaa i simbionte skupine. etvrta dinamika je potisak u
smjeru potencijalne besmrtnosti ljudskoga roda kao vrste i simbionata
ovjeanstva. Tim klasifikacijama obuhvaen je bilo koji dio
postojanja, bilo koji oblik materije i, naravno, svemir.
Te dinamike ukljuuju sve probleme ili okolnosti na koje
ovjeanstvo moe naii u svojim aktivnostima ih ciljevima.
Jednadba optimalnoga rjeenja organizmu je uroena, mijenja se
naobrazbom, tokom gledita i vremenom. Ona je metoda po kojoj
funkcioniraju neaberirane osobe, skupina ih ovjeanstvo. Prisutna je
uvijek ak i u vrlo aberiranih osoba, i upotrebljava se onako kako se
mijenja njihovom naobrazbom, tokom gledita i dostupnim
vremenom. Aberacija ne uklanja aktivnost iz dinamika opstanka.
Aberirano ponaanje je iracionalan oblik ponaanja koji podupire
opstanak, ija je namjera u potpunosti usmjerena prema opstanku.
injenica da namjera nije djelo ne negira samu namjeru.
Osnovni aksiomi dijanetike su:
Dinamiko naelo postojanja - Opstani!
Opstanak, smatran jedinom i iskljuivom svrhom, dijeli se na etiri
dinamike.
Prva dinamika je poticaj osobe prema vlastitom opstanku i
opstanku svojih simbionata. (Pod simbiontima razumijevamo sve
entitete i energije koje pomau opstanak.)
Druga dinamika je poticaj osobe prema opstanku raanjem djece;
ona ukljuuje i seksualni in i podizanje potomstva, brigu o djeci i
njihovim simbiontima.
Trea dinamika je poticaj osobe ili skupine prema opstanku
skupine i ukljuuje njezine simbionte.
etvrta dinamika je poticaj osobe, skupine, ljudskoga roda itd.
prema opstanku ovjeanstva, a ukljuuje i simbionte ovjeanstva.
Apsolutni cilj opstanka je besmrtnost ih beskonani opstanak
Osoba ga trai u obliku sebe kao organizma, duhovnoga bia, pomou
imena ih svoje djece, skupine iji je pripadnik ih ovjeanstva i
45
 L. RON HUBBARD
potomstva, te svojih i tuih simbionata.
Nagrada za aktivnost opstanka je zadovoljstvo.
Krajnja kazna za destruktivnu aktivnost je smrt ili potpuno
izumiranje, to je bol.
Uspjesi uzdiu potencijal opstanka prema beskonanom opstanku.
Neuspjesi smanjuju potencijal opstanka prema smrti.
Ljudski um bavi se uoavanjem i pohranjivanjem podataka,
sastavljanjem ili donoenjem zakljuaka, postavljanjem i rjeavanjem
problema vezanih uz organizme du sve etiri dinamike; svrha
uoavanja, pohranjivanja, zakljuivanja i rjeavanja problema jest
usmjeravanje pripadnog organizma i simbionata, te drugih
organizama i simbionata, du etiri dinamike prema opstanku
Inteligencija je sposobnost opaanja, postavljanja i rjeavanja
problema.
Dinamika je prijanjanje uz ivot, vitalnost i upornost u
preivljavanju.
/ dinamika i inteligencija nune su za ustrajnost i ispunjenje i niti
jedna od njih nije konstantna veliina, usporeujui pojedinca i
pojedinca, ili skupinu i skupinu.
Dinamike su isprepletene engramima koji ih koe i raspisuju
njihovu ivotnu snagu.
Inteligenciju koe engrami koji "hrane" analizator 1 lanim ili
nepravilno razvrstanim podacima.
Srea je svladavanje znanih prepreka prema znanom cilju i, u
prolaznome smislu, kontemplacija ili preputanje zadovoljstvu.
Analitiki um je dio uma koji opaa i uva podatke dobivene
iskustvom da bi sastavljao i rjeavao probleme i usmjeravao
organizam du etiri dinamike. On razmilja u razlikama i
slinostima.
Reaktivni um je dio uma koji sprema i uva tjelesnu bol i bolnu
emociju, te nastoji usmjeravati organizam iskljuivo na osnovi
mehanizma podraaja i odgovora. On razmilja jedino u
istovjetnostima.
'analizator: vidi analitiki u m u tumau pojmova.
46
SAETAK
Somatski um je onaj koji upravljan analitikim ili reaktivnim umom
i ostvaruje rjeenja na tjelesnoj razini.
Uvjebani obrazac je mehanizam podraaja i odgovora koji je stvorio
analitiki um da bi brinuo o rutinskoj aktivnosti ili aktivnosti u
sluaju nude. Pohranjen je u somatskom umu i analitiki ga um po
volji moe mijenjati.
Navika je odgovor tipa podraaja i odgovora, a njome upravlja
reaktivni um iz sadraja engrama. U djelo je provodi somatski um.
Moe se mijenjati jedino onim to mijenja engrame.
Aberacije ukljuuju sva poremeena ili iracionalna ponaanja;
uzrokuju ih engrami. One djeluju po naelu podraaj-odgovor, one su
za i protiv opstanka.
Psihosomatske bolesti uzrokuju engrami.
Engram je jedini uzrok aberacija i psihosomatskih bolesti.
Trenuci "nesvjesnosti", kada je analitiki um manje ih vie
oslabljen, jedini su trenuci u kojima engrami mogu biti primljeni.
Engram je trenutak "nesvjesnosti" koji sadri tjelesnu bol ih bolnu
emociju i sve osjete; analitikom je umu nedostupan kao iskustvo.
Emociju sainjavaju: engramski odgovor na okolnosti, endokrino
mjerenje tijela da bi se okolnosti upoznale na analitikoj razini, te
koenje ili potpomaganje ivotne sile.
Potencijalna vrijednost (PV) osobe ili skupine moe se izraziti
jednadbom:
PV=ID*
gdje je I - inteligencija, a D - dinamika.
Vrijednost pojedinca proraunava se s obzirom na usklaenost
njegove potencijalne vrijednosti, na bilo kojoj dinamici, s optimalnim
opstankom du te dinamike. "Visoka PV moe po suprotnom vektoru2
rezultirati negativnom vrijednou, kao u nekih vrlo aberiranih osoba.
Visoka PV na bilo kojoj dinamici osigurava visoku vrijednost samo u
neaberiranih osoba.
1
vektor: usmjerena veliina za iju je karakteristiku, osim brojanog znaenja, potrebno
navesti i njezin pravac (npr. sila, brzina).
47
 KNJIGA DRUGA

JEDINI UZROK SVIH

ANORGANSKIH
MENTALNIH I
ORGANSKIH
PSIHOSOMATSKIH
BOLESTI
 PRVO POGLAVLJE

ANALITIKI UM I
STANDARDNE
MEMORIJSKE BANKE

o vo poglavlje poinje potragu za pogrekom u ovjeku i pokazuje

gdje ona nije.
Moe se smatrati da je ljudski um sastavljen od tri glavna dijela.
Prvi je analitiki um, drugi reaktivni i trei je somatski um,
Smatrajte da je analitiki um kao raunalo. Ta je analogija uzeta
zbog injenice da je analitiki um, kad se ponaa kao raunalo,
neobino sposobniji i beskonano savreniji od bilo kojeg ikada
izumljenog raunala. Mogli bismo ga zvati "raunski um" ili
"egsushevftef. No, za nae svrhe, analitiki e um posluiti kao
opisno ime. Postoje neke naznake o tome da taj um prebiva u
prefrontalnim renjevima1, no to je problem strukture koju zapravo
nitko ne poznaje. Dakle, taj raunski dio nazvat emo "analitiki um"
jer analizira podatke.
Moemo smatrati da je promatra dio analitikog uma
Promatraem moemo nazvati centar svjesnosti osobe. Openito
govorei, on jest osoba. Tisuama ga se godina priblino opisivalo
razliitim imenima od kojih se svako svodilo na "ja". Promatra
upravlja analitikim umom. On njime upravlja jer mu je to uroeno, a
ne jer mu je tako reeno. To nije demon koji ivi u glavi ih ovjeuljak
koji vokalizira misli osobe. On je "ja". Bez obzira na to koliko aberacija
osoba moe imati, "ja" je uvijek "ja". Bez obzira gdje osoba bila na
putu do Cleara, "ja" je jo uvijek "ja". Kod aberirane osobe "ja" tu i
tamo moe biti potisnuto, no uvijek je prisutno.

prefrontalni reanj: dio mozga odmah iza ela.

51
 L. RON HlIBBARD
Analitiki um pokazuje razliite dokaze da je organ. No, kako danas
o strukturi znamo tako malo, potpuno znanje o analitikom umu stei
emo nakon to saznamo njegove aktivnosti. A to smo prvi put
precizno saznali u dijanetici. Zna se i moe se s lakoom dokazati da
se analitiki um, bio on jedan ili nekoliko tjelesnih organa, ponaa kao
to bismo oekivali od bilo kojeg dobrog raunala.
Sto biste eljeli u raunalu? Djelatnost analitikog uma -
analizatora - sve je to bi bilo tko mogao oekivati od najboljeg
dostupnog raunala. Analitiki um moe i radi sve majstorije kao i
raunalo. I povrh toga, on upravlja izgradnjom raunala. On je
potpuno u pravu, kao i bilo koje raunalo ikada konstruirano.
Analitiki um nije samo dobro raunalo, on je savreno raunalo. On
nikada ne grijei. Ni na koji nain ne moe pogrijeiti sve dok je
ljudsko bie razumski neoteeno (ako dio njegove mentalne opreme
nije uklonjen).
Analitiki um ne moe pogrijeiti i u to je toliko siguran da sve
rjeava na toj osnovi. Ako osoba kae "ja ne mogu zbrajati", time misli
da nikada nije uila zbrajanje ili da u vezi s tim ima neku aberaciju.
To ne znai da s analitikim umom neto nije u redu.
Dok je cijelo bie u aberiranom stanju itekako sposobno uiniti
pogreku, analitiki um ipak nije. Jer, raunalo je upravo onoliko
dobro koliko su dobri podaci na temelju kojih djeluje. Aberacija tada
dolazi od prirode podataka ponuenih analitikome umu kao problem
koji treba obraditi.
Analitiki um ima svoje standardne memorijske banke. Gdje su one
tono strukturalno smjetene, u ovom nam trenutku opet nije vano.
2
Da bi funkcionirao, analitiki um mora imati utiske (podaci),
memoriju (podaci) i zamiljanje (podaci).
Postoji i druga banka za pohranu podataka, drugi dio ljudskoga
uma. Taj dio sadri aberacije i tu su izvori nerazumnosti. Njih emo
podrobnije objasniti poslije, no ne bi ih se smjelo brkati s analitikim
umom ili standardnim memorijskim bankama.
Bilo da su podaci iz standardnih memorijskih banaka procijenjeni
2
utisci: prepoznatljivi osjeaji ili impresije koje um prima putem osjetila.
52
ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE
pravilno ili ne, svi su tamo. Razna osjetila primaju informaciju koja se
izravno sprema u standardne memorijske banke. Ona ne prolazi
najprije kroz analizator, ve se sprema u standardne banke i tek tada
je dostupna analizatoru.
Postoji nekoliko standardnih banaka koje se same mogu umnoiti
tako da ih ima vie od svake vrste. ini se da je priroda u tome
velikoduna. Za svaki osjet postoji banka ili skupina banaka. One su
ureene po principu polica s podacima spremljenim u sustavu s
unakrsnim indeksiranjem, principu zbog kojega bi i obavjetajac3
pozelenio od zavisti. Svaki pojedini osjet sprema se kao koncept.
Primjerice, pogled na automobil u pokretu sprema se u vizualnu
banku u boji i pokretu, te u vremenu u kojemu je vien. To je
unakrsno indeksirano s okolinom u kojoj je to opaeno, sa svim
podacima o automobilima, mislima o automobilima i tako dalje, i tako
dalje, te s dodatnim spremanjem zakljuaka (tijeka misli) iz tog
trenutka i tijekova misli iz prolosti sa svim pripadajuim
zakljucima. Zvuk automobila spremljen je na slian nain - od uiju
izravno u audio-banku, te kao i prije viekratno unakrsno indeksiran.
Drugi su osjeti tog trenutka takoer spremljeni u svoje vlastite banke.
Mogue je da se svi podaci spremaju u jednu banku. Tako bi bilo
jednostavnije. No, to nije pitanje strukture, nego mentalne izvedbe.
Netko e vjerojatno otkriti i to kako su podaci spremljeni. Zasad,
funkcija spremanja je sve to nas zanima.
Svaki osjet - vid, zvuk, miris, osjeaj, okus, organska senzacija, bol,
ritam, kinestezija (teina i gibanje miia) i emocija - u cijelosti je
pravilno i uredno spremljen u standardne banke. Nije vano koliko
aberacija tjelesno neoteena osoba ima ih misli da ih moe ili ne
moe imati ili sjetiti ih se, kartoteka je tu i potpuna je.
Ta kartoteka poinje u veoma ranom razdoblju, o kojemu emo
poslije vie govoriti. Od tada, osim u trenucima "nesvjesnosti"*,
funkcionira neprekidno cijeloga ivota, bez obzira na to spava li osoba
ili ne. Kapacitet joj je oito beskonaan.
3
obavjetajac: vojni asnik odgovoran za sakupljanje i obradu podataka o neprijateljskim
snagama, vremenu i terenu.
Nesvjesnost u ovom djelu znai manje ili vee smanjenje svjesnosti kod "Ja" - slabljenje
radne snage analitikog uma, - LRH
53

L. RON HUBBARD
Brojnost tih koncepata (koncept znai "ono to je sauvano nakon
to se neto osjetilo"), prenerazdla bi raunalo astronoma. Obilje
pohranjenih sjeanja otkriveno je i prouavano u nebrojeno sluajeva,
a ta se sjeanja odreenim procesima mogu ispitati kod bilo koga..
Glede same akcije opaanja, sve je u toj banci ispravno. U organima
za opaanje mogu postojati organske pogreke, kao to su sljepoa ih
gluhoa (kada su tjelesne, a ne aberacijske), koje u bankama mogu
ostaviti praznine. Takoer, moe postojati organsko oteenje, kao to
je djelomina organska gluhoa, s parcijalnim prazninama. No, to nisu
pogreke u standardnim memorijskim bankama, one su jednostavno
nedostatak podataka. Poput raunala, standardne memorijske banke
su savrene, snimaju vjerno i pouzdano.
Dio standardnih banaka je audio-semantiki4. To su snimci rijei
koje je osoba ula. Drugi dio je vizualno-semantiki - snimci
proitanih rijei. To su posebni dijelovi kartoteka sluha i vida. Slijep
ovjek koji mora itati prstima razvija taktilno-semantiku kartoteku.
Sadraj govornih kartoteka je isti, bez promjene, onakav kakvog ga se
ulo.
Druga zanimljivost standardnih memorijskih banaka je to to one
oito spremaju original, a kopiju predaju analizatoru. One e predati
onoliko istovjetnih kopija koliko je traeno, bez oslabljivanja originala
u kartoteci. Svaku e zasebnu vrstu kopije predoiti cjelovito, s
bojama, pokretima, zvukovima itd.
Koliina memoriranih materijala u prosjenim standardnim
memorijskim bankama ispunila bi nekoliko knjinica. No, metoda
memoriranja se ne mijenja, a potencijalna mogunost sjeanja je
savrena.
Nedovoljni ili pogreni podaci osnovni su izvor pogreke u
"racionalnom" zakljuivanju. Suoavajui se svakodnevno s novim
situacijama, osoba nema uvijek materijal potreban za donoenje
odluke. Hi joj je moda "pravi autoritet" rekao neto to nije istina, a u
bankama protiv toga ipak nisu pronaeni dokazi.
Izmeu standardnih banaka, koje su savrene i pouzdane, i
raunala, analitikoga uma, koje je isto tako savreno i pouzdano,
' semantiki: koji se odnosi na ili dolazi od razliitih znaenja rijei ili drugih simbola.
54
ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE
nema iracionalne veze. Odgovor je uvijek onoliko ispravan koliko je to
mogue u svjetlu podataka koji su pri ruci, a to je sve to bi itko
mogao traiti od raunskog ureaja ili ureaja za snimanje.
Analitiki um u svojim pokuajima da bude u pravu ide i dalje nego
to bi netko pretpostavio. On stalno provjerava i vae novo iskustvo u
svjetlu staroga, stvara nove zakljuke u svjetlu starih, mijenja stare
zakljuke i openito, silno je zaposlen time da bude u pravu.
Moe se smatrati da su stanice analitikome umu dale povjerenje -
svetu dunost da titi koloniju, i on radi sve to je u njegovoj moi da
obavi tu misiju. Ima ispravne podatke, koliko je to mogue; stvara
ispravne zakljuke temeljene na tim podacima, ispravne koliko je to
mogue. Kad razmiljate o golemoj koliini imbenika kojima
upravljate kada, na primjer, vozite automobil deset ulica dalje,
moete uvidjeti kako analitiki um moe biti vrlo, vrlo zaposlen na
veoma mnogo razina.
A sada, prije nego to predstavimo zloinca u ovoj predstavi -
reaktivni um - potrebno je razumjeti neto o odnosu analitikog uma i
organizma samog.
Analitiki um, optereen punom odgovornou, daleko je od toga da
nema autoritet provoenja u djelo svojih akcija i elja. Preko
mehanizama regulatora ivotnih funkcija (koji rukuje svim
automatskim funkcijama ivljenja), analitiki um moe utjecati na
koju god tjelesnu funkciju eli.
U izvrsnom radnom stanju - to se moe rei kad organizam nije
aberiran - analitiki um moe utjecati na rad srca, endokrinih lijezda
5
(sastojaka poput kalcija i eera u krvi, adrenalina ), selektivni protok
krvi (zaustavljanje ili pokretanje protoka u ekstremitetima, itd), urin,
6
izluevine . Sve ljezdane, ritmike i fluidne funkcije tijela mogu biti
pod zapovijedi analitikoga uma. Ovdje ne kaemo da u osobe koja je
Clear one to i jesu. To bi bilo prilino neugodno i dosadno. No, kaemo
da analitiki um moe uzrokovati promjene po elji kad se dovoljno
osposobi da bi to mogao uiniti. To se moe dokazati vrlo
5
adrenalin: hormon koji stimulira srce, pojaava snagu miia itd., a lui ga nadbubrena
lijezda.
6
izluevine: otpadne materije koje lui tijelo, poput znoja ili urina., itd.
55
 L. RON HlIBBARD ANALITIKI UM I STANDARDNE MEMORIJSKE BANKE

jednostavnim laboratorijskim pokusom. "ivotinjskim nagonima". to se ovjek vie pribliava tom optimumu,
Ljudi su veoma dugo bili intuitivni glede "pune snage uma". Puna kao pojedinac ih cijelo drutvo, time je to drutvo bre i toplije,
snaga uma postigla bi se kad bi analitiki um radio sa standardnim iskrenije u svojim raspoloenjima i akcijama.
memorijskim bankama, regulatorom ivotne funkcije i jo neim. Razum ovisi o racionalnosti. Ovdje je rije o optimalnoj
Ta posljednja i naravno, najvanija stvar je organizam. On je pod racionalnosti, dakle, optimalnoj razumnosti. Takoer, ovdje je
odgovornou analitikoga uma, a analitiki um ga nadzire i na druge uvrteno i sve ono to bi ovjek elio da ljudi budu ih, konano, kako je
naine, ne samo ivotnom funkcijom. Svi miii, svi dijelovi organizma zamislio da bi njegovi "dobri" bogovi trebali izgledati. To je Clear.
mogu biti pod punom kontrolom analitikoga uma. To je razum. To je srea. To je opstanak
Kako bi sebe i svoje sklopove odrao slobodnim od triavih i Gdje je pogreka?
nevanih aktivnosti, analitiki um opskrbljen je nauenim
regulatorom uvjebanih obrazaca. U njih se uenjem mogu smjestiti
obrasci koji funkcioniraju na naelu podraaja i odgovora, a koji su
potrebni za izvoenje zadataka kao to su govor, hodanje, sviranje
klavira itd Ti naueni obrasci nisu nepromjenljivi. Poto ih je
analitiki um odabrao nakon uenja i napora, rijetko postoji potreba
za njihovim mijenjanjem Ako doe do nove situacije, miii su
uvjebani u novome obrascu. Nita od toga nije "dresura", to su
jednostavno uvjebani obrasci koje organizam moe upotrebljavati, a
da na to ne skree bilo kakvu pozornost analizatora. Tom metodom u
organizam se moe "ugraditi" nebrojeno takvih obrazaca. Oni nisu
izvor nikakvih problema jer se spremaju po vremenu i mjestu, pa je za
ponitavanje starih i uvoenje novih obrazaca potrebno vrlo malo
razmiljanja.
Analitiki um moe upravljati svim hotiminim ili "nehotiminim"
miiima.
Od toga je dakle, sastavljeno osjeajno bie. Nema izgleda za
pogreku, osim onih koje nastaju kao rezultat nedovoljnih ili krivih,
ah prihvaenih podataka (njih e analizator upotrijebiti samo jednom
ako to dokae da su podaci pogreni). Tu su podruja uivanja,
emocije, kreacije, konstruktivnosti, ak i destruktivnosti, ako
zakljuivanje o optimalnom rjeenju kae da neto treba biti uniteno.
Dinamike obuhvaaju aktivnosti analitikoga uma. Poticaj prema
opstojanju objanjava sve njegove akcije. To to moemo razumjeti
osnovnu jednostavnost funkcionalnog mehanizma ipak ne znai da je
ovjek koji funkcionira samo na taj nain hladan, proraunat ih voen

56 57
 DRUGO POGLAVLJE
REAKTIVNI UM
U dananje vrijeme ope je prihvaeno da se ivot u svim oblicima
razvio od osnovnih graevnih jedinki: virusa1 i stanice. Za dijanetiku
je jedino vano da takva pretpostavka funkcionira - a to je sve to od
dijanetike i traimo. Ovdje nema smisla pisati silne tomove o biologiji
i evoluciji. M moemo dodati neka poglavlja, no Charles Darvvin je
dobro obavio svoj posao i osnovna evolucijska naela mogu se pronai
kako u njegovim, tako i u radovima drugih.
Prvobitna pretpostavka od koje je dijanetika krenula bila je
evolucija. Postulirano je da same stanice imaju poticaj prema
opstanku i da je on zajedniki svemu ivome. Nadalje, postulirano je
da su organizmi - jedinke - izgraeni od stanica i da su zapravo
nakupine kolonija stanica.
U smjeru u kojemu se graevna jedinka razvijala razvijao se i
organizam. U krajnjem sluaju, i za bilo koju nau svrhu, ovjeka
moemo smatrati kolonijskom nakupinom stanica i moemo
pretpostaviti da mu je svrha jednaka svrsi njegovih graevnih
blokova.
Stanica je ivotna jedinka koja tei opstanku i jedino opstanku.
ovjek je stanina struktura koja tei opstanku i jedino opstanku.
ovjekov je um glavno operativno mjesto, konstruirano da bi
rjeavalo i postavljalo probleme vezane uz opstanak i jedino opstanak.
Akcija opstanka, kada bi bila optimalna, vodila bi opstanku.
Model optimalnoga ponaanja koji vodi opstanaku formuliran je i
prouen ne bi li se nale iznimke. Nisu naene.
Otkriveno je da je model ponaanja koji vodi opstanku daleko od
sterilnosti i neplodnosti, dapae, vrvi bogatom i nadasve ugodnom
aktivnou
1
virus: mikroorganizam koji se moe razmnoavati samo unutar stanica ivih domaina,
uglavnom bakterija, biljaka i ivotinja.
58
REAKTIVNI UM
Mti jedan od tih postulata nije "iskljuio" bilo koji koncept ljudske
due ili, pak, boanske ili kreativne imaginacije. Ovo je prouavanje
bilo usmjereno na konani svemir iznad kojega vrlo lako mogu
postojati drukije sfere ili podruja misli i akcije. Meutim,, takoer je
otkriveno da niti jedan od tih imbenika nije bio potreban za
rjeavanje ukupnog problema aberacije i iracionalnoga ponaanja.
Otkriveno je i da je ljudski um bio zaista potcijenjen jer su mu
sposobnosti mnogo vee nego to se do sada zamiljalo, a kamoli
ispitalo.
Utvreno je da je osnovni ovjekov karakter bio predmet poruge jer
on nije bio u stanju razlikovati iracionalno ponaanje uzrokovano
loim podacima od iracionalnog ponaanja uzrokovanog drugim,
mnogo opakijim izvorom.
Ako je vrag ikada postojao, konstruirao je reaktivni um.
Taj se funkcionalni mehanizam uspio tako savreno sakriti od
pogleda da ga je jedino induktivna2 filozofija, polazei od posljedice
prema uzroku, uspjela otkriti. Detektivski posao lociranja tog glavnog
kriminalca ljudske due trajao je mnogo godina. Njegov identitet sada
moe potvrditi bilo koji tehniar, u bilo kojoj klinici ili skupini ljudi.
Ispitane su i tretirane dvije stotine sedamdeset i tri osobe, s mnogim
razliitim vrstama anorganskih mentalnih i psihosomatskih bolesti.
Kod svake od njih otkriveno je da je reaktivni um aktivan, a njegova
naela nepromjenjiva. To je dugaak popis sluajeva, a uskoro e
postati i dui.
Svatko ima reaktivni um. Kod svih ispitanih ljudi, bez obzira na
mjesto, otkriven je reaktivni um ili aberirani sadraj u engramskoj
banci, rezervoaru podataka koji slui reaktivnome umu.
to radi taj um? Iskljuuje sjeanje zvukova. Postavlja u um
vokalne sklopove. Ljudi zbog njega postaju nesposobni razlikovati
tonove. Uzrokuje mucanje. Radi sve to se moe nai na bilo kojemu
popisu mentalnih bolesti: psihoze, neuroze, kompulzije, represije...
Sto moe uiniti taj um? Moe u ovjeka izazvati artritis3, bursitis4,
!
indukcija: logiko zakljuivanje da opi zakon postoji zbog pojedinih sluajeva koji
izgledaju kao njegovi primjeri.
3
artritis: stanje koje uzrokuje upalu, bol i ukoenost zglobova.
59
 L.RON HUBBARD
astmu 5 , alergije, sinusitis 6 , koronarne 7 tekoe, visok krvni pritisak i
tako dalje, preko cijelog popisa psihosomatskih bolesti, sve do jo
nekih koje nikada nisu zasebno odreene kao psihosomatske, poput
obine prehlade.
Taj um jedino je to kod ljudskoga bia moe izazivati takve uinke.
I on to ini, bez izuzetaka.
To je um koji je naveo Sokrata 8 da misli kako ima "demona" koji mu
daje odgovore. To je um koji je naveo Kaligulu9 da svoga konja
imenuje na dravniki poloaj. To je um koji je naveo Cezara da
tisuama Gala 10 odree desnu ruku, a Napoleona 11 da Francuze
"snizi" za nekoliko centimetara. To je um zbog kojega je rat stalna
prijetnja, politika iracionalna, vii asnici zapjenjeni, a djeca
uplakana zbog straha od mraka. To je um koji tjera ovjeka da
potiskuje svoje nade, koji ga dri u apatiji, ini kolebljivim kada bi
trebao djelovati i ubija prije nego to je poeo ivjeti.
Ako je vrag ikada postojao, on gaje izmislio.
Ispraznite sadraj banke toga uma i artritis e ieznuti, miopija12
se poboljati, srane bolesti smanjiti, astma nestati, eludac e
pravilno funkcionirati i cijeli e popis bolesti otii u nepovrat.
4
bursitis: upala burse, vreice izmeu zglobova, miia, koe itd. i kostiju, koja slui za
smanjenje trenja.
5
astma: openit kronini poremeaj karakteriziran tekim disanjem, kaljanjem, tekoama
u disanju i osjeajem guenja.
6
sinusitis: upala jedne ili vie sinusnih upljina u lubanji.
' koronarno: pripadajue ljudskom srcu, a odnosi se na zdravlje.
8
Sokrat: (oko 469-399. pr.n.e.) grki filozof i uitelj koji je vjerovao u "demona" iji glas ga
je upozoravao kad god je bio blizu donoenja pogrene odluke.
9
Kaligula: (12-41. g.) rimski imperator (37-41. g.). Njegova vladavina bila je obiljeena
ekstremnom surovou i tiranijom.
10
Gali: ljudi koji su govorili keltski na podruju Galije, negdanje regije u zapadnoj Europi
koja je zauzimala vei dio dananje Francuske i Belgije.
11
Napoleon: Napoleon Bonaparte (1769-1821.), francuski vojskovoa. Vojnom silom doao
je na vlast u Francuskoj, proglasio se carem i vodio vojne pohode irom Europe sve do
njegova konanog poraza 1815., kad su ga porazile vojske koje su se udruile protiv njega.
Napoleon je poznat po tome to je visinu svih Francuza "smanjio" za nekoliko centimetara
tako to je odabrao sve visoke ljude za grenadire. Grenadiri su izvorno bili vojnici koji su
nosili i bacali granate. U poetku, bilo je samo etiri ili pet odabranih visokih ljudi u svakoj
vojnoj jedinici ija je dunost bila bacati granate. Napoleon je proirio upotrebu granata u
svojim vojskama, organizirajui cijele divizije grenadira. Oni su obino bili odvojeni od
glavne linije trupa (bojinice), i gotovo nikad se ne bi vratili jer su uglavnom pogibali.
12
miopija: stanje u kojemu je ovjek nesposoban jasno vidjeti na daljinu - kratkovidnost.
60
REAKTIVNI UM
Ispraznite sadraj reaktivne engramske banke i izofreniar13 e se
napokon suoiti s realnou, manino-depresivna14 osoba pokrenuti na
akciju, neurotiar e se odlijepiti od knjiga koje mu govore koliko su
mu njegove neuroze potrebne i poet e ivjeti, ena e prestati biti
razdraljiva prema svojoj djeci, a dipsoman 15 e moi kontrolirati
svoju sklonost prema piu.
To su znanstvene injenice. One se bez izuzetka slau s
promatranim iskustvom.
Reaktivni um jedini je izvor aberacije. Moe se dokazati, i dokazano
je mnogo puta, da nema drugoga izvora, jer kada se engramska banka
isprazni, svi neeljeni simptomi nestaju i ovjek poinje funkcionirati
po svojemu optimalnomu modelu.
Ako je netko traio neto poput demona u ljudskome umu - poput
onih koje ovjek opaa kod nekih pacijenta u umobolnicama - mogao
ih je prilino lako nai. Samo to to nisu demoni. To su restimulirani
sklopovi engramske banke. Kakve li su se samo molitve i uvjeravanja
koristile protiv njih!
Da se nije vjerovalo u demone, da se pretpostavilo da je ovjek ipak
dobar (kao postulat, naravno), kako bi zlo ulo u njega? to bi bio
16
izvor tih suludih srdbi? to bi bio izvor njegovih lapsusa ? Kako bi
upoznao iracionalan strah?
Zato netko ne voli svoga efa, iako je on uvijek bio ljubazan prema
njemu? Zato samoubojice svoja tijela smrskavaju u komadie?
Zato se ovjek ponaa destruktivno, iracionalno, vodei ratove,
ubijajui, unitavajui cijele narataje ovjeanstva?
Stoje izvor svih neuroza, psihoza i ludosti?
Vratimo se nakratko ispitivanju analitikoga uma. Ispitajmo
njegove memorijske banke. U njima pronalazimo spremljene sve
osjetilne koncepte, fli se na prvi pogled barem tako ini. Pogledajmo
jo jednom. Razmotrimo imbenik vremena. U analitikim bankama
13
izofreniar: (psihijatrija) osoba koja pati od izofrenije, mentalne bolesti u kojoj mahnito
unutar jedne postoje dvije osobe. To je psihijatrijska klasifikacija izvedena od latinskog
schizo, to znai "cijepam" i grkogpftren, to znai "razum".
14
manino-depresivan: (psihijatrija) koji ima mentalni poremeaj karakteriziran
izmjenama ekstremnog uzbuenja i depresije.
15
dipsoman: osoba koja pati od nekontrolirane udnje za alkoholom.
ls
lapsus: od lat. lapsus linguae, to znai pogreka u govoru (npr. nesmotrene primjedbe).
61
 L. RON HUBBARD
postoji osjeaj za vrijeme. Vrlo je precizan, kao da je organizam
opremljen finim satom. Ali, postoji neto to nije u redu s vremenom -
u njemu postoje praznine! Ima trenutaka kada nam se ini da u te
standardne banke nije spremljeno nita. To su praznine koje nastaju
u trenucima "nesvjesnosti" - stanja uzrokovanog anestezijom,
drogama i psihofarmaticima, ozljedom ili okom.
To su jedini podaci koji nedostaju iz standardne banke. Ako u
hipnotikom transu istraite pacijentovo sjeanje na operaciju, ti su
dogaaji jedina razdoblja koja neete nai u bankama. Ako ih ba
elite vidjeti, a ne zanima vas to se dogaa pacijentu, moete ih nai
- ali o tome malo poslije. No, osnovni problem je u tome to nedostaje
neto za to su ljudi oduvijek smatrali da nikad nije ni bilo
pohranjeno.
Takoer, nikada nitko nije bio u stanju uprijeti prstom na ludilo.
Postoji li neka podudarnost ih odnos izmeu tih dviju stvari? Da, u
svakom sluaju.
Postoje dvije stvari za koje se ini da jesu - ali nisu - pohranjene u
standardnim bankama: bolna emocija i tjelesna bol.
Kako biste se postavili prema gradnji osjetljivog ureaja o kojemu
bi ovisilo pitanje ivota i smrti organizma, a kojemu je taj ureaj
glavno orue? Biste li ostavili delikatne sklopove kao plijen svakom
preoptereenju ili biste ugradili sigurnosni sustav? Ako je osjetljivi
instrument u strujnome krugu, zatien je s nekoliko serija osiguraa.
Na isti bi nain bilo zatieno i svako raunalo.
Postoji, naime, jedan mali dokaz koji podupire elektrinu teoriju
ivanoga sustava. U sluaju boli javljaju se velika preoptereenja
ivaca. Vrlo je vjerojatno - u svezi s im se u dijanetici dolo do
odreenih zakljuaka - da mozak apsorbira energetska preoptereenja
koja se stvaraju u povrijeenim stanicama oteenoga podruja, dakle
koja su nastala zbog ozljeda. To je teorija kojoj ovdje nema mjesta,
osim da bi posluila kao primjer. Sada se bavimo samo znanstvenom
injenicom.
Funkcioniranje analitikoga uma obustavljeno je za vrijeme
trajanja intenzivne boli. Odnosno, analitiki um ponaa se poput
organa ija se glavna linija napajanja iskljui u prisutnosti bilo
62
REAKTIVNI UM
kakvoga oka.
Na primjer, ovjeka je s boka udario automobil i pao je u "nesvijest?'.
"Osvjetavajui" se on se ne sjea niega vezanog uz vrijeme dok je bio
"u nesvijesti". To bi bila okolnost koja negira opstanak. To znai da
svatko tko je bio ozlijeen nije imao vlastitu volju, a ona je upravo
tada bila najvie potrebna organizmu. Dakle, negacija opstanka je ako
se cijeli um iskljui pri svakoj pojavi bola. Da li bi organizam, koji iza
sebe ima vie od milijardu godina biolokog inenjeringa, ostavio
takav problem nerijeenim?
Zaista, organizam je rijeio problem. Moda je problem bioloki vrlo
teak i moda rjeenje nije najbolje, ah barem su obavljene velike
pripreme za trenutke kada je organizam u "nesvijesti".
Odgovor na problem navoenja organizma na reakciju u trenucima
"nesvijesti" ih blizu "nesvijesti" takoer je odgovor za ludilo,
psihosomatske bolesti i sve udne mentalne hirove kojima su ljudi
skloni i koje su dovele do izmiljotine kako je "ljudski grijeiti".
Znanstvena ispitivanja dokazuju da su sljedee tvrdnje znanstvene
istine:
1. Um kontinuirano, na odreenoj razini, pohranjuje podatke za
cijelog ivota organizma;
2. Dostupni su svi podaci pohranjeni tijekom ivota;
3. "Nesvjesnost" u kojoj um zaboravlja na svoju okolinu mogua je
jedino u sluaju smrti i ne postoji kao potpuna amnezija za ivota;
4. Svi mentalni i tjelesni poremeaji psihike prirode dogaaju se
zbog trenutaka "nesvjesnosti";
5. Takvi su trenuci dostupni i mogue ih je osloboditi naboja s
17
rezultatom vraanja uma u optimalno stanje funkcioniranja.
"Nesvjesnosf je jedini izvor aberacije. Ne moe se provesti
"mentalna dresura", osim uvjebavanjem na svjesnoj razini (gdje
postoji samo uz pristanak osobe).
Odluite h napraviti pokus, moete uiniti sljedee: "onesvijestite"
ovjeka, povrijedite ga i recite mu neku informaciju. Bez obzira na to
to ste mu rekli, dijanetikom tehnikom to se moe ponovno otkriti.
" naboj: tetna energija ili sila akumulirana i spremljena u reaktivnome umu; nastaje zbog
konflikata i neugodnih iskustava koje je osoba imala u prolosti.
63
 L. RON HlIBBARD
Taj pokus treba vrlo paljivo izvesti, jer time ovjeka maete uiniti
ludim.
Blijeda sjena tog postupka moe se postii hipnozom, bilo uz
uporabu uobiajenih tehnika ili droga. Usadivanjem "pozitivne
sugestije" u um osobe moemo je navesti na nerazumno ponaanje.
Taj test nije nov. Dobro se znalo da se kompulzije ili represije mogu
umetnuti u duu. To su prilino dobro znah stari Grci i koristili se
time za stvaranje razliitih obmana.
Postoji neto poznato kao "posthipnotika sugestija". Njezino nam
razumijevanje moe pomoi u shvaanju osnovnog mehanizma ludila.
Ono to se u ta dva sluaja dogaa nije istovjetno, ali u osnovi je
dovoljno slino.
ovjeka se pomou standardne hipnotike tehnike ili neke
hipnotike droge uvede u hipnotiki trans. Hipnotizer mu tada moe
rei: "Postoji neto to mora napraviti kada se probudi. Kad god ja pomoglo je otkrivanju izvora ludila. I razumijevanje mehanizma
dodirnem svoju kravatu, ti e skinuti kaput. Kada pustim kravatu, ti
e ga obui. Sada e zaboraviti sve to sam ti rekao."
Tog se ovjeka tada probudi. On nije svjestan zapovijedi. Kad mu se
kae da mu je dana zapovijed dok je "spavao", on tu ideju odbacuje ih
slijee ramenima, ali nije siguran. Hipnotizer tada dodirne svoju
kravatu. ovjek e moda komentirati kako mu je vrue i skinuti
kaput. Hipnotizer zatim puta svoju kravatu. ovjek moe primijetiti
da mu je sada hladno i ponovno e obui kaput. Hipnotizer opet
dodirne svoju kravatu. ovjek sada moe rei da je njegov kaput bio
kod krojaa, te uz mnogo prie napokon objasniti zbog ega ga skida,
moda da bi vidio je li poleina pravilno saivena. Hipnotizer tada
puta kravatu, a ovjek kae da je zadovoljan krojaem i oblai svoj ju je morao izbjegavati. Di mu se moe rei da nikada ne smije
kaput. Hipnotizer moe dodirnuti svoju kravatu mnogo puta i svaki
put izazvati reakciju tog ovjeka.
Na kraju, prema izrazima ljudskih lica moe postati svjestan da
neto nije u redu. On nee znati to nije u redu. Nee ak znati ni da
je dodirivanje kravate signal koji ga tjera na skidanje kaputa. Poet e
se osjeati neugodno, pa e moda otkriti neto u hipnotizerovu
izgledu to nije u redu i poeti kritizirati njegovu odjeu. On jo ne
zna da je kravata znak. I dalje e reagirati, ne znajui da postoji neki
64
REAKTIVNI UM
udan razlog zbog kojega mora skinuti kaput. On samo zna da se s
obuenim kaputom osjea nelagodno kad god hipnotizer dodirne
kravatu, te jednako nelagodno ako nema na sebi kaput kad ovaj pusti
kravatu.
Te razliite akcije vrlo su vane za razumijevanje reaktivnoga uma.
Hipnotizam je laboratorijsko orue. U dijanetikoj terapiji uope se ne
primjenjuje, no posluio je kao sredstvo za prouavanje uma i
dobivanje njegovih reakcija. Hipnotizam je nepredvidiva varijabla.
Malo je ljudi mogue hipnotizirati, a mnoge uope ne. Hipnotike e se
sugestije ponekad "uhvatiti", a ponekad nee. Ponekad e ljudima
initi dobro, a ponekad e ih initi bolesnima - razliiti ljudi na istu
sugestiju razliito reagiraju. Inenjer zna kako iskoristiti
nepredvidivu varijablu. Postoji neto to je ini nepredvidivom.
Pronalaenje osnovnoga razloga zbog kojega je hipnoza varijabilna
posthipnotike sugestije moe pomoi u shvaanju aberacije.
Bez obzira na to koliko besmislena bila sugestija dana
hipnotiziranoj osobi, ona e je ovako ih onako izvriti. Moe joj se rei
da izuje cipele, nazove nekoga telefonom sutra u deset ili jede graak
za doruak - osoba e to uiniti. To su izravne zapovijedi i ona e im se
pokoravati. Moe joj se rei da joj njezini eiri ne stoje dobro i ona e
u to vjerovati. Bilo koja sugestija u njezinu umu funkcionirat e bez
znanja njezinih viih razina svijesti.
Mogu se dati vrlo sloene sugestije. Uinak jedne od takvih bio bi da
ovjek ne moe izgovoriti rije Ja. On e u svom govoru isputati tu
rije, upotrebljavajui nevjerojatne dosjetke bez ikakve "svjesnosti" da
pogledati svoje ruke, pa i nee. To su represije. Sugestije dane osobi
koja je drogirana ili u hipnotikome snu, djeluju kada je ona budna. I
nastavit e djelovati sve dok ih hipnotizer ne oslobodi.
Moe mu se rei da e osjetiti potrebu za kihanjem i kihnuti svaki
put kad uje rije prostira. Moe mu se rei da svaki put kada vidi
maku mora skoiti pola metra u zrak, i on e skoiti. Sve to radit e
nakon to ga se probudi. To su kompulzije.
Moe mu se rei da e o odreenoj djevojci misliti s jakim
65
 L. RON HUBBARD
seksualnim nabojem, i svaki put kad to uini svrbit e ga nos. Moe
mu se rei da e stalno biti pospan, ali svaki put kad legne osjeat e
da ne moe spavati. On e to zaista doivjeti. To su neuroze.
U daljnjim istraivanjima, kada je u hipnotikome "snu", moe mu
se rei da je on predsjednik drave i da ga pokuavaju ubiti agenti
tajne slube ili mu se moe rei da mu truju hranu u svakom
restoranu u kojemu pokuava jesti. To su psihoze.
Moe mu se dati informacija da je on zapravo netko drugi te da
posjeduje jahtu i odaziva se na ime "Sir Eeginald". Ili mu se moe rei
da je lopov, da ima dosje zatvorenika i da ga trai policija. To su,
redom, izofrenina, odnosno paranoidno-izofreniria.18 ludila.
Hipnotizer moe uvjeriti ovjeka da je najdivnija osoba na svijetu i
da svi tako misle, ih da je on predmet oboavanja svih ena. To bi bio
mcmian tip ludila.
Pod hipnozom mu se moe sugerirati i da e se nakon buenja
osjeati tako loe da se nee nadati niemu drugom do smrti. To bi bilo
ludilo depresivnoga tipa.
Moe mu se rei da e razmiljati samo o tome koliko je bolestan, te
da e "dobiti" svaku bolest o kojoj neto proita. To bi ga natjeralo da
reagira poput hipohondra19.
Dakle, kreui se niz popis mentalnih bolesti i stvarajui pozitivne
sugestije s namjerom izazivanja odreenoga stanja uma, kod
probuene osobe mogli bismo izazvati privid bilo kakvog ludila.
Shvatite da su to prividi. Oni su slini ludilu po tome to se osoba
ponaa kao da je luda, no ona to nije. U trenutku kada uklonimo
sugestiju - osobu se obavijesti daje to bila sugestija - aberacija (a sva
ta ludila itd. klasificirana su pod nazivom aberacije) teoretski
18
parnoidno-izofrenino: (psihijatrija) odnosi se na mentalno stanje nalik paranoji (oblik
psihoze u kojoj osoba zamilja da je progone ili da je vrlo velika ili vana), no takoer
karakterizirana autistikim ponaanjem (koje se odnosi na stanje uma obiljeeno
matanjem, halucinacijama i prezirom prema zbilji) i postupnim unitavanjem linosti.
19
hipohondar: osoba koja se kontinuirano nepotrebnu brine zbog svojega zdravlja.
66
REAKTIVNI UM
nestaje.*
Umnoavanje aberacija svih klasa i vrsta kod osoba koje su bile
hipnotizirane ili drogirane pokazalo je da postoji odreeni dio uma
koji nije u kontaktu sa svijeu, ali sadri podatke.
Potraga za tim dijelom uma vodila je do rjeenja problema ludila,
psihosomatskih bolesti i drugih aberacija. Nije mu se pristupilo putem
hipnoze, ona je samo jo jedno orue, orue koje se samo ponekad
koristi u dijanetikoj praksi i koje uistinu uope nije potrebno.
Pred nama je osoba koja se ponaa razumno, ali kojoj je dana
pozitivna sugestija i tada se privremeno ponaa nerazumno. Njezin
razum vraa se prelaskom sugestije u svijest, pa sugestija u tom
trenutku gubi svoju mo nad tom osobom. No, to je samo privid
mehanizma koji je u to ukljuen. Stvarno ludilo, ono koje nije
uzrokovao neki hipnotizer, ne mora izroniti u svijesti da bi postalo
uoljivo. Postoji ta i druge razlike izmeu hipnoze i stvarnog izvora
aberacije. Hipnoza je samo prikaz radnih dijelova tog izvora.
Razmotrimo jo jednom prvi primjer pozitivne sugestije. Osoba je
bila "nesvjesna", to znai da nije imala punu svjesnost ili
samoodreenje. Peeno joj je da neto mora napraviti i to je bilo
skriveno od njezine svijesti. Hipnotizer joj je dao znak. Kada se znak
pojavio, osoba je neto napravila. Ona je za to navela razloge koji nisu
bili pravi. Otkrila je da neto nije u redu s hipnotizerom i njegovom
odjeom, ah ne i to da je kravata znak za akcija Sugestija je maknuta
i osoba vie nije osjeala kompulziju da izvri akciju.
To su dijelovi aberacije. Kad se jednom tono zna koji dijelovi
neega jesu aberacije, cijeli je problem vrlo jednostavan. Na prvi
pogled, ini se nevjerojatnim da je toliko tisua godina istraivanja
izvor mogao ostati tako potpuno skriven. No, kad bolje pogledamo,
postaje udno da je izvor uope otkriven jer je tako lukavo i dobro
skriven.
' Vana napomena Tb su testovi. Oni su napravljeni na ljudima koji su mogli bili
hipnotizirani i na onima koji nisu mogli biti hipnotizirani, no bili su drogirani. Ti su testovi
dijanetici donijeli vrijedne podatke. Moete ih ponoviti jedino ako poznajete dijanetiku, ili
ako stvarno ne elite uiniti nekoga ludim jer te sugestije ne nestaju uvijek Hipnoza je
sluajna varijabla. Opasna je i za nju u vaoj dnevnoj sobi ima mjesta koliko i za atomsku
bombu. -LRH.
67
 L. RON HUBBARD
Nehipnotika "nesvjesnost?' malo je tea. Potrebno je vie od
nekoliko pokreta rukom da bismo izazvali "nesvjesnost" koja uzrokuje
ludilo.
Sokovi zbog nesrea, anestetici pri operativnim zahvatima, bolovi
od ozljeda i deliriji20 bolesti glavni su uzroci onoga to mi nazivamo
"nesvjesnost".
U naoj analogiji21 mehanizam uma vrlo je jednostavan. U um ulazi
destruktivan val tjelesne boli ih otrova koji proima poput etera 2 2 i
rezultira iskakanjem nekih ih svih osiguraa analitikog uma. Kad
iskoe osigurai, iskae i ono to poznajemo kao standardne
memorijske banke.
Trenuci "nesvjesnosti" su praznine u standardnim memorijskim
bankama. Ti trenuci koji nedostaju, sainjavaju ono to se u dijanetici
naziva banka reaktivnoga uma.
Razdoblja u kojima je analitiki um u punoj funkciji, zajedno s
razdobljima u kojima funkcionira reaktivni um, tijekom cijeloga
ivota ine kontinuiranu liniju uzastopno pohranjenih podataka.
Kada je analitiki um djelomino ih u cijelosti iskljuen iz sklopa,
reaktivni um se djelomino ih u cijelosti ukljuuje. Drugim rijeima,
ako su osigurai analitikoga uma iskoili i on je napola iskljuen iz
sklopa, reaktivni je um napola ukljuen. Zapravo, tako precizni
postoci su nemogui, no ovo slui kao aproksimacija.
Kada je osoba u djelominoj ih potpunoj "nesvjesti", reaktivni um se
djelomino ih u potpunosti ukljuuje. Kada je osoba potpuno svjesna,
njezin analitiki um ima punu kontrolu nad organizmom. Kada joj je
svjesnost smanjena, reaktivni umje u istoj mjeri ukljuen u sklop.
Trenuci koji sadre "nesvjesnost" uglavnom su trenuci protivni
opstojanju. Zato je vano da neto preuzme kontrolu kako bi osoba
mogla izvesti pokrete potrebne za spaavanje cijelog organizma. Borac
koji jedva stoji na nogama, ovjek u plamenu koji se izvlai iz vatre -
to su sluajevi kada je reaktivni um dragocjen.
Reaktivni je um vrlo grub. Mora biti takav kako bi izdrao valove
20
delirij: poremeaj svijesti u bolesnom stanju
21
analogija: stvar ili dio koji je slian ili se moe usporeivati u nekim odnosima.
22
eter: narkotik koji se koristi za anesteziju, npr. pri operaciji.
68
REAKTIVNI UM
boli koji iskljuuju ostala tjelesna osjetila. Nije ba profinjen, ah j
zastraujue precizan. Posjeduje nisku razinu sposobnost
zakljuivanja, ispod razine idiota, ah, to bi se drugo i moglo oekivat
od uma koji ostaje u sklopu i kada je tijelo smrskano ili spaljeno.
Reaktivna banka ne pohranjuje sjeanja onako kako mi t
zamiljamo. Ona pohranjuje engrame*. Ti engrami su potpuni zapis
sve do najsitnijeg detalja, svakog osjeta prisutnog u trenutki
djelomine ih potpune "nesvjesnosti". Oni su precizni koliko i bilo koj
drugi zapisi pohranjeni u tijelu. No, oni imaju svoju vlastitu snagu
Oni su poput gramofonske snimke ih filma koji bi sadravao sve osjet
vida, zvuka, njuha, okusa, organskoga osjeta itd.
No, razlika izmeu engrama i memorije prilino je velika. Engran
moe biti stalno ukljuen u bilo koji i svaki tjelesni sklop ponaaju
se kao zaseban dio..
U svim laboratorijskim ispitivanjima engrama otkriveno je da on
imaju "neiscrpne" izvore snage za upravljanje tijelom. Bez obzira ni
to koliko je puta engram kod osobe bio reaktiviran, on je i dalji
snaan. Zapravo, on razmjerno reaktivaciji (ponovnom aktiviranju
postaje ak i sposobniji za upotrebu svoje snage.
Jedino to je makar malo moglo uzdrmati te engrame bila ji
tehnika koja se razvila u dijanetiku terapiju, a koja e u treeirn
dijelu ove knjige biti u potpunosti obraena.
Evo primjera engrama. ena je oborena udarcem i pala je t
"nesvijest". Ponovno je udarena uz rijei da je varalica, da nita ni
vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje. Istodobno je prevrnuti
stolica, iz kuhinjske slavine tee voda, a na ulici prolazi automobil
Engram sadri neprekidan zapis svih tih osjeta: vid, zvuk, dodir
okus, njuh, organski i kinetiki osjet, poloaj zglobova, osjeaj ei itd
Engram bi sadrao sve to joj je bilo reeno dok je bila u "nesvijesti"
tonove glasa i emociju u glasu, zvuk i osjeaj prvog i ostalih udaraca
' Rije engram u dijanetici se upotrebljava u svom vrlo preciznom znaenju - kao odreen
trajan trag koji je ostao nakon podraaja protoplazme tkiva. Smatra ga se skupinon
podraaja koji djeluju iskljuivo na stanino bie. - LRH.
69

L. RON HUBBARD
osjeaj dodira s podom, osjeaj i zvuk stolice koja pada, organski
osjeaj udarca, moda okus krvi u ustima ili bilo koji drugi okus koji
osjea, miris osobe koja ju je napala, kao i mirise u sobi, zvuk motora i
guma prolazeeg automobila itL
Moe se smatrati da je sve to slino "pozitivnoj sugestiji". No, ovdje
postoji neto to je novo, ega nema u standardnim bankama, osim u
obliku konteksta: bol i bolna emocija.
To je ono to ini razliku izmeu standardnih banaka i reaktivnih
engramskih banaka: tjelesna bol i bolna emocija. Tjelesna bol i bolna
emocija upravo je ono to razlikuje engram, koji je uzrok aberacija -
svih aberacija - i memoriju.**
Svi smo uli da loe iskustvo pomae u ivotu i da se na loim
iskustvima ui. To moe biti vrlo, vrlo istinito. No, to ne ukljuuje
engram. To nije iskustvo. To je naredba za akciju.
Moda su, prije nego to su ljudi imali irok vokabular, ti engrami i
bili od neke koristi. Naini na koji su oni znaili opstanak naknadno
e biti objanjeni. No, kad je ovjek razvio istanan, homoniman jezik
(rijei koje zvue isto, ali znae razliite stvari), i zapravo, kada je
razvio bilo kakav jezik, ti su engrami postali mnogo vei teret nego
pomo. Dakle sada, kad je ovjek toliko evolucijski uznapredovao, ti ga
engrami uope ne tite, nego ga ine bijesnim, neuinkovitim i
bolesnim.
Dokaz bilo koje tvrdnje lei u njezinoj primjenjivosti. Kada se ti
engrami izbriu iz banke reaktivnoga uma, racionalnost i uinkovitost
strahovito se uveavaju, zdravlje se znatno poboljava i osoba
zakljuuje racionalno, prema obrascu ponaanja koji podupire
opstanak. Drugim rijeima, ona uiva sama i u drutvu onih oko sebe,
konstruktivna je i kreativna. Destruktivna je jedino ako neto uistinu
ugroava njezine aktivnosti.
Dakle, engrami na tom stupnju ovjekova razvoja imaju potpuno
negativnu vrijednost. Kada je ovjek bio blii razini svojih ivotinjskih
' Udijanetici se smatra daje memorija bilo koji osjetilni koncept pohranjen u standardne
memorijske banke za koji postoji mogunost da ga se "Ja" moe sjetiti. Scena koju opaze oi i
druga osjetila postaje snimak u standardnim memorijskim bankama, poslije "Ja" te snimke
moe pozvati kao referencu. - LRH
70
REAKTIVNI UM
roaka (koji, svi redom, imaju istu vrstu reaktivnoga uma), moda su
mu podaci u engramima mogli koristiti. No, jezik i ovjekova
promijenjena egzistencija ine od bilo kojeg engrama nesumnjivu
smetnju. Niti jedan engram nema nikakvu konstruktivnu vrijednost.
Reaktivnom umu dana je mogunost da osigura opstanak. On se jo
uvijek pretvara da to radi, ali njegove sulude pogreke sada vode u
potpuno drugome smjeru.
Zapravo, postoje tri vrste engrama i sve su aberativne. Prva je
engram protivan opstanku. On sadri tjelesnu bol, bolnu emociju, sve
druge osjete i prijetnju organizmu. Udarcem onesposobljeno i potom
silovano dijete dobija takvu vrstu engrama. Engram protivan
opstanku sadri stvaran ili prividan antagonizam prema organizmu.
Druga vrsta engrama je engram koji podrava opstanak
Zlostavljano dijete se razbolilo. Dok je djelomino ili potpuno bilo u
"nesvjesti" reeno mu je da e se o njemu brinuti, da je voljeno itd Taj
engram nije protivan opstanku, ve ga podrava. ini se zapravo kao
da pomae opstanku. Od tih dviju vrsta druga je aberativnija, jer je
ojaana zakonom afiniteta koji je uvijek snaniji od straha. Hipnoza
ivi od te znaajke reaktivnoga uma jer se umjetno onesvijetenoj
osobi obraa sa suosjeanjem. Hipnoza je ograniena jer kao imbenik
ne sadri tjelesnu bol i bolnu emociju, osjete koji engram dre "dalje
od pogleda", usidrenog ispod razine "svjesnosti".
Trea vrsta je engram bolne emocije i slian je drugim engramima.
Uzrokovan je okom iznenadnoga gubitka, kao to je smrt voljene
osobe.
Banka reaktivnoga uma sastoji se iskljuivo od tih engrama i
reaktivni um razmilja iskljuivo s njima. Njegov nain "razmiljanja"
23
natjerao bi i Korzvbskog na psovanje jer razmilja u obliku potpunog
poistovjeivanja, drugim rijeima identinosti, gdje je jedna stvar
istovjetna drugoj.
Prosudba analitikoga uma o jabukama i crvima vjerojatno bi se
mogao izrei ovako: neke jabuke u sebi imaju crve, a druge ne; kada
23
Korzybski: Alfred Korzvbski (1879-1950.), ameriki znanstvenik i pisac; razvio je
podruje ope semantike, metodologije koja pokuava unaprijediti ljudsko ponaanje puten
kritike upotrebe rijei i simbola.
71
 L. RON HUBBARD
zagrizemo jabuku, ponekad moemo naii na crva, osim ako je jabuka
bila dobro prskana; crvi u jabukama ostavljaju rupe.
No, reaktivni bi um za vrijeme prosuivanja o jabukama i crvima,
onako kako je to sadrano u njegovoj engramskoj banci, prosuivao na
sljedei nain: jabuke su crvi su ugrizi su rupe u jabukama su rupe u
bilo emu su jabuke i uvijek su crvi su jabuke su ugrizi itd.
Prosuivanja analitikoga uma mogu obuhvaati najfantastinija
zbrajanja integralnoga rauna 2 4 , vjete okrete simbolike logike,25
proraunavanja potrebna za gradnju mostova ih krojenje haljina. Bilo
koja matematika jednadba ikada viena dolazi iz analitikoga uma i
on je moe upotrijebiti pri rjeavanju potpuno rutinskih problema.
No, ne reaktivni um! On je tako divno, nevjerojatno jednostavan da
moemo rei kako funkcionira na temelju samo jedne jednadbe:
A = A = A = A = A.
Ponite bilo koje zakljuivanje pomou reaktivnoga uma. Naravno,
ponite ga s podacima koje on sadri i njemu e bilo koji podatak biti
isti kao bilo koji drugi iz istoga iskustva.
Zakljuivanje analitikoga uma o eni koja je bila udarena, u prije
navedenom primjeru, bilo bi da se ene ponekad dovedu u situaciju u
kojoj ih udaraju i povrijede, te da su mukarci poznati kao oni koji
udaraju i povrijeuju ene.
Zakljuivanje reaktivnoga uma o tom engramu kao o engramu bilo
bi: bol od udarca nogom jednako bol od udarca jednako prevrnuta
stolica jednako automobil koji prolazi jednako slavina jednako
injenica da je ona varalica jednako injenica da ona nita ne vrijedi
jednako injenica da mijenja svoje miljenje jednako tonovi glasa
ovjeka koji ju je udario jednako emocija jednako varalica jednako
otvorena slavina jednako bol od udarca nogom jednako organski osjet
udarenoga dijela tijela jednako prevrnuta stolica jednako mijenjanje
miljenja jednako... No, zato nastaviti? Svaki pojedini osjet u tom
24
integralni raun: (matematika) metoda raunanja u vioj matematici; nain raunanja o
kvantitetama koje se stalno mijenjaju, kao to su brzina kamena u padu ili kosina
zakrivljene linije. Integralni raun mjeri djelie stvari da bi otkrio to e napraviti cijela
stvar. Tb je cijela teorija integralnoga rauna.
25
simbolika logika: moderan tip formalne logike koji koristi specijalne matematike
simbole za pretpostavke i odnose meu pretpostavkama.
72
REAKTIVNI UM
engramu jednak je svakom drugom osjetu u tom engramu. Molim?! Te
je ludo? Upravo tako!
Prouimo malo vie nau posthipnotiku pozitivnu sugestiju (
dodirnutoj kravati i skinutom kaputu. Tu imamo vidljive pokazatelje
o funkcioniranju reaktivnoga uma.
Posthipnotika sugestija treba samo emocionalni naboj i tjelesni
bol kako bi od nje nastao opasan engram. Zapravo, to jest neka vrste
engrama. Postavljen je u suosjeanju izmeu hipnotizera i osobe, te
e ga uiniti engramom suosjeanja - engramom koji podravf
opstanak.
Dakle, mi znamo da hipnotizer mora samo dodirnuti svoju kravati
da bi budnu osobu naveo na skidanje kaputa. Osoba nije znala to ji
na to navodi i za to je pronala razliita objanjenja, od kojih nit
jedno nije istinito. Engram, u ovom sluaju posthipnotika sugestija
zapravo je smjeten u banku reaktivnoga uma, ispod razine
svjesnosti. To je kompulzija koja odatle izvire. Ona je upravljah
miiima kako bi navela osobu da skine svoj kaput. To su bih podac
ukljueni u tjelesne sklopove ispod zapovjedne razine analitikog*
uma. Nisu djelovali samo na tijelo, nego i na analitiki um.
Ako bi ta osoba skinula svoj kaput svaki put kad vidi nekoga kake
dodiruje svoju kravatu, smatralo bi je se pomalo ludom. A ipak, ona ti
nije imala izbora. Kad bi se pokuala usprotiviti hipnotizen
odbijajui skinuti svoj kaput, iskusila bi veliku nelagodu.
Pogledajmo sada primjer procesa reaktivnoga uma u niih ivotnil
oblika: riba pliva u pliaku s boatom,26 utom vodom metalnog;
okusa. Tek to je uzela zalogaj raia, na nju jurne velika riba i udar
je po repu.
Mala riba uspijeva pobjei, no tjelesno je povrijeena. Kako irm
neznatne analitike sposobnosti, mala riba ovisi o reakciji pri izbori
svojih aktivnosti.
Nakon toga njezin se rep zalijei i ona nastavi normalno ivjeti. No
jednoga dana, vea riba je napadne i udari po repu. Ovaj put niji
ozbiljno povrijeena, nego tek malo uelarena. No, neeto se dogodilo
Neto u ribi smatra da je u odabiru akcije sada bila neoprezna. To j<
26
boato: pomalo slano, kao voda nekih bara u blizini mora.
73

L. RON HlJBBARD
ve druga ozljeda istoga dijela tijela.
Proraunavanje na ribinoj reaktivnoj razini bilo je: pliak jednako
boato jednako uto jednako metalni okus jednako bol u repu jednako
rai u ustima i bilo to od toga jednako je bilo emu drugom.
U drugom sluaju udarac po repu uzrokovao je ukljuivanje?7
engrama. Taj udarac pokazao je organizmu da se neto poput prvog
dogaaja (razmiljanje u identinostima) moe ponovno dogoditi. Zato,
uvaj se!
Jednom drugom prilikom, mala riba opet otpliva u podruje boate
vode. Postaje pomalo "nervozna". No, nastavlja plivati i odjednom se
nae u utoj i boatoj vodi. Jo uvijek se ne vraa nazad. Poinje
osjeati slabu bol u repu. No, nastavlja plivati. Odjednom, osjeti
metalni okus i bol u peraji postaje snana. I onda, mala riba poput
munje nestaje s tog mjesta. Nije bilo ribe koja ju je gonila.
Tamo je bilo raia za jelo. No, mala riba ipak je otila.
Opasno mjesto! Da nije otila, osjetila bi zaista jaku bol u repu.
Taj mehanizam odreena je vrsta aktivnosti koja pridonosi
opstanku. Kod ribe on moda slui svrsi. No, kod ovjeka koji skida
kaput svaki put kada netko dodirne kravatu, taj je mehanizam
opstanka odavno pregazilo vrijeme. Ali, on ipak postoji!
Istraimo jo malo sluaj naega mladia s kaputom. Znak za
skidanje kaputa bio je vrlo precizan - hipnotizer je dodirnuo svoju
kravatu. To je jednako bilo kojemu od osjeta koje je riba primila, a koji
su je natjerali u bijeg. Umjesto dodira kravate, znak je moglo biti i
desetak drugih stvari. Bilo koja od njih mogla je signalizirati skidanje
kaputa.
U sluaju udarene i onesposobljene ene, bilo koji osjet u
primljenom engramu ima odreenu sposobnost restimulacije . Voda
28
koja tee iz slavine moda nije imala veliki utjecaj na nju. No, voda
koja tee iz slavine plus prolazei automobil mogu poeti laganu
reaktivaciju engrama, nejasnu nelagodu u udarenim dijelovima tijela.
27
ukljuivanje: (engl. key - m) Uiniti aktivnim Ukljuivanje je trenutak kada je okolina
oko budne, no umorne ili iscrpljene, jedinke slina mirnom (neaktivnom) engramu. U tom
trenutku engram postaje aktivan.
28
restimulacija: reaktivacija prolih sjeanja zbog okolnosti u sadanjosti koje nalikuju
onima iz prolosti.
74
REAKTIVNI UM
Svejedno, to jo nije dovoljno za uzrokovanje stvarne boli. Pribrojimo
li vodi koja tee i prolazeem automobilu jo i estok pad stolice, ena
doivljava blagi ok. Sada dodajmo miris i glas ovjeka koji ju je
udario, i bol poinje rasti. Mehanizam joj govori da je u opasnoj
okolini i da bi trebala otii. No, ona nije riba, nego visoko svjesno bie
- koliko znamo, najsloenija mentalna struktura do sada razvijena na
Zemlji - organizam ljudskoga roda, ovjek. Osim tog engrama, taj
problem sadri i mnoge druge imbenike. ena ostaje. Bolovi u
zlostavljanim podrujima tijela postaju predispozicija29 za bolesti ili
su i sami kronine bolesti. Istina, manje u ovom sluaju, ah opet
bolesti. Njezin afinitet prema ovjeku koji ju je tukao moe biti toliko
velik da na analitikoj razini, uz normalno visok opi ton, moe
pruati otpor tim bolima. No, ako je ta razina niska i bez mnogo
potpore, bolovi se mogu pojaati.
Udarena riba ni sa zadobivenim engramom nije se odrekla raia
Ona je nakon toga moda malo manje oduevljena raiem, ah
potencijal opstanka jedenja raia uinio je da joj rai donosi vie
zadovoljstva nego boli.
Openito, ugodan ivot pun nade - i nemojte ni pomisliti da
aludiramo kako ena negdje ostaje samo zbog hrane, to god vicevi
priah o tome - ima visok potencijal opstanka koji nadilazi vrlo veliku
koliinu boli. Kako se potencijal opstanka smanjuje, ena se sve vie
pribliava razini boli (zona 0 i zona 1), kada se takav engram moe
estoko reaktivirati.
No ipak, ovdje osim boli postoji jo jedan imbenik - zapravo,
nekoliko. Ako bi se mladiu s kaputom dala jedna od neurotikih
pozitivnih sugestija, kao to smo ve pokazali, on bi nakon signala na
nju reagirao.
U naem primjeru, engram koji je zdobila ena, sadri neurotiku
30
pozitivnu sugestiju uz ope restimulatore poput slavine, automobila i
stolice koja pada. Bilo joj je reeno da je varalica, da nita ne vrijedi i
da uvijek mijenja svoje miljenje. Kada se engram na jedan od vrlo
29
predispozicija: stanje uma ili tijela koje osobu ini sklonom djelovanju ili ponaanju na
odreeni nain ili podlonu odreenim bolestima.
30
restimulatori: aproksimacije sadraja reaktivnoga uma ili nekog njegova dijela koje
organizam kontinuirano opaa u svojoj okolini.
75
 L. RON HlIBBARD
mnogo moguih naina restimulira, ona ima "osjeaj" da nita ne
vrijedi, daje varalica i promijenit e svoje miljenje.
Pri ruci imamo nekoliko primjera koji pokazuju koliko je to tuno.
Jedan osobit sluaj koji je postao Qear je esto zlostavljana ena.
Svaki su joj put govorene sline stvari, redom poniavajue. Sadraj je
upuivao na to da je ona nemoralna 31 i da bi sa svakim ivjela u
divljem braku 32 . Nakon to se razvela, doveo ju je otac tuei se da je
izrazito nemoralna te da svaki tjedan ivi s drugim mukarcem. Ona
je to i sama priznala, no nije mogla shvatiti zato to radi. . To ju je
brinulo, ali ona je tu jednostavno "bila potpuno nemona". Ispitivanje
engrama u njezinoj banci reaktivnoga uma razotkrilo dugu seriju
batinanja s prije opisanim sadrajem. Kako je to bio predmet
istraivanja, a ne tretmana - iako je tretman bio odreen - bez njezina
znanja uspostavljen je kontakt s njezinim bivim suprugom.
Ispitivanje je pokazalo da njegove bijesne dramatizacije 33 sadre iste
rijei. On je tukao svoju suprugu i doveo je do toga da postane
nemoralna jer se bojao nemoralnih ena
U svim ispitanim sluajevima ovog istraivanja engrami pacijenata
usporeeni su s engramima osobe koja ih je uzrokovala. Kada god je
bilo mogue, sadraji dogaaja su provjereni. Otkriveno je da se
podudaraju bez izuzetka. Poduzete su sve mjere sigurnosti da bi se
sprijeio bilo koji drugi nain komuniciranja izmeu pacijenta i osobe
koja je uzrokovala engram. Kada se, u odnosu na ostale izvore,
usporedilo sve to je pronaeno u trenucima "nesvjesnosti" svakog
pacijenta, otkriveno je daje sadraj jednak.
Analogija izmeu hipnoze i aberacije potpuno je opravdana.
Hipnotizam uz pomo pozitivne sugestije usauje odreeni oblik
ludila. Obino je to privremeno, no ponekad se hipnotika sugestija
nee "podii" ili maknuti onako kako bi to hipnotizer elio. Opasnost u
eksperimentiranju s hipnozom na pacijentima koji nisu Clear
31
nemoralna: odnosi se na seksualno ponaanje.
32
u divljem braku: ivjeti zajedno u seksualnoj vezi bez legalno sklopljenoga braka.
33
dramatizacija: preslikavanje engramskog sadraja aberirane osobe, dijelom ili u cijelosti,
u njenu sadanju okolinu. Aberirano ponaanje u potpunosti je dramatizacija. Stupanj
dramatizacije u izravnom je omjeru sa stupnjem restimulacije engrama koji je uzrokuju.
Kada dramatizira, osoba je poput glumca koji glumi propisanu mu rolu i prolazi kroz cijeli
niz iracionalnih akcija.
76
REAKTIVNI UM
otkrivena je u drugome mehanizmu reaktivnoga uma.
Kada postoji engram, poput onoga u gornjem primjeru, ena
oigledno nije bila pri punoj svijesti dok ga je zadobivala. Ona te
dogaaje (zapis) nije imala u memoriji standardne banke, samo je
znala da ju je mukarac udario. Engram, dakle, nije bio iskustvo u
smislu u kojemu mi razumijemo tu rije. Mogao je raditi s nie razine
da bi aberirao njezine misaone procese, mogao joj je u ozljeenim
dijelovima tijela izazvati udne bolove koje je ona pripisala neemu
drugome. No, ona to nije znala.
Za aktiviranje engrama trebalo ga je ukljuiti. No, to tono moe
uzrokovati ukljuivanje engrama? Malo poslije, kada je bila umorna,
mukarac joj je zaprijetio da e je ponovno udariti nazivajui je
pogrdnim imenima. To je bilo iskustvo na svjesnoj razini. Otkriveno je
da je to za nju bilo "mentalno bolno". I bilo je "mentalno bolno", i to
samo zato jer je ispod toga bila prava, iva, tjelesna bol koja nije bila
vidljiva i kod koje je svjesno iskustvo prouzroilo ukljuivanje
engrama. Drugo iskustvo bilo je lock34. To je bilo sjeanje, no imalo je
drukije djelovanje u standardnim bankama. Posjedovalo je previe
moi zadobivene prolim tjelesnim udarcem. Reaktivni um nije ba
paljiv sa svojim vremenskim satom. Pri ukljuivanju engrama on
zapravo ne moe uoiti razliku izmeu stvari stare jednu ili devedeset
godina. Stvarni engram pomaknuo se ispod standardne banke.
Ona misli da je zabrinuta zbog njegovih rijei izreenih u locku.
Meutim, brine zbog engrama. Tako sjeanja postaju "bolna". No, bol
se ne pohranjuje u standardnim bankama, u toj banci nema mjesta za
bol. Nimalo. Mjesta ima za koncept boli. Koncepti o tome to je bolno
dovoljni su da razumni organizam, zvan ovjek, dre dalje od svih boli
koje smatra opasnima. Kod osobe koja je Clear ne postoje sjeanja
uzrokovana bolom zato jer vie nema pohranjenih podataka o tjelesnoj
boli kojom banka reaktivnoga uma moe upropastiti mehanizam.
Mladi s kaputom nije znao to ga je brinulo ih navelo da radi to to
je radio. Osoba s engramom ne zna to je brine. Ona misli da je brine
34
lock: (engl., itaj "lok") analitiki trenutak u kojemu se pribliilo osjetima iz engrama,
restimulirajui ga ili ukljuujui; reaktivni um pogreno interpretira osjete u sadanjemu
vremenu, kao da su iste okolnosti koje su prije dovele do tjelesne boli ponovno prisutne.
77
 L. RON HUBBARD
lock, koji moe biti vrlo daleko od iega nalik engramu. Lock moe
imati samo slian osjetilni sadraj, no, njegov pravi sadraj moe biti
potpuno drukiji.
Nije teko shvatiti to engrami ine. Oni su jednostavno trenuci
tjelesne boli dovoljno jaki da izbace dio ili cijeli analitiki mehanizam
iz sklopa. Oni su suprotstavljeni opstanku ili lano suosjeaju s
opstankom organizma. To je cijela definicija. Velika ili mala
"nesvjesnost?', tjelesna bol, osjetilni sadraj i podaci za ili protiv
opstanka - njima upravlja reaktivni um koji misli iskljuivo u
istovjetnostima, sve je jednako svemu drugome. Oni od organizma
iznuuju izvravanje svojih zapovijedi koristei bi tjelesne boli. Ako
organizam ne napravi tono ono to oni kau (a vjerujte bilo kojemu
Clearu, to je nemogue!), pojavljuje se tjelesna bol. Oni vode osobu kao
to krotitelj vodi tigra - tijekom procesa od ovjeka e za as posla
napraviti tigra, i pri tome mu jo navaliti ugu35.
Da ovjek nije razvio jezik, ili, kao to emo pokazati, da mu je jezik
malo manje homoniman, a malo vie odreen s obzirom na osobne
zamjenice, engrami bi i dalje bili podaci vani za opstanak i
mehanizam bi funkcionirao. No, ovjek je prerastao upotrebu
engrama. Birao je izmeu jezika i potencijalnog ludila. Ali, uz
nemjerljive prednosti prvoga dobio je i prokletstvo drugoga.
Engram je jedini i iskljuivi izvor aberacija i psihosomatskih
bolesti.
Ispitano je veoma mnogo podataka i nije pronaen niti jedan jedini
izuzetak. Kod "normalnih ljudi", ba kao i kod neurotinih i ludih,
djelomino ili potpuno uklanjanje engrama redovito je dovelo do
znatnog poboljanja, i to bez uporabe ikakve druge terapije. Za
tretman svih psihikih ili psihosomatskih bolesti nije bila potrebna
nikakva druga terapija osim one koja je izloena u ovoj knjizi.
3S
uga: kona bolest koja pogaa dlakave ivotinje; uzrokuje je parazit, a simptomi su
intenzivan svrbe, stvaranje krasta i gubitak dlaka.
78
T R E E POGLAVLJE
STANICA I ORGANIZAM
J ^ a z l o g zbog kojega je engram kao jedini izvor aberacija i
psihosomatskih bolesti ostao skriven toliko dugo je irina i gotovo
bezgranina sloenost manifestacija koje proizlaze iz jednostavnih
engrama.
Moe se postaviti nekoliko teorija o tome zato se ljudski um upravo
tako razvio, no to su teorije, a dijanetika se ne bavi strukturom. No,
kao poticaj buduim istraivaima na tom podruju moemo iznijeti
nekoliko komentara - samo kao postulat. Dakle, postoji jasna veza
izmeu bilo koje tjelesne energije nalik elektricitetu i istjecanja
energije iz povrijeenih stanica. Mogla bi se postaviti teorija prema
kojoj su ozlijeene stanice, ozljeujui susjedne, odailjale energiju
nalik elektrinoj i uzrokovale razvoj posebne stanice koja bi djelovala
kao odvod za "isputanje" tog bolnog naboja. Ti stanini odvodi moda
su mogli postati neuroni1 kako bi taj naboj bio bolje rasporeen u
tijelu, odnosno s manjom mogunou lokalnog onesposobljavanja
tijela na mjestima ozljede. Ti su se odvodi - neuroni - moda poeli
stvarati zbog uestalih udaraca u ekstremitete, slijedei pravce
kretanja tijela. U smislu te postavke glava bi sadravala najveu
koncentraciju neurona. ovjek je, hodajui uspravno, imao moda jo
jednu toku udaranja - elo, te tako dobio prefrontalne renjeve
mozga. A moda i nije. To je samo teorija, poduprta s nekoliko
znanstveno vrijednih podataka. Nije bila predmetom nijedne vrste
istraivanja.
Moramo iznijeti barem osnove teorije o strukturi. Dakle, stanica je
jedna od osnovnih graevnih jedinica tijela. Stanice su se da bi opstale
zdruile u kolonije kojima je opstanak osnovni cilj, a kolonije su se
razvile ili ojaale u sloenije oblike, koji su zapravo organizmi,
1
neuroni: glavni graevni blokovi koji grade ivce. Sastoje se od staninih tijela s
vlaknastim dijelovima koji prenose signale od i do stanica.
79
 L. RON HllBBARD
takoer u svrhu opstanka. Organizmi su razvili umove da bi
koordinirali miie i rjeavali probleme opstanka. Ponavljamo, to je
jo uvijek teorija, a ak ako je to i bio slijed razmiljanja koji je vodio
do dijanetike, moe biti potpuno pogrean, iako funkcionira. Moe ga
se odvojiti od dijanetike, no dijanetika e ostati znanost i nastaviti
funkcionirati. Koncept elektronskoga mozga za dijanetiku je bio samo
koristan, ali ne i od vitalne vanosti. Moe ga se i izbrisati, dijanetika
time nee biti oteena. Znanost se mijenja usporedno s izmjenama
svoje osnovne teorije. U dijanetici je otvoreno golemo podruje
istraivanja, ali ona, kako je postavljena, tako i funkcionira, i to
uvijek i bez izuzetaka. 0 razlozima zbog kojih funkcionira bez sumnje
e se tu i tamo ponovno razmiljati i tu i tamo e ih se mijenjati da bi
bih bolji. Ako se na tome ne bude radilo, trajna vjera u ovaj i budue
narataje znanstvenika ne bi bila opravdana.
Kako emo napredovati, postajat e Vam jasnije zato govorimo o
stanicama. Razlog zbog kojega znamo da su proli koncepti o strukturi
neispravni je to to ne funkcioniraju. Sve nae injenice funkcionalne
su i znanstvene, u potpunosti utemeljene na laboratorijskim
dokazima. Funkcija ima prednost pred strukturom. Mnogo prije nego
to je itko imao pravu ideju o strukturi atoma, postulirana je James
Clerk Maxwellova2 matematika i upotreba elektrine energije znatno
je proirena, donijevi velike koristi. Dakle, funkcija uvijek dolazi
prije strukture. Zauujui nedostatak napretka na podruju
ljudskoga uma u posljednjih nekoliko tisua godina djelomice moemo
pripisati tome da je "organ razmiljanja" smatran iskljuivo
istraivakim predmetom medicine, koja je bila i jo dugo moe biti
umijee, no ne i znanost. Dakle, prije nego to to umijee znatnije
uznapreduje trebat e utemeljiti osnovnu filozofiju koja objanjava
ivot.
Na primjer, sposobnosti stanice bile su slabo prouene. Posljednjih
godina provedena su neka istraivanja da bi se o tome vie saznalo,
ali nedostajala je osnovna filozofija. Stanicu se promatralo, no ne i
predvialo.
2 moe biti materijal pohranjen u samim stanicama. Trenutno nije
James Clerk Maxwell: (1831-1879.) kotski fiziar, postavio teoriju daje osnovna priroda
elektriciteta i svjetlosti jednaka.
80
STANICA I ORGANIZAM
Prouavanje ljudskih stanica u veini sluajeva napravljeno je na
mrtvome tkivu, a mrtvome tkivu nedostaje upravo ona nepoznata,
vana kvaliteta - ivot.
U dijanetici, na nae veliko iznenaenje, laboratorijskim
ispitivanjima otkrili smo da su stanice, na neki za sada neobjanjiv
nain, oito razumne. Ako postuhramo da ljudska dua ulazi u
spermij i jajace prilikom zaea, postoje stvari koje niti jedan drugi
postulat nee obuhvatiti osim onoga da su te stanice na odreeni
nain razumne. Ulazei u novo podruje s postulatima koji
funkcioniraju u svim pravcima - a osnovna filozofija opstanka vodi je
koji nas vodi dalje i dalje u sve udaljenija podruja objanjavajui i
predviajui fenomene na svakom koraku - neizbjeno je da se
otkriveni podaci ne slau sa starim teorijama. Kada je podatak
znanstveno neupitan koliko je neupitna i injenica da jabuka
isputena pod uobiajenim okolnostima pada na zemlju, ne preostaje
nam nita drugo nego ga prihvatiti kao takvog. Naputanje starih
teorija moe "protresti" ukorijenjena vjerovanja ih neiju nostalginu
ljubavi prema starom maturantskom odijelu, no injenica je injenica.
Stanice kao misaone jedinke oito imaju utjecaj na tijelo i
organizam kao na misaone jedinke. Taj stukturalni problem ne
moramo raspetljavati da bismo razrijeili svoje funkcionalne
postulate. Stanice oito uvaju engrame bolnih dogaaja. Na kraju
krajeva, stanice su ono to je povrijeeno i one e biti te koje e
odreivati kaznu svaki put kada ih analizator iznevjeri. ini se da je
pria o engramu pria o bitci izmeu postrojbi i generala, svaki put
kad zbog generala dio postrojbi bude pobijen. to general u obrani tih
postrojbi ima manje sree, to su one snanije. Stanice su oito gurnule
mozak uzlaznom evolucijom prema veoj svjesnosti. Bol okree taj
proces, kao da je stanicama ao to su toliko snage stavile u ruke
glavnoga zapovjednika.
Vrlo je mogue da je reaktivni um kombinirana stanina
inteligencija. Ne treba pretpostaviti daje to tako, no u nedostatku bilo
kakvog pravog rada s podruja strukture na koji bi se mogli pozvati,
pri ruci nam je strukturalna teorija. Reaktivna engramska banka
81
 L. RON HlIBBARD
vano je li to tono, neto jednostavno treba rei da bi se ovjeku
pruila mentalna potpora o tome to se zbiva u trenucima
"nesvjesnosti".
Znanstvena je injenica, promotrena i ispitana, da organizam u
prisustvu tjelesne boli doputa da analizator bude izbaen iz sklopa,
tako da postoji malo osobne svjesnosti organizma ili je uope nema.
On to ini da bi zatitio analizator ili suspendirao njegovu snagu,
vjerujui da je engram u opasnosti najbolji - s im se, kad smo ve kod
toga, analizator, sudei po promotrenim iskustvima, ne slae.
Svako prisutno osjetilno iskustvo, ukljuujui tjelesnu bol,
pohranjeno je tijekom tih neanalitikih trenutaka. Kad god je bol
prisutna - tjelesna bol - analizator se manje ili vie iskljuuje. ak i
ako bol traje samo trenutak, u tom je trenutku analitinost smanjena.
To se vrlo lako moe dokazati - samo se pokuajte sjetiti kada ste
posljednji put bili ozbiljno povrijeeni i razmislite ne postoji li u tome,
barem na trenutak, "prazno" razdoblje. Zaspati pod utjecajem
anestezije i potom se probuditi sloeniji je sluaj iskljuenja jer
ukljuuje tjelesnu bol koja je poela otrovom (tehniki, svi su
anestetici otrovni). Potom, tu je prisutno i guenje, kao kod
utapljanja, a to je razdoblje manje ih vee iskljuenosti analizatora.
Postoji i stanje uzrokovano povlaenjem krvi, iz bilo kojeg razloga, iz
jednoga ih vie dijelova tijela koji sadre analitiku snagu, ma gdje
oni bih. To takoer, u veoj ih manjoj mjeri, uzrokuje iskljuenje
analizatora. Takvi dogaaji ukljuuju ok (u kojemu krv tei
skupljanju u sreditu tijela), gubitak krvi pri operativnome zahvatu
3
ili povredi, anemiju i zatvaranje vratnih arterija. Prirodan san
uzrokuje smanjenje analitike aktivnosti, ah to nije ni vrlo izraeno
niti ozbiljno. Dijanetikom terapijom bilo koje iskustvo za vrijeme
spavanja moe se s lakoom obnoviti.
Vidimo da postoje mnogi naini iskljuivanja analitike snage.
Mogue je zapaziti da ona u manjoj ih veoj mjeri moe biti smanjena.
Kada netko cigaretom opee prst prisutna je mala koliina boli i malo
smanjenje analitike snage. Pri operativnome zahvatu to smanjenje
'' anemija: nedostatak tvari koja prenosi kisik u krvi, a kao posljedicu ima bljedilo, opu
slabost itd.
82
STANICA I ORGANIZAM
moe trajati satima, a iskljuenje moe biti ekstremno. Trajanje i
veliina tog smanjenja dvije su razliite stvari, povezane, ali prilino
razliite. To zapravo i nije toliko vano, no ipak je spomenuto.
itajui ovu knjigu do sada ste uoili da nam je naelo spektra
dobro posluilo. Vidljivo je da se koliina smanjenja analitike snage
moe opisati na isti nain kao i potencijal opstanka. Moe ga biti samo
malen djeh ih vrlo veliki dio. Vratimo h se unazad i pogledamo
razinu potencijala opstanka, moemo zakljuiti da bi smrt bila na
dnu, a besmrtnost na vrhu, gdje je opstanak "beskonaan". Pitanje o
postojanju beskonane analitike snage ve je u domeni misticizma.
No, znanstvena je injenica da postoji jasna veza izmeu osobnog tona
i koliine analitikoga iskljuenja. Postavite to ovako: moe se
smatrati da je u osobe koja je entuzijastina, sretna i u dobrom stanju
analitika snaga visoka (zone 3 i 4), a kod osobe koja je pod kotaima
kamiona, u "nesvijesti" i agoniji u zoni 0. Postoji omjer izmeu
potencijalnog opstanka i analitike snage. Kako jedno opada, tako
opada i drugo. Iz toga moemo zakljuiti vie nego to nam se na prvi
pogled ini. To je vrlo bitan omjer.
Svi osjeti ukljueni su u engram Dva od njih su tjelesna bol i bolna
emocija, trei je organski osjet. Drugim rijeima, to je stanje
organizma za vrijeme trajanja engrama. A u kojemu je stanju bio
organizam dok je primao engram? Bila je prisutna vea ih manja
"nesvjesnost". To je znailo da je bio prisutan organski osjet smanjene
analitike snage jer ona oito dolazi od jednoga ili vie organa u tijelu.
Ako je engram ponovno aktiviran restimulatorom ili restimulatorima
- odnosno, ako osoba koja ima engram primi u svojoj okolini neto
nalik percepcijama u engramu - engram u manjoj ih veoj mjeri
stavlja u funkciju sve to sadri, svoje opaaje, kao to su primjerice
slavine ih rijei.
Restimulacija moe biti jaa ih slabija. Pod utjecajem restimulatora
u okolini osobe engram se moe ukljuiti samo malo ili, ako ih ima
mnogo i tijelo je ve u oslabljenom stanju, moe se ukljuiti svojom
punom snagom (o emu e vie rijei biti poslije). No, bio engram
manje ih vie restimuhran, sve u njemu na jedan ih drugi nain
poinje djelovati.
83
 L. RON HUBBARD
Samo je jedan zajedniki nazivnik svih engrama, samo jedna stvar
koju svaki engram ima. SvaM engram sadri podatak da je analizator
u manjoj ili veoj mjeri iskljuen. Taj podatak postoji u svakom
engramu. Dakle, svaki put kada je engram restimuliran, iako tijelo
nije zadobilo tjelesnu bol, dio analitike snage se iskljuuje. Organ ili
organi koji su analizator do odreene su mjere iskljueni iz sklopa.
To je veoma vano za razumijevanje mehanizama aberacije. To je
znanstvena injenica, koja se moe dokazati i koja je nepromjenjiva.
To se uvijek dogaa kada je engram primljen, a analizator iskljuen
tjelesnom boli i emocijom. Kada je restimuliran, analizator se
iskljuuje kao dio engramske zapovijedi. Zapravo, to je mehanika
stvar - engram se restimulira, a dio analitike snage iskljuuje. To je
neizbjeno koliko i paljenje i gaenje svjetla. Povucite uzicu i svjetlo e
se ugasiti. Analizator se ne smanjuje tako naglo - postoje stupnjevi
jaine svjetlosti - no obje su stvari jednako mehanike.
Ako omamite ovjeka eterom i povrijedite ga u predjelu prsa, on je
primio engram jer je njegova analitika snaga najprije iskljuena
eterom, a zatim bolom u prsima. Dok je bio na operacijskome stolu,
reaktivni um snimio je zvekeckanje instrumenata, sve to je reeno,
sve zvukove i mirise. Pretpostavimo da mu je medicinska sestra
drala nogu jer se ritao. To je cjeloviti engram.
Taj e engram biti ukljuen neim u budunosti, nekim slinim
dogaajem. Kada nakon toga ovjek uje zveckanje nalik zveckanju
instrumenata, manje ili vie postat e nervozan. Ako u tom trenutku
obrati pozornost na dogaanja u tijelu, moda otkrije slab osjeaj kao
da ga netko dri za nogu. No, nije vjerojatno da e obratiti bilo kakvu
pozornost na nogu jer, ako bi i postojalo neto na to bi mogao
skrenuti pozornost, sprijeio bi ga odreeni stupanj boli u prsima.
Analitika mu je snaga lagano iskljuena. Isto kao to ima osjeaj da
ga netko dri za nogu, analizator ima predodbu da je iskljuen zbog
etera ili boli. Kestimulator (zveckanje) teio je laganom ukljuivanju
cijeloga engrama, a dio engramske zapovijedi je smanjena analitika
sposobnost.
84
STANICA I ORGANIZAM
To je "push button"4 u svoj svojoj preciznosti. Ako bi ovjek znao koji
su neiji glavni restimulatori (rijei, boje glasova, glazba, to god oni
bili - podaci koji su pohranjene u banku reaktivnoga uma kao dijelovi
engrama), mogao bi gotovo potpuno iskljuiti analitiku snagu te
osobe, zapravo, dovesti je do stanja nesvjesnosti.
Svi poznajemo ljude koji utjeu na nas tako da se osjeamo glupo.
Za to mogu postojati dva razloga, a oba su uzrokovana engramima.
Jedan od njih je injenica da je, ma koji engram bio restimuliran, dio
analitike snage iskljuen.
Ako se okolina ne mijenja, engram moe biti u kroninoj
restimulaciji! To znai kronino djelomino iskljuenje analitike
snage. Oporavak inteligencije kod deara i njezin rast do nesluenih
visina dijelom je rezultat olakanja od engramskih zapovijedi u obliku
izjave da je osoba glupa, a veim dijelom olakanja stanja kroninoga
iskljuenja.
To nije teorija, to je znanstvena injenica, striktni "dokaz iz
epruvete". Engram sadri osjet iskljuenog analizatora. Kada je
restimuliran, engram donekle stavlja taj podatak natrag u funkciju.
Dakle, engrami, dobiveni u "nesvjesnom" stanju, uzrokuju
djelominu "nesvjesnostf' svaM put kada su restimulirani. Osoba koja
ima engram (bilo koja aberirana osoba) ne mora zadobiti novu
tjelesnu bol da bi iskusila novi trenutak djelomine "nesvjesnosti".
Osjeaj "omamljenosti", "pospanosti" ili "tuposti" dolazi dijelom od
parcijalno isMjuenoga analizatora. Osjeaj "nervoze", bijesa ili straha
takoer uzrokuje djelomino isMjuenje analitike snage.
Hipnotizer ima "uspjeha" - kada ga ima - jer je govorei ljudima o
"spavanju" sposoban restimulirati neM engram koji sadri rije
spavanje i time isMjuiti analitiku snagu. To je jedan od razloga
"funkcioniranja" hipnoze. '
No, cijelo je drutvo podlono isMjuenju analitike sposobnosti
manjeg ih veeg stupnja zbog restimulacije engrama.
Broj engrama koje sadri neija reaktivna banka ipak ne mora
odreivati koliinu smanjenja analitike sposobnosti kojemu je ta
< push button: engl., gumb koji pritiemo da bismo ukljuili elektrinu struju; u dijanetici
znai: bilo koji restimulirajui podraaj koji ukljuuje engram osobe ili drutva.
85

L. RON HUBBARD
osoba podlona. Osoba moe imati engrame koji ne moraju biti
ukljueni. Ako su i bili ukljueni, moda ta osoba nije u okolini koja
sadri vie restimulatora. Pod tim okolnostima, njezin poloaj u
smislu opstanka moe biti visok, iako posjeduje mnogo engrama. I k
tome, moda se ta osoba izvjebala tako da se uspjela izdignuti malo
iznad tih engrama.
No, osoba koja ima ukljuene engrame i ivi u okolini punoj
restimulatora, podlona je golemoj restimulaciji i analitikom
iskljuenju. To je normalno stanje. Ako osoba ima mnogo engrama,
koji su ukljueni i ivi oko velikog broja restimulatora, njezino se
stanje moe kretati od normale do ludila. U jednom danu - kao u
sluaju mukarca koji prolazi kroz trenutke bijesa ili ene koja pada u
apatije - stanje osobe moe se kretati od normale do ludila i natrag do
normale. Rije ludilo ovdje oznaava krajnju iracionalnost. Dakle,
postoji privremeno ili kronino ludilo.
Sud koji prolazi turoban proces proglaavanja je li ovjek uraunljiv
ili ne, zato to je poinio umorstvo, sam po sebi je iracionalan.
Naravno da je taj ovjek bio lud kada je poinio umorstvo. Sud se sada
pita je li on kronino lud. To ima malo veze sa situacijom. Ako je
ovjek bio dovoljno lud da jednom poini umorstvo, u budunosti e
dovoljno poludjeti da bi ga opet poinio. Kronino tada znai ili
kronini ciklus ili stalno stanje. Zakon kae da je razumnost
"sposobnost razluivanja dobrog od loeg". Kada je ovjek podloan
mehanizmu (a svi ljudi jesu) koji ga upuuje da u jednom trenutku
bude racionalan, a trenutak poslije restimuliran, nitko se u tom
drutvu, ako nije Qear, ne moe smatrati sposobnim da uvijek
razlikuje dobro od loega. To je potpuno opreno onome to zakon
smatra dobrim i loim.
To je primjer krivulje razumnosti koja je u aberirane osobe poput
5
roller-coastera . Sve aberirane osobe imaju engrame (normalan broj
vjerojatno je nekoliko stotina po osobi). Analitiki, ljudi imaju iroku
slobodu izbora i mogu se baviti ak i filozofskim pogledima na dobro i
5
roller-coaster: engl., pojam oznaava naizmjenina poboljanja i pogoranja kod osobe.
Naziv dolazi od istoimene eljeznice u zabavnom parku. To je mala eljeznica koja se kree
ponirui i uzdiui se po visokoj, otro zavojitoj stazi sa strmim uzbrdicama i nizbrdicama.
86
STANICA I ORGANIZAM
zlo. No, kod aberiranih osoba engramska banka uvijek je podlon
restimulaciji. U utorak "najrazumnija" aberirana osoba, ve u srijedi
moe biti ubojica doe li do tono odreene situacije koja e nagi
ukljuiti tono odreeni engram. Clear ima toliko iroku slobodi
izbora da ni u jednoj danoj situaciji nije potpuno predvidiv. Ne
aberirana osoba prelazi sva predvianja iz sljedeih razloga: (1) nitke
pa ak ni ona ne zna kakve engrame ima u svojoj banci reaktivnog;
uma; (2) stvar je sluaja koja e situacija sadravati koj
restimulatore; i (3) ne moe se ustanoviti koja e biti njezin
mogunost izbora s engramskim imbenicima na reaktivnoj razini.
Raznolikost ponaanja koje netko moe razviti iz tih osnovni]
mehanizama toliko je velika da nije ni udo to su neke filozofij
smatrale ovjeka prilino beznadenim sluajem.
Ako se engramska banka zadrava na staninoj razini, teoretski s
moglo pretpostaviti da su stanice osigurale da analizator ne postan
previe pustolovan u smislu ivota i smrti. Zbog toga moem
pretpostaviti da su stanice kopirale sve podatke sadrane u bilo kojer
trenutku tjelesne boli i emociju koja je kao rezultat imala ili j
sadravala "nesvjesnost". I kad bi se bilo koji podatak slian tom
pojavio u okolini, one su mogle biti na oprezu te, pod utjecajem mnogi
restimulatora na vidiku, iskljuiti analizator i nastaviti s reakcijon
U tome je, openito prikazano, sadran sigurnosni imbenik. Oite
ako je organizam preivio jedno razdoblje "nesvjesnosti", stanice t
mogle postaviti teoriju kako e stavljanje u funkciju podataka i akcije
pod okolnostima koje prijete zbog slinosti s prijanjima, jo jednor
dovesti do opstanka. Ono stoje dovoljno dobro za moga djeda, dovoljni
je dobro i za mene. Sto je bilo dovoljno dobro u autobusnoj nesrei
dovoljno je dobro i u autobusu.
Takvo imbecilno "razmiljanje" tipino je za reaktivni um. To j
jednostavno njegov nain razmiljanja. To je vrhunac konzervatizms
U svakoj prilici isputa bit stvari i vane podatke, optereuje tijel
bolovima i vrtlog je nereda. Kad bi postojao samo jedan engram p
situaciji, to bi moda i "prolo". No, moe postojati deset engrama s;
6
slinim podacima (engramski lanac lockova), a ipak ti podaci mogi
lanac: niz dogaaja sline prirode ili slinog sadraja.
87
 L. RON HUBBARD
biti toliko proturjeni da se pri pojavi nove opasnosti, koja sadri
restimulatore lanca, ne moe iskoristiti niti jedno odgovarajue
ponaanje iz prolosti koje bi bilo spremno za takvu situaciju.
Oito, jezik je x imbenik Stanice, ako je to problem stanica (kao
podsjetnik, ovaj dio je teorija zasnovana na podacima u pokuaju
objanjenja onoga to se dogaa, a teorija se moe mijenjati bez
mijenjanja znanstvene valjanosti injenica), vjerojatno jezike ne
razumiju ba najbolje, inae ne bi razvile takva "rjeenja".
Razmotrimo dva engrama o palicama za bejzbol. U prvome, ovjek
se "onesvijestio" zbog udarca u glavu i netko vie: "Tri! Trci! Tri!" U
drugome, ovjek je u istoj okolini i u "nesvijesti" zbog udarca palicom,
a netko vie: "Ostani tamo! Siguran si!". A sada, to takav ovjek ini
kada uje, namirie ili vidi palicu za bejzbol ili uje te rijei? Tri ili
ostaje tamo? Za svaku od tih akcija osjetit e slinu bol. to se zapravo
dogaa? Poinje ga boljeti glava. To je ono to se naziva konflikt. To je
tjeskoba. A tjeskoba na potpuno mehanikoj razini moe zaista postati
vrlo akutna kad netko ima devedeset engrama koji ga vuku prema
jugu i osamdeset devet engrama koji ga vuku prema sjeveru. Ide li na
sjever ili jug? Ili doivljava "ivani slom"? Briljantnost reaktivnoga
uma otprilike moemo usporediti s gramofonom. Igla dolazi na plou i
ploa svira. Reaktivni um samo stavlja iglu na plou. Problemi
nastaju kada pokua odabrati nekoliko ploa i odsvirati ih sve
odjednom.
Namjernom konstrukcijom, nezgodom u dizajnu ili zaobilaenjem u
evoluciji - gdje star, nepotreban organ jo postoji - stanice su prilino
dobro uspjele sakriti engramsku banku. ovjek je u svojemu
analitikome umu svjestan. Kada je "nesvjestan", njegov analitiki
um nesposoban je pratiti ulazee podatke. Ti se podaci ne mogu
pronai u onome to, po analogiji, nazivamo standardnim bankama.
Dakle, to god je ulo, mimoilo je svjesnost. S obzirom na to da kanal
za sjeanje ne postoji, svijest (bez dijanetikoga postupka) nema
pristup do tih podataka.
Engram ulazi kada je svjesnost odsutna. Tada djeluje izravno na
organizam Analizator jedino dijanetikom terapijom moe doi do tih
podataka (a njihovo brisanje uope ne ovisi o kontaktu analizatora s
88
STANICA I ORGANIZAM
njima, usprkos starom vjerovanju da "shvaanje" neega to i lijei:
"shvatite" engram bez dijanetike tehnike i brzo ete se nai u
nevolji). Stanino tijelo primilo je engram. Naravno, reaktivni um
moe biti najnii stupanj analitike snage, no to ne mijenja
znanstvenu injenicu da se engram ponaa kao da je neraskidiva veza
regulatora ivotnih funkcija, koordinacije organa i osnovne razine
samog analitikog uma. Pod neraskidivom vezom podrazumijevamo
"trajnu vezu". To ukljuivanje je povezivanje engrama kao dijela
operativne, tjelesne mainerije. Analitiki proces razmiljanja nije
trajno povezan, nego prema elji analizatora moe biti izbaen i
ubaen u sklop. To se ne moe dogoditi s engramom. Odatle izraz
neraskidiva veza.
Analitiki um ponavlja uvjebani obrazac. Taj e obrazac na temelju
podraaja i odgovora funkcionirati dobro kad god e to organizmu
initi najvie dobra. Engram je uvjebani obrazac u zajednikom
paketu, "stalno" vezan u sklopovima (bez dijanetike terapije) i stupa
u akciju kao uvjebana ablona bez ikakva odobrenja analizatora.
I sam pod utjecajem engrama na nekoliko naina, zbog smanjenja
analitike snage i pozitivne sugestije u engramu, analitiki um nije u
stanju otkriti bilo koji doista valjan razlog za ponaanje organizma.
On stoga uvijek smilja razlog jer mu je posao osigurati da organizam
uvijek bude u pravu. Upravo kao to je mladi s kaputom iznio mnogo
besmislenih objanjenja, tako radi i analitiki um - promatrajui tijelo
koje se bavi iracionalnim akcijama i govor za koji se ini kako nema
obrazloenja - on opravdava akcije. Engram moe diktirati razne
postupke svojstvene ivotu: vjerovanja, nazore, misaone procese ili
njihov nedostatak i akcije bilo koje vrste, te moe uspostaviti stanja
izvanredna po svojoj sloenosti, kao i gluposti. Engram moe diktirati
bilo to iz svoga sadraja, a moe sadravati sve kombinacije rijei
cijeloga jezika. Analitiki um prisiljen je, u svjetlu iracionalnoga
ponaanja ili osude, opravdavati postupke i stanja organizma, kao i
vlastite neobine pogreke. To je opravdavajua misao.
Dakle, tri su vrste misli za koje je organizam sposoban: (a)
analitika misao - koja je racionalna i modificirana naobrazbom i
tokom gledita; (b) opravdavajua misao - analitika misao koja
89
 L. RON HlIBBARD
pokuava objasniti reakcije; i (c) reaktivna misao - koja je cjelokupna
u terminima da je sve u engramu jednako svemu u engramu jednako
svim restimulatorima u okolini i svim stvarima povezanim s tim
restimulatorima.
Svi smo primijetili kako neki ljudi nakon uinjene pogreke
objanjavaju zato su to uinili. To je opravdavajua misao. Pogreka
je uinjena, ako ne zbog loe naobrazbe ili toke gledita, onda zbog
engrama. Analitiki um to tada mora opravdavati da bi se uvjerio
kako je tijelo bilo u pravu i njegovi zakljuci ispravni.
Postoje jo dva stanja koja mogu biti uzrokovana engramima. Jedno
je dramatizacija, a drugo valencija.7 Vidjeli ste dijete iz kojega navire
ljutita bujica rijei. Vidjeli ste ovjeka kako prolazi kroz izljeve bijesa.
Vidjeli ste ljude kako prolaze kroz cijeli niz iracionalnih akcija. To su
dramatizacije. Do njih dolazi kada je engram silno restimuliran, tako
jako da njegov aspekt neraskidive veze preuzima organizam. Engram
moe ui u sklop malo ili u potpunosti, to znai da postoje stupnjevi
dramatizacije. Kada se dokraja razmae, engram se odvija od rijei do
rijei i osoba je poput glumca, nalik marioneti koja igra propisanu
rolu. Osoba moe dobiti nove engrame koji e prijanje potisnuti u
drugi plan (drutveni kompleks kanjavanja izravno je usmjeren
davanju antiengramske naobrazbe).
Na besmislen nain kojim razmilja reaktivni um dramatizacija je
ponaanje koje podupire opstanak, a zasnovana je na pretpostavci da
je organizam, u "slinoj" situaciji, preivio zbog prisutnosti odreenih
akcija.
Mogue je da e ena koja je oborena i udarena dramatizirati svoj
engram radei i izgovarajui tono one stvari koje su joj bile uinjene i
reene. rtva joj moe biti vlastito dijete ili druga ena. rtva moe
biti i bit e osoba koja joj je dala engram, ako je ona dovoljno jaka da
tu osobu nadvlada. No, injenica da ona ima taj engram, ne znai da
e ga i upotrijebiti. Moe imati stotine drugih engrama koje moe
upotrijebiti. No, dok dramatizira jedan, to je kao da engram u
7
valencija: osobnost. Termin se koristi da bi oznaio posuivanje neije osobnosti. Valencija
je zamjena za sebe uzeta nakon injenice gubitka samopouzdanja. Preclear "u valenciji
svojega oca" ponaa se kao da je otac.
90
STANICA I ORGANIZAM
neraskidivoj vezi preuzima marionetu. Sva preostala analitika snaga
moe biti usmjerena na izmjenu engramskoga obrasca. Dakle, ona
moe izvesti slinu ili identinu dramatizaciju.
To gledite dramatizacije iskljuivo je neumoljiva borba za
opstanak. To je ono to je promatrae navelo da misle kako su
"ivotinjski nagoni" bili prvo pravilo opstanka
Engram je uao zaobilazei racionalnost i standardne memorijske
banke i sad je u organizmu koji to, na svjesnoj razini, ne zna. Iskustvo
sa svjesne razine ga ukljuuje i tada ga se moe dramatizirati. I
daleko od toga da postaje blai to je vie puta upotrebljavan. Sto je
engram izdrarnatiziraniji, to se vre dri u sklopovima. Miii, ivci
- sve mu se mora pokoravati.
Neumoljiva borba za opstanak. Stanice su se osigurale. Ovdje
dolazimo do valencije. Valere na latinskome znai "snaan". To je
dobar termin jer je to druga polovica termina ambivalentan (snaga u
dva pravca) i postoji u bilo kojemu dobromu rjeniku. Dobar je i zato
jer opisuje (iako rjenik to nije namjeravao) nakanu organizma pri
dramatiziranju engrama. Multivalentan bi znailo "mnogo snanih".
Obuhvaao bi fenomen podvojene linosti, neobinih razlika ljudske
osobnosti s obzirom na razliite situacije. Valencija u dijanetici znai
osobnost jedne od dramatinih osoba u engramu.
U sluaju udarene i oborene ene bile su prisutne dvije valencije:
njezina i njezinoga supruga. Da je jo jedna osoba bila prisutna,
engram bi sadravao tri valencije, uz uvjet da je ta trea osoba imala
neku ulogu u dogaaju: njezinu, njezinoga supruga i tree osobe.
Primjerice, u sluaju autobusne nesree gdje deset ljudi govori ili
djeluje, kod osobe u "nesvjesti" postojao bi engram s jedanaest
valencija: sama "nesvjesna" osoba i desetero ljudi koji su govorili ili
djelovali.
U sluaju ene koju je tukao suprug engram sadri samo dvije
valencije. Tko je pobijedio? Ovdje je na snazi zakon "ivotinjskih
nagona", aspekt opstanka u engramima. Tko je pobijedio? Suprug.
Dakle, suprug je onaj koga e se dramatizirati. Ona nije pobijedila.
Bila je povrijeena. Aha! Kada su prisutni ti restimulatori, treba biti
pobjednik, suprug, govoriti kao on, rei ono to je on rekao, uini ono
91
 L. RON HUBBARD
to je on napravio. On je preivio. "Budi kao on!", kau stanice.
Dakle, kada se toj eni odreenom akcijom restimulira taj engram,
primjerice u odnosu prema djetetu, ona dramatizira pobjedniku
valenciju. Ona obara svoje dijete i udara ga, kae mu da je prevarant,
da nita ne vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje.
to bi se dogodilo ako bi ona dramatizirala samu sebe? Morala bi
pasti, prevrnuti stolicu, onesvijestiti se i vjerovati da je varalica, da
nita ne vrijedi i da uvijek mijenja svoje miljenje, a uz to bi morala
osjeati i bol zbog udaraca!
"Budi ti", savjet je "gluhim uima" reaktivnoga uma. Evo sheme.
Svaki put kad ivot kazni organizam, analitiki je um, sudei po
zakljuku reaktivnoga, pogrijeio. Reaktivni um tada izbacuje
analitiki iz sklopa u omjeru prisutne restimulacije (opasnost) i tjera
tijelo da reagira kao osoba koja je pobijedila u prijanjoj, slinoj
situaciji u kojoj je organizam bio povrijeen.
to se dogaa ako "drutvo", suprug ili neka vanjska sila kau toj
eni koja dramatizira engram da se mora suoiti s realnou? To je
nemogue. Realnost je jednaka bivanju sebe same, a ona sama je
povrijeena. to ako neka vanjska sila prekida dramatizaciju! Na
primjer, ako drutvo zamjeri eni na dramatizaciji i ne doputa joj da
udara i vie? Engram je jo uvijek neraskidivo vezan. Reaktivni je um
tjera da bude pobjednika valencija. No, ona to ne uspijeva. Kao
kaznu, reaktivni e um, to se ona vie pribliava sebi, poticati neku
drugu valenciju u engramu, prilagodivi je vrijednosti prve. Napokon,
ni ona prva nije umrla. Pojavljuje se bol od udaraca i ona misli da je
varalica, da nita ne vrijedi i da stalno mijenja svoje miljenje.
Drugim rijeima, ona je u gubitnikoj valenciji. Konstantno
prekidanje dramatizacije uinit e osobu bolesnom. To je toliko
izvjesno koliko je jasno da postoje tmurni dani.
Prije nego to navri deset godina ivota, osoba akumulira
pedesetak valencija u engramima. Koje su od njih pobjednike? Otkrit
ete da ih ona koristi svaki put kada je engram restimuliran.
Viestruka osobnost? Dvije osobe? Prije ih je pedeset do sto. U
dijanetici moete vidjeti kako se valencije kod ljudi ukljuuju,
iskljuuju i mijenjaju brzinom koja bi zaprepastila i glumca koji brzo
92
STANICA I ORGANIZAM
mijenja uloge.
Promotrite sloenost ponaanja. Kad bi si netko postavio zadatak
da rijei problem aberacije sustavom katalogiziranja svega to je
promotrio, a nije svjestan osnovnoga uzroka, zavrio bi s toliko
razliitih ludila, neuroza, psihoza, kompulzija, represija, opsesija i
slabosti koliko je kombinacija rijei u jezika Otkrivanje osnova
klasifikacijom nikada nije dobro istraivanje. Bezgranine
kompleksnosti mogue iz engrama (a najstroi, potpuno kontrolirani
pokusi otkrili su da su ti engrami sposobni upravo za ponaanje kakvo
smo ovdje spomenuli) cijeli su leksikon aberiranog ljudskog
ponaanja.
Postoji jo nekoliko osnovnih temeljnih stvari koje ine engrami. To
e biti obraeno u odgovarajuim poglavljima: parazitski sklopovi,
emocionalno ukljetenje i psihosomatske bolesti. Problem aberacije
moe biti rijeen polazei s nekoliko ovdje navedenih osnova. Te su
osnove vrlo jednostavne, a dovele su do onoliko nevolja koliko su ih
pojedinci i drutva iskusili. Institucije za umobolne, zatvori za
kriminalce, naoruanje koje su nacije gomilale, ak i praina koja je
prekrila dojueranje civilizacije, postoje jer te osnove nisu bile
shvaene.
Stanice su se razvile u organizam te kroz evoluciju kreirale ono to
je nekad bilo nuno stanje uma. ovjek se razvio do toke gdje je u
stanju pronalaziti naine za prevladavanje te evolucijske pogreke.
Ispitivanje Geara dokazuje da mu to vie nije potrebno. On sada moe
sam napraviti umjetan evolucijski korak. Preko kanjona sagraen je
most.
93
 ETVRTO POGLAVLJE

"DEMONI"

\w^stavimo za trenutak znanstvene teme kao to je analiza stanica

i razmislimo o nekim drugim aspektima razumijevanja ovjekova
uma.
Ljudi su tisuljeima radili na problemima vezanim uz ovjekovo
ponaanje. Hindusi1, Egipani, Grci, Rimljani i nai vlastiti filozofi i
istraivai prolih nekoliko stotina godina u pristupu tim problemima
borili su se protiv preobilja sloenosti.
Dijanetika se primjerice mogla razviti filozofskom podjelom
problema na elemente i uspostavljanjem nekoliko desetaka zakona,
kao to su "uvod u arbitrau", "zakon afiniteta", "dinamika",
jednadba optimalnoga rjeenja", "zakoni odabira prema vanosti",
"znanost organiziranja znanosti", "ponitavanje usporeivanjem dvaju
autoriteta" i tako dalje, i tako dalje. Sve to lijep je sadraj za debelu
filozofsku knjigu, no ovdje je rije o dijanetici, a ona je znanost. Ipak,
treba spomenuti da jedan od prvih koraka nije bio izmiljen, nego
posuen i preoblikovan: to je bilo "spoznatljivo" i "nespoznatljivo"
Herberta Spencera.
Apsolutizam je sjajan nain za stagnaciju te ne smatram da je
Spencer mislio biti toliko bezuvjetan u svom "spoznatljivom" i
"nespoznatljivom". Opstanak je toka razdvajanja izmeu onoga to se
2 3
moe doivjeti osjetilima (nai stari prijatelji Hume i Lock ) i onoga
gdje to nije nuno. Ovo drugo dobro je znati, no zapravo nije potrebno

1
Hindus: od hinduizma, religijskog i drutvenog sustava koji se razvio u Indiji oko 1400.
g.pr.n.e., s vjerom u reinkarnaciju, oboavanje nekoliko bogova i sustav kasta vrste,
drutvene klase u kojima se ljudi raaju kao temelj drutva.
2
Hume: David Hume (17li.-1776.), kotski filozof i povjesniar. Hume je bio poznat po
svom skepticizmu. Tvrdio je da je sve znanje temeljeno ili na impresijama osjeta ili logikim
odnosima ideja.
3
Lock: John Lock (1632.-1704.), engleski filozof koji se borio protiv vjerovanja da su ljudska
bia roena s odreenim idejama u njihovim umovima. Suprotno tome, on je tvrdio da je um
tabula rasa (prazna ploa), sve dok se ne pone "ispisivati" iskustvima.
95
 L.RON HUBBARD
da bi se rijeio problem.
Meu onim to nije nuno znati (dijanetika verzija za
"nespoznatljivo") bila su podruja misticizma i metafizike. U evoluciji
dijanetike mnoge su metode zaobiene iskljuivo zato jer nikome nisu
donijele rjeenja. Stoga je misticizmu posveeno malo pozornosti,
unato injenici da ga je autor prouavao, i to ne na slabo shvaenim
drugorazrednim izvorima koje su neki zapadni kultovi smatrali
autoritetima, nego u Aziji, gdje je mistik koji ne moe postii da
njegovo "astralno ja" 4 izie i obavlja poslove za njega doista
drugorazredna osoba. Svjesni da je u toj slagalici bilo naranastih
komadia sa utim tokama i ljubiastih sa crvenim prugama,
otkriveno je da treba uzeti samo one komade koji su bili prikladni.
Jednoga e se dana sloiti veliki broj dijelova - izmeu ostalih, i o
strukturi - i imat emo odgovore na telepatiju,5 prekogniciju6 i slino.
Shvatite da u konstrukciji filozofskoga univerzuma postoje mnogi
dijelovi. Ali, niti jedan od tih mistinih djelia nije potreban za
stvaranje opeprimjenjive znanosti o umu koja rjeava aberacije. Na
ovom stupnju dijanetike neemo iznositi miljenja o duhovima ili
indijskome triku s uzetom7, osim injenice da su to raznobojni
komadii, a mi elimo samo bijele. Veinu bijelih komadia imamo, to
ini dobru i solidnu bjelinu tamo gdje je prije bila tama.
Zamislite samo zaprepatenje nastalo otkriem "demona". Sjetit ete
se daje Sokrat imao demona. Demon mu nije rekao to da radi, nego je
li donio pravu odluku. U naemu istraivanju drali smo se konanog
svemira, koji bi i samog Humea zadovoljio svojom usredotoenou na
stvari koje se mogu opaziti osjetilima. No, neoekivano su iskrsnuli
4
astralno ja: takoer zvano astralno tijelo: drugo tijelo - za koje se, prema nekim
filozofskim ili religijskim miljenjima, kae da pripada svakom pojedincu, sastavljeno od
tvari koja je iznad ili ispod osjetilnog opaanja i koja ispunjava cijeli prostor. Prema tim
vjerovanjima, astralno tijelo prati pojedinca kroz ivot, po volji je sposobno ostaviti ljudsko
tijelo i nadivjeti pojedinca nakon smrti. Astralna tijela zapravo su samo neija obmana.
Obino su to zamiljene stvari u koje mistik tada istinski pokuava vjerovati. On astralno
tijelo vidi kao neto drugo i onda ga nastoji nastaniti najee kroz praksu "astralnog
putovanja".
B
telepatija: komunikacija izmeu dvaju umova bez upotrebe govora, pisanja, gesti itd.
6
7
prekognicija: sposobnost da se dogaaji ili akcije znaju prije nego to se dogode.
indijski trik s uzetom: maioniar izvodi trik u kojemu se ini kao da je ue objeeno u
zraku, ili se on penje po uetu i nestaje ili po njemu alje druge stvari koje na kraju
nestanu.
96
"DEMONI"
"demoni".
Temeljito ispitivanje nekoliko osoba (etrnaest) pokazalo je da je
svaka od njih oito imala nekakve "demone". Te su osobe odabrane
nasumce, s razliitih drutvenih poloaja. Zbog toga je aspekt
"demona" bio vrlo alarmantan. Meutim, za razliku od nekih kultova
(ili kola, kako one same sebe nazivaju) oduprli smo se iskuenju
uvoenja romantinih, neobjanjivih i zbunjujuih naziva. Preko
kanjona je trebalo izgraditi most, a demoni su vrlo loi nosai.
Na pacifikim otocima - Bomeu, Rlipinima - vidio sam podosta
demonologije na djelu. Demonologija je fascinantna stvar. Demon ue
u ovjeka i on se razboli, ih govori kroz njega, ih ovjek, zbog demona u
sebi, poludi i tri uokolo dok demon iz njega vriti. To je demonologija
u uem smislu. Saman i vra obilno trguju demonologijom (isplati se).
No, iako nisam bio osobito skeptian, oduvijek mi se inilo da se
demoni mogu objasniti malo jednostavnije nego ektoplazmom8 ili
nekim slinim, neopipljivim materijalom
Otkriti da u civihziranim sunarodnjacima ive "demoni" bilo je
uznemiravajue. No, bih su tamo. Ako nita drugo, bile su prisutne
manifestacije za koje su aman i vra rekli da ih uzrokuju demoni.
Otkriveno je da se ti "demoni" mogu klasificirati. Tako smo otkrili
"zapovjedne demone", "kritike demone", uobiajene "govore-ti-toda-
kae demone", "demone" koji su stajali uokolo viui ih one koji su
jednostavno zaklanjah stvari drei ih sakrivenima. To nisu sve vrste,
ah pokrivaju glavno podruje "demonologije".
Nekoliko ispitivanja na drogiranim osobama pokazalo je da je te
"demone" bilo mogue postaviti po elji, ak je i cijeli analitiki um bilo
mogue prikazati kao "demona". Dakle, s demonologijom neto nije bilo
u redu. Bez rituala, jednostavno govornom sugestijom, u ljudima se
moglo stvoriti nove demone. Dakle, u diianetici nema pravih demona
(to je potcrtano u sluaju da neki mistiar pria uokolo kako nova
znanost o umu vjeruje u demone).
LHjcmetiki demon je nametniki sklop. U umu, umjesto sebe, taj
sklop svojim djelovanjem aproksimira drugi entitet, koji u potpunosti
potjee od rijei sadranih u engramima.
ektoplazma: svijetlea tvar za koju se vjeruje da je odailje spiritistiki medij.
97
 L. RON HUBBARD
Nakon to jednog od tih demona prouite izbliza nije teko shvatiti
kako oni dolaze u um Dok je beba u nesvijesti, otac vie na majku da
ga treba sluati i, tako joj Boga, njega i samo njega. Beba dobiva
engram. Taj se engram ukljuuje u odreenom razdoblju izmeu
najranijeg djetinjstva i smrti. Tada poinje djelovati demonski sklop.
Inenjer elektrotehnike moe u radijski sklop postaviti demone
kakve mu srce eli. Kad je rije o ovjeku, to je kao da netko povlai
icu od standardne banke prema analizatoru, ali prije nego to tamo
stigne ubacuje zvunik i mikrofon te nastavlja povlaiti icu do razine
svjesnosti. Izmeu zvunika i mikrofona bio bi dio analizatora koji je
obian radni dio, no sada je odijeljen od ostaloga dijela analizatora.
"Ja" na svjesnoj razini eli podatke. Oni bi trebali doi izravno iz
standardne banke, biti procijenjeni na podrazini i doi kao podaci. Ne
kao izgovoreni podaci, jednostavno kao podaci.
S komadom odijeljenog analizatora i instalacijom zvunik -
mikrofon, te s kronino restimuliranim engramom koji sadri rijei
"tako ti Boga, treba me sluati", dogaa se sljedee. "Ja" u gornjoj
razini jedinica panje9 eli podatke pa s podrazine pomno poinje
pretraivati standardne banke. Podaci do "ja" dolaze izgovoreni. Kao
glas u njegovoj glavi.
Clear nema nikakvih "unutarnjih glasova"! On ne misli vokalno, ne
artikulira svoje misli i one nisu u govornome obliku. To e zasigurno
iznenaditi mnoge ljude jer je demon "Sluaj me" uobiajen u drutvu.
Moe se rei da je taj engram u irokom optjecaju. "Stani tamo i sluaj
me" uvruje engram u sadanje vrijeme (i do odreene mjere fiksira
pojedinca u vrijeme zbivanja engrama). Kad se engram ukljui, i
nadalje, osoba razmilja "na glas", odnosno svoje misli pretvara u
jezik. To ide vrlo sporo. Um (u Cleara) donosi rjeenja takvom brzinom
da bi tijek svijesti izraen rijeima bio ostavljen na samom startu
utrke.
To je bilo vrlo lako dokazati. Pri dovoenju bilo kojeg sluaja do
Cleara otkriven je, bez iznimke, jedan od tih demona. Neki sluajevi
9
jedinice panje: koliina svjesnosti. Bilo koji organizam svjestan je do odreene mjere.
Racionalan ili relativno racionalan organizam svjestan je toga da je svjestan. U umu
koliina tih jedinica varira od osobe do osobe.
98
'DEMONI"
imah su ih po tri ih etiri, neki deset, neki jednoga. Pouzdana je
pretpostavka da gotovo svaka aberirana osoba posjeduje demonski
sklop.
Tip engrama koji stvara kritikoga demona je "Ti me uvijel
kritizira." Postoje deseci takvih izjava sadranih u engramima, a bile
koja od njih stvorit e kritikoga demona, upravo kao to e bilo koja
kombinacija rijei koja rezultira zahtjevom za sluanjem i
pokoravanjem zapovijedima stvoriti zapovijednoga demona.
Svi su ti demoni nametniki. Drugim rijeima, oni uzmu dic
analizatora i otcijepe ga. Demon moe razmiljati samo onoliko dobre
koliko i um osobe. Nema dodatne snage. Od njega nema koristi. Sve
sami gubici.
Mogue je cijelo raunalo (analizator) urediti kao demonski sklop i
ostaviti "ja" na jedva primjetnoj i zabaenoj polici. To je, povrne
gledajui, prilino dobar trik. On omoguuje cijelom analitikom umu
nesmetano prosuivanje i prenoenje odgovora do 'ja". No, to je u
praksi vrlo loe jer je "ja" volja, odluujua snaga organizma, svjesnost
i vrlo brzo postaje toliko ovisan o tom sklopu da ga sklop poinje
apsorbirati. Da bi svaki takav sklop trajao, morao bi sadravati bol i
biti kronian. Ukratko, morao bi biti engram Dakle, morao bi
smanjivati intelektualne sposobnosti i muiti vlasnika, sve dok on na
kraju ne bi obolio od neke bolesti.
Od svih pronaenih i uklonjenih engramskih demonskih sklopova,
najopasniji su bih oni koji su sadravah prividno svemoni vanjski
entitet koji bi rijeio sve probleme i usliio sve elje. Kako se engram
sve vie i vie ukljuivao, bivajui stalno restimuhran, na kraju je od
'^a" napravio marionetu. Budui da su postojali i drugi engrami, zbroj
svih smanjenja naginjao je prema ozbiljnome ludilu. Ako elite
primjer, samo zamislite to biste trebah rei hipnotiziranoj osobi da bi
pomislila kako je bila u rukama monoga bia koje joj neto
zapovjedilo. Zatim to zamislite kao reenicu, izreenu kada je osoba,
na ovaj ih onaj nain, pala u nesvijest.
Tu je i cijela druga vrsta demona, demoni blokiranja, demoni koji
iskljuuju stvari. To nisu pravi demoni jer oni ne govore. Bona fide10
10
bona fide: u dobroj vjeri, dobronamjerno.
99
 L.RON HUBBARD
demon je onaj koji se predstavlja kao unutarnji glas ili odjek izreenoj
rijei ili koji kao stvaran iv vanjski glas daje najrazliitije
komplicirane savjete. (Ljudi koji uju glasove imaju vanjske vokalne
demone - sklopove koji su blokirali njihove sklopove imaginacije.)
Demon blokiranja nema to za rei, on sprijeava rijei i dogaanja. I
upravo je to ono to dovodi do mentalnoga poremeaja.
Demon blokiranja moe postojati samo za jednu rije. Na primjer,
djevojica dobiva engram padajui sa svojega bicikla i gubei svijest.
Policajac joj pokuava pomoi, ona je jo uvijek u nesvijesti, no mie se
i mrmlja kako se ne moe pomaknuti (stari engram na djelu). Policajac
veselo kae: "Nikada ne reci ne mogu!" Nemalo nakon toga ona na
svjesnoj razini ima jo jedno iskustvo pada, no bez povrede.
(Nastavljamo spominjati taj drugi obvezni korak, lock, jer su drevni
mistici smatrali da on uzrokuje sve nevolje - to je "mentalna patnja".)
Njoj je sada teko rei "ne mogu". Opasno, u svakom sluaju. to bi
bilo da je imala onaj uobiajeni engramsM izraz "Nikada ne reci ne!"?
Demon blokiranja skriva stvari od "ja", njemu je vrlo jednostavno
skriti mnoge rijei. Osoba s takvim demonom izostavit e te rijei,
promijeniti ih ili krivo sricati i s njima initi pogreke. Demon nije
jedini razlog zbog kojega se rijei mijenjaju, no on je poseban sluaj.
Demon blokiranja moe biti mnogo jai i vei. Moe ga se stvoriti
frazama "Ne govori!", "Nikada ne proturijei odraslima", "Ovdje ne
moe govoriti. Tko ti je dopustio da govori?'. Bilo koja od tih fraza
moe dovesti do mucavosti.
Osim govora moe se jo tota blokirati.. Bilo koju sposobnost uma
moe inhibirati demon koji je specijaliziran za njezino koenje. "Ti ne
moe vidjeti!" sprijeit e vizualno sjeanje. "Ti ne moe uti!"
sprijeit e zvuno sjeanje. "Ti ne moe osjeati!" sprijeava bol i
taktilno sjeanje
Sjeanje bilo kojeg osjeta moe biti blokirano. A kad god je sjeanje
blokirano, to djeluje na stvarno opaanje i na organe opaanja. "Ti ne
moe vidjeti!" moe smanjiti ne samo sjeanje, nego i stvarnu
11
organsku sposobnost oiju, kao u sluajevima astigmatizma ili
kratkovidnosti.
11
astigmatizam: nepravilnost na oku ili lei koja onemoguuje ispravno fokusiranje.
100
"DEMONI"
Moe se zamisliti, u cijelom engleskom jezikom (ili u drugin
zemljama s drugim jezicima, u svakom jezikom) podlonom sklapanu
unutar engrama, koliko funkcija uma moe biti blokirano. Izuzetno j<
rairena blokada tipa "Ti ne moe misliti!"
Ti je do sada upotrebljavano ilustrativno i u primjerima slinin
hipnotikim testovima ili testovima drogom Reenice koje sadre Je
su destruktivnije: "ja ne mogu nita osjetiti", "ja ne mogu misliti", "J
se ne mogu sjetiti." Kada su te reenice, i tisue i tisue njihovil
varijacija, izreene u dosegu ujnosti "onesvijetene" osobe, primjenjivi
su na osobu kad joj je engram ukljuen u sklop.
Ti ima vie mogunosti. Izjava budnoj osobi "Ti nisi dobar" moe ji
vrlo razljutiti kada ima engram koji uzrokuje takav uinak. Osobi
duboko u sebi moda osjea da ljudi misle kako ona nije dobra. Moi
imati demona koji joj kae da ona nije dobra pa e dramatizirat
govorei drugim ljudima kako oni nisu dobri. To se moe rasprit
dramatiziranjem. Osoba koja ima engram iji je uinak, primjerice
seksualno istunstvo, govorit e ljudima da su oni istunci u odnosi
prema seksu. ("Ne radi kako ja radim, radi kako ja kaem") Ako osobi
ima engram koji kae "Ti nisi dobar, mora jesti noem", ona me
jesti noem, ali se uznemiri kad vidi druge kako to ine i silno bi s
razljutila kada bi joj netko rekao daje ona jela svojim noem
Isto tako, postoje "kompulzivni demoni", "demoni koji uzrokuji
konfuziju" i tako dalje, i tako dalje.
Engram ima zapovijednu vrijednost. Postoji mo odabira, izvrena i
reaktivnome umu, o tome koji i kakvi engrami e se upotrijebiti. Ali
svaki e engram, ako je dovoljno jako restimuliran, doi do povrine d
bi ga se dramatiziralo te ako je dramatizacija blokirana, napasti osobu
bilo privremeno ili kronino.
Doslovnost reaktivnoga uma u njegovim interpretacijama zapovijed
i doslovnost njihove akcije unutar slabog, stalno uznemiravanoj
analitikog uma, sama po sebi udna je stvar. "To je strano za porod
moe se interpretirati sa znaenjem kako je beba u tako loem stanji
da je bolje da se nije ni rodila. U svakom jeziku postoji tisue kliea1
koji shvaeni doslovno znae upravo suprotno od onoga to je govorni]
klie: izraz ili ideja istroena dugom uporabom.
101
 L. RON HlIBBARD
namjeravao.
Reaktivna engramska banka uzima ih i pohranjuje zajedno s bolom,
emocijom i "nesvjesnou" te ih s imbecilnom doslovnou predaje
analitikome umu da mu budu zakon i zapovijed. I kada sretan mali
imbecil koji vodi engramsku banku uvidi mogunost iskoritavanja
jednoga od sklopova analitikoga uma s nekim od tih prokletih
demona, to i ini.
Analitiki um podvrgnut je, dakle, jo jednom vidu slabljenja.
Njegovi sklopovi, uobiajeno namijenjeni glatkom, brzom
zakljuivanju, postaju stegnuti i preoptereeni demonskim
improvizacijama. Demoni su nametnici. Oni su odvojeni dijelovi
analitikoga uma kojima je uskraen vii oblik zakljuivanja.
Je li ikakvo udo to IQ raste kada se demoni izbriu, kao to se to
moe primijetiti u Qear a? Dodajte demonske sklopove iskljuujuem
aspektu restimulacije i promatranjem se moe ustanoviti istinitost
tvrdnje da ljudi koriste oko jedne dvadesetine svojih umnih
sposobnosti. Istraivanje i znanstveno predoavanje pokazuju da se s
aspektom "nesvjesnosti" i demonskim sklopovima izbrisanim iz
engramske banke, te s podacima vraenim u standardnu banku, gdje
bi kao iskustvo i trebali biti, oko etrdeset i devet pedesetina uma
postavlja u slubu "ja", koje on, kao aberirana osoba, nikada ne bi
mogao koristiti.
102
PETO POGLAVLJE
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
.T sihosomatske bolesti su one koje imaju mentalno podrijetlo, a
ipak su organske. Usprkos injenici da prije dijanetike za to nije
postojao valjan znanstveni dokaz, miljenje da takve bolesti postoje
bilo je izraeno jo od doba stare Grke, a u moderna vremena
smiljeni su i prodani mnogi ljekoviti preparati koji su ih trebali
pobijediti. U tome su postignuti neki uspjesi, dovoljni da bi opravdali
mnoga opsena istraivanja. Cirevi na elucu, na primjer, podlegli su
uvjeravanju i promjeni okoline. Lijek nazvan ACTH1 imao je sjajne,
no izuzetno nepredvidive rezultate. Otkriveno je da alergije, manje ili
vie, uzmiu pred supstancama koje smanjuju razinu histamina2 u
tijelu.
U dijanetici je problem psihosomatskih bolesti obuhvaen u cijelosti,
i one su dijanetikim tehnikama u svim sluajevima potpuno
iskorijenjene.
Oko 70 posto bolesti na sadanjim lijenikim popisima ulazi u
kategoriju psihosomatskih bolesti. Teko je predvidjeti koliko e ih jo
ui na taj popis nakon nekoliko godina primjene dijanetike, ali je
sigurno da ih ima vie nego to je to do sada klasificirano. Naravno,
apsurdno je rei da su sve bolesti psihosomatske jer, napokon, postoje
oblici ivota zvani mikroorganizmi kojima je osnovni cilj opstati.
Louis Pasteur formulirao je mikrobnu teoriju o nastanku bolesti. S
dijanetikom smo dobili nemikrobnu teoriju.
Obje se, ukljuujui biokemiju, meusobno nadopunjuju, da bi,
3
koliko se za sada moe odrediti, formirale cijelo podruje patologije -
naravno, pod uvjetom da su mikrobnom teorijom obuhvaeni i virusi.
1
ACTH: horrron koji se ponekad upotrebljavao za borbu protiv simptoma reumatinog
artritisa; stimulira proizvodnju ostalih hormona u tijelu.
2
histamin: tvar koju lue tkiva u alergijskim reakcijama: proiruje krvne ile, stimulira
eluane izluine, itd.
3
patologija: znanstveno prouavanje uzroka, prirode i tijeka bolesti.
103
 L. RON HUBBARD
Dijanetika, ukljuivanjem predispozicije, mikrobnoj teoriji
pridruuje dodatnu stranicu. Patologija ima tri stupnja:
predispoziciju, pod kojom podrazumijevamo imbenike koji su tijelo
pripremili za bolest; precipitaciju, pod kojom podrazumijevamo
imbenike koji uzrokuju manifestaciju bolesti; i perpetuaciju pod
kojom podrazumijevamo imbenike koji uzrokuju trajanje bolesti.
Postoje dvije vrste bolesti. Prva se moe nazvati autogenom, to
znai da je nastala u organizmu razvivi se sama bez utjecaja
vanjskih imbenika, a druga je egzogena, to znai da je bolest
uzrokovana izvana. Iako sve to u medicini stoji, nije onoliko precizno
koliko bi dijanetika to eljela. Mentalna bolest zapravo poinje izvana.
No, medicinski, mi smatramo da tijelo moe stvoriti svoje vlastite
bolesti (autogeno) ili da bolest moe doi iz vanjskoga izvora kao to je
bakterija (egzogeno). Pasteurova mikrobna teorija bila bi teorija
egzogene - izvana uzrokovane - bolesti, a psihosomatska bolest bila bi
autogena, koju je uzrokovalo samo tijelo.
Tretman ozljeda zbog nezgoda, operacije razliitih uroenih
tjelesnih deformacija nastalih na genetskoj4 osnovi te ortopedija,5 koju
zapravo moemo svrstati u obje kategorije, s pravom ostaju izvan
podruja dijanetike, iako uzgred moemo napomenuti da se uzroci
gotovo svih nesrea mogu pronai u dramatizaciji engrama te da
Clearovi rijetko imaju nezgode.
Psiho se, naravno, odnosi na um, a somatsko na tijelo. Izraz
psihosomatsko znai da um ini tijelo bolesnim, odnosno oznaava
tjelesne bolesti uzrokovane umnim poremeajem. Prirodno, kada
netko rijei problem ljudske aberacije, te bolesti, bez izuzetka, imaju
tendenciju prema izljeenju.
Artritis, dermatitis, 6 alergije, astma, neke koronarne tekoe, one
bolesti, bursitis, irevi, sinusitis itd. veoma su mali dio popisa
psihosomatskih bolesti. Bizarne tegobe i bolovi u raznim dijelovima
4
genetika: dio biologije koji se bavi nasljednou i nainom na koji ivotinje i biljke svojem
potomstvu predaju karakteristike poput veliine, boje, itd.
5
ortopedija: grana kirurgije koja se bavi tretmanom deformacija, bolesti i ozljeda kostiju,
zglobova, miia itd.
6
dermatitis: upala koe.
104
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
tijela uglavnom su psihosomatski. Psihosomatske su i migrenske7
glavobolje koje su, uz ostale takve bolesti, bez izuzetaka, izlijeene
dijanetikom terapijom (rije izlijeene koristi se u svojem punom
znaenju).
Broj tjelesnih tekoa koje su psihosomatske prirode ovisi o broju
stanja koje tijelo moe proizvesti iz imbenika sadranim u
engramima. Otkriveno je, na primjer, da je obina prehlada
psihosomatska. Clearovi se ne razbolijevaju od prehlade. Nepoznato je
koju tono ulogu, ako ikakvu, igra virus u obinoj prehladi, no,
poznato je da se, kada se engrami o prehladama izbriu, one vie ne
pojavljuju. To je znanstveno dokazana injenica koja do sada u 270
sluajeva nije opovrgnuta. Obina prehlada uglavnom dolazi zbog
sugestije engrama, koja je potkrijepljena stvarnom sluzi iz nekog
drugog engrama. Za neke mikrobne bolesti postoji engramska
predispozicija i perpetuacija. Tuberkuloza8 je jedna od njih.
Sam engram, kao to smo ve rekli, slijedi ciklus akcije. Kada je
engram prvi put primljen, tijelo je predisponirano za ponaanja i
stanja sadrana u njemu. Tada iskustvo na svjesnoj razini ukljuuje
engram, a drugo iskustvo ih sadraj samoga engrama mogu to stanje
uiniti kroninim. To je predispozicija, precipitacija i perpetuacija na
mentalnom planu.
Engrami, uroene mane, nezgode, kao i mikrobi, predstavljaju etiri
naina na koja se tjelesno stanje organizma moe udaljiti od
optimalnog. Mnoga stanja koja su se prije nazivala "uroene mane"
zapravo su engramska. Engrami ljude predisponiraju za nezgode, oni
mogu predisponirati i perpetuirati bakterijske infekcije. Dakle, popis
bolesti na koje dijanetika moe utjecati veoma je dug. Ova knjiga ne
nabraja posljedice, ve navodi uzroke, stoga molimo itaoca da se
prisjeti svega to zna, ili konzultira medicinske tekstove, kako bi
shvatio koliko tisua i tisua stanja koja uznemiravaju ih izbacuju
tijelo iz ravnotee postoji kao rezultat engrama.
9
Dijanetiko istraivanje e uskoro obuhvatiti tumor i dijabetes.
7
migrena: vrste intenzivne, periodiki ponavljajue glavobolje, obino ograniene na jednu
stranu glave i popraene povraanjem, poremeajima vida, itd.
8
tuberkuloza: iscrpljujua zarazna bolest koja napada razliite dijelove tijela.
9
dijabetes: bolest zbog koje tijelo nepravilno asporbira eer i krob.
105
 L. RON HUBBARD
Zbog mnogih razloga moe se pretpostaviti da im je uzrok engramske
prirode, posebno malignom10 tumoru. Ta je mogunost spomenuta
kako bi se na nju mogla skrenuti pozornost. Na bolesnicima s
tumorom ili dijabetesom nisu raena nikakva ispitivanja, rije je o
istoj teoriji koju nikako nemojte shvatiti kao izjavu o pronaenom
lijeku za tumor. Meutim, bolesti katalogizirane u prijanjem tekstu
temeljito su testirane i uvijek su podlegle dijanetikoj terapiji.
Mehanizam kojim je um sposoban uzrokovati tjelesnu nesposobnost,
predispoziciju tijela prema bolesti ili perpetuirati bolest, u osnovi je
vrlo jednostavan. Kompleksnost nastupa kada se svi mogui imbenici
ponu kombinirati i tada se moe ispisati zastraujui popis
potencijalnih bolesti.
Na drogiranim ili hipnotiziranim pacijentima moe se napraviti vie
jednostavnih testova koji e kliniki, u drugim laboratorijima,
dokazati taj osnovni mehanizam. U dijanetikoj formulaciji
napravljen je niz takvih testova, s jednakim uspjehom.
Za poetak razmotrimo neto u manjoj mjeri psihosomatsko i to
teko moemo opisati kao bolest. Pacijent je u hipnozi. Dana mu je
pozitivna sugestija da e moi mnogo bolje uti. To je "proireni sluh".
Ograniavajui mu druge naine dobivanja podataka (ukljuujui
sigurnosne mjere sprijeavanja telepatije izmeu hipnotizera i
subjekta), vidjet emo da je sluh mogue mnogostruko pojaati.
Zapravo, ima podosta aberiranih osoba s "proirenim sluhom".
Sugestijom se sluna sposobnost moe smanjiti ih poveati, tako da je
osoba gotovo gluha ih pak uje i pad igle na vehkoj udaljenosti. Nakon
to se sugestija ukloni, sluh osobe vraa se u prijanje, normalno
stanje.
Slino tome, mogu se izvesti pokusi s oima koristei osjetljivost na
svjetlo. Pacijentov vid pojaava se ih smanjuje, tako da su njegove oi
osjetljive na svjetlo znatno vie ili manje nego to je to za njega
normalno. To se u potpunosti postie verbalnim sugestijama kao to
su "Svjetlo e ti izgledati vrlo, vrlo sjajno" ih "Svjetlo e ti se initi
toliko mutno da e jedva vidjeti". Prvom sugestijom moe se postii
10
maligni: koji uzrokuje ili moe uzrokovati smrt, posebno zbog nekontroliranog irenja
tijelom.
106
Psi HOSOMATSKE BOLESTI
da pacijent vidi dobro, gotovo kao maka, makar ljudi oko njega mogu
smatrati kako je nemogue vidjeti objekte na koje on bez pogreke
moe uprijeti prstom. Pacijenta s drugom sugestijom moe se postaviti
pod gotovo zasljepljujue svjetlo, a da ipak moe itati bez napora.
Osjet opipa moe se na slian nain pojaati ih smanjiti verbalnom
sugestijom, sve dok dodir ne postane bolno otar ili toliko tup da ga se
jedva registrira.
Isto se moe uiniti i s ostalim osjetima. Ovdje je jednostavno na
djelu izgovorena rije koja ulazi u um i uzrokuje promjenu tjelesne
funkcije.
Recimo sada neto o srcu. Dubokom hipnozom ili drogama
izazovemo u pacijenta amnezijski trans, stanje u kojemu "ja" nema
kontrolu, nego hipnotizer postaje "ja" (i to je sva mudrost hipnoze:
prijenos analitike snage od osobe do hipnotizera djelovanjem zakona
afiniteta iao je usporedno s razvojem vrste, a vano je za opstanak
ivotinja koje ive u oporima).
Za takav pokus trebalo bi odabrati pacijenta s vrlo zdravim srcem i
bez povijesti sranih bolesti jer, ako ih ima, od tog bi se eksperimenta,
vie nego od bilo kojeg drugog hipnotikog eksperimenta, mogao vrlo
razboljeti. Sve dok ne dovrite itanje ove knjige i saznate kako
nekoga osloboditi sugestija, nemojte izvoditi niti jedan od tih
hipnotiMh pokusa. Hipnoza je, onako kako se koristi, poput gorueg
fitilja i hipnotizer koji ne poznaje dijanetiku znat e o uklanjanju
napravljenih sugestija koliko i o "guljenju" atoma. On je mislio da ima
odgovor, no dijanetika je tretirala mnoge, mnoge ljude koji su bili
hipnotizirani i koji su, kao to bi to inenjeri zainteresirani za
dijanetiku rekli, zbog toga bih potpuno "sreeni". To nije kritika
hipnoze ih hipnotizera, koji su esto vrlo sposobni ljudi, nego
komentar da bi se jo tota o tome moglo znati.
Srce se samom pozitivnom sugestijom moe ubrzati, usporiti, ih na
neki drugi nain uznemiriti. Pri tom se rijei izgovaraju izravno u
duboku razinu uma to uzrokuje tjelesnu reakciju. Nadalje, samom
sugestijom moe se inhibirati protok krvi u nekom dijelu tijela.
(Upozoravamo, ovaj eksperiment posebno optereuje srce.) Na
primjer, moete zaustaviti dotok krvi u ruku, pa ako biste na njoj
107
 L.RON HUBBARD
porezali venu, krvarenje bi bilo vrlo slabo, ako bi ga uope i bilo.
Zadivljujui trik kojim je svvami11 sam sebi, u budnome stanju,
zaustavio krvotok, silno je zaprepastio autora za vrijeme boravka u
Indiji. Rana bi na zapovijed poela i prestala krvariti. inilo se
nevjerojatnim i izazvalo je prilian publicitet - svvami koji se toliko
srodio s nirvanom12 da ima nadzor nad cjelokupnim materijalnim
svijetom. Strahopotovanje je izblijedilo kada je autor nauio da to
isto sam moe postii hipnozom, bez uplitanja nirvane. Taj
mehanizam vrlo brzo gubi snagu i za nekoliko dana treba ga obnoviti.
Tijelo ima svoj optimum funkcioniranja i, iako se to analitiki moe
kontrolirati, kvalitetniji dio posla analitikoga uma nije osiguravanje
krvotoka u ruci. Ono to ovdje elimo naglasiti je injenica da se
protok krvi moe sprijeiti verbalnom sugestijom. Rijei se povezuju s
tijelom.
Analognim objanjenjem, primjerice pomou shematskog dijagrama,
moe se pokazati kako je to mogue. No, nas na ovom stupnju razvoja
znanosti o umu ne zanima toliko struktura koliko funkcija - jer samo
poznavajui funkciju svaki put moemo izlijeiti aberacije i
psihosomatske bolesti, predvidjeti nove bolesti i stanja, i openito,
"initi uda" (kako su se nekad, prije nego to je ovjek znao neto o
umu, takve akcije nazivale).
Sugestijom je najlake regulirati tjelesne izluine. Konstipacija se
pozitivnom sugestijom moe veoma brzo i lako uzrokovati ili izlijeiti.
Urin se na taj nain takoer moe kontrolirati. Isto tako i endokrini
sustav.
Takve testove tee je raditi na nekim manje poznatim funkcijama
endokrinoga sustava. Naime, istraivanje lijezda u dananje vrijeme
nije znatnije uznapredovalo. No, brisanjem engrama i promatranjem
kako ponovno dolazi do ravnotee endokrinoga sustava, postalo je
oito da je on dio kontrolnog mehanizma kojim um upravlja tijelom.
11
suami: glavar; gospodar: hinduistiki naziv iz potovanja, posebno za hinduistikog
religijskog uitelja.
12
nirvana: u budizmu, najvie stanje svijesti u kojemu je dua slobodna od svih udnji i
spona materijalnoga svijeta.
108
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
Na lijezde je lako djelovati. Te tekuine i izluine - testosteron,13
estrogen,14 adrenalin, tiroksin,15 parat hormon,16 pituitrin17 itd. - su
supstance koje um koristi kao jedan od naina kontroliranja tijela.
One, takorei, formiraju prijenosne sklopove. Svaka od njih ima svoju
vlastitu funkciju u tijelu.
Taj eksperiment nastoji dokazati neutemeljenost prastare
pretpostavke da lijezde kontroliraju um. Aberiranom se pojedincu
daje injekcija od 25 mg testosterona u uljnoj otopini dva puta tjedno.
U njegovu tjelesnom stanju moe doi do nekih poboljanja - glas mu,
u kratkom razdoblju, moe postati dublji i na prsima mu moe izrasti
vie dlaka. Zatim, bez sugestije, jednostavno izbriemo engrame iz
reaktivnoga uma, kako bi se oni ponovno formirali kao iskustvo u
standardnoj banci. Prije nego to smo s tim zavrili, njegovo tijelo
poinje koristiti vie testosterona. Doza se moe znatno smanjiti, a da
ipak ima vei uinak nego prije. Ona se na kraju moe i ukloniti. Taj
pokus napravljen je i na ljudima koji nisu imali koristi od ljezdanih
supstanci kao to su testosteron i estrogen te na ljudima koji su se
razboljevali zbog primjene takvih hormona. Brisanje engrama iz
reaktivne banke u svim je sluajevima dovelo do stanja u kojemu su
mogli imati korist od hormona, no tada umjetno dodavanje tih
hormona nije bilo potrebno, osim veoma starim ljudima. Za sada se ne
moe utvrditi to to znai za gerontologiju (znanost o trajanju
ljudskoga ivota), no sa sigurnou se moe predvidjeti da brisanje
engrama iz reaktivne banke ima velik utjecaj na produljenje ivota.
Za otprilike stotinu godina ti e podaci biti dostupni, no do sada nema
dearova koji su toliko dugo ivjeli.
Sada je, za nae potrebe, lako prikazati uinak pozitivne sugestije
na endokrini sustav, kao i nedostatak uinka pri umjetnom davanju
hormona aberiranim osobama.
"Seks je uasan i odvratan, mrzim ga" - ta vrsta engrama ima
13
testosteron: muki spolni hormon.
14
estrogen: spolni hormon ili druga supstanca koja je sposobna za razvijanje i odravanje
enskih karakteristika tijela.
15
tiroksin: hormon koji regulira rast i razvoj tijela.
16
parathormon: hormon vaan u kontroliranju ravnotee kalcij-fosfata u tijelu.
" pituitrin: razliite supstance koje lui hipofiza, lijezda smjetena u bazi mozga; imaju
vaan utjecaj na rast i tjelesne funkcije.
109
 L. RON HUBBARD
strahovito reducirajui uinak na stvaranje testosterona.
Moe se pokazati da autonomni ivani sustav, 18 za koji se
pretpostavljalo da radi bez velike povezanosti s umom, djelomice moe
biti pod njegovim utjecajem. Postoji efekt suavajue spirale (obratite
pozornost na linije na grafikonu potencijala opstanka) pri kojemu
engram uzrokuje pogreno funkcioniranje regulatora ivotnih
funkcija, to dovodi do pogrenog funkcioniranja uma, to povratno
utjee na regulator ivotnih funkcija. To ponovno umanjuje tjelesnu
aktivnost, a um, koji je dio organa i, koliko za sada moemo rei, koji
je i sam organske prirode, jo vie opada u tonu. Mentalni ton
uzrokuje opadanje tjelesnoga tona. Tada tjelesni ton, i sam nisko,
uzrokuje opadanje mentalnoga tona. To je zapravo princip obrnute
geometrijske progresije. ovjek se razboli i, zbog engrama koje ima,
postaje jo bolesniji. Suavajua spirala nije prisutna kod dearova.
Zapravo, ta grozota nazvana psihosomatskom boleu toliko je
povrna da e se prva predati i umanjiti bez procesa ienja.
Pokuaji promjene psihosomatskih bolesti pomou raznih lijekova
esto su neuspjeni zbog toga to um, s obzirom na to da sadri
engrame koji vode "opstanku" (kao da mu uza sve jo samo to treba),
upravlja regulatorom ivotnih funkcija aktivno stvarajui bolesti.
Neto dolazi da ih ukloni (no vidite, one slue "opstanku", i te proklete
stanice slaboumno inzistiraju na njima), tako da um mora veoma brzo
preusmjeriti tu aktivnost i vratiti bolest natrag na njezino mjesto.
Pokuajte utjecati na reaktivni um razumom ili iglama i otkrit ete da
to nije nita lake od uvjeravanja ovjeka, poludjelog od droge, koji je
odluio pobiti sve u restoranu. On takoer "opstaje".
Pripravak kao to je ACTH ima malo drukiji uinak. On je
preekskluzivan da bi s njime bilo napravljeno bilo kakvo istraivanje.
No, sudei po izvjetajima o njemu, ACTH djeluje na engrame u
vremenskome smislu. Drugim rijeima, kao to e biti objanjeno
terapijom, on mijenja reaktivnu poziciju osobe u vremenu. ACTH, i
vjerojatno mnogi drugi preparati u toj kategoriji, pomiu osobu iz
jednoga u drugi kronini engram. To je otprilike jednako pouzdano
18
autonomni ivani sustav: sustav ivaca u tijelu koji regulira nesvjesne radnje srca,
lijezda i unutranjih organa. Autonomni znai "samoregulirajui" ili "neovisan".
110
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
kobko i smjene europskih diktatora. Sljedei moe biti dvostruko gori.
On ak moe biti i manian, a to je jezivo - unato oitoj "euforiji"
masa.
Tretman elektrookom, bedlamska batinanja i druge sline metode,
ukljuujui operativne tretmane stanja psihosomatskoga podrijetla,
imaju drukiji uinak koji se mnogo ne razlikuje od onoga koji imaju
droge poput ACTH-a, a to je stvaranje jo jednog oka koji engramsku
ablonu premjeta na drugi dio tijela (i prebacuje aberacije s mjesta
na mjesto; kad takve stvari funkcioniraju, to je stoga jer nova
aberacija nije onoliko estoka koliko je bila stara). Sokovi, udarci,
operativni zahvati, moda ak i supstance kao to je kobrin otrov,
mijenjaju utjecaj engramske banke na tijelo, ne nuno na gore niti na
bolje, oni ga jednostavno mijenjaju. To je kao loto: ponekad se dobije
sedmica.
Zatim, postoje metode uklanjanja tkiva zahvaenog
psihosomatskom boleu Njima se jednostavno odstranjuje podruje
koje je na tjelesnom planu zaposleno dramatiziranjem. To moe biti
odstranjivanje malog nonoga prsta ili cijelog renja mozga. Te se
metode, i sada u vrijeme pisanja ovoga teksta, prilino esto
primjenjuju. Uklanjanje nonoga prsta usmjereno je na jedan dio
engrarnskoga sadraja, na somatik, a odstranjivanje dijelova mozga
(kao u transorbitalnoj leukotomiji19, prefrontalnoj lobotomiji20 ili
neemu suvremenijem) pogreno je usmjereno na "micanje"
psihoaberacije. Tu takoer djeluje i sustav odricanja: kirurg ili
pacijent imaju aberaciju "rijeiti se toga", tako da se dijelovi tijela
reu ili uklanjaju. Neki se pacijenti odriu odreenoga dijela tijela,
bilo na savjet bilo da sami inzistiraju na tome, primjerice kao to je
21
stara garda putala krv u flebotomiji. Postoji jasna paralela izmeu
putanja pacijentove krvi i odsijecanja dijelova njegova tijela kako bi
mu bilo bolje. Obje su metode temeljene na engramu odricanja (rijeiti
19
transorbitalna leukotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se pacijentu, dok je
pod elektro-okom, u svako oko gura jeftin iljak za led, da bi dosegnuo analizator i razderao
ga na komade.
20
prefrontalna lobotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se prekidaju bijela
vlakna koja povezuju prerrontalne i frontalne renjeve s unutarnjim podrujem mozga.
21
flebotomija: in ili praksa putanja krvi kao terapeutske mjere.
111
 L. RON HlJBBARD
se toga) i obje su potpuno neuinkovite. Nadamo se da e "mesarska"
medicina22 na kraju izumrijeti kao to su umrli i njezini pacijenti.
Postoji pet skupina psihosomatskih bolesti: (1) bolesti uzrokovane
mentalnim poremeajima u protoku tijelesnih tekuina, a dijele se na
(a) sprijeavanje protoka tekuina i (b) poveavanje protoka tekuina;
(2) bolesti uzrokovane mentalnim poremeajima tjelesnoga rasta, a
dijele se na (a) sprijeavanje rasta i (b) poveavanje rasta; (3) bolesti
koje nastaju zbog predispozicije za bolesti, koja je pak uzrokovana
kroninom psihosomatskom boli u nekom podruju; (4) bolesti
uzrokovane trajanjem bolesti kao kronine boli u nekom podruju; i
(5) bolesti uzrokovane verbalnom zapovijedi sadranom u engramu.
U skupinu 1 (a) ulaze uobiajene tekoe poput konstipacije i
neuobiajene poput artritisa. Artritis je sloen mehanizam s
jednostavnim uzrokom i relativno jednostavnim lijekom. Upamtite da
su u engramu prisutne dvije stvari: tjelesna bol i verbalna zapovijed.
U artritisu obje moraju biti prisutne (kao i u mnogim drugim
psihosomatskim bolestima). Dakle, vjerojatno je postojala nesrea
vezana uz zglob ih podruje pogoeno boleu, te zapovijed koja je
pratila povredu a izreena je za vrijeme "nesvijesti". Ta zapovijed
uzrokuje podlonost engrama kroninoj restimulaciji. (Zapovijedi kao
to su "Uvijek je ovako", "To i dalje boli" ih "Zaglavio sam se" imat e
sline posljedice.) Ako je taj engram zadobiven i ukljuen, u podruju
povrede postoji kronina bol. Ona moe biti mala, no ipak je bol.
(Moe se dogoditi da se bol ne osjea ako engram sadri zapovijed koja
je anestetina, kao to je "On ovo nikada nee osjetiti", to uzrokuje
slino stanje, no osobu ini "nesvjesnom" u odnosu prema boli u tom
podruja) Ta tjelesna bol vjerojatno govori stanicama i krvi da je to
podruje opasno. Zbog toga se ono izbjegava. Zapovijed doputa umu
da utjee na, primjerice, parathormon, koji regulira razinu kalcija u
krvotoka U tom se podruju tada poinju nakupljati mineralne
zalihe. Te zalihe ne moraju uzrokovati boli, no one su organski
restimulator, jer to je vie minerala, vie je boli i engram se vie
22
"mesarska" medicina: odnosi se na kirurke zahvate koje su u prolim stoljeima izvodili
brijai. Uglavnom neobrazovani u medicinskim zahvatima, pruali su vrlo bolne "tretmane"
koji su zbog nehigijenskih uvjeta zavravali ozbiljnim infekcijama, a esto i smru.
112
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
ukljuuje. To je suavajua spirala, to je artritis u akciji. Parathormon
i blokiranje krvotoka ovdje su samo teoretski uzroci. Znanstvena je
injenica, ve dokazana rentgenskim snimkama, da artritis
nepovratno nestaje kada se engram, koji ga u nekom podruju
uzrokuje, pokupi i izbrie. To se redovito dogaa, ne zbog sugestije ili
lijeka, nego zbog premjetanja engrama u standardnu banku. Kako
engram odlazi, odlazi i bol te nestaje i artritis. To se ne odnosi samo
na artritis, nego na cijeli niz bolesti. Mehanizmi u to ukljueni vrlo
malo variraju. Sve se to moe svesti pod "tjelesne poremeaje
uzrokovane smanjenjem protoka tjelesnih tekuina".
Skupina 1 (b) psihosomatskih bolesti, koju karakterizira
poveavanje protoka tekuina, obuhvaa visok krvni pritisak, dijareju,
sinusitis, prijapizam (pretjerana aktivnost mukih spolnih lijezda) ih
bilo koje drugo tjelesno stanje uzrokovano preobiljem tekuina.
Skupina 2 (a) moe uzrokovati anomalije poput atrofirane ruke,
zejeg nosa, nedovoljno razvijenih genitalnih organa ili bilo koje, po
veliini, nedovoljno razvijene lijezde (to takoer pripada i skupini 1
[a]), elavost (koja takoer, kao i ostalo, moe biti dio genetskoga
obrasca i zbog toga nasljedna) i ukratko, smanjenje veliine bilo
kojega dijela tijela.
Skupina 2 (b) uzrokuje izoblienja kao to su prevelike ruke,
produen nos, prevelike ui, poveani organi i druge uobiajene
tjelesne deformacije (u tu skupinu moemo svrstati i tumor kao
pretjerano bujanje stanica).
Skupina 3 ukljuivala bi tuberkulozu (neke sluajeve), bolesti jetre,
probleme s bubrezima, osipe, obine prehlade, itd. (elementi koji
pripadaju i drugim skupinama , kao to su i neki elementi svake
skupine zajedniki za vie njih).
Skupina 4 ukljuuje bolesti koje se, nastajui bez psihosomatskoga
utjecaja, ipak nezgodom fiksiraju za prije povrijeeno podruje i
restimulacijom dre engram aktiviranim u tom podruju, tako da
stanje postaje kronino. U to se moe ukljuiti i tuberkuloza,
23
konjuktivitis, sve gnojne rane i stanja koja se ne poboljavaju itd.
23
konjuktivitis: upala konjuktive, sluzne membrane koja prevlaci unutranjost onoga
kapka i dio oka.
113
 L. RON HUBBARD
Ta etvrta skupina takoer ukljuuje i sve bizarne bolove i bolesti
za koje se ne mogu pronai stvarni patoloki uzroci.
Skupina 5 ukljuuje izuzetno velik popis stanja, od kojih bilo koje
moe biti unakrsno indeksirano s drugim skupinama, ili moe dolaziti
iskljuivo od engrama koji diktiraju prisutnost ili potrebu za boleu.
"Uvijek si prehlaen", "Imam ranjava stopala" itd. najavljuju
psihosomatsku bolest, a tjelesni mehanizmi mogu razviti jednu od
njih.
Engrami mogu izazvati sklonost prema bilo kojoj bolesti. Bolest
moe biti uzrokovana mikrobima: osoba posjeduje engram zbog kojega
se moe razboljeti i, openito govorei, , pri tome koristi sve to joj je
pri ruci. Nadalje, govorei jo openitije, engram smanjuje tjelesnu
otpornost prema bolesti i kada se restimulira (moda zbog svae u
kui, nesree ih neega shnog), sposobnost osobe da se obrani od
bolesti automatski je smanjena.
Kao to emo objasniti, djeca imaju vie engrama nego to se
pretpostavljalo. Gotovo sve djeje bolesti dolaze zbog psihike
uznemirenosti. Ako je takva uznemirenost prisutna - drei engram u
restimulaciji - takve bolesti mogu biti mnogo agresivnije nego to bi
trebale. Na primjer, ospice mogu biti samo ospice, no u kombinaciji s
engramskom restimulacijom mogu se pojaviti u vrlo tekom obliku ili
ak izazvati smrt. Provjera mnogih pokazatelja kojima se potvruje
da su djeje bolesti predisponirane, precipitirane i perpetuirane
engramima potie ovjeka na razmiljanje o tome koliko su zapravo
bolesti zaista jake. Budui da to nismo promatrah kod djeteta koje je
Clear, postoji razlog za istraivanje mogunosti da su djeje bolesti
same po sebi izuzetno blage, odnosno zakomplicirane jedino psihikom
uznemirenou - drugim rijeima, restimulacijom engrama.
To pitanje moe se postaviti za cijelo polje patologije: to je stvaran
uinak bolesti minus mentalna jednadba? Koliko su bakterije ozbiljne?
Podruje bakteriologije do sada je bilo bez ikakva dinamikog
naela. Dinamika opstanka primjenjiva je na sve ivotne oblike, a
"ivotni oblici" ukljuuju i mikrobe. Svrha mikroba je opstanak.
Njihovi problemi odnose se na hranu, zatitu (ofenzivnu i defenzivnu)
i razmnoavanje. Da bi to postigao, mikrob preivljava na svojemu
114
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
optimumu uinkovitosti. On mutira, mijenja se putem prirodnog
odabira i dinamiki se mijenja iz nude za opstankom (taj posljednji
korak nedostajao je u teoriji evolucije), da bi postigao maksimalan
mogui opstanak. On ini pogreke ubijajui svoje domaine, no to to
je opstanak svrha ne jami preivljavanje vrste.
U patologiji, mikrob, precizno odreen svojom svrhom, djeluje kao
supresor na dinamiku opstanka ljudske vrste. Jo nije utvreno
koliko je, u nedostatku engramske supresije, taj supresor ozbiljan.
Postoji dovoljno podataka koji upuuju na to da ljudska jedinka, s
potencijalom u etvrtoj zoni, oito nije sklona bolestima. Primjerice,
obina prehlada, bila ona virusna ih ne, prolazi pored nje, a kroninih
infekcija nema. Drugo je pitanje kakvu ulogu antitijela imaju u cijeloj
toj prii. No, ostaje injenica da se Clear ne moe lako razboljeti. Kod
aberirane osobe bolest je usko povezana s mentalnom depresijom
(depresija dinamike razine).
Engramska aberacija uma i tijela tada vodi ne samo do psihoso
matskih bolesti, nego i do stvarnih patolokih promjena, za koje se do
sada smatralo da su manje ili vie neovisne o mentalnom stanju. Kao
to je znanstvenim istraivanjem dokazano, brisanje engrama ini
vie od samog uklanjanja psihosomatske bolesti - potencijalne, akutne
ih kronine. Ono djeluje i preventivno, titei osobu od patologije.
Budui da je za uspostavljanje stvarne statistike potrebno iroko i
dugotrajno praenje, doseg preventivnosti jo uvijek je nepoznat, pa e
taj projekt zahtijevati tisue sluajeva i lijenika promatranja u
dugom razdoblju.
Psihosomatske bolesti nisu znatnije povezane s koliinom aberacije
koju osoba pokazuje, odnosno s njezinim poloajem na skali
razumnosti. Da bi se takve bolesti poele manifestirati, potreban je
samo jedan ih dva engrama specifine prirode. Ti engrami mogu biti
aberativni samim time to osobu predisponiraju za bolest. Imati
psihosomatsku bolest nije isto to i biti "lud" ih imati hipohondrine
tendencije. Hipohondar misli da je bolestan (poseban sluaj
spomenute pete vrste).
Svi se poremeaji mogu svrstati u dvije kategorije. Prvu ine
mentalni poremeaji - bilo koje iracionalno stanje - koje u dijanetkn
115

L. RON HUBBARD
nazivamo aberacijom, da bismo izbjegli stalno klasificiranje stotina i
stotina manifestacija koje iracionalnost moe imati. Ostali poremeaji
su somatski: to se u potpunosti odnosi na tjelesno bie, tjelesnu
sposobnost i zdravlje. U svakom engramu prisutno je oboje: aberacija i
somatik. No, engram se moe kronino manifestirati bilo kao somatik
(ovdje je od pridjeva napravljena imenica koja se u dijanetici
uobiajeno koristi da bi se izbjegla upotreba rijei bol, koja nije
sveobuhvatna, a i restimulirajua je), bilo kao aberacija ili kao oboje
zajedno.
Engram mora sadravati tjelesnu bol. Kad je engram u
svakodnevnom ivotu restimuliran, ta se tjelesna bol moe i ne mora
pojaviti. Ako se ne pojavi kao bol, nego kao aberacija, osoba je u tuoj,
a ne u svojoj valenciji ("potreba za izraavanjem svog neprijateljstva").
Ako je dovoljno razumna da bude u svojoj valenciji, nastupit e
tjelesna bol. U dijanetici kaemo da se pojavio somatik. Kad se bilo
koji somatik pojavi, izuzevi sluaj predeara 2 4 u terapiji, takoer se
pojavljuju neke od aberacija. Ukratko, aberacija se moe pojaviti
sama, ili se pojavljuje somatik s malo aberacije. Aberacija je prisutna
kada netko dramatizira valenciju koja nije njegova. Kada je
dramatizacija osobe, koja "kao navijena" ponavlja engram u nekoj od
valencija, potisnuta nekim drugim imbenikom kao to je policija,
netko snaniji ili ak osoba sama (to se nazivalo represijom - taj se
izraz ovdje ne koristi jer ima mnogo drugih znaenja), vrlo je
vjerojatno da e se pojaviti somatik.
Osoba je naizgled "u boljoj situaciji" (kao to su stanice odluile da
bi trebala biti) ako preuzme ulogu opstanka u engramu (pobjednika
valencija) jer se tada, ako nita drugo, barem nee razboljeti. No,
koliko je samo ljudi ubijeno, koliko banaka opljakano i koliko branih
partnera izlueno tim dramatizacijama? Dakle, u elji za pruanjem
zatite svojim lanovima, drutvo moe smatrati da je zdravlje
pojedinaca od drugorazredne vanosti. Zapravo, "drutvo" nije znalo
za to mehaniko stajalite. Osoba koja u svojim engramima
dramatizira valenciju opstanka, moe biti nasilna prema drugim
24
preclcar: od pre-Clear, osoba koja jo nije Clear; openito, auditirana osoba na putu da
postane Clear, osoba koja kroz dijanetiki auditing otkriva vie o sebi i ivotu.
116
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
ljudima. Ona koja si nee dopustiti takvu dramatizaciju ih koju je
drutvo otrgnuto od nje, najvjerojatnije e psihosomatski oboljeti.
"Glava -ja, pismo - ti." 2 5 Odgovor je u olakavanju ili brisanju engrama.
Jer, postoje mnogi dodatni aspekti tog problema: ovjek koji dramati
zira svoje engrame nije sposoban za opstanak, postojalo drutvo ili ne.
Ako ih dramatizira, podloan je (u valenciji u kojoj se nalazi) svemu
na to je usmjereno klevetanje iz druge valencije istoga engrama.
Kombinacije nabrojanih i opisanih skupina i aspekata psihoso
matskih bolesti vode do nekih vrlo sloenih situacija. Znanstvena je
injenica da bez aberacija nema psihosomatskih bolesti, te da bez
potencijalne ili stvarne psihosomatske bolesti ne postoji niti jedna
aberacija. Jedna od psihosomatskih bolesti koju u tom podruju
nikako ne bismo oekivah je bolest seksualne izopaenosti.
Pervertit (ukratko, pod tim terminom dijanetika podrazumijeva bilo
koju i sve vrste devijacija druge dinamike, kao to su homo
seksualnost, lezbijstvo, sadizam itd. - cijeli popis Ellisa 26 i Krafft-
Ebinga27) je zapravo tjelesno vrlo bolestan. Perverzija kao bolest ima
toliko mnogo manifestacija da se mora protezati kroz sve skupine, od
1 do 5. Prerazvijenost i podrazvijenost seksualnih organa, inhibiranje
ili pojaano stvaranje sperme itd, pronaeni su to kod jednog to kod
drugog pervertita. A rezime toga je da je pervertit na ovaj ili onaj
nain uvijek vrlo bolestan, bio on toga svjestan ih ne. On je vrlo
daleko od toga da zasluuje prijekor za svoje stanje, no takoer je
daleko i od normale. S druge strane, toliko je opasan za drutvo da je
tolerancija perverzije jednako tetna kao i njezino kanjavanje. Do
sada, nemajui pravih rjeenja, drutvo je bilo zaglavljeno izmeu
tolerancije i kanjavanja, a problem perverzije, naravno, nije bio
rijeen. Malo je izvan teme, no moemo spomenuti da je dosadanje
najbolje objanjenje perverzije bilo neto kao: djevojice tati zavide na
penisu, a djeaci su uznemireni strahotom zvanom stidnica koju su
25
Glava -ja, pismo - ti: opis jednostrane nagodbe. Fraza dolazi od igre u kojoj se kovanica
baca u zrak i kladi se na koju e stranu pasti. Glava se odnosi na stranu kovanice koja nosi
datum i glavni dizajn (esto u obliku glave); pismo se odnosi na suprotnu stranu kovanice.
28
Ellis: Henry Havelock Ellis (1859-1939.), engleski kriminolog i psiholog koji je napravio
studije o psihologiji i sociologiji seksa.
27
Krafft-Ebing: Baron Eichard von Krafft-Ebing (1840-1902.), njemaki neurolog i autor
radova o seksualnoj patologiji.
117
 L. RON HUBBARD
PSIHOSOMATSKE BOLESTI

jednom sluajno vidjeli kod mame. Stvaranje pervertita iziskuje

ah moe napraviti mnogo da ovjeka zatiti od tuih "spaavanja".
mnogo vie od te notorne besmislice. To iziskuje neto poput lupanja
Kao organizirani sustav znanstvenih spoznaja, dijanetika jedino moe
bebe po glavi, prelaenja preko nje parnim valjkom, rezanja ravim
izvui zakljuak iz laboratorijskih opaanja.
noem i kuhanja te iste bebe u varikini, dok pritom gomila luaka oko
Crkva je potpuno u pravu kada poduzima sve to je u njezinoj moi
nje izvikuje najgore psovke. ovjek je vrlo ilava pojava. On je tako
da bi sprijeila bogohuljenje. Bogohuljenje se esto moe uti dok je
prokleto ilav da je potinio ivotinjsko carstvo i moe prodrmati
povrijeena osoba u "nesvijesti". To bi sveta imena i kletve unijelo u
zvijezde. A kada doe dotle da svoju drugu dinamiku izbacuje iz
engrame, koji djelujui unutar osobe, izazivaju neprirodan strah te
ravnotee, za to mu treba udarna kombinacija Dantea28 i Saxa
prisilu ili odbojnost prema Bogu. Krivica nije na religiji, nego na
Rohmera29. Dakle, pervertit, koji posjeduje stotine i stotine opakih
bogohuljenju. Takva bogohuljenja stvaraju lude vjerske fanatike i
engrama, imao je malo izbora izmeu toga da bude mrtav ili
ateiste ubojice - Crkva bi se i jednih i drugih vrlo rado rijeila.
perverzan. No, s uinkovitom znanou za rjeavanje problema,
drutvo koje bi se nastavilo miriti s perverzijom, zajedno sa svim U podruju psihosomatskih bolesti bilo koja jezina kombinacija u
njezinim tunim i jadnim posljedicama, ne zasluuje opstanak. engramu jednako je tetan imbenik kao i bilo koji drugi. Slaboumno
zakljuivanje reaktivnoga uma, koji smatra da je sve u engramu
Perverzija moe imati i drukije aspekte. U jednom ispitanom jednako svemu drugome u engramu, takoer smatra da je sve to je u
drutvu te su se aberacije toliko namnoile da je vodei mistini kult, vanjskome svijetu slino engramu (restimulatori) dovoljan razlog za
koji se pojavio, tvrdio kako sve mentalne bolesti potjeu od seksa. To stavljanje engrama u funkciju. A tada je aberacijama i bolestima put
je, naravno, dodatno pojaalo aberacije druge dinamike (seksa) jer je otvoren.
takvo kultno vjerovanje morao utemeljiti ovjek s velikim aberacijama
No, kod psihosomatskih bolesti postoji jedna kronina neobinost:
na toj dinamici. Prirodno je da je takvo vjerovanje - da je seks jedini
reaktivni um aberirane osobe koristi snagu izbora do te mjere da
uzrok ljudske aberacije i patnje - privuklo one koji su imali sline
jedino engrami koji podravaju opstanak postaju kronini. Moemo
aberacijske obrasce. I tako je taj kult drutvu nametnuo postojee
rei da si aberirana osoba na reaktivnoj razini nee dopustiti
aberacijske imbenike jer su sve aktivnosti bile usmjerene
podnoenje bolesti uzrokovane vlastitim engramima, osim ako ta
izjednaavanju seksa s neim stranim i monstruoznim, nazivajui ga
bolest ima "opstojeu" vrijednost. To je u terapiji veoma vano.
osnovnim izvorom mentalnih bolesti drutva. Zagovornik tog
Kronine psihosomatske bolesti koje pacijent pokazuje su one koje u
boanstva bio je Manichaeus, Perzdjanac iz treega stoljea, koji je
pozadini imaju suosjeanje (pro opstanak).
nauavao da su sve stvari vezane uz tijelo, a posebno uz seks, zle. t

Manichaeusov kult dobro se odrao do srednjega vijeka, da bi tada Dijete je nemogue "razmaziti" ljubavlju i naklonou. Tko god je
nestao, prestavi uznemiravati ljude. postulirao suprotno, uinio je to na temelju loih podataka i bez
promatranja. Dijete treba svu ljubav i naklonost koju moe dobiti. U
Bilo koja dinamika moe biti blokirana: osobna dinamika, dinamika
jednoj bolnici napravljen je test kojim je dokazano da bebe, ako im se
seksa, skupine ili ovjeanstva. Svaka od njih u odreenom je
uskrati panja, dobivaju visoku temperaturu. Nakon ukazane panje,
razdoblju bila ciljem ovog ih onog kulta koji je pokuavao izlijeiti sve
visoka se temperatura odmah smanjila. Sudei prema izvjeu, ini se
ljudske bolesti i donijeti im spas. Dijanetiku ne zanima spaavanje,
da je test napravljen uz pravilnu kontrolu, iako ga autor nije osobno
28
promatrao. Ako je to istina, to u ljudskom biu pretpostavlja
Dante: izvorno Durante, Alighieri (1265-1321.) talijanski pjesnik. Napisao Boanstvenu
komediju, poemu o autorovu zamiljenom putovanju kroz pakao, istilite i raj. mehanizam koji na genetskoj osnovi koristi bolest kako bi dobio
naklonost. Ne postoji razlog zbog kojega to ne bi bilo tako. Prolo je
B
Sax Rohmer: pseudonim Arthura Sarsfielda Warda (1883-1959.), engleskog autora
zagonetnih trilera, posebice serije o izmiljenom junaku Dr. Fu Manchu.

118
119
 L. RON HUBBARD
dovoljno godina genetskog inenjeringa - gotovo dvije milijarde - da bi
se tu neto dodalo. Te su bebe, podijeljene u nekoliko skupina,
roditelji ostavili u bolnici radi testiranja. One su se, bez izuzetaka,
razboljevale kad im je uskraena naklonost. Ako su testovi pravilno
napravljeni, ovdje djeluje zakon afiniteta. Cilj tih testova nije bio
pomoi dijanetici, nego pokazati da e ostavljanje bebe u bolnici zbog
manje bolesti, bez izuzetka pojaati tu bolest.
Niz strogo kontroliranih dijanetikih pokusa tijekom mnogo duljeg
razdoblja pokazao je kako je zakon afiniteta, toliko primjenjiv na
psihosomatske bolesti, mnogo snaniji od strana i antagonizma. Ta je
razlika toliko velika da je usporediva s otpornou eline reetke
prema slami. Kao to je ve prije spomenuto, otkriveno je da kronine
psihosomatske bolesti postoje samo kada u pozadini imaju engram
suosjeanja. Zakon afiniteta moe se interpretirati kao zakon
povezanosti. Afinitet se, u oba znaenja, moe definirati kao "ljubav".
Uskraivanje ih nedostatak naklonosti moe se smatrati krenjem
zakona afiniteta. Da bi opstao, ovjek prema drugim ljudima mora
osjeati afinitet. Samoubojica obino poini samoubojstvo zbog
zakljuka da e uklonivi sebe, na neki nain koristiti drugima. To je,
na razini reaktivnoga uma, vrlo est zakljuak i potjee iskljuivo iz
engrama. Kada nasilan i nemilosrdan predradnik pati od
psihosomatske bolesti, obino je vue iz engrama suosjeanja.
Engram suosjeanja pretvara se da podrava opstanak. Kao to je
jedan preclear rekao, ovjeka ne mue njegovi neprijatelji, nego
prijatelji. Engram uvijek dolazi od trenutka manje ili vee
"nesvjesnosti". Ne postoji engram bez "nesvjesnosti". Jedino dok je
analitizator izvan sklopa, vanjski svijet moe postati unutarnji,
neracionaliziran i raditi iznutra. U trenutku kad analizator
identificira jedan od tih engrama kao takav, taj engram gubi oko 20
posto svoje aberacijske snage i obino 100 posto snage da uzrokuje
psihosomatsku bolest. Bol je vrlo kratkoga vijeka. Zadovoljstvo je
"izliveno u bronci". (Ovo nije pjesnitvo, nego znanost. Tjelesna bol
izbrisat e se kratkom panjom; zadovoljstvo ili ak prosjeno iskustvo
uvreni su u um tako jako da ih niti jedan dijanetici poznat tretman
nee uzdrmati, a u testiranje trajnosti takvih trenutaka uloeno je
120
PSIHOSOMATSKE BOLESTI
mnogo napora. Oni su trajni, a tjelesna bol prolazna. teta dragi
Schopenhaueru, 30 ali bio si u debeloj zabludi.)
Izlaganje locka - trenutka "mentalne patnje" - analizatoru, otpuhuje
lock poput pljeve (jednom kada je engram iz kojega je on crpio snagu
izbrisan). Analizator funkcionira po "doktrini istinitog podatka", on
nema veze ni sa im to jednom otkrije kao pogreno. Samo izlaganje
engrama, bez njegova oslobaanja, ima odreenu terapeutsku
vrijednost - 20 posto - to je dovelo do vjerovanja da e bolest nestati
ako je dovoljno poznaje. Bilo bi lijepo kad bi to bilo tako.
Dakle, najaberativniji engram je onaj koji reaktivni um - taj imbecil
- smatra konceptom potrebnim za opstanak. Taj engram suosjeanja
je onaj koji se pojavljuje i ostaje kronian kao psihosomatska bolest.
Za to postoje dva razloga: kada primi engram suosjeanja, ovjek je
obino u svojoj valenciji i njegov reaktivni um, dobro znajui
vrijednost afiniteta, stvara psihosomatsku bolest da bi privukao
afinitet. O tome ovdje uope ne odluuje "ja" osobe, analitiko bie,
nego se sve "odluke" nalaze u rukama reaktivnoga uma.
Engram suosjeanja tekao bi otprilike ovako: mali djeak, kojega su
roditelji esto zlostavljali, izuzetno je bolestan. Dok je u bunilu,
posjeuje ga baka, smiruje i govori da e se brinuti o njemu i biti kraj
njega sve dok ne ozdravi. To bolest ini vrlo vrijednom za "opstanak'.
On se ne osjea sigurno u okolini svojih roditelja; eli svoju baku (ona
je pobjednika valencija jer nareuje roditeljima), i sada ima engram.
Bez engrama, ne bi bilo psihosomatske bolesti. Bolest, "nesvjesnost" i
tjelesna bol izuzetno su vane za prijam tog engrama. No, to nije
engram protivan opstanku. To je engram koji podrava opstanak
Osoba ga moe dramatizirati u vlastitoj valenciji.
U sluaju kao to je taj psihosomatska e bolest predstavljati
"dragocjeno vlasnitvo". "Ja" ak i ne zna za taj proraun. Kada je
engram primljen, analizator je bio iskljuen. On se engrama moe
sjetiti jedino pomou dijanetike terapije. Engram bez nje nee
30
Schopenhauer: Arthur Scopenhauer (1788-1860.), njemaki filozof. Tvrdio je da su elje i
pokretake snage ovjeka, kao i prirodne snage, manifestacije odreene volje, osobito volje
za ivotom koja predstavlja sr svijeta. Schopenhauer je branio stajalite da funkcija volje
znai konstantnu borbu bez zadovoljstva, pa se ivot sastoji od patnje koja jedino moe
nestati kontroliranjem volje intelektom i potiskivanjem elje za reprodukcijom.
121
 L. RON HUBBARD
nestati.
Pacijent s tim engramom ima sinusitis i predispoziciju za upalu
plua. Moda je imao peh, pa je oenio kopiju svoje majke ili bake.
Reaktivni um ne moe uoiti razliku izmeu bake ili majke i supruge
ako su one makar iole nalik jedna drugoj: govorom, bojom glasa ili
nainima ponaanja. Supruga nije suosjeajna. Ukljuuje se engram
koji zahtijeva suosjeanje. I ak ako supruga misli da su sinusitis i
upala plua dovoljno odbojni da dovedu do razvoda, reaktivni um taj
engram dri ukljuenim. Sto je enina neprijateljstva vie, to je
engram vie ukljuen. Tako moete ubiti ovjeka.
To to smo opisali predstavlja standardni engram suosjeanja. Kada
terapeut pokuava osloboditi pacijenta tog engrama, reaktivni um to
sprijeava. "Ja" to ne sprijeava. Analizator to ne sprijeava. Oni se
nadaju da e se taj engram otpustiti, no reaktivni ga um dri
uvrenog sve dok mu dijanetiar ne podmetne polugu. I tada
nestaje. (Uzgred reeno, moe se pokupiti dovoljno lockova da bi se to
stanje olakalo. No, pacijent e iskopati drugi engram!)
Opiranje prolim terapijama dolazilo je od engrama suosjeanja. Pa
ipak, oni lee upravo na povrini, potpuno razotkriveni u obliku
kronine psihosomatske bolesti.
Kljukanje psihosomatski bolesnoga pacijenta razliitim lijekovima
moe rezultirati samo privremenim olakanjem. "Ja" ne eli bolest.
Analizator takoer. No, tijelo je ima i ako je bilo tko uspije izlijeiti a
da ne izbrie engram, tijelo e na zapovijed reaktivnoga uma pronai
neto drugo kao zamjenu za tu bolest, ih e razviti "alergiju" na taj
lijek ili potpuno ponititi njegovo djelovanje.
Naravno, golema se koliina ivog modanog tkiva uvijek moe
rastrgati noevima, iljcima za led ih elektrookom. To e izlijeiti
psihosomatsku bolest. No, na alost, to lijei i osobnost, intelekt i
preesto, sam ivot.
U dijanetici je primjena tehnike za otputanje engrama koji
uzrokuju navedene bolesti sve tretirane pacijente dovela do
jedinstvenog olakanja, a bolest se nije vratila. Kratko i jasno,
psihosomatske se bolesti mogu izlijeiti. Sve do jedne
122
ESTO POGLAVLJE
EMOCIJE I DINAMIKE
J i morija je 01 vrijednost, drugim rijeima, ona je toliko ispunjeni
ivotnom snagom da je dijanetika, na ovom stupnju, vrlo uspjeni
obrauje, no ne pokuava iznijeti vie od opisne teorije. Emociji
zahtijevaju jo mnogo istraivanja, ah sve dok ih terapija obuhvaa i i
uspjehom oslobaa, daljnji se podaci do odreenoga stupnja mogi
zanemariti.
Emocije ugrubo moemo podijeliti na minus (negativne) i plus
(pozitivne). Minus emocija bi po karakteru bila protivna opstanku, dol
bi plus emocija podravala opstanak. Ugodne emocije, kao i one koji
donose zadovoljstvo, ovdje nam nisu od velike vanosti. Vjerujemo d;
su sve emocije jednake vrijednosti. U ovom trenutku, za svrhu ovi
knjige, sve aspekte emocija iznad zone 1 moemo zaobii kai
nepotrebne za objanjavanje.
U zonama 1 i 0 emocija postaje vrlo vana za terapiju. Kao to je ve
reeno, zone 1 i 0 su ljutnja i apatija. Od smrti navie, sve do granici
koja dijeli ljutnju i strah, nalazi se zona 0. Odatle pa do poetki
granice dosade je ljutnja, zona 1.
To je kao da dinamika opstanka, pri saimanju u zonu 1, prvi
poinje pokazivati neprijateljstvo, a nakon toga, daljnjim potiskivanen
prema smrti, poinje pokazivati ljutnju. Nakon daljnjeg potiskivanj;
nastupa izraavanje bijesa. Strah je sljedea nia razina, nakon njeg;
uas i, na kraju, neposredno iznad smrti, apatija.
Kako je dinamika potisnuta, stanice na prijetnju silovito reagiraju
moglo bi se rei da joj pruaju otpor. Analizator prua otpor do gornji
granice zone 1, no njegova se kontrola neprestano smanjuje. Odavdi
prema dolje stanice - stvaran organizam - pruaju otpor posljednjin
snagama. Reaktivni um ima potpunu kontrolu od gornje granice zoni
theta: osmo slovo grke abecede. Oznaava misao, ivot ili duh.
123
 L. RON HlIBBARD
1 ravno do smrti i kako se dinamika potiskuje, njegova kontrola nad
organizmom raste.
ini se da je emocija nerazdvojivo povezana sa stvarnom ivotnom
snagom. U postojanje ivotne snage niti jedan inenjer ne bi sumnjao.
ovjek i medicina obino gledaju vr zaboravljajui da je vr tu samo
zato da bi u^jemu stajalo mlijeko te da je mlijeko ono to je uistinu
vano. ivotna snaga je helij2 koji puni prazan balon. Kada helij izlazi
van, balon pada. Kada se ta vrsta energije pronae i izolira kao takva -
ako to jest samo vrsta energije - medicina e moi krenuti naprijed,
koracima koji e zasjeniti sve dosadanje. Jer, medicina uope nema
rezervnog helija.
Nije poznato koliko visoko ivotna snaga na ljestvici opstanka moe
doprijeti, jer je iznad zone 3 podruje puno upitnika. Clear se uspinje
prema razini upornosti, snage, vitalnosti, racionalnosti i sree. Moda
e jednoga dana Clear dosegnuti onu nejasnu predodbu o kojoj je
autor obino sluao u Indiji, predodbu ovjeka potpuno sjedinjenoga s
duom.
Meutim, tono se zna koliko nisko ivotna snaga moe pasti.
ovjek umire, ne pokree se niti misli. Najprije umire kao organizam,
a potom kao stanice. Za stanice postoje razliita razdoblja "ivota
nakon smrti", biolozi napominju da stanice kose i noktiju ne umiru
mjesecima. Dakle, imamo spektar smrti - najprije umire organizam,
zatim stanice, kolonija za kolonijom.
To se dogaa od dna zone 0 prema dolje. Ah, ono to nas zanima je
podruje od zone 1 do dna zone 0. Moe se pretpostaviti da analitiki
um supresoru prua najvei otpor i ima najveu sposobnost za brigu o
organizmu kada je u treoj zoni. Kako supresor potiskuje analizator
prema dolje, tako e analizator u niem dijelu zone 3 silovito uzvraati.
Nuda je na djelu. U toj akciji razina nunosti moe rasti do toke koja
3
uzrokuje iskljuivanje svih engrama!
Mora se shvatiti da analizator razmatra budue supresore i
neprestano se bavi proraunavanjima kojima postavlja probleme
budunosti, a zatim ih rjeava - to je jedna od funkcija imaginacije.
2
helij: jedan od kemijskih elemenata, vrlo lagan, inertan, bezbojan plin; upotrebljava se za
punjenje balona, itd.
3
iskljuiti: (engl. key-out) maknuti engram (ili engrame) u stranu, a da ih se ne izbrie.
124
EMOCIJE I DINAMIKE
Nadalje, treba shvatiti da se analizator bavi mnogim prosuivanjima o
sadanjosti, jer analitiki um neprestano radi s nebrojenim
pokazateljima koji ukljuuju supresor sadanjosti i supresor
budunosti. On prosuuje, na primjer, veze s prijateljima i
simbiontima.4 Njegova je najvea pobjeda kad uspije jedan od
sunresora uzeti i pretvoriti u savezniki imbenik.
ovjeka se na spektru opstanka moe predoiti na vrhu dinamike
opstanka. Supresor potiskuje prema dolje, ili budui supresori prijete
potiskivanjem prema dolje, a analitiki um s rjeenjima potiskuje
prema gore. Razina pojedinca odreena je time koliko dobro se on
zaista nosi sa supresorima.
Sada govorimo o Clearu i daljnji e se tekst odnositi na Cleara, sve
do sljedee napomene. Clear je neaberirana osoba. On je racionalan
tako to, na temelju podataka koje ima i toke gledita koju zauzima,
iznalazi najbolja mogua rjeenja. On za organizam, kao i za subjekte
du drugih dinamika, postie maksimalno zadovoljstvo - kako u
sadanjosti, tako i u budunosti. Clear nema engrame koji se mogu
restimulirati i naruiti tonost proraunavanja unoenjem skrivenih i
pogrenih podataka. On nema aberacija. To je razlog to Cleara ovdje
navodimo kao primjer.
Njegova dinamika opstanka je visoka, via od samog supresora, i to
je poetno stanje. To e dinamiku smjestiti u zonu 3, ton 3,9. Sada
pojaajte supresor. Dinamika je gurnuta prema dolje do tona 3,2.
Nunost raste, supresor je odgurnut unatrag i dinamika je ponovno na
tonu 3,9. Ta se akcija moe nazvati entuzijastikim oporavkom. Osoba
se zapravo "razljutila". Drugim rijeima, pozvat e vlastito bie da
osigura snagu za razmiljanje i akciju. Mentalno e pozvati ono to ve
sainjava mentalnu energiju, a tjelesno, ako je supresor tjelesne
naravi, potaknut e adrenalin. To je pravilna upotreba endokrinih
lijezda u svrhu ponovnog zadobivanja poloaja spram supresora. Bilo
koja i svaka tjelesna funkcija pod analitikim je (no ne nuno
kontroliranim) zapovjednitvom.
Pretpostavimo sada da supresor silovito kree protiv dinamike i
4
simbiont: onaj koji ivi u simbiozi (bliska povezanost dviju ih vie jedinki; tijesan suivot
dvaju organizama)
125

L. RON HUBBARD
potisne je na 3,0. Razina nude raste. Poduzima se akcija. Bie se
svom snagom baca se na supresora. Pretpostavimo zatim da se novi
imbenik pridrui supresoru i uini ga mnogo, mnogo jaim. Osoba mu
se i dalje pokuava oduprijeti, no on je sve vie i vie pritie. Ona
poinje iscrpljivati zalihe mentalne ili tjelesne energije (supresor moe
biti na mentalnoj ili tjelesnoj razini) i iscrpljena pada na 2,5. Supresor
ponovno raste. Ona se jo jednom pokuava podii. Iskoritena je i
posljednja zaliha raspoloive energije ili podataka. Jo jedan imbenik
pridruuje se supresoru, poveavajui njegovu teinu. Osoba tone na
2,0.
Ne uspjevi, analizator se tono na toj toki konano iskljuuje.
Ovdje smo uli u vrh zone 1. Nastupa neprijateljstvo. Supresor je
nisko, pritiui nadolje istinski opstanak stanica. I opstanak opada.
Osoba postaje ljuta, regrutirajui posljednje snage na staninoj, ali ne i
na svjesnoj razini. Supresor i dalje dobiva na teini. Osoba postaje
bijesna. Supresor jo jednom pritie. Osoba se poinje bojati, ton 0,9.
Supresor se opet sputa, regrutirajui nove imbenike. Osoba je
potisnuta na 0,6, gdje osjea uas. Supresor se s novom snagom jo
jednom sputa. Zbog straha, na 0,2, osoba postaje bespomona.
Sada emo vrlo jednostavnim, prikladnim primjerom povui
paralelu, kako bismo izbjegli razmatranje tisua suptilnih imbenika.
Qear, neiskusan u lovu, odlui ubiti grizlija5. Ima dobru puku. Grizli
mu se ini lakim plijenom ovjek je na 3,9 ili iznad. Osjea se dobro.
Ulovit e tog grizlija koji je prijetio njegovoj stoci. S velikim
entuzijazmom dolazi do brloga, eka i konano ugleda grizlija. Iznad
njega je stijena na koju se inae ne bi mogao popeti, ali, sada se mora
popeti da bi zauzeo dobru poziciju prije nego to medvjed nestane.
Uvidjevi da je u opasnosti da izgubi lovinu sputa se na 3,2. Nuda ga
tjera da se popne na stijenu. On puca, ali pada sa stijene. Grizli je
ranjen i ide prema ovjeku. Nuda raste. ovjek ponovno puni puku i
puca. U tom je trenutku na 3,0. Promai. Puca ponovno, no promaaj
ga, uz prijeteeg grizhja koji napada, sputa na 2,5. Puca jo jednom.
Metak pogaa grizhja, ah ga ne zaustavlja. ovjek puca ponovno, no
5
grizli: kratica zagrizli medvjeda: golemi, divlji, smekast, sivkast ili ukast medvjed sa
zapada Sjeverne Amerike, ima grbu na leima i duge prednje pande.
126
E M O C I J E I DINAMIKE
odjednom mu postaje jasno da njegova puka nee zaustaviti toga
grizhja. Ton mu pada na 2,0. Poinje vikati grozniavo pucajui uokolo.
Meci lete na sve strane. Bijesan je na puku, grizlija, cijeli svijet. Baca
puku, spreman da golim rukama doeka grizhja koji je gotovo ve
iznad njega. Iznenada, ovjek osjeti strah. Njegov je ton 1,2. Kako u
nosnicama poinje osjeati miris medvjeda, pada na 0,9. Zna da e ga
medvjed ubiti. Okree se, pokuava se uzverati na stijenu ne bi li
pobjegao, no njegovi su napori oajniki. On je na tonu 0,6 - potpuni
uas. Medvjed ga udara i baca na drugu stranu. ovjek lei mirno, dri
dah, a srce jedva da mu kuca. Medvjed ga ponovno udara, a ovjek i
dalje mirno lei. Medvjed tada zakljui da je ovjek mrtav i odlazi.
Potresen, ovjek na kraju dolazi k sebi, a ton mu postupno raste na 2,0
- toka u kojoj mu se analizator iskljuio. Prodrma se i ustaje. Ton mu
je opet na 2,5, analitiki je uplaen i oprezan. Puni puku i odlazi s
poprita. Osjea veliku potrebu za povratkom vlastitog
samopotovanja i njegov ton dolazi na 3,2. Stie na sigurno podruje.
Odjednom mu pada na pamet da od prijatelja moe posuditi mauser3.
Poinje kovati planove kako da se domogne tog medvjeda. Entuzijazam
mu raste. No, potpuno nevezano uz engram zadobiven kad ga je
medvjed oborio, on postupa na temelju iskustva. Nakon tri dana ubija
medvjeda. Razmiljajui i priajui o toj dogodovtini, njegov ton raste
na4,0. Njegov um, potom, zaokupljaju novi sadraji.
ivot je mnogo sloeniji od ubijanja grizhja, esto mnogo manje
dramatian, ali uvijek pun situacija koje uzrokuju kolebanje
supresora. Postizanje svih ciljeva koji donose zadovoljstvo - ubijen
medvjed, poljubljena ena, loa u operi, steen prijatelj, ukradena
jabuka - kretanja su kroz razliite tonske razine. I osoba obino
odjednom obavlja tri ili tri tisue prorauna sa trideset ili trideset
tisua ukljuenih varijabli. Previe nepoznanica, previe ulaza
imbenika poput "nisam znao da je pitolj bio pun", sve to moe
udaljiti analizator od neposrednog usklaivanja prema rasprenom
nedjelovanju. Moemo smatrati da se analizator iskljuuje kada je
dosegnut ton 2,0. Od 2,5 na nie, procjene koje vri nisu vrlo
racionalne - previe nepoznanica, previe nepredvidivih imbenika,
mauser: vrsta vojne ili lovake puke.
127
 L. RON HUBBARD
previe otkrivanja pogrenih prorauna.
Tako ivi Clear. Na je lovac dobio engram kada ga je udario
medvjed. Kad se taj engram ukljui izazvat e strah i apatini stav u
nazonosti odreenih imbenika, svih tada prisutnih osjeta - mirisa
zemlje, granica, medvjeeg daha itd. No, on je ubio medvjeda. Postoje
mah izgledi da se taj engram ukljui. Ne zato jer je ubio medvjeda,
nego zato jer je, na kraju krajeva, odrastao ovjek. Ako je Clear, mogao
bi razmisliti o dogaaju i sam rijeiti cijelu stvar.
To je cjeloviti ciklus emocije. Entuzijazam i veliko zadovoljstvo na
samom su vrhu. Na dnu su strah i bespomonost. Na tonskoj skali
simulirana smrt veoma je blizu stvarnoj. To je valjan mehanizam, ali i
potpuna apatija.
Dokle god analizator radi, onemogueno je primanje engrama. Sve se
sprema u standardne banke. im se na putu prema dolje prijee
granica 2,0 moemo smatrati da je nastupila "nesvjesnostf i sve
registrirano, zdrueno s bolom ili bolnom emocijom, ini engram. To
nije promjena definicije. Analizator se anestezijom kod operativnog
zahvata iskljuuje na 2,0. Anestetik i dalje moe potiskivati razinu
svjesnosti. Bol ga moe potisnuti jo i vie. Ali, potiskivanje razine
svjesnosti nije nuno i potiskivanje emocije. Koliko je umiljenih
opasnosti ili suosjeanja prisutno u okolini? To je ono to potiskuje
tonsku skalu. Moe postojati reaktivni engram koji sadri ton 4,0 ili
onaj koji sadri 1,0 ili neki drugi koji sadri ton 0,1. Dakle, emocije ba
i nisu dvodimenzionalne.
Na razinu dubine svjesnosti moe se djelovati bolnom emocijom,
otrovima ili neim drugim to potiskuje svjesnost. Sve nakon toga je
engram, a engrami imaju svoju vlastitu tonsku skalu koja se kree od
4,0 do 0,1.
Sada je jasno da su tu prisutne dvije stvari. Prva je tjelesno stanje
bia. Ono "ratimava" analizator. Zatim, postoji i mentalno stanje bia.
To je ono to "ratimava" emocionalnu tonsku skalu.
Ali, zapamtite da je u engramima prisutan jo jedan imbenik:
valencija. Tijelo e, s iskljuenim vlastitim analizatorom, preuzeti
prosudbu ili emocionalno stanje bilo kojeg drugog prisutnog
analizatora. Tu je afinitet zaista na djelu. "Nesvjesna" u nazonosti
drugih bia, osoba e pokupiti valenciju svakog drugog prisutnog bia.
128
EMOCIJE I DINAMIKE
Neke od tih valencija su sluajne. Ona e prvo pokupiti
najsuosjeajniju valenciju koja predstavlja budueg poeljnog
prijatelja (ih neku slinu osobu). Za svoje e dramatiziranje izabrati
vladajuu valenciju (najbolji opstanak, ef, pobjednik). Za emocionalni
ton takoer e uzeti valenciju entiteta koji pobjeuje (njega ili druge).
Ako je pobjednika valencija ujedno i valencija suosjeanja, osoba ima
engram koji se potpuno moe realizirati.
Evo jednog primjera: mukarac je pod utjecajem duikova oksida
(najopakiji anestetik ikada smiljen, zapravo nije anestetik nego
hipnotik) podvrgnut operativnom zahvatu vaenja zuba. Kao i obino,
svi prisutni oko pacijenta u "nesvijesti" avrljaju i brbljaju o njemu,
vremenu, najveoj filmskoj ili nogometnoj zvijezdi. Zubar je teke
naravi, nareuje medicinskoj sestri, "poludi" zbog sitnica, no vrlo
suosjeajan prema pacijentu. Medicinska sestra je plavooka, seksualno
aberirana plavua. Pacijent, koji je zapravo u agoniji, potpuno je
neanalitian i prima engram nad engramima koji mu moe unititi
ivot (duikov oksid je grozna stvar; osigurat e jedan zaista krasan
engram, to svaki dijanetiar moe posvjedoiti). Sve to je reeno
njemu ih oko njega, shvaeno je doslovno. On preuzima valenciju
zubara, koja je ujedno i vladajua prisutna i suosjeajna valencija. Ah,
svaka je izgovorena fraza aberativna i mali e je sretni imbecil,
reaktivni um, interpretirati kao "seoska budala " kojoj je reeno da
hoda po jajima, pa e ona to oprezno i uiniti. Ti ljudi mogu priati o
nekome drugom, ali svako izgovoreno "ja", "on" ili "ti" je engramsko i
pacijent e ga na druge i na sebe primjenjivati u najdoslovnijem
smislu. "On se niega ne moe sjetiti", kae zubar. Dakle, kada se
engram ukljui, memorija tog pacijenta bit e blokirana u manjem ih
veem stupnju. "On to ne moe ni vidjeti niti osjetiti", znai
sprjeavanje vida, boli i opipa. Ako pacijentu tog trenutka suze oi od
bola (iako je potpuno "u nesvijesti"), on zbog tog iskustva moe imati
lo vi kao i slabo vizualno sjeanje. Zatim ga predaju u ruke
plavokosoj medicinskoj sestri da doe k sebi i oporavi se. Ona je
potpuno aberirana. Ona zna da pacijenti, dok su u nesvjesnome stanju,
rade udne stvari, pa iz njega izvlai informacije o njegovu ivotu.
Takoer zna da su oni zapravo hipnotizirani (da, itekako zna), pa mu
daje neke pozitivne sugestije. To je zabavlja. Govori mu da e mu se
129

L. RON HUBBARD
sviati, da e biti dobra prema njemu ako sada ostane uz nju.
I tako jadni pacijent, kojemu su izvaena dva uklijetena umnjaka,
potpuno dramatizira ljutnju i suosjeanje. Prevladavajui ton koji
preuzima je onaj kojim se zubar odnosio prema drugima u prostoriji.
Zubar je bio ljut na medicinsku sestru. Pacijent, sa svojim izmijeanim
sjeanjima, nekoliko godina poslije susree enu slinu medicinskoj
sestri. Medicinska sestra dala mu je kompulzije usmjerene prema njoj.
Glupi mali imbecil, reaktivni um, u toj potpuno drugoj osobi vidi
dovoljno slinosti da bi je poistovjetio s medicinskom sestrom. I tako se
pacijent razvodi od svoje supruge i eni pseudomedicinskom7 sestrom.
Jedino to se sada, kad je oenio pseudomedicinsku sestru, dentalni
engram poinje ozbiljno ukljuivati. On tjelesno oboli: dva kutnjaka,
susjedna izvaenim umnjacima, razvijaju goleme karijese i poinju
propadati (cirkulacija se prekida, to podruje postaje bolno, ali ne moe
osjetiti bol jer je sjeanje na nju iskljueno). Memorija mu se raspada,
sve se tee sjea bilo ega. Poinju problemi s oima i obolijeva od
udnog konjuktivitisa. Uz to, (jer se zubar s vremena na vrijeme
podupirao koatim laktom na njegova prsa i trbuh) bole ga prsa i
trbuh. Duikov oksid mu je otetio plua, pa je ta bol takoer kronino
restimulirana. No, najgore od svega: on je uvjeren da e se ta
pseudomedicinska sestra brinuti za njega i djelomice prestaje voditi
brigu o sebi. Njegova se energija raspruje. On analitiki zna da je sve
to pogreno i da on vie nije on. Zaglavljen je u valenciji zubara ljutog
na medicinsku sestru, tako da tue pseudomedicinsku sestru, slutei
da je ona izvor svega zla. Djevojka koju je oenio nije, niti je bila, ta
medicinska sestra: ona ima slinu boju glasa i plavua je. Ah, ima i
svoje vlastite engrame i reagira - pokuava samoubojstvo.
Tada, jednoga dana, jer ovo je jedan meu mnogim engramima,
umobolnica prima naega pacijenta i lijenici tamo odlue da je sve to
njemu treba dobra, solidna serija elektrookova koja e mu "rasturiti"
mozak i, ako to ne upali, jedan lijepi iljak za led u svaku onu
jabuicu tijekom i nakon elektrooka, koji e irokom krunom
kretnjom analitiki um rastrgati na komadie. Njegova supruga
7
pseudo-: kombinirani oblik koji znai "podjednako ili varljivo slino (navedenoj stvari)",
kao u pseudomedicinska sestra, pseudomajka, pseudootac, itd.
130
EMOCIJE I DINAMIKE
pristaje. Na pacijent ne moe se braniti: ta on je lud, a umobolni, kao
to i sami znate, nemaju nikakva prava.
U tom je trenutku stigla konjica, u obliku dijanetike, te dovela
pacijenta i njegovu suprugu do stanja Cleara. Oni su danas sretni. To
je stvarni engram i stvarna povijest jednog sluaja. To je engram
suosjeanja, koji na slaboumnoj razini reaktivnoga uma podrava
opstanak.
Navedeni primjer pokazao nam je plimu i oseku emocija unutar
jednog jedinog engrama. Tjelesno bie iskljueno je i u agoniji.
Mentalnom biu daju se razliiti emocionalni tonovi po principu
irenja zaraze. Vlastiti, stvaran emocionalan ton pacijenta utuena je
apatija, stoga on vie ne moe biti "svoj".
Uzgred, trebalo bi spomenuti da bi samo apsolutna tiina, potpuna
tiina i grobna tiina trebala vladati tijekom trajanja operativnoga
zahvata ili bilo kakve povrede. Ne postoji nita to bi moglo biti reeno
ili dano kao osjet u bilo kojemu trenutku "nesvjesnosti", a da za
pacijenta bude korisno. Nita! U svjetlu tih istraivanja i znanstvenih
otkria (koja se vrlo brzo mogu dokazati u svakom laboratoriju ili na
skupini ljudi), govor ili zvuk u okolini osobe u nesvijesti trebali bi se
krivino kanjavati, jer svakome tko poznaje te injenice takav bi in
bio namjerni pokuaj unitenja intelekta ili mentalne ravnotee osobe.
Ako je pacijentu izreen kompliment u hipnozi, za vrijeme ozljede ih
operativnoga zahvata, izazvana je maninost koja e uzrokovati
privremenu euforiju i na kraju ga uroniti u depresivni stadij tog
ciklusa.*
'Autoru je dobro poznato da su mnogi lijenici koristei narkosintezu [hipnoza drogom],
ponekad sluajno uli u razdoblja "nesvjesnosti". Odmah su uzeli u obzir da su te sfere
dvojbene i da pacijent vjerojatno nije u nesvijesti. Na zadovoljstvo dvaju skeptinih lijenika
(od tada neskeptinih), tijekom dijanetikog istraivanja pacijenti su uvedeni u nesvjesno
stanje i dane su im informacije o kojima dijanetiar nije nita znao. Sve dane informacije
osvijetene su u potpunosti, u svakom pojedinom sluaju i bez obzira na stupanj nesvjesnosti.
Takoer su osvijeteni svi podaci mjerenja koje su lijenici mrmljali dok su se ispitivanjima
krvnoga tlaka, disanja i dr. uvjeravali da pacijent ne moe biti u nesvjesti dublje nego to
jest, osim ako je mrtav. Dva pacijenta neko su vrijeme bila silno aberirana bezobzirnim
primjedbama lijenika koji su im dali anesteziju i pregledali ih' ova je opaska dodana kao
upozorenje onima koji namjeravaju iskuavati takve eksperimente. Od tog materijala
sazdanoje ludilo. Pazite na to u radu s pacijentima. - LRH.
131
 L. RON HUBBARD
Zlatno pravilo moglo bi se ovako preoblikovati: ako voli blinjega
svoga, dri jezik za zubima dok je on u nesvijesti.
Postojanje emocije uoljivo je na dva podruja: osobnom i podruju
posebnih valencija. To se moe razloiti u smislu razmiljanja u
istovjetnostima. Kada je ovjek u "nesvijesti", prisutni bijes dat e mu
engram tona 1: sadravat e bijes. Apatija izraena u blizini ovjeka u
"nesvijesti" dat e mu engram tona 0, a radost, koja za vrijeme
engrama nije vrlo aberativna, dat e engram tona 4. I tako dalje.
Drugim rijeima, emocije ljudi prisutnih oko osobe u "nesvijesti"
saopene su osobi kao dio njezina engrama. Svako raspoloenje moe
se prenijeti na taj nain.
Tijekom dramatiziranja engrama, aberirana osoba uvijek uzima
pobjedniku valenciju koja, naravno, nije njezina. Ako je prisutna
samo jedna osoba i ona govori apatino, apatija je tonska vrijednost
engrama. Kada je engram apatije restimuliran, osoba je, osim ako ne
eli biti ozbiljno povrijeena, apatina i taj ton, najblii smrti, za nju je
najopasniji. Emocija bijesa prenesena "nesvjesnoj" osobi daje joj
engram bijesa koji moe dramatizirati. To je za drutvo najtetnije.
Samo malo neprijateljski ton prisutan oko osobe u "nesvijesti", dat e
joj engram neizraenog neprijateljstva (prikriveno neprijateljstvo). S
dvije prisutne osobe, od kojih je svaka razliitog raspoloenja, osoba u
"nesvijesti" prima engram s dvije valencije razliite od njezine. Kada
se to dogodi, ona e najprije dramatizirati pobjedniku valenciju s
njezinim raspoloenjem i ako ju je prisiljena napustiti, dramatizirat e
drugu valenciju s njoj pripadajuim raspoloenjem. Odvede li je to u
kronini engram, osoba e poludjeti.
Ovdje ne elimo rei da osoba koristi ili dramatizira jedino one
engrame koji sadre suosjeanje. To je veoma daleko od istine. Engram
suosjeanja uzrokovat e kroninu psihosomatsku bolest. Osoba moe
dramatizirati svaki svoj restimulirani engram.
Emocija je dakle komunikacija i osobno stanje. Stanina razina
procjenjivanja situacije ovisi o bilo kojem drugom prisutnom
analizatoru pa ak i ako je on potpuno neprijateljski raspoloen prema
toj osobi. U nedostatku takve procjene, osoba e na trenutak preuzeti
svoj vlastiti ton.
Postoji i drugo stanje emocije koje je izuzetno vano i korisno za
132
EMOCIJE I DINAMIKE
terapeuta jer je to prvo s im e se pri otvaranju sluaja morati baviti.
Ovdje nam nije namjera poeti raspravu o terapiji, nego samo opisati
nuan dio emocije.
Veliki gubitak i druge brze, estoke, supresivne akcije zatvaraju
emociju u engram. Gubitak sam po sebi moe biti ok koji smanjuje
analiku snagu i - engram je primljen. Ako je rije o gubitku
suosjeajne osobe o kojoj je ovisio, ovjeku e se initi kao da mu se
sama smrt prikrada. Kada se dogodi takav supresivni uinak, to je
poput jake eline opruge stisnute u engram. Njezino oslobaanje
odvija se sa silnom navalom emocija (ako je to oslobaanje uistinu
emocija, jer ne znamo kako to drukije nazvati).
ivotna snaga u tim trenucima oito postaje blokirana. Mogu
postojati goleme koliine dostupne ivotne snage, no ona djelomice
biva potisnuta u engram gubitka. Nakon toga, ini se kako osoba ne
posjeduje toliko mnogo raspoloive vitalnosti kao prije. To ne mora biti
emocija, to moe biti i sama ivotna snaga. Tada, kao u ahuri, um
ispod toga ima veliku koliinu patnje ili oaja. Sto je vie tih
zaahurenih naboja, to su emocije sputanije. To se moe dogoditi na
temelju potiskivanja do toke od koje vie nema brzog uspona. Nita u
budunosti osobe ne upuuje na to da e je podii do bilo koje od razina
nalik onima koje je zauzimala u prolosti.
Kako ovjek stari, sjaj i ivopisnost djetinjstva nestaju. Ali, u svemu
je tome neobino to ta oaranost, ljepota i senzibilnost prema ivotu
nisu nestali. Oni su zaahureni. Jedno od najupeatljivijih iskustava
koje e Qear tijekom terapije otkriti je ponovno divljenje ljepoti
svijeta.
Kako ljudi stare i udaljuju se od djetinjstva, trpe gubitak za
gubitkom i svaki im oduzima dodatni "komadi" od te vrijednosti, koja
uistinu moe biti i sama ivotna snaga. Zatvorena unutar njih ta im je
snaga uskraena i zapravo djeluje protiv njih.
Samo to emocionalno zaahurivanje moe, primjerice, razdijeliti um
multivalentne osobe, kao i one koja ne moe vidjeti ili uti svoju
prolost. Analitiki um, pod utjecajem reaktivne banke, razdvaja se i
dijeli sa svakim sljedeim gubitkom, sve dok vie nema nijednog
slobodnog toka. ovjek tada umire.
Tako moemo rei da je emocija, ili ono to se nazivalo emocijom,
133
 L. RON HUBBARD
uistinu dvoslona: prvo, postoji endokrini sustav kojim upravlja bilo
analitiki um u gornjim dvjema zonama, bilo reaktivni um u donjim
dvjema zonama - on donosi emocionalne odgovore straha, entuzijazma,
apatije itd; drugo, tu bi bila i sama ivotna snaga koju razdjeljuju
engrami, utiskivajui je malo po malo unutar reaktivne banke.
Moda bi se mogla oblikovati terapija kojom bi se otkrivajui samo te
razliite naboje ivotne snage moglo postii stanje potpunog Cleara.
Na alost, takva terapija do danas nije otkrivena.
U emociji je neobino to to se tako esto temelji na rijeima iz
engrama. Ako engram kae "ja se bojim", aberirana osoba se boji. Ako
engram kae "ja sam miran", aberirana osoba mora biti "mirna",
makar joj ostali engrami izazivali cvokotanje i treskavicu.
Problem emocije kao endokrine ravnotee i ivotne snage dodatno je
zapetljan time to je tjelesna bol u engramu esto zamijenjena
odreenom emocijom imenovanom u engramu. Engram, na primjer,
verbalnim sadrajem moe rei da je osoba "seksualno uzbuena". Kao
bolan sadraj osjeat e bol u nogama, a kao stvaran emocionalni
sadraj (valencija koja kae "ja sam seksualno uzbuen") ljutnju. To je
sloen sluaj za aberiranu osobu koja to dramatizira. Kada je
"seksualno uzbuena" - o znaenju toga ima samo ideju u jezinome
smislu - ona je takoer ljuta i bole je noge. To je u mnogim sluajevima
zapravo vrlo zabavno i dovodi do standardnih viceva o bolnicama od
kojih svi poinju sa: "Zna, osjeam se ba kao i svi drugi."
Dijanetiari, otkrivi da ljudi procjenjuju emocije, vjerovanja,
inteligenciju i somatike temeljem rijei iz svojih vlastitih engramskih
reakcija, uivaju u otkrivanju novih koncepata "emocija". "Zna ve
kako se ljudi osjeaju kada su sretni. Ui im gore." "Kad sam sretan
osjeam se isto kao i svi drugi, bole me oi i noge." "Naravno da znam
kako se ljudi osjeaju kada su sretni, cijelim ih tijelom prolaze marci."
"Pitam se kako ljudi podnose strasti, kad od toga tako boli nos."
"Naravno da znam kako se ljudi osjeaju kad su uzbueni, moraju ii
na zahod."
Vjerojatno svaka osoba na Zemlji za svako emocionalno stanje ima
svoju posebnu definiciju u obliku engramskih zapovijedi. Zapovijed
plus somatici i osjetila ine ono to ljudi nazivaju "emocionalno stanje".
Zapravo, taj bi se problem trebao definirati u terminima Cleara koji
134
E M O C I J E I DINAMIKE
moe funkcionirati bez engramskih zapovijedi iz reaktivnoga uma.
Tako definiran, taj se problem dijeli na endokrini sustav i promjenjivu
razinu ivotne snage slobodne da se ponovno digne protiv supresora.
Treba dodati da smijeh, izrijekom govorei, nije emocija, nego
osoboanje emocije. Stari su Talijani imali izrazito jasnu predodbu,
koju oslikavaju njihove narodne prie, da smijeh ima terapeutsku
vrijednost. Jedino to su njihove narodne prie smatrale mentalnom
boleu je melankolija,8 a smijeh je za nju bio jedini lijek. Dijanetika se
uvelike bavi smijehom. Pacijenti u terapiji mijenjaju reakciju smijeha
od hihotanja do grohota. Moe se oekivati da svaM engram koji se
stvarno oslobaa, poinje negdje izmeu suza i dosade, a zavrava
smijehom Sto je ton engrama pri prvome kontaktu blii suzama, to je
sigurnije da e se nakon osloboanja pojaviti smijeh.
Postoji toka u terapiji, koju preclear esto dosegne, u kojoj mu se
cijeli njegov ivot ini povodom za salve smijeha. To ne znai da je on
Clear, nego da je veliki dio zaahurenog naboja osloboen Preclear se
9
gotovo dva dana bez prestanka smijao. Hebefrenija nije isto to i taj
smijeh, jer preclear, nakon spoznaje mranog aspekta i karaktera
njegovih prolih strahova i uasa, osjea iskreno olakanje.
Smijeh u terapiji ima tono odreenu ulogu. Prilino je zabavno
vidjeti precleara koji se odjednom s velikim emocionalnim nabojem
oslobaa engrama koji ga je proganjao. Situacija, ma koliko strana
bila, nakon to se oslobodi u svim svojim aspektima postaje razlogom
velikoga smijeha. S padom preclearova zanimanja za tu situaciju
smijeh iezava i moe se rei da je, vezano uz to, "u tonu 3".
Smijeh je zasigurno pokazatelj oslobaanja bolnih emocija*.
8
9
melankolija: sumorno stanje uma, posebno kada je uobiajeno ili dugotrajno; depresija.
hebefrenija: (psihijatrija) oblik aberacije koji karakterizira djetinjasto ili luckasto
ponaanje.
"Cijela tonska skala i njezina upotreba u predvianju ponaanja drugih kao pomo pri
auditiranju izloena je u knjizi Znanost o opstanku, L. Ron Hubbarda.
135
 SEDMO POGLAVLJE

PRENATALNO 1
ISKUSTVO
I ROENJE

N-
JL ^ ije prolo ni stotinu godina kako su starice mudro govorile o
"prenatalnom utjecaju" i kako je ena "obiljeila" svoje dijete. Mnoge
takve intuitivne misli zapravo su utemeljene na podacima dobivenim
promatranjem. Moe se primijetiti da je izvanbrano dijete esto
nesretno stvorenje (u drutvu koje poprijeko gleda na takvo
ponaanje). Te su se dogme odrale u narodu poprilian broj
tisuljea. Samo zato to su se odrale ne znai da su istinite, ali
posluit e kao izvrstan poetak poglavlju o prenatalnom iskustvu i
roenju.
Dijanetika ne bi bila znanost o umu kad bi djelovala na maglovitim
teorijama starica ili mistika koji vjeruju da su "djetinje obmane"
sposobne aberirati dijete. No, nijedna takva teorija nije otkrila tonu
ulogu koju prenatalno iskustvo i roenje igraju u aberaciji i
psihosomatskim bolestima.
Nakon to je postulirana osnovna dijanetika filozofija, prouavane
su mnoge kole mentalnoga lijeenja, od Eskulapove pa sve do
modernih hipnotizera. Sakupljeno je mnogo podataka, napravljeno
mnogo eksperimenata. Formulirane su osnove o engramima i
otkriveno je da u trenucima "nesvjesnosti" uistinu dolazi do
zapisivanja. Tada je teorija poela predviati nove, do tada neuoene
pojave.

prenatalan: koji postoji ili se dogodio prije roenja.

137
 L. RON HUBBARP
1
Posljednjih godina prakticira se metoda zvana "narkosinteza" . Ona
je, zapravo, bila ogranak "hipnoanalize"2 i "duboke analize"3. Ona nije
stvarala Clearove, pa ak niti dovodila do olakanja u veini
sluajeva. Ipak, otkriveno je da je sama po sebi aberativni imbenik.
Sam uzrok aberacija, ako se znanstveno proui, uspjeno moe voditi
do onoga to ih uklanja. Tako je prouena narkosinteza. Ispitano je
nekoliko sluajeva na kojima je ona i primijenjena. Neki od njih su od
narkosinteze doivjeli olakanje. Ostalima je postalo znatno loije.
Radei s hipnoanalizom otkriveno je da tehnika moe varirati sve
dok zaista uklanja aberativni naboj sadran u lockovima. U tretiranju
izofreniara narkosintezom utvreno je da lockovi (razdoblja
mentalne patnje koja ne ukljuuju tjelesnu bol ili "nesvjesnost?')
ponekad iziu na vidjelo (razrijee se), a ponekad ne.
Narkosinteza je zamren naziv za vrlo star proces poprilino poznat
u Grkoj i Indiji. To je hipnoza drogom Njome se uglavnom slue
praktiari koji ne poznaju hipnozu ili se primjenjuje na pacijentima
koji ne podlijeu uobiajenoj hipnozi. Pacijentu se intravenozno daje
injekcija natrij penthotala i zamoli ga se da broji unatrag. On ubrzo
prestaje brojati i tada se prekida davanje injekcije. Sada je u stanju
"dubokoga sna". injenica da to nije san ini se da je promakla i
narkosintetiarima i hipnotizerima. To zapravo na svijest osobe
djeluje kao depresiv, tako da se jedinice panje, koje preostaju iza
zavjese njegove reaktivne banke, mogu izravno dosegnuti. One se
nalaze odmah uz standardnu banku. Zaobilazni sklopovi (demonski
sklopovi) koji lee izmeu standardnih banaka i "ja" i sami su
zaobieni. Drugim rijeima, izloen je dio analitikoga uma koji nije
aberiran. On nije izuzetno snaan niti inteligentan, ali njegova
prednost je u tome to je smjeten vrsto uz standardne banke. To je
bazina osobnost.4 Namjera, svrha i ustrajnost tih nekoliko jedinica
1
narkosinteza: metoda izazivanja sna drogama i navoenja pacijenta da iznese svoje
sakrivene misli.
2
hipnoanaliza: (psihoanaliza) upotreba hipnoze ili hipnotikih droga u kombinaciji s
psihoanalitikim tehnikama.
3
duboka analiza: dubinska terapija: oblik psihoterapije koji pokuava doprijeti do
nesvjesnih konflikata da bi rijeio probleme u ponaanju.
4
bazina osobnost: osoba sama. Bazina osoba nije skrivena nepoznanica niti netko drugi,
nego intenzitet svega onoga stoje najbolje i najsposobnije u osobi.
138
PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE
panje imaju istu kvalitetu i smjer kao to bi imao cijeli analitiki um
kada bi osoba bila Clear. Jedinice panje ine vrlo istananu
kooperativnu skupinu i vrlo su korisne jer bazina osobnost ima sva
sjeanja - sonino, audio, taktilno, miris, bol itd Ima pristup svemu
to se nalazi u bankama - svakom trenutku svakog opaaj a ili
razmiljanja tijekom ivota. Te kvalitete bazine osobnosti vrlo slabo
su opisane u hipnozi i dvojbeno je, ak i ako je bilo opepoznato, je li
sonik bio dio sustava sjeanja otkrivenog dubokom hipnozom ili
hipnozom drogom nazvanom narkosinteza.
Istraivanja o bazinoj osobnosti multivalentne osobe sa slabom
memorijom, loim sjeanjem i oskudnom imaginacijom, otkrila su
podatak da je BO (jedinice panje zvane bazina osobnost) sposobnija
selektirati podatke nego AO (aberirana osobnost, uoljiva kod budne
osobe). Nadalje, otkriveno je da AO uglavnom posjeduje bolju
sposobnost vraanja kroz vrijeme nego BO, no kada je AO stigla do
najranijeg trenutka u prolosti tamo vie nije imala sposobnost
sjeanja. Ali, ako se AO vratila i uspostavila slab kontakt s
dogaajem, uz koritenje hipnoze drogom ili standardne hipnoze dok
je osoba u sadanjemu vremenu (ne vie vraena), to bi BO-u
omoguilo vraanje. Hipnozom drogom rijetko se uspijevalo prodrijeti
u vrlo rana razdoblja pacijentova ivota. No, koristei snagu AO-a za
vraanje i potom BO-a za sjeanje, mogue je doprijeti do nekih vrlo
ranih dogaaja. Taj je trik smiljen da nadvlada neke od tekoa koje
su rezultate hipnoze drogom uinile relativno nesigurnima.
Zatim je otkriven jo jedan imbenik. Svim pacijentima tretiranim
narkosintezom postalo je loije svaki put kad bi praktiari zanemarili
podruja nesvjesnosti (jer "svatko zna" da "nesvjesna" osoba nita ne
biljei). Kada je jedno od tih razdoblja "nesvjesnosti" ispitano -
pomou hipnoze drogom zvane narkosinteza - pacijentovo se stanje
obino nije poboljavalo, nego, naprotiv, pogoravalo. Ispitujui malo
vie od ustaljenih praktiara, dijanetika su istraivanja ula u neka
od kasnih "nesvjesnih" ivotnih razdoblja i, uz mnogo rada, razotkrila
ih.
Dakle, sve su hipnoze drogama, zvale se one narkosintezom ili
posjetom boga Eskulapa, i dalje hipnoze. Bilo to reeno
139
 L. RON HUBBARD
hipnotiziranoj osobi ostaje kao pozitivna sugestija i te su sugestije
jednostavno engrami s malo slabijim uinkom i kraim trajanjem.
Kada se koristi i droga, hipnoza se dodatno oteava injenicom da su
hipnotike droge ipak otrovi. Tijelo tada ima stalni somatik (barem je
imalo do otkria dijanetike) zdruen sa sugestijom. Hipnotizam
drogom uvijek stvara engram. Sve to praktiar kae drogiranoj osobi,
u odreenoj mjeri postaje engramsko. Presluavajui, tijekom
dijanetikih istraivanja, nepaljivo brbljanje praktiara zabiljeeno u
umovima pacijenata podvrgnutih hipnozi drogom, prvotno je
pretpostavljeno da je nemar pri izgovaranju toliko aberativnih stvari
odgovoran za neke od neuspjeha. Meutim, otkriveno je da je to
istinito u veoma ogranienom smislu. Tada je ustanovljeno da
razdoblja "nesvjesnosti", dosegnuta hipnozom drogama, ne nestaju ak
ni nakon pacijentova viekratnog prepriavanja. Krivica za to
svaljena je na "narkotiko" obiljeje hipnoze.
Tada je upotrijebljena izravna hipnoza kako bi se dosegnula ta
kasna razdoblja nesvjesnosti, koja i dalje nisu nestajala. Stoga je
daljnja upotreba droga, kod pacijenata nepodlonih hipnozi, ocijenjena
sigurnom. Tako je AO - BO alternativni trik uao u upotrebu.
Pomou hipnoze drogom, tamo gdje je to bilo nuno, i izravne
hipnoze, tamo gdje je bilo mogue, otkriveno je da je izofreniara
(multivalentno aberiranu osobu) mogue navesti da dosegne vrlo rana
razdoblja, u svakom pojedinom sluaju. Nadalje, otkriveno je da e i
rano razdoblje "nesvjesnosti" esto nestati. Istraivanje je urodilo
znanstvenim aksiomom: to je razdoblje "nesvjesnosti" ranije,
mogunost da ono nestane je vea To je osnovni aksiom dijanetike
terapije.
Kod manino depresivnih osoba koje imaju sonino sjeanje, a s
kojima se najvie radilo pomou izravne hipnoze, otkriveno je da su
one takoer slijedile to pravilo. No, najdramatinije je bilo u sluaju
multivalentno aberirane osobe. Kada se engram nije digao, sukobio se
s arialitikim umom dok je osoba bila budna, stvorivi promjene u
njezinim psihozama i s njima donijevi psihosomatske bolesti.
To je razjasnilo zato se multivalentno aberiranoj osobi, pod
narkosintezom, pogoralo stanje kad god bi neki praktiar "kliznuo"
140
PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE
preko kasnih ivotnih razdoblja "nesvjesnosti" (naravno, ne ulazei u
njih). Tada se pojavio problem primjene aksioma. Pretpostavljeno je
da primarni engram na odreeni nain mora potiskivati kasnije
engrame. To je, s obzirom na ostale podatke i postulate, bila potpuno
logina pretpostavka. Sto je ranije osoba ula u ivot multivalentne
aberirane osobe, to je vjerojatnost da e ga umjetno restimulirati bila
manja. Cesto bi potpuno nestao engram iz njezine druge ili tree
godine ivota, to bi rezultiralo velikim olakanjem.
Problem tog istraivanja bio je vrlo daleko od istovjetnog problema
onih koji su, ne znajui za reaktivni um i "nesvjesnosti, samo
pokuavali nai imbenike prosuivanja na racionalnoj razini ili
dogaaje iz svakodnevnoga ivota kao aberativne imbenike kod
pacijenta.
Kada je engram dodirnut, vrlo je otporan, osobito nakon druge
godine ivota. Nadalje, cijela reaktivna banka bila je duboko
zakopana ispod maglovitih slojeva "nesvjesnosti" i k tome zatiena
mehanizmom analitikoga uma koji je nastojao sprijeiti dodir s boli
ili bolnom emocijom. Reaktivna se banka titila tijekom cijeloga
istraivanja, no to je oito i bio odgovor. Problem je bio kako postii da
se ona oslobodi, ako bi to uope bilo mogue.
Nakon to je nekoliko multivalentnih osoba dovedeno do vrlo
nelagodnog stanja, dosegnuta je nova razina nunosti gdje se neto
moralo uiniti s problemom. Tu je postojala jedna svijetla toka, prije
spomenuti aksiom. Most izmeu ludila i zdravoga razuma morao je
biti izgraen, a u aksiomu se zamisao barem nazirala. Sto je prije
osoba iskusila tu izmaglicu i bol, ti su se engrami inili laganijima.
A onda, jednoga dana, multivalentan pacijent pod utjecajem droga
vratio se do trenutka svojega roenja. Pretrpio je bol - to je s tom
"sirovom" metodom bilo vrlo bolno jer dijanetika tada jo nije bila
dobro podmazan mehanizam - tumarao je kroz "nesvjesnost" tog
razdoblja, borio se s lijenikom koji mu je pokuao ukapati tekuinu u
oi i, openito, odupirao se cijelom postupku. AO je prvi poslan dolje, a
poslije je, pod utjecajem droga, BO uspostavio kontakt s dogaajem
inilo se da je to veliki dan za dijanetika Nakon dvadeset
prelazaka kroz roenje pacijent je doivio povlaenje svih somatika,
141

L. RON HUBBARD
"nesvjesnosti" i aberativnoga sadraja. Prije je imao astmu, a sve je
upuivalo na to da je ona uzrokovana entuzijazmom lijenika koji ga
je naglo potegnuo sa stola dok se prvi put borio za dah. Imao je i
konjuktivitis. Uzrokovale su ga kapi za oi. A imao je i sinusitis.
Njega su pak uzrokovali vatirani tapii za nos, koje je koristila
zgodna medicinska sestra.
Obuzela ga je radost jer mu se inilo da je novi ovjek. Prvotna
psihoza, da mu svi nareuju, je nestala. Njegova subjektivna realnost
o tom dogaaju bila je intenzivna. Objektivna realnost nije bila vana,
no majka mu je bila pri ruci i ta je realnost jednostavno ustanovljena
njezinim vraanjem, kroz terapiju, u vrijeme njegova roenja. Oni o
tome nisu detaljnije razgovarali. Njezin zapis te sekvence usporeen
je s njegovim, rije po rije, detalj po detalj, ime po ime. Da su ak i
razgovarali o tome, mogunost takve podudarnosti izvan dijanetikih
okolnosti bila je matematiki nemogua. Ona je, dok ga je raala, bila
"nesvjesna". Do tada je bila uvjerena da je taj dogaaj bio sasvim
drukiji. Podaci koje je dobila vraanjem sruili su njezin "budan" opis
kao kulu od karata.
' elei se uvjeriti kako to nije bila sluajnost (vrlo je, naime, lo
istraiva koji svoje zakljuke temelji na jednom uzorku), dvije su
manino depresivne osobe vraene u vrijeme svojega roenja i obje su
u potpunosti prole kroz to iskustvo. Ali, jedan od ta dva engrama
roenja nije nestao!
Postulirani aksiom opet je uao u igru. Ako bi osoba mogla nai
najraniji engram, ostali bi redom nestali. U tome je bila nada.
Manino depresivna osoba iji engram roenja nije nestao, vraena
je u razdoblje prije roenja u nastojanju da se pronae najraniji
engram.
Strukturalne teorije, vjekovima lakovjerno odravane, pale su u
vodu im je, da bi se otkrio engram kao aberativna jedinica, rasprena
magla "nesvjesnosti" i dotaknuta bol. Testovi su potkrijepili otkrie da
su svi podaci, bila osoba budna, u snu ili "nesvjesna", od trenutka
zaea pa nadalje uvijek negdje pohranjeni - u umu ili tijelu.
"Teorijica" mijelinske ovojnice5 odbaena je u trenutku kada je
5
mijelinska ovojnica: masni sloj tkiva koji obavija ivce.
142
PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE
opovrgnuta laboratorijskim istraivanjima koja su ukljuivala
dosezanje roenja. Ta teorija, prema kojoj um ne pohranjuje nikakve
zapise dok ivci nisu obavijeni, ovisi o teoretskom postulatu i nikada
nije bila podvrgnuta znanstvenome istraivanju. N J e z m o egzistiranje
iskljuivo ovisi o autoritetu - a "znanost' koja ovisi samo o autoritetu
tek je daak u vjetru istine, te stoga uope nije znanost. Tvrdnja da
bebe ne mogu pamtiti sve dok se ne uoblii mijelinska ovojnica istinita
je, prema istraivanju, koliko i injenica da je zavist na penisu6 uzrok
enske homoseksualnosti. Nijedna od tih teorija u praksi nije
funkcionirala. Jer je beba, na kraju krajeva, graena od stanica i sada
je, nakon mnogih istraivanja, dokazano kako stanica a ne organ
pohranjuje engram.
Stoga nije bilo zapreke da se prije roenja potrai ono to je
dijanetika poela zvati basic-basic (prvi engram prvog engramskog
lanca). Tako je dosegnut najraniji engram.
Nadalje je otkriveno da veina djetetovih zapisa u maternici nije
engramska. Neko se vrijeme mislilo kako dijete u maternici
pohranjuje podatke prema pretpostavci o "proirenom sluhu", pri
emu sluh u prisustvu opasnosti, i naroito za vrijeme "nesvjesnosti",
postaje istanan. No, prvo istraivanje otkrilo je da je prenatalne
engrame najlake dosegnuti kada sadre veliku koliinu boli.
Dokazano je da bol pohranjuju stanice a ne osoba, a reaktivna se
engramska banka sastoji samo od stanica.
Obraanje prirodi, radije nego autoritetu, vana je graevna
jedinica moderne znanosti. Dokle je god Galen 7 predstavljao autoritet
za problematiku krvi, nikome osim "luaka" poput Da Vrncia,
Shakespearea 8 i Williama Harveva 9 nije palo na pamet provesti
istraivanje kojim bi se otkrila stvarna funkcija krvi! Sve dok je
6
zavist zbog penisa: (psihoanaliza) potisnuta enska udnja za posjedovanjem penisa.
1
Galen: (oko 130-200. g.) grki lijenik iji su radovi stoljeima predstavljali standarde
anatomije i fiziologije. Iako je Galen dobro opisao neke od razliitih dijelova ljudskoga tijela
i njihove funkcije, njegova su promatranja i zakljuci o cirkulaciji krvi bili daleko od
ispravnih.
8
Shakespeare: William Shakespeare (1564-1616.), engleski pjesnik i dramaturg iz
vladavine kraljice Elizabete I. (1558-1603.), najpoznatiji autor u engleskoj knjievnosti.
9
VVilliam Harvev: (1578-1657.), engleski kjenik i anatom, pronalaza naina
funkcioniranja cirkulacije krvi.
143
 L. RON HUBBARD
Aristotel10 vaio za sveopi autoritet, vladao je mrani srednji vijek.
Napredak dolazi postavljanjem slobodoumnih pitanja o prirodi, a ne
citiranjem zastarjelih radova i razmiljanja. Tvrdnja da su
dojueranji mentori 11 bili bolje informirani od dananjih je
pribjegavanje presedanu 12 . To je tvrdnja koja blijedi pred istinom da
se znanje sastoji od prolih iskustava, kojeg mi, sasvim sigurno,
imamo vie negoli najbolje informirani dojueranji mentor.
Budui da je dijanetika utemeljena na filozofiji koja stanicu koristi
kao osnovnu graevnu jedinicu, injenica da stanice pohranjuju
engrame nije bila toliko iznenaujua. Engram nije memorija, on je
stanini trag zapisa utisnut duboko u samu tjelesnu strukturu.
Iskustvo za koje su same stanice sposobne ve je bilo provjereno.
Utvreno je da se jednostanini organizam ne dijeli samo kao
supstanca, nego, kao to kalup daje mnoge odljevke, tako i on svom
sljedeem narataju predaje i svoje ukupno iskustvo. Iz toga proizlazi
osnovna odrednica jednostanicnih organizama: oni opstoje na principu
istovjetnosti. Svaki je sam sebi predak. Stanica A dijeli se na prvi
narataj, taj je narataj isto stanica A, drugi narataj, druga dioba,
stvara jedinku koja je i dalje stanica A Nemajui potrebe za takvim
napornim postupcima kao to su izgraivanje, roenje i rast prije
reprodukcije, jednostanini se organizam jednostavno dijeli. I za sve
to je nauio moe se postulirati da e biti sadrano u novome
narataju. Poetna stanica A umire, ali kroz njezine je narataje i
posljednji izdanak jo uvijek stanica A ovjekovo vjerovanje da e
ivjeti preko svojega potomstva vjerojatno proizlazi iz stanine
istovjetnosti pri razmnoavanju. Sljedea zanimljiva mogunost lei u
injenici da u embriju13, zigoti, ak postoje neuroni koji se sami ne
dijele ali su nalik organizmu (njihova osnovna graevna jedinka moe
biti virus).
Ipak, kao uenje o djelovanju znanosti o umu, dijanetika ne treba
niti jedan postulat vezan uz strukturu. Ono to je jedino bitno je
funkcionira li injenica ili ne. Ako funkcionira i ako je primjenjiva,
10
Aristotel: (384-322. pr.n.e.), grki filozof poznat po djelima o logici, etici, politici itd.
11
mentori: mudri uitelji ili savjetnici od povjerenja.
12
presedan: sluaj koji slui kao primjer ili opravdanje za kasnije sluajeve.
13
embrij: rano ili nerazvijeno stanje neega.
144
PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE
znanstvena je. Prenatalni engram znanstvena je injenica, koja,
ispitana i provjerena u objektivnoj realnosti, jo uvijek vrsto stoji. A
u subjektivnoj realnosti samo prihvaanje prenatalnoga engramakao
injenice koja funkcionira omoguuje postizanje stanja Cleara.
Na kraju ispitivanja na skupini od dvjesto sedamdeset Clearova,
kao i onih kojima je olakano stanje, pristupilo se istraivanju na
malim skupinama od po pet sluajeva kako bi se nesporazumi
konano rijeili. U tih pet sluajeva bilo je zabranjeno pristupanje bilo
emu u vremenu prije roenja. Tretirani su svime to su dijanetiari,
hipnotiari i ostali terapeuti mogli ponuditi, no niti u jednom sluaju
nije se postiglo stanje Cleara. To je iskljuilo "osobnost hipnotizera",
"sugestiju" ili "vjeru" kao dijanetike imbenike. Tih pet sluajeva
nikada nije bilo upoznato s prenatalnim engramima. Svaki od njih
poao je prema njima, ali je u tome sprijeen bez objanjenja da
engrami postoje i u tako ranom razdoblju. U tih je pet sluajeva stanje
psihosomatskih bolesti do odreene mjere ublaeno, ali ne i potpuno
izlijeeno. Aberacije su ostale, samo su malo promijenjene. Oni su bili
krajnje razoarani jer su svi uli neto o "udima koje dijanetika moe
uiniti". Prije njih u svih onih 270 sluajeva s kojima se radilo
dosegnuti su prenatalani engrami i svi ti sluajevi postali su Clear ili
im je olakano stanje, ovisno o dijanetiarevu izboru i raspoloivom
vremenu. Svaka od osoba kojoj je stanje olakano s prosjeno 100
dodatnih sati terapije mogla je postati Clear. Ukratko, u nasumce
odabranim sluajevima kao i u izabranim sluajevima gdje su u
stvaranje Cleara bile ukljuene barem dvije od svake klasifikacije
neuroza i psihoza - kada su prenatalni engrami i roenje uzeti u obzir
i upotrijebljeni u terapiji, dolo je do rezultata. Kada ti imbenici nisu
uzeti u obzir, rezultati nisu bili nimalo bolji od najveih uspjeha
prolih kolato za znanost o umu nije niti priblino dobro.
Dijaneticd je "prebaena loptica" preriatalnih engrama i engrama
roenja kao injenica koja je sama po sebi razumljiva. . To to su
prole kole previale te engrame i bezuspjeno prelazile preko
prenatalnog podruja, ne znai da se prenatalni engrami nisu mogli
pronai. Jednako tako, nisu uspjele otkriti veliku vrijednost
prenatalnog iskustva, kad bi ga uope i uzele u obzir. Problem je malo
145
 L. RON HUBBARD
sloeniji: tekoa lei u pronalaenju reaktivne banke zatvorene
"nesvjesnou" koja nikada prije nije bila hotimino dokuena kao
"nesvjesnost". Pronalazak te reaktivne banke vodio je do otkria
prenatalnih engrama koji se znatno razlikuju od "prenatalne
memorije".
Nakon to je u nekoliko sluajeva ispitana objektivna i subjektivna
realnost, dijanetika je bila prisiljena, ako je eljela Cleara, prihvatiti
injenicu da stanice fetusa14 imaju sposobnost biljeenja. Jo nekoliko
sluajeva i malo vie iskustva iznijelo je na vidjelo da i stanice
embrija15 biljee. Odjednom je otkriveno da biljeenje poinje u
stanicama zigote - to znai, zaeem. injenica da se tijelo sjea
zaea, to je aktivnost visoke razine opstanka, nema mnogo veze s
engramima. Veina dosadanjih pacijenata, prije ili poslije,
zaprepastila se otkrivajui sebe kako kanalom plivaju prema gore ih
ekaju na spajanje. Zapis postoji. Od prepirke s preclearom moe h se
sjetiti sebe kao sperme nema neke koristi, bio taj sluaj engramski ih
ne. To treba spomenuti jer e svaki dijanetiar na to naii.
Tko je god pretpostavio da ljudi tee "povratku u maternicu", malo
bi pomnije trebao istraiti tamonji ivot. ak bi i lo znanstvenik
trebao barem pokuati otkriti moe li se itko toga sjetiti, prije negoh
izjavi da sjeanje na to postoji. Reeno pjesniki, ako ne i znanstveno,
ivot u maternici ba ne nalikuje raju. Stvarnost nam otkriva da
neroeno dijete ima tek malo vie prostora od tri ovjeka i konja
zajedno u telefonskoj govornici. Maternica je vlana, neudobna i
nezatiena.
Mama kie, beba pada u "nesvijest'. Mama nepanjom okrzne stol i
beba dobiva udarac u glavu. Mama ima konstipaciju i, zbog munog
naprezanja, gnjei bebu. Tati se probude strasti, a beba ima osjeaj
kao da je u ukljuenoj perilici rublja. Mama postaje histerina, beba
dobiva engram. Tata udara mamu, beba dobiva engram. Braco skoi u
mamino krilo, beba dobiva engram. I tako to ide.
Normalni ljudi imaju mnogo prenatalnih engrama. Mogu ih imati
vie od dvije stotine. I svaki je aberativan. Svaki sadri bol i
14
fetus: kod ovjeka, potomak u maternici od kraja treeg mjeseca trudnoe do roenja.
ls
embrij: dijete u maternici prvih osam tjedana svoga razvoja.
146
PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE
"nesvjesnost".
Engrami iz stadija zigote potencijalno su najaberativniji, bivajui u
potpunosti reaktivni. Iz stadija embrija intenzivno su aberativni. A
oni iz razdoblja fetusa, sami su po sebi dovoljni da otpreme ljude u
ludnicu.
Zigota, embrij, fetus, dojene, dijete, odrastao ovjek - sve je to ista
osoba. Smatralo se da vrijeme lijei sve. To se moe svrstati medu
"opepoznate" izreke. . Na svjesnoj razini to moe biti istina, ali na
reaktivnoj vrijeme ne predstavlja nita. Bez obzira na to kada je
primljen, engram je onoliko snaan koliko je restimuhran.
Mehanizam engrama ima jednu zanimljivu osobinu. Engram se ne
rasuuje i ne analizira, niti ima ikakvo znaenje sve dok se ne ukljui.
Prije nego to progovori, dijete moe imati restimulirani engram, ah
on je morao biti ukljuen na temelju djetetovih analitikih podataka.
Reaktivni um krade znaenje od analitikoga uma. Engram je, sve
dok nije ukljuen, samo zapis velikog broja valnih duljina koje takvom
restimulacijom poinju utjecati na analitiki um. Mogue je da
engram nikada nije posjedovao neto razumno ih imao neko znaenje,
nego svoje valove, kao nerazumnosti, samo gura naprijed u tijelo i
analizator, koji im putem svojih mehanizama daju znaenje. Drugim
rijeima, engram nije svjesni zapis koji sadri znaenje. On je tek niz
utisaka kakve bi igla mogla ostaviti u vosku. Ti utisci nemaju utjecaja
na tijelo sve dok se engram ne ukljui, a tada se javljaju aberacije i
psihosomatske bolesti.
Stoga je razumljivo da dijete prije roenja nema ni priblinu ideju o
znaenju izgovorenih rijei. Razvijajui se u organizam, ono ui kako
odreene stvari mogu znaiti odreene opasnosti. No, to se dogaa
usporedo s pohranjivanjem podataka. Um se, vie ili manje, u cijelosti
mora oblikovati prije nego to engram moe utjecati na analitiku
razinu.
Neroeno dijete, naravno, moe iskusiti uas. Kada roditelji ih
lijenik koji obavlja pobaaj navale na njega i izbodu ga, ono upoznaje
strah i bol.
No, neroeno dijete, s obzirom na situaciji u kojoj se nalazi, ipak
ima stanovitu prednost.. Okrueno plodnom vodom, u prehrani ovisno
147
 L. RON HUBBARD
o majcd, bivajui u procesu rasta i lakoa kojom se tjelesno
preobraava dijete moe (a to i ini) ispraviti golemi broj oteenja.
Regenerativne mogunosti ljudskoga tijela najvee su u razdoblju
prije roenja. Neroeno dijete s lakoom moe popraviti oteenje koje
bi doivotno osakatilo dojene ili ubilo odrasloga ovjeka. Nije da to
oteenje ne stvara engram - sigurno ga stvara, zajedno sa svim
podacima, govorom i emocijom - no, stvar je u tome to ga ono ne moe
tako lako ubiti.
Zato ljudi pokuavaju pobaciti djecu, problem je iji odgovor lei
samo u aberaciji, jer vrlo je teko pobaciti dijete. Zapravo je pri
pokuaju pobaaja sama majka u veoj ivotnoj opasnosti nego dijete,
bez obzira na koritenu metodu.
Drutvo koje seks potiskuje kao zlo i koje je tako aberirano da e
svaki njegov lan pokuati pobaaj, drutvo je koje samo sebe osuuje
na stalni porast ludila. Stoga, znanstvena je injenica da su pokuaji
pobaaja najjai aberativni imbenici. Dijete nad kojim je pokuan
pobaaj osueno je na ivot s ubojicama, koje ono reaktivno
prepoznaje kao ubojice, tijekom svoje cijele krhke i bespomone
mladosti! Ono stvara nerazumnu sklonost prema djedu i baki, sa
strahom reagira na sva kanjavanja, podlono je pobolijevanju i dugo
pati. Nema zajamene metode pobaaja. Za sprjeavanje
populacijskoga rasta koristite kontracepciju, a ne pletau iglu ili
irigatorsku vreicu.16 Jednom kada je dijete zaeto - bez obzira na
"sramotnost" okolnosti, obiaje ili zaradu - taj mukarac ili ena, koji
pokuaju pobaciti neroeno dijete, pokuavaju ubojstvo koje e rijetko
uspjeti, te tako polau temelje boleljivu i tunom djetinjstvu. Svatko
tko pokua pobaaj ini zlodjelo protiv cijeloga drutva i budunosti.
Bilo kojega suca ih lijenika koji preporuuju pobaaj smjesta bi
trebalo udaljiti s dunosti, bez obzira na njegove "razloge".
Ako osoba zna da je pokuala izvriti takav zloin nad djetetom, a
nije uspjela u tome, kad se dijete rodi trebala bi uiniti sve to je u
njezinoj moi da ono postane d e a r , u to kraem roku, nakon osme
16
irigatorska vreica: mala prica, s odjeljivim mlaznicama za upravljanje irigatorom:
mlaz ili tok vode, ponekad s rastopljenim lijekom ili sredstvom za proiavanje, primjenjuje
se na dio tijela, organ ili upljinu (kao stoje vagina) u medicinske ili higijenske svrhe.
148
PRENATALNO ISKUSTVO I ROENJE
godine ivota. U meuvremenu bi prema djetetu trebala
dostojanstveno postupati uz svu moguu ljubaznost, kako bi engram
ostao izvan restimulacdje. U suprotnom ete dijete moda trebati
poslati u ustanovu za umobolne.
Toliko mnogo navodno slaboumne djece zapravo su sluajevi
pokuaja pobaaja, i njihovi ih engrami zbog straha ih regresivne
paralize stavljaju u poziciju bespomonosti, te im nareuju da ne
rastu, nego da zauvijek ostanu tamo gdje jesu.
No ipak, milijarde koje Amerika godinje troi na ustanove za
umobolne i zatvore za kriminalce zapravo su potroene poglavito zbog
pokuaja pobaaja neke seksualno blokirane majke kojoj su djeca
kletva, a ne Boji blagoslov.
Antipatija prema djeci upuuje na blokadu druge dinamike.
Fizioloki pregled svakoga s takvom blokadom pokazat e tjelesni
poremeaj genitalija ih lijezda. Dijanetika terapija razotkrit e
pokuaj pobaaja ih podjednako straan dogaaj iz prenatalnog
razdoblja i osobu uiniti (Uearom.
Sluaj djeteta koje, dok ovo itate, jo nije roeno a nad kojim je
pokuan pobaaj, nije beznadan. Ako se, nakon roenja, prema njemu
dostojno odnosite, i ako nije restimulirano prisustvom u svaama,
dijete e narasti i ojaati do osme godine, a onda ga se moe uiniti
Clearom. I tada e, kad sazna istinu, vjerojatno biti prilino
zaprepateno. No, zaprepatenost i antagonizam ukljueni u to, nestat
e kada postane d e a r , a njegova ljubav prema roditeljima bit e vea
nego ikada.
Sve su to znanstvene injenice, ispitane, provjerene i ponovno
ispitane. S njima se moe stvoriti Clear o kojemu ovisi budunost nae
rase.
149
 OSMO POGLAVLJE

IRENJE ABERACIJA

- U o l e s t je zarazna. Bakterije, prenosei se od jedne do druge osobe,

zaraze cijelo drutvo, nikoga ne tedei, sve dok ih se ne zaustavi
sulfonamidima1 ili penicilinom.2
Aberacije su zarazne. Kao i bakterije, ne tede nikoga, prenose se od
osobe na osobu, od roditelja na dijete, sve dok ih ne zaustavi
dijanetika.
Ljudi su nekada vjerovali da je ludilo genetski predodreeno jer se
moglo uoiti kako su djeca aberiranih roditelja esto i sama aberirana.
Genetski uzrokovano ludilo postoji, no ogranieno je na sluajeve s
uistinu manjkavim umnim sposobnostima. Toj kategoriji pripada vrlo
mali postotak ludila, koje se manifestira mentalnom tupou ih
nemogunou koordinacije - osim toga, ti sluajevi nemaju nikakve
aberativne odrednice (takvi ljudi primaju engrame koji samo
kompliciraju njihove sluajeve).
Naelo irenja aberacije previe je jednostavno da bi se o njemu
ovdje nairoko raspravljalo. U dijanetici saznajemo da jedino trenuci
"nesvjesnosti", dulji ih krai, phi ih dublji, mogu sadravati engrame.
Kad se osoba "onesvijesti", ljudi oko nje, manje ili vie, reagiraju
prema zapovijedi svojih engrama. "Nesvjesnost?' je, zapravo, vrlo esto
uzrokovana neijim dramatiziranjem. Cleara, tako, moe onesvijestiti
aberirana osoba, ije e dramatizacije u njega ui kao engram.
To su vrlo jednostavni mehanizmi. Ljudi pod stresom, ako su
aberirani, dramatiziraju engrame. Takve dramatizacije za posljedicu
mogu imati povredu druge osobe i uiniti je manje ih vie
"nesvjesnom". Nesvjesna osoba tada dramatizaciju prima kao engram.
To nije jedini nain prenoenja aberacija. Ljudi na operacijskim
stolovima, pod anestezijom, podloni su manje ih vie aberativnom

1
sulfonamid: bilo koja iz skupine kemijskih mjeavina s antibakterijskim svojstvima.
2
penicilin: vrlo snaan hjek za unitavanje bakterija.
151

razgovoru nazonih. Taj razgovor u "nesvjesnu" osobu ulazi kao
engram. Slino tome, na mjestu nesree, hitnost kojom je obiljeeno
takvo iskustvo ljude moe potaknuti na dramatizacije i, ako je osoba
zbog nesree u "nesvijesti", dobit e engram.
Aberirani roditelji sigurno e engramima zaraziti svoje dijete. Poput
prenoenja bakterija, jednako je sigurno da qe otac i majka,
dramatizirajui svoje vlastite engrame u blizini bolesne ili povrijeene
djece, prenijeti te engrame na njih. To ne znai da se cjelokupna
reaktivna banka djeteta sastoji iskljuivo od roditeljskih engrama jer
postoje mnogi strani utjecaji izvan doma koji mogu prodrijeti u dijete
kada je ono u "nesvijesti". To ne znai niti da e dijete na iste engrame
reagirati kao bilo koji od roditelja jer, napokon, dijete je osoba s
uroenom osobnou, snagom izbora i drukijim iskustvenim
obrascem. No, to znai da je sasvim sigurno da e aberirani roditelji
na odreeni nain aberirati svoju djecu.
Pogrena shvaanja i oskudni podaci u drutvenoj kulturi postaju
engrami jer nije ba sve ponaanje oko "nesvjesne" osobe
dramatizacija. Ako bi neko drutvo vjerovalo da jedenje ribe uzrokuje
lepru,3 prilino je sigurno da bi taj lani podatak naao svoj put do
engrama i da bi se prije ili kasnije kod nekoga, nakon to bi pojeo
ribu, razvila bolest nalik lepri.
Primitivna drutva, postajui esto rtvama surovih ivotnih
okolnosti, imaju mnogo vie prilika za ozljede od civiliziranih
drutava. Nadalje, takva primitivna drutva vrve pogrenim
podacima. Uz to, njihovo je prakticiranje medicine i mentalnog
lijeenja samo po sebi na vrlo aberativnoj razini. Broj engrama
4
pripadnika naroda Zulu bio bi zaprepatavajui. Maknemo li ga iz
njegove restimulirajue okoline i nauimo govoriti engleski, izbjei e
kazni veine svojih reaktivnih podataka. No, u svojoj prirodnoj
okolini, pripadnik Zulua s druge je strane reetaka umobolnice samo
zato to u njegovu plemenu umobolnica ne postoji. Sigurna je
pretpostavka, zasnovana na iskustvima boljim negoli su ona openito
3
lepra: kronina, zarazna bolest uzrokovana bakterijom koja napada kou, meso, ivce itd.:
karakteriziraju je irevi, bijele ljuskave kraste, deformacije i otpadanje dijelova tijela.
4
Zulu: velika skupina nekad ratobornih bantu crnaca jugoistone Afrike.
152
SIRENJE ABERACIJA
dostupna ljudima koji svoje zakljuke o "modernom ovjeku" temelje
na ispitivanju primitivnih rasa, da su primitivni ljudi znatno
aberiraniji od civiliziranih. Barbarstvo, nenapredovanje,
rasprostranjenost bolesti, sve je to posljedica reaktivnih obrazaca, a
ne uroenih osobnosti. Procjenjivanje jedne skupine aberiranih ljudi
drugom skupinom takoer aberiranih ljudi vjerojatno nee dovesti do
mnogo podataka. A irenje aberacije, koje je mnogo vee u
primitivnom plemenu, i netonost praznovjernih podataka u
engramima takvog plemena, vode do zakljuka koji je izveden s
obzirom na injenino stanje na mjestu dogaaja.
irenje aberacije vrlo se lako moe prouiti u procesu stvaranja
Cleara od bilo koje aberirane osobe iji su se roditelji svaali. Majka,
na primjer, moe biti relativno neaberirana na poetku braka. Ako je
suprug tue, i pri tome, naravno, dramatizira, ona e poeti skupljati
njegove aberacije kao dio vlastitog reaktivnog obrasca. To je osobito
uoljivo kad se osobu, zaetu nedugo nakon vjenanja roditelja ih prije
toga, ini Clearom. Otac moe poeti s odreenom dramatizacijom
koja ukljuuju udaranje supruge. to god on u takvoj dramatizaciji
rekao, prije ih poslije poet e utjecati na suprugu i ona e - osim ako
nije izuzetno uravnoteena - poeti to i sama dramatizirati. Kada se
dijete konano rodi, ona e na njemu poeti dramatizirati, dovodei ga
tako u stanje trajne restimulacije.
Roenje je, u smislu zaraze, jedan od najvanijih engrama. Pri tom
inu oboje, i majka i dijete, primaju isti engram, koji se razlikuje
jedino po lokaciji boli i dubini "nesvjesnosti". to god lijenici,
medicinske sestre i drugi ljudi nazoni porodu rekli majci tijekom
trudova, poroda i odmah nakon poroda, a prije nego to je dijete
odvojeno od nje, snimit e se u reaktivnu banku, stvarajui u majke i
djeteta isti engram.
Taj je engram nevjerojatno destruktivan na razliite naine. Majin
glas u djeteta moe restimulirati engram roenja, a prisutnost djeteta
moe restimulirati engram poroda u majke. Dakle, oni se uzajamno
mogu restimulirati. U svjetlu injenice da oni takoer imaju i
zajednike restimulatore, odreena situacija tijekom ivotu moe
uzrokovati istodobnu potresenost engrarnom. Ako engram roenja
153
 L. RON HllBBARD
ukljuuje zalupljeni prozor, on istodobno moe "okinuti" dramatizaciju
roenja kod oboje, to moe rezultirati neprijateljstvom ili apatijom.
Postane li lijenik ljut ili oajan, emocionalni ton roenja moe biti
estok. A ako makar imalo progovori, taj govor poprima svoj pun,
reaktivan, doslovan smisao kod oboje - majke i djeteta.
Mnogi sluajevi dovedeni su do stanja deara kada su bili dostupni
oboje, i majka i dijete. U jednom od takvih sluajeva otkriveno je da je
majka (onako kako ju je dijete ulo u dijentetikom procesu stvaranja
Cleara), stenjui neprekidno ponavljala "Tako me je sram, tako me je
sram". Dijete je imalo neurozu vezanu uz sram. Kad je majka bila u
procesu postajanja Clearom, otkriveno je kako je njezina majka pri
porodu stenjala govorei "Tako me je sram, tako me je sram." Moe se
pretpostaviti da je to tako ilo, zaraznim putem, od doba kada je
Keops5 sagradio svoju grobnicu.
U iroj drutvenoj sferi prenoenje aberacije izuzetno je opasno i
moe se smatrati presudnim imbenikom potkopavanja zdravlja toga
drutva.
Drutveno tijelo ponaa se slino organizmu po tome to unutar
drutva postoje drutvene aberacije. Drutvo raste i moe nestati kao
organizam iji su dijelovi ljudi, a ne stanice. Tamo gdje je bol od
drutvenog vrha uperena prema bilo kojem lanu tog drutva poeo je
zarazni izvor aberacija. Razlozi protiv tjelesnog kanjavanja6 nisu
"humanistiki," nego praktini. Drutvo koje na bilo koji nain
kanjava bilo kojeg lana, iri aberacije. Drutvo kao takvo ima
drutveni engram koji kae da je kanjavanje nuno. Kazna je
odmjerena, pune se zatvori i ustanove za umobolne. I onda, jednoga
dana, dio drutva koji su vladina drskost i engrami potisnuli u zonu 1,
"ustaje na noge" i rui vladu. Nasilje izraeno pri tom razaranju
stvara novi niz aberacija. Nasilne revolucije nikada ne pobjeuju jer
poinju ciklus aberacije.
6
Keops: kralj u drevnom Egiptu; vladao 23 godine (oko 2900 pr.n.e.). Postao je poznat kao
graditelj velike egipatske piramide, koja je jedno od sedam svjetskih uda. Egipatske su
piramide bile sagraene kao kraljevske grobnice: svaki je faraon sagradio vlastitu piramidu.
6
tjelesno kanjavanje: (pravo) kazna, tjelesno kanjavanje, poput bievanja, provedeno
nad osobom optuenom za zloin: u prolosti je ukljuivalo smrtnu kaznu, osude na godine
zatvora itd.
154
SIRENJE ABERACIJA
Drutvo s mnogo aberiranih osoba shvaa kaznu kao nunost, kao
jedini lijek. Dakle, pribavljanje takvog lijeka za antisocijalno
ponaanje lanova skupine, odnosno provoenje vladinih metoda
tjelesnog kanjavanja vladi znai mnogo vie od prolazne zanimacije.
Meutim, pridodamo li to aberacijama iz prolosti, potencijal
opstanka te vlade bit e ozbiljno potisnut i jednoga dana uzrokovati
njezin pad. Nakon to tako padnu vlade mnogih zemalja i njihovi e
stanovnici takoer nestati s lica Zemlje.
Sirenje aberacije nigdje nije toliko oigledno kao u kolektivnom
ludilu zvanom rat. Ratovi nikada ne rjeavaju ono zbog ega su poeti.
Borite se da spasite svijet, za demokraciju ili protiv konfucijanizma7 i
borba je za sve neizbjeno izgubljena. Ratovi su u prolosti bili
povezani s natjecanjima, tako da se nekom uvrnutom logikom
vjerovalo kako su oni potrebni. Drutvo koje posegne za ratom kao
rjeenjem svojih problema, samo moe potisnuti svoj potencijal
opstanka. Niti jedna vlada nikada nije mogla ui u rat, a da time svoje
puanstvo ne lii nekih sloboda. Krajnji proizvod toga je apatija
vladajueg sveenstva tamo gdje misterije i praznovjerja sami po sebi
mogu udruiti poludjele skupine preivjelih. To je jasno uoljivo
tijekom cijele povijesti a da bi se trebalo posebno naglaavati. Demo
kracija upletena u rat uvijek gubi pomalo od svojih demokratskih
prava. Kako se uplie u sve vie i vie ratova, na kraju dolazi pod
vladavinu diktatora (vladavina jednog engrama). Diktator, forsirajui
svoju vladavinu, svojom aktivnou protiv manjina poveava
aberaciju. Revolt poinje pratiti revolt. Sveenstvo je u procvatu.
Apatija eka, a nakon apatije dolazi smrt. Tako je nestala Grka, tako
je nestao Rim. Tako nestaje Engleska. Tako nestaje Rusija. I tako
nestaju Sjedinjene Amerike Drave, a s njima i cijelo ovjeanstvo.
Vladavina silom krenje je zakona afiniteta jer sila raa silu.
Vladavina silom smanjuje samoodreenje pojedinaca u drutvu, a
time i samoodreenje drutva kao takvog. Sirenje aberacija
rasprostire se poput umskoga poara. Engrami raaju engrame. I
ako se ta suavajua spirala ne prekine novim dravama, mijeanjem
' konfucijanizam: moralni sustav koji je poduavao Konfucije, kineski filozof (5517-479?
pr.n.e.).
155
 L. RON HUBBARD
naroda koji bjee iz svojih restimulativnih okolina ili otkrivanjem
naina koji e zaustaviti irenje aberacija - stvaranjem dearova - rasa
e padati prema dolje, prema kraju ciklusa - zoni 0.
Narod je onoliko velik koliko su njegovi lanovi samoodreeni.
U manjoj jedinici poput obitelji, kao i na nacionalnoj osnovi, irenje
aberacije uzrokuje poremeaje optimalnog opstanka.
Samoodreenje je jedini mogui nain izrade raunala u svrhu
davanja racionalnih odgovora. Raunalo e zbog zaglavljene sedmice
izbacivati pogrene rezultate. Unoenje fiksiranih odgovora, kao i
onih koje ljudsko bie ne treba racionalizirati, navest e ga na
donoenje krivih zakljuaka. Opstanak ovisi o ispravnim odgovorima.
Engrami ulaze iz vanjskoga svijeta u dubine skrivene ispod
racionalnog razmiljanja i sprjeavaju dolazak do racionalnih odgo
vora. To je vanjsko odreenje. Bilo koje mijeanje sa samoodreenjem
ne moe a da ne vodi do pogrenog zakljuivanja.
S obzirom na to da Clear eli suraivati, suraivalo bi i drutvo
sastavljeno od Clearova. To moda moe izgledati kao idilian, uto
pijski8 san, ali u obitelji Clearova vladaju harmonija i suradnja. Clear
moe prepoznati superioran zakljuak kada ga vidi. Njega ne treba
tui, pritiskati ili tjerati na poslunost da bi podmetnuo svoja lea.
Ako ga se prisili na poslunost, njegovo je samoodreenje poljuljano
do toke kada vie ne moe dobiti prave odgovore. Drutvo koje ga
zaustavlja kaznilo je njegovu sposobnost racionalnoga ponaanja i
razmiljanja. Jedini nain na koji se Cleara moe na neto prisiliti je
da mu se daju engrami ili da ga se prepusti neurokirurgu. No, Cleara
ne treba prisiljavati.Ako je posao u smislu ope potrebe dovoljno vaan,
on e ga u skladu sa svojom inteligencijom najvjerojatnije obaviti to
je mogue bolje. Osobu koju se na neto prisiljava nikada neete
vidjeti kako dobro obavlja posao, niti ete ikada vidjeti da prisiljavano
drutvo pobjeuje u odnosu na jednako napredno, slobodno drutvo.
Obitelj koja se vlada prema pravilima "glave kue", gdje se nekome
bespogovorno treba pokoravati, nikada nije sretna obitelj. Ta obitelj u
nekim materijalnim aspektima moe biti napredna, no njezin stvarni
opstanak kao skupine je prividan.
8
utopijski: odnosi se na utopiju, idealizirano mjesto, stanje ili situacija savrenstva.
156
SIRENJE ABERACIJA
Skupine pod prisilom bez izuzetaka su manje uinkovite od
slobodnih, koje rade za ope dobro. No, bilo koja skupina iji su
lanovi aberirani lako e, putem procesa zaraze, i sama postati
potpuno aberirana. Napor da se aberirani pojedinci obuzdaju
neizbjeno e ograniavati skupinu kao cjelinu i voditi do daljnjeg
obuzdavanja.
Ako jednog lana aberirane obitelji uinite Clearom, to e rijetko
biti dovoljno za rjeavanje njihovih problema. Aberirani e suprug na
ovaj ih onaj nain aberirati ih restimuhrati svoju suprugu i djecu, ak
i ako nije tjelesno nasilan prema njima. Roditelji u djecu usauju
svoje zajednike aberacije, a djeca, koja su potencijalno samoodredene
jedinke, pokazuju revolt da bi izazvali aberacije roditelja. Time to su
se mnoge od tih aberacija proirile i postale zajednike svim
lanovima obitelji, srea te obitelji uvelike je potkopana.
Tjelesno kanjavanje djece samo je jo jedan aspekt problema
skupine pod prisilom. Ako je nekome i stalo do prepirke o nunosti
kanjavanja djece, uputite ga na ispitavanje izvora njihova loeg
ponaanja.
Engrami aberiranog djeteta ne moraju biti potpuno ukljueni.
Moda e morati priekati do enidbe, ili dok ne dobije djecu, ih dok
mu supruga ne zatrudni, da bi bilo dovoljno restimulatora koji e
uzrokovati da se iznenada pretvori u "starmalog", slijepog na ljepote
svijeta i optereenog bremenom svojih jada. No ipak, dijete je
aberirano i ima mnogo dramatizacija. Njegova situacija tim je
nesretnija to uza se ima dva najsnanija restimulatora - svoju majku
i oca. Oni sebi uzimaju za pravo da ga tjelesno kanjavaju. Oni su za
9
njega divovi, a on je pigmej ovisan o njima u smislu hrane, odjee i
zatite. Moete s visoka priati o "djetinjim iluzijama", sve dok ne
znate engramsku pozadinu veine djece.
Dijete je u nezavidnu poloaju u kojemu prima sve roditeljske
dramatizacije. Dijete koje je Clear neto je najnevjerojatnije to se
moe vidjeti: ono je ljudsko bie! Sam e ga afinitet izvui iz nevolje.
Razmaeno dijete je ono ije su odluke kontinuirano bile sprjeavane i
kojemu je oteta njegova samostalnost. Ljubav moe razmaziti dijete
9
pigmej: vrlo niska osoba.
157
 L. RON HUBBARD
kao to kanta benzina moe zapaliti sunce.
Poetak i kraj "djeje psihologije" je u injenici da je dijete ljudsko
bie, da ima pravo na svoje dostojanstvo i samoodreenje. Dijete
aberiranih roditelja problematino je zbog zaraznosti aberacija i zbog
toga to mu je zanijekano pravo dramatiziram'a ili protivljenja. Nije
udo to su djeca problematina, nego je udo to uope uspijevaju
razumno postupati u bilo kojoj situaciji. Zbog zaraznosti aberacija,
kanjavanja i nijekanja samoodreenja djeci dananjice zanijekano je
sve potrebno za racionalan ivot. A ona su budue obitelji i budui
narataji.
Ovo nije rasprava o djeci ili politici, nego poglavlje o irenju
aberacije. Dijanetika pokriva ljudsko miljenje, a ono je iroko
podruje. Kada se baci pogled na skrivene mogunosti svojstvene
mehanizmu irenja aberacija, potovanje prema uroenoj ovjekovoj
stabilnosti ne moe a da ne poraste. Nikakva "divlja ivotinja" koja
reagira iz uroenih "asocijalnih tendencija" nije mogla sagraditi
Nineveh10 ili Boulder Dam. 11 Nosei mehanizam irenja, kao starca s
mora,12 jo smo i daleko stigli. Sad kad za njega znamo, moda emo
uistinu dosegnuti zvijezde.
10
Nineveh: prijestolnica drevnog Asirijskog carstva, smjetena na istonoj obali rijeke
Tigris nasuprot modernom Mosulu u Iraku. Nineveh je posjedovao prekrasne palae i
skulpture, otkrivene arheolokim iskopavanjima.
11
Boulder Dam: slubeno, Hoover Dam, jedna od najviih brana na svijetu; nalazi se na
rijeci Colorado, izmeu krajnjeg juga Nevade i Arizone.
12
starac s mora: (engl. "Old Man of the Sea") lik iz prie "Sndbad moreplovac" u Tisuu i
158
SIRENJE ABERACIJA
UKLJUIVANJE ENGRAMA
*M edini uzrok neorganskih mentalnih i organskih psihosomatskih
bolesti je reaktivna engramska banka. Kad god su engrami
restimulirani, nakon to su ukljueni, reaktivni um s njima djeluje na
analitiki um i organizam.
Poznato nam je da u ivotu postoje mnogi dogaaji koji oito imaju
vrlo dubok utjecaj na sreu i psihiko stanje ovjeka. On se tih
dogaaja sjea i u njima nalazi uzroke svojih problema. Donekle je u
pravu. Ako nita drugo, prisjea se dogaaja koji su obiljeeni
engramima. On ne vidi engrame, odnosno ne zna niti da oni postoje,
osim ako nije upoznat s dijanetikom. A ak ni tada, ako se ne
podvrgne terapiji, nee znati njihov sadraj.
S lakoom se moe dokazati da bilo koji trenutak patnje na "svjesnoj
razini", koji je sadravao veliki stres ih snanu emociju, nije kriv za
naboj koji uzrokuje aberacije i psihosomatske bolesti. Ti trenuci su,
naravno, u tome odigrali svoju ulogu: oni su bili aktivatori.
Proces ukljuivanja engrama nije vrlo sloen. Pretpostavimo da je
engram 105 bio trenutak "nesvjesnosti" u kojemu je otac, udarivi
majku, udario jo neroeno dijete. Otac je, svjestan djeteta ili ne, f
izgovorio: "Prokleta bila, prljava kurvo, nita ne vrijedi!" Taj engram
lei u reaktivnom umu, gdje je i bio utisnut. On tamo moe leati i
sedamdeset godina, a da nikada ne bude aktiviran. Sadri glavobolju,
tijelo u padu, kripu zuba i zvukove majine utrobe. Bilo koji od tih
jednoj noi. Naizgled bezopasan stari koji se penje na ramena susretljivog Sindbada i
odbija sii. Prilijepivi se tako, ostaje tamo mnogo dana i noi, sve dok mu Sndbad, napivi
ga, nije uspio pobjei.
159
 L. RON HUBBARD
zvukova moe se nakon roenja uvelike manifestirati a da ne ukljui
taj engram.
No, jednoga dana, otac se veoma razljuti na dijete. Dijete je umorno
i ima groznicu, drugim rijeima - njegov analitiki um nije na najvioj
radnoj razini. Otac ima odreenu seriju engrama koje dramatizira, a
jedan od njih je engram prije opisanog dogaaja. On zamahne rukom i
pljusne dijete govorei: "Proklet bio, nita ne vrijediT' Dijete plae. Te
noi ima glavobolju i tjelesno se osjea znatno loije. Prema svojemu
ocu istodobno osjea i snanu mrnju i strah. Engram se ukljuio. Od
tog trenutka, zvuk poput tijela u padu ili kripe zubiju ili bilo koji
trag ljutnje u oevu glasu, ine dijete nervoznim. Njegovo e tjelesno
zdravlje trpjeti. Pojavit e se glavobolje.
Ako tom djetetu, sada odrasloj osobi, pretraimo prolost, otkrit
emo (iako moe biti blokiran) lock poput opisanog ukljuivanja. I ne
samo ukljuivanje, moemo otkriti pedeset ili pet stotina takvih
lockova samo na tu jednu temu. Moglo bi se rei, osim ako se ne
poznaje dijanetika, da je to dijete nakon roenja upropateno jer ga je
otac tukao. Uz to, pacijentov bi se um mogao pokuati vratiti u bolje
stanje uklanjajui te lockove.
U prosjenom ivotu doslovce postoji na tisue, na desetke tisua
lockova. Uklanjanje svih bio bi herkulovski' zadatak. Svaki engram
koji osoba ima, ako je bio ukljuen, moe imati stotine lockova.
Ako bi mehanizam boli i stresa postojao kao nepromjenjiva
zadatost, ovjeanstvo bi bilo u vrlo loem stanju. Na sreu, takvo
uvjetovanje ne postoji. ini se kao da postoji, ah to nije injenino
potvreno. Moglo bi se pomisliti da bi dijete, ako bi ga se svakodnevno
uokolo naguravalo i psovalo, na kraju bilo vrsto uvjereno da je ivot
upravo takav i da je najbolje okrenuti se protiv njega. Uvjetovanje,
meutim, ne postoji. Pavlov2 je moda, ponavljajui eksperimente,
mogao pse dovesti do ludila: no, to je zapravo bilo samo loe
tumaenje promatraa. Pse se moglo istrenirati da naprave ovo ili
1
herkulovski: silan, orijaki, golem; potjee od Herkula, mitskoga grkog heroja goleme
snage i hrabrosti koji je, nakon to je izvrio dvanaest herojskih djela koja su mu bila
povjerena (ukljuujui ubijanje nekoliko legendarnih udovita), postao besmrtan
2
Pavlov: Ivan Petrovi Pavlov (1849-1936), ruski psiholog; poznat po bihevioristikim
eksperimentima na psima.
160
UKLJUIVANJE ENGRAMA
ono. Ali, to nije bilo uvjetovanje. Psi su poludjeli jer su im dani
engrami - kada i ako su ikada zaista poludjeli. Serije slinih pokusa,
ispravno voenih i promatranih, dokazuju tu tvrdnju.
Djeak kojemu su svakodnevno govorili kako nita ne vrijedi, i koji
je oito samo zbog toga poeo nazadovati, nazadovao je samo zbog
engrama. To je sretna injenica. Pronalaenje tog engrama moe
potrajati nekoliko sati, no, kad je ublaen ih prebaen u standardne
memorijske banke, sve to je uz njega bilo privreno u obliku
lockova, takoer se prebacuje.
Ljudi koji su se trudili pomoi drugima glede njihovih aberacija, ne
znajui to su engrami, imah su izgleda za uspjeh koliko i pijun protiv
kraljice. Kao prvo, sami lockovi mogu potonuti i nestati u reaktivnoj
banci. Tako dobijamo pacijenta koji kae: "Oh, moj otac nije bio tako
lo. Bio je prilino dobar tip.". I mi emo, kao i pacijent, kada je
engram otkriven, uvidjeti da je otac esto dramatizirao. Ono to
pacijent zna o svojoj prolosti, prije pojave engrama, nije vrijedno
spomena. U drugom sluaju imamo pacijenta koji kae: "Ah, imao sam
uasno, uasno djetinjstvo. Opako su me tukli". A kad engram
prebacimo u standardne banke, otkrivamo da roditelji na tog
pacijenta nikad u ivotu nisu digli ruku kako bi ga kaznili.
Engram se desecima godina moe povlaiti a da ne bude ukljuen.
Jedan od najnevjerojatnijih sluajeva je sluaj ovjeka koji je cijelu
mladost proivio ne pokazujui aberacije. No, iznenadno, u dvadeset i
estoj godini, otkrivamo da je postao aberiran tako naglo da se inilo
kao da je zaaran. Moda je veina njegovih engrama bila povezana s
inom vjenanja i dolaskom djece. On se nikada prije nije enio. Prvi
put kada je umoran ili bolestan shvatio da uza se ima suprugu, prvi se
engram ukljuio. Tada je poela djelovati suavajua spirala. Taj
engram dovoljno iskljuuje analizator da se mogu ukljuiti i drugi
engrami. Taj ovjek na kraju je zavrio u instituciji za umobolne.
Mlada djevojka koja je do svoje trinaeste godine bila sretna i
bezbrina, a tada naglo poela nazadovati, nije u tom trenutku
primila engram, on se tada ukljuio, to je omoguilo i ukljuivanje
ostalih. Pisijska reakcija. Za to ukljuivanje moda joj nije trebalo
nita vie od otkria da krvari iz vagine. S tim u vezi ima emocionalni
161
 L. RON HlIBBARD
engram, hvata je panika. Kako dani prolaze, drugi engrami mogu doi
u poziciju da utjeu na nju. I tako postaje bolesna.
Prvo seksualno iskustvo moe biti ono to ukljuuje engram. To je
toliko uobiajeno da je i sam seks dospio na lo glas kao aberativni
imbenik. Seks nije niti je ikada bio aberativan. Aberativni imbenici
su tjelesna bol i emocija koji sluajno sadre i seks kao temu.
Mogue je da pacijentica inzistira na svojoj tvrdnji da ju je otac
silovao kada je imala devet godina i da je to uzrok svih njezinih
tegoba. Mnogi umobolni pacijenti to tvrde. I to je savrena istina. Otac
ju je zaista silovao, no to se dogodilo devet dana nakon zaea.
Pritisak i uznemirenost za vrijeme koitusa vrlo su neugodni za fetus i
redovito se moe oekivati da e on dobiti engram koji e sadravati
seksualni in i sve pri tome reeno.
Kao to smo ve napomenuh, hipnoza drogom opasna je kada netko
pokuava tretirati psihotine osobe. Postoje i drugi razlozi zbog kojih
je opasna. Bilo koji operativni zahvat pod anestezijom ili bilo kakvo
tretiranje sedativima moe dovesti do ukljuivanja engrama.
Analizator se iskljuuje, a reaktivna banka izloena je pobuivanju
bilo kojim izreenim komentarom oko drogirane osobe. Sama hipnoza
je stanje u kojemu se nikada do tada restimulirani engrami mogu
ukljuiti. Staklasti pogled "preesto hipnotizirane" osobe, nedostatak
volje vidljiv kod takvih ljudi, ovisnost hipnotizirane osobe o
hipnotizeru - sve je to posljedica ukljuivanja engrama. Kad god je
tijelo "onesvijeteno" bez utjecaja tjelesne boli i ma koliko bila plitka
razina "nesvjesnosti" (ak i ako je rije samo o laganom umoru),
engram se moe ukljuiti. A kad se "nesvjesnost" zakomplicira i
tjelesnom boli, oblikuje se novi engram koji oko sebe moe sakupiti
gomilu starm, do tada neukljuenih engrama. Takav bi kasni engram
bio engram presijecanja jer presijeca engramske lance, a ako rezultira
gubitkom razuma, zvao bi se engram sloma. Neke posljedice razliitih
stanja "nesvjesnosti" uzrokovanih drogama u prolosti su bile vrlo
zbunjujue. Tako, psihotine ene esto tvrde, nakon to su probuene potraga nije uspjela otkriti niti jedno jasno sjeanje o tome zato ga se
iz sna izazvanog drogama (a ponekad i hipnotikog sna), da su bile
silovane. Mukarci ponekad tvrde kako je hipnotizer, dok su bili
drogirani, s njima pokuao imati homoseksualni odnos. Iako se
UKLJUIVANJE ENGRAMA
ponekad otkrije da ljudi jesu silovani nakon to ih se drogiralo, veina
tih tvrdnji jednostavno je rezultat mehanizma ukljuivanja. Gotovo
svako dijete doivjelo je prenatalnu neugodu koitusa. Cesto je, pored
strasti, bila prisutna i estoka emocija Takav engram godinama moe
ostati izvan sklopa, sve dok ga ne ukljui drogom uzrokovana
"nesvjesnost" ih neto slino. Pacijent zaspi s neukljuenim
engramom, a probudi se s ukljuenim. Pokuava opravdati udne
prisutne osjeaje (a engrami su bezvremenski, osim ako su pravilno
poredani po vremenskoj stazi3) i "rjeenje" pronalazi u tome da je
zasigurno bio silovan.
Silovanja u djetinjstvu veoma su rijetko odgovorna za seksualnu
aberaciju, ona samo ukljuuju engram.
Promatramo li lockove na svjesnoj razini, uoit emo alost,
duevnu patnju i nesreu. Neka od tih iskustava ine se toliko
stranima da je za oekivati da zasigurno uzrokuju aberaciju. Ali, to
nije sluaj. ovjek je vrsto, prilagodljivo stvorenje. Ta su iskustva, na
svjesnoj razini, u najboljem sluaju samo putokazi koji vode do
stvarnog mjesta nevolje, koje osobi ni na koji podrobniji nain nije
poznato.
Engram nikada nije "prosuen". Primjer toga, na lagano aberativnoj
razini, moemo nai u kanjavanju djeteta. Ako preispitamo sluaj
djetinjstva s estim tjelesnim kanjavanjem, uvida se potpuna
ispraznost teorije o boli kao pokretau. Kanjavanje zapravo, doslovce
i nesumnjivo, ne ini nikakvo dobro. Postie upravo obratno jer
izaziva reaktivni bunt protiv izvora kanjavanja i lako moe
uzrokovati ne samo dezintegraciju uma, nego i kontinuiranu
opsjednutost izvorom kanjavanja, ovjek na izvore bola reagira
borbom. Kada se prestane boriti, mentalno je slomljen i od male
koristi ikome, a najmanje sebi.
Eazmotrimo sluaj djeaka kojega su svaki put kada je bio "zloest"
tukli etkom za kosu. U prouavanju tog sluaja ni najtemeljitija
kanjavalo, nego samo da ga se kanjavalo. Tijek dogaaja bio bi
3
vremenska staza: vremenski raspon od zaea do sadanjega vremena u kojemu su
poredani dogaaji iz ivota osobe.
163
 L. RON HUBBARP
otprilike ovakav: manje ili vie racionalna aktivnost, strah od
prijetnje kaznom, kazna, patnja zbog kazne, ponovna aktivnost.
Mehanizmi sluaja pokazali su osobi da se upustila u neku aktivnost
koja je, smatrah je drugi takvom ih ne, za njega ipak bila opstojeca
aktivnost, pruajui mu zadovoljstvo, istinske dobitke ili ak uvjerenje
da bi mogao i da e opstati. U trenutku kada se nekome zaprijeti
kaznom, restimuhraju se stara kanjavanja u obliku manjih engrama,
koji obino poivaju na veim To u odreenoj mjeri iskljuuje prije ili poslije propala. Reaktivni um je idiot, "ja" je revizor, a tvrtka
analitiku snagu i dolazi do pohranjivanja na reaktivnoj razini.
Nastupa kanjavanje koje preplavljuje analitiku svijest i pohranjuje
se samo u engramsku banku. Patnja koja slijedi jo uvijek je razdoblje
analitikoga iskljuenja. Analizator se postupno ukljuuje, vraa se
puna svijest i aktivnost na analitikom planu moe biti obnovljena.
Tu skalu pokreu sve tjelesne kazne, a sve ostale u najboljem sluaju
su lockovi koji slijede taj isti obrazac, kojemu nedostaje jedino
potpuno iskljuenje zbog boli.
eli li analizator te podatke za proraunavanje, oni mu nisu
dostupni. Kada se priblii toj temi, u reaktivnom umu uslijedi
reakcija. Postoji pet naina kako reaktivni um moe postupati s tim
podacima. I pod kapom nebeskom ne postoji ni jamstvo niti metoda
pomou koje bi se saznalo u kojemu e smjeru krenuti engramska
banka s tim podacima, osim ako bismo znah sadraj cijele engramske
banke - a ako je on poznat, osobu se s nekoliko dodatnih sati rada
moe uiniti Clearom. Nakon toga kazna vie ne bi bila potrebna.
Tih pet naina baratanja podacima tjelesnu kaznu ine nestabilnom
i nepouzdanom. Postoji omjer koji se moe provjeriti i dokazati u bilo
kojem ovjekovu iskustvu: ovjek je zao upravo onoliko koliko je
destruktivnosti bilo usmjereno protiv njega. Osoba (ukljuujui one
koje drutvo zaboravlja kao osobe: djecu) reagira protiv izvora kazne,
bilo da je on roditelj ih vlada. Bilo to to se osobi namee kao izvor
kanjavanja, u manjoj e se ih veoj mjeri (ovisno o eventualnim
pogodnostima) smatrati metom njezinih reakcija.
Mala sluajna prevrtanja ae mlijeka, buka koja posve sluajno
dopire s trijema na kojemu se igraju djeca, malo sluajno unitenje
tatina eira ih mamina stolnjaka - to su esto hladne, proraunate
164
UKLJUIVANJE ENGRAMA
akcije reaktivnoga uma protiv izvora boli. Analitiki um moe
pregovarati o ljubavi, naklonosti i potrebi za tri dnevna obroka,
reaktivni um odigrava nauene lekcije, a jelo nek' ide k vragu.
Ako bismo idiotu dopustili da s raunalom radi reviziju poslovnih
knjiga neke tvrtke, a revizora4 sprijeili da dodirne opremu i podatke
koje mora eh h ispravne odgovore, malo bi odgovora bilo ispravno.
Ako bismo i dalje hranili idiota, koji bi se debljao i jaao, tvrtka bi
organizam. Kanjavanje hrani idiota.
Upravo zbog toga dolazi do bespomonog policijskog iuavanja
zbog "dokazanoga kriminalca" (a policija vjeruje u "tip kriminalca" i
"um kriminalca"). Policije se, zbog ovog ili onog razloga, kao i vlade,
identificiraju s drutvom. Uzmite bilo kojeg od tih "kriminalaca",
uinite ga Clearom i drutvo e ponovno dobiti racionalno bie koje
mu moe uvelike koristiti. Podrite ciklus kanjavanja i zatvora e
biti sve vie i bit e sve natrpaniji.
Problem djeteta koje svojim roditeljima uzvraa "destrukcijom" i
problem Jimmija the Coba5 koji za oruane pljake ubija uvare u
banci, rezultat su istog mehanizma. Dijete, ispitano na "svjesnoj
razini", nije svjesno uzroka ponaanja, nego e za njega iznijeti mnoga
opravdanja. Jimmie Cob, podvrgnut ispitivanju za uinjena zlodjela,
ekajui da ga to "ah-tako-silno-razumno" drutvo remenjem svee za
elektrinu stolicu i podvrgne terapiji elektrookom koja e ga zauvijek
zaustaviti i onemoguiti, nai e gomilu opravdanja za svoj ivot i
ponaanje. Ljudski je um zaista izvanredno raunalo. Razlozi koje je u
stanju smisliti za nerazumna djela zaprepatavali su svakoga, a
posebno socijalne radnike. Bez poznavanja uzroka i mehanizma
izgledi za donoenje ispravnoga zakljuka usporeivanjem svih
dostupnih ponaanja toliko su neznatni kao i izgledi da pobijedite
Kineza u fan-tanu.6 Dakle, kanjavanje, kao zbunjeni odgovor vrlo
zbunjenoga drutva, se nastavilo.
Postoji pet naina reagiranja ljudskog bia na izvor opasnosti. To je
4
revizor: osoba ovlatena za reviziju (provjeru ili pregled) rauna.
s
Jimmie the Cob: izmiljeno ime za kriminalca. Cob je britanski dijalekt za "vou, efa".
6
fan-tan: kineska igra klaenja u kojoj se hrpica kovanog novca, etona ili predmeta stavlja
pod posudu nakon ega se igrai klade koliko e ih ostati kada se predmeti odbroje po etiri
165
 L. RON HUBBARD
takoer i pet smjerova djelovanja prema bilo kojemu problemu. Moe
se rei da je to petoznana akcija.
Ovdje je prikladna parabola crne pantere*. Pretpostavimo da crna
pantera vrlo crnog raspoloenja sjedi na stubitu u kui, a ovjek po
imenu Gus sjedi u dnevnoj sobi. Gus eli ii u krevet. No, na putu mu
je crna pantera. Problem je kako doi na kat. Postoji pet stvari koje
Gus moe uiniti: (1) moe napasti crnu panteru; (2) istrati iz kue i
pobjei od nje; (3) upotrijebiti stranje stubite i zaobii je; (4) moe je
zanemariti; i (5) imepodleei crnoj panteri.
Dakle, imamo pet mehanizama: napasti, pobjei, zaobii, zanemariti
ili podlei.
Primjeujemo da su sve akcije u skladu s jednim od tih
mehanizama, to je uoljivo u ivotu. U sluaju izvora kanjavanja,
reaktivni um moe podlei, zanemariti, izbjei, pobjei ili napasti taj
izvor. Akcija je voena kompleksnou engrama i ovisi o tome koji se
engram restimulira. Taj vrtlog reakcija ipak se uglavnom rjeava u
jednom od pet pravaca.
Ako je dijete nakon kanjavanja poslualo, moe se smatrati da je
podleglo. A dijete koje je podleglo kanjavanju toliko je slabo da bi ga
spartanci7 odavno utopili, jer to znai da je potonulo u apatiju, osim
ako se dogodi da je ono samo, zaobilazei sve reakcije, procijenilo da
razlog zbog kojega je kanjeno nije ba bio pametan (u tom mu
prosuivanju izvor kanjavanja ne moe pomoi nakon to mu je
kaznu utisnuo u reaktivni um). Ono moe pobjei od izvora
kanjavanja, to barem nije apatija nego, prema uvrijeenomu
miljenju, samo kukaviluk. Moe potpuno zanemariti i ignorirati
izvor kanjavanja, zbog ega bi ga drevni narodi nazvali stoikom, ali
bi ga prijatelji jednostavno mogli nazvati glupanom. Moe zaobii
izvor kanjavanja, to bi mu moglo donijeti sumnjiv kompliment da je
lukav, prepreden ili dodvorljiv. Izvor kanjavanja moe se napasti
izravnom akcijom ili uznemiravanjem i povrjedivanjem osobe ili
U dijanetici su pacijenti i dijanetiari razvili argonski izraz kojim oznaavaju
zanemarivanje problema: "mehanizam crne pantere". Pretpostavlja se da to potjee od
apsurdnosti borbe golim rukama s crnom panterom.-LKH
7
spartanci: graani Sparte, grada u staroj Grkoj, koji su dijete ostavljali na ivotu jedino
ako bi pokazalo potencijal da postane korisno za dravu.
166
UKLJUIVANJE ENGRAMA
njezina vlasnitva. Ako se odlui na izravnu akciju, moglo bi ga se
nazvati hrabrom budalom, uzmemo li u obzir visinu roditelja. U
manje izravnom smislu moglo bi ga se nazvati "prikriveno
neprijateljskim" ili "suprotstavljajuim". Sve dok ljudsko bie napada
kao odgovor na stvarnu prijetnju, moe se rei da je u dobrom
mentalnom stanju - "normalno" - a za dijete se kae da "se ponaa kao
normalno dijete".
Ako u prosuivanje uvedete kaznu, vie ga nee biti. U sluaju
"iskustva" to je potpuno drukije. U ivotu ima mnogo bolnih
iskustava koja ekaju svako ljudsko bie, i bez dodatnog kompkciranja
situacije od strane drugih ljudi. Osoba koja je jo uvijek neblokirana
na svojim dinamikama ili koja je odblokirana dijanetikom terapijom
moe apsorbirati najnevjerojatniju koliinu udaraca tijekom ivota.
Ovdje se, ak i kad reaktivni um prima engrame kao rezultat nekih od
tih iskustava, analitiki um moe nastaviti nositi sa situacijom, a da
ne postane aberiran na bilo koji nain. ovjek je vrst, prilagodljiv,
sposoban karakter. Ali, kada se zakon afiniteta prekri i to ue u
reaktivnu banku, ljudska bia kao antagonistini izvori neopstojanja
postaju izvor kanjavanja. Ako niti jedan od engrama protivnih
opstanku koji ukljuuju ljudska bia nije u prijanjem (vie od pet
godina starom) sadraju engramske banke, logino se uzimaju
engrami koji podravaju opstanak a koji nisu toliko aberativni.
Drugim rijeima, prekidanje zakona afiniteta sa svojim blinjima na
engramskoj je razini ono to najvre blokira dinamike. Afinitet
ovjeka prema drugim ljudima prije je znanstvena injenica nego
poetina i idilina ideja.
Dakle, "normalan" (trenutno prosjeno stanje) ili psihotian ivot
jednostavno je prikazati. Poinje s velikim brojem engrama prije
roenja i prelazi u ovisno i prilino bespomono stanje nakon roenja.
Razliita kanjavanja, ulazei sada kao lockovi, ukljuuju engrame.
Nastaju novi engrami koji e obuhvaati i one prijanje. Skupljaju se
novi lockovi. Do bolesti i aberirane akcije dolazi najvjerojatnije u dobi
izmeu etrdeset i pedeset godina. Malo nakon toga slijedi smrt.
U rjeavanju problema aberacije i psihosomatskih bolesti, osim
optimalnoga rjeenja brisanja engrama, postoji jo nekoliko metoda
167
 L. RON HUBBARD
koje se mogu primijeniti. Te su metode nepouzdane i imaju
ogranienu vrijednost, no to ne znai da ponekad nee dovesti do
nevjerojatnih poboljanja.
Mogu se klasificirati kao promjene okoline, naobrazbe i tjelesnog
tretmana. Uklanjanje imbenika iz okoline aberirane osobe ili
uklanjanje aberirane osobe iz okoline u kojoj je nesretna ili pasivna
moe dovesti do nevjerojatno brzih oporavaka. To je valjana terapija
koja mie restimulatore od osobe ili osobu od restimulatora. Tu je
uglavnom rije o "pogodak - promaaj" metodama (s vie promaaja
nego pogodaka) i nee ukloniti niti devet desetina svih restimulatora,
jer osoba sama nosi uokolo hrpu restimulatora ili je primorana stupiti
u kontakt s njima. Prisjetimo se sluaja s jakom astmom. Dobio ju je
iz zaista snanog engrama roenja. Njegovi uspanieni roditelji vodili
su ga u svaki preporueni planinski centar za lijeenje astme i na te
su izlete potroili desetke tisua dolara. Kad je taj pacijent postao
Clear i kada je engram izbrisan, otkrilo se daje restimulator za astmu
bio isti, hladni zrak! Jedina sigurnost metode promjene okoline je to
da e se boleljivo dijete oporaviti odmakne li ga se od restimulativnih
roditelja i odvede u okolinu u kojoj je voljeno i u kojoj se osjea
sigurnim - jer bolest je neizbjeno rezultat restimulacije prenatalnih
engrama primljenih od jednog ih obaju roditelja. Tu ete negdje
vjerojatno nai jednog od suprunika koji je kronino pao u prve dvije
zone nakon sklapanja braka, nakon vjenanja s pseudomajkom ih
pseudoocem ih pak pseudolijenikom koji je vrio pobaaj.
U smislu obrazovanja novi podaci ili entuzijazam mogu izvrsno
iskljuiti engrame nadjaavajui reaktivni um u svjetlu novog
analitikog porasta. Ako se ovjeka moe jednostavno uvjeriti da se u
prolosti borio sa sjenkama ili ga se moe navesti da svoje strahove
pripie nekom navedenom uzroku, bio on istinit ili ne, on od toga
moe imati koristi. Ponekad moe biti "odgojen" u snanoj vjeri u neko
boanstvo ili kult, to e mu pruiti osjeaj nepovredivosti koji e ga
izdii iznad engrama. Podizanje njegova potencijala opstanka na bilo
koji nain podii e i njegov prevladavajui ton do toke kad vie nije u
istoj razini s reaktivnim umom. Obrazujui se u primjerice glazbenom
ih strojarskom podruju, stei e vie potovanja, a to e ga esto elektrodu za terapiju elektookovima ili makar baciti pogled na
168
UKLJUIVANJE ENGRAMA
odbraniti od njegovih restimulatora. Podizanje na poloaj vrijedan
potovanja zapravo je promjena okoline, no isto tako je i promjena u
naobrazbi, jer je on sada nauio da je vrijedan. Ako se ovjeka zaposli
nekim hobijem ih poslom, nakon osobne ih tue procjene da je to za
njega dobro, stvara se drugi mehanizam: analitiki um postaje toliko
osnaen da za svoju aktivnost uzima sve vie i vie energije i poinje
je koristiti s novim ciljem.
Tjelesni tretman koji rezultira poboljanim tjelesnim stanjem
pobudit e nadu ih promijeniti ovjekove reakcije premjetajui ga po
njegovoj vremenskoj stazi. To moe iskljuiti engrame.
Te su metode valjana terapija, ah one su takoer i uzroci
manifestiranja aberacija. Postoje stvari koje nije doputeno raditi,
pogreni naini na koje se rade i naini lijeenja koji su, u svjetlu
onoga to mi danas znamo, kriminalni.
Gurati ovjeka u restimulirajuu okolinu i zadrati ga u njoj do
odreene mjere je umorstvo. Loe je tjerati ovjeka da zadri
suradnika koji ga restimulira, prisiljavati mukarca ih enu da
ostanu u braku s branim partnerom koji je restimulativan, obiaj je
bez rezultata osim ako se ne upotrijebi dijanetika terapija, tjeranje
djeteta da ostane u domu u kojemu ga restimuliraju gotovo je sigurno
inhibirajue, ne samo za njegovu sreu, nego i mentalni i tjelesni
razvoj - dijete bi tu trebalo imati vie prava, vie mjesta na koja moe
otii..
U psihosomatskom podruju, u smislu tjelesne terapije, sve to je
toliko estoko kao operativni zahvat ih vaenje zuba isti je
barbarizam u svjetlu dijanetike. "Zubobolja" je uglavnom
psihosomatske prirode. Organske bolesti, kojih je dovoljno da ispune
nekoliko leksikona, takoer su psihosomatske. Ne bi trebalo
pribjegavati ikakvom kirurkom zahvatu sve dok ne postoji potpuna
sigurnost da bolest nije psihosomatska, ih da sama od sebe nee
oslabiti ako se smanji snaga reaktivnoga uma. Mentalno-tjelesna
terapija je sada, uz znanost o izvoru aberacije, previe smijena da bi
je se ozbiljnije razmatralo. Jer, niti jedan lijenik ih psihijatar koji
misli svojom glavom i posjeduje tu informaciju nee vie dirnuti
169
 L. RON HUBBARD
skalpel ili iljak za led da bi napravio operativni zahvat na
prefrontalnim renjevima mozga, osim ako taj lijenik ili psihijatar
nije i sam toliko aberiran, pa takvi postupci ne proizlaze ni iz kakve
elje za lijeenjem, nego iz krajnjeg i kukavikog sadizma do kojega
engrami ovjeka mogu dovesti.
Istraujui tretmane mentalno bolesnih koje provode psihijatri i
drugi zadueni za mentalne institucije, mnogi su ljudi - kad otkriju to
prefrontalna lobotomija, transorbitalna leukotomija i elektrook ine
pacijentima - ponukani izraziti estoko negodovanje protiv psihijatara
kao osoba nedostojnih ukazanog im povjerenja, uz optubu da na
ljudima izvode vivisekciju8. To to za veinu tih nesretnih pacijenata
vie moda nema nikakve nade za oporavak pomou dijanetike, ne bi
trebalo kriviti psihijatre i neurokirurge. Ti su ljudi samo slijedili
tehnike nauene na raznim sveuilitima i prakticirali ih jednostavno
zato jer su vjerovali da problem uma nitko ne moe rijeiti. Stav
"idemo spaliti vjetice" daleko je od onoga koji je dijanetika zauzela
prema tim ljudima. Upozoravanje na injenicu da su oni ubijali
umove koji bi se inae oporavili, nazivajui ih "pljakaima umova" i
stvaranje horor-pria iz njihovih akcija, daleko je od racionalnoga
ponaanja. Uglavnom, ti su ljudi bili potpuno iskreni u svojim
naporima da pomognu umobolnima. Zbog mehanizama irenja
aberacija, oni su u svom poslu bili podvrgnuti tekim stresovima,
imajui svoje vlastite engrame u konstantnoj restimulaciji. Oni mogu
postati Clearovi i njihovo je iskustvo dragocjeno. Donoenje zakona
protiv psihijatara, kao to je jedan ameriki senator upoznat s
dijanetikom nedavno spomenuo, horor-prie u novinama i openita
antipatija javnosti, kao i tradicionalno nepovjerenje lijenika prema
njima, ne moe a da ne dovede do stanja nereda. Dijanetika je
novootkrivena i nepristrana. - LRH
8
vivisekcija: operacija na ivoj ivotinji u svrhu prouavanja.
170
DESETO POGLAVLJE
PREVENTIVNA DIJANETIKA
p
JL ostoje mnoge grane dijanetike. To je zapravo porodica znanosti
obuhvaena jednom skupinom aksioma. Na primjer, postoji obrazovna
dijanetika, koja sadri skup organiziranog znanja potrebnog za
uvjebavanje umova do njihove optimalne uinkovitosti i optimuma
sposobnosti i znanja o raznim ograncima ljudskih djelatnosti. Postoji
politika dijanetika koja obuhvaa polje skupnih aktivnosti i
organizacije da bi uspostavila optimalna stanja i procese vodstva i
odnosa unutar skupine. Zatim, postoji medicinska dijanetika,
socijalna dijanetika. Postoje mnoge podvrste koje su same po sebi
znanosti voene svojim aksiomima.
Mi se u ovoj knjizi bavimo osnovnom dijanetikom i dijanetikom
terapijom primijenjenom na pojedinca. To je za pojedinca trenutno
najvanije i najvrijednije.
No, niti jedna knjiga o dijanetikoj terapiji ne bi bila potpuna a da
se ne spomene grana dijanetike koja je, kako neki kau, vanija ak i
od terapije. To je preventivna dijanetika.
Ako je uzrok neega poznat, obino se moe sprijeiti da uzrok
1
postane posljedicom Otkrie i dokaz Eonalda Rossa da je komarac
prijenosnik malarije omoguilo je prevenciju te bolesti i zaustavljanje
pustoenja koje je svojedobno provodila na raun ovjeanstva. Slino
tome, netko kome je znan uzrok aberacije i psihosomatske bolesti
moe mnogo uiniti u smislu njihove prevencije.
Iako je preventivna dijanetika veliko podruje koje zadire u polje
industrije, agrikulture i drugih specijaliziranih ljudskih djelatnosti,
njezino osnovno naelo je znanstvena injenica da se engramski
sadraj moe zadrati na minimumu ili da se engrami potpuno mogu
sprijeiti uz goleme dobitke u mentalnom zdravlju i tjelesnom
boljitku, kao i socijalnoj prilagodljivosti.
1
Ronald Ross: (1857-1932.), britanski lijenik.
171
 L. RON HUBBARD
Engram je zapravo vrlo jednostavna stvar: to je trenutak u kojemu
je analitiki um iskljuen tjelesnom boli, drogama ili neim drugim, a
reaktivna banka je otvorena za primanje snimke. Kada ta snimka ima
verbalni sadraj, uistinu postaje veoma aberativna. Kada na
emocionalnoj razini sadri antagonizam, postaje silno destruktivna.
Kada njezin sadraj znatno podupire opstanak, najvjerojatnije je
sposobna potpuno poremetiti ivot.
Engram, izmeu ostaloga, odreuje i sudbinu. On ovjeku govori da
mora propasti te smilja mnoge naine za neuspjeh. Ako mu
zapovijeda da moe doivjeti zadovoljstvo jedino meu lanovima
druge rase, on tamo odlazi i naputa svoju rasu. Engram nareuje da
ovjek mora ubiti da bi ivio, te on ubija. I mnogo profinjenije, engram
od dogaaja do dogaaja pronalazi svoj put da bi uzrokovao katastrofu
koju nalae.
U jednom nedavnom sluaju otkriveno je da je ovjek otiao toliko
daleko da je ak sam sebi slomio ruku jer je tako zadobio suosjeanje
bez kojega, kao to je engram rekao, ne bi mogao ivjeti. Zaplet
cijeloga sluaja protezao se kroz tri godine i pedesetak naoko
bezazlenih dogaaja koji su, povezani zajedno, zaokruili priu.
Nezgodama sklona osoba sluaj je gdje reaktivni um nareuje
nesree. Ona je velika opasnost u bilo kojemu drutvu, jer su njezine
nezgode reaktivno hotimine i ukljuuju unitenje drugih, nevinih
ljudi.
Vozai s nekoliko prometnih nesrea u svom dosjeu su nezgodama
sklone osobe. Oni imaju engrame koji im nareuju nesree. Kada
obradite samo jedan sluaj, vidjet ete kako ta slaboumna stvar,
engram, u tome moe biti temeljita i zlobna. Vozai koji su Clear
mogu imati nesree samo iz dva razloga: (a) mehanike pogreke i, to
je vanije, (b) zbog ljudi sklonih nesreama. Jeziv i straan broj rtava
koji ubire vonja automobilima gotovo u potpunosti moe se pripisati
vonji reaktivnim umom, a ne uvjebanim kretnjama. Apatija ovoga
drutva mjeri se injenicom da ono ne djeluje otro u sprjeavanju
svih automobilskih nesrea - jedan slomljeni vjetrobran je jedan
previe. Sada, kada je odgovor pri ruci, moe se poduzeti akcija.
Aberirana osoba drugima komplicira ivot na tisue naina.
172
PREVENTIVNA DIJANETIKA
Preventivna dijanetika omoguuje otkrivanje aberiranih osoba
sklonih nesreama, kao i onemoguavanje da se one bave
aktivnostima koje mogu nakoditi drugima. To je jedan od opih
aspekata preventivne dijanetike. To to i tako izolirane aberirane
osobe mogu postati Clear, druga je vrsta problema.
Drugi, jo vaniji, opi aspekt preventivne dijanetike je prevencija
engrama i modifikacija sadraja na obje skale - socijalnoj i
individualnoj. Na socijalnoj bi skali iz drutva trebalo izbrisati uzroke
aberacija, na isti nain na koji se briu engrami kod pojedinca. Isto
tako, ponajprije treba sprijeiti pojavu socijalnih sluajeva.
Kod pojedinca prevencija engrama vrlo je jednostavna stvar.
Jednom kad je izvor aberacije i bolesti poznat, moe se sprijeiti
njegov ulazak u ivot. Ako se zna da je taj izvor ve uao, moe se
napraviti prevencija sljedeeg koraka, ukljuivanja. Naravno, zavrni
odgovor je terapija do postanka Clearom. Meutim, postoji jedan
aspekt izvora na koji se time ne daje odgovor.
Dijete, bez tetnih posljedica, ne moe postati Clearom prije nego
to napuni barem pet godina, a sadanja je praksa postavljanje
granice na oko osam godina starosti. Poboljana vjetina rjeavanja
tog problema moe sniziti tu granicu, no ona se ne moe sniziti ispod
granice sposobnosti govora, osim ako netko u budunosti ne izmisli
katalizator 2 koji jednostavno brie reaktivni um bez daljnjeg tretmana
(to nije tako nemogue kao to se ini). No sada, i vjerojatno jo dugo,
dijete e za dijanetiku ostati problem.
Djeje bolesti uglavnom potjeu od engrama. Vrlo je vjerojatno da e
bolesti prije govornog doba biti snane i broj smrtnosti u prvoj godini
ivota, makar ga lijenici smanjuju, i dalje je zabrinjavajui.
Preventivna se dijanetika tim problemom bavi u dvije faze: prvo -
prevencija engrama; drugo - prevencija njihova ukljuivanja.
Najprije emo razmotriti ukljuivanje. Postoje dvije stvari koje se
mogu napraviti da se ono sprijei. Djetetu se moe pruiti mirna i
harmonina, nerestimulirajua atmosfera ili, ako je dijete
restimulirano usprkos prijaznom odnosu prema njemu, moe ga se
2
katalizator: osoba ili stvar koja se ponaa kao stimulans u postizanju ili ubrzavanju
dolaska do rezultata.
173
 L. RON HUBBARD
premjestiti u drugu okolinu koja e sadravati izvor topline i ljubavi i
gdje e biti odvojeno od dva najsigurnija izvora restimulacije - svojega
oca i majke. Test kojim se utvruje je li dijete prije ili poslije govorne
dobi restimulirano ili ne jednostavan je. Je li ono podlono bolestima?
Jede li dobro? Je li nervozno? Dijete, naravno, moe imati i stvarnih
tjelesnih problema, no njih e lijenik vrlo brzo ustanoviti jer spadaju
u podruje tjelesnih poremeaja.
Prepirke u djetetovoj blizini, tako da ih ono moe uti, glasni
zvukovi, mahnito ponaanje, "slinavo" izraavanje suosjeanja kada je
dijete bolesno ih povrijeeno, samo su neke odrednice iz kataloga
ukljuivanja. One ukljuujui njegove engrame ine dijete tjelesno
bolesnim i mentalno aberiranirn. I nitko ne moe rei koliko ih dijete
ima!
Prilino je udno, ah osnovni izvor prevencije lei u podruju stava
druge osobe prema njemu - njegove majke.
Nije "bioloka ljubav" ono to uzrokuje da majka igra tako veliku
ulogu u ivotu ljudskoga bia, uzrok je jednostavna mehanika istina
da je majka zajedniki nazivnik svim djetetovim prenatalnim
engramima. Prenatalni engram mnogo je ozbiljniji od postnatalnog.
Bilo koji takav engram koji osoba ima sadri njezinu majku ih majku
njezine majke i drugu osobu, no uvijek njezinu majku. Zbog toga,
majin glas, stvari koje kae ih radi, imaju izuzetno jak uinak na
neroeno dijete.
Nije istina, kao to ljudi pretpostave kada saznaju za prenatalne
engrame, da dijete prima emocije kroz pupanu vrpcu. Emocija dolazi
drugom, (prije elektrinom nego tjelesnom) vrstom valova - koja je to
tono vrsta pitanje je strukture. Dakle, tko god je emocionalan u
okolini trudnice prenosi tu emociju izravno djetetu. A majina se
emocija na isti nain prenosi u djetetov reaktivni um.
Je li neroeno dijete "neanalitiko" ih ne to nema utjecaja na
podlonost engramima. Prenatalni engram samo je jo jedan engram.
Jedino kada je dijete zaista udareno ih povrijeeno visokim krvnim
pritiskom, orgazmima ili nekim drugim izvorom povreda, ono postaje
"nesvjesno". Kada postane "nesvjesno", prima kao engrame sve osjete
i rijei iz okoline u kojoj se majka nalazi. Analitika snaga nema nita
174
PREVENTIVNA DIJANETIKA
s engramima. Ako je dijete "neanalitiko", to ga ne ini podlonim
engramima, ah ga "nesvjesnost" ih povrede ine. Prisustvo ih
nedostatak "analitike snage" nema nikakve veze s tim primaju h se
engrami ili ne.
Jutarnja munina 3 , kaljanje, svi monolozi (kad majka sama sa
sobom govori), ulini zvukovi, buka kuanstva itd., dopiru do
"nesvjesnog" djeteta kada je ozlijeeno. A dijete je vrlo lako ozlijediti.
Ono nije zatieno formiranim kostima i nije pokretno. Ono je
jednostavno tamo pa kad ga neto udari ili pritisne, njegove su stanice
i organi ozlijeeni. Jednostavnim pokusom moe se pokazati kako na
to utjee pokretljivost. Leite na krevet poloivi glavu na jastuk.
Neka vam tada netko stavi ruku na elo. Poto nema pokretljivosti
pritisak ruke mnogo je jai nego to bi bio u stojeem poloaju. Tkivo i
voda oko djeteta vrlo su slaba zatita. Pri ozljedi, plodna voda, kao
tvar koja se ne moe komprimirati, pritie dijete. Djetetova situacija
daleko je od dobro zatiene, ak i majino vezanje vezica na cipelama
u kasnijim mjesecima trudnoe moe biti ozbiljno za dijete. Posebno
ozljeuje majino naprezanje pri podizanju neega tekog, a majin
sudar s objektom kao to je rub stola moe prilino prignjeiti
djetetovu glavu. Sposobnost obnavljanja neroenoga djeteta, kao to
je ve spomenuto, mnogo je vea nego to se prije smatralo. Djetetova
glava moe biti prignjeena, no nacrt i dalje postoji, a materijali za
izgradnju i popravak mogu se napraviti. Dakle, nije pitanje hoe li
dijete biti "u redu" samo stoga to gotovo sve moe preivjeti, pitanje
je hoe h te povrede kao engrami imati visoko aberativnu vrijednost.
Pokuaj pobaaja vrlo je est - i nevjerojatno bezuspjean. Svaki put
kad majka ozljeuje dijete na tako neljudski nain, zapravo kanjava
samu sebe. Koliko se do sada uspjelo otkriti, jutarnja je munina u
potpunosti engramske prirode jer je majke koje su Clear u njihovoj
trudnoi do sada nisu iskusile. A in povraanja zbog trudnoe iri se
zaraznou aberacije. Do stvarne bolesti openito dolazi jedino ako se
majka uplitala u razvoj djeteta irigatorom, iglama za pletenje ili
neim shnim. Zbog takvog uphtanja majka se razboli, odnosno, sa
3
jutarnja munina: slabost do koje dolazi u jutarnjim satima, posebno kao karakteristian
simptom u prvim mjesecima trudnoe.
175
 L. RON HlJBBARD
stvarnog tjelesnog stajalita to je znatno opasnije za majku nego za
dijete. Oito je da je pojava jutarnje munine posljedica uplitanja u
trudnou, kao to su i pokuaj pobaaja i, naravno, povreda.
Stanice znaju kad doe do trudnoe. Reaktivni um je procesom
organskih osjeta upoznat s tom injenicom prije analitikoga jer je
izmijenjen endokrini sustav. Stoga, majino otkrie trudnoe ima
malo veze s tim je li ili nije imala munine prije tog otkria.
Cijelo to podruje u dijanetici je bilo predmet opsenog prouavanja.
Treba napraviti jo mnogo istraivanja jer ti zakljuci nisu konani.
No, zakljuak da je engram primljen i da je silovit koliko i njegov
sadraj, prije negoli stvarna bol u njemu, znanstvena je injenica. To
nikako nije teorija, nego otkrie jednako istinito koliko i gravitacija.
Prevencija tih engrama je prva briga, druga je sprijeiti ih da imaju
bilo kakav sadraj. ene koje ive na selu radei teke poslove
izloene su razliitim vrstama nezgoda. Moda se te nezgode ne mogu
izbjei zbog uloge koju te ene imaju u drutvu. No, kada je poznato
da kod neroenog djeteta ozljeda majke moe stvoriti engram, svi
prisutni u trenutku ozljede, ukljuujui i majku, trebaju voditi rauna
o tome da odre potpunu tiinu. Bilo koja izjava u engramu je
aberatiuna. ak i izjava poput "Moi e se sjetiti ovoga u dijanetikoj
terapiji." dana neroenom djetetu, postavlja engram tako da e bilo
koja rije u toj izjavi znaiti tjelesnu bol na mjestu prvotne ozljede. Uz
to, u budunosti e "dijanetika terapija" za to dijete biti
restimulativna.
lijenik pritiskajui razna mjesta nastoji otkriti je li majka trudna,
te moe rei: "Pa, teko je rei ovako rano.". Pacijent e se u
dijanetikoj terapiji godinama kasnije vratiti u blizinu tog dogaaja
samo da bi naiao na "prazninu" sve dok dijanetiar iznenada, iz toga
kako pacijent opisuje svoje reakcije, ne pogodi sadraj. Ako je lijenik
vrlo strog i kae: "Bolje vam je da pripazite na sebe, gospoo Jones. U
protivnom ete se vrlo razboljeti.", dijete e, "nesvjesno", zbog
pregleda - ma koliko on bio njean - kada se engram ukljui dobiti
umjerenu hipohondriju i bit e silno zabrinuto za svoje zdravlje.
Ako suprug govori za vrijeme koitusa, svaka e izgovorena rije biti
engramska. A ako udara majku, ti e udarci i sve to on ih ona tada
176
PREVENTIVNA DUANETIKA
izgovore postati dio engrama.
Ako ona ne eli dijete, a on ga eli, ono e prema ocu poslije
reagirati kao prema savezniku4 i moda e doivjeti ivani slom kada
on umre. Ako majka eli dijete, a otac ne, prosudba o savezniku5 je
obrnuta. To je istina u sluaju prijetnje pobaajem ih njegova
pokuaja, ako je ta prijetnja sadrana u engramu.
Ako je majka ozlijeena a otac izuzetno brian, to je engramski
sadraj i dijete ima engram suosjeanja. U tom sluaju nain
opstanka je biti patetian u sluaju ozljede i ak se pobrinuti da do nje
doe.
Trudnici bi drutvo, ako ima makar malo osjeaja za svoje budue
narataje, trebalo pruiti svu moguu panja Ako padne, treba joj
pomoi - ali u tiini. Od nje ne treba oekivati da nosi teke stvari. I
ne bi je nipoto trebalo prisiljavati na koitus jer je u vrijeme trudnoe
svaki doivljaj koitusa engram za dijete.
' Mora da postoji nevjerojatan broj trudnoa za koje se ne zna.
estina koitusa, upotreba irigatora i elea (koje ena rabi jer i dalje
koristi kontracepciju i ne zna da je ve trudna), crijevni grevi, padovi
i nezgode, snose odgovornost za velik broj pobaaja do kojih dolazi oko
prve menstruacije nakon zaea. Naime, zigota i embrij prilino su
krhko vezani uz postojanje i silno se mogu ozlijediti onime na to
majka ne bi ni obratila pozornost. Jednom, nakon to izostane prva
menstruacija, izgledi za pobaaj se rapidno smanjuju i samo ako je
dijete genetski nakazno ih ako je pobaaj pokuan, moe se oekivati
da do njega i doe. Nakaznosti su u postocima toliko rijetke da ih se
kao mogunost moe zanemariti.
Nakon prve izostale menstruacije vodenjak se vie puta nanovo
moe probuiti tako da iz njega moe iscuriti sva voda, a da dijete
ipak preivi . Dvadeset ih trideset pokuaja pobaaja kod aberiranih
' saveznik: u dijanetici to u osnovi predstavlja nekoga tko titi bespomonu osobu i ima vrlo
velik utjecaj nad njom. Slabija osoba, kao to je dijeto, ak moe preuzeti karakteristike
saveznika tako da moete otkriti kako je, na primjer, epava u mladosti imala epavog
zatitnika ili saveznika.
5
prosudba o savezniku: malo vie od pukog idiotskog zakljuivanja da se nekog prijatelja
moe zadrati jedino pribbavanjem uvjetima u kojima je dolo do prijateljstva. To je
zakljuivanje ija je osnova da osoba moe biti sigurna jedino u okolini odreenih ljudi i da u
njoj moe biti jedino ako je bolesna, luda ili siromana, ili openito nesposobna.
177
 L. RON HlIBBARD
osoba nije neuobiajena stvar, a pri svakom pokuaju dijete moe biti
probodeno kroz tijelo ili mozak.
Neroeno dijete u svojim opaanjima ne ovisi o standardnim
osjetilima. Engrami nisu sjeanja, nego snimke na staninoj razini.
Dakle, dijete ne treba bubnjie da bi snimilo engram. Dostupni su
sluajevi kod kojih je sluni mehanizam bio privremeno uniten pri
pokuaju pobaaja, a engram je ipak bio snimljen. Stanice su ponovno
izgradile ureaj koji je trebao biti izvor zvuka u standardnim
bankama i svoje su vlastite podatke pohranile u reaktivne banke.
Oslobaanje takvih engrama znai obnavljanje racionalnosti
pojedinca uvelike iznad sadanje norme, kao i stabilnosti i
blagostanja, vie nego to je ovjek ikada mislio da posjeduje. Ti su
engrami potvreni provjeravanjem svih podataka uzetih od djeteta, te
od majke i oca. Dakle, ovdje se bavimo znanstvenim injenicama koje
su, ma koliko iznenaujue bile, ipak istinite.
Majka bi, dakle, tijekom trudnoe trebala prema sebi biti izuzetno
obzirna i njezina bi okolina u potpunosti trebala biti obavijetena o
nunosti tiine nakon bilo kojeg udarca ih povrede. A u svjetlu
injenice da je nemogue tono odrediti kada ena zatrudni, kao i
drugih injenica o visokom aberacijskom potencijalu engrama zigote i
embrija, oito je da drutvo mora, ako eli sauvati budue djetetovo
zdravlje, poboljati svoj odnos prema enama.
enu se u ovom drutvu, do odreene mjere, poelo smatrati manje
vrijednom nego u drugim drutvima i vremenima. Od nje se oekuje
da mukarcu bude konkurencija. To je glupost. ena ima jednako
visoku razinu aktivnosti kao i mukarac. On se s njom na podrujima
strukture i aktivnosti koje zahtijevaju tjelesnu snagu ne moe
natjecati nita vie negoli ona s njim. U sreditu mnogih sadanjih
drutvenih previranja je neuspjeh prepoznavanja vane uloge ene
kao ene i razdvajanja podruja mukaraca i ena.
Promjene do kojih e doi u sljedeih dvadeset godina ne treba
pourivati. No, sa sadanjim otkriima o fotosintezi,6 koja bi trebala
osigurati dovoljno hrane za kvalitetniju i jeftiniju prehranu
0
fotosinteza: proces kojim zelene biljke koriste sunevu svjetlost da bi vodu i ugljini
dioksid (uzet iz zraka) pretvarale u sloene supstance.
178
PREVENTIVNA DIJANETIKA
ovjeanstva, vanost kontrole raanja slabi. Moralni su se standardi
ve promijenili, ma to moralisti inili da sprijee tu promjenu. I ena,
stoga, moe biti osloboena mnogih neeljenih okova.
Svijet dananjice, njegova aktivnost i struktura, briga je mukarca.
U eninoj je nadlenosti briga za osobnost ljudskog bia i njegovu
djecu. Kao gotovo jedini uvar sutranjih narataja, ona je zasluila
mnogo vie potovanja od onoga iz prolosti kada je smatrana
pokretnom imovinom.
Nije, dakle, luda utopijska misao da ena moe zauzeti vii poloaj
od onoga koji je do sada imala. To se mora dogoditi ako djetinjstvo
sutranjeg narataja eli dostii bilo koji vii standard, ako ovjek eli
mirne i neuznemiravane domove i ako drutvo eli napredovati.
U podruju obitelji preventivna dijanetika mora staviti naglasak na
enu da bi zatitila dijete.
Kao prvi korak, majka bi trebala postati Clear jer je svaka majka
koja pokuava pobaaj blokirana na drugoj dinamici, a svaka zapreka
je prijetnja njezinu zdravlju i srei. Otkrilo se da antipatija prema
djeci ide ruku pod ruku sa seksualnom aberiranou.
Preventivna dijanetika na osobnoj razini trai roditelje koji su
Clear, a nakon toga poduzima mjere opreza protiv aberiranja djeteta,
kao i daljnji oprez protiv ukljuivanja bilo koje eventualno primljene
aberacije.
To je vrlo lako napraviti. Odrite tiinu pri povredi. Napravite sve
to je potrebno za ozlijeenog ih bolesnog, no napravite to u tiini.
Odrite tiinu pri porodu da biste sauvah oboje - razum i majke i
djeteta, te zatitu njihova budueg doma. Odravanje tiine ne znai
bujicu "Pssssst!" jer to e to izazvati utanje pri govora
ire gledano, odravanje tiine oko bilo koje "nesvjesne" ih
povrijeene osobe drugo je po vanosti samo zato jer je preventiva
"nesvjesnosti" na prvome mjestu.
Ne govorite nita i ne stvarajte nikakve zvukove u blizini
"nesvjesne" ih povrijeene osobe.
Sto god bilo izreeno prijetnja je njezinoj razumnosti. Ne govorite
nita dok traje operacija. Ne govorite nita prilikom nesree na ulici.
Ne govorite!
179
 L. RON HlIBBARD

Ne govorite nita u blizini bolesnog ili ozlijeenog djeteta. Smijeite

se, izgledajte smireno, no ne govorite nita. Djela ne govore glasnije
od rijei, no ona su sve to se s bolesnima i ozlijeenima moe uiniti,
osim ako netko nema svjesnu namjeru natjerati ih u neuroze ili ludilo
ili im, u najboljem sluaju, izazvati budue bolesti.
A nadasve, ne govorite nita u blizini na bilo koji nain udarene ili KNJIGA TREA
ozlijeene ene. Pomozite joj. Ako progovori, nemojte odgovoriti. Samo
joj pomozite. Nemate pojma je li trudna ili ne.
Nevjerojatna je injenica, znanstveno dokazana, da najzdraviju
djecu raaju najsretnije majke. Porod je, poglavito kod majke koja je
Qear, vrlo blag. Jedino majini engrami roenja porod ine tekim.
Majci koja je Clear nije potreban anestetik. To je dobro jer anestetik
oamucuje dijete to, kada engram djeluje, uzrokuje da dijete izgleda
tupo. Sretna ena ima vrlo malo tekoa. Cak i nekoliko engrama koji
dou usprkos svim predostronostima ne znae nita ako je majin
TERAPIJA
prevladavajui ton sretan.
ene, vi imate i pravo i razlog zahtijevati da se prema vama odnosi
dobro.

180
 PRVO POGLAVLJE

ZATITNI MEHANIZAM UMA

\*J m je mehanizam koji sam sebe titi. Auditor1 ne moe napraviti

niti jednu pogreku koju on, ili neki drugi auditor, ne bi mogao
ispraviti - on ne koristi narkosintetike droge, okove, hipnozu ih
operativne zahvate. Ova knjiga stavlja naglasak na to bre
provoenje terapije uz to manje pogreaka jer pogreke oduzimaju
vrijeme. Auditori e ih initi, to je neizbjeno. Meutim, ako stalno
ponavljaju istu pogreku, bilo bi im bolje nai nekoga tko e njih voditi
kroz terapiju.
Pri lijeenju mentalnih poremeaja u nevolju se vjerojatno moe
upasti na tisue naina, no svi se mogu podijeliti u sljedee skupine :
(1) primjena okova ili operativnih zahvata na mozgu; (2) upotreba
tekih droga; (3) koritenje hipnoze kao takve; i (4) pokuaji krianja
dijanetike s prijanjim terapijskim metodama.
Sve dok uspijeva sauvati djelominu svijest o sebi, um si nee
dopustiti ozbiljna preoptereenja. Mogue ga je preopteretiti jedino
kad mu je svijest svedena na toku u kojoj nije sposoban bilo to
procijeniti, tada moe biti krajnje uznemiren. U dijanetickom
reverieu2 pacijent je potpuno svjestan svega to se zbiva i u potpunosti
se moe sjetiti svega to se dogodilo. One vrste terapija koje to ne ine
mogue su i korisne, ah mora im se pristupiti sa svijeu da nisu
potpuno sigurne. Dijanetika u veini svojih procesa koristi reverie.
Auditor e njegovom primjenom i sebe i pacijenta moi izvui iz svake

1
auditor: uvjebana osoba, kvalificirana za primjenu dijanetikih procesa i postupaka na
dobrobit drugih; nazvana je auditorom jer auditor znai "onaj koji slua".
2
reverie: stanje reveriea je zapravo samo naziv. Ta je oznaka uvedena kako bi pacijent
osjetio da se neto promijenilo, te da je sada doao do stanja u kojem mu je pamenje vrlo
dobro, ili u kojem moe uiniti neto za to inae nije sposoban. Zapravo, on je to ionako u
stanju initi cijelo vrijeme. Nije rije o neemu neobinom Osoba je potpuno budna, a
zamolivi je da jednostavno zatvori oi ona je tehniki u reverieu.

183
 L. RON HUBBARD
nevolje u koju upadne. On radi s gotovo savrenim mehanizmom sve
dok um zadrava imalo svjesnosti: radio, sat ili elektrini stroj u
rukama radnika mnogo su podloniji kvarovima nego ljudski um. Um
je graen tako da bude to otporniji. Uvidjet e se da ga je teko
dovesti u nezgodnu situaciju, a koritenjem reveriea nemogue je
unijeti zbrku koja bi uzrokovala neurozu ili ludilo.
U priruniku amerike pjeadije postoji reenica vezana uz odluke:
"Bilo koji odvano izveden plan, ma koliko loe bio osmiljen, bolji je
od nikakva.".
U dijanetici je svaki sluaj3 , bez obzira na njegovu ozbiljnost i
iskustvo auditora, bolje "otvoriti" nego ostaviti zatvorenim. Bolje je
poeti terapiju koja e biti prekinuta nakon dva sata, nego je ne poeti
uope. Bolje je kontaktirati engram, nego ga ostaviti netaknutog, pa
makar to rezultiralo pacijentovom tjelesnom nelagodom. Engram
poslije ipak vie nee imati toliko snage, a nelagoda e se postupno
smanjivati.
To je znanstvena injenica. Mehanizam kojim se slui dijanetika
zapravo je sposobnost ljudskog mozga koje ovjek nije ni bio svjestan.
Rije je o svima priroenoj misaonoj sposobnosti koja je oito trebala
biti koritena u sveukupnom procesu razmiljanja. Ali, nekom
udnom omakom, ovjek je prije nije otkrio. Jednom kad shvati da
posjeduje tu novu sposobnost, moi e je savladati za deset minuta i
time unaprijediti svoju sposobnost razmiljanja. Nadalje, kada se tom
sposobnou (koja, pojaana, jest reverie) pristupa engramu,
prekidaju se neke od engramskih veza na nioj razini i aberativni
imbenici vie nemaju toliko snage ni na tjelesnoj niti na mentalnoj
razini. Osim toga, stabilizirajui imbenik je samo saznanje da za
mentalne bolesti postoji rjeenje.
Pristup engramu primjenom reveriea uvelike se razlikuje od sluaja
kada je engram restimuliran okolinom, kao to to biva u ivotu.
Engram je moan i zloban lik samo onoliko dugo koliko je nedirnut.
Odgovarajue smjeten i aktivan, moe biti restimuliran te prouzroiti
3
sluaj: (engl. case) opi termin za osobu kojoj se pomae ili koju se tretira. Sluaj se
takoer odnosi na stanje osobe voene sadrajem reaktivnog uma. Sluaj neke osobe je
nain na koji ona reagira na svijet oko sebe na temelju zakljuaka njezinih aberacija.
184
ZATITNI MEHANIZAM UMA
bezbroj mentalnih i tjelesnih bolesti. Pristup engramu upotrebom
reveriea znai pristup na novom terenu, onom koji ga razoruava. Mo
engrama djelomino je strah od nepoznatog - znanje samo po sebi
donosi stabilnost.
Nemojte misliti da pacijentima neete prouzroiti nelagode. To nije
istina. Auditorov rad na potresanju engrama koji se ne daju ukloniti
moe pacijentu uzrokovati glavobolje, razne tegobe i bolove, ak i
blage tjelesne bolesti, makar je posao uraen oprezno. Ali, ivot je to
pacijentu u mnogo veem obujmu radio godinama. Bez obzira na to
koliko je sluaj maltretiran, ili koliko e aberacija izniknuti i muiti
ga dan - dva, nita od toga nije toliko ozbiljno kao ono to okolina koja
djeluje na netaknuti engram moe uzrokovati.
Auditor sve moe raditi unatrag, naopako ili potpuno pogreno i
pacijentu e usprkos tome biti bolje, pod uvjetom da auditor ne pokua
upotrebljavati droge prije nego to je odradio nekoliko sluajeva, te da
ne primjenjuje hipnozu kao hipnozu i ne pokuava kriati dijanetiku s
nekom starijom vrstom terapije. lijekove moe koristi ako dobro
poznaje dijanetiku i ako ima pristanak lijenika. Samo ako je potpuno
iskusan u dijanetici moe prakticirati sve tehnike hipnoze. Ah, kad
jednom iskua dijanetiku, nee se vie prihvaati mistinih napora pri
lijeenju uma. Ukratko, poanta je u tome da auditor ne moe upasti u
nevolje sve dok za poetak uzima relativno jednostavne sluajeve,
kako bi se upoznao s radom mehanizama uma, i sve dok iskljuivo
koristi reverie. Bit e i onih koji vjeruju da su toliko iskusni u tam-
tam bubnjanju ih klepetanju tikvama da dijanetici nee niti pruiti
mogunost da djeluje kao dijanetika, ve e je napadati i kritizirati, a
pacijenta gnjaviti sa "zaviu zbog penisa" ili ga tjerati da se pokaje za
svoje grijehe. Ah, pacijent koji to iskua bit e dovoljno pametan da se
s kaua preseli u auditorsku stolicu i, prije nego to se terapija
nastavi, poisti pokoju auditorovu aberaciju.
Svatko tko je temeljito proitao ovu knjigu i pacijentu vratio sonino
sjeanje, kroz taj e rad o umu saznati vie nego to je ikada prije
znao. Bit e sposobniji i vjetiji tretirati um nego svi oni koji su to
donedavno pokuavali, bez obzira na njihovu reputaciju. To ne znai
da ljudi koji ve imaju iskustva s bolesnicima s mentalnim
185
 L. RON HlIBBARD D R U G O POGLAVLJE

poremeajima, poznavajui dijanetiku (poznavajui dijanetiku) nee mozak se ne podvrgava operativnim zahvatima i ne propisuju se
imati prednost pred onima koji ne shvaaju pogreke koje su ljudi u nikakvi lijekovi, osim ako je lokalni lijenik dio tima. Dijanetika ni na
aberativnom stanju kadri poiniti. S druge strane, to ne znai da neki koji nain, ni na kojemu mjestu nije pokrivena zakonima jer ne postoji
inenjer, pravnik ili kuhar s nekoliko dijanetikih sluajeva iza sebe, zakon koji bi jednome ovjeku mogao zabraniti iznoenje svojih
ne moe biti vjetiji od svih ostalih praktiara bilo koje vrste ili kole. problema drugome, i ako bilo tko eli monopol nad njom, budite
Ovdje ni nebo nije granica. sigurni da razlog lei u profitu, a ne u dijanetici. U dravi (SAD) nema
Ne bi se tek tako moglo rei da sposoban hipnotizer ili psiholog, dovoljno psihijatara za popunjavanje mentalnih institucija osobljem. .
spreman i voljan zaboraviti naueno i odbaciti dojueranje pogreke, Svakako da e ovom narataju, posebno zbog sveukupnih jatrogenih'
nije bolje pripremljen za primjenu dijanetike. Lijenik s bogatim zahvata koji su uinjeni, i dalje trebati takve institucije i psihijatri.
iskustvom u lijeenju na podruju psihosomatske medicine, vjerojatno Njihovo je podruje djelovanja po definiciji tretman umobolnih, to ni
bi mogao biti znatno bolji u dijanetikom radu od drugih auditora. Ali, s vama niti sa mnom nema nikakve veze. U psihologiji, dijanetika se
to nije nuno tako. Istraivanje je pokazalo da su mukarci i ene, s pojavljuje ne zadirui ni u to vezano uz osoblje, istraivanja ili
potpuno drukijim profesionalnim iskustvima, ubrzo postali u vjetini predavae. Psihologija je uenje o dui, a sada kad postoji i znanost o
superiorniji auditori od onih ija bi se iskustva u radu mogla smatrati dui, uenje o dui moe odluno krenuti naprijed. Stoga, dijanetika
mnogo srodnijima. Inenjeri su naroito dobar materijal i postaju nije niiji neprijatelj te je u potpunosti izvan svih postojeih zakona,
izvrsni auditori. Nadalje, dijanetika ne postoji kao profesija jer je niti od kojih niti jedan ne predvia ih uspostavlja zakonske odredbe koje
jedna profesija ne moe obuhvatiti. Nije dovoljno komplicirana da bi se odnose na znanost o umu.
jamila godine studiranja na nekom sveuilitu. Ona pripada ovjeku,
i dvojbeno je da li bi je itko uspio monopolizirati, jer nigdje ne
podlijee niti jednom zakonodavstvu. Kad bi dijanetika bila
legalizirana profesija, postojala bi bojazan da bi se sluanje neijih
pria, viceva ili osobnih iskustava takoer moralo ozakoniti kao
profesija. Takvi bi zakoni bodljikavom icom okruili sve ljude dobre
volje koji su spremni sluati probleme svojih prijatelja. Dijanetika nije
psihijatrija. Nije psihoanaliza. Nije psihologija. Nisu osobni odnosi.
Nije hipnoza. To je znanost o umu i treba joj otprilike isto toliko
dozvola i regulativa koliko i primjeni fizike. Sve to je regulirano
zakonima na odreeni nain teti pojedincu ili drutvu. Zakonske
odredbe o psihoanalizi postoje u tri drave SAD-a, a zakonski nadzor
psihijatrije postoji svugdje. Ako se auditor eli proglasiti psihijatrom
ovlatenim za seciranje ljudskih mozgova, ako se eli imenovati
lijenikom i propisivati droge i lijekove, ako eli primjenjivati hipnozu
i pacijentu usaivati sugestije, tada se mora uskladiti s psihijatrijom,
medicinom i lokalnim zakonima o hipnozi jer je uao u podruja koja 1
jatrogeno: odnosi se na bolesti koje je prouzrokovao lijenik. Operacija tijekom koje je
se razlikuju od dijanetike. U dijanetici se hipnoza ne primjenjuje, lijenikov skalpel kliznuo i nehotice ozlijedio pacijenta, mogla bi izazvati jatrogenu bolest ili
ozljedujerjelrirurgpoiraopogreku. - LKH

186 187
 DRUGO POGLAVLJE

RELEASE ILI CLEAR

c
\s ilj dijanetike terapije je dobijanje Releasea ili Cleara.
Release (imenica) jest osoba kojoj je dijanetikom terapijom
uklonjena glavnina stresa i tjeskobe.
Clear (imenica) jest osoba koja zahvaljujui dijanetikoj terapiji vie
ne posjeduje ni aktivne niti potencijalne psihosomatske bolesti ili
aberacije.
Uiniti Clearom znai osloboditi svu tjelesnu bol i bolne emocije iz
ivota pojedinca ih, to je predmet politike dijanetike, drutva u
cjelini. To e rezultirati postojanou na etiri dinamike, te osobom
koja posjeduje optimalne analitike sposobnosti i potpuno sjeanje.
Koristei u potpunosti uroene umne sposobnosti i matu, Clearu su
dostupna iskustva iz cijelog njegova ivota. Njegova tjelesna vitalnost
i zdravlje izrazito su poboljani, a sve psihosomatske bolesti
nepovratno su nestale. Takoer, posjeduje poveanu otpornost na
stvarne bolesti. Prilagodljiv je i sposoban mijenjati svoju okolinu. On
nije "prilagoen", on je dinamian. Posjeduje visoke etike i moralne
norme, te izrazitu sposobnost da trai i iskusi zadovoljstvo. Osobnost
mu je produbljena, kreativan je i konstruktivan. Za sada nije poznato
koliko je procesom ienja produljen ivot, no s obzirom na
automatsko uravnoteenje endokrinoga sustava, ope poboljanje
tjelesne snage i smanjenu podlonost nesreama, sigurno je da mu je
dugovjenost porasla.
Release je osoba kojoj su uklonjene akutne i kronine mentalne i
tjelesne tekoe te bolne emocije. Prednosti Releasea u usporedbi s
Clearom na prvi pogled mogu se initi neznatnima. No, ako se shvati
da je vrijednost Releasea iznad dananjih normi mentalne stabilnosti,
njegova vanost postaje oigledna.
Kao mjerilo za usporedbu, odnos Cleara prema dananjoj normi

189
 L. RON III UH ARI)
jednak je njezinu odnosu prema psihijatrijskom sluaju. Razlika je
toliko velika da bi je se teko moglo preuveliati. Clear, na primjer,
posjeduje potpuno sjeanje na sve to mu se ikada dogodilo ili to je u
ivotu nauio. Mentalne proraune kao npr. u ahu, za koje
prosjenom ovjeku treba pola sata, on ini za deset do petnaest
sekundi. On ne razmilja "vokalno", nego spontano. U njegovu umu ne
postoje "demonski sklopovi" osim onih koje, zabave radi, sam stvara - i
potom unitava - kako bi si omoguio razliite pristupe ivotu. On je
potpuno samoodreden. Kreativna mata mu je veoma razvijena.
Sposoban je za kratko vrijeme nauiti bilo to, u granicama njegovih
uroenih intelektualnih sposobnosti, to bi dok je bio "normalan"
zahtijevalo dvije do tri godine vjebi. Njegova vitalnost, postojanost i
privrenost ivotu mnogo su vee nego to je itko smatrao moguim.
Prigovor daje u drutvu opasno imati previe Clearova u najmanju
je ruku nepromiljen. Clear je razuman. Djela koja tete drutvu su
nerazumna. Za oekivati je da bi Clear uspjeno upravljao bilo kojom
skupinom "normalnih pojedinaca", no nerazborito je smatrati da bi to
inio iz destruktivnih pobuda. to vie Clearova drutvo posjeduje,
vei su mu izgledi za napredak Znanstvenim promatranjem nije
dokazano da je Clear neambiciozan. Naime, silazna putanja krivulje
ambicije slijedi pad krivulje razuma. Pojedinci koji su "oieni"
dokazali su to aktivirajui ponovno vjetine za dostizanje ciljeva
kojima su kao "uravnoteeni"* teili, ali su ih smatrali nedostinima.
injenica da je Clear u izvjesnoj mjeri odijeljen od "uravnoteenoga"
pojedinca moe se pripisati jazu izmeu njihovih umnih sposobnosti.
Clear, naime, doe do rjeenja i zakljuaka prije nego to
"uravnoteeni" pojedinac i pone uobliavati zamisli. To ga ne ini
netolerantnim prema "uravnoteenom" pojedincu jer on ne posjeduje
niti malo od onog superiornog stava koji je u biti proizvod engrama.
To je kratak pregled stanja Clear. To stanje zapravo se ne moe
opisati, da bi ga se cijenilo treba ga doivjeti.
Release je donekle promjenjiva veliina. To je bilo koja osoba koja je
' Uravnoteena osoba je psiholoki termin koji oznaava normalnog pojedinca, drugim
rijeima, prosjenu osobu. IQ i ponaanje "uravnoteene osobe" odgovarat e aktualnim
prosjenim vrijednostima. Biti uravnoteena osoba ni iz kojeg razloga nije poeljno jer je ona
teko aberirana. - LRH
190
RELEASE ILI CLEAR
znatnije uznapredovala na putu prema Clearu. Nemogue je
usporediti stanje Clear s bilo im to je ovjek ikada smatrao
moguim, kao to ne postoji slinost izmeu tehnike dovoenja do
Cleara i bilo koje dosadanje terapije. Jedino u sluaju Releasea
mogue je u osnovi uiniti usporedbu izmeu dijanetike i prijanjih
terapija poput "psihoanalize" i ostalih. Stanje Releasea moe se postii
za nekoliko tjedana. Ishod e u najmanju ruku biti jednak
dvogodinjoj terapiji "psihoanalizom", s tim da Release prua jamstvo
trajnoga uinka, za razliku od "psihoanalize" gdje jamstvo uspjeha
nikada nije postojalo. Release ne pada ponovno u obrasce ponaanja
kojih se jednom oslobodio.
Dijanetiki auditor ima dva cilja: Clear i Release. Do sada nije
poznato koliko je u prosjeku potrebno vremena da se hospitalizirana
umno poremeena osoba podigne na razinu neuroze: to se moe uiniti
za dva sata, deset, a u nekim sluajevima bilo je potrebno i dvije
stotine sati.*
Dijanetiki bi auditor za svaM sluaj unaprijed trebao odrediti eli
li postii Release ili Clear. U stanju je postii oboje, s bilo kim tko nije
umno bolestan na tjelesnoj osnovi (sluaj kada su dijelovi mozga
spaljeni ih izvan funkcije to je rezultiralo umobolnou; uglavnom na
genetskoj ili jatrogenoj bazi, to je relativno rijetko, osim u
umobolnicama). No, trebao bi unaprijed procjeniti vrijeme koje moe
utroiti na bilo koju osobu, uskladiti s tim svoje namjere te o tome
obavijestiti pacijenta. Ta dva cilja u odreenoj se mjeri razlikuju. U
sluaju Releasea auditor ne nastoji ui u pojedine faze sluaja koje bi
zahtijevale dugotrajniji rad, ve se usredotouje na pronalaenje i
oslobaanje emotivnoga naboja. U tehnici dovoenja do Cleara njegov
je cilj basic-basic engram, uklanjanje emotivnoga naboja cjelokupne
engramske banke.
Postoji i trei cilj, koji se moe smatrati podskupom Releasea, to je
* Dijanetiki auditor koji radi iskljuivo s hospUaliziranim umno poremeenim osobama
trebao bi se opskrbiti tekstom o toj tematici, koji je upravo u pripremi. Tehnike su sline
onima opisanim u ovoj knjizi, no vie nalikuju junakim djelima. Ova knjiga namijenjena je
tretiranju normalnih osoba ili neurotinih pacijenata nedostatno nasilnih da bi bih
hospitalizirani. Ipak, pomou mate i inteligencije te iste tehnike uspjeno se mogu
primijeniti na bilo koje mentalno stanje ili tjelesnu bolest. Institucijska dijanetikaje u prvom
redu reduciranje umobolnosti na neurozu. - LRH
191
 L. RON HlJHBARD
assist. On se primjenjuje nakon povreda ili bolesti koje uslijede ili
netom pretrpljenih bolesti, a radi to breg ozdravljenja. Cilj je
potpomoi oporavak organizma nakon povrede ili bolesti. To je
specijalizirana terapija koja e u budunosti vjerojatno nai iroku
primjenu, no od nje e imati koristi u prvom redu lijenik koji e
njome spaavati ivote i ubrzavati lijeenje oslobaanjem engrama iz
odreene povrede ili bolesti, otklanjajui time razliite engramske
koncepte koji se zbog povrede restimuliraju. To moe prakticirati
svaki dijanetiki auditor. Uinak assista je priblino na istoj razini
kao i udesna vjerska iscjeljenja za koja bismo pretpostavili da e
uvijek donijeti oekivani rezultat.
Vrijeme koje pojedini sluaj zahtijeva bit e teko procijeniti s
preciznou veom od pedeset posto i pacijent bi morao shvatiti da je
trajanje terapije promjenjivo. U odreenoj mjeri to ovisi o vjetini
auditora, broju neoekivanih do tada nerestimuliranih engrama i
koliini restimulacije kojoj je pacijent izloen tijekom terapije. Stoga
bi auditor trebao, umjesto da optimistiki procjenjuje vrijeme, dati
pacijentu do znanja kako je trajanje terapije promjenjivo.
Svatko tko je obdaren inteligencijom i prosjenom upornou i tko je
voljan temeljito proitati ovu knjigu, trebao bi biti sposoban postati
dijanetiki auditor. Nakon to uini Clearom dva do tri sluaja, nauit
e i razumjeti mnogo vie nego to je ovdje sadrano, jer ne postoji
bolji nain za razumijevanje stroja od rukovanja njime. Ovo je knjiga
uputa, a stroj o kojemu je rije na raspolaganju je gdje god ima ljudi.
Suprotno praznovjerju o umu, gotovo je nemogue trajno otetiti
njegov mehanizam. To se moe uiniti elektrookom, skalpelom ili
"iljkom za led"1, no dijanetikom terapijom to je gotovo neizvedivo.
1
iljak za led: vidi objanjenje u Knjizi prvoj, 1. poglavlju
192
RELEASE ILI CLEAR
ULOGA AUDITORA
l 3 v r h a terapije i njezin jedini cilj je uklanjanje sadraja reaktivne
engramske banke. Kod Releasea izbrisana* je veina emocionalnoga
stresa iz te banke, a kod Cleara njezin cijelokupni sadraj.
Primjena znanosti je umijee. To vrijedi za svaku znanost. Njezina
djelotvornost ovisi o razumijevanju, spretnosti i sposobnosti osobe
koja je primjenjuje. Kemiar poznaje znanost o kemiji, ali umijee
pravog kemiara oituje se u primjeni te znanosti. Inenjer iza sebe
moe imati preciznost svih fizikalnih znanosti, no tek njegova praksa
je umijee.
Nakon razumijevanja osnovnih znanstvenih aksioma, mogu se
izdvojiti neka pravila tog postupka. Iza tih pravila lei razumijevanje,
spretnost i sposobnost nuni za njihovu primjenu.
Dijanetika je veoma jednostavna, to ne znai da sluajevi ne mogu
biti izuzetno komphcirani. Ako bismo eljeli razrijeiti samo po jedan
sluaj od svake vrste, to bi zahtijevalo dvije milijarde sluajeva i
obuhvaalo samo sadanju populaciju. Jer, svaki ovjek znatno se
razlikuje od bilo kojeg drugog. Njegova uroena osobnost je drukija.
Sklop njegovih iskustava je drukiji. Njegove su dinamike razliitih
jaina.
Jedina konstanta je mehanizam reaktivne engramske banke, on se
jedini ne mijenja. Sadraj te banke razlikuje se od ovjeka do ovjeka
po koliini i po intenzitetu, no mehanizam njezina funkcioniranja,
stoga i osnovni mehanizmi dijanetike, konstantni su za svakoga
ponaosob. Oni su postojali i postojat e sve dok se ovjek ne razvije u
' Sadraj engramske banke zapravo je premjeten, prije nego izbrisan, jer se pod nazivom
iskustva ponovno pojavljuje u standardnim bankama. No, ini se kao da materijal u terapiji
nestaje jer je terapija usmjerena na engramsku, a ne na standardne banke . - LRH.
193
 L. RON HlIBBARD
drugi organizam.
Cilj je engram. On je takoer cilj pacijentova analitikog uma i
njegovih dinamika, tijekom njegovih nastojanja da proivi ivot, ali i
auditorova analitikog uma i auditorovih dinamika. Tako odreen i na
udaru topnike paljbe, on predaje svoj engramski sadraj.
Svakom auditoru trebalo bi biti jasno da e onoliko koliko se on
opusti u svojoj ulozi i zaboravi cilj, nakupiti nevolja koje e uludo
utroiti njegovo vrijeme. U trenutku u kojemu uini pogreku mislei
da osoba, analitiki um ili pacijentove dinamike pruaju otpor,
pokuavaju zaustaviti terapiju ili odustaju, auditor je napravio
temeljnu i osnovnu pogreku u primjeni dijanetike. Za gotovo sve to
krene krivo moe se utvrditi da potjee od te pogreke jer se analitiki
um i dinamike pacijenta nikada, nikada, nikada ne odupiru auditoru.
Ta injenica nikada ne moe biti prenaglaena. Auditor nije tamo da
bi mu se odupiralo. On ne treba brinuti ni o kakvom otporu, osim
onome iz pacijentovih (ponekad i njegovih vlastitih) engrama.
Auditor nije tu kao pacijentov voza ih savjetnik On nije tu da bi ga
zastraili pacijentovi engrami ili njihovi aspekti. On je tu da bi
auditirao i samo auditirao. Ako se osjeti pozvanim da s visoka tretira
pacijenta, tada mu je bolje da stolicu zamjeni kauom, jer je njegov
sluaj autoritativnosti oigledan. Koristi se rije auditor, ne hipnotizer
ili terapeut, jer je rije o zajednikom naporu auditora i pacijenta, sa
zakonom afiniteta na djelu.
Pacijent ne moe vidjeti vlastite aberacije. To je jedan od razloga
zbog kojega je auditor tu. Pacijentu treba potpora da bi se suoio s
nepoznanicama iz svojega ivota. To je drugi razlog auditorove
nazonosti. Pacijent se sam ne bi usudio latiti svijeta unutar njega i
okrenuti lea onome izvana, osim ako nema uvara. A to je jo jedan
razlog zbog kojega je potreban auditor.
Auditorov je posao zatititi pacijentovu osobnost tokom terapije,
shvatiti razloge zbog kojih njegov um ne moe prodrijeti u engramsku
banku, potaknuti njegovu hrabrost i doepati se tih engrama,
U tom trenutku na djelu je trosmjerni sluaj afiniteta. Ja sam u
afinitetu s auditorom i govorim mu o svemu otkrivenom u dijanetikoj
praksi elei da uspije. Auditor je u afinitetu s pacijentom, eh da
194
ULOGA AUDITORA
pacijent napadne engrame. Pacijent je u afinitetu s auditorom jer e
uz rninimalan trud unaprijediti svoje stanje i - uz upornost posuenu
od auditora i dodanu njegovoj vlastitoj - postat e Release ili Clear.
Postoji ak i vie afiniteta na djelu, cijela mrea njih. To je
kooperativno nastojanje.
Cilj je engramska banka, a ne pacijent. Ako pacijent psuje, stenje,
plae i moli, to govore engrami. Nakon odreenog vremena, engrami
koji su ga tjerah na psovanje, stenjanje, plakanje i moljakanje, bit e
osloboeni naboja i prebaeni u standardne banke. Pacijent, u
kakvom god stanju bio, tono zna kada je neka poduzeta akcija nuna.
Ako je auditor toliko neracionalan da e to psovanje i stenjanje
shvatiti kao usmjereno protiv njega osobno, najbolje mu je da s
pacijentom zamijeni za mjesto i podvrgne se terapiji.
Jedino to prua otpor je engram! Kada je restimuliran, utjee na
pacijentov analizator, nastojei smanjiti analitiku snagu, a pacijent
pokazuje preoblienu dramatizaciju. Bilo koji auditor s barem dvije
modane stanice koje zajedno mogu neto zakljuiti, nikada nee biti
ni u najmanjoj opasnosti od prereleasa ili precleara*. Ako auditor
pomou hipnoze eh pokuati proi kroz kasne engrame tjelesne boli,
poput operacija, kada su rani engrami dostupni, moe se zatei u ulozi
mete. No, u tom je sluaju silno pogrijeio. Ako iznenada postane
izuzetno moralistiki raspoloen i pacijentu pone drati predavanja,
moe se prilino zapetljati, no ponovno je veoma pogrijeio. Okomi li
se auditor na pacijenta i napada li ga, opet se moe zatei u ulozi
mete, no jo jednom je napravio osnovnu pogreku.
Cilj je engramska banka. Auditorov posao je napadati preclearovu
engramsku banku. Preclearov posao je napadati tu banku. Napadati
precleara znai dopustiti engramskoj banci da napada precleara
samog.
Mi znamo da postoji pet metoda za svladavanje engrama. etiri od
njih su pogrene. Podlei engramu je apatija, zanemariti ga
neopreznost, izbjei ih pobjei od njega je kukaviluk. Napad i jedino
* Termini prerelease i preclear koriste se da bi oznaili osobe koje su zapoele ili su u procesu
dijanetike terapije. Najee se upotrebljava termin precleari. Rije pacijent manje je opisna
jer upuuje na bolest, no ipak je ponekad koristimo. - LRH
195
 L. RON HUBBARD
napad rjeava problem. Auditorova je dunost pobrinuti se da
preclear nastavlja napadati engrame, a ne auditora ili vanjski svijet.
Ako auditor napada precleara, to je loe topnitvo i vrlo slaba logika.
U osnovi, engramsku banku najbolje je napadati pranjenjem
njezina emocionalnog naboja gdje god se s njime dolo u kontakt.
Nakon toga, najbolje ju je napadati otkrivanjem (prilikom reveriea) -
to preclear misli da e mu se dogoditi ako ozdravi, ako mu bude bolje,
ako neto otkrije itd. Nakon toga, uvijek je najvanije, ako je ikako
mogue, uspostaviti kontakt s ishodinim trenutkom bob i
nesvjesnosti u pacijentovu ivotu. To je basic-basic engram. Jednom
kad auditor dobije taj engram, sluaj e se brzo razrijeiti. Ako
preclearov reaktivni um potiskuje basic-basic engram, tada auditor
treba isprazniti vie reaktivne emocije, otkriti koje je zakljuivanje
tada na snazi i pokuati ponovno. Na kraju e se domoi tog engrama.
To je vano i to je sve to je za precleara vano.
Kod prereleasa (pacijenta koji se kree samo prema Releasu),
zadatak je isprazniti emociju i to je mogue vie ranih engrama koji
se lako razotkrivaju. Rad sa prereleasom moe sadravati redukciju
lockova; no, kod precleara, lockove treba dirati jedino kad vode prema
basic-basicu.
Postoje tri stupnja lijeenja. Prvi je efikasno obavljanje posla.
Slijedei stupanj je postii da se pacijent osjea ugodno. I na kraju je
suosjeanje. Ukratko, ako za ovjeka sa slomljenom kraljenicom ne
moete nita uiniti, moete se barem potruditi da se osjea udobno. uznemiravati ili ljutiti na precleara, ma to on govorio ili radio.
Ako ak ni to ne moete, moete mu izraziti svoje suosjeanje.
Drugi i trei od spomenutih razina, u dijanetici su u potpunosti
neopravdani. Posao se moe obaviti uinkovito, ali ugoavanje
pacijentu gubitak je vremena. Pruanje suosjeanja potpuno moe
zapetljati cijeli sluaj jer pacijentovi najgori engrami su engrami
suosjeanja i ono e ih restimulirati. Auditor koji se uputa u
'tapanje po ramenu", gubi vrijeme i usporava sluaj, ma koliko se to
poeljnim inilo. Ovdje se nipoto ne predlae pretjerana grubost;
prijateljski, radostan i optimistini stav pobrinut e se za sve.
Preclearu ponekad treba samo smijeak. No, on je ve doivio vie
'tapanja po ramenu" nego to je njegov analizator bio u stanju
196
ULOGA AUDITORA
smisliti. Njegova kronina psihosomatska bolest u svom engramu
sadri suosjeanje.
Slijedee to bi auditor morao znati i s tim ivjeti je Kodeks
auditora.1* To moe zvuati kao poput "kada je vitetvo bilo u cvatu"
ili "trineaest rituala za nebesko blaenstvo i nirvanu", no ako ga
auditor ne potuje pri radu sa svojim pacijentima, uskoro e imati
pune ruke posla. Taj kodeks ne slui za utjehu preclearu; on je
iskljuivo za zatitu auditora.
Kodeks auditora nikada ne bi trebalo prekriti. Dijanetika praksa
pokazala je da samo njegovo krenje moe ometati sluaj.
Auditor bi trebao biti uljudan sa svakim preclearom tijekom
terapije.
Auditor bi trebao biti susretljiv - ne dozvoljavati si nikakve grubosti
prema preclearovima, niti se predati ikakvoj elji za kanjavanjem.
Auditor bi tijekom terapije trebao biti tih - ne govoriti nita vie od
apsolutnih osnova dijanetike.
Auditor bi trebao biti vrijedan povjerenja - potivati obeanja,
drati se rasporeda svojih sastanaka i obaveza prema poslu i nikada
se ne obvezivati ni na to za to i najmanje sumnja da nee moi
obaviti.
Auditor bi trebao biti hrabar - nikada ne uzmicati ili kriti osnove
terapije samo zato to preclear smatra da bi se to trebalo napraviti.
Auditor bi u svom poslu trebao biti strpljiv - nikada se ne
Auditor bi trebao biti temeljit - nikada ne dopustiti da njegov radni
plan bude poljuljan ili da se izbjegne engramski naboj.
Auditor bi trebao biti uporan - nikada ne odustajati prije nego to
postigne rezultate.
Auditor bi trebao biti nekomunikativan - nikada rei pacijentu bilo
koju informaciju o njegovu sluaju, ukljuujui vrednovanje podataka
1
Kodeks auditora: skup pravila (zabrana i dozvola) kojih se auditor pridrava tijekom
auditinga, to preclearu osigurava najveu moguu dobit od auditinga koji prima.
* Zanimljivo je da Kodeks auditora, izuzevi posljednju toku, ocrtava ovjeltov model
ponaanja koji podrava opstanak. Clear manje ili vise automatski djeluje po tom kodeksu.
Dijanetika je usporedna s misli, jer prati prirodne zakone miljenja. Ono to funkcionira u
dijanetici, isto tako funkcionira i u ivotu. - LRH
197
 L. RON HUBBARD
ili daljnje procjene trajanja terapije.
Kada se bilo to od toga prekri, pojavljuju se razliita stanja. Svi
prekraji usporavaju terapiju dajui auditoru vie posla. Vraaju mu
se natrag na njegovu tetu.
Na primjer, informiranje precleara bilo o emu, ni u kojemu sluaju
nije dio auditorova posla. im pone s tim, preclear ga odmah hvata u
svoj sklop kao izvor informacija i tako izbjegava engrame.
Auditor e napredujui vidjeti najee i najuznemirujue ljudske
emocije. On se moe prepustiti suosjeanju, ali ako se to dogodi, neto
je previdio i usporava terapiju. Kada god se pokae emocija, to je
emocija koja e ubrzo postati prolost. Kroz kakvo god
"pretumbavanje" preclear prolazio, koliko god se on migoljio ili muio,
auditor vrsto mora imati na umu da je svaki jauk ili pretumbacija
korak blie cilju. Jer, zato se bojati ili tratiti suosjeanje na ono to
e, nakon to se nekoliko puta ispria, uiniti precleara sretnijim?
Ako se auditor prestrai kad se preclear pone tresti i uini tu
pogreku nad pogrekama - "Doi u sadanje vrijeme!", moe biti
siguran da e preclear imati nekoliko loih dana i da e, kad auditor
opet pokua ui u taj engram, on biti blokiran.
Ako auditor postigne stanje uma pri kojemu moe sjediti, zvidukati
i smjekati se dok Rim pred njim gori, napravit e optimalan posao.
Sve to razotkriva tijekom terapije, ma to to bilo i ma kako zvualo,
pravi su dobici. Tih, miran pacijent je onaj koji malo postie. To ne
znai da auditor cilja samo na nasilje, ali to znai da kad ga dobije,
moe biti sretan i zadovoljan to je jo jedan engram ostao bez naboja.
Auditorov posao prilino nalikuje poslu pastira koji skuplja stado
ovica, engrame, u tor za klanje. Preclear nije pod auditorovim
zapovjednitvom, no ako se sluaj razvija dobro, preclear e s tim
engramima napraviti to god auditor eli jer analitiki um i dinamike
precleara ele da posao bude napravljen. Um zna kako um
funkcionira.
198
ETVRTO POGLAVLJE
DIJAGNOZA
vf edan od najvanijih doprinosa dijanetike je rjeenje problema
dijagnoze na podruju aberacije. Do sada su postojale skoro
neograniene podjele, ali nije postojao optimalni standard*.
Istraujui podruje psihijatrijskih tekstova, ovjek pronalazi
ogromna neslaganja u klasifikaciji, neprestane prigovore na njenu
kompleksnost i neupotrebljivost. Bez optimalnog ponaanja ili
mentalnog stanja kojemu bi se trebalo teiti, i bez znanja uzroka
aberacije, bilo je mogue ustanoviti samo opisne kataloge. Oni su bih
toliko zamreni i proturjeni, da je psihotika ih neurotika bilo gotovo
nemogue klasificirati, a da bi to iole vodilo razumijevanju njegovog
sluaja.** Najvea slabost tog sustava klasifikacije bila je u tome da on
nije vodio izhjeenju jer nije postojao standardni tretman i optimalno
stanje koje bi indiciralo njegov zavretak. Kako tu nije bilo lijeka
aberacijama ili psihosomatskim bolestima, nije moglo biti ni
klasifikacije koja bi indicirala smjer kojim treba poi niti to bi se
uvijek od pojedinih sluajeva moglo oekivati.
To zasigurno nije kritika bivih nastojanja, ali je olakavajue znati
da je dosadanja komplicirana klasifikacija aberacija nepotrebna, te
da je popisivanje psihosomatskih bolesti potrebno lijeniku i nevano
auditoru. U razvoju dijanetike znanosti bilo je nekoliko etapa
klasificiranja, sve dok konano nije postalo jasno da bi se patoloko
stanje trebalo oznaiti kao ono koje auditor mora nadvladati da bi
"Psihologija nema ... mentalne standarde koje bi postavila .... Psiholog nije zaokupljen
postavljanjem normi." Psihologija abnormalnih ljudi, John J.B. Morgan, Longmans, Green
& Co., New York, 1928. -LRH
" "Psihijatri su se veinom uputali u opisivanje i razvrstavanje simptoma. Taj je postupak
od strane nekih studenata otro kritiziran, sa stajalita da nikuda ne vodi i da podupire
lano prikazivanje razumijevanja tamo gdje ono ne postoji. Samo imenovanje neega ne
poveava nae razumijevanje."Ibid, Uvod. - LRH
199
 L. RON HUBBARD
postigao izlijeenje. Ovaj sustav, razvijen dosadanjom praksom,
omoguuje mu "dijagnosticiranje", a za to je sasvim dovoljno znanje
sadrano u ovom poglavlju i njegovo budue iskustvo.
Broj moguih aberacija jednak je broju moguih kombinacija rijei
jezika sadranog u engramima. Drugim rijeima, ako psihotik misli
da je Bog, on ima engram koji mu govori da je Bog. Ukoliko se brine
da mu je jelo otrovano, on ima engram koji govori da bi mu se u jelu
mogao nai otrov. Ako je siguran da mu svakog trenutka prijeti
"otkaz", usprkos tome to je kompetentan i omiljen, on ima engram
koji mu kae da je pred "otkazom". Ako misli da je ruan, ima engram
o tome da je ruan. Boji li se zmija ih maaka, ima engrame koji mu
govore da se boji zmija i maaka. Ako je siguran da bez obzira na
svoja primanja mora kupiti sve to vidi, on ima engram koji mu kae
da kupi sve to vidi. S obzirom na injenicu da ovjek koji nije Release
ili Clear posjeduje vie od dvije ih tri stotine engrama koji sadre
najneobiniji jezini odabir, i s obzirom da on moe izabrati jedan od
pet naina rijeavanja bilo kojeg od tih engrama, problem aberacije
auditoru nije vaan, osim tamo gdje usporava terapiju.
Iz veine aberiranih ljudi velikim dijelom progovaraju engrami. Koji
god stalni vokabular osoba imala - vokabular bijesa, apatije ili njegov
opi stav prema ivotu - taj je vokabular, gdje god odstupa od potpune
racionalnosti, sadran u engramima. ovjek koji "ne moe biti
siguran", koji "ne zna" i koji je prema svemu skeptian, govori iz
engrama. ovjek koji je siguran da to "ne moe biti istina", da "je
nemogue", da "se moraju kontaktirati autoriteti", govori iz engrama.
ena koja je toliko sigurna da se treba razvesti ih da e je jedne noi
mu ubiti, govori iz svojih ih njegovih engrama. Kod ovjeka koji doe
alei se na jaku bol u trbuhu, te da osjea: "kao da ravno kroz mene
prolazi debela bakrena ica", prilino je vjerojatno da je ica, u
pokuaju pobaaja, prolazila kroz njega ih je, dok je osjeao bol, o
tome bilo govora. ovjek koji kae da to "treba isjei", govori ravno iz
engrama, nastalog za vrijeme operativnog zahvata na njemu ili na
njegovoj majci ih od pokuaja pobaaja. ovjek koji se "mora toga
rijeiti" vjerojatno opet govori iz engrama nastalog za vrijeme
pokuaja pobaaja. ovjek koji se "ne moe toga rijeiti", moda govori
200
DIJAGNOZA
iz istog izvora, ah iz druge valencije. Ukratko, osobito kada je rije o
dijanetici i engramima, ljudi se konstantno slue engramskim
govorom. Obino nisu svjesni da su stvari koje govore neznatne
dramatizacije njihovih engrama i smatraju da su sami to zakljuili ih
o tome razmiljali; pretpostavka i objanjenje samo su opravdanje -
izvravajui svoju dunost, analizator garantira da je organizam u
pravu bez obzira koliko se glupavo ponaao.
Osobito kada govori o dijanetici, auditor moe biti siguran da e za
uzvrat uti dosta engramskog sadraja; jer se diskusija o reaktivnom
umu obino vodi jezikom koji on sam sadri.
Prisjetite se da reaktivni um moe razmiljati samo na osnovu ove
jednakosti: A=A=A, gdje tri A pojedinano mogu biti konj, psovka i
glagol pljuvati. Pljuvanje jednako konji jednako Bog. Reaktivni um je
poput nadubudne "seoska budale" koja pazi dok hoda po jajima. Stoga,
kada nekome kaete da treba izbrisati sadraj reaktivne banke, on
moe rei da e onda sigurno izgubiti sve svoje ambicije. Budite
sigurni - kako se samo to lako dokazuje u terapiji i kako se neki
precleari zacrvene - da osoba ima engram koji se otprilike ovako moe
odvijati:
(Udarac ili ozljeda, prenatalno)
Otac: K vragu, Agnes, treba se rijeiti te proklete bebe. Inae emo
skapati od gladi. Ja si to ne mogu priutiti.
Majka: Oh, ne, ne, ne. Ne mogu je se rijeiti, ne mogu, ne mogu, ne
mogu! asna rije, ja u se brinuti za nju. Radit u i muiti se i
uzdravati je. Molim te, ne tjeraj me da je se rijeim. Umrijet u ako
to napravim. Poludjet u! Neu se vie imati emu nadati. Izgubit u
svu volju za ivotom. Izgubit u svoje ambicije. Molim te, daj da je
zadrim!
Koliko je samo takav engram uobiajen, i kako iskrena, "racionalna"
i ozbiljna moe biti aberirana osoba, u obrani svoje odluke da je
upravo "donijela zakljuak' da e, ako "se rijei bebe", poludjeti,
izgubiti svoje ambicije, a moda i umrijeti!
Dok se pie ova knjiga, veina e engrama pronaenih kod odraslih
osoba biti iz prve etvrtine dvadesetog stoljea. To je bio period "Ha,
201
 L. RON HUBBA RD
Jack Dalton1, napokon te imam!". To je bilo razdoblje Krvi i pijeska2 i
Thedae Barae 3 . To je bio period krijumarenja viskija i enskog prava
glasa. To obuhvaa dane "vatrene mladosti" i "Jenkiji dolaze"4, i djelii
takvog raspoloenja e zahtijevati akciju u engramskim bankama.
Dijanetiki auditori su iz prenatalnih engrama pokupili itave
odlomke velike drame Drunkard5, ne kao smijene sentimentalne
sapunice ve maminog iskrenog i strastvenog nastojanja da promijeni
tatu. Super drama, srcedrapateljna drama. I ne samo to, nego i
tragedija. Mamurluk veselih devedesetih6 - kada se "zaposlena
djevojka" upravo poela oslobaati, a Carry Nation 7 spaavati svijet
na raun barmena - bit e zajednika nit engrama pronaenih kod
odraslih dananjice. Jueranji klieji i besmislice su, na alost,
postali dananje engramske zapovijedi. Na primjer, kod jednog jako,
jako mrzovoljnog mladia pronaeno je da kao sredinji motiv
engramske banke ima Hamletovu 8 povijesnu nedoumicu o "biti ili ne
biti, pitanje je sad". Mamu (koja je bila ono to kolokvijalno skloni
auditori zovu "beskonana traka" 9 ) je time "zarazio" otac - glumac koji
se, zbog neuspjeha da bude Barrvmore 10 , odao piu i mlaenju
supruge; i na bi mladi satima sjedio u mrzovoljnoj apatiji,
1
Jack Dalton: lan razbojnike bande amerikog zapada u devetnaestom stoljeu; takoer i
lik iz ranih vesterna.
2
Krv i pijesak: naslov nijemog filma u kojem glumi Rudolph Valentino.
3
Theda Bara: umjetniko ime Theodosiae Goodman (1890 - 1955.), amerike glumice koja
je igrala uloge zlih ena u etrdeset filmova izmeu 1915. i 1919.
4
"Jenkiji dolaze": stih iz refrena pjesme "Over There" Georga M. Cohana (1878 - 1942.),
amerikog glumca, pjesnika, dramskog pisca i producenta. Pjesma govori o amerikim
trupama poslanim u Europu, za vrijeme prvog svjetskog rata.
5
Drunkard: djelo koje su krajem devetnaestog stoljea, napisali VVilKam H. Smith i
anonimni "gospodin", moralna obiteljska drama iz amerikog ivota.
c
vesele devedesete: period naglog uspona u SAD 1890-tih, uslijed industrijske revolucije.
7
Carry Nation: (1846 - 1911.) amerika trezvena agitatorka znana po razbijanju saloona
sjekirom.
8
Hamlet: glavni lik tragedije Hamlet, Williama Shakespearea (prvi puta tampana 1603.).
Hamlet je mladi princ koji osveuje umorstvo svoga oca.
9
"beskonana traka": (engl. loop) odreena duina filmske ili magnetske vrpce iji su
krajevi spojeni te ine beskonanu traku, ime je omogueno neprekidno ponavljanje snimke
(npr. pri isprobavanju sinkronizacije potrebne za snimanje tonskog zapisa na stranom
jeziku). Upotrijebljeno figurativno.
10
Barrvmore: porodica amerikih glumaca, englesko-irski potomci, jedna od najpoznatijih
obitelji u povijesti amerikog kazalita: Maurice Barrvmore (1847-1905.) i njegovo troje
djece - Lionel (1878-1954.), Ethel (1879-1959.) i John (1892-1942.).
202
DIJAGNOZA
razmiljajui o ivotu. Za klasifikaciju njegove psihoze nije potrebno
nita vie od "apatian mladi".
Veina engramskih sadraja su samo klieji, otrcane fraze i provale
maminih ili tatinih emocija. No, kad se auditoru posrei i kada ih
napokon otkrije, preelearu e zasjati sunce.
Drugim rijeima, aberacija moe biti bilo koja kombinacija rijei
sadranih u engramu. Na taj nain, klasificiranje prema aberaciji nije
samo potpuno nemogue, ve potpuno nepotrebno. Nakon to proe
jedan sluaj, auditor e to vie moi cijeniti.
to se tie psihosomatskih bolesti, Masifidranih u ranijem
poglavlju, one takoer ovise o sluajnim ili hotiminim kombinacijama
rijei, o svim moguim ozljedama, nebalansiranim izluinama i rastu.
Nerazjanjivu se bol moe nazvati "tenzitis", no vjerojatnije je i tonije
da je rije o padu ili ozljedi prije roenja. Astma, kao i konjunktivitis i
sinusitis, uglavnom potiu od roenja, no ukoliko se upravo tada jave,
pozadina im je obino prenatalna. Tako se moe rei da je za auditora
od manje vanosti gdje mukarac ili ena osjeaju bol, osim pri
koritenju pacijentove kronine bolesti za lociranje lanca engrama
suosjeanja. I sve to auditor treba znati o toj bolesti je da pacijenta
boli neki dio tijela. To je, to se auditora tie, dovoljno za
psihosomatsku dijagnozu.
Dogaa se da opseg aberacije i psihosomatske bolesti nisu
regulirajui imbenici koji odreuju koliko dugo sluaj moe trajati.
Pacijent moe biti potpuno lud, a da mu je ipak potrebno samo sto sati
da postane Qear. Druga osoba moe biti "uravnoteena" i osrednje
uspjena, a ipak joj je potrebno petsto sati da postane Clear. Zbog
toga, u svjetlu injenice da opseg aberacije i bolesti imaju samo malen
utjecaj na ono za to je auditor zainteresiran - terapiju - takva
klasifikacija je uzalud utroeno vrijeme.
Dogaa se da netko ima tekih problema sa srcem a da bi se s njim
jako naporno radilo, ili je, pak, previde zabrinut oko svakodnevnog
ivota, ime je posao auditora otean. No, to su iznimke koje takoer
nemaju puno veze s klasifikacijom sluaja.
U dijagnozi postoji pravilo: to god, kao reakciju tetnu po terapiju,
osoba nudila auditoru, engramsko je i takvim e se u postupku
203
 L. RON HUBBARD
pokazati. to god auditora sprijeava u radu, identino je onome to
pacijenta sprijeava u razmiljanju i ivljenju. Gledajte na to ovako:
auditor je analitiki um (njegov vlastiti) suoen s reaktivnim umom
(preclearovim). Terapija je proces razmiljanja. to god uznemirava
pacijenta, uznemiravat e i auditora. to god uznemirava auditora,
takoer uznemirava i pacijentov analitiki um. Pacijent nije potpun
analitiki um Auditor e se ponekad nai s pacijentom koji samo
psuje na njega, pa ipak, kada doe vrijeme sastanku, pacijent je
nestrpljiv da nastavi terapiju; ili se moe dogoditi da mu pacijentica
govori kako je cijeli proces beskoristan, te kako ona ne podnosi da se
na nju utjee. No, kad bi joj auditor rekao: "Dobro, prestat emo s
radom", ona bi u trenutku klonula. Pacijentov analitiki um eli
uiniti isto to i auditor pokuava: svladati reaktivnu banku. Zbog
toga, kada auditor naie na otpor, na teoretiziranje protiv dijanetike,
osobnu kritiku itd, on ne slua analitike podatke, ve reaktivne
engrame. Stoga bi, siguran u tu spoznaju, trebao spokojno nastaviti.
Jer pacijentu e sve raspoloive dinamike biti od pomoi sve dok je
auditor vie saveznik protiv njegovog reaktivnog uma, nego li kritiar
ili napada njegovog analitikog uma.
Ovo je jednoga primjera:
(U reverieu - bazino prenatalno podruje)
Preclear: (vjerujui da misli na dijanetiku) Ne znam Ne znam.
Jednostavno se ne mogu sjetiti. Nee djelovati. Znam da nee
djelovati.
Auditor: (Tehnika ponavljanja,11 opisana kasnije) Ponovite to.
Recite "Nee djelovati.".
Preclear: "Nee djelovati. Nee djelovati. Nee djelovati..." itd, itd.
Joj, boli me trbuh! "Nee djelovati. Nee djelovati. Nee djelovati...".
(Smijeh olakanja) To je moja majka. Pria sama sa sobom
Auditor: Dobro, hajde da pokupimo cijeli engram. Krenite iz poetka
11
tehnika ponavljanja: ponavljanje rijei ili izraza da bi se izazvao pomak na vremenskoj
stazi u podruja ometanog razmiljanja koja sadre tu rije ili izraz. Nakon to je auditor
smjestio pacijenta u reverie, ako, na primjer, otkrije da pacijent inzistira da "ne moe
nikuda ii", auditor e od njega zatraiti da ponovi taj izraz. Takvo uzastopno ponavljanje
uvlai pacijenta u prolost niz vremensku stazu i u kontakt s engramom koji sadri taj
izraz.
204
DIJAGNOZA
Preclear: (Citiranje sjeanja sa somaticima [bolovima]) "Ne znam
kako da to napravim. Jednostavno se ne mogu sjetiti to mi je ura
rekla. Jednostavno ne mogu. Toliko sam obeshrabrena. To tako nee
ii. Jednostavno nee ii. Da bar znam ta mi je ura rekla, no ne
mogu se sjetiti. Ah da bar... Hej, ta to ona gura ovamo? Zato,
prokleta bila, pa to poinje pei! To je irigator. Hej! Pusti me van!
Vratite me u sadanjost! Ovo stvarno pee!"
Auditor: Vratite se na poetak dogaaja i proite jo jednom kroz
njega. Pokupite sve dodatne podatke s kojima moete doi u dodir.
Preclear: Ponavlja engram, pronalazei sve stare izraze i neke
nove, zajedno sa nekim zvukovima. Ispria ga jo etiri puta, sve
"ponovo proivljavajui". Poinje zijevati, skoro zaspi (nesvjesnost
opada), ponovo se probudi i jo dva puta ponovi engram. Tada se
poinje zadovoljno smjekati. Somatika je nestala. Odjednom je i
engram "nestao" (prebaen je i preclear ga vie ne moe otkriti).
Veoma je zadovoljan.
Auditor: Idite na slijedei najraniji trenutak bola ili nelagode.
Preclear: Uh. Mmmrnm. Ne mogu tamo ui. Hej, ne mogu tamo ui!
Stvarno. Pitam se gdje...
Auditor: Ponavljajte izraz: "Ne mogu tamo ui.".
Preclear: "Ne mogu tamo ui. Ne moga.." Imam udan osjeaj u
nogama. Osjeam otru bol. Hej, to to ona dovraga radi? Ma, prokleta
bila. Volio bih je se doepati, barem jednom. Bar jednom!
Auditor: Krenite iz poetka i ponovo proite kroz to.
Preclear: (Prolazi kroz engram nekoliko puta, odzjeva
"nesvjesnost". Zadovoljno se smjeka kada ga vie ne moe nai.
Osjea se bolje.) Oh, dobro, mislim da je i ona imala svojih problema.
Auditor: (Suzdravajui se paljivo od slaganja s time da je majka
imala svojih problema, jer bi ga to uinilo njenim saveznikom.) Idite
na slijedei trenutak boli ih nelagode.
Preclear: (Uznemireno) Ne mogu. Ne kreem se po vremenskoj
stazi. Zapeo sam. Oh, u redu. "Zapeo sam, zapeo sam." Ne "Zapelo je.
Ovog puta je zapelo." Ne. "Ovog puta sam ga zapeo." Ma, prokleta
bila. To su moje srane smetnje! To je to! To je ta otra bol koju
osjeam.
205
 L. RON HUBBARD
Auditor: Krenite od poetka engrama i proite kroz njega, itd.
U ovom se primjeru moe vidjeti da svaki puta kada se pacijent u
reveriu analitiki jako pribliio engramu, engramska zapovijed
djelovala je na njega, a on ju je izrekao auditoru u obliku analitikog
stava. Predear se u reveriu iz bliza suoava s izvornim materijalom
vlastitih aberacija. Aberirana osoba u sasvim budnom stanju moe
izricati veoma komplicirane stavove, za koje e se do smrti boriti da ih
obrani kao svoje, ali koji su u stvarnosti samo njene aberacije koje
utjeu na njen analitiki um. Pacijenti e uporno tvrditi kako znaju da
je auditor opasan, da s njim nikad nisu trebah zapoeti terapiju, itd.,
a ipak e nastaviti raditi dobro i efikasno. To je jedan od razloga zbog
ega je Kodeks auditora toliko vaan: pacijent je toliko eljan
oslobaanja od svojih engrama koliko se to samo moe poeljeti, ali
engrami daju privid da je vrlo daleko od elje da bude osloboen.
Iz gornjeg je primjera takoer vidljivo da auditor ne daje nikakvu
pozitivnu sugestiju. Ako izraz nije engramski, pacijent e mu to vrlo
brzo dati do znanja. Iako izraz jo uvijek moe biti engramski, auditor
nad preclearom u reveriu nema veliki utjecaj osim to mu pomae da
napadne engrame. Ako je predear proturjeio bilo emu gore
navedenom, to znai da engram koji sadri sugerirane rijei nije
spreman biti osloboen i na redu je neki drugi izraz.
Dakle, dijagnoza na aberativnoj i psihosomatskoj razini brine sama
za sebe. Auditor je, prije nego to je uao u to podruje, mogao
pretpostaviti - i zadrati to za sebe - da u gornjem primjeru na vidjelo
izlazi slijed pokuanih pobaaja. Mogao je pretpostaviti da pacijentova
neodlunost potie od majke. Meutim, auditor ne komunicira svoje
pretpostavke. To bi bila sugestija i pacijent bi je mogao prihvatiti. Na
preclearu je da sam otkrije. Auditor, na primjer, nije mogao znati gdje
su na vremenskoj stazi preclearove "srane smetnje", niti prirodu
povrede. Lovei gore - dolje u potrazi za odreenim bolom bilo bi
traenje vremena. Sve e se takve stvari "predati" tokom terapije. Od
interesa je jedino to da li aberacije i bolesti odlaze bez povratka ili ne.
One e na kraju terapije nestati. Na poetku predstavljaju samo
potekoe.
206
DIJAGNOZA
Dijagnoza aberacija i psihosomatskih bolesti nije dakle neophodan
dio dijanetike dijagnoze.
Ono to nas interesira je mehaniko funkcioniranje uma. To je
podruje dijagnoze. Koji su radni mehanizmi analitikog uma?
1. Percepcija: vid, sluh, opip i bol, itd.
2. Sjeanje: vizio - boja, ton - sonik,* opip, itd
3. Imaginacija: vizio - boja, ton - sonik, opip, itd.
To su mehaniki procesi. Dijagnoza se bavi prvenstveno tim
imbenicima, i potrebno ih je samo nekoliko da bi se pomou njih
moglo odrediti koliko e vremena sluaj uzeti, koliko e biti teak, itd.
To se dalje pojednostavljuje u kodeks:
1. Percepcija (iznad ili ispod optimuma):
a. vid
b. zvuk
2. Sjeanje (ispod):
a. sonik
b. vizio
3. Imaginacija (iznad):
a. sonik
b. vizio
Drugim rijeima, kada ispitujemo pacijenta prije nego to postane
preclear (uvodei ga u terapiju), zanimaju nas samo tri stvari: previe
ih premalo percepcije, premalo sjeanja, previe imaginacije.
Pod percepcijom podrazumjevamo koliko dobro ih loe on moe uti,
vidjeti ih osjeati.
Za sjeanje elimo saznati sposobnost sjeanja sonikom (sluanje),
viziom (gledanje) i somatikom (osjeanje).
Za imaginaciju, elimo saznati da li se pacijent prenaglaeno "sjea"
sonika, vizia ili somatika.
Razjasnimo to: vrlo je jednostavno, nije zamreno, i ne iziskuje
dugotrajno ispitivanje. Ah vano je, i odreuje duinu trajanja
terapije.
* Vizio u dijanetici znai prisjeanje prizora. Sonik znai prisjeanje zvuka. Somatik znai
prisjeanje boli. Pacijent koji moe vidjeti, uti i osjeati bol, to zapisuje, "Ja" ih se, pamtei,
prisjea kao vizio, sonik i somatik - LEH
207
 L. RON HlIBBARD
U aktivnoj imaginaciji nema nita loe tako dugo dok osoba zna da
mata. Vrsta imaginacije koja nas zanima iskljuivo je ona koja se
koristi za nesvjesnu "montau" 12 , i samo u tom obliku. Aktivna
imaginacija, za koju pacijent zna da je imaginacija, krajnje je
dragocjen imetak. Imaginacija koja se podmee umjesto sjeanja vrlo
je naporna u terapiji.
"Histerina" 13 sljepoa ih gluhoa, ih proireni vid ih sluh korisni su
u dijagnozi. Prvo, "histerina" sljepoa znai da se pacijent boji vidjeti;
"histerina" gluhoa znai da se boji uti. One e zahtijevati prilinu takva, nee s vremena na vrijeme varirati. Kod tog pacijenta postoji
terapiju. Jednako tako, proireni vid ili sluh, iako ne toliko teki kao
sljepoa ih gluhoa, pokazatelji su koliko je pacijent stvarno preplaen
i esto su direktni pokazatelji prenatalnog sadraja vezanog uz
nasilje.
Ako se pacijent u sadanjosti boji gledati svojim oima ih sluati
svojim uima, budite uvjereni da u njegovoj prolosti postoji mnogo
toga to ga plai, jer se te stvarne percepcije ne "isljuuju" lako.
Ako pacijent "skae" na zvukove i preplaen je prizorima, ili ga sve
to jako uznemiruje, za njegove se percepcije moe rei da su proirene,
to znai da je reaktivna banka veliki dio njih oznaila kao "smrf'.
Sjeanja koja nas u dijagnozi zanimaju samo su ona manja od
optimalnih. Kada su "iznad optimuma", tada je to u stvari
imaginacija, "montirana" umjesto sjeanja. Sjeanje (ispod) i
imaginacija (iznad) tada zapravo ine jednu grupu, ah smo ih radi
jednostavnosti i jasnoe razdvojili.
Ako pacijent ne moe "uti" zvukove ih glasove u prolim
dogaajima, on nema sonik. Ako ne "vidi" prizore iz prolih dogaaja
u pokretnim slikama u boji, on nema vizio.
Ako pacijent uje glasove ih vidi prizore koji nisu postojali, a ipak
12
"montaa": (engl. dub - in) manifestacija stavljanja u okolinu, ne znajui, percepcija koje
zapravo ne postoje. (Izraz dub - in preuzet je iz filmske industrije, a oznaava snimanje
dijaloga i zvukova koji se integriraju u film nakon njegova snimanja. To se radi za one scene
kod kojih je izvorna snimka loa, ili gdje je naprosto prikladnije naknadno dodati dijaloge i
ostale zvukove, te kod filmova koji se prikazuju u inozemstvu a zahtijevaju nove dijaloge na
jeziku zemlje domaina.)
13
histerija: (psihijatrija) psihijatrijsko stanje okarakterizirano na razliite naine
emocionalnom razdraljivou, pretjeranom zabrinutou, senzornim i motornim smetnjama
ili nesvjesnim oponaanjem organskih poremeaja poput sljepoe, gluhoe, itd.
208
DIJAGNOZA
smatra da su ti glasovi i prizori bili stvarni, to je "preimaginacija". U
dijanetici bi izmiljeno sjeanje na zvuk bilo hipersonik, sjeanje na
vid hipervizio (hiper = iznad, preko).
Razmotrit emo specifine primjere za svaku od tih triju grupa i
pokazati kako one u terapiji postaju temeljne i kako njihovo prisustvo
ih odsutnost moe oteati sluaj.
Pacijent sa blagim sluajem "histerine" gluhoe je onaj koji ima
potekoa sa sluhom. Gluhoa moe biti organska, no ako je uistinu
neto to se on boji uti. On vrlo glasno slua radio, trai da mu ljudi
neprestano ponavljaju ono to govore i proputa dijelove razgovora.
Ovaj stupanj "histerine" gluhoe nemojte traiti u umobolnici.
Mukarci i ene su "histerino" gluhi bez da su toga svjesni. Njihov
"sluh jednostavno nije tako dobar". To se u dijanetici zove hipo-sluh
(hipo=ispod).
Pacijent koji uvijek gubi neto to lei neposredno ispred njega, koji
proputa putokaze, kazaline programe i ljude koji su mu pred nosom,
do nekog je stupnja "histerino slijep". On se boji da e neto vidjeti.
To se u dijanetici zove hipo-vid jer je rije "histerino" uistinu
neadekvatna i pretjerano dramatina.
Zatim, tu je i sluaj prenaglaene percepcije. To ne mora biti
imaginacija, ah moe ii tako daleko da se vidi ih uje neto to uope
nije prisutno, to je u stvari obino ludilo. Mi smo u standardnom
postupku zainteresirani za manje dramatinu razinu.
Na primjer, djevojka koja vidi neto ili misli da vidi neto, ali zna da
to ne vidi i veoma je uplaena, koja je esto iznenaena i skae od
straha kada netko tiho ue u sobu - pati od proirenog vida. Ona se
boji da e neto vidjeti. Ah umjesto da je na to slijepa, ona je previe
osjetljiva. To je hiper-vid.
Osoba koju buka, glasovi i zvukovi openito jako uznemiruju, te koja
dobija glavobolju ili se razljuti kada su ljudi oko nje "glasni", kad se
zalupe vrata ih zvecka posue, rtva je proirenog sluha. Ona uje
zvukove puno glasnije nego to oni uistinu jesu. To je hiper-sluh.
Kvaliteta vida ili sluha osobe ne treba biti dobra. Njeni organi vida
ih sluha mogu biti u loem stanju. Jedina vana injenica je "nervoza"
209
 L.RON HlIBBARD
pri primanju.
Time smo rijeili dvije percepcije koje nas u dijanetici zanimaju.
Dok auditor pria s ljudima oko sebe, dobijajui njihove reakcije na
prizore i zvukove, naii e na veliku raznolikost u kvaliteti odgovora.
Sjeanje je za terapiju od najneposrednije vanosti, jer ono nije
simptom, ve stvarno orue za rad. Postoji mnogo naina da se koristi
sjeanje. Clear, za svako od svojih osjetila, ima iva i tona sjeanja.
Takvo to ima malo aberiranih osoba. Auditor nije zainteresiran za
ostala osjetila, osim vida i sluha, jer e se oni tijekom terapije rijeiti.
Ali, ako ima pacijenta bez sonika, neka bude na oprezu. A ako ima
pacijenta bez sonika i vizia, neka otvori etvere oi! To je viestruka
linost, izofreniar, psihijatrijski paranoik, iji su simptomi
nedovoljno izraeni da bi u normalnom ivotu bio tako klasificiran. To
ne znai - uistinu ne znai - da su ljudi bez sjeanja ili zvuka
umobolni, ali znai da su iznadprosjeni sluaj i da e za njih biti
potrebno podue vrijeme. To ne znai da je sluaj "neizljeiv", jer
"neizljeivost" je daleko od istine; ali takvi sluajevi ponekad
zahtijevaju petsto sati. To jednostavno znai da takav sluaj nije
"maji kaalj"; tamo, u reaktivnom umu, postoji ske koji govori: "Ne
gledaj! Ne sluaj!". Neki od engrama, u tom sluaju zahtijevaju
smanjeno sjeanje ili gubitak sjeanja. To ne znai da neto mora biti
pogreno u nainu na koji ta osoba percipira i pohranjuje zvune ili
svjetlosne valove. Ah to znai da ih osoba, nakon to ih je jednom
pohranila, ne moe lako dobiti natrag iz standardne banke, jer je
reaktivna engramska banka postavila sklopove (blokirajue demonske
sklopove) da bi je onemoguila u otkrivanju vlastite prolosti.
Naravno, postoje vei ih manji stupnjevi sjeanja.
Test je jednostavan. Recite potpuno budnom pacijentu da se "vrati"
u vrijeme kada je ulazio u sobu, i pitajte ga to je sve bilo reeno. Ako
to potpuno budan moe "uti", tada ima sonino sjeanje. Auditor vrlo
dobro zna to je sve bilo reeno, jer ako misli koristiti ovaj test,
izgovorit e odreeni set rijei i zabiljeiti stvarno prisutne zvukove.
Prema tome, ako pacijent spada u kategoriju "montaera" auditor e
to znati.
Test sjeanja prizora jednako je jednostavan. Pokaite pacijentu
210
DIJAGNOZA
knjigu s ilustracijama. Nakon nekog ga vremena zamolite da se u
potpuno budnom stanju "vrati" i "u svom umu" pogleda tu knjigu, te
saznajte moe li je vidjeti. Ako ne moe, to je hipovizio.
Pomou vie slinih testova lako emo ustanoviti sjea li se na
pacijent prizora i zvukova, odnosno spada li u slijedeu grupu.
Preaktivna imaginacija koja pacijentu, bez njegovog znanja,
entuzijazmom "montira" prizore i zvukove, definitivno je smetnja
brzoj terapiji. Postoji mnogo demonskih sklopova koji koe
razmiljanje, ali ba ti demoni "montae" znae da e auditor dobiti
najgadniji teret onog to auditori obino kolokvijalno nazivaju
"smee"*. Kako auditori i dalje koriste nesumnjivo neuglaenu
terminologiju, koja se usprkos svemu to se moe uiniti i dalje
pojavljuje na tom podruju, u mozgu je na djelu neto to nazivamo
"tvornica lai"**.
Kada pacijenta zamolimo da prepria razgovor koji je vodio nakon
to je uao kroz vrata, tako da ga ponovo "uje", on samopouzdano
moe zapoeti s iznoenjem svih potpuno parafraziranih ili izmiljenih
govornih stilova. Kada ga zamolimo da opie sliku i stranicu koju smo
mu pokazali, jasno e "vidjeti" mnogo vie ili potpuno drugaije od
onoga to se tamo nalazilo. Dvoumi li se oko toga, to je zdrav znak.
Ako je siguran, pripazite, jer demonski sklop "montira" bez njegovog
analitikog znanja, i auditor e morati sluati vie dogaaja koji se
nikad nisu dogodili, no to bi ih mogao popisati. Neprestano e ih
prepoznavati traei svoj put kroz svo to smee, ne bi li svog precleara
doveo do toke u kojoj su njegovi podaci pouzdani. (I nije stvar u
stupnjevanju "smea" po njegovoj nevjerojatnosti - istina je uvijek
neobinija od fikcije - stvar je u pokuaju reduciranja14 engrama koji
ne postoje ili zaobilaenju engrama koji postoje i tako dalje u svoj toj
' Smee je u filozofskom dijelu dljanetike tehniki nazvano 'Iluzijom", ali je taj termin
previe otar i kritian, jer tko nema barem donekle pogrean dojam prolog dogaaja? -
LRH
" Tvornica lai, tehniki, fraza sadrana u engramu koja zahtijeva izbjegavanje istine
(prianje lai) - izvorno nazvana krivotvoritelj.
14
reducirati: osloboditi sav naboj ili bol iz dogaaja. To znai da preclear proe kroz
dogaaj od poetka do kraja nekoliko puta dok je u reverieu, skupljajui sve prisutne
somatike i percepcije kao da se dogaaj deava ba u tom trenutku. Reducirati tehniki
znai, osloboditi od aberativnog materijala koliko je to mogue, da bi sluaj napredovao.
211
 L. RON HUBBARD
zbrci.)
Optimalni preclear bio bi onaj koji ima osrednju reakciju na
zvukove i prizore, koji ima ispravan sonik i vizio i koji uspijeva
matati i znati da mata u kolor-viziu i ton-soniku. Budite na isto s
tim da ova osoba moe imati aberacije zbog kojih e se verati po
svakom dimnjaku u gradu, ispijati i zadnju kap u svakoj gostionici
svake noi (ili barem pokuati), tui svoju enu, daviti svoju djecu i
vjerovati da je ptica trkaica. Na psihosomatskoj razini moe imati
artritis, probleme sa unim mjehurom, dermatitis, migrenu i ravne
tabane. Ili moe patiti od jo strasnije aberacije - ponosa to je
prosjean i "prilagoen". Takav je sluaj jo relativno lako uiniti
Clearom.
Kod sluaja bez "montae", a koji ima blokiran sonik i vizio, bavimo
se engramima koji su iskljuili neke od primarnih mehanizama
ljudskog uma. Kada pacijent ne moe uti ili vidjeti engrame, auditor
e se satima i satima morati patiti, ne bi li ih kontaktirao. Kod sluaja
koji ima iskljueno samo sonino sjeanje, auditor e jo uvijek imati
mnogo vie posla nego kod prosjenog sluaja. Taj je sluaj veoma,
veoma daleko od toga da bi bio nerjeiv. Ovdje vas nipoto ne elimo
odvratiti od njega, no moe ga se rijeiti jedino uz vrlo mnogo
upornosti. Takva osoba oigledno moe biti vrlo uspjena, strahovito
inteligentna i moe imati malo ili nimalo psihosomatskih bolesti. Ali
e se ipak pokazati da ima prepunu engramsku banku iji se svaki dio
moe restimulirati i preplaviti je bilo u kojem trenutku. Meutim,
obino je takav ovjek zabrinut i uznemiren zbog mnogo stvari, to
satnici moe pridodati jo vie vremena.
Kod osobe koja ne zna da ima "montau", kad joj sklopovi vraaju
promijenjeno sjeanje, imamo sluaj koji e vjerojatno biti veoma
dugotrajan i zahtijevati vjet tretman. Jer negdje u engramskoj banci
postoji "tvornica lai". Ovaj sluaj, u svakodnevnom ivotu osobe,
moe biti utjelovljenje istine. Ali kada se uhvati u kotac sa svojim
engramima, njihov sadraj uzrokuje iznoenje nepostojee stvari.
Kratko i jasno, bez daljnjih uvjeta ili ogranienja, ovo je dijanetika
dijagnoza: aberacija jest sadraj engrama; psihosomatska bolest jesi
prijanja povreda. Percepcije vida i sluha, sjeanje ispod optimuma,
212
DIJAGNOZA
imaginacija iznad optimuma, reguliraju dugotrajnost sluaja.
Ako auditor eli biti matovit, moe napraviti pregled opeg
poloaja osobe na tonskoj skali, mentalno i tjelesno. Utuena i
apatina ena se, naravno, nalazi oko tona 0,5 u zoni 0 dinamike
skale, koja je u knjizi ranije opisana. Ako je ovjek ljut ili
neprijateljski raspoloen, auditor ga moe smjestiti oko 1,5 ili openito
negdje u podruju zone 1 skale opstanka. Te bi oznake pokazivale
vjerojatan prosjean ton nakupljenih engrama u reaktivnom umu. To
je interesantno zbog toga to to znai da e se osoba u zoni 0 mnogo
vjerojatnije razboljeti, i neto je tei sluaj od osobe u zoni 1. I s
obzirom da terapija die ton do zone 4, osoba na 1,5 blie je tom cilju.
Teko je procijeniti vrijeme terapije. Kao to je prije spomenuto,
postoji nekoliko varijabli, poput vjetine auditora, restimulirajuih
elemenata u pacijentovoj okolini i same snage engrama.
Auditoru savjetujemo da za svoj prvi sluaj odabere nekog lana
obitelji ili prijatelja, koji je to je mogue blie optimalnom preelearu,
to znai, osobi sa vizdom i soniMm sjeanjem te prosjenim
percepcijama. Voenjem te osobe prema Clearu, iz prve ruke e
nauiti mnogo o tome to se moe oekivati u engramskim bankama
bilo ijeg uma, i jasno e vidjeti kako se engrami ponaaju. Ako sam
auditor spada u jednu od teih skupina i ako misli raditi s nekim iz
takve skupine, to ne predstavlja veliku tekou; svaki sluaj moe biti
Release stotinu puta bre nego u bilo kojoj prijanjoj tehnici
mentalnog lijeenja, i ako je upotrebljeno imalo vjetine, moe postati
Clear za 500 sati terapije po sluaju. Ali ako su 2 sluaja posebno
teka, za oba bi bilo pametno da, prije nego to jedan na drugom
ponu raditi, svaki nae i uini Clearom preeleara koji je blizu
optimuma. Na taj e nain svaki od njih biti kompetentan auditor
kada pone raditi sa teim sluajevima.
Zbog toga postoji dijagnoza. Ostale percepcije, sjeanja i imaginacije
su interesantni, ali nisu vitalni u odreivanju vremena potrebnog za
sluaj.. IQ (kvocijent inteligencije) nije vaan imbenik, osim ako ne
padne do razine slaboumnosti. Pa ak se i tada IQ svakog pacijenta
die poput rakete tijekom procesa dolaenja do Cleara.
Postoje organska ludila. Jatrogene psihoze (uzrokovane od strane
213
 L. RON HUBBARD
doktora) se u dijanetici smatraju upitnima budui da mogu unititi
dio mainerije. Usprkos tome, ak i ako se optimum ne moe postii,
sluaj s mnogo organskih psihoza dijanetikom se moe poboljati. Sve
to auditor moe uiniti je da pokua. Ludila uzrokovana nepotpunim
ivanim sustavom dananji auditori nisu opseno istraivali; cilj
dijanetike nije oivljavanje leeva, glavni je naglasak na tome da se
kod normalne ih neurotine osobe postigne optimalno funkcioniranje
uma. Dijanetika se moe koristiti, koristi se, i koristiti e se i na druge
naine. Ali, uz toliki broj potencijalno vrijednih ljudi koji se, i za sebe i
drutvo, mogu uiniti veoma vrijednima stavljen je naglasak na
neorganske aberacije i organske psihosomatske bolesti. Sluajevi koji
su podvrgnuti prefrontalnoj lobotomiji (koja ree i uklanja dio
analitikog uma), topektomiji (koja uklanja dijelove mozga otprilike
kao kad vadite sriku jabuke), transorbitalnoj leukotomiji (gdje se,
kad je pacijent pod elektrookom, gura jeftini iljak za led u svako oko
da bi dosegao i razderao analizator na komade) i "terapiji"
elektrookom (u kojoj se mozak pri na 110 volti) kao i inzulinskom
oku15 i ostalim tretmanima, u dijanetici se smatraju upitnima.
Postoje uobiajena organska ludila kao to je pareza 16 , ah ak i tada
veina njih moe imati koristi od dijanetike.
inzulins2i ok: stanje kome, uzrokovano smanjenjem eera u krvi zbog prevelike
koliine inzulina u krvi (supstanca koja pomae tijelu da koristi eer i ostale
ugljikohidrate). Inzulinski ok koriste psihijatri kao jedan oblik ok terapije u "lijeenju"
mentalnih bolesti
pareza: bolest mozga sifilistikog uzroka, karakterizirana mentalnim pogoranjem,
smetnjama u govoru i progresivnoj slabosti miia. Vidi takoer sifilis u tumau pojmova
214
P E T O POGLAVLJE
VRAANJE, ARHIVAR 1 I
VREMENSKA STAZA
p
M. ostoji metoda "razmiljanja" za koju ovjek do sada nije ni znao
daje posjeduje.
elite li ilustraciju, upitajte djevojicu da li bi, kroz sjeanje, htjela
otii na vonju sanjkama. Pokuat e se sjetiti svog posljednjeg
sanjkanja. 'Vjerojatno e se namrtiti i skupiti obrve. Zatim joj recite
da se vrati u vrijeme kada se vozila na sanjkama. Tako potaknutoj,
odjednom e joj se pojaviti cjelokupno iskustvo i samo ako nije ozbiljno
aberirana, moi e vam ispriati kako joj snijeg klizi niz ovratnik. Ona
e biti ba tamo, sanjkati se, plivati ih raditi to god zaelite.
Ako je ovjek ikada o tome razmiljao, mora da je to pobrkao s
matom, ali to nije mata. Bilo tko, ako uistinu nije ozbiljno aberiran,
moe u budnome stanju biti "vraen" u prola iskustva. Poetna bi
ispitivanja trebala biti usmjerena prema nedavnim i ugodnim
iskustvima.
To nije memorija u smislu da se netko "neega sjea", to je vraanje.
Sjeanje je mnogo sloeniji proces od vraanja. Razmisli li se o
zgubljenim stvarima, proitanim recima ili prijanjim razgovorima,
nedokuivo je zbog ega ljudi tumaraju naokolo pokuavajui se sjetiti
nekog specifinog ih kompleksnog podatka, kada se jednostavno mogu
vratiti. Sjeanje, naravno, ima vrlo odreenu ulogu. Ono je automatski
proces koji u beskrajnom tijeku snabdijeva '^ja" zakljucima i
podacima. Ah, kada netko eh vrlo precizan, tono odreeni djeli
1
arhivar: argonski izraz dijanetikih auditora za mehanizam uma koji se ponaa kao
promatra podataka. Auditori izravno od arhivara mogu dobiti trenutni ili "blic" odgovor
kao pomo u pristupanju dogaaja Tehniki govorei, arhivar bi se mogao nazvati
"bankovna nadzorna jedinica", ali taj je izraz isuvie nezgrapan.
215
 L. RON HUBBARD
informacije ili eli promiljati o prolim zadovoljstvima, vraanje je
blie biti.
Hipnotizer uz mnogo svojih hokusa-pokusa, pokreta rukom i dr.,
postie neto to naziva "regresijom". To je vrlo sloen posao i
podrazumijeva hipnozu. Istini za volju, regresija ima istraivaku
vrijednost jer se hipnozom zaobilaze zapreke koje inae nije lako
zaobii. Taj je postupak dobro sluio dijanetici kada je autor
provjeravao svoje podatke u memorijskoj banci. Ali, oigledno nikome
nije palo na pamet da je regresija umjetno poticanje prirodnoga
procesa.
Bez sumnje, neki se ljudi slue vraanjem kao dijelom svojega
umnoga rada i vjerojatno misle da i "svi ostali" ine isto, to je daleko
od istine. Cak i ljudi koji se prirodno vraaju, rijetko shvaaju da je to
zaseban i prilino razliit proces od sjeanja.
Ljudi takoer ponovno proivljavaju, a da nisu hipnotizirani ili
drogirani, to je rjei sluaj. Ako osoba neko vrijeme sjedi
razmiljajui o davnim danima slave, poet e ih ponovo proivljavati,
umjesto da se jednostavno vrati.
U dijanetici smo se podosta bavili "spektrima". Spektar
stupnjevanja znatno je bolji filozofski mehanizam od Aristotelova
klatna koje se njihalo s jednoga na drugi kraj. Mi posjedujemo spektar
dinamika. Nazivamo ih etiri dinamike, kroz koje je izraena
zapovijed: Opstani! I one zapravo ine mnogo stupnjeva; od stanica
"ja", kroz "ja", kroz obitelj i djecu, kroz klub, grad i dravu, kroz
naciju, rasu i hemisferu i konano, cijelo ovjeanstvo. To je spektar,
stupnjevi neega to je zapravo ista stvar, ali sve veeg i veeg opsega
ili dosega.
Slino spektru zapovijedi Opstani!, na djelu je i spektar memorije.
Kao prvo, postoji memorija u svom najpreciznijem, sadanjem smislu,
slijedi memorija prolosti i zatim jo vie memorije prolosti. Tako
ulazimo u dio spektra koji se previdio: dio "ja" sve vie i vie vraa se
u prolost (u toj toki poinje vraanje), i konano je, na najviem
stupnju, cjelokupni "ja" vraen u prolost. Najprije nastupa sjeanje.
Ono je najudaljenije od tonih podataka (osim kod Cleara). Tada
nastupa vraanje u kojemu je dio "ja" zapravo u prolosti i zapisi
216
VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA
djeluju kao da su percepcija koju upravo proivljava. Slijedi ponovno
proivljavanje pri emu je osoba na trenutak sasvim u prolosti.
Prisjeajui se doivljaja iz najranijega djetinjstva osoba bi, ako je
preplaena, reagirala isto kao kad je bila dijete.
U dananjem drutvu izraeno je aberirano miljenje o tome kako je
loe ivjeti u prolosti. To djelomice potjee iz nevoljnosti aberiranih
ljudi da se suoe i shvate prolost.
Majka je jedan od osnovnih izvora "loega pamenja". Ona je bila
dovoljno uspaniena od pomisli da bi se dijete moglo sjetiti svega to
mu je inila, pa je ta rasprostranjena aberacdja postala vrlo uoljiva.
Doba dojeneta i djetinjstva, u standardnom sluaju pokuaja
abortusa, gotovo uvijek ispunjeno je majinim uvjeravanjem da se iz
vremena kad je bio beba niega ne moe sjetiti. Majka ne eli da se
dijete sjeti njezine spretnosti u iskuavanju razliitih instrumenata za
pobaaj, unato neuspjehu. 'Vjerojatno bi prenatalno sjeanje samo po
sebi bilo samo obino sjeanje potpuno dostupno cijeloj rasi, da se tu
nije tisuljeima provlaila majina grinja savjesti. U normalnom
slijedu rada, auditor e imati pune ruke majinih kretavih prigovora
o tome kako su njezin odrasli sin ili ki poeli terapiju, a sve zbog toga
jer bi se neto moglo doznati. Majka je auditorima poznata po
potpunom slomu ivaca od pomisli da e se njezino dijete sjetiti
prenatalnih dogaaja. Usput reeno, sve to ipak nije temeljeno na
pokuaju pobaaja. Majka je esto, pored oca, imala jo nekoliko
mukaraca za koje on nikada nije saznao. Ona e svoje dijete esto
osuditi na bolest, ludilo ili samo nesreu, radije nego da ga pusti da
nastavi put precleara, iako se ona izravno ne moe sjetiti da se djetetu
ita dogodilo. Kad je podvrgnuta terapiji, ona obino dobrovoljno
govori istinu. Tu nalazimo razlog zbog kojega se u drutvu
obeshrabrivalo dobro pamenje, a previdjela prenatalna memorija i
najranije djetinjstvo, ne spominjui sposobnosti vraanja i ponovnog
proivljavanja.
Sustav indeksiranja standardne banke izvrsno je organiziran. Sve
je tamo pohranjeno prema predmetu, vremenu i zakljucima. Sve
percepcije su prisutne.
Pomou sistema vremenskog pohranjivanja dobijamo ono to se u
217
 L. RON HUBBARD
dijanetici naziva vremenskom stazom. Vraanje je kad se dio "ja" kree
unazad po toj stazi. Vremenska staza definitivno je prisutna i za
svjesne i za "nesvjesne" podatke. Ona za auditora ima golemu
vanost.
Um je dobro izgraeno raunalo i prua razliite usluge. Auditori,
uzmiui od latinskih i sloenih naziva, izvor jedne od tih usluga
nazivaju arhivar. To ba i nije dostojanstven naziv. Poprilino je
antropomorfiziran2, ali zasigurno nije ovjeuljak sa zelenim iltom.
Meutim, proces koji se odvija priblino je slian onome to bi se
dogaalo kad bi takav entitet zaista prebivao u umu.
Arhivar je promatra banke, on nadzire i reaktivnu i standardnu
banku. Kad auditor ili "ja" od njega zatrae podatak, on e ga preko
"ja" predati auditoru. Pomalo je nepromiljen kad barata s
reaktivnom engramskom bankom, koja je "zaraza" iz reaktivnoga
uma, pa e ponekad isporuiti igru rijeima i besmislene snove,
umjesto dostavljanja ozbiljnih podataka.
Ako auditor upita precleara kada je posljednji put gledao film,
arhivar e isporuiti naziv filma, datum gledanja, starost i tjelesno
stanje osobe, sve percepcije, sadraj filma, vremenske prilike -
ukratko, isporuuje sve ono to je bilo prisutno i povezano s gledanjem
filma.
U svakodnevnom ivotu arhivar velikom brzinom snabdijeva "ja"
memorijom. Dobra memorija pribavlja podatke u djeliu sekunde. Ako
se arhivar mora probijati kroz memoriju da zaobie razne reaktivne
zapreke, podacima e trebati minute ili dani da stignu.
Kad bismo imah veliko raunalo najmodernije konstrukcije3, ono bi
imalo "memorijsku banku" sainjenu od buenih kartica ili neega
slinog, te ureaj za biranje i snabdijevanje stroja potrebnim
podacima. Mozak sadri jedno takvo raunalo - bez njega ne bi mogao
raditi. To je bankovni promatra - arhivar.
Zapamtite ta dva dijela uma: vremensku stazu i arhivara te
mehanizam vraanja To su, uz reaktivnu i standardnu banku, tri
2
antropomorfiziran: kojemu je dan ljudski lik ili svojstvo.
3
najmodernije konstrukcije: tehniki detalji odgovaraju tehnologiji 50-ih godina, kada je
autor pisao ovu knjigu.
218
VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA
stvari koje koristimo u dijanetikom reveriu.
Arhivar je vrlo susretljiv momak. A naroito je susretljiv kad ima
problema pri dolaenju do "ja", zaobilazei reaktivne zapreke i
sklopove openito. On surauje s auditorom.
Sustav nadziranja mogli bismo razmotriti na osnovu jedinica
panje. Moemo pretpostaviti da ih ovjek posjeduje tisuu. Dakle,
tisuu moguih jedinica panje bilo bi na raspolaganju Clearovu "ja".
Kod aberirane osobe "ja" na raspolaganju vjerojatno ima pedeset
takvih jedinica, dok ih je petsto ili esto apsorbirano u reaktivnim
engramima, a ostatak tog mehanizma, koji nazivamo promatra
banke (arhivar), razliito se koristi.
ini se da bi arhivar aberirane osobe radije radio s auditorom, nego
s aberiranom osobom Taj podatak moda djeluje zauujue, ali je
ipak znanstvena injenica. Arhivar najbolje radi onda kad iz
preclearovih banaka odabire podatke da bi ih isporuio auditoru. To je
aspekt zakona afiniteta. Arhivar, koji je na raspolaganju "ja", i
auditor sainjavaju tim i vrlo esto harmonino surauju bez vidljiva
pristanka preclearova analizatora.
Kod aberirane osobe vraanje se najlake postie kad se auditor
obraa arhivaru, a ne pacijentu. To se zapravo moe uiniti kada je
pacijent budan. Auditor ga zamoli za informaciju, govorei mu da se
vrati na nju. "Ja" je odjednom u posjedu cjelokupne kartoteke
podataka. Tada, neto unutar uma osobe harmoninije surauje s
auditorom nego s osobom u ijemu se umu nalazi. To je arhivar.
Auditorov cilj je uzeti to mu arhivar isporuuje i sprijeiti ga da se
ugui reaktivnim podacima. Jednom kad arhivar iznese podatke,
auditorov je posao osigurati da se preclear suoi s njima dovoljno puta
da bi ispraznio naboj. Mehanizam tog procesa je krajnje jednostavan.
Da bi olakao stvari i sprijeio precleara da bude rastresen, auditor
tijekom svake seanse prolazi kroz uobiajeni postupak kojim navodi
pacijenta da arhivaru dopusti rad.
Pacijent sjedi u udobnom naslonjau ili lei na kauu u tihoj sobi
gdje su osjetilne smetnje rninimalne. Auditor mu kae da pogleda u
strop, te izgovori: "Kad nabrojim od jedan do sedam, vae e se oi
zatvoriti.". Tada pone brojati od jedan do sedam i tiho i ugodno
219
 L. RON HUBBARD
nastavlja brojati sve dok pacijent ne zatvori oi. U optimalnom
reverieu primijetit ete treptanje kapaka.
To je sav uobiajeni postupak. Smatrajte to vie znakom za poetak
postupka i nain kojim se pacijent usredotouje iskljuivo na svoje
brige i auditora. To nije hipnoza. To je potpuno drukije. Prije svega,
pacijent je svjestan svega to se zbiva oko njega. Qn ne "spava", moe
izii iz reveriea kad god to zaeli. Moe se slobodno micati, ali mu
auditor obino ne doputa da pui jer bi mu to odvlailo pozornost.
Auditor se mora uvjeriti da pacijent nije hipnotiziran. Prije nego to
pone brojati, kae pacijentu: "Bit ete svjesni svega to e se
dogaati. Bit ete sposobni sjetiti se svega to se dogaalo. Moete
uvjebavati svoju vlastitu kontrolu. Trenutno ete se moi izvui iz
bilo ega to vam se ne bude svialo. A sada, jedan, dva, tri, etiri..."
Da bismo se dvostruko osigurali, jer nipoto ne elimo hipnozu,
auditor uvodi ponitava. Taj korak izuzetno je vaan i ne bi se smio
propustiti ak i kada ste potpuno sigurni da vae rijei ni na koji
nain ne utjeu na precleara. Auditor nehotice moe upotrebljavati
restimulirajui jezik koji e ukljuiti engram Mogao bi, osobito ako je
poetnik u primjeni dijanetike, koristiti neto poput holdera^ ili
denyera5, govorei preclearu da "ostane tamo", kada je ve vraen na
vremenskoj stazi ili, najgore od svega, da "zaboravi". To je skupina
izraza u mehanizmu zaboravljanja, a njezin je aberativni uinak
najozbiljniji jer analizatoru potpuno porie podatke. Da bi se takvo to
izbjeglo, ponitava je od presudne vanosti. To je dogovor s
pacijentom da to god auditor rekao, pacijent nee doslovno
interpretirati, niti na bilo koji drugi nain upotrijebiti. Ponitava se
uvodi odmah nakon uspostavljanja reveriea. On se, manje - vie, izrie
ovako: "Ubudue, kad izgovorim rije poniteno, sve to Vam kaem
tijekom terapijskoga postupka bit e poniteno i nee imati utjecaja
na Vas. Bilo koja sugestija s moje strane nee imati utjecaja na Vas
4
holder: bilo koja engramska zapovijed koja uzrokuje da pojedinac svjesno ili nesvjesno
ostane u engramu. To ukljuuje zapovijedi poput "Ostani ovdje", "Sjedi tu i razmisli o tome",
"Vrati se i sjedni", "Ne mogu ii", "Ne smijem otii" itd.
5
denver: vrste zapovijedi koje doslovno prevedene znae da engram ne postoji. "Ja nisam
ovdje", "Ovo ne vodi nikuda", "Ne smijem priati o tome", "Ne mogu se sjetiti" itd. Zapovijed
zbog koje preclear osjea da dogaaj nije prisutan.
220
VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA
kad izgovorim rije poniteno. Razumijete li?".
Pacijentu se rije poniteno izgovori neposredno prije nego to mu je
doputeno otvoriti oi na kraju terapije. To se dalje ne proiruje.
Koristi se jedna rije.
Ponitava je veoma vaan. On sprijeava nehotine pozitivne
sugestije. Pacijent moe biti podloan sugestiji ili ak u neprestanom
laganom hipnotikom transu (mnogi ljudi u takvom transu prolaze
kroz ivot). Engram je zapravo hipnotika sugestija. Moglo bi se rei
da je svrha terapije osvijestiti svako ivotno razdoblje osobe kada je
bila primorana na "nesvjesnosf. Dijanetika razbuuje ljude. To nije
hipnoza koja ih uspavljuje. Dijanetika ih terapija razbuuje. Hipnoza
ih uspavljuje. Moete li traiti veu udaljenost izmeu krajnosti?
Dijanetika terapija uklanja engrame. Hipnoza ih stvara. Nadalje,
dijanetika je znanost, organizirani skup znanja - hipnoza je orue,
umijee i nepredvidiva varijabla. ovjek je stoljeima i stoljeima
slutio daje opasna, a ipak ju je koristio.*
Neminovno je da e auditoru u ruke doi sluajevi koji e zapasti u
hipnotiki san, unato svemu to moe uiniti da bi to sprijeio. Takvi
sluajevi imaju engrame koji ih tjeraju da to uine, isto kao to drugi
imaju engrame koji ih tjeraju da ostanu budni. Tako auditor ne
spominje ni "budnost?' niti "spavanje". On pristupa sluajevima gdje
god oni upali u vlastito podruje inverzije6 i iz njega radi s njima.
Pacijenti e preklinjati da budu drogirani ih uvedeni u trans. Pustite
ih neka mole! Reverie ima Cleara na svom kraju. Droge i hipnoza
ovise o auditoru i imaju mnoge druge neeljene aspekte. U
amnezijskom transu potrebno je vie vremena za razrjeenje sluaja
nego u reverieu, a u reverieu je rezultat siguran. Pacijentu je sve bolje
i bolje. Kad se umjesto reveriea primjenjuju amnezijski trans ili
hipnoza, ma koliko jednostavnim nam se inilo da podaci izlaze na
povrinu, tako tretirani sluajevi u prosjeku doivljavaju lagano
olakanje sve dok sluaj nije gotovo zavren, odnosno kada pacijentu
koji je toliko dugo bio uznemiren odjednom ne postane bolje. Hipnoza
' Dodatna razlika je u tome da pacijent moe biti vraen bez ikakva brojanja. - LRH
6
inverzija: akutna svjesnost sebe.
221
 L. RON HUBUARD
sa sobom nosi transfer7, golemu odgovornost operatora i ostalu
prtljagu, bez ega je dijanetika u svojoj dugoj praksi uspjela. Hipnoza
je koritena za istraivanje, a poslije je naputena.
Stoga, svaki put uvedite ponitava. Nikada, pri svakoj terapiji,
nemojte zanemariti njegovo uvoenje. Mogue je da pacijent padne u
trans. To je neto to ne elimo, ali ne moemo uvijek izbjei ili otkriti.
Na poetku terapije samo uvedite ponitava. Kada pacijenta
dovedete u sadanje vrijeme, upotrijebite rije ponitavanja.
Sada emo u cijelosti prikazati rekapitulaciju uobiajenoga
postupka:
Auditor: Gledajte u strop, kada nabrojim od jedan do sedam vae e
se oi zatvoriti. Bit ete svjesni svega to e se dogaati. Moi ete se
sjetiti svega to se ovdje dogaalo. Moi ete se izvui iz svega u to
ste uli ako Vam se to ne bude svialo. U redu (lagano, urnirujue):
jedan, dva, tri, etiri, pet, est, sedam.* Jedan, dva, tri, etiri, pet,
est, sedam Jedan, dva, tri (pacijent zatvori oi i kapci mu
podrhtavaju), etiri, pet, est, sedam (auditor pauzira; uvodi
ponitava). U redu, vratimo se na va peti roendan... (to traje sve
dok auditor nije dovoljno dugo radio s pacijentom) ... Doite u
sadanjost. Jeste li u sadanjosti? (Da.) (Upotrijebite rije
ponitavanja). Kad nabrojim od pet do jedan i pucnem prstima osjeat
ete se budno - pet, etiri, tri, dva, jedan, (pucnite prstima!).
Kao to je iz tog primjera vidljivo, kad je posao za taj dan zakljuen,
preclear koji je na dva sata bio vraen u prolost mora biti doveden
natrag u sadanjost i potaknut puckanjem prstima da ponovno
postane svjestan svoje dobi i stanja. Ponekad nije sposoban lako se
vratiti u sadanjost, za to inae postoji brzo rjeenje, koje emo
poslije objasniti. Auditor stoga mora uvijek biti siguran da pacijent
osjea kako je uistinu u sadanjemu vremenu.
To je reverie. To je sve to bi se o stvarnom mehanizmu reveriea
trebalo znati. Iskustvo e mnogo pokazati. No, osnovni procesi su
7
transfer: (psihoanaliza) proces u kojemu, i pomou kojega se osjeaji, misli i elje
prebacuju s jedne na drugu osobu, posebno u psihoanalizi, gdje analitiar predstavlja cilj
prebacivanja.
' Ako se pacijent ali na upotrebu brojeva, koristite slova abecede. Moda su mu odbrojavali
tijekom nekog prolog operativnog zahvata, pa ga brojevi ine nervoznim. -LRH
222
VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA
sljedei:
1. Uvjerite pacijenta da e znati sve to se dogaa.
2. Brojite dok ne zatvori oi.
3. Uvedite ponitiva.
4. Vratite ga u neko razdoblje u prolosti.
5. Suraujte s arhivarom da biste dobih podatke.
6. Reducirajte sve kontaktirane engrame tako da ne ostane nimalo
naboja.
7. Dovedite pacijenta u sadanjost.
8. Uvjerite se daje u sadanjosti.
9. Recite mu rije za ponitavanje.
10. Obnovite potpunu svjesnost o njegovoj okolini.
Pacijentova vremenska staza, na najnioj razini jedinica panje,
uvijek je u izvrsnom stanju. Moete biti sigurni da se moe dosegnuti
bilo koji datum i sat njegova ivota, ukljuujui sve pripadajue
podatke. Na viim razinama svjesnosti moe se initi da je vremenska
staza u vrlo loem stanju. Engramski sklopovi reaktivnoga uma
nalaze se izmeu niih razina - tono uz banke - i viih koje sadre
'^ja". Nie razine sadre samo sjenu snage koju ima "ja" i u sluaju
multivalentne osobnosti izgledaju poput drugog "ja".
Moete to nacrtati na komadiu papira i bit e vam od velike
pomoi. Nacrtajte visoki pravokutnik (standardne banke) na lijevoj
strani papira, zatim est krugova pokraj desne strane pravokutnika,
oni e predstavljati arhivara - bankovne nadzorne jedinice. Zatim,
negdje na sredini papira, nacrtajte veliki pravokutnik. Zacrnite ga
iznutra. To je podruje engramskih reaktivnih sklopova. To nije
reaktivna banka, nego model sklopa iz reaktivne engramske banke
koji posuuje od analizatora da bi stvarao demone, razmiljanje na
glas itd. Potom na desnoj strani papira nacrtajte bijeli pravokutnik.
To je dio analizatora koji je "svjesnost" i "ja".
Zadatak terapije je u tome da se taj crni pravokutnik, sklopove
engramske reaktivne banke, izbrie, tako da je od standardne banke s
lijeve strane papira do dijela gdje je analizator s desne strane papira,
sve analizator. To se ne moe uiniti noem, kao to su neki ljudi
223
 L. RON HUBBARD
pretpostavljali procjenjujui situaciju iz vlastitih engrama. Cijelo to
crno podruje koje ste nacrtali je analizator, engramima sveden na
beskorisnost, a nakon terapije bit e u cijelosti upotrebljiv za
razmiljanje. To znatno poveava IO 8 .
Sada pretpostavimo da dno vae slike predstavlja zaee, a vrh
sadanjost. Vertikalno kretanje predstavlja vremensku stazu. U tom
prikazu moe se pretpostaviti da se sadanjost, od trenutka zaea,
sve vie i vie, sve dalje i dalje, nadograuje u obliku nove
konstrukcije (to je analogija). Da bi "ja" dobio podatke iz standardnih
banaka s lijeve strane morao bi se probijati kroz taj crni pravokutnik,
sklopove reaktivnoga uma. U velikoj mjeri "ja" uspijeva dobiti podatke
iz okoline tog crnog podruja, ah mu to u mnogo veoj mjeri ne
uspijeva.
Pretpostavimo sada da smo povukli uspravnu liniju na desnoj strani
slike. Ta linija je "svjesnost". Zamislite da se, jo uvijek uspravna,
moe pomicati prema lijevoj strani. Kako linija sve vie zalazi ulijevo,
dobijamo sve dublji i dublji "trans". Kad linija ue u podruje
reaktivnoga uma, dolazi do hipnotikog transa. Kako se pomie jo
vie ulijevo, u krugove koje nazivamo "arhivar", dolazi do hipnotikog
amnezijskog transa. Stoga, gdje god postavili tu liniju, uvodimo
"dubinu transa". Mi elimo raditi s desne strane reaktivne banke,
najblie budnoj razini, tako da "ja" moemo drati u kontaktu s
okolinom i sprijeiti prolazak neeljenih podataka koji bi pacijenta
kronino uznemirili. Ako pacijent odmah otklizne s desne na lijevu
stranu, tako da su arhivarove jedinice panje (krugovi) prisutne, i
uini to dok brojite od jedan do sedam, znat ete da je podloan
hipnozi. Kad se probudi, mogue je da nee biti svjestan to se
dogaalo jer "ja" nije bio u kontaktu. Radite s njim tamo jer e imati
potpuni sonik itd. No, budite vrlo, vrlo temeljiti radei na njegovu
ranom, prenatalnom podruju. Moda nee biti u stanju sjetiti se to model, analogija onoga s im auditor pokuava uspostaviti kontakt.
se dogodilo i kasniji bi engram (koji, ako je naet, nee isprazniti
naboj) mogao punom snagom djelovati na "ja" kad pacijent ponovno
zadobije vlast nad sobom Nadalje, mogue je da mu nehotice date
8
I Q : kvocijent inteligencije
224
VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA
pozitivnu sugestiju. U prvom redu, s dubinom transa radite vie na
desnoj strani reaktivne banke.
Znaajke jedinica koje nazivamo "arhivar" nalikuju eljama
bazinog pojedinca kad postane Clear. Stoga se kod svakog pacijenta
moe dosegnuti bazina osobnost, jer tu imamo njezin uzorak. Auditor
bi trebao biti zadovoljan znajui da je uzorak tu. Kako proces
stvaranja Cleara napreduje, auditor e uoavati sve vie i vie bazine
osobnosti. Osoba je ona sama, njezina se osobnost ne mijenja,
jednostavno postaje ono to je cijelo vrijeme u svojim optimalnim
trenucima eljela biti.
Jedinice uz standardne banke mogu se smatrati arhivarom. Arhivar
moe dodirnuti i vie od standardne banke. On takoer na raspola
ganju ima i cijelu engramsku banku iz koje moe izvlaiti podatke.
Vremenska staza za precleara moe imati nekoliko aspekata.
Zapravo, tamo nema nikakve staze osim vremenske, a vrijeme je
nevidljivo. Ah svjesnost, "ja", moe se vratiti po njoj. Staza je uvijek
tamo, opruena. No, aberativne ideje o njoj stalno se javljaju i vraaju,
kod istog pacijenta. Sve to moe se zapetljati. I staza moe biti veoma
duga. Mogue je da osoba uope ne uspijeva doi na stazu (to je
izofreniar - on je izvan vlastite vremenske staze). Ali, ona je tamo.
To je vremenski sustav pohranjivanja i "ja" moe biti vraen unatrag
du vremena jednostavnim zahtjevom da to uini. Ako to ne uim,
zaglavljen je u sadanjosti ih u engramu, to se jednostavno moe
rijeiti. I tako dalje.
A sada, razmotrimo engramsku banku. Na prijanjoj slici nacrtana
je kao crni pravokutnik. Idemo to malo izmijeniti i nacrtati sve
iznova, tako da pravokutnici budu predstavljeni trokutima s vrhovima
okrenutim prema dolje i spojenim u jednu toku, a sve ostalo ostaje
isto - standardne banke, analizator (svjesnost) i "ja". To je sada radni
To je kao da sama engramska banka postoji u tom crnom trokutu.
Ona zapravo nije tamo, samo njezini sklopovi, ali sve to trebamo
vizualizirati je to da ona postoji. Stoga, na njegovu dnu je sitna toka.
"Ja" i arhivar mogu zajedno doi tamo. To je dno vremenske staze.
Smjetena je neposredno iza zaea Malo vie prema gore, otprilike
225
 L. RON HUBBARD
dva i pol mjeseca nakon zaea ve je tee uspostaviti kontakt izmeu
arhivara i "ja". Tu je izmeu njih vie reaktivnih sklopova. Sedam
mjeseci nakon zaea to je jo tee. U dvadesetoj godini ivota, u
veini sluajeva, realizacija tog procesa postaje nemogua bez
dijanetike tehnike.
Zbog svega toga, auditor e rad u prenatalnom podruju, i to u to je
mogue ranijem, otkriti kao poeljan. Ako moe oistiti doba izmeu
zaea i roenja, ukljuujui i roenje, njegov je zadatak devet
desetina zavren. Njegov krajnji cilj je oistiti cijelu reaktivnu banku.
Reaktivna banka je poput piramide koja je posvuda, osim na vrhu,
dobro oklopljena. Kad se taj vrh kontaktira, njezin oklop pada. To je
poput prenoenja reaktivne banke u izloeni sektor. Nastoji se ui u
osnovno podruje, uspostaviti kontakt s ranim engramima i izbrisati
basic-basic engram uzastopnim ponavljanjima te dalje, briui
engrame, napredovati prema gore. Ti engrami naizgled nestaju.
Zapravo, jednom kad su zaista izbrisani, potrebna je temeljita
pretraga da ih se otkrije. Postoje kao memorija u standardnoj banci,
ali ta memorija je toliko nevana, s obzirom na to da je sada
integrirana kao iskustvo, da ne moe aberirati. Nita u standardnoj
banci ne moe aberirati. Aberirati moe jedino sadraj reaktivne
banke - trenuci "nesvjesnosti" i ono to je u njima pohranjeno -
lockovi. Auditor u svom radu engram smatra izbrisanim tek kada on
nestane, kad preclear vie ne moe doprijeti do bilo kojeg njegova
dijela, ab jedino nakon to ga preclear temeljito ponovno proivi,
zajedno sa somaticima*.
Ta preokrenuta piramida u svojim je viim razinama posljedica, a u
niim osnovni uzrok aberacije. Ono to preokrenutu piramidu dri na
okupu je tjelesna bol i bolna emocija. Sva tjelesna bol i bolne emocije
ikada pohranjene u organizmu dijelovi su preokrenute piramide.
Auditor najprije uklanja naboj iz bolnih emocija kasnije ivotne
' Upotrebom droga i primjenom hipnoze moete doprijeti do arhivara te prikupiti i reducirali
engrame. Ali, to je previe pojednostavljeno rjeenje. M u dijaneliltoj terapiji radimo vie od
toga pokuavamo dovesti "Ja" u vezu s arhivarom, a ne raditi samo iskljuivo s arhivarom.
Hipnoanaliza i narkosinteza su propale jer nisu znale za engramsku banku te stoga to su
pokuale, ne znajui stoje to, raditi iskljuivo s arhivarom. Pacijentova elja da se na njemu
radi u amnezijskom transu ili nekom drugom drogiranom stanju, nastojanje je da se potedi
"Ja" i prebaci teret na arhivara. - LRH
226
VRAANJE, ARHIVAR I VREMENSKA STAZA
dobi, kao to je prikazano u "svjesnim trenucima". On auditira te
trenutke kao prave engrame, sve dok preclear nije vie pod njihovim
utjecajem. Potom pokuava uspostaviti vezu s basic-basicom, tim
prvim engramom. Auditor na putu prema osnovnom cilju reducira sve
kontaktirane engrame. U svakoj terapiji auditor pokuava dosei
basic-basic sve dok nije siguran da ga ima.
Basic-basic je najnia toka. Kada je napokon dosegnut, poinje
brisanje, tijekom kojega se engram za engramom, sa svim somaticima,
"ponovno proivljava" sve dok ne nestane. Prije nego to je basic-basic
dosegnut auditor e moda morati pokretati engrame i po dvadeset
puta prije nego to se reduciraju. Poslije e moda otkriti da su se u
pet pokretanja reducirali. Tada stupa u kontakt i brie basic-basic.
Ako pacijent do tada ima sonik - ili ga je cijelo vrijeme imao - engrami
se poinju brisati s jednim ili dva ponavljanja.
Arhivar je pametan. Auditor koji nema povjerenja u sposobnost tih
jedinica panje zamrsit e sluaj vie nego to je potrebno i produljiti
ga. Arhivar podatke moe isporuiti pomou izraza, somatika,
vremena. Sto god isporuio, redovito e biti reducirano ponavljanjem.
Radei s arhivarom i ne pokuavajui mu zapovijedati, auditor e
ustanoviti da se sluaj stabilno oporavlja sve dok ne postane Release
ili Clear. Jedini sluaj kad auditor to ne potuje je kad koristi sustav
ponavljanja, koji e poslije biti opisan.
U reverieu imamo "ja" i vraamo ga u razdoblje njegova ivota du
vremenske staze; arhivar iznosi dogaaje koje preclear ponovno
proivljava. Auditor nastoji da preclear ponavlja engram sve dok ne
oslabi ili "iezne"* (svi e engrami, nakon to je basic-basic izbrisan,
na kraju "ieznuti"). Sto god novo arhivar ponudio, ak i tijekom
ponavljanja, uputio je auditor da bi naveo precleara da to ponovno
proivi. To je zbroj svih dijanetikih aktivnosti. Kao dodaci postoje
tehnika ponavljanja i nekoliko preica. To je terapija. Naravno,
potrebno je upotpunjavanje, a ono e biti izloeno na sljedeim
stranicama, kako bi auditora opskrbilo svim potrebnim podacima. Ali,
to je cjelovita skica dijanetike terapije.
' Rijei ieznuo ili izbrisan primjenjene na tretirani engram znae daje engram nestao iz
engramske banke. Poslije ga se moe nai jedino pretraivanjem standardne memorije. -
LRH
227
 ZAKONI VRAANJA

ZAKONI VRAANJA

.Eingram djeluje kao da jest - a nije - ivi organizam koji sam sebe
titi na razliite naine. Bilo koja i sve njegove fraze mogu se smatrati
zapovijedima. Analitiki um se zbog tih zapovijedi nepredvidivo
ponaa.
Dijanetika terapija usporedna je s metodama razmiljanja i s
razmiljanjem samim. U pravilu i bez izuzetaka, moe se pokazati da
se ono to se protivi dijanetici i auditoru, na isti nain opire
pacijentovu analitikome umu. I obratno, pacijentovi problemi pri
razmiljanju u njegovim uobiajenim aktivnostima, auditorovi su
problemi u terapiji.
Veina "zapovijedi" koje engram sadri nisu shvatljive jer su
proturijene ili zahtijevaju nerazumne postupke. Nemogunost da ih
se shvati i uskladi s razmiljanjem i stvarnou razlog je pacijentovih
aberacija.
Razmotrimo engram koji nastaje zbog majina pranjenja crijeva.
Ona se napinje, to rezultira pritiskom u trbunoj upljini i dovodi do
"nesvjesnosti" neroenoga djeteta. Nadalje, ako po navici razgovara
sama sa sobom, kao to to mnogo aberiranih ena ini, mogla bi rei:
"Ovo je pakao. Sva sam iznutra pretrpana. Toliko sam zaepljena da
ne mogu misliti. Roditi je prestrano, ovo je neizdrivo."
To bi moglo biti zabiljeeno u osnovnom podruju. Umni
mehanizam snova (koji uglavnom razmilja kroz igre rijei, protivno
uvjerenju "simbolicara") mogao bi proizvesti san o paklenoj vatri u
trenutku pristupa engramu. Preclear e moda biti siguran da e
pasti u vatru priblii U se engramu na vremenskoj stazi. Nadalje,
mogao bi misliti da mu je vremenska staza potpuno zbijena. To e
vjerojatno znaiti da se svi dogaaji na njoj nalaze na jednome mjestu.
Toliko o "Ovo je pakao." i "Sve je iznutra pretrpano." Bacimo sada

229
 L. RON HUBBARD
pogled na "Toliko sam zaepljena da ne mogu misliti.". Predear mrca
jer misli da je prehlaen. A zbog "Roditi je prestrasno, ovo je
neizdrivo." ispunjen je osjeajem uasa pri samoj pomisli da dodirne
engram, jer zapovijed kae da je to previe strano da bi se izdralo.
Takoer bi mogao misliti da je previe strano roditi se zbog injenice
da su engrami doslovni u svome djelovanju.
Emotivna reakcija na pakao iz nekog drugog mjesta na vremenskoj
stazi - kao sadraj nekog drugog engrama - moda kae da je
"Odlazak u pakao" glasno plakanje. Stoga on ne "eli" proi kroz taj
engram. Takoer, on je uasnut, jer je "prestrasno roditi". injenica
da se majka raspravljala sa svojim podvojenim ja o nunosti
laksativa, nikada se nije uzimala u obzir. Jer, reaktivni um ne
rasuuje - u nastojanju da upravlja analitikim umom, on razmilja u
istovjetnostima.
Postoji samo onoliko podataka koliko ih je u engramu i analitika
reakcija na neto tako nerazumno krajnje je doslovna.
Razmotrimo drugi sluaj, iskustvo snoaja. Kao svoju somatiku ima
promjenjivi pritisak. To nije bolno - i usput reeno, ma koliko ti
engrami mogu biti bolni u sadanjosti kada se restimuliraju, i bez
obzira na to koliko su snani kad se s njima zaista uspostavi kontakt,
bol koja se ponovno proivljava je blaga, neovisno o tome kakva je bila
u trenutku primanja. Dakle, rije je o pretresanju neroenoga djeteta,
to je sve. Ali, engram kae: "0 dragi, bojim se da e ui i svriti u
meni. Jednostavno u umrijeti ako to uini. O, molim te, nemoj ui i
svriti u meni!".
I to analitiki um radi s tim? Razmilja li o snoaju? Brine li o
trudnoi? Ne, zasigurno ne. Engram zbog kojega bi netko razmiljao o
snoaju, rekao bi: "Misli o snoaju!", a onaj koji bi sadravao brigu o
trudnoi rekao bi: "Zabrinut sam zbog trudnoe.". Bol u tom iskustvu
koitusa nije jaka, no posebno je naglaeno da se u engram ne smije
1
ui: "Nemoj ui u mene!" . Ta umrijet e ako ue, zar ne? Tono to je
reeno. I tako e pacijent lutati oko vremenske staze, sve dok auditor
ne upotrijebi tehniku ponavljanja (o kojoj e poslije biti rijei).
Pogledajmo jo jednu vrstu engrama. Pretpostavimo da je na jadni
1
Na engleskome "come in me" znai oboje - "ui u mene" i "svri u meni".
230
ZAKONI VRAANJA
pacijent bio dovoljno nesretan da ga se nazove "juniorom". Recimo da
mu je ime Ralph i da se njegov otac takoer zove Ralph. (Budite
oprezni s takvim "junior-sluajevirna", ponekad su neobino sloeni.)
Majka ima tajnu ljubavnu vezu s Jimom (sumnjate li imalo,
pogledajte Kinseveve2 izvjetaje). Somatika tog snoaja nije nita
bolnija od toga da netko lagano sjedne na pacijenta, no pacijent s tim
ima podosta problema. Majka: "0 dragj, ti si tako divan. Kad bi barem
Ralph vie sliio na tebe, ali ne slii. ini se da on jednostavno nije u
stanju uzbuditi djevojku.". Ljubavnik: "Ma, nije Ralph tako lo. Svia
mi se.". Majka: "Ne zna ti njegov ponos. Kad bi Ralph saznao za ovo,
to bi ga ubilo. Jednostavno bi umro, znam!". Ljubavnik: "Ne brini,
Ralph za to nikada nee uti.".
Takav mah biser od engrama mnogo je ei nego to bi netko
mogao pretpostaviti, dok ne ugleda majku oima embrija. To se kao
podatak u analizatoru nee obraivati. Zato je to zabrinutost.
(Zabrinutost su proturijene zapovijedi engrama koje se ne mogu
obraivati.) Ralph junior, otkriva da je seksualno vrlo stidljiv. To je
aberativni obrazac ponaanja. Pribliimo li mu se u terapiji, nailazimo
na suosjeanje s ljubavnikom. Na posljetku, on je rekao da Ralph nije
tako lo i da mu se svia. Dakle, Ralph kojeg prepoznaje reaktivni um
je, naravno, junior. To naega pacijenta sprijeava da dosegne engram
jer misli da e, dodirne li ga, izgubiti prijatelja. Nadalje, u vezi s
aberativnom stranom, juniora je oduvijek brinuo ljudski ponos. Kad u
terapiji dopremo do toga, on estoko uzmie. Napokon, ako to spozna,
"jednostavno bi se sruio mrtav". Postoji jo jedan problem, blokada
sonika. Tamo je zabiljeeno da Ralph nikada nee uti. To je vezano
uz opstanak. To je ono u to stanice vjeruju. Zbog toga Ralph u
prisjeanju nikad ne uje. Bit e jo blokada sonika. Majka je
promiskuitetna i to uglavnom znai blokadu na drugoj dinamici.
Blokada na drugoj dinamici esto znai da ona ne voli djecu. Ukratko,
to bi bio sluaj pokuaja pobaaja, koji je junioru napravio dovoljno
2
Kinsev: Alfred Charles Kinsev (1894-1956.), ameriki znanstvenik. Bavio se istraivanjem
muke i enske seksualnosti. 1947. i 1948. objavio je knjige s rezultatima istraivanja -
Sexual Behaviour in Human Male i Sexual Behauicur in Human Femal" - popularno
poznate kao Kinsey Reports, koje su uzdrmale tadanje predodbe o prirodi i dometu
amerike seksualnosti.
231
 L. RON HUBBARD
rupa da bi njima neko vrijeme mogao opskrbljivati tvornicu sira.
Junior, sada mukarac, moda ima pojaani sluh jer je, openito
uzevi, zastraen "ivotom". No, njegovo prisjeanje sonika ravno je
nuli. Taj bi se engram stoga morao izraavati kroz demonske sklopove
u vidu "utisaka" koji se pojavljuju u umu. Auditor, uzimajui u obzir
to pacijent o tome govori, moe vrlo brzo pogoditi sadraj i raspriti
ga tehnikom ponavljanja.
Pogledajmo sada sluaj majke, dobre due (pomalo plaljive), koja
otkriva da je trudna, te odlazi lijeniku. Majka: "Mislim da sam
trudna. Bojim se da jesam.". lijenik je tu i tamo lupka neko vrijeme,
dovodei u stanje "nesvjesnosti" neroeno dijete, koje je trideset
godina poslije na preclear. Lijenik: "Ne mislim da je tako.". Majka:
"Zaista se bojim da jesam. Uhvaena sam, to je sigurno. Jednostavno
znam da jesam.". Lijenik (i dalje lupkajui): "Pa, teko je rei tako
rano.".
Ovdje se kae da je na pacijent trudan. Pogledamo U ga bolje,
uoavamo pozamaan trbuh. Pravi opstanak, nema to. A tijekom
terapije otkrivamo da gaje strah to postoji: "Bojim se da Jesam.". I
odjednom, on se ne kree po vremenskoj stazi. Zato? Uhvaen je. To
ne znai da je trudan, znai da je uhvaen. Nadalje, on nee biti
sposoban proi kroz to. Zato? Jer: "Teko je rei tako rano.". Stoga on
o tome ne govori. Tehnikom ponavljanja oslobaamo ga na
vremenskoj stazi.
0, taj na jezik koji govori sve ono to ne misli! Stavljen u ruke
imbecilnoga reaktivnog uma, kakvu samo tetu izaziva! Doslovno
tumaenje svega! Dio aberativnog obrasca ovjeka koji je imao
navedeni engram bila je velika opreznost pri iznoenju bilo kakvoga
miljenja. Konano, teko je bilo rei tako rano.
Razmotrimo sada engram djevojke iji je otac bio teko aberiran. On
udara majku jer se boji daje trudna. On je blokiran na prvoj, drugoj,
treoj i etvrtoj dinamici. Otac: "Odlazi! Odlazi! Znam da nisi bila
iskrena prema meni! Nisi bila djevica kad sam te oenio. Odavno sam
te trebao ubiti! A sad si trudna. Odlazi!".
Djevojka je, oko pet tjedana nakon zaea, "onesvjetena" udarcem
u majin abdomen. Ona ima estok engram bolno-emotivne
232
ZAKONI VRAANJA
vrijednosti koji nikada zadovoljavajue nee moi izdramatizirati.
Aberativni obrazac ovdje se izraava histerijom kad god je mukarac
optuuje da nije iskrena. Kad se udala, dvadeset i jednu godinu nakon
stoje zadobila taj engram, bila je djevica, iako je vjerovala u suprotno.
Imala je "djetinjasta privienja" kako je otac eli ubiti. I oduvijek se
bojala da je trudna jer engram kae: "Sad si trudna.", to znai uvijek
s obzirom na to daje vrijeme neprestani slijed "sadanjih trenutaka".
U terapiji se trudimo doi u kontakt s tim engramom. Pacijenticu
vraamo u osnovno podruje i odjednom otkrijemo da govori o neemu
to joj se dogodilo u dobi od pet godina. Vraamo je ponovno i sada
pria o dogaaju koji se dogodio kada je imala deset godina. Auditor,
uoivi odreenu reakciju takve vrste, zna da ima posla s
"bouncerom"3. On kae: "Odlazi!" i pacijent odlazi. Auditor prepoznaje
to nije u redu, primjenjuje tehniku ponavljanja, te reducira ili brie
engram.
Uvijek i bez iznimke, analitiki um na takve izjave reagira kao na
zapovijedi, te na vremenskoj stazi izvrava ono to mu se kae. I
prosuuje o sluaju pacijenta ili o ivotu u skladu sa zapovijedima iz
engrama. Zdrava su stvar, ti engrami, kad ih imamo u blizini! Pravi,
dobar opstanak! Opstanak dovoljno dobar da bilo koga otjera u grob!
Auditor nije posebno zabrinut zbog izraza koji pomau terapiji.
Engram u kojemu otac tue majku, i govori "Uzmi! Uzmi to, kad ti
kaem! Mora to uzeti!" 4 znai da je na pacijent vjerojatno
potencijalni kleptoman 5 . (Takve su stvari jedini razlog zbog kojega
netko ima poriv da krade, to je lako vidljivo kad auditor izbrie sve
takve engrame jer tada pacijent prestaje krasti.) Auditoru nee biti
teko doi do sadraja, jer ga engram spremno predaje anaktikome
umu.
itava skupina engrama koja kae: "Vrati se ovamo! I sada ostani
ovdje!", to oevi naroito rado govore, odgovorna je za naglo vraanje
3
bouncer: engl., engramska zapovijed (tipa "Ne mogu ostati ovdje." ili "Gubi se!", "Odlazi!")
koja precleara izbacuje na vremensku stazu prema sadanjemu vremenu.
'Prevedeno doslovno s engleskog radi odranja koncepta: "Take that! "Mce it, I teli you!
You've got to take it!". U engleskom su jeziku takvi izrazi uobiajeni za takve situacije.
5
kleptoman: osoba s nekontroliranim porivom za kraom stvari, bez elje da se njima
okoristi.
233
 L. RON HUBBARD
natrag u engram im se pone s terapijom. Pacijent ulazi ravno u
njega istoga trenutka kada je dosegnut. Nakon to je engram vie
puta preprian, zapovijed vie nije djelotvorna. No, sve dok postoji i
dok se u njega ne ue, engram je u potpunosti sposoban poslati ljude u
umobolnicu, da bi tamo leali sklupani u fetalnom poloaju. Bilo koja
tako hospitalizirana osoba, koja nije tretirana elektrookovima ili
prefrontalnom lobotomijom, a pati od umnoga poremeaja te vrste,
moe biti osloboena tog engrama i vraena u sadanje vrijeme
jednostavnom primjenom tehnike ponavljanja. Ponekad je za to
potrebno samo pola sata.
Pomicanje po vremenskoj stazi i lutanje kroz prosudbe na koje
engrami prisiljavaju analizator, neto je poput djeje igre koja ima
odreeni broj polja kroz koja osoba treba provesti "ovjeuljka". Igra bi
se zapravo mogla sastojati od vremenske staze i engramskih
zapovijedi. Neto kao "ovjee, ne ljuti se!". Nakon to proe odreeni
broj polja, spusti se na jedno koje kae: "Izlazi van!", to znai da e se
vratiti u sadanje vrijeme ili prema njemu. Hi, nakon to opet proe
kroz odreeni broj polja izgubi potez jer u polju na kojemu se sada
nalazi stoji zapovijed: "Ostani ovdje!". I "ovjeuljak" e tu ostati sve
dok ga auditor odatle ne izvue tehnikom ponavljanja (no, s obzirom
na to da je napadnut tijekom terapije, engram nee imati snage za
dugo opiranje). Potom se opet pomie odreeni broj polja do jednoga
koje kae: "Idi spavati.", nakon ega e "ovjeuljak" morati otii
spavati. Zatim, pomiui se odreeni broj polja, dolazi na jedno koje
kae: "To nitko ne smije saznati.", i odjednom, polje vie ne postoji.
Pomiui se dalje, nailazi na polje koje kae: "Bojim se." i "ovjeuljak"
je uplaen. Nakon toga dolazi na polje gdje stoji: "Moram otii
odavde.", i "ovjeuljak" odlazi. Pomakne se dalje i nailazi na: "Nema
me ovdje.", i polje e nedostajati. I tako dalje, i tako dalje.
Postoji samo nekoliko skupina zapovijedi koje auditora posebno
mue. Budui da um jednim dijelom razmilja pomou vraanja,
posebno pri sjeanju, ak kada osoba ne koristi vraanje, sve te
zapovijedi takoer e usporavati proces razmiljanja uma. One su u
terapiji posebno neugodne i stalna su meta auditorove pozornosti.
Prva vrsta zapovijedi je pacijent - izbaciva. One se kolokvijalno
234
Z A K O N I VRAANJA
nazivaju bounceri6. Tu spadaju zapovijedi tipa "Odlazi!", "Ne vraaj se
nikada vie!", "Moram se drati podalje!" itd, itd, ukljuujui bilo
koju kombinaciju rijei koja doslovno znai izbacivanje.
Druga vrsta zapovijedi je pacijent holder7. One ukljuuju izjave
poput: "Ostani ovdje!", "Sjedni ovdje i razmisli o tome!", "Vrati se
ovamo i sjedni!", "ja ne mogu ii.", "ja ne smijem otii", itd.
Trea je vrsta engram - denyers, to doslovno prevedeno znai da
engram ne postoji: "Nisam tu.", "Ovo ne vodi nikuda.", "Ne smijem
govoriti o tome.", "Ne mogu se sjetiti.", itd.
etvrta je vrsta engram - grouper9, to doslovno prevedeno znai da
se svi dogaaji na vremenskoj stazi nalaze na istome mjestu: "Sve mi
se skupilo.", "Sve mi se dogaa odjednom", "Sve me spopada
istodobno.", "Ve emo se mi izjednaiti." itd.
Peta vrsta zapovijedi je pacijent - misdirector10, koji precleara alju
u krivome smjeru - uzrokuju da ide u ranija kad bi trebao ii u kasnija
razdoblja i obratno, i slino. Na primjer: "S ovoga se mjesta ne moe
vratiti.", "Okrenut si na drugu stranu." itd.
Bouncer iznenada vraa precleara natrag prema sadanjemu
vremenu. Holder ga zadrava tamo gdje jest. Zbog denyera preclear
osjea da na tom mjestu nema dogaaja. etvrti, grouper, saima
vremensku stazu tako da ona vie ne postoji. Misdirector preokree
potreban smjer kretanja.
Uspostavljanje veze s bilo kojim engramom uzrokuje da preclear
reagira "analitiki". Kao i u sluaju kad je engram restimuliran,
njegove zapovijedi utjeu na analizator koji, iako moda vrsto vjeruje
da su reakcije posljedica njegovih voljnih prosudbi, on zapravo djeluje
izravno iz sadraja jednog ih vie engrama.
Sad emo prikazati kako se provodi tehnika ponavljanja.
Vraajui se po vremenskoj stazi i uspostavljajui kontakt s
engramima, preclear ulazi u podruja "nesvjesnosti" koja su blokirana
"nesvjesnou" ili emocijama. U veini ranih engrama moe se
6
bounce: engl. izbaciti.
' hold: engl. zadrati.
8
deny: engl. nijekati.
9
group: engl. grupirati.
10
misdirect: engl. krivo usmjeriti.
235
 L. RON HUBBARD
oekivati da e preclear zijevati i zijevati. Tu nije rije o tome da je
naiao na zapovijed "Spavaj!", koja bi za to bila odgovorna, nego se
"nesvjesnostT oslobaa ("boil-ofF, kako to kau auditori). Tijekom dva
sata preclear moe napipavati uokolo, padati u nesvjesno stanje,
izgledati drogirano, poeti spavati, bez prisutnosti bilo kakvih
zapovijedi takve vrste.
Iskljuenje analizatora dio je engramskoga skupa podataka. Kada je
vraen nazad i stupa u kontakt s engramom, preclear osjea slabljenje
analizatora, to znai da je u tom podruju mnogo manje sposoban za
razmiljanje. "Boiling-off11 nesvjesnosti vrlo je vana za terapiju.
Naime, ta ista "nesvjesnost?' moe biti restimulirana u svakodnevnom
ivotu osobe, ime e manje ili vie blokirati njezin razum,
usporavajui joj time procese razmiljanja.
Dakle, svaki aspekt koji sadri "nesvjesnost", gdje god je s njim
uspostavljen kontakt, smanjuje preclearovu svjesnost. Javljaju mu se
snovi, zapinje u govoru, mrmlja nerazumljive rijei. Njegov analizator
probija veo koji ga je odvajao od engrama. Istodobno je veoma
podloan engramskim zapovijedima.
Kad ga auditor prisili da proe kroz engram i ispria ga (premda
auditor zna da e za dovoljan boil-off "nesvjesnosti" biti potrebne
minute da se pacijenta propusti kroz to), preclear se moe aliti: "Ne
mogu natrag odavde.". Auditor to odmah zapisuje. To je engramska
zapovijed koja se probija. On o tome ne obavjetava pacijenta koji
uglavnom ne zna to govori. Ako pacijent i dalje ima problema,
auditor mu kae: "Recite: Ne mogu natrag odavde.". Preclear to
ponovi, a auditor ga potie da to uini jo jednom i jo jednom.
Odjednom, somatik se ukljuuje i s engramom je uspostavljen
kontakt.
U uvodnome razgovoru, auditor paljivo i nenametljivo biljei koje
izraze pacijent koristi i ponavlja u vezi sa svojom bolesti ili
dijanetikom. Nakon to auditor uvede pacijenta u reverie, ako otkrije
da, na primjer, pacijent inzistira kako "nikuda ne moe" auditor ga
navodi da ponavlja taj izraz.
Uzastopno ponavljanje takvog izraza uvui e pacijenta unatrag po
11
boiling-off: engl. glagol izveden iz imenice "boil-off.
236
ZAKONI VRAANJA
vremenskoj stazi i dovesti u vezu s engramom koji to sadri. Moe se
dogoditi da se engram ne oslobodi - ako ih je previe prije njega - no,
to e se dogoditi samo u sluaju gdje raniji engram sadri isti izraz.
Nastavljajui s tehnikom ponavljanja, auditor navodi pacijenta da ga
trai u sve ranijim i ranijim razdobljima. Ide li sve po planu, rezultat
e vrlo esto biti smijuljenje ih olakavajui smijeh. Izraz je
razotkriven. Engram time nije izbrisan, ah taj dio vie nee utjecati
na terapiju.
Sto god pacijent radio pod utjecajem engrama, koje god rijei
koristio da opie akciju, obino je sadrano u tim engramima.
Tehnikom ponavljanja uklanja se naboj koji ti izrazi sadre, te je
pristup engramima omoguen.
Ta e tehnika, naravno, vrlo rijetko dovesti pacijenta u nevolju, no
nevolja u koju netko u dijanetici moe upasti nije pogubna. Engram,
restimuliran u svakodnevnom ivotu, moe biti i jest nasilan.
Ubojstva, silovanja, palei, pokuaji pobaaja, zaostajanje u koli -
bilo koji aberirani vid ivota - proizlaze iz tih engrama. No, dolaenje
do njih u dijanetikoj terapiji ide drugim putem, putem koji je blii
izvoru engrama. U pravilu, djelujui na osobu, koja to i ne sumnja,
engram posjeduje golemu pokretaku i govornu snagu i sputava
mnogo sklopova u umu koji se inae koriste za razumno razmiljanje,
te uzrokuje opu pusto. Njegovi su kontakti "zalemljeni" i analizator
ih nije u stanju iskljuiti. Pacijent se u terapiji kree prema engramu i
12
samim time, iskljuuje se dio "stalnih vodova ". Pacijent moe
dospjeti u engram koji ga, ako mu se terapijskim putem ne pristupi,
moe sklupati poput fetusa i poslati u najbliu umobolnicu. Tijekom
terapije, koja je vraanje unazad po vremenskoj stazi, i najjai holder
ima ogranienu snagu. Pacijent moe doprijeti do holdera koji u
normalnom ivotu moe predstavljati psihozu. U terapiji e se
vjerojatno izraziti tako da e, kada se od njega zatrai da "doe u
sadanje vrijeme", pacijent jednostavno otvoriti oi, a da zapravo nije
preao interval po vremenskoj stazi, sve do sadanjega vremena. On
uope ne sumnja da je u holderu sve dok auditor, oprezan prema
takvim pojavama, ne pone s tehnikom ponavljanja.
vod: vodi elektriciteta (obino ica) koji prenosi strinu od izvora do potroaa.
237
 ZAKONI VRAANJA
L. RON HUBBARD

Preclear: Manje boli. Hej, to je prljav trik. Ona se udara po trbuhu.

To je podlo! Ma, prokleta bila!
Auditor: Jeste li u sadanjem vremenu?
Auditor: Proivite to ponovno. Provjerite da u tome nema vie
Preclear: Naravno.
niega. (Isti mehanizam kojim se precleara sprijeava da ponavlja ono
Auditor: Kako se osjeate?
to je maloprije rekao, umjesto da prolazi kroz sadraj koji upravo
Preclear: Oh, malo me boli glava.
dobiva iz engrama. Ako ponavlja umjesto da ponovo proivljava,
Auditor: Zatvorite oi. Kaite: "Ostani ovdje.".
engram nee nestati.)
Preclear: Dobro. "Ostani ovdje. Ostani ovdje. Ostani ovdje."
Preclear: (ini to, doseui nekoliko novih rijei i nekoliko zvukova,
(Nekoliko puta)
ukljuujui mukli odjek udarca u trbuh, te automobilsku sirenu -
Auditor: Kreete li se?
stari, runi tip; trublja s ulice.) Nemojte mi rei da to moram ponovno
Preclear: Ne.
proi.
Auditor: Kaite: "Uhvaen sam. Uhvaen sam.".
Auditor: Ponovite to, molim vas.
Preclear: "Uhvaen sam." (Nekoliko puta)
Preclear: Dakle, ta me se dama pokuavala rijeiti udarcima u
Auditor: Kreete li se po vremenskoj stazi?
glavu. I tako sam iskoio vani i ubio Boga u njoj.
Preclear: Ne.
Auditor: Molim vas, ponovno proivite taj engram.
Auditor: Kaite: "U klopci sam.".
Preclear: (Poinje iz poetka i odjednom otkriva da kada se engram,
Preclear: "U klopci sam. U Au, moja glava!"
poput komada ice s vorovima, razrijei, tada sadri nove podatke na
Auditor: Nastavite prolaziti kroz to.
mjestima gdje je prije bio vor.) Moram smisliti to da kaem Harryja
Preclear: "U klopci sam. U klopci sam. U klopci sam." Au! Ovo je
Skakat e mi po glavi. (Otud proizlazi njegova ala "iskoio van" itd.)
sve gore! (Kako se pribliava engramu koji ga dri s druge strane vela
Auditor: Molim vas, proite ponovno kroz to. Moglo bi u tome biti
"nesvjesnosti", somatik mu se pojaava.)
jo neega.
Auditor: Nastavite prolaziti kroz to.
Preclear: (ini to mu je reeno, stari dijelovi slabe, pojavljuju se
Preclear: "U klopci sam - o, Boe, u klopci sam. Nikada neu izii
dva nova zvuka - njezini koraci i voda iz slavine. Nakon toga je sretan
odavde. Nikada neu izii. U klopci sam!"
i smije se. Engram je otputen zato to moda nije potpuno nestao.
Auditor: Pristupite tome izbliza. Uvjerite se da u tome nema vie
Takav engram je u tom stanju samo kad mu se pristupi prije basic-
niega. (Trik kojim se postie da preclear ne ponavlja ono to je
basica.)
upravo rekao, te da nastavi prolaziti kroz engram.)
Tu je, dakle, rije i o tehnici ponavljanja i o engramu koji je doveden
Preclear: Boli me glava! Dopustite da se vratim u sadanje vrijeme!
u recesiju13. Mogue je da se poslije, nakon to pristupimo basic-
Auditor: Proite ponovno kroz to. (Ako preclear izie van s tolikim
basicu, isti engram ponovno pojavi, ali sada sa znatno manjim
nabojem bit e nesretan i moe se dogoditi da e sljedei put biti teko
nabojem i bez aberativne snage, snage koja uzokuje psihosomatske
ui u dogaaj.)
glavobolje ili neke druge bolesti. Pa ipak, taj bi engram, u sluaju da
Preclear: "0, Boe, u klopci sam. Bojim se da sam u klopci."
nije kontaktiran terapijom, bio dostatan da pacijenta, dok je jo bio
(Pojavila se nova rije.) "Neu izii odavde dok sam iv. U klopci sam.
djeak, natjera na uasnuto vritanje svaki put kad ne bi mogao izii
Nikada neu izii. U klopci sam." (Sa strane.) Ona plae: "O, zato
iz kakvog zatvorenog prostora (klaustrofobija).
sam se morala udati za takvog ovjeka!".
Auditor: Kako je vaa glava?
recession: engl. odstupanje, uzmicanje, povlaenje.

239
238
 L. RON HUBBARD
Tehnika ponavljanja je specifini dio dijanetike i od auditora
zahtijeva domiljatost. Uz upornost i strpljivost, bilo koji auditor moe
uspjeti u ostalim dijelovima znanosti, koristei minimalnu
pronicljivost. Ah, u tehnici ponavljanja mora nauiti - u svrhu terapije
- razmiljati poput engrama. I morat e promatrati kako se osoba
ponaa na vremenskoj stazi. Morat e uoiti kakvu vrstu reakcija
izraava, te odatle zakljuiti koje zapovijedi mue osobu kada ne
surauje ili ne zna.
To ne znai da je tehnika ponavljanja teka, ona to nije. No, vjetina
auditora u njezinoj primjeni osnovni je razlog zato trajanje terapije
varira od auditora do auditora. To je odreena sposobnost. To je
igranje spomenute igre s domiljatou. Gdje je predear zaglavio i s
kojom zapovijedi? Zato je odjednom prestao suraivati? Gdje je
emotivni naboj koji zadrava sluaj? Tehnikom ponavljanja auditor
moe rijeiti sve te probleme, a sposobniji auditor e to uiniti bre.
Kako razmiljati poput engrama? Kad je otkrio da kukci prenose
bakterije, Eonald Ross je smatrao nunim da razmilja poput
komarca. Mi ovdje imamo slinu prijetnju, engram. Da bi terapija bila
uspjena, ovjek treba nauiti razmiljati poput engrama.
Auditor ne moe i ne mora biti sposoban pogledati pacijentu u oi i
pogoditi zato on srijedom ne jede nita drugo osim cvjetae. Rije je o
aberaciji i auditor ne mora unaprijed znati koji su njezini uzroci ili
koji su uzroci psihosomatskih bolesti.
On e s vremenom o njima saznavati sve vie i vie. No, mora biti
sposoban odrati pokretljivost pacijenta na vremenskoj stazi,
vraajui ga natrag u osnovno podruje, te pomiui ga odatle navie blokadom, koji je izvan vremenske staze, sedamdeset pet sati rada tek
radi smanjenja naboja. Sadanji odgovor na to je tehnika ponavljanja.
Treba razumjeti da se za potrebe dijanetike moe razviti neka
potpuno nova metoda, ih vie njih. ovjek e, ako do takvog razvoja i
poboljanja ne doe, biti prilino nesretan uz svoje blinje. No, ono
najbolje s im sada raspolaemo - a mjerilo kvalitete je injenica da je
to jednako uinkovito u svim sluajevima - jest tehnika ponavljanja. U
ovom trenutku, auditor mora biti sposoban primijeniti je, ako oekuje
bilo kakve rezultate u sluaju koji vodi. Nakon to proe nekoliko
sluajeva i upozna prirodu te zvijeri, engrama, taj ili bilo koji drugi
240
ZAKONI VRAANJA
auditor moe - a i trebao bi - potpomoi s vlastitim, poboljanim
tehnikama. Osnovna mana tehnike ponavljanja jest to da ona od
auditora zahtijeva domiljatost.
Biti domiljat ne znai mnogo priati. U dijanetici, kada netko
auditira, priati mnogo prilino je neinteligentno. Zaista, kada
auditori poinju raditi na sluajevima, gotovo se uvijek tako zaljube u
zvuk svojega glasa i osjeaj posjedovanja vjetine, da jadni predear
teko dobiva priliku da kae koju rije - a on je zapravo taj koji treba
postati Clear, koji posjeduje ispravne informacije i ije su prosudbe
jedino vane.
U sluaju tehnike ponavljanja, biti domiljat znai biti sposoban iz
govora i ponaanja osobe izvui sadraj zbog kojega je onemoguen
pristup engramu, prolazak kroz njega i slino. Tehnika ponavljanja
usmjerena je samo na radnju, ne na aberaciju.
Uzmimo, na primjer, sluaj koji je bio toliko "zapeaen" da je
trebalo trideset sati gotovo neprekidne tehnike ponavljanja kako bi se
sruili zidovi izmeu analitikoga uma i engrama. Vano je znati da
engram ne bi bio engram ako bi mu predear lako mogao pristupiti.
Bilo koji engram, s kojim se lako stupa u vezu i koji je bez emotivnoga
naboja, aberativan je otprilike koliko i aa mineralne vode.
Mladoj djevojci, sa soninim sjeanjem, ah i s pojaanim sluhom i
potpuno neuravnoteenim endokrinim sustavom, zahvaljujui kojemu
je u dvadesetdrugoj godini postala starica, trebalo je sedamdeset i pet
sati da bi stupila u vezu s bilo ime iz osnovnoga podruja. To je
gotovo nemogu sluaj, no ipak se dogodio. Kod pacijenta sa soninom
bi "zagrijalo stvar". No, ta bi djevojka, jer ima sonino sjeanje,
trebala ve poprilino odmaknuti na putu prema Clearu, umjesto to
je tek dosegnula basic-basic.
Tehnikom ponavljanja i iskljuivo njome, sluaj je konano rijeen.
U njemu gotovo nije bilo holdera ili bouncera. Jednostavno se dogodilo
da je cijelo prenatalno podruje bilo prazno.
Dakle, dogaa se da engram koji nije razumna memorija, nego samo
niz valova ili neka druga vrsta zapisa, djeluje na analitiki i somatski
um, te pokree glas, miie i ostale dijelove tijela. Analitiki e um,
241
 L. RON HUBBARD
reduciran engramom u dramatizaciji, moda ubacivati podatke kojima
e nastojati da akcija izgleda razumno - da je opravda. No, to ne znai
da je svjestan engrama. Kada mu se u terapiji prvi put pristupi, ini
se da on uope ne postoji. Ponekad su potrebne tri terapije kako bi taj
engram izaao na vidjelo. Budui da je uinjeno ve vie terapija, ne
znai da su te tri potpuno bez sadraja. Rije je o tome da "ja" pri
vraanju mora nekoliko puta prijei preko engrama da bi se on
"pojavio". To je vano znati. Upravo kao kad prvi tjedan provoenja
terapije traite od uma neki podatak i ne nalazite ga (kod aberirane
osobe), te pitate ponovno sljedei tjedan, i tada ga pronaete. Tako je i
s engramima. Osnovni terapijski princip je da ako nastavite traiti, na
kraju ete dohvatiti engram. Ponovno i ponovno vraanje u prenatalno
razdoblje s vremenom e samo po sebi engrame uiniti primjetnima,
tako da ih analitiki um moe napasti i oslabiti. To je spor nain.
Tehnika ponavljanja - iako je za otkrivanje engrama ipak potrebno
nekoliko terapija - neizmjerno ubrzava proces.
U sluaju te mlade djevojke, da nije koritena tehnika ponavljanja,
trebalo bi vjerojatno dodatnih pedeset ili ezdeset sati da se postigne
isti rezultat. Tehnika ponavljanja rijeila je problem kada je auditor
uoio da djevojka stalno govori: "Sigurna sam da postoji dobar razlog
to sam se u djetinjstvu loe osjeala. Konano, moj brat me je silovao
kad sam imala pet godina. Sigurna sam da je to kasnije u mom
djetinjstvu, mnogo kasnije. Moja je majka bila strano ljubomorna na
mene. Sigurna sam daje kasnije.".
Ta je mlada dama, naime, polazila nekakvu kolu mentalnoga
lijeenja na sveuilitu, koja je nauavala da seks i uzimanje vitamina
uzrokuju aberacije uma. Uvijek je isticala da ona nema nita protiv
"analize", kako je ona to nazivala, no smatrala je da je glupo oekivati
da fetus moe bilo to uti. Vratila bi se u vrijeme prije roenja i
izjavila da se osjea prilino ugodno. No, roenje nije bilo na vidiku.
To je vano. Osnovni engram ih engrami u osnovnom podruju - oko
"razdoblja embrija" - ne mogu i nee nestati bez primjene terapije, a
kada se do roenja ne moe doprijeti niti uz barem jedan somatik,
sigurno je da se neto dogodilo prije roenja. Kada bi roenje bio prvi
engram, svatko bi mogao postati Clear u roku pet sati. Roenje ak
242
ZAKONI VRAANJA
moe biti na vidiku, a da svejedno postoji jo pedesetak tekih
prenatalnih iskustava. U njezinu sluaju, nita nije bilo na vidiku.
Njezin je obrazovni model usporavao sluaj. Uvijek je pokuavala biti
u sadanjemu vremenu i "sjetiti se", koristei pamenje toliko
ispunjeno blokadama da se nije mogla dosjetiti niti pravoga imena
svoje majke. (U takvo je stanje dovedena nakon desetak godina "u
rukama" razliitih psihijatara koji od nje nisu traili nita drugo nego
da "se sjeti".) Kao to je reeno, u razdoblju prije roenja osjeala se
prilino ugodno, osjeala je plodnu vodu i bila je sigurna da je ivot u
maternici za svakoga radostan. Nesrazmjer izmeu njezina vjerovanja
da ne postoji prenatalno sjeanje i injenice da je mogla osjetiti
udobnost, toplinu i ostale pogodnosti plutanja u plodnoj vodi, potpuno
joj je izmaknuo. Auditor nije uinio ni najmanji napor da je u to
uvjeri. Dobro poznavajui svoj posao, jednostavno ju je slao natrag i
naprijed, pokuavajui ovaj ih onaj mehanizam.
Na poslijetku, eljela je znati mora li postojati prenatalno iskustvo.
Reeno joj je, to je tamo - tamo je. Ako prenatalna memorija ne
postoji, nee se niega sjetiti, a ako postoji, vjerojatno hoe. To je
dobar, neodreen stav auditora. Dijanetika, konano, kao to je to
rekao jedan drugi auditor, "samo pokazuje robu" i ne ini nikakav
napor da neto proda.
U sluaju te djevojke auditor je koristio tehniku ponavljanja s
mnogo izraza. Djevojka se kretala po vremenskoj stazi, to znai da je
denyer morao biti prisutan. I kada je na kraju gotovo ostao bez ideja,
auditor je odjednom shvatio da joj je izraz "mnogo kasnije" stalno pri
ruci.
Auditor: Kaite: "Mnogo kasnije." i vratite se u prenatalno
podruje.
Djevojka: "Mnogo kasnije. Mnogo kasnije", itd. (silno se dosaujui
i ne suraujui)
Auditor: Nastavite, molim vas. (Nikada ne kaite pacijentu: "Idite
naprijed.", jer to znai da uini upravo to. Kaite: "Nastavite.", ako
elite da nastavi prolaziti kroz engram ih ponavljati, a "Vratite se na
poetak." - kada ponovno prolazite kroz engram kroz koji ste ve
jednom proli.)
243
 L. RON HUBBARD
Djevojka: "Mnogo kasnije. Mnogo..." Imam somatik na licu!
Osjeam kao da me neto gura. (To je bila dobra vijest. Naime, auditor
je znao daje ona sredinom prenatalnog razdoblja imala blokadu bola
koja je sprijeila javljanje kasnijih somatika.)
Auditor: Pristupite tome i nastavite ponavljati.
Djevojka: "Mnogo kasnije. Mnogo kasnije." Pojaava se. (Prirodno.
U tehnici ponavljanja, sve dok se izraz u potpunosti ne pojavi,
somatik se pojaava. U nesoninom sluaju somatik posredno utjee
na 'ja", u soninom se zvuk pojavljuje kao zvuk.)
Auditor: Nastavite.
Djevojka: "Mnogo..." ujem glas! Tu je. To je to. Hej, pa to je glas
mojega oca!
Auditor: Posluajte rijei i molim vas, ponovite ih.
Djevojka: On govori mojoj majci. No, taj pritisak na lice prilino je
neugodan. Pojaava se i smanjuje. To boli!
Auditor: Ponovite, molim vas, njegove rijei.
Djevojka: On kae: "0 duo, neu sada svriti u tebi. Priekajmo s
tim, bolje je da to uinimo mnogo kasnije." ujem i majin glas. Hej,
taj pritisak me boli. Ne, prilino se smanjio. Smijeno, u trenutku kad
sam ula njegov glas, pritisak se smanjio.
Auditor: Recite, molim vas, to majka govori, ako je moete uti.
Djevojka: Ona kae: "U tom sluaju, ne elim te uope u sebi!" Ona
je luda! Ha, somatik je prestao. (U tom je trenutku snoaj zavrio.)
Auditor: Vratite se, molim vas, na poetak i proite ponovno kroz
to.
Djevojka: (Ponovno je na poetku, somatik se vraa.) Zanima me
to rade? (pauza) ujem ljapkajui zvuk! (opet pauza, a onda
posramljenost) Oh!
Auditor: Proite, molim vas, ponovno kroz engram.
Djevojka: To je u poetku lagani ritam koji se poslije ubrzava.
Mogu uti disanje. Sada poinje jai pritisak, no mnogo je manji nego
prvi put. Sada poputa i ujem oev glas: "O duo, neu sada svriti u to nije njegova pogreka. Sjetite se, ti su engrami ispunjeni
tebe. Priekajmo s tim, bolje je da to uinimo mnogo kasnije. Nisam
ba siguran da toliko volim djecu. Uz to, moj posao...". Ovdje osjeam
otriji somatik, mora da ga je majka odgurnula. "U tom sluaju, ne
244
ZAKONI VRAANJA
elim te uope u sebi, ti mrtvo puhalo."
Auditor: Vratite se, molim vas, na poetak i proite ponovno kroz
to.
Djevojka: (ini to nekoliko puta, somatik konano nestaje. Osjea
se radosno zbog toga, no ne pada joj na pamet da spomene kako je
sumnjala u prenatalna iskustva.)
To je tehnika ponavljanja na djelu. U ovom sluaju auditor je
pokuao s oko dvjesto razliitih izraza, od kojih niti jedan nije
odgovarao. U poetku je bilo samo nekoliko ranijih engrama koje je
arhivar bio voljan "isporuiti", te je auditor nagaao s itavim
spektrom denyera. Kasniji je dogaaj mogao sadravati - a i jest, samo
bez pojave somatika - razliite izraze koje je auditor koristio. No, taj je
engram bio iz ranog razdoblja i mogao je biti izbrisan, te je arhivar bio
spreman za njega.
U tekim i vrlo blokiranim sluajevima, rijetko se dogaa da
arhivar iznosi sadraj koji ne bi mogao biti "povuen u mirovanje"14.
Tako ponueni engram auditor nikada ne ostavlja a da ne uini sve
to je u njegovoj moi da ga oslabi mnogim ponavljanjima. Arhivar bi
u tom sluaju prevario auditora, dajui mu takav engram, kao na
primjer roenje, koji ne bi nestao, a zahtijevao bi prilino uzaludnoga
truda i za nekoliko dana uzrokovao preclearu glavobolju. Auditor bi
arhivara ostavio na cjedilu da nije oslabio ponueni engram, navodei
djevojku da proe kroz njega nekoliko puta, sve dok somatik ne bi
potpuno ieznuo i glas nestao.
Razlog zbog kojega je engram ostao skriven je njegov sadraj koji'je
to traio. Zapravo, to je bio snoaj. Kao engram, inilo se da govori
kako e dogaaji biti pronaeni poslije u ivotu. Takoer je reeno da
se u njega ne ulazi.
Ponekad e tehnika ponavljanja pacijenta dovesti u manju nevolju,
tako da ga "usie" u dogaaj koji ne moe nestati. To nije est sluaj,
no arhivar ponekad radije predaje kasniji, nego raniji dogaaj. Ipak,
14
"povuen u mirovanje": engl. reduce to recession. Znai da se engram privremeno
povukao i naizgled ga vie nema. No, za neko vrijeme (nekoliko dana) opet e se javiti u
punoj snazi.
245
 L. RON HlIBBARD
sadrajem, somatikom i vremenom. Auditor moe koristiti bilo to od
toga. Kada arhivar odgovori i isporui somatik kao rezultat
ponavljajueg izraza koji je auditor ve saznao iz preclearova prianja
ili ga je sam naslutio, i ako unato tome somatik ne eli nestati niti se
pojavi glas (u soninom sluaju, ili jednostavno nee nestati s non-
sonikom), arhivar tada mora dati jo podataka. Auditor, kada to
shvati, i zakljui da se glas ne pojavljuje niti somatik nestaje, mora
zatraiti od precleara da ponavlja isti izraz i da ide u sve ranija i
ranija razdoblja. Jo jedan somatik moe se pojaviti na drugome dijelu
tijela. Arhivar je otpustio jo raniji somatik, tako da je sada mala
koliina neugode uzeta od prvoga kojeg je mogao nai. Sada se s tim
ranijim somatikom postupi slino. On, kao somatik, moe postati
srednje jak i, unato preclearovu ponavljanju izraza, mogue je da se
glas jo uvijek ne pojavi. Auditor tada precleara alje u jo ranija
razdoblja. Arhivar opet uspijeva nai jedan raniji somatik, sada kad je
neto uzeto iz drugog. Ovaj put ponovno se ukljuuje jo raniji
somatik, vjerojatno negdje oko osnovnog podruja kojeg sluaj
prethodno nije kontaktirao, i sada se moe uti glas. Engram se
reducira. Ukratko, arhivar je bio voljan riskirati neugodu i osloboditi
nekoliko somatika kako bi auditor dobio osnovni dogaaj.
U takvim sluajevima postoje varijacije. S obzirom na to da je
sustav biljeenja razvrstan po temi, somatiku i vremenu, auditor se
moe sluiti i neim drugim osim izraza. On precleara moe poslati na
"najjai intenzitet somatika" i rezultati se esto mogu postii, ah to
nije toliko pouzdano niti osigurano od pogrene upotrebe koliko sustav
biljeenja po temi. Preclearu nee smetati ako, sluajno, ode na bilo
koji "najjai intenzitet' somatika, jer je njihova snaga otprilike koliko
i tisuiti dio prvobitne agonije. No ipak, i one mogu biti prilino
snane. U sadanjemu vremenu, u sluaju precleara nad kojim se ne
provodi terapija, intenzitet jednoga od tih somatika moe biti
drastian, u prilog emu govori migrena15. U sluaju migrene,
precleara moemo vratiti na prvi trenutak kad ju je dobio. Mogli
bismo pomisliti da je njezin intenzitet tada bio najjai, i, usprkos
tome, nai umjerenu, tupu bol poput one koju osjeamo kod
15
migrena: jaki bolovi u glavi, ponekad popraeni muninom.
246
ZAKONI VRAANJA
mamurluka. To je dio principa da je bilo kakav ulaz u sluaj bolji nego
nikakav. Ako se vratimo na standardnu tehniku reveriea, moemo
rei da smo pristupili izvoru i, ako se imalo s njim stupilo u kontakt,
utjecaj engrama na aberiranu osobu e se reducirati, ma koliko
pogreaka auditor napravio.
Stoga, vraanje na "maksimalan intenzitet?' somatika nije neto vrlo
bolno. Stvaran maksimum intenziteta je kada je preclear budan, i to
prije nego to je uspostavljen kontakt s dogaajem. Ah, vraanjem na
"maksimalni intenzitet?', dogaaju se esto moe pristupiti i reducirati
ga. Meutim, ako "maksimalni intenzitet?' u engramu sadri izraze "ja
to ne mogu izdrati!", "To me ubija." ili "Bojim se.", onda oekujte da
e na preclear odgovoriti na jedan od tih naina. Ako ne odgovori,
onda ima emocionalnu blokadu, a to je drugi problem, koji emo
poslije razmotriti.
Na slian nain auditor moe postupati s preclearom u smislu
vremena. U umu postoji vrlo toan sat. Arhivar je s tim satom vrlo
dobro upoznat i pridravat e ga se gdje god je to mogue. Auditor koji
eli da pacijent ode u vrijeme "est minuta prije nego to je taj izraz
izreen", vidjet e da e se njegov preclear vratiti est minuta ranije,
makar bila rije o prenatalnom dogaaju. Auditor, ako to eli, svog
precleara moe voditi naprijed minutu po minutu. On precleara moe
provesti izravno kroz dogaaj, oglaavajui: "Sada je jedna minuta
kasnije. Sada su dvije minute kasnije. Tri su minute prole.", i tako
dalje. Auditor ne treba ekati da te minute proteknu, on ih samo
oglaava. On precleara moe provesti kroz vrijeme u intervalima od
pet minuta, sat vremena ili jednoga dana, i ako tamo nema
engramskoga materijala koji ga zadrava ih nekako drukije utjee na
postupak, auditor po elji moe pomicati precleara po vremenskoj
stazi. Bilo bi vrlo lijepo kada bi auditor mogao precleara poslati do
zaea i tada mu rei da je sada jedan sat kasnije, dva sata kasnije i
tako dalje, dok ne pokupi prvi engram. Ipak, tu je, osim vremena,
ukljueno vie imbenika, i plan, premda dobro zamiljen, ipak nije
izvediv. Vremensko se pomicanje uglavnom koristi kada auditor
pokuava dovesti precleara prije dogaaja, kako bi se uvjerio da je on
zaista na poetku. Vraajui precleara u pet ih deset-rninutnim
247
 L. RON HUBBARD
intervalima, auditor ponekad moe otkriti da, vraajui ga unutrag,
ulazi u vrlo dugotrajan i kompliciran dogaaj i da je glavobolja, koju je
elio ublaiti, zapravo zadobivena satima prije razdoblja za koje je
mislio da je prvobitno poela. U takvom je sluaju drugi engram
dodan na raniji, i auditor ga ne moe ukloniti dok ne ukloni prvi.
Zapravo, primjena pomicanja u vremenu je ograniena. Auditor koji
se trudi "loviti" unazad kroz vrijeme, shvatit e da u rukama ima
umjetno restimuliran sluaj i da mu je rad prilino usporen. Tehnika
ponavljanja najbolje funkcionira i arhivar se s njom najbolje nosi.
Auditor koristi pomicanje u vremenu da precleara dovede to je
mogue blie osnovnom podruju (ranom prenatalnom), i openito, ako
arhivar jednostavno nee prionuti na posao i predati engrame koji se
jedan za drugim mogu istiti, auditor koristi tehniku ponavljanja.
Pomicanje u vremenu i "potraga za somatikom" imaju ogranienu
primjenu. Nekim pokusima moe se pokazati primjenjivost tih
postupaka.
Zakoni vraanja su sljedei:
1. Teoretski, pacijent koji je vraen, vie reagira na zapovijedi koje
se odnose na ranija razdoblja od onoga u kojemu je on na vremenskoj
stazi, a manje na zapovijedi iz razdoblja nakon onoga u kojemu se
nalazi.
2. Preclear reagira na engramske zapovjedi koje su: a) u kroninoj
restimulaciji, ih b) one kojima je najblie na vremenskoj stazi. Dakle,
ako engram kae: "Bojim se.", on se boji. Ako kae: "Radije bih umro
nego da to gledam.", on bi radije umro. Ako zapovijed kojoj je blizu
kae: "Pospan sam.", on e biti pospan. Ako kae "Zaboravi.", on e razmacima moemo pomicati po vremenskoj stazi. To inimo
zaboraviti. Zapovijedi u kroninoj restimulaciji bacaju krivo svjetlo na
osobnost. Primjerice: "ja nikada ni u to ne mogu biti siguran.", "Ne
znam", "Ne mogu nita uti.", mogue je da su sve takve zapovijedi u
kroninoj restimulaciji. Ako ih arhivar ne eh izruiti, svejedno
nastavite raditi na tome. One e ubrzo biti izruene.
3. Predearova akcija na vremenskoj stazi i stanje staze iskljuivo
su regulirani engramskim zapovijedima koje se mogu klasificirati kao
bounceri, holderi, denjeri i grouperi i misdirectori. (Ta su stanja, kao
to je ve reeno, vrlo promjenjiva, toliko koliko je i jezik promjenjiv.
248
ZAKONI VRAANJA
"Ne znam dolazim li ih odlazim.", na primjer, u engramu moe biti
vrlo zbunjujue. "S ove se toke ne mogu vratiti.", uzrokuje
usporavanje precleara u napredovanju.
4. Engramska zapovijed u govoru precleara u budnome stanju
manifestira se prije terapijskoga postupka ili je, kada se preclear
pribliava zapovijedi, nehotino nabaena kao navodno "analitika"
misao.
5. Engram nije svjesna, racionalna memorija, nego skup
neanahziranih percepcija koje e izii na vidjelo postupkom vraanja
kroz njega, prema njemu, preko njega ih traenjem.
6. Arhivar e auditoru dati to god moe izvui iz engramske
banke. Auditor mora pomoi arhivaru reducirajui naboj ih estinu
svega to mu arhivar ponudi. To se radi pacijentovim ponavljanjima.
(Inae, arhivar dobiva toliko nagomilanog materijala i, s tim u
restimulaciji, vie ne moe doi do kartoteke. Auditor koji arhivaru
prua otpor nije rijetkost. Arhivar koji e pruati otpor auditoru, osim
zadravanja podataka koji se ne mogu reducirati, jo nije otkriven.)
Auditoru su dostupne sljedee metode:
1. Vraanje, u kojoj precleara aljemo to je ranije mogue na
njegovoj stazi, prije nego stoje zapoeto sa samom terapijom.
2. Tehnika ponavljanja, kojom od arhivara traimo podatke o
odreenim temama, posebno one koji utjeu na vraanje i putovanje
po vremenskoj stazi, i koji pomau preclearovoj sposobnosti da
kontaktira engrame.
3. Pomicanje u vremenu, ime precleara u kratkim ih dugim
specifinim oglaavanjem koliine vremena za koju se preclear pomie
prema naprijed ih nazad, ih vraanjem i napredovanjem kroz
vremenske intervale. (Takoer je korisno saznati pomie li se preclear
uope ih u kojemu smjeru na vremenskoj stazi, kako bismo otkrili
djelovanje koje neki engram moe imati na njega.)
4. Lociranje somatika, kojim se locira trenutak zadobijanja
somatika, u nastojanju da otkrijemo je li dobiven u tom engramu ili
da naemo engram koji ga sadri.
249
 1

SEDMO POGLAVLJE

EMOCIJE I IVOTNA SILA

A l i morija igra jednu od najveih uloga u terapiji. Tu smo temu

obradili u drugoj knjizi i kao teoriju provizorno je podijelili na samo
tri dijela: (a) emocije obuhvaene engramskim zapovijedima gdje je
fizika bol pobrkana s emocijama; (b) emocije obuhvaene kao
endokrine reakcije podlone analitikome umu Qeara, te analitikom
i reaktivnom umu aberirane osobe; (c) emocije obuhvaene u
engramima koji veu slobodne jedinice ivotne sile.
Budui rad i istraivanje emocija bez sumnje e nam omoguiti da
ih bolje razumijemo. No, trenutno o njima imamo dovoljno uinkovitog
znanja da to to znamo moemo iskoristiti i dobiti rezultate. Kad
budemo znali vie, rezultati e biti bolji, no za sada moemo postii
stanje Releasea ili deara. Tretiramo li emociju kao sputanu ivotnu
silu, i drimo li se tih opih uputa da bi je oslobodili, postii emo vrlo
veliki napredak kod svakog precleara. Zaista, oslobaajui emociju
postii emo najvie u svakom naem pojedinanom sluaju.
U tehnikoj znanosti poput dijanetike moemo raditi na temelju
push-buttona. Znamo da e pritisak na sklopku zaustaviti motor,
ponovni pritisak e ga pokrenuti, i, bez obzira na to koliko puta
djelovali na sklopku, motor e se pokrenuti ili zaustaviti. Ovdje
baratamo sa silom koja je za nas jo uvijek jednako tajanstvena kao
to je elektricitet bio Jamesu Clerku Maxwellu. Mnogo prije,
Benjamin Franklin opazio je da elektricitet postoji i s njim napravio
neke zanimljive stvari, ali nije ga previe koristio i nije ga mogao
1
kontrolirati. Filozof, kao stoje Bergson , izdvojio je neto stoje nazvao
elan vital, ivotna sila. ovjek je iv, stoga mora postojati sila ih tijek
neega to ga odrava ivim jer kad ovjek umre te sile ili tijeka vie
nema. To je ivotna sila iz razdoblja Benjamina Franklina. Kao to je

1
Bergson: Henri Bergson (1859-1941.), francuski filozof. Nagraen Nobelovom nagradom
za knjievnost (1927).

251

L. RON HUBBAR
on razmatrao elektricitet, tako je Bergson razmatrao ivotnu silu.
Dijanetika je dorasla, ili je veoma blizu stupnja Jamesa Clerka
Maxwella. Znamo da se o ivotnoj sili mogu izvesti odreene
jednadbe i moemo ih primjenjivati, a moemo i teoretizirati da su
"ivotna sila" i ono to se nazivalo odreenom vrstom "emocije" ili
slina ili ista stvar. Moda imamo pogrenu teoriju, ali isto tako,
pogrenu teoriju mogao je imati i James Clerk Maxwell. Njegove
teorije jo uvijek mogu biti pogrene, no barem imamo elektrina
svjetla. U dijanetici smo prilino sigurni da je veina naela sukladna
prirodnim zakonima. To su veliki prorauni. Nismo sigurni da smo
emociju ispravno odredili, ali gledamo li tako, neemo biti sigurni sve
dok ne uzmemo le i ponovno ga "napumpamo" ivotnom silom
Izuzevi tu krajnost, u podruju emocijama, kao ivotne sile, mi smo
na vrstom tlu.
Primjerice, moemo odabrati neku djevojku i ispitati neto iz
njezine prolosti koristei, recimo, elektroencefalograf* (instrument za
mjerenje ivanih impulsa i reakcija) i tada nastaviti na osnovu
dobijenih podataka te uiniti jednu od dvije stvari.
Prva je nehumana i naravno da se ne bi trebala provoditi, no ve
samim koritenjem tako dobivenih podataka, djevojka bi se mogla
razboljeti ili poludjeti. (Ako su podaci pribavljeni tijekom terapije,
dobijeni su zbog stvarnog kontakta s engramom, a engram otkriven
reverieom izgubio je mo aberiranja, tako da je u dijanetikoj terapiji
takva mogunost potpuno iskljuena.) Druga, i nama mnogo vanija,
injenica je da s tim Prva je nehumana i naravno da se ne bi trebala
Elektroencefalograf, hipnoskopi', tabele inteligencije, testovi za razliite
dinamike i tako dalje, sve su to mehanika pomagala dijanetike. Koriste se
poglavito u istraivanju. Ako su dostupna, mogu se koristiti u praksi, onoliko
koliko auditorova vjetina to doputa, no uglavnom nisu u praktinoj upotrebi jer
u ovo vrijeme i s ovakvom terapijom nisu potrebna. Nadam se da e neki kemiar
uskoro izmisliti savren "transni plin", koji e ubrzati proces dolaenja do Cleara
kod izofreniara, i vjerujem da e neki inenjer izmisliti neto ime bismo mogli
mjeriti ivane impulse, dovoljno jeftino za opu upotrebu. No, trenutno moemo
i bez toga, koliko god to bilo poeljno u budunosti. - LRH
252
EMOCIJE I IVOTNA SILA
provoditi, no ve samim koritenjem tako dobivenih podataka,
djevojka bi se mogla razboljeti ili poludjeti. (Ako su podaci pribavljeni
tijekom terapije, dobijeni su zbog stvarnog kontakta s engramom, a
engram otkriven reverieom izgubio je mo aberiranja, tako da je u
dijanetikoj terapiji takva mogunost potpuno iskljuena.) Druga, i
nama mnogo vanija, injenica je da s tim istim podacima moemo
obnoviti svu djevojinu ivotnu silu, njezino zanimanje, upornost i
volju za ivotom, te postii potpuno fiziko i mentalno blagostanje.
Ako ne bismo mogli postii djelotvornost u oba smjera, ne bismo imali
odgovor, barem ne u uinkovitom obliku. (Usput reeno, ako bi se neki
pisac beletristike naao u iskuenju da prvom injenicom zaplai
ljude, morao bi se prisjetiti da su podaci dobijeni jaomou ureaja, koji
bi brojnou detalja i vjetinom u upotrebi zaprepastio i doktora
Frankensteina, te da dijanetika terapija pristupa podacima na
samom izvoru. Ureaj je potreban kako bi izvor ostao netaknut, jer
onog trenutka kad je on dotaknut terapijom, njegova mo nestaje
poput jueranjih novinskih naslova. Zato molim, nemojmo o
dijanetici imati predstave tipa Gaslight2; bile bi tehniki netone.)
To nije tako jednostavno kao kod elektriciteta jer se prekida ne
moe ukljuiti i iskljuiti. Sto se dijanetike tie, moe ga se samo
ukljuiti. Tako imamo reostat 3 , koji nee pasti natrag, nego, kad je
tjeran naprijed oslobaa sve vie i vie pokretake sile unutar osobe i
daje joj sve veu i veu kontrolu nad njenom uporabom.
ovjek bi trebao biti samoodreen organizam, odnosno dokle god
moe procjenjivati svoje podatke, bez umjetnih kompulzija ili
represija (zaglavljenih sedmica na kalkulatoru), sposoban je
maksimalno uinkovito djelovati. Kad ovjek postane odreen
okolinom, to znai da je prisiljen ili sprijeen raditi bez svog
racionalnog pristanka, tada postaje push-button ivotinja. Taj
imbenik push-buttona toliko je otro definiran da ga auditor, koji
tijekom terapije otkrije kljuni izraz u engramu (a ne otpusti ga),
moe ga nakratko koristiti da bi pacijent poeo kaljati ili smijati se,
2
Gaslight: predstava Patricka Hamiltona (poslije nazvana Angel Street) u kojoj mu
pokuava
3
izludjeti svoju enu.
reostat: elektrini ureaj koji variranjem otpora kontrolira struju.
253
 L. RON HUBBARD
ili prestati s kaljanjem ili smijanjem, ve prema volji. U sluaju
auditora, jer je podatke dobio s izvora - kontaktirao je sam engram i
liio ga neto snage - push-button nee dugo trajati, sigurno manje od
dvjesto-tristo pritisaka. Cjelokupno nastojanje da se ljudskim biima
upravlja pomou boli i veina podataka koje su nakupile kojekakve
kole u prolosti, bih su nehotini push-button materijal. Ako engram
nije dodirnut na samom izvoru, snaga mu se nikada ne smanjuje i
moe beskonano ostati u funkciji. Meutim, kad je dodirnut na
izvoru, dosegnut je originalni zapis i engram na taj nain gubi svoju
mo. "Postupanje s ljudskim biima" i ono to su ljudi grubo nazivali
"psihologijom", zapravo je bilo upravljanje aberirajuim izrazima i
zvukovima pomou push-buttona.^ Djeca ih otkrivaju u svojim
roditeljima, te ih itekako koriste. inovnik otkrije da njegov ef ne
podnosi neispranjeni ko za smee i uvijek ga dri punim. Bosun4 na
brodu doznaje da jedan od mornara ustukne svaki put kad uje izraz
"cifraste hlaice" i koristi to da bi ga plaio. To je push-button
ratovanje meu aberiranim osobama. Tako supruge otkriju odreene
rijei koje njihove mueve pogaaju u ivac, vrlo ih razljute ih tjeraju
na povlaenje i to su naini na koje one koriste "push-button". A
muevi pronalaze njihove push-buttone i odgovaraju ih od kupnje
odjee ih vonje automobila. Uzrok tih napadakih i obrambenih
duela meu aberiranim osobama su push-buttoni koji reagiraju na
push-buttone. irokim se masama upravlja na temelju njihovih push-
button reakcija. Oglaavanje izuava push-buttone i koristi ih za
stvari poput "tjelesnih mirisa" ili konstipacije. U svijetu zabave i
pisanja pjesama push-buttoni se pritiu svom snagom da bi proizveli
aberirane reakcije. Pornografija se obraa ljudima koji imaju
pornografske push-buttone. Vlast tipa "kruha i igara" 5 obraa se
ljudima koji uz neke druge, imaju i "brinite se za mene" push-button.
Moglo bi se rei da nema potrebe pozivati se na razum kad naokolo
postoji tolikopush-buttona.
Ti isti push-buttoni su bolom i emocijom zaglavljene sedmice (lani
4
bosun: brodski potasnik zaduen za snasti (zajedniki naziv za sve konope i uad koji
podravaju jedra), amce, sidro itd.
s
kruha i igara: aluzija na praksu antikoga Rima u svrhu spreavanja nemira - nahraniti
puk i prirediti mu masovnu razonodu (cirkus u areni).
254
EMOCIJE I IVOTNA SILA
podaci koje engrami utiskuju u raunalo - svako drutvo posjeduje
svoje posebne modele engrama), koje izluuju ljude, ine ih bolesnima
i, openito, uzrokuju propadanje. Clearov jedini push-button je ono za
to mu njegovo raunalo kae da je ponaanje koje vodi opstanku du
sve etiri dinamike. Clear prosuuje prema vlastitom iskustvu, a to
iskustvo prethodno je procijenilo njegovo raunalo. Stoga mu ostaje
zdrav razum jer nije marioneta u rukama bezobzirnih i lukavih ljudi.
Usprkos tome, nije istina da Clear nije emocionalan, da je njegov
razum hladan i da je on samosvjesna lutka u rukama vlastitih
zakljuaka. Njegovo raunalo radi tolikom brzinom, na toliko razina, s
toliko mnogo prorauna koji se odvijaju istodobno, ah izvan vidika "ja"
(iako "ja" to moe preispitati kad god zaeli), tako da je njegova
inverzija ili naglaena samosvjesnost minimalna. Inverzija je stanje
aberirane osobe ije se jadno raunalo mui s imponderabihjama6 i
zaglavljenim sedmicama iz svojih engrama poput: "Moram to uiniti.
Jednostavno to moram uiniti. Ah ne, bolje da se predomislim.".
Razlika izmeu Clearovih prorauna i onih u aberirane osobe je vrlo
velika. No, postoji jo vea razlika: ivotna sila. Dinamike oigledno
imaju mnogo potencijalne sile. Ta se sila izraava kao volja za
ivotom, ustrajnost i nastojanje, ivahnost misli i djelovanja te
sposobnost da se iskusi zadovoljstvo. Dinamike u ljudskim stanicama
ne moraju biti jae od onih u make. Ah, sve ovjekove dinamike vee
su od dinamika bilo koje ivotinje. Protumaite to kako elite, ovjek
je u principu vie iv jer su mu reakcije promjenjive. Pod vie iv
podrazurnijevarno da je njegov svjesni, emociorialni poriv za ivotom
vei nego kod svih drugih ivotnih oblika. Da je to la, sada ne bi
vladao drugim "kraljevstvima". Ma to morski pas ih dabar uinili pod
prijetnjom istrebljenja, kad nalete na ovjekove dinamike, nita im
nee pomoi: morski pas postat e vitaminski preparat ili kona
odjea, a dabar e krasiti enska lea.
Osnovna postavka toga vidljiva je u jednoj reakciji. ivotinje su
zadovoljne kad opstaju u svojim obitavalitima i trude im se
prilagoditi. Ta vrlo opasna ivotinja - ih bog - ovjek, ima malo
drukiju ideja Drevne kole bile su sklone govoriti jadnim i
6
imponderabilije: stvari koje se ne mogu sa sigurnou ustanoviti ili objasniti.
255
 L. RON HUBBARD
poremeenim aberiranim osobama kako se moraju suoiti s realnou.
To je bilo optimalno ponaanje - suoavanje s realnou. Jedino to to
nije ovjekovo optimalno ponaanje. Te su kole uinile kardinalnu
pogreku pretpostavljajui da se aberirana osoba ne eli suoiti s
vlastitom okolinom, a ona to zapravo, zbog engrama, nije sposobna.
Takoer su pretpostavljale da bi puko suoavanje s realnou dovelo
do razumnosti. To je moda istina, ali ne vodi do ovjekove pobjede
nad elementima i drugim oblicima. ovjek posjeduje neto vie, neki
ljudi to nazivaju kreativnom imaginacijom, drugi to pak nazivaju
ovako ili onako, no kako god nazvano, potvruje injenicu da ovjek
nije zadovoljan pukim "suoavanjem s realnou", kao to veina
drugih ivotnih oblika jest. ovjek uzrokuje da se realnost suoava s
njim. Propaganda o "potrebi suoavanja s realnou", kao i
propaganda razmiljanja da se ovjeka moe izludjeti "djetinjim
iluzijama" (to god to bilo), ne podudara se s realnou da je dabar
godinama, tijekom svoje evolucije, gradio brane od blata te ih i dalje
gradi, a ovjek je kroz pola stoljea postupno napredovao od kamene i
drvene brane do vodenice i graevine kao to je Grand Coulee Dam7,
te pretvara svaki pojedini dio prirodnih posjeda iz pustinje u plodnu
zemlju, a vodeni tok u svjetleu arulju. Moda to nije poetino kao to
bi to Rousseau elio, moda i nije tako lijepo kao to bi neki "ljubitelj
prirode" elio, ah to je nova realnost. Prije dvije tisue godina, Kinezi
su sagradili zid koji se mogao vidjeti s Mjeseca, daje tamo postojao
netko tko bi ga pogledao, prije tri tisue godina ovjek je imao zelenu i
plodnu Sjevernu Afriku, prije deset tisua godina bavio se nekim
drugim projektom, ah uvijek je prilino dobro okolinu prilagoavao
sebi.
Tu je rije o dodatnoj kvaliteti ili moda samo o veoj koliini, toliko
veoj da se ini kao potpuno nova stvar.
Ovim se nismo udaljili od terapije, sve to navedeno je kao aspekt
ivotne sile. Kad osoba zapadne u stanje u kojemu ima "sve manje i
manje ivotne sile", negdje gubi odreeni broj slobodnih jedinica. A
slobodne jedinice su ivotne sile, u drutvu ih kod pojedinca, dodatni
7
Grand Coulee Dam: velika betonska brana na rijeci Columbiji u sredinjem dijelu drave
Washington.
256
EMOCIJE I IVOTNA SILA
poriv potreban da bi se ukrotila Sjeverna Afrika, cijepao atom ili
dosegnule zvijezde.
Mehanika teorija ovdje objanjava - no, sjetite se da je to samo
teorija i da dijanetika moe bez nje - da svaka individua posjeduje
odreeni broj jedinica ivotne sile. Skupina moe te jedinice drati
zajedno i, kako se "entuzijazam" poveava, mogu se nadograivati sve
vie i vie, ah za nae svrhe, moemo smatrati da ovjek kao pojedinac
ih kao drutvo - i jedno i drugo je organizam - ima pripravnu kohnu
isporuivu za upotrebu u bilo kojem satu ih danu. Moe po potrebi i
proizvoditi ivotne jedinice, a moda ima i zalihu, no to sada nije
bitno. Bitno je da ga se u bilo kojem satu ih danu moe smatrati
upravo toliko ivim koliko ivotnih jedinica ima u tom trenutku.
Smatrajte to dinamikim potencijalom, kao to ste mogli vidjeti na
prije opisanom grafu.
Dakle, to se dogaa s tim dinamikim potencijalom kod aberirane
osobe? Ona u banci posjeduje mnogo engrama. Mi znamo da ti
engrami mogu "spavati" tijekom cijeloga njezina ivota, a da ne budu
"ukljueni" i znamo da svaki od njih ih svi zajedno mogu biti ukljueni
i zatim ekati na restimulatore iz okoline koji e ih potaknuti na
djelovanje. Znamo da se razina nunosti osobe moe naglo podii i
izdii iznad svih ukljuenih engrama, a takoer znamo da aktivnost
koja donosi visoki stupanj opstanka moe donijeti takvu mogunost
zadovoljstva da svi ti engrami, iako ukljueni, mogu ostati
nerestimulirani. Moemo pretpostaviti da se ti engrami, unutar
odreenog ivotnog razdoblja, mogu ponovno iskljuiti, te takvi i
ostati zbog neke nagle promjene okoline ih mogunosti opstanka.
Usprkos tome, uobiajen je sluaj da je nekoliko engrama stalno
ukljueno i kronino su restimulirani okolinom pojedinca pa ako on
promijeni okolinu, stari se engrami mogu iskljuiti, ah e se, na kraju,
ukljuiti novi.
Veina aberiranih osoba u stanju je kronine restimulacije koja, kod
veine, vrlo brzo poinje suavati spiralu.
Budui da se to odnosi na ivotnu silu, mehanika akcija engrama
koji se ukljuuje je zarobiti odreenu koliinu ivotnih jedinica.
Iznenadna i temeljita restimulacija engrama omoguuje mu da zarobi
257
 L. RON HUBBARD
jo vie tih jedinica. U prosjenom sluaju, svaka restimuladja
zarobljava i zadrava glavninu preostale ivotne sile. Kad se
entuzijazam ili poticaj usklade sa svrhom osobe prema istinskome
cilju opstanka (protivan pseudocilju iz engrama), osoba ponovno
dobiva neke od tih jedinica. No, spirala je suavajuca, odnosno ona ih
sada ne moe dobiti onoliko koliko ih je izgubila u engramskoj bana,
osim u vrlo neobinim okolnostima.
Stoga se za potrebe teorije ivotne sile u akciji moe rei da je sve
vie i vie jedinica ivotne sile iz zalihe pojedinca zarobljeno i
zadrano u engramskoj bana. Ondje im je iskrivljena primjena i slue
kao oponaanje dinamika (kao kod maninog i visoko euforinog
sluaja) te prisiljavaju somatski i analitiki um na djelovanje.
Jedinice ivotne sile u toj engramskoj bana nisu dostupne kao
slobodne emocije ili za slobodno djelovanje, nego protiv osobe djeluju
iznutra.
Ta opaanja dovode nas do zakljuka da to je aberirana osoba
restimuliranija, posjeduje manje slobodnih osjeaja. Ako se nae u
maniku (krajnje laskavu engramu koji podrava opstanak), njezina je
ivotna sila usmjerena izravno kroz engram i njezino je ponaanje
zapravo vrlo aberirano, ma koliko entuzijastino ih euforino bilo. Ako
ima toliko tako usmjerene ivotne sile, onda se moe zakljuiti da bi
kao Clear imala ak i vie ivotne sile, svjesno usmjerene. (To je ve
uinjeno.)
Prikazali smo nametniku osobinu "demonskih sklopova", koji
koriste djelie analitikoga uma i njegove procese. Ta nametnika
osobina na drugaiji je nain prisutna kod engrama. Ako ovjek
posjeduje, primjerice, 1000 jedinica ivotne sile kada je Clear, ima
sposobnost usmjeriti ih u visoko poletnu egzistendju. U maninom
stanju, s engramom koji podrava opstanak u punoj restimuladji,
ivotna sila usmjerena je aberativnom zapovijedi i daje mu,
primjerice, 500 jedinica pseudodinaminog potiska.
Drugim rijeima, snaga potjee iz iste baterije. U najboljem sluaju,
takav engram ima manje snage nego to bi imao organizam jednoga
Cleara. (Taj aspekt maninog neurotiara ih neurotine
superosobnosti krivo je odveo neke stare kole lijeenja mentalnih
258
EMOCIJE I IVOTNA SILA
poremeaja u smjeru potpuno aberiranog i slabo razmotrenog
uvjerenja, prema kojemu su nerazumnosti same po sebi odgovorne za
ovjekovu sposobnost da opstane; koncept koji se u laboratoriju moe
pobiti jednostavno tako da se neka od maninih ih aberiranih osoba
dovede do stanja Cleara.)
Engram koristi isti proces, ah ga izokree, upravo kao to koristi
isti analitiki um, ah ga uzurpira 8 . Ne samo da engram nema vlastiti
ivot, nego se, kao i veina nametnika, razbacuje ivotnom silom
domaina. Krajnje je neuinkovit. Ako bismo u elektronski krug
ugradili slinu napravu, ona bi jednostavno odvodila stvari u
pogrenom smjeru i uinila nepromjenjivima neke od funkdja
aparature, koje bi trebale ostati promjenjive, te bi nadalje,
produivanjem vodova, loim kondenzatorima9 i elektronskim
cijevima, troila vitalnu energiju namijenjenu stroju.
U ljudskome umu engram svoj najsilniji "pomagaki" aspekt
preuzima u maniku, usmjeravajui i vodei organizam u nekakvu
10
aktivnost divljega nasilja i monomanike koncentracije. "Super-
11
prodava", "usiljeno veseh ulizica ", fanatian i naizgled neunitiv
religijski fanatik, svi oni mogu se klasificirati kao manine osobe.
Obilje "snage" u takvim ljudima predmet je divljenja u mnogim
krajevima, makar ta snaga bila okrutna poput Tourquemadine12 ili
destruktivna kao Dingis Khanova 13 . Manik je, kao to e biti poslije
objanjeno, "pomagaka" engramska zapovijed "koja podrava
opstanak" i koja osobu fiksira u odreenom smjeru. No, engramu je
8
uzurpirati: nepravedno prisvojiti (pravo, privilegiju, itd.).
9
kondenzator: naprava za pohranjivanje elektrinog naboja.
10
monomanik: osoba koja pati od opsesije jednom idejom ili interesom.
11
ulizica: osoba koja je demonstrativna u svojim osobnim kontaktima; onaj koji se ponaa
vie prijateljski ili vie optimistino nego stoje potrebno; osoba u liku politiara, koja glumi
prijateljstvo.
12
Torquemada: Tomas de Torquemada (1420-1498.), prvi veliki panjolski inkvizitor.
panjolska inkvizicija utemeljena je pod vladavinom Ferdinanda i Isabelle (1478).
Torquemada ju je centralizirao nakon njegova imenovanja u Velikog Inkvizitora, godine
1483. Dijelom pretjerano, dijelom zaslueno, bio je na glasu kao vrlo okrutan zbog naina na
koji je inkvizicija djelovala, i koja je, navodno, odgovorna za spaljivanje oko dvije tisue ljudi
izmeu 1481. i 1504.
13
Dingis Khan: (1162-1227.) Mongolski osvaja veeg dijela Azije i istone Europe. On i
njegova vojska bili su krajnje nemilosrdni u svojim akcijama. Pria se da su u samo jednom
gradu pobili vie od milijun ljudi.
259
 L. RON HUBBARD
dostupno samo onoliko "moi" koliko je sam domain posjeduje. Isto
tako, sposoban je sputati samo onoliko analizatora koliko ga je
prisutno.
Uzmimo za primjer snanog maraka koji izraava i djeluje sa,
primjerice, 500 jedinica ivotne sile. Pretpostavimo da cijelo bie
posjeduje, primjerice, 1000 jedinica ivotne sile. Pretpostavimo da je
rije o Aleksandru14. Dinamike prosjene osobe u veini sluajeva nisu
potpomognute manicima, nego su rasprene kao bujica elektrona koja
naie na prepreku. Tu su prisutne zbrkane aktivnosti, zbrkane misli,
nerjeivi problemi, nedostatak usklaenosti. Kod takve osobe s 1000
prisutnih jedinica, 950 moe biti zarobljeno u engramskoj banci i
djelovati potpuno protivno, tako da osoba pokazuje operativni
kapacitet od 50 jedinica. Moglo bi se pretpostaviti da je u sluaju
Aleksandra manik usklaen s opim smjerom njegove osnovne svrhe.
Njegova je osnovna svrha jaM regulator. Dogaa se da se manik
usklauje s njom: vrlo sposobna i odvana osoba posjeduje 500
jedinica putem maninoga engrama, vjeruje da je bog i kree u
osvajanje znanog svijeta. Odgojen je da vjeruje da je bog, njegov mu je
manini engram govorio da je bog i u sebi je sadravao holder.
Aleksandar je osvojio svijet i umro u trideset i treoj godini. U svom
maniku mogao je izdrati samo onoliko dugo koliko mu se mogao
pokoravati. Kad to vie nije mogao, manik je promijenio valenciju -
vie nije bio manik i bolom ga je navodio na rasprene aktivnosti.
Engram koji je primio od svoje majke Olimpije gotovo bi se mogao
proitati ak i danas, nakon toliko godina. Mora da mu je govorio kako
e postati sretan bog koji e osvojiti cijeli svijet i kako mora nastaviti
osvajati, te da uvijek mora nastojati uzdizati se sve vie i vie.
Najvjerojatnije je rije o nekoj vrsti ritualnoga napjeva njegove majke,
koja je bila visoka sveenica Lesbosa15, i mora da je neposredno prije
rituala zadobila neku povredu. Mrzila je svojega mua Filipa 16 . Sin
u
Aleksandar: Aleksandar III., poznatiji kao Aleksandar Veliki (356-323. pr.n.e.), kralj
Makedonije (drevno kraljevstvo locirano na podruju dananje Grke i Makedonije)
15
Lesbos: grki otok u Egejskome moru. Rije tezbijski dolazi od imena tog otoka, iz
eroticizma i homoseksualnosti pripisanih Sapphi (drevna grka pjesnikinja s Lezbosa) i
njezinim sljedbenicima.
16
Filip: Filip II. (382-336. pr.n.e.) kralj Makedonije, otac Aleksandra Velikog.
260
EMOCIJE I IVOTNA SILA
koji bi osvojio sve, bio je odgovor. Mogue je da je Aleksandar imao
pedeset ili sto takvih "pomagakih" engrama zbog nasilnih molitava
ene, dovoljno aberirane da ubije. Tako, moemo pretpostaviti da je
osvajao sve dok vie nije mogao protegnuti liniju opskrbljivanja. I
tada se, naravno, nije mogao pokoravati engramu i njegova bolna
snaga okrenula se protiv njega. Engrami su zahtijevali napad u cilju
osvajanja, a tu su zapovijed spravodili u djelo pomou boli. Jednom
kad je osvajanje postalo neizvedivo, bol je napala Aleksandra. Jednog
je dana shvatio da umire i umro je nakon tjedan dana, na vrhuncu
svoje moi. Takav je, u vrlo velikom rasponu, manini izraz engrama
koji djeluje.
Sada pretpostavimo da je Aleksandar, kojega bi samo njegov odgoj
okrenuo protiv oca i samo molitve, a ne engrami, potakle da osvoji
svijet, postao Clearom. Odgovor: da mu je dan dostatan i razuman
razlog, on bi sigurno bio sposoban osvojiti svijet, i vjerojatno bi doivio
osamdesetu da bi mogao i uivati u tome. Kako to moemo
pretpostaviti?
Manina osoba s 500 jedinica usmjerenih prema cilju uinjena je
Clearom. Sada posjeduje 1000 jedinica, svjesno usmjerenih prema
cilju. Ona je sada tono dvostruko snanija nego to je bila pod
utjecajem snanog manika. Njezina osnovna svrha moda je slina
prijanjoj, no ona je sada moe realizirati. Svrha se nee okrenuti
protiv nje u trenutku kada osoba ostvari ili ne ostvari svoj cilj.
To je, znanstveno gledano, teorija u pozadini ivotne snage,
formulirana u nastojanju da se objasne opaene pojave. Teorija moe
biti pogrena, ali ne i opaeni podaci. Ipak, mora da je teorija
poprilino tona jer bi s njom bilo mogue predvidjeti znatan broj
pojava za koje se prije nije ni znalo da postoje. Drugim rijeima, ona je
korisna. Uslijedila je nakon dobre formulacije dijanetike jer se
pojavila neobina, za terapeuta presudna injenica: preclear
napreduje u terapiji u istom omjeru u kojemu je koliina
emocionalnoga naboja osloboena iz njegove reaktivne banke.
Svrha i upornost aberirane osobe blokirana je proporcionalno
koliini emocionalnoga naboja unutar njegove engramske banke.
Obnavljanje potencijala opstanka povealo se proporcionalno koliini
261
 L. RON HUBBARD
energije osloboene iz engramske banke. Zdravlje se poboljalo u
omjeru koliine energije osloboene iz engramske banke. Engrami iz
liojih je osloboeno najvie naboja bili su engrami koncentrirani oko
gubitka zamiljenih imbenika opstanka.
Stoga je postavljena ta teorija ivotne sile. Bilo koja manina osoba,
koja je postala Clearom, pokazuje mnogo vie stvarne snage i energije
nego prije. Svaka "normalna osoba", nakon to je postala Clear,
poveala je dostupne jedinice ivotne sile i moe se usporediti s bilo
kojom maninom osobom koja je postala Clearom.
Daljnji e rad i opaanja, bez sumnje, usavriti tu teoriju. Ipak, ona
nam u ovom trenutku dobro slui. Ona je jedna od onih "znanstvenih
teorija" ubaenih da bi objasnile neku radnju ili dugotrajnu seriju
opaanja. U ovom sluaju, ona se poklapa s osnovnim dijanetickim
naelima jer predvia podatke koji se poslije mogu pronai i ne
iskljuuje prijanje podatke predviene osnovama dijanetike
matematike i filozofije.
Ovdje zapravo ne govorimo o kakljivu terminu emocija, nego, kako
vjerujemo, o ivotnoj sili. Uspjeh i zadovoljstvo openito znatno
intenziviraju ivotnu silu, i, prema navedenoj teoriji, zadovoljstvo je
poveava u smislu arbitrarnih jedinica. Drugim rijeima, zadovoljstvo
je ono to puni baterije ili im doputa da se ponovno napune, a kod
Cleara nema ni govora o tome da vodi mlitavosti, nego vodi
obnovljenoj aktivnosti jer je indolencija17 engramska.
Zadovoljstvo je veoma bitan imbenik. Kreativna i konstruktivna
nastojanja, nadilaenje spoznatljivih zapreka prema nekom cilju i
promiljanje prolih dostignutih ciljeva udruuju se da bi obnovili
ivotnu silu. Na primjer, osoba koja je postigla golemi uspjeh pa ga
izgubila i zbog toga se razboljela, ne slijedi razuman ciklus, nego
ciklus engramske zapovijedi. Na odreeni nain ona se odbila pokoriti
engramskoj zapovijedi i zbog toga pati od bola. "udo od djeteta" koje
je rano "izgorjelo" zapravo je, kako je terapijom utvreno, izgorjelo
onoliko koliko i trajnoarea pe. Svako "udo od djeteta" je
isforsirano, zamislite samo mamine snove ugurane u njegove
engrame. Ona je povrijeena: "Oh, nikada si ovo neu oprostiti! Ako
" indolencija: osobina ili stanje odbijanja ili izbjegavanja rada; lijenost, nerad.
262
EMOCIJE I IVOTNA SILA
sam upropastila svoje dijete, nikada si neu oprostiti. Moje dijete, koje
e biti najbolji violinist na svijetu!" ili "ivotinjo jedna! Udario si me!
Ozlijedio si nae dijete! Sad u ti ja pokazati! Uinit u od njega
najveeg djejeg pijanista u cijelom Broo'klvnu! Bit e lijepo dijete,
udo od djeteta! A ti si ga udario, ivotinjo jedna. Oh, sjedit u ovdje
dok ne ode!" (Stvarni engrami). Ovaj posljednji zakljuuje da se
rauni s ocem mogu izravnati tako da dijete postane najvei pijanist u
cijelom Brooklvnu. Dijete je veoma uspjeno - muzikalno je, vjeba i
ima velike "ciljeve". Mama mu neprestano restimulira taj engram. Ali,
jednoga dana gubi na natjecanju. Odjednom shvati da vie nije dijete i
da nije uspio. Njegova je svrha pokolebana. Dobija glavobolje (oev
udarac) sve dok na kraju ne postane "neurotian" i ne "izgori". Nakon
to je uinjen Clearom, vratio se Haviru, ne kao "prilagoena" osoba,
nego kao jedan od najbolje plaenih koncertnih pijanista u
Hollywoodu. Glazba se uskladila s osnovnom svrhom.
Ponovno, u drugom primjeru manine osobe, pacijent koji je neko
vrijeme bio podvrgnut terapiji, zanosno je govorio kako je oduevljen
dijanetikom - daleko od toga da je bio prvi. Hodao je otprilike pola
metra iznad zemlje, isturenih prsa, i tako dalje. Naoale mu odjednom
nisu odgovarale, predobro je vidio. Bio je sluaj bljetee euforije.
Umjetna restimulacija dotaknula je manini engram i ukljuila ga po
prvi put u ivotu. Osjeao se divno. Auditor je znao da ga zbog
umjetne restimulacije, koja je u terapiji naela engram, eka potpuno
razoaranje u sljedeih trideset est sati do tri dana (uobiajeno
vrijeme). Dogodilo se, naime, da je njegova baka rekla svojoj keri
kako ne smije pobaciti jer e to dijete jednoga dana biti "fin,
dobrostojei gospodin ih lijepa ena". I bio je dobrostojei, to mu je
gotovo "istegnulo" lene miie. Jo jedan letimian pogled na engram
u terapiji i manina faza je nestala.
Prema tome, moe se pretpostaviti da je manina osoba u sluaju
uda od djeteta skupila dostupnu ivotnu silu i odjednom je usmjerila
uz liniju osnovne svrhe, stvarajui tako veliku koncentraciju ivotne
sile. U sluaju pijanista, oiena je sila bila uvelike iznad snage
manika. U drugom sluaju, trenutno auditiranom, postignuta je
razina koja se pribliava prijanjoj i uskoro e je dobrano premaiti.
263
 L. RON HUBBARD
Isto e tako entuzijazam za neki projekt usmjeriti ivotnu snagu
prema odreenoj svrsi, a nuda e odjednom iz engrama preuzeti
dovoljno snage da osobu izgura daleko, makar ona nema aktivnih
manika.
Sada dolazimo do sri same stvari: engram koji podrava opstanak.
On je pseudoopstajui, kao i engramska "pomo", on je fatamorgana
koja se rastvara ostavljajui za sobom uareni pijesak.
Prije smo uglavnom govorili o engramima protivnim opstanku. Oni
su postavljeni na dinamikama pojedinca i njegovoj osnovnoj svrsi.*
Engram protivan opstanku za dinamike je poput gomile nabacanih
balvana koji prepreuju vanu rijeku. Dinamika je blokirana do
odreenog stupnja, a svaka blokada bilo koje od etiri dinamike (ili
bilo kojeg dijela spektra) uzrokuje rasprivanje tijeka. To posebno ne
umanjuje vanost dinamike, ali je krivo usmjerava. To je isto kao i
kad se rijeka, zaprijeena u svom prirodnom toku, dijeli u pet struja
koje idu u razliitim smjerovima ili preplavljuje plodne panjake koje
bi samo trebalo natopiti.
Engram koji podrava opstanak tvrdi da na svome putu pomae
dinamiku, ali zapravo radi suprotno. Pretvara se da on jest dinamika.
U analogiji s rijekom, engram koji podrava opstanak bio bi kanal koji
preuzima snagu rijeke i alje je nekim neplaniranim smjerom.
Engram koji podrava opstanak nije manik, iako ponekad moe
sadravati, i sadri, manine izraze.
Eiigram protivan opstanku kae: "On je bezvrijedan, proklet bio,
ubijmo ga.".
Engram koji podrava opstanak kae: "ja ga spaavam.". Da je
dodano: "On je drag i pravi gospodin u drutvu dama." to bi tada bio
engram koji podrava opstanak s manikom.
' Dogaa se da u svakome postoji dodatna specijalizacija dinamika, nekakva ugraena
osobna dinamika. Znanstvena je injenica daje osnovna svrha oito poznata i osobi mladoj
od dvije godine: talent, uroena osobnost i osnovna svrha idu zajedno, u paketu. ini se da
su one dio genetskoga obrasca. Dijanetikim proivljavanjem svakoga se moe poslati u dob
od dvije godine i posavjetovati u vezi s njegovom ivotnom svrhom, pa e se vratili s vrlo
odreenom eljom za onim to bi u ivotu htio postii (aktivnost dvogodinjeg djeteta to
potvruje). Otkrit e se da je njegov kasniji ivot pratio taj openiti obrazac gdje god je
uspijevao. Kod petnaest ispitanika utvreno je kako je osnovna svrha uobliena ve u drugoj
godini ivota, a kad su te osobe postale Clearovi, slijedile su je i koristile. -LRH
264
EMOCIJE I IVOTNA SILA
U smislu opisnoga grafa, kojim je prije u knjizi prikazan supresor i
dinamika opstanka, engram protivan opstanku bio bi dio supresora
(aberirani dio), a engram koji podrava opstanak bio bi (aberirani) dio
dinamikog potiska.
Zapravo, nita od toga nije svjestan niti procjenjiv dio supresora ili
dinamike opstanka.
Engram (moda u bunilu zbog bolesti) koji kae: "Dragi, ostat u uz
tebe dok god si bolestan.", naizgled je dio dinamike opstanka, ali to je
lani sjaj. Kad je restimuliran, reaktivni um nema osjeaj za vrijeme, i
taj engram, ukljuen i stalno restimuliran nekim konceptom (poput
mirisa ili glasa osobe koja moe i ne mora biti jednaka osobi koja ga
posjeduje), zahtijeva da osoba bude bolesna kao to je bila kad je to
bilo reeno. Prema naemu imbecilu, reaktivnom umu, opstanak
izgleda ovako: "Kad sam bio bolestan, imao sam nekoga da se brine o
meni. Trebam nekoga da se brine o meni. Moram biti bolestan.". To je
osnovni model svih engrama suosjeanja, osnovni model engrama koji
e obuhvaati kronine psihosomatske bolesti kod svakog pacijenta.
Naravno, oni su vrlo raznovrsni, ali inzistiraju da osoba koja ih
posjeduje bude bolesna da bi opstala.
Engram supresorske vrste, koji je uvijek protivan opstanku, moe
se restimulirati tono na isti nain kao i engram koji podrava
ojsstanak. Engram je engram i njegov je mehanizam uvijek isti.
injenica da analitiki um ne moe smjestiti engram u vremenu svaki
engram moe uiniti sveprisutnim. Vrijeme moda moe "izlijeiti"
iskustva analitikoga uma, ali ne i reaktivnoga, u kojemu ne postoji
vrijeme. To je injenica koja vrijeme ini velikim arlatanom, a ne
velikim iscjeliteljem U tim supresivnim podacima moda uope nema
istinitosti. To su lani podaci. Na primjer, takvi engrami doputaju
osobi da vidi leptira i onda joj kau da je on opasan. Ona e zbog toga
zamrziti proljee jer je to doba kad via leptire. Taj engram moe rei:
"Svi ste vi protiv mene. Vi ste protiv svega to ja radim.", a to je
zapravo bila majka koja se suprotstavljala svojemu muu i svekrvi.
Taj engram takoer sadri koncept, zapis zvuka stroja za ivanje.
Osoba koja posjeduje takav engram uje zvuk tog stroja u trenutku
kad je iscrpljena i utuena (ako je taj engram u nekom trenutku bio
265
 L. R0N HUBBARD
ukljuen), i gleda prema njemu, a vidi svoju enu (osoba nikad ne
poistovjeuje taj zvuk; engrami tite sami sebe). Ona je asocijativni
restimulator, neto to je njegov analitiki um, kojemu je reeno da
treba namirisati opasnost, odreuje kao uzrok. Stoga trai unaokolo i
pronalazi neto zbog ega je ljut (neto gotovo "racionalno"), te joj
poinje govoriti da je ona protiv njega. Ili, engram moe biti toliko
niskog emocionalnog tona da je u apatiji, i tako on sjedi i plae to se
ona urotila protiv njega. Ako je u trenutku "nesvjesnosti" tijekom
njegova roenja lijenik rekao da bi ga trebalo istui po stranjici,
osoba s takvim engramom urlikat e i dobijati glavobolje ako je istuku
po stranjici. Kad odraste, svoju e djecu tui po stranjici, kao najjai
supresor koji moe zamisliti.
Prema tome, postoji razlika izmeu engrama koji podrava
opstanak i engrama koji je protivan opstanku, pogotovo pravih
engrama suosjeanja koji podravaju opstanak i koji su mu protivni. I
postoji razlika, iako smo daleko dogurali s ovim poglavljem, koja je za
auditora veoma vana.
Sve stvarno opiranje s kojim e se on tijekom terapije susresti kod
precleara potjee iz takvih engrama suosjeanja koji podravaju
opstanak. Oni dovode do nekih vrlo udnih prorauna. Govore
pacijentu da je bolje da ih se "ne rijei", i tako se on bori da ih zadri.
Takav je engram vrlo uobiajen. Tipian sluaj je majka koja
navaljuje na oca, dok on inzistira da si ne moe priutiti dijete. Dijete
kroz svau biva ozljeeno i, dok je u "nesvjesti", naravno da prima
engram. Majka odbija da se ga rijei, ona je na djetetovoj strani. Za
dijete je zato najbolje da radi tono ono to mu mama kae i "da se
toga ne rijei". To se usklauje sa svrhom, najdubljom svrhom,
opstati. Ako se rijei svojih engrama, umrijet e zato jer njihovo
odstranjivanje znai smrt - jer je mama rekla da e umrijeti ako se
toga rijei. Nadalje, majka tijekom njegova odrastanja moe imati
lou naviku da mu govori kako e ona, kad bude bolestan, "brinuti o
svojemu djetetu i tititi ga od njegova oca". I to stvara novu silu u
starom prosuivanju.
Tako dolazimo do prosudbe o savezniku. To e za auditora"biti
glavna i najvanija borba, podatak koji e mu se najlukavije opirati,
266
EMOCIJE I IVOTNA SILA
koji lei blizu sri osobe.
Prosudba o savezniku toliko je ozbiljna da je jedan auditor jednom
rekao da ovjek nije pao kao rtva svojih neprijatelja, nego su ga ubili
prijatelji! Engramski govorei, to je poprilino istinito.
Engram koji podrava opstanak, koji je dio prosudbe o savezniku,
jedina je aberacija i psihosomatska bolest koje e se pacijent stalno
drati. To bismo ovdje mogli napisati pedeset puta, i jo uvijek ne bi
bilo dovoljno naglaeno. Taj podatak je najhitniji, to je prvi problem s
kojim e se auditor boriti kad pone sluaj, prvi koji mora razrijeiti
ako eli da terapija tee glatko. Vjerojatno e morati dotaknuti i
reducirati mnogo engrama protivnih opstanku, jer se oni brzo
odazivaju na poziv, prije negoli uope shvati to je prosudba o
savezniku. Kad stigne do prosudbe o savezniku, treba je odmah
pokrenuti i isprazniti svu njezinu emociju, ili e se sluaj otezati.
Prosudba o savezniku je besmislica na razini reaktivnoga uma koja
tvrdi da opstanak ovisi o baki ili teti Sue ili nekoj slukinji koja je ve
trideset godina mrtva. Ljudi koji su osobu njegovali kada je bila
bolesna, ljudi koji su preklinjali njenu majku da odustane od pokuaja
pobaaja, koji su je hranili, ili na neki drugi nain pokuali zatititi od
povreda - to su saveznici.
Reaktivni um iskljuivo funkcionira prema dvovrijednosnoj logici,
odnosno stvari znae ivot ili smrt, one su ispravne ili pogrene, tono
kao to tvrde rijei engrama. I osobe u engramu su prijatelji ili
neprijatelji. Prijatelji, saveznici, znae ivot! Neprijatelji znae smrt!
Ne postoji nita izmeu. Svaki restimulator ili asocijativni
restimulator engrama koji podrava opstanak znai ivot, a svaki
restimulator ili asocijativni restimulator engrama protivnog opstanku
znai smrt!
Naravno, mogue je da je auditor zaista restimulirajua osoba
(netko poput pseudooca, majina pseudoljubavnika prije prederova
roenja, it), ali on je uvijek asocijativni restimulator, osoba koja
moe ukloniti te "strano i uasno" bitne stvari, engrame koji
podravaju opstanak. Engrami protivni opstanku nadmauju taj
imbenik, a preclerov analitiki um, naravno, uvijek u potpunosti
podrava auditora i terapiju.
267
 L. RON HUBBARD
Neprilika nastaje kad je analitiki um iskljuen restimulacijom, a
auditor trai prosudbu o savezniku. Tada preclearov reaktivni um
izmie i izbjegava odgovor.
Unato tome, prosudbi o savezniku jednostavno je ui u trag. Vrlo je
bitno pratiti je, jer ta prosudba moe sadravati gomilu
emocionalnoga naboja kod sluaja. Oslobaanje cijele prosudbe o
savezniku prije nego to se basic-basic u potpunosti dosegne potpuno
je nemogue. No, preclearu bi se moralo obnoviti to je vie mogue
ivotne sile da bi sluaj dobro napredovao.
Jer, uz sve ostalo, prosudba o savezniku ahuri ivotnu silu
pojedinca. Tu je uhvaen i zadran slobodni osjeaj, samo srce samoga
ivota. Prosudbe o savezniku smjetaju precleara u apatiju. Tijelo u
prisutnosti neprijatelja moe biti gotovo mrtvo, a da se jo uvijek bori
i oporavlja. Ah, ne moe se boriti protiv svojih prijatelja. Zakon
afiniteta se aberirao, predstavljajui ulaz u reaktivnu engramsku
banku. I taj je zakon, ak i kada je iskrivljen mranim sjenama ludila
u reaktivnome umu, jo uvijek djelotvoran. To je dobar zakon. I
previe dobar kad auditor pokuava pronai i reducirati engrame koji
preclearu stvaraju bolni artritis ih unutarnje krvarenje s irevima na
eluca Zato se ne moe "rijeiti" artritisa? Majka, kad je graciozno
pala preko svinje, rekla je: "Oh, ne mogu ustati! Oh, jadno moje dijete.
Oh, moje dijete! Pitam se jesam li povrijedila moje jadno, jadno dijete.
Oh, nadam se da mi je dijete jo ivo! Molim te, Boe, daj mu da ivi.
Molim te, Boe, dopusti mi da zadrim svoje dijete. Molim te!". Samo
to je bog kojemu se molila reaktivni um, koji stvara jednu od svojih
idiotskih prosudbi baziranih na tome da je sve jednako svemu.
Holder, molitva za ivot, temeljito natuena djetetova kraljenica,
majino suosjeanje, roktanje svinje, molitva Bogu, sve je to
reaktivnome umu jednako, stoga imamo lijep sluaj artritisa,
pogotovo zato jer na pacijent trai "opstanak' enei se djevojkom iji majci u njegovu korist dok je ono bilo "nesvjesno"), a kad dijete
je glas bio poput majina dok je on bio u maternici. Zamolite ga da se
rijei svog artritisa. Reaktivni um e rei: "NE!". Artritis je dijete je
svinjski roktaj je molitva Bogu je enino suosjeanje je biti jadan je
mamin glas, i sve te stvari su poeljne. On je sam sebe drao u jadnom
268
EMOCIJE I IVOTNA SILA
stanju, zadrao je artritis i oenio enu pred kojom bi se i kurtizana18
zacrvenila. I to podrava opstanak! Kako je opstanak divna stvar kad
reaktivni um prosuuje o njemu. A, u sluaju ireva rije je o
izbodenom djetetu punom rupa (majka se mui pokuavajui ga
pobaciti, tako da moe odglumiti spontani pobaaj, pri tom koristi
razne kune instrumente koje gura u cerviks19) od kojih se neke
proteu s jednog na drugi kraj djetetova abdomena i eluca. Ono e
preivjeti jer je okrueno bjelanevinama, ima zalihu hrane i zato to
su ovoji ploda poput onih neprobuivih zranica koje e zaepiti svaku
rupu (priroda se ve odavno domislila pokuajima pobaaja). U ovom
sluaju majka nije imala monolog, iako je veina njezinih aktivnosti u
smislu toga bila dramatizacija koja je ukljuivala razgovor. Sluajno
je baka ivjela u susjedstvu i banula na vrata, malo nakon posljednjeg
pokuaja da dijete "padne u zaborav". Moda je i ona svojedobno
pokuala pobaaj, ali sad je stara i vrlo moralna, a osim toga, ta joj
beba ne zadaje nikakve jutarnje munine pa kad u kupaonici ugleda
krvavi drveni tapi, spremna je tota otro kritizirati. Neroeno
dijete je jo uvijek u "nesvijesti". Baka grdi mamu: "Bilo koju od mojih
keri koja poini neto tako grozno treba stii Boja kazna i treba je
javno osramotiti." (to je princip "ne radi kao to ja radim, ve radi kao
to ti kaem", jer tko je, u prvom redu, majci predao tu
dramatizaciju?!). Tvoje dijete ima savreno pravo na ivot. Ako misli
da se o njemu ne moe brinuti, ja sigurno hou. Sada Hoisia, uvaj
trudnou, i kad se ta beba rodi, ako je ne eli, daj je meni! Zamisli
samo, povrijediti to jadno stvorenje!" Tako, kad se na sluaj s
gnojnim irevima rodi, tu je baka, i tu su sigurnost i zatita. Baka je u
ovom sluaju saveznik (ona to moe postati na tisuu razliitih
naina, a svaki od njih temelji se na principu da je o djetetu govorila
sa suosjeanjem dok je ono bilo kao riba na suhom, i suprotstavljala se
odraste do djeake dobi uvelike e ovisiti o baki, na veliko uenje
roditelja (zato jer oni nikada nisu nita uinili malome Rogeru, ne
oni). Kad baka umre, Roger e razviti gnojne ireve kako bi je vratio.
18
kurtizana: prostitutka.
19
cerviks: anatomska struktura, oblikovana poput grlia boce, uski ulaz u maternicu.
269
 L. RON HlIBBARD
Tko god da je prijatelj, treba ga elinim stiskom prinijeti grudima,
makar to ubilo organizam, kae taj veliki genij, reaktivni um.
Procjena o savezniku malo je vie od pukog idiotskog zakljuka da
se svakoga tko je prijatelj moe zadrati kao takvog jedino ako se
priblii stanju u kojemu je prijateljstvo ostvareno. To je prosudba zas
novana na tome da osoba moe biti sigurna jedino u blizini odreenih
ljudi tako da bude bolesna, luda, jadna i, openito, nesposobna.
Pokaite auditoru dijete koje je jednostavno uplaiti kaznom,
kojemu kod kue nije bilo ugodno, koje je imalo saveznike koji su mu
se inili vanijima od roditelja (bake i djedovi, tete, podstanari, lije
nici, medicinske sestre, itd.) i koje je bilo boleljivo. U takvom sluaju
auditor obino iznenada razotkrije pozadinu, pokuaj pobaaja, jer je
esto o tome rije. Pokaite auditoru dijete koje je silno privreno
jednomu od roditelja, a mrzi drugog i auditor e izvui na vidjelo
pozadinu u kojoj je jedan od roditelja elio povrijediti dijete ili ga se
rijeiti, a drugi nije.
Prema tome, prosudba o savezniku je vana Takoer je i vrlo
tajnovita. Pokuaj da se kod sluaja otkriju pravi saveznici, esto je
teka borba. Postoji mogunost da je pacijent imao osam ili deset
takvih saveznika i oajniki ih se pokuavao drati, a kad to vie nije
mogao, traio je i naao brane partnere i prijatelje koji su nalikovali
njegovim saveznicima. ena u ijoj je blizini A stalno bolestan, ali koju
nee ni pod kojim okolnostima napustiti, obino je pseudosaveznik,
drugim rijeima, ona aproksimira neku znaajku stvarnog saveznika,
ima slian glas ili ak slino ime. Osoba B, koja ne eli napustiti
posao, koji je znatno ispod njezinih sposobnosti, moe biti tamo jer joj
je ef pseudosaveznik, a mogue je da na tom poslu radi zato jer je
saveznik imao slian poloaj u ivotu, pa je ona sada saveznik.
Naravno da e terapijom, do odreenoga stupnja biti teko izvesti
sve to uvelike moe izokrenuti ivot osobe, jer kad zatraimo od nje
da se rijei svojih prosudba o savezniku, prije e im dati neko
uporite, nego svom savezniku pljunuti u lice.
Ti engrami koji podravaju opstanak i sadre prosudbu o savezniku
mogu biti opisani kao oni u kojima su osobe koje su branile pacijento
vo postojanje u trenucima kad je on svoje postojanje smatrao napa-
270
EMOCIJE I IVOTNA SILA
dnutim. To ne mora biti prava, racionalna obrana, moda na nju
upuuje samo sadraj engrama. Sa sigurnou moemo pretpostaviti
da su najgore prosudbe o savezniku one u kojima je saveznik branio
ivot pacijenta od napadaa. Veina prosudbi o savezniku nastaje u
prenatalnom podruju.
Prosudba o savezniku je prvo to se trai kod svakog sluaja I nove
prosudbe o savezniku trae se kroz cijeli sluaj.
Ti engrami suosjeanja koji podravaju opstanak, koji sainjavaju
prosudbe o savezniku, od standardnih engrama koji podravaju
opstanak razlikuju se jedino po intenzitetu. Standardni engram koji
podrava opstanak lo je jedino zato to je netko izrazio prijateljstvo
prema pacijentu ili drugoj osobi dok je ona bila "nesvjesna". Teko ga
je otkriti i oistiti ak i kada je potpuno pogreno interpretiran.
Drugim rijeima, sadraj koji podrava opstanak namijenjen je nekoj
drugoj osobi, a ne pacijentu - pacijent je to samo pogreno protumaio.
Ako je pacijent u "nesvijesti" i netko kae: "On je dobar deko",
zapravo mislei na potpuno drugu osobu, egocentrini20 reaktivni um
shvatit e da se izraz odnosi na njega. U engramu suosjeanja koji
podrava opstanak (prosudba o savezniku sastavljena je samo od njih)
saveznik osobu uistinu brani od opasnosti. To moe varirati od
dramatine scene u kojoj je netko odluan da ubije pacijenta, a
saveznik u posljednji trenutak stie poput konjice, do dogaaja u
kojemu je pacijent jednostavno spaen (ili pretpostavlja da je bio
spaen) od unitenja, poput utapljanja, u situaciji gdje je umalo
pregaen itd. Engram suosjeanja koji podrava opstanak dobar je
koliko i rijei sadrane u njemu jer ne racionalizira akciju. Engrami
su otkriveni tamo gdje se pacijenta zapravo pokuavalo ubiti, ali je
sadraj bio takav da je on vjerovao kako ga se spaavalo. Takav bi
sluaj ukljuivao ono to auditori nazivaju "zajedniki PP' - otac i
majka zajedno pokuavaju pobaaj. PP znai "pokuaj pobaaja" - kad
je majka potpuno suglasna i voljna prepustiti se operaciji. Ali, ona se
prepala i poela vritati o "njezinoj ljubljenoj bebi" u nastojanju da
sebe potedi ozlijede. Pacijenti s takvim tipom engrama suosjeanja
koji podrava opstanak mogu postati prilino zbunjeni u odnosu
20
egocentrian: koji promatra sve u odnosu na sebe; usredotoen na sebe.
271
 L. RON HUBBARD
prema majci.
Postoji nekoliko podmuklih aspekata engrama suosjeanja koji
podrava opstanak (1) u najdoslovnijem su smislu usklaeni s
bazinom dinamikom opstanka, a time i sa svrhom pojedinca; (2) oni
su poput cista oko kojih engrami protivni opstanku tvore ovojnicu; (3)
najee djeluju na zdravlje pojedinca i uvijek su osnovni imbenik u
pozadini psihosomatskih bolesti koje se kod njega manifestiraju; (4)
navode reaktivni um (ah ne i analitiki) da se opire terapiji; i (5)
najvei su odvod jedinica ivotne sile.
U odrednici pod (3), engram suosjeanja koji podrava opstanak ini
vie od daljnjeg prenoenja povrede koja postaje psihosomatska
bolest. SvaM je engram sveanj podataka koji ne ukljuuje samo sve
prisutne percepcije i govor, nego mjeri i emociju i stanje fizikoga bia.
Ve bi samo to drugo, odnosno stanje fizikoga bia, bilo dovoljno
ozbiljno. To mjerenje govori da je struktura, u trenutku kad je taj
engram suosjeanja koji podrava opstanak primljen, bila tono takva
i takva. U sluaju engrama embrija, reaktivni um, ponovno forsirajui
engram u akciju, tijelu moe nametnuti strukturalni obrazac. To
ponekad rezultira retardiranim razvojem, koom i kraljenicom
svinutom kao u embrija i tako dalje. lijezde, same po sebi, budui da
su tjelesni organi, ponekad mogu biti potisnute u nastojanju
reaktivnoga uma da izjednai sve uvjete. Nedovoljno razvijene
gonade21, premala koliina tiroksina, neupotrebljivi udovi - sve to
esto proizlazi iz engrama suosjeanja koji podravaju opstanak. To je
toliko oito da kad je osoba na putu do d e a r a proces rasta dovodi
tijelo do genetske matrice, ak i prije nego to je sluaj dovren.
Promjena koja nastaje u tjelesnom biu pacijenta ponekad je toliko
izvanredna i toliko vidljiva daje mnogo dojmljivija od pukog nestanka
niza psihosomatskih bolesti poput infarkta, ireva, artritisa, alergija i
tako dalje.
Moglo bi se pretpostaviti da bi se svakoj terapiji opiralo sve to je
dovoljno jako da izmijeni tjelesnu matricu i spreava tijelo u razvoju ili
pak nastavlja tjelesni razvoj kad je ve trebao stati. To vrijedi u vrlo
21
gonade: tjelesni organi koji proizvode gamete (zrelu spermu ili jajaca pripravna za
oplodnju).
272
E M O C I J E I IVOTNA SILA
ogranienom smislu. Kad netko jednom postane svjestan toga to po
tiskuje sluaj, moe nadvladati supresore jer engram koji podrava op
stanak, za razliku od engrama protivnog opstanku, ima Ahilovu petu22.
Najdjelotvorniji odgovor, sada poznat dijanetici, lei u principu
jedinica ivotne sile i tehnici njihova vraanja natrag u optjecaj.
Prema toj teoriji, engram koji podrava opstanak skuplja i dri takve
jedinice, a kad mu je snaga kojom ih dri oslabljena, kolabira.
Dakle, razmatrajui sluaj u kojemu netko ima kroninu psihoso
matsku bolest (a koji je sluaj nema, makar bila blaga poput
povremenog napadaja kihanja ih tucanja), auditor najprije izvia,
prolazei kroz rutinu vraanja, da bi doznao iz kojeg najranijeg razdo
blja moe dobiti podatke, kakvo je stanje soninog sjeanja, koliko je
mladenaki duh osobe zakoen, i tako dalje. Kada napravi takvo
istraivanje, poinje stvarati prosudbe o sluaju. Prvo, je h dijete bilo
sretno i s majkom i s ocem, i ako nije, gdje je bilo najsretnije? (To e
biti tamo gdje ive saveznici). Zatim, je li ijedan od roditelja bio
pretjerano utjecajan u oblikovanju djetetove sposobnosti razmiljanja?
I tu moe postojati saveznik, makar i sa slabim utjecajem. Je li
pacijent imao bake i djedove ih druge roake te to je osjeao prema
njima? Svi ti podaci bit e manje ih vie zakoeni i izoblieni
demonskim sklopovima i otprilike su jednako pouzdani koliko i podaci
koje e pacijent neizbjeno pokuati saznati od "udarenih" roditelja ih
roaka. Oni ne samo da ne znaju to mu se dogodilo, nego mogu biti i
vrlo zabrinuti da neto ne bi izalo na vidjelo.
to se zaista dogodilo? Ako na to moete utjecati, pacijentima
nemojte dopustiti da ispituju roake ih roditelje o bilo emu, jer su oni
izuzetno restimulativni i nikad nemaju niti jedan podatak koji moete
koristiti. Te podatke pacijent samo pokuava upotrebljavati kao
zaobilazni sklop kako bi izbjegao bol prisjeajui ih se sara Kad se
sluaj zavri, on vie nee eljeti proganjati te ljude, pa ako iz
istraivakih razloga elite provjeru, dokopajte se nekog od roaka i
provedite ga kroz terapiju.
11
Ahilova peta: dio, toka, podruje ili slino, koje je posebno ili jedino ranjivo. U grkoj
mitologiji Ahil je bio glasoviti grki ratnik. Majka ga je uronila u rijeku Styx (jedna od
mitolokih rijeka pakla) zbog ega je postao neranjiv, jedino mu je peta, za koju ga je majka
drala, ostala ranjiva. U tu je petu strijelom bio smrtonosno ranjen.
273
 L. RON HlJBBARD
Auditor bi sada mogao nasluivati tko su saveznici. Tu otkrivamo
Ahilovu petu prosudbe o savezniku.
Bilo koja prosudba o savezniku moe sadravati i gubitak
saveznika. A gubitak saveznika moe biti okida koji e poeti lananu
fisiju23. Jer, ono to emo mi pokuati je osloboditi ili isprazniti to je
mogue vie jedinica ivotne sile iz reaktivnoga uma i time ga oslabiti.
Svaki naboj koji dobijemo iz banke osnait e sposobnost pacijenta da
nastavi postojanje i pomoi njegovu analitikome umu da ude u
engramsku banku. Stoga je pranjenje tih zamrznutih jedinica veoma
bitno i vaan je dio terapije, a stanje e se kod sluaja poboljati
proporcionalno broju tako ispranjenih jedinica.
Te ivotne jedinice smatrajte slobodnom ivotnom energijom.
Zarobljavajui ih, engram se, u svakom pogledu, moe predstavljati
kao ivotna energija. Tada, i samo tada, postaje entitet. Demonski
sklopovi, valencijski zidovi24 (koji, takorei, odjeljuju analizator i
dovode do multivalentnosti), snaga i mo samoga engrama, prema
teoriji, i kao to je ve u praksi potvreno, ovisne su o uzurpiranim
ivotnim jedinicama.
Primarni zadatak terapije je osloboditi te jedinice, a sporedni
rasteretiti bol iz engrama. To da se pacijent u terapiji osjea ugodno
ak se ne vrednuje, iako nema razloga da se ne osjea ugodno. Prema
tome, dvojni karakter terapije zapravo ine dva vida iste stvari -
oslobaanje engrama. Meutim, u engramima postoji dvojna priroda:
imaju bolnu emociju (to znai uzurpiranu ivotnu silu) i fiziku bol
(to znai bol od ozljede, bolesti, itd).
Smjer i namjera terapije u njezinim prvim stadijima bila je doi to
je prije i bre mogue do basic-basica. Da bi se to postiglo (kada se to
ne moe uiniti pukim vraanjem i nalaenjem basic-basica, to se
moe i uvijek bi se trebalo pokuati) auditor oslobaa sluaj i
orobljava engramsku banku otputanjem ivotnih jedinica (koje je
23
lanana fisija: (fisija znai cijepanje, dijeljenje) vei se atomi poput atoma urana mogu
cijepati (dijeliti) na manje kao to su atomi joda i broma. Taj proces moe biti napravljen
tako da svaka fisija uzrokuje sljedeu, stvarajui tako lananu reakciju. Atomska bomba je
primjer lanane fisije. Upotrijebljeno figurativno.
24
valencijski zidovi: vrsta zatitnog mehanizma kojim je odijeljen naboj sluaja, kako bi
pojedincu dopustio da barem neko vrijeme funkcionira.
274
EMOCIJE I IVOTNA SILA
bolna emocija zarobila) iz prosudba o savezniku.
Ukratko, namjera i sam in terapije usredotoeni su na
pronalaenje najranijeg engrama, njegovo brisanje i nastavljanje
brisanja svih ostalih engrama tako da ih se vie ne moe pronai (oni
se prebacuju u standardnu banku i da bi ih se tamo nalo potreban je
genij i viesatna potraga; stoga auditor moe rei da su "izbrisani" jer
vie nisu engrami, nego iskustvo). Nikada nije dovoljno istaknuto i
dovoljno esto ponovljeno da je prvi, posljednji i jedini posao auditora
nai najranije dostupne engrame i izbrisati ih.
Razliiti naini da se to postigne su terapijska umijea i tehnike.
Sve to dovodi do brisanja engrama i njihova ponovnog zapisivanja
kao iskustva, korisno je i legitimno, to god da to ukljuuje. Inenjer
namjerava ukloniti planinu koja prijei put rijeci, njegova namjera i
sav njegov trud usmjereni su prema micanju te planine. Naini i
sredstva koja e upotrijebiti da bi to uinio - parnim buldoerom,
hidraulinim napravama 2 5 ili dinamitom - vjetine su i metode
primijenjene da bi obavio posao.
U naem zadatku postoje tri razine znanja: (1) u dijanetici znamo
cilj; znamo rezultate koji se ostvaruju postizanjem cilja; (2) znamo
osobine zapreka izmeu nas i cilja, ali o njihovim tonim osobinama
uvijek moemo jo neto nauiti; (3) umijea i tehnike uklanjanja
zapreka izmeu nas i cilja postaju pravovaljane jedino
provjeravanjem uklanjaju li zapreku ili ne.
Metoda rjeavanja problema uvijek se moe poboljati dodatnim
uenjem o osobinama imbenika ukljuenih u problem, uenjem novih
umijea i tehnika primjenjivih na problem, te unapreivanjem nae
vjetine u primjenjivanju postojeih umijea i tehnika. Postojea
umijea i tehnike ne bi se trebale smatrati optimalnima samo zato jer
obavljaju svoj zadatak. Vrijeme i uloeni napor mogu se smanjiti
novim tehnikama ih unapreivanjem vjetine primjene starih
tehnika.
Sve to dodano je kako bi dijanetika, za razliku od Aristotelove
25
hidraulina naprava: naprava kojom se energija padajue vode koristi za podizanje
odreene koliine vode iznad prvotne visine. Hidrauline se naprave ponekad koriste kao
izvor stlaenoga zraka u inenjerskim radovima.
275
 L. RON HUBBARD
26
logike i povijesti, bila shvaena kao znanost koja se mijenja i
napreduje, ali i stoga jer niti jedan auditor ne bi smio sjediti
prekrienih ruku, nikada i ne pokuavi poboljati rutinu.
Dobro, evo rutine. Ona djeluje, ali se uvijek moe uiniti brom i
boljom.
1. Smjestite pacijenta u reverie i istraite prenatalno podruje kako
biste vidjeli jesu li engrami bez daljnjega rada dostupni za uklanjanje.
Ako su tamo i moe ih se nai, uklonite njihov naboj i izbriite ih gdje
god je to mogue. Nemojte izbrisati neto toliko udaljeno od basic-
basica kao to je roenje, osim ako arhivar ne inzistira na prikazu
roenja. Drugim rijeima, dovedite pacijenta u prenatalno podruje i
traite najranije engrame. Nemojte traiti specifine dogaaje,
posebno ne neto poput roenja; jednostavno uzmite to god vam je
ponueno. Ako se ne moete vratiti u ranija razdoblja, poduzmite
korak broj 2.
2. Dok je pacijent u reveriu, izvidite njegov ivot (ako se sluaj
uspori, to prije ili poslije svakako uinite, ali samo onda ako se uspori
do toke gdje se rani engrami ne reduciraju ih su bez ikakve emocije).
Ustanovite tijekom izvianja o kojim je sve osobama pacijent mogao
biti ovisan, i uvijek sumnjajte u to da vas moda ipak nije obavijestio
o zaista vanim saveznicima, ali mu nemojte iznijeti svoje sumnje.
3. Doznajte kad je pacijent, smru ili odlaskom, izgubio bilo kojeg
saveznika Pribliite se tom trenutku i na bilo koji nain iz dogaaja
uklonite tugu zbog gubitka, dobijajui raniji materijal i taj dogaaj, ili
dobijajui samo taj dogaaj. Svaki dogaaj u kojemu je saveznik
otiao ili je pacijent od njega odvojen, tretirajte kao engram i izbriite
ga u skladu s tim, ili prolazite kroz njega sve dok ne nestane "naboja"
tuge. Ako se "naboj" dri, sumnjajte na raniji trenutak tuge vezan uz
tog saveznika, naite ga i tretirajte kao engram.
4. Na poetku, na kraju i uvijek, zadatak je dobiti basic-basic i
uvijek poshje njega dobiti najraniji postojei trenutak boli ili tuge, te
izbrisati svaki dogaaj koji arhivar preda ih koji je pronaen
26
Aristotelova logika: Aristotelova metoda logike, okarakterizirana silogizmom,
argumentima ili oblikom zakljuivanja u kojemu su postavljene dvije izjave ili pretpostavke
iz kojih se izvodi logiki zakljuak. Primjer: Svi sisavci su toplokrvni (prva izjava); kitovi su
sisavci (druga izjava); dakle, kitovi su toplokrvni (zakljuak).
276
EMOCIJE I IVOTNA SILA
tehnikom ponavljanja.
5. Svaki dogaaj koji se otee uvijek je povezan s prijanjim slinim
dogaajem. Kad se engram putem ponavljanja ne moe reducirati,
pacijent bi trebao biti vraen ranije, na prijanji dogaaj.
6. Svaki put kad engrami, unato reduciranju, postaju neemocio-
nalni u tonu, sumnjajte na drugu prosudbu o savezniku. Nalazila se
ona ranije ili kasnije u pacijentovu ivotu, dohvatite je i reducirajte,
barem dok emocionalni naboj ne nestane. Kod sluaja, nemojte sve
restimulirati prelazei s nereduciranoga dogaaja na neki koji se ini
plodonosnijim, nego reducirajte sve to otkrijete prije nego to krenete
u potragu za novim nabojem tuge.
7. Kad umjena istraga ne uspije razotkriti prosudbu o savezniku,
bolje je reducirati neemocionalni rani engram, nego uznemiriti paci
jenta proganjajui ga tim prosudbama. Brisanje ranih neemorionalnih
engrama prije ili kasnije iznijet e na vidjelo novu prosudbu o
savezniku, ako je povremeno potraite.
8. Smatrajte da svaki zastoj u sluaju, svaka nevoljkost u
suraivanju, proizlazi iz prosudbe o savezniku.
9. Sve demonske sklopove tretirajte kao podatke koje ivotne
jedinice, apsorbirane u banci, dre u mjestu. S problemom demonskih
sklopova postupajte tako da oslobodite naboj tuge.
10. Uzmite u obzir da je gubitak uzrokovan odlaskom ili smru
saveznika jednak smrti nekog dijela pacijenta, te e redukcija smrti ili
odlaska saveznika pacijentu ponovno obnoviti isto toliko ivota. I
zapamtite da veliki naboji tuge nisu uvijek smrt ili odlazak, nego
mogu biti tek nenadana promjena saveznikova stajalita.
Uvijek imajte na umu da je osoba s kojom se pacijent najvie
poistovjeuje, poput suosjeajne majke, oca, bake, djeda, roaka ili
prijatelja, u reaktivnome umu smatrana dijelom osobe same, pa ako
se toj suosjeajnoj osobi bilo to dogodi, moe se smatrati kao da se to
dogodilo i pacijentu. U takvom sluaju, kada je saveznik umro od
raka, mogue je da ete ponekad kod pacijenta nai ranu ili ljuskavo
podruje, i to tamo gdje on pretpostavlja da je saveznik imao r a k
Reaktivni um razmilja iskljuivo u istovjetnostima. Engram
suosjeanja koji podrava opstanak poistovjeuje pacijenta s drugim
277
 L. RON HUBBARD
pojedincem. Prema tome, smrt ili gubitak (odlaskom ili
uskraivanjem) druge osobe potvrda je reaktivnome umu da je
pacijent pretrpio "malu" smrt.
Emocionalni naboji mogu biti sadrani u bilo kojemu engramu.
Emocija prenosi reakcije ljudi oko "nesvjesne" osobe u njezin reaktivni
um i to na istoj tonskoj razini. Ljutnja u engram ulazi kao ljutnja,
apatija kao apatija, sramota kao sramota. Sve emocije koje su ljudi
izraavali oko "onesvjetene" osobe trebale bi biti naene u engramu
koji je rezultat dogaaja. Kad je emotionalni ton osoba u engramu,
prema sadraju rijei, oigledno ljutnja ili apatija, a ipak pacijent kroz
ponavljanja to ne osjea, negdje postoji neto to posjeduje valencijski
zid smjeten izmeu pacijenta i emocionalnoga tona. Kada negdje
prije ili poslije u pacijentovu ivotu otkrijemo engram s nabojem tuge,
taj valencijski zid gotovo uvijek se rui.
Jedini legitimni razlog za ulazak u kasnija razdoblja pacijentova
ivota, prije nego to je prenatalno podruje pomno istraeno, jest
traenje rastereenja tuge prouzrokovane smru, gubitkom ili
uskraivanjem saveznika. Pod "uskraivanjem" podrazumijevamo i
situaciju kad se saveznik pretvori u pacijentova aktivnog neprijatelja
(stvarnog ili zamiljenog). Duplikat saveznika, pseudosaveznik, je
osoba koju je reaktivni um pobrkao s pravim saveznikom. Smrt,
gubitak ili uskraivanje pseudosaveznika mogu takoer sadravati
naboj tuge.
Prema teoriji, emocija gubitka je jedino to ivotne jedinice moe
staviti pod klju. Kad bi postojala neka metoda koja osim oslobaanja
svih ivotnih jedinica ne bi radila nita drugo, tjelesna bi se bol mogla
zanemariti.
Release je, ovako ili onako, postignut oslobaanjem to je vie
mogue ivotnih jedinica iz razdoblja gubitka, s minimalnim
obraanjem stvarnim engramima.
Gubitak saveznika ili pseudosaveznika ne mora sadravati neku
drugu fiziku bol ili "nesvjesnosf od one koju sam gubitak uzrokuje.
To je dovoljno ozbiljno. To stvara engram.
Svaku osobu, za koju se nenadano otkrije da je u pacijentovu ivotu
bila blokirana, moe se s odreenom sigurnou smatrati saveznikom
278
EMOCIJE I IVOTNA SILA
ili pseudosaveznikom. Ako, ili pri sjeanju ili vraanju, nedostaji
veliki dijelovi pacijentova vezivanja uz drugu osobu, ta se osoba mo<
nazvati blokiranom. Bolje jamstvo statusa saveznika je ako blokadi
okruuje smrt te osobe, odlazak od nje ili pak njezino uskraivanje
Takoer je mogue da do blokiranja dolazi zbog kanjavanja, to e
rei da blokirana osoba takoer moe biti i zakleti neprijatelj.
Meutim, u tom e sluaju svako prisutno sjeanje biti povezano sa
smru, porazom ili boleu blokirane osobe. Blokiranje neijeg
sprovoda u pacijentovoj memoriji teoretski moe tu osobu oznaiti
saveznikom ili pseudosaveznikom. Pamenje sprovoda neke osobe, s
blokiranje trenutka ugodnoga druenja, upuivalo bi na znaenje da je
ta osoba bila neprijatelj. Takva su pravila provizorna. Ali, sigurno je
da svaka blokada znai da je osoba u pacijentovu ivotu imala goleme
i neotkriveno znaenje, koje treba objasniti.
U toj toki moemo napomenuti da e pacijentov oporavak uvelike
ovisiti o ivotnim jedinicama osloboenim iz njegove reaktivne banke.
To je rastereenje tuge i moe biti prilino estoko. Uobiajena praksa
je "zaboraviti" takve stvari - "to prije zaboravi, to e prije proi". To,
na alost, ne djeluje. Bila bi sretna okolnost kad bi djelovalo. Bilo to
zaboravljeno, a povezano s oajem, zapravo je iva rana. Auditor e
uvidjeti da e se svaki put kad locira taj vodei denver "zaboravi"
domoi njime potiskivanog engrama. Kad ne moe locirati engram, a
ipak je naao somatik, taj "zaboravi", ili "ne misli na to", ili "ne mogu
se sjetiti", ili "nemoj se toga sjeati" ili neki drugi denver, nalazit e se
u kontekstu engrama. Zaboravljanje je toliko nezdravo da kad je neto
"izbijeno iz glave", zabijeno je izravno u reaktivnu engramsku banku i
od tamo moe apsorbirati ivotne jedinice. Taj "udareni" zakljuak da
zaboravljanje stvari ini podnoljivima je nevjerojatan, pogotovo ako
uzmemo u obzir injenicu da, primjerice hipnotizer s pozitivnom
sugestijom postie rezultate kada je zavri s jednim od spomenutih
denyera. To je ve tisuljeima poznato i jedna je od prvih stvari koje
je autor nauio prouavajui azijske tehnike. Iz Indije je prije mnogo
godina prodrlo do Grke i Rima, a do nas je dolo preko Antona
Mesmera27. Rije je o temeljnom principu nekoliko mistinih vjetina,
Anton Mesmer: (1734-1815.) austrijski lijenik koji je razvio praksu mesmerizma - hipnoze.
279
 L. RON HUBBARD
iji je mehanizam bio poznat ak i vrau plemena Sioux28. Pa ipak,
moda i zbog pomanjkanja pravoga lijeka, do sada su ljudi openito
lutali vjerujui da tugu jednostavno treba "zaboraviti". Cak i
Hipokrat29 napominje da cijela operacija nije dovrena sve dok
pacijent ne ispria dogaaj svim svojim prijateljima ponaosob. Mada
je to neprikladna terapija, bila je, poput ispovijedi, dio popularnoga
znanja - zamislite, svih ovih stoljea - pa ipak, ljudi ustraju u
potiskivanju tuge.
Auditor e se u svojoj praksi mnogo puta susresti s pacijentima koji
e ga moliti da s njima "ne pria o smrti te-i-te-osobe". Ako je auditor
toliko glup da se obazire na to suzno preklinjanje dok je pacijent u
reverieu, tada aktivno blokira dolazak do Releasea. To je prvi dogaaj
kojeg bi se trebao domoi!
Moda bez primjene dijanetike tehnike ne bi bilo uputno pribliiti
se takvim podacima, ali s naim umijeem ne samo da je lako ui u
stvarni trenutak dogaaja, nego ga je lako ponovno ispriati sve dok
suze i jadikovanja ne postanu samo jeka u knjizi sluaja. Tretirajui
taj gubitak kao engram, prepriavajui ga dok ne prestane biti
emotivno bolan, znai pacijentu vratiti vitalnost koju nije imao otkad
mu se to dogodilo. Ako se dogaaj ne ublai nakon desetak
prepriavanja, vratite se po njegovoj stazi tuge, kao to biste to uinili
sa svakim drugim engramom, i naite ranije trenutke. Pacijent koji se
u dobi od pedeset godina poinje rastereivati tuge, nakon dva sata
moe se nai dolje u osnovnom podruju, prepriavajui najraniji
trenutak tuge, trenutak kad je izgubljen saveznik prvotno postao
saveznikom Ako auditor moe dobiti cijeli lanac bilo kojega pojedinog
saveznika, mogue je da e izvlaei tugu iz njega, od kasnijeg prema
ranijem razdoblju, uzimajui svu tugu koju iz svakog dogaaja moe
dohvatiti, i skidajui naboj cijelih serija engrama, u nekoliko sati rada
osloboditi sluaj dovoljno emotivnog naboja da moe poeti uobiajeno
brisanje.
Molim vas, uoite sljedeu razliku: moemo smatrati da se, na lancu
21
Sioux: pripadnik plemena amerikih Indijanaca koji ive u nizinama na sjeveru SAD-:
jugu Kanade. .
Hipokrat: (4607-370? pr.n.e.) grki lijenik, poznat kao otac medicine .
280
EMOCIJE I IVOTNA SILA
dogaaja vezanih uz tog saveznika, Ahilova peta prosudbe o
savezniku nalazi u kasnijem razdoblju. Drugim rijeima, tu imamo
lijevak uspravljen u vremenu, u koji se moe ui u kasnijem razdoblju
i pratiti dogaaje prema ranijima: Ahilova peta lanca engrama
protivnih opstanku nalazi se u najranijim dogaajima, upravo
suprotno od engrama bolne emocije.
Da bi se iz engramske banke ponovno zadobile jedinice, kako bi na
raspolaganju bilo dovoljno slobodne emocije da se sluaj dovede do
Eeleasea ili Cleara, ponite s kasnijim gubicima saveznika ili
pseudosaveznika i idite prema ranijoj dobi.
Da biste iz engramske banke oslobodili tjelesnu bol pojedinca
ponite s ranim razdobljem (najvie to se moete pribliiti zaeu) i
radite kroz to do kasnije dobi.
Tjelesna bol u lancu protivnom opstanku moe potisnuti bolnu
emociju u lanac koji podrava opstanak.
Bolna emocija u lancu koji podrava opstanak moe potisnuti
fiziku bol u engramima protivnim opstanku.
Ako biste crtali sliku prenatalnoga podruja banke reaktivnih
engrama, izgledala bi otprilike ovako: duga linija, koja bi
predstavljala vrijeme, povuena horizontalno, imala bi tamne mrlje
koje predstavljaju engrame; jedan bi kraj oznaavao zaee, a drugi
roenje. Iznad te linije lealo bi tamno podruje, poput guste magle,
proteui se s jednoga kraja linije na drugi, gotovo padajui na nju.
Iznad te tamne magle leala bi jo jedna horizontalna linija, prividna
vremenska staza po kojoj se pacijent vraa. Prva dugaka linija prava
je vremenska staza; magla je bolna emocija; najvia tamna linija je
ono to pacijent brka i koristi kao vremensku stazu.
Naravno, auditor ponekad moe naeti bolne emocije u samom
prenatalnom podruju, i ne bi smio zanemariti mogunost da na taj
nain raspri naene prenatalne emocionalne naboje. Kad se jednom
isprazni veina bolne emocije iz kasnije dobi, moi ete je poprilino
nai meu ranim engramima. Vei dio te magle, i esto prvi kojemu
auditor pristupa, nalazi se u kasnijem ivotnom razdoblju. Iako kao
naboj vue podrijetlo iz kasnijeg razdoblja, moe se rei da se nalazi u
prenatalnom podruju.
281
 L. RON HUBBARD
Trenuci gubitka, gubitak uzrokovan smru ili odlaskom bilo kojeg
saveznika, gubitak saveznika jer se okree protiv pacijenta - hvataju
te emocionalne naboje i ubacuju ih izmeu pacijenta i stvarnosti. Iako
je trenutak gubitka uslijedio nakon roenja, u ranom djetinjstvu,
djeakoj dobi, adolescenciji ili srednjim godinama, bio je retroaktivan
u potiskivanju ranih engrama.
Taj aspekt bolne emocije je ukljuivanje ranih dogaaja trenutkom
gubitka. Drugim rijeima, trenutak tekoga gubitka potiskuje osobu
na tonskoj skali do toke gdje se ona pribliava razini ranijih
engrama, a oni, ukljueni, potom dre jedinice naboja.
Tako zgrabljene ivotne su jedinice zadrane i ine ivot engrama.
Kao i kod elektriciteta, istovrsni se naboji meusobno odbijaju.
Izrazimo li to kao analogiju, analizator koji operira na istoj vrsti
naboja kakav je sadran u engramu, odbija se od engrama, koji u tom
sluaju ostaje skriven i nedodirnut.
Kako se preclear vraa u podruje ranih engrama - koji su
odravani ukljuenima snagom uhvaenih naboja iz kasnijih dogaaja
- olako moe proi pokraj nevjerojatnih koliina aberativnoga
materijala, a da nimalo ne posumnja u njegovo prisustvo. Meutim,
nakon to se kasniji trenuci bolne emocije oslobode, auditor moe
odmah krenuti u rano podruje i nai engrame fizike boli, koje do
tada nije mogao otkriti.
I kasniji i raniji trenuci su zapravo engrami. Vijesti o gubitku ili
njegovo primjeivanje zatvaraju analizator, a sve to tada ulazi je
engramsko i pohranjuje se u reaktivnome umu. Zbog sposobnosti vida
i sjeanja na aktivnosti povezane sa sadanjou, to osobi slui za pacijent preuzeo identitet druge osobe i prizor vidi njegovim oima, a
orijentaciju, ona se esto moe sjetiti trenutka gubitka, dok se,
naprotiv, ne moe sjetiti prenatalnih sadraja, jer joj je u tom
podruju nedostajala svaka veza s orjentirajuim pokazateljima koji bi
djelovali na analizator. Neroeno dijete definitivno, a posebno u
kasnijoj dobi, ima analizator, ali njegovo iskustvo i memorija nisu
usklaeni pa analitiki um pretpostavlja da engrami ne postoje. To ne
vrijedi za kasnija ivotna razdoblja, osobito ona kad se naui sluiti
govorom. injenica je da ta sposobnost kasnijeg ivotnog razdoblja,
koja omoguuje sjeanje popratnih okolnosti bez osjeanja bilo kakvog
282
EMOCIJE I IVOTNA SILA
krajnjeg bola, takoer slui da sakrije postojanje stvarnih engrama.
Osoba osjea da analitiki zna sve o takvom trenutku gubitka, a
zapravo, nema nikakvu vezu sa samim engramom koji sadri trenu
tak "nesvjesnosti", manje dubok od na primjer, slinih stanja
uzrokovanih anesteticima. Gubici saveznika u djetinjstvu mogu biti
toliko temeljito blokirani da se osoba ne moe sjetiti ni samih saveznik
Auditor e otkriti da je vrlo jednostavno doprijeti do veoma kasnih
engrama. Ujedno, otkrit e i neto drugo. Kako se pacijent vraa u
takav trenutak gubitka, moe se dogoditi da "izie" iz svojega tijela.
Taj je "fenomen" bio poznat nekoliko tisua godina. Cak i u
posljednjem takvom zabiljeenom sluaju spomenuto je jedino da je to
"zanimljivo", bez ikakvih daljnjih nastojanja da se otkrije zato se
osoba, vraena hipnotikom regresijom, ponekad nalazi unutar sebe
(drugim rijeima, gleda stvari kao da je ona sama), a ponekad vidi
stvari i sebe kao dio okoline (kao da je to gledala sa strane). To to
smo otkrili kako je prirodna funkcija uma da se u budnome stanju
vrati do prolih dogaaja, ne mijenja injenicu da susreemo aspekte
dosad poznate kao misteriozne "fenomene" snova pod utjecajem droga
i uzrokovanih hipnozom. M ni u kojemu sluaju ne prakticiramo
hipnozu. Dakle, to znai da hipnoza i dijanetika koriste sline
sposobnosti uma, ah ne znai i da takve sposobnosti spadaju u
podruje hipnoze. Jedan od raznih aspekata vraanja je da se
povremeno - kod nekih pacijenata kontinuirano - dolazi u situacije u
kojima je pacijent "izvan" vlastitoga tijela. Ti eksteriorizirani pogledi
na sebe imaju dva objanjenja. Jedno od njih je valencija u kojoj je
drugo je eksteriorizacija, u kojoj je bolna emocija prisutna toliko jako
da pacijent ne moe zaposjesti samoga sebe. Bolna emocija moe
proizlaziti iz prolih ih buduih dogaaja, do trenutka u kojemu
pacijent prisustvuje prizoru u koji je vraen dijanetikim postupkom.
Pacijent e se nakon nekoliko prepriavanja prizora primicati sve
blie i blie zaposjedanju svojega tijela, sve dok na kraju ne vidi prizor
iz unutranjosti vlastitoga tijela. Emocionalno pranjenje ponekad se
ne dogaa (suze, itd) tako dugo dok pacijent ne prepria dogaaj
nekoliko puta i sve dok nije u vlastitome tijelu. To izgleda kao da je,
283
 L. RON HUBBARD
kad je bio vraen, morao izvidjeti situaciju kako bi doznao je li sigurno
zaposjesti samoga sebe. Ako se nakon nekoliko prepriavanja nikakav
naboj (suze i si.) ne isprazni, tada je emocija zadrana negdje drugdje,
ranije ili kasnije, ali obino mnogo kasnije. Eksteriorizacija
uzrokovana emocijom, kao i ona uzrokovana tjelesnim bolom, ista je
za sve namjere i svrhe auditora. Kad naie na sluaj koji je po cijeloj
vremenskoj stazi neprestano eksterioriziran, svoju bi vjetinu trebao
usredotoiti na oslobaanje trenutaka bolne emocije.
ini se kako svi pacijenti misle da vrijeme lijei sve i da neki
dogaaj od prije deset ili dvadeset godina na njih vie nema nikakav
utjecaj. Vrijeme je veliki arlatan, a ne veliki iscjelitelj, kao to je ve
reeno. Ono procesom rasta i raspadanja donosi promjene, a okolina
uvodi nova lica i aktivnosti, mijenjajui tako restimulatore. Trenutak
bolne emocije iz prolosti, kao i svaki drugi engram, ima svoje vlastite
restimulatore, a osim toga sve ranije engrame vezane uz njega dri
ukljuenima, tako da njihovi restimulatori takoer rade. Svaki
restimulator ima skup restimulatora koje je pridruio analitiki um, a
on ne moe vidjeti pravi restimulator. Sve to ini sloeni obrazac, no
to je u terapiji komplicirano jedino ako izvor aberacije nije poznat.
Ako auditor vrati pacijenta u bilo koji trenutak bolne emocije iz
prolosti i pokrene ga kao engram, otkrit e da je sav prvotni naboj
prisutan i da e se isprazniti.
Obino e uvidjeti da pacijent odbacuje pomisao na odlazak u
stvarni engram. Preclear moe pokuati potanko prepriati svakakve
triarije, vlastite misli, razloge zato mu engram vie nije bolan i tako
dalje. Te misli i podaci prije ili poslije dogaaja imaju veze s
pokretanjem engrama otprilike koliko i disertacija o "djetinjim
iluzijama" s problemom uklanjanja aberacija iz ljudskoga uma.
Auditor koji bude sluao te "razloge" i izjave tipa "sjeam se", umjesto
da pokree engram, nee uspjeti dovesti pacijenta u dobro stanje i
uludo e potratiti dragocjene sate terapije. Auditor koji to ini pripada
"filozofskom" pravcu "tapanja po ramenu", koji smatra da suosjeanje
ima vrijednost. Njemu nije mjesto u auditorskoj stolici. Sluanje bilo
ega to je pacijent mislio, rekao, uinio ih vjerovao kad je trebao ui u
engram i proi kroz njega je potraeno vrijeme, potraeno dragocjeno
284
EMOCIJE I IVOTNA SILA
vrijeme. Iz pacijentove prie potrebno je doznati gdje je taj engram, ali
kad je jednom lociran, sve ostalo je nebitno.
Razmotrimo trenutak kad je dijete obavijeteno o smrti svojih
roditelja. Auditor doznaje da su roditelji umrli kad je dijete imalo
dvije godine. Tada, bez daljnjih tekoa ili pitanja, moe izvesti
zakljuak da je netko pacijentu morao saopiti smrt roditelja, da
postoji precizan trenutak kad je pacijent, tada dijete, saznao o smrti.
Prepriavajui dogaaje u sadanjemu vremenu - bez vraanja -
pacijent koristi sve protekle godine za ublaavanje bolne emocije.
Auditor pacijenta vraa bez dodatnog uvoda, osim uobiajene rutine
stavljanja u reverie, u trenutak kad je pacijent doznao o smrti
roditelja. Mogue je da e pacijent malo napipavati kako bi se
orijentirao u prolosti, ah uskoro e doi do trenutka kad ga je netko o
tome obavijestio. Budite sigurni da, ako je to dijete imalo voljelo svoje
roditelje, tu postoji engram. Engram poinje prvim trenutkom u
kojemu je dijete obavijeteno, i za oekivati je da se tada analizator
iskljuio. Zavretak engrama uslijedio je trenutak, sat, dan ih ak
tjedan poslije, kad se analizator ponovno ukljuio. Engram se nalazi
izmeu prvog trenutka smanjivanja analitinosti i povratka analitike
moi. Prve minute tog engrama su najee. Prolaziti kroz njih jedan
sat (sat dogaaja, a ne terapije) trebalo bi biti vie nego dovoljno.
Veina auditora prolazi samo kroz prvih nekoliko minuta nekoliko
puta da bi provjerili hoe h biti ikakva emotivnog rastereenja. Kroz
takvo razdoblje gubitka, koje mora sadravati bolnu emociju, proite
tono onako kako biste proli razdoblje tjelesne boli i "nesvjesnosti"
uzrokovano nekim drugim izvorom. To da je razdoblje bolne emocije
"nesvjesno" jednako je sigurno kao i da je pacijent bio udaren palicom.
Ako se emocija iz tog razdoblja moe kontaktirati nakon etiri ih pet
prepriavanja (svaki put poevi od poetka, osiguravi da je pacijent
vraen i povezan sa svim percepcijama iz dogaanja, i pokretati ga
kao ono to jest, engram), tada bi se engram trebao prepriavati sve
dok emocija iz njega ne nestane, dok pacijentu engram ne dosadi ili
dok ak ne bude dobre volje. Ako je pacijent nakon etiri ih pet
prepriavanja jo uvijek dobrano eksterioriziran, i jo nije kontaktirao
nijednu emociju, tada je naboj zadran negdje drugdje, bilo ranije ih
285
 L. RON HlJBBARD
kasnije. Kako biste postigli pranjenje, pokuaji bi trebali biti
izvedeni u smjeru drugih gubitaka, bez obzira na to koliko su godina
udaljeni od "ilavog" dogaaja. Nakon to je ispranjenje naboja
izvedeno negdje drugdje, dogaaj koji ste najprije razotkrili tada moe
biti ispranjen, kao u sluaju dvogodinjaka koji je izgubio roditelje.
Sigurno je da e se takav dogaaj prije ili poshje isprazniti, takoer je
sigurno da sluaj nee mnogo napredovati u dolaenju do bilo koje
koliine tjelesno bolnih engrama sve dok takav estok dogaaj nije
dobro ispranjen.
Pranjenja su esto kontaktirana na veoma neobinim mjestima.
Ponegdje dovoljno dodiruju povrinu tako da e samo dodir vraenog
pacijenta jedinicama omoguiti da se oslobode, engramima da se
iskljue i izau na vidjelo na njima pripadajuim mjestima na
vremenskoj stazi.
Engramska banka postaje estoko izobliena bolnom emocijom, a
podruja bolne emocije na drugim mjestima postaju silno izobliena
tjelesnom boli. Sustav pohranjivanja reaktivnoga uma je lo. Arhivar
je sposoban ponovno zadobiti i predati auditoru samo odreenu
koliinu engrama bolne emocije ili engrama tjelesne boli u odreenom
vremenu. Njihov poloaj na vremenskoj stazi moe se poremetiti,
odnosno, auditor moe kontaktirati rani engram tjelesne boli (to je
uvijek njegov najvaniji posao), zatim jedan u sredini prenatalnog
razdoblja, onda jedan poshje roenja, i nakon toga izgleda kao da vie
niti jedan engram koji sadri tjelesnu bol nije prisutan (engrami
tjelesnoga tipa koji sadre udarce u nesreama, bolesti, operacije ili
povrede). To ne znai da je sluaj doveden do mrtve toke niti da je
pacijent doveden do Cleara. To vjerojatno znai da postoje dogaaji
druge vrste engrama (bolna emocija, koja dolazi od gubitka zbog
smrti, odlaska ih preobraenja saveznika) kojima se sada moe
pristupiti. Auditor tada trai i iscrpljuje emocionalni naboj iz engrama
gubitka koji su obino nastali kasnije u ivotu. Oni, s ponovno
osloboenim jedinicama u optjecaju, doputaju da se pojave raniji
engrami tjelesne boli i auditor tada reducira svakog od njih do kojega
moe doi. im vie ne moe nai engrame tjelesne boli, vraa se u
potragu za engramima bolne emocije, i tako dalje naizmjence koliko
286
E M O C I J E I IVOTNA SILA
god je potrebno. Budui da je um mehanizam koji sam sebe titi, prije
ili kasnije blokirat e pacijenta od engrama tjelesne boli, ako su
engrami bolne emocije spremni, i blokirat e ga od engrama bolne
emocije im su engrami tjelesne boli spremni.
Da biste dobili bolnu emociju ponite s kasnijim razdobljima i radite
unatrag prema ranijim. Da biste dobili engrame tjelesne boli ponite s
ranijim i pomiite se prema kasnijim razdobljima. I kada god doprete
do nekog engrama, prolazite kroz njega sve dok ne prestane
uznemiravati pacijenta na bilo koji nain ih dok potpuno ne ode (bude
prebaen, ah sve to e auditor i pacijent moi u tom trenutku rei jest
da je nestao). Auditor bi trebao potraiti drugi dogaaj samo ako
nakon mnogo prepriavanja tretirani dogaaj ne pokazuje znakove
olakanja (slabljenje somatike, ih emocije nisu izraene ih se ne
smanjuju). U engramu bolne emocije naboj se obino pojavljuje u
kasnijim razdobljima. U engramu tjelesne boli napetost je uvijek
uzrokovana postojanjem istog izraza u najranijem engramu tjelesne
boli kojeg se moe otkriti. U tom sluaju, auditor bi se, dok ne nae
vezu i ne ukloni engram, trebao vratiti na izraze koji su ga doveli do
somatika.
Do sada bi trebalo biti potpuno jasno da racionaliziranje30 djelo
vanja, ponaanja ih stanja ne unapreuje terapiju i nije primjenjivo
osim kao povremena pomo u lociranju engrama. Jednako bi tako
trebalo biti jasno da nikakvo objanjavanje, tapanje po ramenu ili
procjena auditora nee pospjeiti brisanje engrama. Trebalo bi biti
jasno i da ono to je osoba mislila za vrijeme dogaaja nije bilo
aberativno, kao i to da bolna emocija u um postavlja odjeljke i
demonske sklopove te da tjelesni engrami zadravaju aberacdju i
tjelesnu bol u tijelu.
Cijela ta operacija je mehanika. Nema nikakve veze s opravdavan
jem, sramotom ili razlozima. Ima veze samo s iscrpljivanjem
engramske banke. Kada se ukloni veina bolnih emocija, osoba je
dovedena do Releasea; kada se iscrpi sadraj engramske banke,
dovedena je do Cleara.
10
racionaliziranje: opravdavanje - izgovori koje netko smilja da bi objasnio vlastito
iracionalno ponaanje.
287
 L. RON HlIBBARI)
Um je poput preciznog dijela opreme. Njega je, kao njega samog i
kao mehanizam, gotovo nemogue unititi, osim ako se ne uklone neki
njegovi dijelovi. Engrami ne uklanjaju dijelove uma, oni mu pridodaju
nepotrebne. Zamislite prekrasni, suvremeni ureaj koji radi
besprijekorno - to bi bio um bez dodataka boli i bolne emocije. Sada
zamislite taj udesni ureaj u rukama gomile imbecilnih mehaniara.
Oni poinju raditi na njemu, a i ne znaju je li to to rade uope djeluje
na stroj. Tada primijete da neto nije u redu, ali nitko od njih nije
svjestan da su u njega i oko njega stavili svakakve odvijae, ukosnice,
stare opuke i smee. Njihova prva misao je da stave neto novo na ili
u stroj, da bi opet ispravno radio. Stoga, prema vlastitom nahoenju
dodaju napravice da bi povrno popravili funkcioniranje ureaja.
Neke od tih napravica naizgled pomau (engrami suosjeanja) i ureaj
ih moe koristiti da bi potpomogao svojoj stabilnosti u prisustvu
ostalih triarija, rmbecili prekidaju dovod goriva (engrami bolne
emocije), ili, poput japanskog kapetana koji je ibao automobil koji
nije htio krenuti, pokuavaju goniti ureaj (prisila kanjavanjem) i
tako dodaju nove nevolje. Na kraju, stroj izgleda poput beznadne
olupine, skriven ispod svega to mu je dodano i ugurano, a imbecilni
mehaniari klimaju glavom i govore: "Dodajmo jo neto ih e stati!".
To i uine, te se ini da je ureaj stao (poludio).
U dijanetici se provodi struan posao ienja kra, u ureaju i oko
njega. To se ne radi dodavanjem jo vie kra. Imbecilni mehaniari
(sadraj reaktivnoga uma) obeshrabreni su tom akcijom, ah sam
ureaj, iznenada svjestan da se za njega ini neto od ega e zaista
ponovno dobro raditi, poinje pomagati. Sto je vie kra oieno, to
stroj bolje funkcionira i imbecilni mehaniari na njega imaju manje
utjecaja. Poboljanje bi trebalo biti, i jest, brzo. Moemo prestati kada
ureaj radi barem toliko dobro kao i "normalni" stroj (Eelease) ih tek
kada iz ureaja uklonimo sav kr (Clear). Kada doemo do Oeara,
vidimo neto to nikada prije nije bilo vieno, zato to nikada prije
nije postojalo osloboeno od kra: savren ureaj, osuvremenjen,
moan, sjajan, sposoban da se prilagoava i brine za sve svoje
operacije bez ikakve daljnje terapeutske pomoi.
288
OSMO POGLAVLJE
NEKE VRSTE ENGRAMA
A^Lako bi auditor jasno razumio razlike meu vrstama engrama,
navest emo po dva primjera za svaku vrstu.
Engram protivan opstanku
Engram protivan opstanku je bilo koji engram koji se protee preko
dinamika i koji nije u skladu sa svrhom. Na primjer, svaa izmeu
oca i majke ubrzo nakon zaea. Otac udara majku u trbuh. Ona vriti
(prvi osjeti su bol, pritisak, zvuk udarca i vrisak), a on kae: "Prokleta
bila, mrzim te! Ti nita ne vrijedi! Ubit u te!" Majka kae: "Molim
te, nemoj me opet tui! Molim te, nemoj! Boli me. Boli. Uasno me
boli!" Otac kae: "Lezi tamo i truni, prokleta bila! Zbogom!".
U ovome engramu imamo vrlo aberativnu situaciju: prvo, zato to se
dogaa u ranom razdoblju; drugo, jer sadraj engrama kae da je
osoba koja ga ima povrijeena i izvan sebe od boli; tree, jer engram
sadri holder i stoga moe postati kroninim ("Lezi tamo ..."); etvrto,
jer moe izazvati bolest ("... i truni ..."); peto, jer sadri religijske
konotacije o bogu i prokletstvu; esto, jer osobi daje osjeaj da ljudi ne
valjaju ("ti" se najee odnosi na druge ljude); sedmo, jer zbog
sadraja ima emocionalni ton neprijateljstva ("... mrzim te!"); i osmo,
jer osoba, nakon roenja, mora ivjeti s restimulirajuim osobama -
svojim ocem i majkom. Engram takoer ima druge dodatne uinke -
poput svih engrama, daje osobi dvije dodatne i nepotrebne valencije.
Jedna od njih, majina, je valencija kukavice, a druga, oeva,
valencija nasilnika. Osoba to moe dramatizirati na nekoliko naina.
Ako ne dramatizira, osjea bol (jer je u vlastitoj valenciji) uvijek kad je
engram restimuliran. Ako dramatizira majku, osjeat e bol koja je
njoj nanesena - udarac koji je primila u trbuh (a osoba je taj isti
udarac primila u glavu i srce); ako dramatizira oca, imat e problema
289
 L. RON HUBBARD
s drutvom, a pogotovo s vlastitom enom i djecom. Niti od jednog
engrama nema nikakve koristi, ma koje vrste on bio. No, sve dok
osoba ima neke vrste engrama, naroito engram suosjeanja, oni slue
za odbijanje antagonistikih engrama.
Drugi primjer engrama protivnog opstanku jest engram jutarnje
munine, pri emu majka povraa toliko jako da je pritisak na dijete
vrlo snaan, te ga "onesvjeuje". Majka povraa i teko die, a izmeu se podrazumijeva u reenici "ne ide van ...") moe odnositi na dijete,
greva govori sama sebi: "Ah, zato sam se uope rodila! Znala sam da
mu ne smijem dati da ue u mene! Znala sam, znala sam To je bila
greka, a on je to ipak uinio! Oh, kako odvratno! Seks je odvratan.
Uasan je. Mrzim seks. Mrzim mukarce. Mrzim ih. Mrzim ih. Uh, oh,
ne ide van, ne ide. Zlo mi je u elucu, a ne ide van!"
U ovome engramu vidljivo je neto to bi ena, ako je trudna, mogla
dramatizirati, ali to mukarac ne moe dramatizirati kao trudnou,
nego jedino kao muninu u elucu. ini se da su este jutarnje
munine aberacija koja potjee od engrama. Moda je neka majka,
nekada davno, povraala zbog pokvarene hrane te tako poela itavu
stvar - moda jo u vrijeme kada su ljudi ivjeli na drvea Majka
zaista povraa, sadraj njezina eluca zaista se izbacuje, ali, engram
kae da ne ide van. Kad osoba to dramatizira u vlastitoj valenciji, ona
osjea pritisak i "nesvjesnosf, te je stoga takva dramatizacija
nemogua. Engram se mora dramatizirati u majinoj valenciji, no
akcija se ne dramatizira toliko intenzivno koliko se dramatizira
zapovijed, pa se dogaa da osoba s takvim engramom ne moe
povratiti kad joj je zlo. Engramska zapovijed mnogo je vanija od
akcija koje ljudi u njemu izvode. Na reaktivnoj razini nema
racionalnosti. Da se to dogaa na svjesnoj razini, gdje to naravno ne bi
bilo aberativno, akciju bi se moglo oponaati i ona bi sadravala
stvarno povraanje jer je akcija na svjesnoj razini vanija od sadraja
rijei.
Kad se u terapiji susretnemo s takvim engramom mogli bismo imati
tekoa da uemo u njega jer on kae: "Nisam mu smjela dopustiti da
ue u mene", to predstavlja denyer. Takoer, nalazimo i holder u
reenici "Ne ide van ...". Engram e zasigurno nestati onoga trenutka
kad nestanu te rijei i somatik i tako te rijei vie nee ometati
290
NEKE VRSTE ENGRAMA
engram. Ako engram ne nestane, tada postoji prethodni engram s vrlo
slinim sadrajem (aberirana osoba ima obrazac dramatiziranja koji
uvijek iznova i iznova ponavlja, uzrokujui ljudima oko sebe mnoge
manje-vie sline dogaaje koji se razlikuju jedino po vremenu u
kojemu se zbivaju). Sve se to u ivotnoj okolini, (ali ne i u terapiji)
moe restimulirati do te mjere da prouzroi ludilo, jer se "to" ("to" to
koje poistovjeujui sebe s rijeju "to", nee biti u stanju vratiti se u
sadanje vrijeme. Engram je u terapiji malo oslabljen ve samim time
to je dotaknut vraenim analitikim umom. Nadalje, auditor otkriva
da se pacijent ne pomie po vremenskoj stazi te, istraujui situaciju,
uskoro otkriva holder. Jer, iako to auditor nije naslutio, pacijent e
prije ili poslije rei da "ne moe izii".
Na aberativnoj razini taj bi engram vjerojatno postavio teku
prepreku na drugoj dinamici i osoba s takvim engramom u
reaktivnome umu bila bi frigidna, pretjerano stidljiva, te otra u
odnosima s djecom (i sve to zajedno u razliitim kombinacijama).
Zatim, opazili bismo strepnju da e "on" morati neto uiniti kad
otkrije da je to bilo pogreno. Na psihosomatskoj razini to moe
prouzrokovati glavobolje zbog snoaja ili tijekom njega, ili pak
sklonost muninama tijekom njegova izvoenja. SvaM izraz tog
engrama, kao i svaki izraz bilo kojeg drugog engrama, moe
prouzrokovati i somatik i aberaciju, naravno, uz uvjet da je pojedinac
u stanju niske analitike moi, kao to je to sluaj kod iscrpljenosti ili
lake bolesti. Dakle, taj engram eka da netko u nekom buduem
razdoblju "nesvjesnosti", po mogunosti glasom koji bi zvuao poput
majina proputenog kroz stijenke trbuha i maternice, kae: "Oh,
kako odvratno!", ili neki drugi izraz kojim e ukljuiti engram Usput,
rije "odvratnije" ne bi ukljuila engram. Rije "oholo" nee ukljuiti
engram, usprkos tome to je njezin prvi slog istovjetan uzviku "oh".
No, sam zvuk povraanja vjerojatno bi ga ukljuio.
Engram koji podrava opstanak
To moe biti bilo koji engram koji bi samo svojim sadrajem, ne i
stvarnom pomoi osobi, naizgled pomagao u opstanku. Primjerice,
291
 L. RON HUBBARD
engram snoaja: majka i otac imaju spolni odnos koji je zbog pritiska
bolan za neroeno dijete te ga "onesvjeuje" (uobiajena pojava, a kao
i jutarnja munina, obino je prisutna u svim engramskim bankama).
Majka govori: "Oh, ne mogu ivjeti bez toga! To je divno! Divno! Ah,
kako dobro! Oh, daj jo jednom!" Otac kae: "Svri! Svri!1 Tako si
dobra! Fantastina si! AhhhhhhhV Majin orgazam zadaje zavrni
udarac djetetovoj "nesvjestici" . Majka kae: "To je prekrasno." Otac,
poto je zavrio, kae: "Dii se!", mislei pritom da bi se ona trebala
isprati (ne znaju da je trudna), i zahre.
Oito je to vrijedan dogaaj jer se "bez toga ne moe ivjeti". Povrh
toga, to je "divno" i "prekrasno". No, takoer je i krajnje bolno. Upute
tog engrama ne mogu se u potpunosti slijediti jer prvo prizivaju
natrag jedan dio uma: "Doi!", a poslije mu kau: "Dii se!". Stvari
koje su "prekrasne" i "divne" mogu u naega pacijenta, izvan terapije,
izazvati doivljavanje orgazma kada gleda u prekrasne i divne stvari,
uz uvjet da su te stvari oznaene kao takve.
Dramatizacija tog sluaja moe biti ih u oevoj ili u majinoj
valenciji, a dramatizirati to u vlastitoj valenciji znailo bi tjelesnu bol.
Zbog toga e osoba s takvim engramom, ovisno o ostalim engramima
snoaja, reagirati kao otac, izraavajui gaenje nakon odnosa, te
govoriti partneru da se "digne". Emocija je sadrana u nainu na koji
su te rijei izreene. Emocije su odaslane iz tona glasa kojim su rijei
izreene, a ne iz sadraja rijei, no engrami uvijek sadre i jedno i
drugo.
Terapijom otkrivamo da je reaktivni um vrlo oprezan glede
doputanja da taj engram izie na vidjelo, jer, ipak, osoba "ne moe
ivjeti bez toga". U engramima postoje itave skupine takvih
povoljnih procjena i kad god auditor naie na neku od njih, primijetit
e da mu se reaktivni um precleara opire. Primjerice: "Ne elim te
izgubiti."; "Dri se toga."; "Ne mogu to pustiti - pao bih." i tako dalje.
Bilo kako bilo, to je samo jo jedan engram i, "ugodan" ili ne, on je
aberativan.
Mazohistiki i sadistiki porivi esto potjeu od engrama snoaja
1
" Svrif je prijevod engleske reenice: "Come!". Rije come u argonu znai svriti, doivjeti
orgazam, a doslovno znai doi. Autor u ovom primjeru upotrebljava oba znaenja te rijei.
292
NEKE VRSTE ENGRAMA
koji sadre takve odrednice. Auditor, samo na temelju toga to ji
snoaj bolan za dijete, ne bi smio zakljuiti da e dijete postat
mazohist ili sadist. U sluaju da su kod pacijenta izraene odreen
sadistike ili mazohistike naznake, one su prouzrokovan*
engramima koji sadre silovanje, udaranje radi seksualnog
zadovoljstva, uivanje u boli it, ih, pak, engramima koji zbo
homonimnosti2 izraza koji sadre naizgled tvrde da su seks i bol
slini. Primjerice, "normalan" spolni odnos kae: "Tako dobro boli! Daj
da me jo boli! Nek me boli! Zabij ga u mene, do kraja! Nek me i dalje
boli da svrim!". Kada to dramatizira djeak, to moe dovesti dc
sodomije, zato jer engram nije in koji je netko promatrao, nego niz
doslovno uzetih zapovijedi.
Prema tome, na engram snoaja koji podrava opstanak, poput
navedenog primjera, relativno je neduan u aberativnom obrascu
neke osobe. No, odreenom jezinom nespretnou mogao bi biti vrlo
razliit u svome aberativnom uinka
Sljedei primjer koji podrava opstanak odnosi se na drugi
prenatalni engram. (Dok je bio na putu da postane Clear, jedan
auditor komentirao je da je "mislio o ivotu pr.d.3 - prije nego to je
upoznao dijanetiku - kao o grafikonu godina, na kojemu je vrijeme od
zaea do roenja zauzimalo jednu pedesetinu pravocrtne udaljenosti
izmeu zaea i sadanjega trenutka. Ah, sada misli da prenatalno
razdoblje zauzima dvije treine udaljenosti od poetka do sada".
Nakon to je oieno, prenatalno podruje vratilo se na jednu
pedesetinu.)
Jedna majka, podlona visokom krvnom pritisku, neprestano je
dovodila neroeno dijete u stanje velike boli, naroito kad je bila
uzrujana. (To je osnovni uzrok migrena.) to god da ju je uznemirilo i
tako uzrokovalo visoki krvni pritisak u trenutku kad je taj engram
primljen, bilo je nepoznato. Velik dio "prie" o prenatalnom ivotu
moe ostati nepoznanica zato to podaci s objanjenjem mogu doi
prije boli i engrama, a potpuno zapisivanje dogaa se tek nakon
homonimi: rijei koje imaju razliito znaenje, a izgovaraju se i piu jednako.
pr.d.: skraenica izraza prije dijanetike.
293
 L. RON HlIBBARD
trenutka boli, kad nastupi odreeni stupanj "nesvjesnosti". Na
poetku engrama, kad se tlak poeo poveavati i pritiskati dijete,
majka je plakala. Bila je sama. "Oh, kako u se ikad iz ovoga izvui?
Sve mi se ini tako sivim i bezbojnim. Oh, zato sam to uope poela.
Nema nikakvih izgleda da proem kroz to. Ali moram, moram.
Razboljela bih se da to ne uinim. O, Boe, sve je odjednom nagrnulo
na mene. Potpuno sam zaglavila. Ali, kad sam ve ovdje, ii u do
kraja i osjeat u se bolje. Bit u hrabra i uinit u to. Moram biti
hrabra. Ja sam hrabra. Ja sam najhrabrija na svijetu. Moram biti, i
jesam." Pritisak se postupno povukao.
O emu je tono bila rije ostat e tajna auditoru koji je reducirao
engram, pacijentu koji ga je imao, te autoru i itatelju - to je est
sluaj s engramom. Oni su nastali u trenucima neshvaanja i
mehaniki su snimljeni. Nije ih potrebno razumjeti, nego samo
izbrisati iz engramske banke.
Osobito je opasno imati takav engram jer sadri maniju u rijeima
"najhrabrija osoba na svijetu". Naravno, uobiajeno je da neroeno
dijete za sebe koristi rije "ja", a kada pone razumijevati govor,
engram e napokon postati sposoban utjecati na njega. Prije tog
trenutka, naravno, postoji samo biljeenje bez znaenja rijei, iako ak
i prije nego to rijei dobiju znaenja, engram moe biti aberativan
Taj je engram opasan i stoga jer kae "zaglavila sam", te "sve je
odjednom nagrnulo na mene". Rije "zaglavila" je na je neprijatelj -
holder. No "sve je odjednom nagrnulo na mene" jest grouper. Ostatak
sadraja, poto je to engram, nee se procjenjivati u analizatoru. On
kae da se "mora proi kroz to", ah da "nema nikakvih izgleda da
proem kroz to", da e se "razboljeti ako to ne uini", ali da za to
"nema nikakvih izgleda". Poto na imbecilni neprijatelj, reaktivni
um, procjenjuje da je sve jednako svemu, taj engram i odbija i privlai
terapiju, on dovodi analitiki um do nepodnoljivog stanja neodlunosti.
Budui da taj engram djeluje kao aberacija, pojedinac koji ga ima
moe se najprije nai u maninom raspoloenju - kao najhrabrija
osoba na svijetu. Zatim, vraen blagom promjenom restimulatora
poput pogoranja njegove migrene, bit e potpuno neodluan u
daljnjem ponaanju, te vrlo depresivan uz odaslane emocije sadrane
294
NEKE VRSTE ENGRAMA
u suzama. No, to ipak podrava opstanak jer oito diktira izlaz i
situacije. Kao dodatni imbenik, taj engram izrazom "tako sivo
bezbojno" uzrokuje sljepou na boje, i to barem u sjeanju. Prisjeaju
se slika iz prolosti, osoba ih u umu "vidi" kao bezbojne. Ako se tom
doda dovoljno slijedeih dramatizacija, to moe dovesti do stvaro
osjetilne sljepoe na boju. Vrlo je vjerojatno da e taj engrarc
kombiniran s drugim imbenicima, smjestiti osobu u umobolnicu, i
ukljuenim svim somaticdma (migrena), te takoer, zbog groupera, s;
svim ostalim bolovima koje je osoba u ivotu osjeala. Taj e groupe:
vrpcu reaktivne banke zguvati na hrpu i onda e tamo vrsti
smjestiti osobu.
Osoba koja je proglaena "ludom", nakon dijanetike terapije doli
je u "normalno" stanje, release. Pacijentica je bila smjetena u bolnicu
bila je sklupana u fetalnom poloaju i tjelesno je nazadovala. To t<
je nastavljala vritati jedne te iste rijei i neprekidno plakala unesene
je u njezin lijeniki karton kao manifestacija djetinjih privienja
Sluaj je otvoren pomou tehnike ponavljanja, upotrebljavajui rije
koje je i dalje vritala, nakon to je glasnom monotonom bukorr
njezina pozornost usmjerena prema auditoru. Postojali su nek:
prijanji dogaaji koji su sadravali te rijei, a koje je trebale
dotaknuti prije nego to dogaaj u dramatizaciji popusti. Meutim
engrami poput toga obino su dostupni kod vie-manje "normalnih'
ljudi i uklanjaju se rutinski. No, ova pacijentica iskusila je vrlo visoku
razinu restimulacije, te se uz to pojavilo i nekoliko jakih engrama
"gubitka" stoje raniji sadraj dralo ukljuenim.
Glede tih "zaglavljenih", "uhvaenih", "ne mogu se iz ovoga izvui'
sluajeva (drugim rijeima, postoji nekoliko holdera i velika koliina
bolnih emocija), takoer bi se moglo naglasiti da su odreeni fetalni
aspekti vidljivi ak i kad je sluaj "normalan". Sjajna koa, iskrivl
jenost kraljenice, samo djelomina razvijenost spolnih lijezda - sve
je to uobiajeno, te moe biti prisutan jedan ili vie takvih znakova.
Engram suosjeanja
Prvi primjer jest bolest od koje je pacijent patio kao djeak. S dvije i
pol godine obolio je od upale plua Njegova "povijest bolesti" bila je
295
 L. R0N HUBBARD
obiljeena pokuajima pobaaja te uobiajenim engramskirn teretom
dobivenim od aberiranih roditelja. Bio je silno zabrinut zbog prepirki i
svaa u svojemu domu. Mnogo njegovih engrama bilo je ukljueno, a
povrh svega tu je bila i upala plua. Dola je njegova baka i odvela ga
svojoj kui, jer je majka odlazila i ostavljala ga kad god je bio
bolestan. Dogaaj je bio silno blokiran i do njega se doprlo tek nakon
uklanjanja naboja iz nekoliko engrama bolne emocije iz kasnijeg
ivotnog razdoblja, te nakon to se oslobodilo gotovo stotinu engrama
tjelesne boli iz prenatalnog razdoblja. Pogreno shvativi njegov pla
u bunilu kao potvrdu "svjesnosti", baka ga je pokuala urazumiti.
Rekla je: "Ti ljudi ti zapravo ne ele zlo, zlato. Znam da su zaista
dobra srca. Ti samo napravi kako ti kau i vjeruj im to kau i bit e ti
dobro. Obeaj mi to, zlato.". Dijete je, ve na izmaku snage odgovorilo i
obealo da e im vjerovati i napraviti kako kau. "Jako te volim",
nastavila je baka, "i brinut u se za tebe. Nita ne brini, zlato.
Zaboravi to! Samo se ti lijepo odmori!".
Izrazi sadrani u tom engramu imali su vrlo jak utjecaj na dijete
zato jer su bili na razini transa i jer su ih njegova vruica ili bol
uspijevali zadravati. On je morao vjerovati u sve to mu je reeno. To
znai doslovno vjerovanje, to ga je stajalo, u najmanju ruku, njegova
smisla za humor. Zbog toga to je htio biti u redu, morao je vjerovati u
ono to su mu roditelji rekli. Ono to su izgovorili u prenatalnom
razdoblju sadravalo je sve mogue pogrene podatke o tome tko je
gazda, kako je zabavno tui majku, i tako dalje. A onda je sve to
pretvoreno u "tone podatke" u koje je morao vjerovati, jer je tako
rekao njegov engram suosjeanja. Nema uasnijih prokletstava koja
bi nekome mogli izrei od onih u engramima suosjeanja koji kau:
"Vjeruj to ti se kae!", "Vjeruj to proita!", "Vjeruj ljudima!". Taj
engram doslovno znai da jadni stari analizator sada nee biti
sposoban vrednovati vlastite podatke - osim ako pojedinac, putem
konane pobune, ne pone negirati itavi svijet, to se ponekad moe
dogoditi. Ako takva osoba, unato svemu (kao to je prije spomenuta
osoba i uinila), oeni enu ije su karakteristike sline onima njegove
bake (pseudobaka), tada postaje rtva (a) boli i kroninih bolesti koje
je iskusio u engramima suosjeanja svoje bake (potrebnima da bi
296
NEKE VRSTE ENGRAMA
dobio i zadrao njezino suosjeanje); i (b) svih svojih prenatala, jer ga
pseudobaka vraa u njegovu vlastitu valenciju: stoga postaje svadljiv,
njegova ena uzvraa i, odjednom, ona vie nije pseudobaka nego
pseudomajka. Zbogom, zdravi razume!
Kada u terapiji napokon susretnemo takav engram suosjeanja,
otkrit emo da je skriven na dva naina: (a) u skladu je sa svrhom, ili
(b) u sebi nosi mehanizam zaboravljanja.
Zbog (a), prvog naina skrivanja, samozatita uma dopustila je umu
da se odrekne engrama tek poto je u sluaja uklonjeno dovoljno
napetosti, to je omoguilo umu da nastavi dalje bez tog engrama.
Kod (b), drugog naina skrivanja, imamo mehanizam koji je
uobiajen u engramima. Uvijek kada pokuavamo proi kroz engram -
koji ima toliko somatika da se preclear ak poinje valjati po kauu,
no ne sadri rijei - sumnjamo u mehanizam zaboravljanja. Oigledno,
na ovome svijetu postoje ljudi koji misle da je zaborav panaceja4 za
sve duevne neugode. "elim to zaboraviti!"; "Da sam se toga sjetio,
poludio bih!", "Sine, ti nikada ne zapamti nijednu jedinu stvar koju ti
kaem!", "Nitko nita ne pamti!", "Ne mogu se sjetiti!", ih jednostavno
"Ne znam!", kao i gospodar te obitelji izraza: "Zaboravi!" - svi ti izrazi
zapreavaju prolaz informacija u analizator. Svjee otvoren, cijeli
sluaj moe na sva pitanja odgovarati jednim od tih denyera (ako se
sjeate, postoji mnogo drugih vrsta denyera). Tehnikom ponavljanja
napokon emo poeti oslobaati odreeni izraz iz razliitih engrama,
te e dogaaji poeti izranjati. Imati baku koja e rei "Zaboravi!"
svaki put kad je dijete povrijeeno znai imati prokletstvo gore od
5 6
Macbethova . Forgetter koji upotrijebi saveznik, sam e po sebi,
gotovo bez prisustva boli ih emocija, sakriti podatke koji u prisjeanju
nee biti aberativni, nego e, tako skriveni, prouzrokovati da stvari
izreene prije forgettera budu aberativne i doslovno shvaene.
panaceja: lijek za sve bolesti, sredstvo koje moe pomoi u svakoj prilici.
5
Macbeth: glavni lik iz Shakespearove drame, kojeg je muio osjeaj krivnje zbog
ubojstava koje je poinio u borbi za vlast u kotskoj.
6
forgetter: doslovno znai "zaboravlja"; forgetter je izraz koji sainjava i nalazi se u
mehanizmu zaboravljanja (forgetter mechanism). Izraz ostaje na engleskom jeziku kao dio
dijanetikog rjenika.
297
 L. RON HUBBARD
Dakle, taj je engram ostao potpuno izvan vidokruga sve dok sluaj
nije bio gotovo pri kraju. Ali, im je kontaktirali, oslabljena reaktivna
banka doivjela je kolaps i pacijent je postao Clear.
Drugi primjer engrama suosjeanja odnosi se na iskustvo iz
djetinjstva jednoga pacijenta koji je na poetku terapije bio prilino
zbunjena osoba. To je primjer engrama suosjeanja koji nije
neuobiajen. (To nee biti najvanije u procjeni o savezniku, no zbog
estog ponavljanja kod ovog e pacijenta postati aberativan.) Dogaaj
se zbio prilikom tekog povrjeivanja u prometnoj nesrei. Dijete je
zadobilo frakturu lubanje i potres mozga te je danima bilo u komi.
Nikada nije saznao da mu se dogodila takva nesrea, iako je poslije u
ispitivanju pronaen dokaz frakture. Takoer, nikad se nije ni zapitao
otkud mu neravnina na lubanji, premda je za nju znao. U vrijeme
nesree otac i majka djeteta bili su pred rastavom braka. U prisustvu
djelomino svjesnoga djeteta svaali su se nekoliko puta tijekom tih
dana. Vidljivo uzrujani zbog djetetove nesree predbacivali su krivnju
jedno drugome. Prvi dio niza engrama, unutar tog velikog engrama,
nevaan je kao primjer, uz iznimku da je dolo da stanja u kojemu se
majka postavila u obranu djeteta, iako ga otac nije napadao. Majine
su rijei aberativno upuivale na to da je otac napao dijete, a rijei -
kao aberativni imbenik u engramu - vanije su nego djela.
Naposljetku, otac je napustio obitelj. Majka je sjela kraj djeakova
krevetia i plaui rekla mu da ga nee pustiti da umre, da e "raditi i hipohondar.
robovati i izguliti prste do kostiju" kako bi ga odrala na ivotu. Rekla
je: "iv si samo zbog mene. Branila sam te od zvijeri i udovita. Da
nije mene, davno bi umro. Brinut u se za tebe i tititi te! I zato, ne
obraaj panju na ono to ti ljudi govore. Ja sam dobra majka. Uvijek
sam bila dobra majka. Ne sluaj ih! Molim te, dijete moje, ostani i
ozdravi, molim te!".
Ta nevjerojatna hrpa besmislica dola je, naravno, ravno iz njezina
reaktivnog uma. Majka se nije osjeala krivom zbog naina na koji
brine za dijete, iako je neprestano, od samog zaea, inila najgore.
(Ne postoji neto poput krivnje ili kompleksa krivnje, a to izravno ne
proizlazi iz engrama koji kae: "ja sam kriv(a)!", ih drugog slinog
izraza)
298
NEKE VRSTE ENGRAMA
Tu nalazimo ambivalentnost na djelu. Ambivalentnost znai snaga
na dvjema stranama. Bilo bi bolje da se to zove multivalentnost, jer se
moe pokazati da ljudi imaju mnogo valencija - ak dvadeset ih
trideset, to nije nita neuobiajeno za "normalnu" osobu. U svojim
nepromiljenim molbama i bolesnoj sentimentalnosti, ta majka
mijenjala je valencije poput pleueg dervia7. Bila je sposobna biti
zlobno okrutna, muei svoje dijete "hirovitim i neobinim kaznama"
poput desetara u vojsci. S druge strane, jedna od njezinih valencija - u
kojoj divljaki titi dijete, uvjerava ga da ga voli i da ga nee ostaviti
da gladuje - ukljuuje se, na nesreu djeteta, samo kad je ono bolesno.
Zbog svog reaktivnog obrasca i svoje nesposobnosti, ta je majka
svojemu djetetu do njegove desete godine formirala gotovo tisuu
engrama. Taj konkretan uzorak prilino je standardan.
Aberativni aspekt tog engrama bilo je "uvjerenje" da e osoba
izgladnjeti, umrijeti, ih openito patiti ako njezina majka nije
prisutna ili ako osoba s njom nema dobre odnose. Zbog trenutka u
kojemu je engram nastao, takoer je znaio da e osoba imati jaku
glavobolju ako eli ivjeti. itav niz takvih engrama prouzrokovao je
vrlo sloenu strukturu psihosomatskih bolesti ukljuujui sinusitis8,
kronini osip, alergije i mnoge druge stvarne tjelesne bolesti, unato
injenici da je pacijent uvijek, koliko god je to bilo mogue, pokuavao
biti poten glede svoga tjelesnoga stanja - te nije bio nikakav
U terapiji je trebalo osloboditi cijeli lanac svaa iz tog podruja,
mnogo prenatalnih engrama i veinu engrama bolne emocije iz
kasnijeg ivotnog razdoblja, kako bi se pokazao taj engram
suosjeanja.
Kao primjedbu vezanu uz engrame suosjeanja rei emo da se oni
ni u kojemu sluaju ne nalaze samo u djetinjstvu - oni postoje i u
prenatalnom i postnatalnom razdoblju, a katkad i u kasnom ivotnom
7
dervi: lan jednog od mnogih muslimanskih redova asketa koji ive u strogoj
samodisciplini, ime pokazuju religioznu predanost i pokoru; neki od tih redova s namjerom
izazivanja skupne ekstaze izvode ples u obliku vrtoglavog okretanja te pjevanje vjerskih
formula.
8
sinusitis: upala sinusa, s glavoboljom i curenjem upalnog sekreta kroz nos.
299
 L, RON HUBBARD
razdoblju. Svaka osoba koja brani dijete od daljnjih pokuaja abortusa
postaje dio lanca engrama suosjeanja i takve osobe su saveznici ijeg
se gubitka treba stravino bojati. Kasni engrami suosjeanja otkriveni
su u dobi od pedeset godina. Jedan, otkriven u tridesetim godinama,
sastojao se od medicinske sestre - nimfomanke koja je, dok je pacijent
jo bio pod djelovanjem etera i trpio bol, izgovarala opscene rijei,
igrala se njegovim genitalijama, uspjela sadrajem svojih primjedbi
smjestiti engram suosjeanja, koji je prouzrokovao vrlo ozbiljno
psihiko stanje u pacijenta. (Nipoto nije istina da postoji mnogo
sluajeva seksualne igre kad je pacijent pod anestezijom ih drogiran.
Ah stoga to je to standardna psihotika reakcija iluzije, nema razloga
tvrdnji da se takvi incidenti povremeno ne mogu dogoditi.)
Engram suosjeanja mora samo zvuati kao engram suosjeanja da
bi to i postao, jer reaktivni um ne daje procjenu pravoga znaenja
sadraja.
Engram bolne emocije
Izloit emo tri primjera da pokaemo svaku od tri vrste ovoga
engrama. Takvi engrami mogu se dogoditi u bilo kojemu razdoblju,
ukljuujui prenatalno, no najlake ih je otkriti u nedavnim
razdobljima, kada e oni voditi unatrag do ranih dogaanja tjelesne
boli, engrama suosjeanja i tome shno. Prvi primjer je sluaj gubitka
zbog smrti saveznika. Djevojci od osamnaest godina roditelji su
priopili da je umrla njezina teta, tako je zadobila engram bolne
emocije. Teta joj je bila najvaniji saveznik. Pri tretmanu, u dobi od
trideset i jedne godine, pacijentica se prisjetila tetine smrti. No, svoju
je alost pripisala kojeemu drugom, kao to je restimulacija neega
to je ona zvala "instinkt smrti" (a to je zapravo bilo engramino
brbljanje majke o tome kako eli umrijeti pa da se sve to zavri). Teta
je zapravo odigrala krupnu ulogu u odgovaranju majke koja se eljela
"rijeiti" djeteta, te je od nje uspjela ishoditi obeanje da to nee
uiniti. Teta je, takoer, nakon roenja, njegovala dijete kad bi bilo
bolesno. Bila je zapravo jedino utoite djevojci kad bi se njezina
svadljiva majka i vjerski zadrt otac obruili na nju, jer je nisu eljeli i
bilo je vie pokuaja prekida trudnoe.
Informaciju o smrti otac je djevojci priopio dubokim i snanim
300
NEKE VRSTE ENGRAMA
glasom, s prikladnim izrazom lica: "Agata, hou da bude puna
potovanja na sprovodu." ("Kakvom sprovodu?") "Tvoja teta je otila
na drugi svijet." ('Umrla je?') "Da, smrt mora stii svakoga od nas i
svi moramo biti spremni jednoga dana prihvatiti sudbinu koja nas
eka na kraju puta. Jer, ivot je dug put, a Bog i gorui pakao ekaju
na njegovu kraju, i jednoga dana svi moramo umrijeti. Potrudi se biti
puna potovanja na sprovodu." Na spomen rijei "sprovod' djevojka je
poela bhjediti, a kad je ula rije "smrt" bila je u potpunosti
"nesvjesna" i ostala je "nesvjesna" jo itava dva dana, iako se kretala.
Taj sluaj napredovao je vrlo sporo sve dok nije otkriven i pokrenut
navedeni engram Ispranjen je golemi naboj alosti, kakav se nikada
prije nije javio. alost je reducirana na dosadu nakon osam
prepriavanja, pri emu je automatski kontaktiran i osloboen prvi
trenutak tetina interveniranja na pokuaje pobaaja. Nakon toga,
sluaj je napredovao u prenatalnom podruju, uklonjena je zabrana s
"rijeiti se", te poto su - u skladu s teorijom - slobodne jedinice
postale raspoloive, uklonjen je naboj s prenatalnoga podruja.
Postojalo je jo pet drugih saveznika. Imajui tako opake roditelje,
djevojka se priklanjala svakome tko bi pokazao zanimanje za nju ili
joj pruio utoite. Kad je na vidjelo izila ranija tjelesna bol, pojavilo
se jo saveznika te je ispranjeno jo vie naboja iz engrama bolne
emocije, to je pak omoguilo pojavljivanje novih tjelesno bolnih
engrama.
Sljedei primjer jest engram pacijenta o kojemu su itav ivot
brinuli bogati roditelji. Njegovo prenatalno podruje bilo je u vrlo
ozbiljnom stanju te ga se dugo nije uspjelo razotkriti. Konano je
otkriveno da su mu njegove dadilje bile jedini izvor ljubavi i
naklonosti. Njegova je majka uznemiravala kuanstvo kad god je za to
bilo prilike. Kad bi primijetila da je dijete zavoljelo dadilju, istoga
trena bi je otpustila, iako je jasno izraavala svoje miljenje da je
dijete "zloesto". Engram se sastoji u sljedeem: djeak vidi svoju
dadilju gdje izlazi iz kue s kovegom u ruci, prestaje se igrati i potri
prema njoj da je "uplai". Dadilja - Irkinja - prilino je ljuta zbog toga
to joj se dogodio, no ipak smireno klekne pored djeteta i kae:
"Odlazim, maleni. Ne mogu vie ostati ovdje. Vie ti ne mogu biti
301
 L. RON HUBBARD
dadilja. Ali, ne brini, doi e druga. Ne plai! Nije dobro da mali deki
plau. Zbogom, maleni. Volim te.". I djevojka otie iz vidokruga.
Djeak se zgranuo istoga trenutka kad je uo da ona odlazi. Zabrana
plakanja potjecala je od saveznika. Sto god saveznik kae mora biti
dobro i tome se mora vjerovati, jer saveznik znai opstanak, a osoba
mora opstati - zato se saveznicima mora vjerovati. Stoga djeak
godinama iza toga nije plakao, osim u rijetkim sluajevima iznimne
tuge. S osam takvih odlazaka bezuspjeno se pokuavalo uspostaviti
kontakt, ali s ovim navedenim popustili su svi ostali i jedan za drugim
praznili naboj.
Svaki odlazak saveznika, ili odlazak od saveznika, sadri
emocionalni naboj koji je, ako se ne pokazuje, potisnut neim drugim.
Trei primjer engrama bolne emocije ujedno je i trea vrsta tog
engrama - gubitak saveznika zbog obrata. Jedna ena veoma je voljela
svoga supruga. Njih dvoje su se izvrsno slagali sve dok se nisu pojavili
njegovi roditelji, te poeli klevetati suprugu. On je zbog toga bio
bijesan i posvaao se s njima. Njegova ena bila mu je pseudo-
saveznik. Na alost, taj je saveznik rekao djetetu da roditeljima mora
vjerovati. (Takva situacija sa saveznicima prilino je esta. Bilo bi
manje nevolja da saveznici djetetu priopuju ispravne podatke u
trenucima njegove emocionalne uznemirenosti ili bolesti. Mnogo bolje
je rei: "Dobro, ti e jednoga dana odrasti, pa e se moi sam brinuti
za sebe.", nego istresti iz rukava hrpetinu emersonskih9 plitkih fraza.)
To je dovelo do traginoga obrata. Restimuliran samim pogledom na
suprugu (suprug je bio emocionalno uzrujan i ve vrlo restimuliran
roditeljima) reaktivni je um ubacio podatak da se mora vjerovati
roditeljima. U skladu s aberativnim brbljanjem, to je njegovu suprugu
uinilo osobom koja ne valja. Da bi pobjegao iz te nepredvidive
situacije, suprug je otiao u valenciju svojega oca, a ta je valencija
tukla ene. Dramatizirajui jedan od oevih engrama, poeo je udarati
suprugu: "Mrzim te! Ne valja! Morao sam ih prije posluati! Ne
valja!".
9
emersonske: u stilu pisanja Ealpha Walda Emersona (1803 - 1882.), amerikog esejista i
pjesnika, te predavaa poznatog po izrekama poput: "Svako zlo za neko dobro", "Upregnite
zvijezde u svoja kola".
302
NEKE VRSTE ENGRAMA
Supruga se podvrgla terapiji. Taj je naboj potisnut, ne zbog stida od
mueva ina, nego zbog mehanikog razloga - jer je prvo trebalo
ublaiti rano razdoblje da bi se taj naboj mogao isprazniti (pametan
arhivar). Njezin se sluaj usporio do te mjere da je scena izgledala
potpuno ista iako su se somatike (koje je ona pripisivala prirodnim
uzrocima) i aberacije (koje je nazivala razumnim djelima) jo uvijek
manifestirale. Dogaaj je naglo iskrsnuo kad je auditor, koristei
tehniku ponavljanja, nasumce odabrao "Mrzim te!", jer je znao da to
ena povremeno upuuje svome suprugu. Tri ponavljanja ispraznila
su naboj iz te bolne emocije unato njezinoj estini (zbog te emocije
ena se gotovo uguila plaui). Odmah nakon toga pojavilo se
dvanaest prenatala - svaa izmeu oca i majke, u kojima se majka
udarala u trbuh i proklinjala dijete (otac je bio saveznik - na temelju
njega je suprug postao pseudosaveznik.) - svi su ti prenatali izbrisani i
supruga je napredovala do Cleara.
Gubitak psa, lutke, novca, poloaja ih ak samo prijetnja gubitkom -
sve to moe dovesti do engrama bolne emocije sve dotle dok je gubitak.
To moe biti gubitak zbog smrti, zbog odlaska ih obrata situacije. ini
se da bilo to povezano s pacijentovim ivotom, ih pak ono to je on
sam povezao s vlastitim opstankom, ako je izgubljeno, moe blokirati
ivotne jedinice. Stanje takve bolne emocije vee se za rane tjelesno
bolne engrame. Engram tjelesne boli jo uvijek je glavni krivac, no
ima sukrivca u engramu bolne emocije.
303
 DEVETO POGLAVLJE

MEHANIZMI I ASPEKTI
TERAPIJE - PRVI DIO

P Pristup sluaju

ristup svakom pojedinanom sluaju novi je problem. Ne postoje

dva potpuno ista ljudska bia, kao to ne postoje dva sluaja koja e
pratiti isti model. No, to za dijanetiku nije problem jer su mehanizmi
uvijek isti.
Postoje tri vrste sluajeva: sluaj sa soninim sjeanjem, sluaj s ne-
soninim sjeanjem i sluaj s imaginarnim sjeanjem (koji auditori
nazivaju i "montirano" sjeanje).
Otvaranje sluaja sa soninim sjeanjem vrlo je jednostavno. U svim
sluajevima osnovna procedura je ista. Pacijenta dovedite u reverie (i
nemojte se previe brinuti ako on ne ode preduboko u reverie jer
reverie slui samo tome da pozornost osobe usredotoi na nju samu i
na auditora - to je najmanje to moete postii). Uvedite ponitava.
Osobu vratite u djetinjstvo i pokupite ugodan doivljaj. Nakon toga
pronaite manji bolni dogaaj kao to je pljuska. Kroz taj dogaaj
proite nekoliko puta samo da bi osoba shvatila kako to funkcionira.
Ako osoba na to ne reagira dobro, vratite je u dan prije i recite joj da
ponovno proivi vonju do posla, pitajte je o zvukovima i prizorima.
Nakon toga, opet je vratite u djetinjstvo.
Manji dogaaj, kao to je pljuska, potrebno je otkriti da bismo
saznali ima li pacijent blokadu boli. Blokada boli u dijanetici se ne
smatra osobitom tekoom. Moete se vratiti u razdoblje prije
zapovijedi koja je uvela anesteziju, no, korisno je znati o blokadi boli,
jer nju treba traiti rano u sluaju. Nakon toga pogledajte ima li osoba
emocionalnu blokadu. To takoer nije posebno nezgodno, ah je
podatak koji ete u konanici trebati.

305
 L. RON HUBBARD
Zatim napravite test da biste saznali je li pacijent u svom tijelu ili
izvan njega (kao da gleda samoga sebe). Ako je eksterioriziran, tada
radite sa sluajem koji ima poprilinu koliinu "zarobljene" emocije
koja mora biti ispranjena od naboja.
Nakon toga pokuajte dobiti basic-basic. Moda sami sebe
iznenadite i otkrijete ga odmah, a moda ete morati raditi na
oslobaanju sluaja pedeset sati. Uzmite sve to vam arhivar iz
prenatalnog podruja daje i to to dobijete, reducirajte.
Bilo da je basic-basic otkriven ili ne, locirajte onoliko prenatalnih
engrama koliko ih se pokazuje, bez mnogo inzistiranja, i reducirajte
svakog od njih.
Ako ne pronaete prenatalne engrame, dovedite pacijenta u
sadanje vrijeme, no podsjetite ga da i dalje dri oi zatvorenima.
Zatim postavite nekoliko pitanja o njegovoj obitelji, djedu i baki,
supruzi, ih, ako je preclear ena, pitanja o njezinu suprugu. Pitajte ga
o bilo kojim prijanjim supruzima ili suprugama. Postavljajte pitanja
o djeci i posebno, pitajte o smrtnim sluajevima. Traite engram bolne
emocije, trenutak gubitka koji e se isprazniti od naboja.
Kada pronaete jedan od tih engrama bolne emocije, makar bila
rije o smrti najdraega psa, pratite precleara do tog trenutka, i
proite kroz dogaaj od trenutka u kojemu je uo tu vijest. Uzmite
samo prvih nekoliko minuta tog dogaaja. Nakon toga startajte ga
ponovno. Reducirajte taj trenutak kao da je engram. Ono to elite je
pranjenje emocionalnoga naboja. Proite kroz taj dogaaj nekoliko
puta. Ako ne doe do pranjenja naboja, pronaite neki drugi
trenutak gubitka, neki neuspjeh ih bilo to e dovesti do pranjenja
emocionalnoga naboja. To sve radite u tiini, kao da radite sa
suosjeanjem Ako tako ne uspijete, pokuajte s tehnikom
ponavljanja, niti u jednom trenutku nikakvom informacijom ne
odajui nita osim smirene zainteresiranosti za boljitak precleara (ak
i ako vas njegova zbunjenost brine). Pokuajte frazama kao to je
"jadni mah...", koristei preclearovo ime iz djetinjstva.
Kada preclear ponovi to nekoliko puta (a auditor je istodobno
306
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
govorio da e se somatska traka 1 vratiti na bilo koji dogaaj koji
sadri taj izraz da bi pomogla "usisavanje"), moe se nai unutar
emocionalno visoko nabijenog dogaaja iji e se naboj isprazniti. Ako
i dalje ne dolazi do pranjenja naboja, zadrite pribranost (sav taj rad
viestruko e se isplatiti u sljedeoj ih jednoj od sljedeih terapija),
nastavite traiti i promatrati. Negdje u blizini postoji emocionalni
naboj koji e se isprazniti. Pokuajte drugim kombinacijama rijei
poput onih koje biste rekli bolesnom ili zabrinutom djetetu i potaknite
precleara da ih ponovi.
Ako jo uvijek nemate nikakva uspjeha, napravite sljedei test (a da
preclearu ne kaete da je to test) da biste utvrdili naputa h zaista
preclear sadanje vrijeme. Nemojte mu dopustiti da se "pokuava
sjetiti" - vi elite da se on vrati, a to je drukiji proces, takoer
priroen umu. Ako je preclear zaglavljen u sadanjemu vremenu,
ponite ponovno s tehnikom ponavljanja, sugerirajui bouncere: "Mar
van i da se nikada vie nisi vratio!", "Ne moe se vie nikada vratiti!"
i slino, kojima bi se moglo otkriti je li on i dalje u sadanjemu
vremenu. Ako se ne vraa niti nakon nekoliko takvih izraza, ponite s
holderima: "Zaglavljen sam!", "Ne mii se!" i tako dalje.
Ostanite mirni, nikada ne izgledajte zabrinuto. Ako pri prvom
auditiranju tehnikom ponavljanja ne dobijete ni pranjenje naboja
niti engram, te ako ne postignete nikakav pomak na vremenskoj stazi,
proitajte ovaj prirunik jo jednom i pokuajte ponovno najvie tri
dana nakon prve terapije. Tada bi, naime, neki podaci od onih koje ste
zatraili mogli biti dostupni.
No, obino ete dosei bilo prenatalni engram bilo pranjenje
naboja. Ako dobijete pranjenje naboja, od somatske trake zatraite
da se vrati natrag do prenatalnog engrama na kojemu se nalazila,
reducirajte sve to moete pronai. Ako se pojavi roenje i ako se ini
da preclear ima potpuno sjeanje na njega, pokuajte ga reducirati.
Ah, pri tome imajte na umu da vjerojatno nee daleko otii te da
morate proi kroz njega nekoliko puta da bi mu to vie smanjili
1
somatska traka: tako nazvana, budui da djeluje kao da je tjelesni pokazivaki
mehanizam vezan uz vrijeme. Auditor upravlja somatskom trakom. Nju se moe poslati na
poetak engrama i ona e tamo otii.
307

L. RON HUBBARD
intenzitet.
Preclear e ponekad otii u reverie dublje nego to biste to vi eljeli.
No, nemojte ga pokuavati probuditi na vioj razini. Radite s njim
tamo gdje jest. Uini li vam se da se preclear pomalo pribliava
hipnotikom transu, morate izuzetno paziti to govorite. Nikada mu,
primjerice, nemojte rei da se vrati natrag i ostane tamo sve dok neto
ne pronae. To je holder. Ni na kome nemojte koristiti izraze koji
mogu biti holderi, bounceri, grouperi, ili drugi. "Hoete li se, molim
Vas, vratiti u prenatalno podruje?'; "Pogledajmo moe li somatska
traka pronai rani trenutak boli i neugode."; "Molim Vas, pokupite
somatik na poetku i proite kroz engram."; "Recite mi to ujete.";
"Nastavite." (kada elite da preclear produi od toke u engramu na
kojoj se trenutno nalazi pa do kraja engrama); "Molim Vas, ispriajte
mi to ponovno."
Nema niega zbog ega biste trebali biti nervozni. Ako vi postanete
nervozni i preclear e postati nervozan.
Ponekad ete naii na blokadu boli. Ona ima tendenciju uvoenja
boli u miie, pa e oni poskakivati i podrhtavati. Pacijent to moe
osjetiti, a da i dalje ne osjea ita drugo. Preclear e zaista rijetko
imati toliko temeljitu blokadu boli da e poskakivati, potpuno
nesvjestan da to radi, i s kaua gotovo pasti na pod. Ako naiete na to,
nemojte se uzbuniti. Bol je na odreeni nain zatvorena. Na
vremenskoj stazi otiite dovoljno rano i locirajte somatik koji on moe
osjetiti, ili otiite kasnije i pronaite emocionalni naboj.
Ne dajte se zavesti ako vam preclear kae da je sve emocije "sredio"
u psihoanalizi ili neemu slinome. On je moda "zarobio" smrt svoje
supruge, drage ili djeteta, no cijeli je engram jo uvijek tamo,
pretrpan uhvaenim jedinicama panje i spreman za pokretanje
upravo kao engram.
Ako naiete na veliki emocionalni naboj, preclearu jednostavno^
dopustite da plae. Zadrite ga u prelaenju kroz engram. Govorite'
mu blagim suosjeajnim glasom Neka vam preclear ispria to se
dogaa sve dok u bilo kojemu dijelu tog engrama naboj ne nestane.
Nakon toga provedite ga kroz prenatalno podruje ili rano djetinjstvo
da biste dobili engram tjelesne boli koji je morao biti ispod tog
308
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
emocionalnog naboja i drati ga u mjestu.
Ne trebate paniiti zbog prekomjernog pranjenja emocionalnoga
naboja. Ako naglo vratite precleara iz tog pranjenja u sadanje
vrijeme on e se osjeati nesretnim. Nekoliko prelaenja kroz engram
bolne emocije ispraznit e tugu, za koju je drutvo vjerovalo da joj se
ne moe suprotstaviti ili je se osloboditi, nego samo potisnuti.
Pronaite trenutak u kojemu je preclear prvi put uo vijest ili vidio to
to je uzrokovalo da se tako loe osjea. Proite kroz to dovoljno
daleko od njegova poetka kako biste se uvjerili da imate poetni
trenutak oka - nekoliko minuta engramskoga vremena bit e
dovoljno - i tada ga zamolite da ponovno proe kroz to. Kada ponete
mogue je da e pacijent gledati na sebe izvana. Moda se naboj tog
trenutka nee isprazniti sve dok nekoliko puta ne proete kroz to.
Zapamtite, preclear se vratio u taj dogaaj, on kroz njega ne prolazi
kao kroz pamenje - od ega ionako ne bi bilo nikakva dobra.
Nikada mu ne dopustite replav.2 Replay je loa navika nekih
precleara da ponavljaju posljednje ega se sjeaju da su rekli, umjesto
da napreduju kroz engram, svjee pri svakom ponavljanju, i dopiru do
onoga to je sadrano u samom engramu. Recite preclearu da u
engramu ima moda jo neto, pitajte ga koje je boje krevet u sobi u
koju je vraen, bilo kojom tihom metodom zadravajte njegovu
pozornost na prizoru. Nikada mu nemojte dopustiti da vam daje
replav, ni kod kojeg engrama i ni u koje vrijeme, jer bi stalno mogao
davati replav, svaki put govorei posljednje ega se sjea, a to je bez
ikakve terapeutske vrijednosti. Postoji razlika izmeu toga i ponovnog
proivljavanja engrama. Ponovno proivljavanje engrama potrebno je
da bi se skupili dodatni podaci i rijeilo naboja.
Oslobodite emociju, reducirajte dogaaje tjelesne boli to je ranije
mogue u prenatalnom razdoblju. Ako iz prve ne moete ui u
prenatalno podruje, ono ima mnogo bouncera, pa e vas tehnika
ponavljanja tamo odvesti.
Ako pacijent nastavlja govoriti reenice poput "Ne mogu se sjetiti.",
budite strpljivi - uvijek se drite kodeksa. Primijenite tehniku
ponavljanja da bi poeo prolaziti kroz taj izraz. Ako dobije somatik a
2
replav: engl. doslovno znai ponoviti snimku nekog zapisa.
309
 L, RON HUBBARD
ne otkrije nita drugo, poaljite ga u ranije razdoblje. Ako dobije
slijedei i jo uvijek ne moe nita razotkriti - "Ne mogu se sjetiti." -
poaljite ga jo ranije. Cijela njegova engramska banka mora da je
zasuta njima - jadan momak. Jadan momak. Netko je zaista elio da
on ne sazna to mu se dogodilo. Na kraju, vratit ete se na engram
koji e osloboditi izraz. Kada preko tog izraza prijee jo nekoliko
puta, smjekat e se ili hihotati ili e se jednostavno osjeati
osloboenim Sada moete, to je i najbolje, prolaziti kroz engram u
kojemu ste nali najraniji izraz, ili se moete vratiti u smjeru
sadanjega vremena, otklanjajui izraz koji se poslije pojavljuje.
Moete poeti i s neim drugim to blokira sluaj.
Cilj, i jedini cilj je standardnu banku potpuno dovesti u svjesni
dohvat pojedinca, i to pomou brisanja (a) ranih i svih sljedeih
engrama tjelesne boli; (b) svih demonskih sklopova (koji su
jednostavno sadrani u engramima i manje ih vie automatski izlaze);
i (c) svih engrama bolne emocije.
Radni proces je doi u to je mogue ranije razdoblje, po mogunosti
u prenatalno podruje, i to to ranije, i pokuati pronai i reducirati
engram, zajedno sa svim somatikama (bol) i osjetima (rijeima i
drugim osjetilnim senzacijama). Ako ne uspijete u tome, idite kasnije,
u bilo koje razdoblje od roenja na ovamo dok ne pronaete trenutak
gubitka ih prijetnje gubitkom iz kojega moete dobiti emocionalni
naboj. Tada se vratite ranije, ranije i jo ranije, i pronaite engram na
kojemu poiva. Uvijek pokuavajte, dok god niste potpuno sigurni da
ga imate, dobiti basic-basic, najraniji engram. Reducirajte onoliko
ranih engrama koliko ih moete nai, koristei arhivara i sustav
ponavljanja, i kad vam se ini da vam ponestaje materijala, krenite u
kasnije ivotno razdoblje i pokuajte nai drugi emocionalni naboj.
Engrami tjelesne boli prikrivaju kasnije emocionalne naboje.
Emocionalni naboji prikrivaju engrame tjelesne boli. Amo - tamo,
tamo - amo. Prolazite kroz to to je ranije mogue, kad vam se uini
da ga ponestaje ili postaje pre-neemocionalan, pronaite neki kasniji
materijal.
To je nain na koji radite sa sluajem. Bez obzira na to o kojoj je
vrsti sluaja rije, bez obzira na stanje sjeanja, bio sluaj normalan,
310
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
psihotian, neurotian ih to ve, to je nain.
Ovo su orua:
1. reverie, ih usredotoena pozornost ako ne moete postii
reverie;
2.vraanje;
3.tehnika ponavljanja;
4.poznavanje bouncera, holdera, groupera, misdirectora,
denvera;
5.poznavanje engrama bolne emocije;
6.reduciranje ili brisanje;
7.blic-odgovor3;
8.promjena valencije4.
Sve to trebate initi je:
1. Drite pacijenta mobilnim, sposobnim da se kree po stazi.
2. Reducirajte ih izbriite sve to vam doe u ruke.
3. Logiki zakljuite iz pacijentovih primjedbi, u sklopu ili van
terapije, koji su njegovi bounceri, holderi, grouperi, misdirectori,
denveri.
4. vrsto imajte na umu da je basic-basic, najraniji trenutak
bola i "nesvjesnosti", glavni cilj.
5. Imajte na umu da pacijent moe imati "prosudbe" koje
njegovu bolest ih aberirano stanje ine njemu "vrijednim" i blic-
odgovorima na vaa pitanja otkrijte otkud te "prosudbe" dolaze.
6. Odravajte napredovanje sluaja, postiite, radite samo za
napredak i dobitak, a ne za nagle rezultate, vinute nebu pod oblake.
Brinite se samo kada sluaj ne napreduje. Tada potraite engram koji
sve koi. Njegov e sadraj biti blizak nainu na koji pacijent izraava
kako se osjea u vezi s njim, i sadravat e iste ih sline rijei.
7. Svaki put kada radite vratite pacijenta u sadanje vrijeme i
dajte mu ponitava. Testirajte ga blic-pitanjem o njegovoj dobi, a kad
dobijete njegov prvi odgovor vezan uz njegovu dob, naite holder u toj
dobi, ako nije u sadanjemu vremenu.
8. Obuzdajte svoju narav ma to pacijent rekao.
3
blic-odgovor: prvo to pacijentu padne na pamet, kad mu se postavi pitanje.
4
promjena valencije: postizanje da se preclear pomie od jedne do druge valencije.
311
 L. RON HUBBARD
9. Nikad mu ne pokuavajte rei ta njegovi podaci znae: on i
samo on zna ta oni znae.
10. Sauvajte ivce i provodite dijanetiku: Kao to je Farragut 5
rekao: "K vragu i torpeda! Ravno naprijed.".
11. to god bili preclearu, ena ili sin, kad auditirate - Vi ste
auditor. On ne moe prosuivati o svojim engramima kako bi ih naao
- kad bi mogao, to ne bi bili engrami. Vi ih moete prosuditi. Radite
onako kako mislite da bi i dobar auditor inio, nikad kako pacijent
kae, osim ako se pacijentovo miljenje sluajno poklapa s onim to bi
dobar auditor uinio. Budite auditor, a ne ureaj za snimanje. Vi i
arhivar u njegovu umu vodite sluaj: ono to njegovi engrami i
analitiki um vjeruju, ne bi smjelo imati nikakva utjecaja na bilo koju
od vaih prosudbi. Vi i njegov arhivar znate. On, kao "ja", ne zna.
12. Neka vas nita ne iznenadi, auditirajte.
Nipoto ne smijete raditi sljedee:
1. Razvodniti dijanetiku nekom praksom ili vjerovanjem iz
prolih vremena. Tako ete jedino usporiti ili skrenuti sluaj na
sporedni kolosijek. Analiziranje podataka dobivenih na bilo kojoj
drugoj osnovi, osim one da se dobije vie engrama, vodi prema zastoju
i zbunjivanju precleara. Koristiti taj materijal za drugu svrhu, osim
dobijanja engrama, ako je osoba obuena u nekom podruju koje se
razlikuje od dijanetike, predstavlja iskuenje. Podlei mu i prije nego
to osoba zna kako dijanetika funkcionira, vrlo je nepotena provjera
dijanetike, ne spominjui koliko to moe zapetljati sluaj. Iskuenje je
veliko zato jer s dijanetikom dobijate obilje podataka.
2. Nemojte muiti pacijenta. Ako sluaj ne napreduje, tada je
pogreka u auditoru. Nemojte se predati starom obiaju tako da se
razljutite na pacijenta samo zato to mu nije bolje. Vi moete biti
sigurni da je engram koji ste reducirali iz njegove reaktivne
engramske banke, razlog zbog kojega se on ne pere. Ali, ako se jo
uvijek odbija oprati, budite sigurni da za to postoji raniji razlog.
3. Nemojte si umiljati da imate "drukiji" sluaj, samo zato to
se on brzo ne rjeava. SvaM je sluaj "drukiji".
4. Ako vam popuste ivci ne trite po pomo nekome tko ne
5
Farragut: David Glasgovv Farragut (1801-1870.), ameriki admiral.
312
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
poznaje dijanetika Upravo je to razlog zato sluaj nije napredovao ili
je postao zamren - vama su popustili ivci. Samo dijanetika moe
rijeiti problem u dijanetici.
5. Ne sluajte pacijentove albe kao albe; koristite ih kao
podatke da dobijete engrame.
6. Nemojte pretpostavljati da samo zbog toga to kod sluaja ne
moete dosegnuti prenatalne engrame, oni nisu tamo. Kod svakog ih
sluaja postoji veoma mnogo. Zapamtite da engram nije memorija, da
bi doao u sjeanje mora ga se razotkriti. Danas ne postoji ljudsko bie
koje hoda po ovoj planeti, a koje prenatalnih engrama nema u izobilju.
7. Nemojte dopustiti pacijentu da svoju majku ih svoja sjeanja
na ono to mu je reeno koristi kao zaobilaznicu za prenatalne
engrame. Svaki puta kada uvidite da pacijent pria uprobm umjesto
u sadanjem vremenu, on nije vraen u dogaaj. Engram e nestati
jedino ako je pacijent vraen.
8. Samo zato jer se pacijent danas ne osjea loe zbog jueranje
tuge, nemojte pretpostavljati da naboj trenutka kad ga je shrvao oaj
nije lociran negdje ranije na vremenskoj stazi. Vrijeme prikriva, ali ne
lijei.
9. Nemojte misliti u terminima "kompleksa krivnje" ili "srama",
osim ako o tome razmiljate kao o engramskom sadraju, jer ete na
to i naii. Pacijentu nikada ne sugerirajte da je u engramu za neto
bio kriv.
10. Svako je pacijentovo odstupanje od optimalnoga ponaanja,
postupanja ili racionalnosti engramsko; nemojte "poputati ljudskoj
prirodi" nita vie nego to biste, primjerice kao matematiar,
poputali kalkulatoru koji izbacuje pogrene rezultate. Seksualni
strahovi, represije, obrane, nisu "prirodni", kao to se u prolosti
smatralo.
11. Ne brinite zbog pacijentovih aberacija. Radite da biste ih
kontaktirah, reducirali i izbrisali engrame. Kod svakog ete pacijenta
nai dovoljno aberacija za napisati knjigu.
12. Ne brinite ako va pacijent za jednu veer ili mjesec dana ne
postane Clear. Samo nastavite raditi. Toliko ete ga brzo dovesti
iznad normale da neete niti primijetiti kad ste je proli. Iznad toga,
313
 L. RON HUBBARD
Vi stremite prema vrlo visokome cilju.
"Zaglavljen u sadanjem vremenu"
Sluajevi, kad se tek pone raditi s njima, na vremenskoj stazi
nalaze se na razliitim mjestima i u razliitim situacijama. Ponekad
su potpuno izvan vremenske staze, a ponekad je vremenska staza
smotana u klupko. Tu i tamo nae se vremenska staza koja je u
dobrom stanju i engrami su dostupni, ali to je vrlo rijetko.
Ne postoji niti jedan sluaj za koji se moe rei da je tei od
drugoga, osim ako je rije o sjeanju, "montaama" i blokadama.
Sluaj za koji se ini da je "zaglavljen u sadanjem vremenu" i na
kojemu nikakav ponavljajui izraz ne funkcionira, esto je auditoru
prilino zagonetan. Preclear se ne moe vratiti do engrama, u kojima
su obino bol i emocionalne blokade pa se bolna emocija ne moe brzo
isprazniti. Ponekad e se ukljuiti somatici, ali nee se dobiti nikakav
sadraj, ponekad nema somatike nego samo sadraj. Situacije su
prilino razliite.
Auditor u tim sluajevima moe uiniti nekoliko stvari. Ponajprije,
moe koristiti svoju domiljatost. Slijedee je pouiti pacijenta
vraanju. To pouavanje vrlo je jednostavno. Auditor vraa pacijenta
nekoliko sati unatrag i pacijent mu kae to vidi. Sonik i vizio mogu
biti blokirani, ali pacijent moe otprilike imati neku predodbu o tome
to se dogaa. Tada ga auditor vraa unatrag nekoliko dana, zatim
nekoliko mjeseci i na kraju nekoliko godina, navodei ga svaki put da
najbolje to moe opie svoju "okolinu". Pacijent sada ima predodbu o
vraanju. Barem moe putovati po dijelovima svojega ivota koji nisu
blokirani engramima.
Kad je pacijent vraen u neki raniji trenutak svojega ivota, ponite
primjenjivati tehniku ponavljanja, ciljajui prema oiglednim
stvarima poput blokiranih osjeaja (prelazei preko rijei "osjetite") ili
mehanizma zaboravljanja (poput "zaboravi"). Tada se engram moe
kontaktirati i reducirati.
Ako tehnika ponavljanja ni nakon toga ne funkcionira i ne donosi
podatke, napravite dijagnozu prema njegovu ponaanju u terapiji i
prema njegovim izjavama o tome to ga mui i spreava mu sjeanje
314
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
te ponovno upotrijebite te pretpostavke za ponavljanje. Na primjer,
moe se dogoditi da nema sjeanja o nekom od lanova obitelji. Recite
mu da ponavlja poznato ime ili svoj nadimak iz djetinjstva, sve dok se
dogaaj ne kontaktira.
Ako ni to ne djeluje, pronaite neke blage lockove, dogaaje koji
sadre minimalnu bol, i pokrenite ih. U tom smislu dobro e posluiti
situacije poput pada s tricikla, kad je udaljen od stola, istuen po
stranjici ili kad su ga izgrdili, kad je zadran poslije kole i tako
dalje. Nakon to je reducirano nekoliko lockova, pokuajte ponovno
nai engram.
Pokretanje lockova nee rezultirati znatnijim oporavkom. U svakom
sluaju ima tisue i tisue lockova, od kojih e veina, kad su locirani
ozbiljniji engrami, nestati bez auditorove pomoi. Ali, lockovi mogu
biti koriteni da bi pouili pacijenta o vraanju i o terapiji openito, te
ak mogu dovesti do poboljanja njegova stanja, pokazujui mu da se
moe suoiti sa svojom prolou.
Prvo to se radi na poetku bilo kojega sluaja je: (1) pokuaj
lociranja i brisanja basic-basica i (2) ispranjenje bolne emocije. to se
u ranijem razdoblju emocija moe osloboditi tim bolje, a emocija
uvijek postoji u sluaju, isto kao to uvijek ima mnogo prenatalnih
dogaaja.
Ali, kad je sluaj zaglavljen u sadanjemu vremenu, na samom
poetku terapije ili tijekom nje, visoko je nabijen blokiranom
emocijom i pokorava se restimuliranom engramu do te mjere da mora
ii cijelim putem do "sada" i ostati tamo. Tekst tog engrama najee
e izraziti sam pacijent alei se na svoje probleme. To je klju za
koritenje tehnike ponavljanja. Ako to ne uspije, uputite pacijenta
natrag na neto s im moe stupiti u kontakt i, kad je upuivanje
gotovo, kao u gornjem primjeru, ponite ponovno primjenjivati
tehniku ponavljanja.
Postoji geslo koje se odnosi na cijelu terapiju: "Ako nastavite traiti,
dobit ete". Svaki e se engram predati budete li pacijenta stalno
vraali u to podruje, ponavljajui to iz terapije u terapija Engramska
banka moe biti tvrdoglava, ali uporno ispitivanje prije ih kasnije
iznijet e svaki podatak sadran u njoj. Samo nastavite traiti, drite
315
 L. RON HUBBARD
se terapijskog postupka. Ustrajanjem na tehnici ponavljanja ak i
sluaj "zaglavljen u sadanjemu vremenu" postupno e se poeti
vraati.
Postoje neki postupci koji su pogreni, a koje bi auditor mogao
uiniti. Mogue je da pokua raditi na sluaju s podacima dobivenim
od roditelja ili roaka, to je obino bez rezultata, s obzirom na
injenicu da podcijenjuje predearovu vjeru u vlastite podatke
(pokazat e se da svi podaci odgovaraju podacima roaka, pa se ne
zamarajte provjerom dok ne zavrite sluaj.) Moda e pokuati raditi
na sluaju u prisustvu drugih ljudi ili e moda kriti Kodeks
auditora. Popis postupaka koji usporavaju ili zadravaju napredak
nai ete drugdje u ovoj knjizi.
Basic-basic
Osnovni cilj auditora je basic-basic, a zatim uvijek najraniji
trenutak bola ili neugode koji moe dosei. Moda e morati ii u
kasnija razdoblja po emocionalne naboje, a oni sami po sebi mogu biti
tjelesno bolni. Emocija moe sprijeiti pristup pacijentu do basic-
basica. To prvo iskljuenje analizatora uvijek je bitno jer kad se
postigne, bit e lake reducirati engrame koji slijede.
Basic-basic je bitna meta iz dva razloga: (1) sadri blokadu
analizatora koja se restimulira svaki put kad se primi novi engram.
Zajedniki nazivnik svih engrama je blokada analizatora. Kad doprete
do te prve blokade i razrijeite je u sluaju dolazi do golemog
poboljanja, jer sve blokade nakon te nisu toliko duboke; (2) "brisanje"
(oigledno, premjetanje engrama iz kartoteke engramske banke u
standardnu, ali kao sjeanje) basic-basica znatno proiruje stazu iza
njega i razotkriva mnogo novih engrama.
Basic-basic ponekad se pronae u razdoblju tjednima prije majine
prve izostale mjesenice, to bi ga smjestilo mnogo ranije od bilo kojeg
pregleda trudnoe ih pokuaja pobaaja. Ponekad se u basic-basicu
kod nesoninog sluaja otkriva sonik, ah daleko od toga da je uvijek
tako.
Moda e znaajni materijal trebati "izbrisati" prije nego to se
pojavi basic-basic.
Basic-basic ponekad se "izbrie" bez da auditor ih predear uope
316
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE PRVI DIO
znaju da je dosegnut. To se dogaa kad je basic-basic tek neki drugi
engram u bazinom podruja U nekim se sluajevima, prije nego to
se otkrije basic-basic, mora isprazniti naroito bolna emocija iz
kasnijeg ivotnog razdoblja.
Meutim, basic-basic je uvijek cilj, i sve dok nije prilino siguran da
ga je dosegnuo, auditor bi ga trebao jednom tijekom svake terapije
pokuati otkriti. Zbog toga auditor u svakoj terapiji pokuava doprijeti
do najranijeg trenutka bola ih nelagode do kojega moe doi. Ako ne
moe stupiti u kontakt ni sa im iz ranoga razdoblja, onda pokuava
isprazniti kasniji emotivni engram. Kada je u potpunosti ispranjen,
"reduciran" ili "izbrisan" kao engram, tada auditor ide dolje prema
najranijem materijalu koji e mu arhivar dati.
Sto god iskrsnulo, auditor, prije no to nastavi u smjeru novih
materijala, pokuava osloboditi sav naboj iz toga, bez obzira je li taj
naboj bol ih emocija. To se radi jednostavno vraajui pacijenta mnogo
puta natrag kroz dogaaj, sve dok vie ne djeluje na njega, bilo bolno
ili emotivno, ili dok ne izgleda daje nestao.
Reduciranje i brisanje
Ta su dva termina vrlo kolokvijalna. Uloen je ozbiljan trud da ih se
izbaci iz upotrebe te da se umjesto njih koristi neto zvuno i divno
latinski, ah do dana dananjega u tome nije uinjen nikakav
napredak. Auditori inzistiraju na upotrebi kolokvijalnih termina
poput PP za pokuaj pobaaja, upropastitelji za engrame koji ozbiljno
aberiraju, aberirana osoba za osobu koja jo nije Release ili Clear,
zombi za sluaj elektrooka ih neurokirurki sluaj i tako dalje.
Strahovalo se da u tim terminima postoji tendencija prema
nepotivanju "svetih i sakralnih" tomova iz prolosti i uzvienosti
prolih autoriteta koji su svemu davali imena, a uinili malo. Kako
bilo da bilo, reduciranje i brisanje su toliko u svakodnevnoj upotrebi
da ih je nepotrebno mijenjati.
Reducirati znai ukloniti sav naboj ih bol iz dogaaja. To znai
navesti precleara da prepria dogaaj od poetka do kraja (dok je u
njega vraen u reverieu) uvijek iznova, skupljajui sve prisutne
somatike i opaaje kao da se dogaaj odvija upravo u tom trenutku.
317
 L. RON HlIBBARD
Reducirati u tehnikom smislu znai osloboditi od aberativnog
materijala koliko god je to mogue da bi sluaj uznapredovao.
Izbrisati engram znai prolaziti kroz njega sve dok potpuno ne
nestane. Postoji jasna razlika izmeu reduciranja i "brisanja". Razlika
vie ovisi o onome to e engram uiniti nego o onome to auditor eli jednom. I uvijek iznova. Uskoro poinje izraavati ljutnju prema
da on uini. Ako je rije o engramu iz ranijeg razdoblja, ako nema
ranijeg materijala koji ga dri, taj e se engram "izbrisati". Pacijent
koji ga ponovno pokua pronai drugim ili estim ponavljanjem,
odjednom e shvatiti da nema pojma to je bilo u engramu. Mae
pitati auditora, koji mu naravno nee nita rei. (Auditor koji
preclearu "ape" usporava terapiju pretvarajui se u pacijentovu
memoriju.) Pacijenta moe zabavljati ako ne uspije proi kroz engram
ili ga ne moe nai, ili ga moe zbuniti, jer tu je rije o neemu to je
pri prvom kontaktu imalo bolnu somatiku i visoko aberativan sadraj
za koji se sada ini da vie ne postoji. To je "brisanje". Tehniki,
engram nije izbrisan. Ako je auditor voljan troiti vrijeme, iskljuivo
za svrhu istraivanja, nai e taj engram u standardnoj banci, sada
oznaen kao "neko aberativan, prije bi se reklo zabavan; informacija
koja moe biti analitiki korisna". Takva potraga nije bitna za
terapiju. Ako je dogaaj imao somatiku, prolo se kroz njega nekoliko
puta i tada je, kad je njegov posljednji novi materijal naen, nestao,
on je u smislu engramske banke izbrisan. Vie nee biti "neraskidivo
vezan" u motorni sklop, nee biti dramatiziran, nee blokirati
dinamiku i vie nije engram nego sjeanje.
"Reduciranje" ima neke zanimljive aspekte. Razmotrimo dogaaj iz
djetinjstva (primjerice, u etvrtoj godini) koji ima veze s opeklinama.
S njim je ostvaren kontakt u trenutku kad je mnogo podataka ostalo u
bazinom podruju. Ispod sebe ima mnogo stvari koje ga dre na
mjestu. Usprkos tome, sadri emocionalni naboj koji usporava
terapiju. Arhivar iznosi dogaaj s opeklinom. To se nee izbrisati,
nego e se reducirati. Rije je o postupku koji e trajati dulje nego
brisanje, a on moe imati nekoliko aspekata.
Somatik je otkriven, a dogaaju je pristupljeno blizu njegova
poetka onoliko koliko mu se auditor mogao pribliiti, i tada je
preprian. Pretpostavimo da te opekline imaju apatiju kao svoj
318
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
emocionalni ton (ton 0,5). Preclear, muei se, apatino prolazi kroz
njega sasvim eksterioriziran, promatrajui sebe kako je opeen Moe
se dogoditi i da emocionalni naboj iznenada nestane. Preclear se vraa
na poetak i prepriava (ponovno proivljava) cijelu situaciju jo
ljudima umijeanim u dogaaj zato to su bili tako nemarni ih' tako
bezosjeajni. Doao je do ljutnje (ton 1,5). Makar bi tada pacijent rado
zakljuio da su njegovi roditelji zlobni ili kako misli da bi se trebao
donijeti zakon vezan uz dogaaje kad su djeca opeena, auditor ga
strpljivo navodi da ponovno proe kroz dogaaj. Preclear se prestaje
ljutiti i otkriva da mu je materijal dosadan, na tonskoj skali podigao
se do dosade (ton 2,5). Mogue je da e auditoru prosvjedovati kako je
to gubitak vremena, no auditor ga mora ponovno vraati kroz dogaaj.
Mogu se razotkriti neki novi podaci. Somatika moe, ali i ne mora, biti
jo uvijek prisutna u tom razdoblju, ali emocionalni ton je jo uvijek
nizak. Auditor opet upuuje precleara kroz dogaaj i preclear e,
moda, ne uvijek, postati sarkastian ili duhovit. Dogaaj je ponovno
preprian Odjednom, preclearu to moe postati zabavno (ne uvijek) i
dogaaj se moe napustiti kad je oigledno dosegnuo visoki ton
Vjerojatno e popustiti za nekoliko dana, ali to nije vrlo vano jer e
ionako biti potpuno izbrisan po povratku iz basic-basica. U svakom
sluaju, vie nikad nee biti aberativan kao to je bio prije
reduciranja.
Reduciranje e nekada rezultirati prividnim nestajanjem engrama.
Ali, bit e oigledno kada se to dogodi. Ponavljanjem, bez veeg
podizanja na tonskoj skali, dogaaj jednostavno nestaje iz vida. To je
reduciranje do recesije. Za nekoliko dana taj e dogaaj opet zadobiti
snagu i biti jai nego ikad prije. Postoji materijal prije njega i
emocionalni naboj poslije njega, koji ga ine nezgrapnim.
S engramom se tijekom terapije moe dogoditi nekoliko stvari. Moe
se reducirati, drugim rijeima, isprazniti emocionalno i somatiki i
tada vie nee imati aberativnu mo. Moe se reducirati do recesije,
dakle, samo se izgubiti nakon nekoliko prepriavanja. Moe se
izbrisati, odnosno, nestati i prestati postojati, barem u smislu
engramske banke.
319
 L. RON HlIKHARI)
Uz malo iskustva auditor e znati to e se s engramima dogaati
nakon to ih se otkrije. Brisanje se obino dogaa samo poslije
dosezanja basic-basica ili kad se radi na bazinom podruju.
Reduciranje se odvija uz emocionalno pranjenje. Kada je u
engramskoj banci previe podataka koji potiskuju dogaaj nastupa
reduciranje do recesije.
ak i najbolji auditor e, s vremena na vrijeme, u rukama imati
engram i odluiti ga "iscijediti" im ga kontaktira. To je nezahvalan
posao. Moda ga je bolje "iscijediti" nego ga tek restimulirati i pustiti
da jo nekoliko dana iritira pacijenta. A moda i ne. Ali, u svakom
sluaju, engram koji se reducira samo do recesije bolje da uope nije
kontaktiran.
Novi auditori uvijek ciljaju na roenje kao oiglednu metu. Svatko
ima engram roenja. U veine pacijenata moe mu se prilino lako
pristupiti. Ali, to je bolan dogaaj i sve dok se na bazinom podruju
nije temeljito radilo, dok bolna emocija iz kasnijeg ivotnog razdoblja
nije ispranjena i sve dok arhivar nije spreman predati roenje,
dogaaj je bolje ostaviti na miru. Obino e se reducirati do recesije i
poslije toga nastavljati iskakati oteavajui posao auditoru. Pacijent
dobija neobjanjive glavobolje, poinje mrcati, poslije se osjea
nelagodno, osim ako je roenju pristupljeno pri vraanju (iz bazinog
podruja.) Naravno, auditor gubi vrijeme pokuavajui ukloniti te
glavobolje, mrcanje, jer se roenje, zajedno s cijelim prenatalnim
ivotom, nee propisno reducirati ili izbrisati, nego samo povui. Cesto
se dogaa da prerano stupanje u kontakt s roenjem izazove u
pacijenta glavobolju i prehladu. Te nelagode su sitne i nemaju veliku
vanost, ali vrijeme koje je auditor potroio radei na dogaaju koji je
samo reduciran do recesije, izgubljeno je vrijeme. Istina je da arhivar
ponekad predaje roenje. Uini li to, na roenju postoji emocionalni
naboj koji e se isprazniti i dogaaj e se pravilno reducirati. Auditor
bi ga pod svaku cijenu trebao prihvatiti. Istina je da sluaj ponekad
zaglibi i auditor svejedno pokree roenje samo da vidi moe U ubrzati
proces. Ah, vraanje u roenje da bi se doepao engrama samo zato jer
zna da je tamo, dovest e do nelagode i gubljenja vremena. Idite u
prenatalno podruje to dalje moete i vidite to e vam arhivar
320
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
predati. Pokuajte s tehnikom ponavljanja u osnovnom podruju
Moda ete dobiti dogaaje koji e se izbrisati. Ne bude li tamo niega,
pronaite engram bolne emocije u kasnijem ivotnom razdoblju, smrt
prijatelja, gubitak saveznika, propali posao, ili neto slino. Raznesite
naboj iz toga i reducirajte ga kao engram, zatim idite natrag u
prenatalno podruje to je ranije mogue i vidite to se pojavilo. Ako
arhivar misli da trebate roenje, on e vam ga predati. Ah, ne traite
roenje samo da biste imah engram na kojemu ete raditi, zato jer to
moe rezultirati krajnje nelagodnim i uzaludnim nastojanjem.
Roenje e doi kad doe, arhivar zna svoj posao.
Navaljivanje u bilo koje kasnije "nesvjesno" razdoblje kao to je
kirurka anestezija, gdje je tjelesna bol prisutna u velikim
koliinama, moe dovesti do takve nepotrebne restimulacije. Naravno,
vi se moete mnogo bolje nositi s takvim stvarima u reverieu nego u
hipnozi ih narkosintezi, gdje takva restimulacija moe dovesti do
ozbiljnih posljedica. U reverieu je uinak puno blai.
Rukovanje somatskom trakom
Na svakoj strani mozga postoje po dva ovjeuljka, svaki za jedan
reanj, visei naglavake. Vanjski je "motorika traka", 6 a unutarnji
"senzorska traka".* elite h znati vie o strukturi tih parova,
dijanetiko istraivanje imat e odgovor za nekoliko godina.
Ono to je sada o njima poznato je njihov opis. Inenjeru koji
poznaje dijanetiku opis koji se sada moe nai u knjinicama nije
posve razuman. Prema tom opisu, to su, vjerojatno, neke vrste
razvodnih ploa koje se mogu oitati izbhza - odmah do sljepoonice -
ako imate vrlo osjetljiv galvanometar,7 i to galvanometar koji je
osjetljiviji od bilo kojeg drugog na dananjem trita Ta oitavanja
pokazuju odreenu emanaciju polja. Kad ustanovimo tonu vrstu
energetskog naboja koji se tu pojavljuje, vjerojatno emo ga moi i
6
motorika traka: umni kontrolni sustav kroz motorike kontrole. Postoje po dvije ploice
na svakoj strani lubanje, jedna povrh druge, koje kontroliraju suprotne strane tijela. Po
jedna od ploica na svakoj strani je mjesto registriranja misli, a na drugoj je postavljena
miina kontrola.
" Senzorskom trakom mogla bi se smatrati "mentalna" strana razvodne kutije, a motorikom
tjelesna strana. - LRH
' galvanometar: instrument za detektiranje i mjerenje malih elektrinih naboja.
321
 L. RON HUBBARD
preciznije izmjeriti. Kad budemo tono znali gdje se u tijelu odvija
razmiljanje, znat emo vie o tim trakama. Sve to je o tim
strukturama dijanetiko istraivanje do danas ustanovilo je da ispod
zbrke oznaka zapravo nije poznato nita vrijedno spomena, osim
injenice da imaju neke veze s koordinacijom razliitih dijelova tijela.
M se meutim, u nedostatku neega boljeg, tijekom terapije pozivamo
na njih. Sad kad znamo neto o funkciji, daljnje istraivanje sigurno
e uroditi preciznim odgovorima o strukturi.
Auditor moe ukljuiti i iskljuiti pacijentove somatike isto kao i
inenjer prekidae. Preciznije reeno, moe upravljati njima kao to
voza po tranicama upravlja tramvajem Tu je rije o igri o kojoj smo
govorili u razmatranju vremenske staze.
Kod pacijenta koji dobro napreduje, "somatskoj traci" moe se
zapovjediti da ide u bilo koji dio vremenske staze. Dan za danom, sat
za satom, u normalnom ivotu, kako su engrami restimulirani,
somatska traka protee se gore i dolje po toj stazi. Auditor e tijekom
terapije uvidjeti da se pacijentova somatska traka pokorava njegovim
vlastitim zapovijedima te da se neke od njegovih somatika ukljuuju i
iskljuuju. Ta je injenica u najgorem sluaju blago nelagodna. Cijelo
tijelo, stanice, i to god se pomicalo, mi zapravo ne poznajemo, ali
znamo s tim izii na kraj, i moemo pretpostaviti da barem prolazi
kroz razvodnu plou "malih ljudi koji vise naglavake".
"Somatska e traka sada ii do roenja", kae auditor.
Pacijent u reverieu poinje osjeati pritisak trudova koji ga
potiskuju niz poroajni kanal.
"Somatska e traka sada ii u vrijeme Vae posljednje povrede",
kae auditor.
Preclear osjea blago ponovno prisustvo boli zbog, moda,
povrijeenoga koljena. Ako ima sonik i vizio sjeanje, vidjet e gdje je i
odjednom shvatiti da je to bilo u uredu. ut e slubenike i kucanje na
pisaem stroju te zvukove automobila izvana.
"Somatska e traka sada ii u prenatalno podruje," kae auditor.
I pacijent se nae u tom podruju, najvjerojatnije plutajui, pritom
se ugodno osjeajui.
"Somatska e traka sada ii u prvi trenutak boli ih nelagode koji
322
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
sada moe biti dosegnut," kae auditor.
Pacijent na trenutak luta i iznenada osjeti bol u prsima. Poinje
kaljati i osjea pritisak u cijelom tijelu. To majka kalje (esti izvor
kroninoga kalja). "Proite kroz kaalj", kae auditor. Pacijent se
nae na poetku engrama i poinje prolaziti kroz njega. "Kaalj,
kaalj, kaalj," kae pacijent. Tada zijevne. "Boli me i ne mogu
prestati", citira svoju majku. "Idite na poetak i ponovno ga proite."
kae auditor. "Kaalj, kaalj, kaalj." poinje pacijent, ali sada ne
kalje tako jako kao prije. Zijeva dublje. "Uahh. Boli, boli, ne mogu
prestati.", citira preclear, izravno sluajui ima li sonik, a ako ga
nema dobiva impresije onoga to je reeno. Sada je pokupio rijei koje
su u njemu bile potisnute "nesvjesnou". "Nesvjesnost" poinje
odlaziti zijevanjem "Proite ponovno kroz to.", kae auditor. "Ne
mogu stati.", kae preclear, citirajui sve to tada pronae. Somatik je
nestao. Ponovno zijeva. Engram je izbrisan.
"Somatska e traka sada ii do slijedeeg trenutka bola ih
nelagode", kae auditor.
Somatik se ne ukljuuje. Pacijent zapada u udan san. Mrmlja
neto o snu. Somatika se odjednom pojaava. Pacijent poinje drhtati.
"Sto se dogaa?', pita auditor. "ujem kako curi voda.", kae preclear.
"Somatska traka ii e do poetka dogaaja.", kae auditor. "Proite
kroz to." "I dalje ujem vodu.", kae preclear. (Mora da je zaglavljen,
somatike se nisu pomakle. To je holder.) "Somatska traka ii e do bilo
ega to to dri.", kae auditor. "Na kratko u je drati tamo da vidim
moemo li to postii.", citira preclear. "Vratite se sada na poetak
dogaaja i krenite kroz njega.", kae auditor. "Osjeam da me neto
trese.", kae preclear. "Au, neto me udarilo." 'Vratite se na poetak i
proite ga.", kae auditor. "Sigurna sam da sam trudna.", citira
preclear. "Na kratko u je drati tamo da vidim ima li od toga koristi."
"Ima h neega ranijeg?', kae auditor. Preclearova traka odlazi do
trenutka gdje on osjea pritisak kad ona pokuava staviti neto u
rodnicu. On tada prolazi kroz engram koji se nakon toga izbrie.
To je rukovanje somatskom trakom Moe biti poslana bilo gdje.
Obino e prvo pokupiti somatiku, a poslije sadraj. Primjenom
tehnike ponavljanja, somatska traka je "usisana" do dogaaja i
323
 L. RON HUBBARD
somatike se ukljuuju. Dogaaj se tada pokree. Ako se ne podie,
pronaite raniji dogaaj: jednostavno recite somatskoj traci da ide na
raniji dogaaj.
Ako se somatska traka ne pomie, odnosno, ako se somatike
(tjelesne senzacije) ne ukljuuju i iskljuuju, tada je pacijent
zaglavljen negdje na stazi. Mogue je da je zaglavljen u sadanjemu
vremenu, to znai da ima bouncer koji ga po traci gura navie.
Koristite tehniku ponavljanja ili jednostavno pokuajte somatsku
traku poslati natrag. Ako ne ide, upotrijebite razne bouncer fraze
poput "Ne mogu se vratiti.", "Tri kilometar.", itd, i njima usiite
somatsku traku sve do dogaaja te ga pokrenite.
Mogue je da se somatska traka kree kroz dogaaj s punim osjetom
i da ak, vraajui se preko istoga podruja nekoliko puta, ne iznese
podatke. To se kod nekih engrama moe raditi uvijek iznova bez
ikakvih rezultata: somatike gotovo ostaju iste, svaki put lelujajui
kroz dogaaj, ali bez drukijeg sadraja. Tada auditor "prua otpor"
denveru, frazi poput "Ovo je tajna.", "Ne dopusti mu da sazna.",
"Zaboravi." itd. U tom sluaju alje somatsku traku do fraze koja
porie podatke: "Idite do trenutka kad je izreena fraza koja vam
porie te podatke.", kae auditor. Trenutak poslije preclear citira, ili iz
sonika ili iz impresija: "Ako bi saznao za ovo, to bi ga ubilo". Tada
auditor alje somatsku traku natrag na poetak dogaaja i ona
nastavlja prolaziti kroz njega, ovoga puta s drugim osjetilnim
sadrajem. Osim ako je dogaaj vrlo kasni prenatalni s osnovnim
podrujem punim materijala, somatike e uzastopnim prepriavanjem
lelujati (fluktuirati prema akciji engrama) i smanjiti se do reduciranja
ili brisanja.
Ponekad se dogodi da auditor kae somatskoj traci da ide u ranija
razdoblja, a ona ode u kasnija. To je misdirector. "Ne mogu rei kojim
putem idem"; "Idem unatrake"; "Samo uini suprotno, to su tipovi
fraza misdirectora. Auditor, ako prepozna ijednu takvu frazu kod
predeara - otkrije je sluajno ih iz predearovih primjedbi na postupak
- on e, tehnikom ponavljanja ih izravnom zapovijedi trad, pokupiti
frazu i engram, reducirati ga ili izbrisati te nastavi terapiju.
Ako somatska traka ne odgovara na zapovijed, tada je bouncer,
324
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
holder, misdirector ili grouper restimuliran i treba ga isprazniti.
Somatska traka bit e tamo gdje i zapovijed koja je spreava da
djduje kao to bismo eljeli.
Postoje dobri i loi vodii somatske trake. Dobar vodi surauje
blisko s arhivarom, koristei jasne naredbe kao: "Somatska e traka
pokupiti najraniji trenutak bola ili nelagode koji moe biti dosegnut."
ili "Somatska e traka ii do najveeg intenziteta somatike koju sada
imate." (kada somatika mui padjenta). Lo vodi izabire specifine
dogaaje za koje misli da bi mogli biti aberativni, sili somatsku traku
u njih i na neki ih nain poraava. Postoje trenud kad treba biti
prilino uvjerljiv s trakom i trenud kad je potrebno izvui dogaaje
tjelesnoga bola, no auditor e najbolje prodjeniti to treba uiniti. Dok
god traka radi glatko, nalazi i pokree nove dogaaje, auditor se u to
ne bi trebao mijeati osim kako bi bio siguran da e reducirati sve do
ega traka doe.
Sjajan nain da temeljito unitite sluaj je postaviti somatsku traku
u dogaaj, zatim odluiti da je neto drugo vanije te urno otii u tom
smjeru, podii to napola i otii ponovno u neto drugo. U trenutku kad
se tri ih etiri dogaaja dosegnu na taj nain ah ne i redudraju, traka
zapne, staza se poinje motati i auditor dobiva vor za koji mu moe
trebati mnogo sati terapije ili tjedan - dva rebalansiranja (ostaviti
sluaj da se smiri) da bi ga vratio u djelatno stanje.
Padjent e ponekad djeti da se somatika iskljui. Ona ga je
muila. To znai da traka na odreeni nain visi u nekom dogaaju
koji je terapija ih pacijentova okolina restimulirala. Obino nije
vrijedno ni vremena niti truda locirati taj dogaaj. Situadja e se
smiriti sama od sebe za dan - dva, a moe biti rije o dogaaju koji ne
moe biti redudran zbog prijanjih engrama.
Sa somatskom trakom se u dogaaju iz kasnijeg razdoblja postupa
na isti nain kao kad ju se alje u ranija razdoblja. Na isti nain
kontaktiraju se i naboji oaja.
Ako ehte provjeriti pomie U se traka, ili testirati sjeanje,
poaljite je nekoliko sati unatrag i pogledajte to ste dobili. Dobit ete
odreenu predodbu o tome kako padjent funkdonira, iako je u veini
sluajeva lake dosegnuti prenatalno podruje nego jueranji dan.
325

L. RON HUBBARD
Sadanje vrijeme
Poetak je zaee. Vai pacijenti ponekad imaju osjeaj da su
spermatozoidi ili jajaca na poetku staze. U dijanetici to je nazvano
spermiki san. Koliko nam je dosad poznato, on nam nije od velike
koristi, ali je vrlo zanimljiv. Njega se preclearu ne mora sugerirati,
sve to treba uiniti je poslati ga na poetak vremenske staze i sluati
to ima za rei. Ponekad mu je rani engram pomijean sa zaeem.
Na samom kraju vremenske staze je, naravno, sadanjost. To je
sadanje vrijeme. Dogaa se da se pacijenti ne vraaju u sadanje
vrijeme jer su na putu udarili u holder. Tehnika ponavljanja s
holderima openito e osloboditi stazu i dovesti do sadanjeg vremena.
Pacijent moe postati pomalo zbunjen zbog svih stvari koje su mu se
dogaale tijekom terapijskoga postupka. Pri vraanju po stazi moe
imati smanjenu otpornost na engrame te se moe spotaknuti na
holder. Auditor bi trebao biti vrlo siguran daje pacijent u sadanjemu
vremenu. Povremeno e se pacijent toliko temeljito zaglaviti, a
vrijeme e ve toliko poodmai, da taj put nee biti izvedivo dovesti -ga
u potpunosti do kraja staze. Jedna "runda" spavanja e to uglavnom
rijeiti.
Postoji postupak provjere kojim auditor moe utvrditi je li preclear
u sadanjemu vremenu. Auditor naglo upita precleara: "Koliko ti je
godina?" Preclear mu da "blic-odgovor". Ako su to preclearove prave
godine on je u sadanjemu vremenu, a ako kae manje, tu postoji
holder i pacijent nije u sadanjemu vremenu. Postoje i druge metode
da se to odredi, ali uglavnom nije od velike vanosti ako pacijent u
tome ne uspije.
Tim blic-pitanjem o starosti moemo dobiti neke iznenaujue
odgovore. Kod "normalnih" ljudi zaglavljenost na stazi je toliko
uobiajena da je daleko od alarmantnog ako za dan - dva ili tjedan ili
dva ne uspiju doi u sadanje vrijeme.
Svatko tko ima kroninu psihosomatsku bolest zasigurno je zaglavio
negdje na vremenskoj stazi. Na blic-pitanja o tome dobivaju se obino
odgovori "tri" ili "deset godina" ili slino, ak i kad ljudi kojima je
pitanje upueno misle da su dobroga zdravlja. Reverie im otkriva gdje
326
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
su na stazi. Ponekad, u prvoj terapiji, preclear zatvori oi u reverieu
da bi se naao na zubarskoj stolici kada je imao tri godine. Tamo je
zapravo bio posljednjih tridesetak godina jer su mu zubar i njegova
majka rekli "ostani tamo" kad je bio potresen plinom i bolom - pa je i
ostao, te je kronini problem sa zubima koji je imao cijeli ivot upravo
taj somatik.
To se ne dogaa veoma esto, ah zasigurno moete pronai nekoga
poznatog tko bi vam dao blic-odgovor "10 godina". Podvrgnut reverieu,
im bi engram iziao na vidjelo, naao bi se kako na leima lei
ispruen na nogometnom igralitu ili u nekoj slinoj situaciji, a netko
mu govori da se ne nrie dok kola hitne pomoi ne stignu: to je njegov
artritis!
Provjerite to na nekome.
Blic-odgovor
Blic-odgovor u terapiji je vrlo esto koritena metoda. Izvodi se na
dva naina. Prvi koji se ovdje spominje najmanje se upotrebljava
"Kad nabrojim do pet?', kae auditor, "u vaemu umu iznenada e se
pojaviti izraz koji e opisati gdje ste na stazi. 1, 2, 3, 4, 5!". "Kasno
prenatalno razdoblje", kae preclear, ih "juer", ih to mu se ve
pojavi.
Blic-odgovor je prvo to osobi padne na pamet kada joj se postavi
pitanje. Obino dolazi iz engramske banke i bit e od koristi. To moe
biti "demonski govor", ah je uglavnom toan. Auditor samo postavi
pitanje, primjerice to dri pacijenta, to mu uskrauje znanje itd., s
naznakom koja prethodi pitanju: "elim blic-odgovor na ovo.".
'elim blic-odgovor na ovo", kae auditor, "to bi se dogodilo kad
biste postali razumni?' "Umro bih", kae pacijent. "Sto bi se dogodilo
kad biste umrli?', upita auditor. "Ozdravio bih!", kae pacijent. S tako
dobivenim podacima moe se napraviti ocjena trenutne prosudbe o
saveznicima ih neemu slinom. U ovom sluaju, dok je preclear bio
bolestan, saveznik je rekao: 'TJmrijet u, jednostavno umrijeti ako ne
ozdravi. Poludjet u ako i dalje bude bolestan.". A prijanji engram
rekao je da preclear mora biti bolestan, no to je, uostalom, samo
engram. Stoga se tehnika ponavljanja primjenjuje na rije umrijeti
327
 L. RON HUBBARD
ime e se otkriti saveznik, za kojega preclear nikada nije ni znao da
postoji, i tako raspriti naboj.
Promiljenom upotrebom blic-odgovora moe biti otkriveno mnogo
vrijednih podataka. Ako nema nikakva odgovora, to znai da je
odgovor blokiran, a taj je odgovor gotovo isto toliko dobar koliko i
stvarni podaci jer upuuje na odreenu vrstu prikrivanja.
Snovi
Razne kole lijeenja mentalnih poremeaja poprilino su
razmatrale snove. Njihova je "simbolika" slabost mistika kojom su
nastojali objasniti neto o emu ni oni sami nisu nita znah. Snovi su
"kue zrcala"8 pomou kojih analizator gleda u engramsku banku.
Snovi su igra rijeima i situacijama u engramskoj banci.
Snovi nisu od velike pomoi upravo stoga jer su igre rijeima.
Dijanetika se ne bavi mnogo snovima.
Od pacijenata ete uti snove. Njih je, kada ponu priati o snovima,
teko zaustaviti, ah sluat ete ih samo ako elite gubiti vrijeme.
Prebacivanje valencije
Prebacivanje valencija je mehanizam koji se koristi u dijanetici.
Znamo nain na koji pacijent ulazi u valenciju kad u ivotu
dramatizira svoje engrame. On postaje pobjednika valencija i govori i
radi uglavnom ono to je osoba u pobjednikoj valenciji radila u
engramu.
U pozadini toga je teorija prema kojoj pacijent ako je vraen u
vrijeme za koje smatra da je previe bolno da bi uao u njega, moe
biti prebaen u valenciju koja ne osjea bol. Nipoto ga se na to ne
smije navesti tako da mu se kae kako ne mora osjeati bol ih emociju
pa ga pustiti da proe kroz to. Takvo provoenje dijanetike je vrlo loe
zato to je to pozitivna sugestija. Svakako biste trebali dobro pripaziti
da pacijentu ne dajete nikakve sugestije jer on moe biti veoma
sugestibilan, ak i kad se pretvara da nije. Dakle, prebacite pacijenta
* "kua zrcala": atrakcija u zabavnom parku koja se sastoji od niza soba i hodnika s
nagnutim ili pokretljivim podovima, iskrivljenim zrcalima i drugim napravama
namijenjenim iznenaenjima ili zabavi.
328
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
u drugu valenciju to e mu omoguiti da izbjegne bol i ostane u
engramu dok ga ne prepria.
Primjer: Otac tue majku, neroeno dijete je "onesvijeteno". Podaci
su u oevoj valenciji dostupni bez bola, u majinoj valenciji s njezinim
bolom te s djetetovim bolom u njegovoj valenciji.
Ako pacijent izriito odbija ui u taj engram, iako ima somatike,
nain da se to rijei je da se pacijenta prebaci u valenciji. Auditor
kae: "Idi u oevu valenciju i budi svoj otac na trenutak.". Nakon malo
nagovaranja pacijent to i uini. "Izgrdite svoju majku.", kae auditor,
"I to poteno.". Pacijent se tako nae u situaciji koja ne sadri
"nesvjesnost" i priblien je emociji i rijeima kojima se njegov otac
obraao majci. Auditor mu dopusti da to uini dva ih tri puta sve dok
se engram donekle ne oslobodi naboja. Tada okree pacijentovu
valenciju u majinu: "Budi svoja majka za trenutak i odgovori ocu.",
kae auditor. Pacijent prebaci valenciju i postane majka te ponavlja
njezine izraze. "Sada budite vi sami.", kae auditor i dodaje: "I molim
vas, ponovno prepriajte cijeli dogaaj sa svim somatikama i
emocijarna.". Pacijent je sada u stanju ponovno iskusiti doivljaj na
nain kako ga je on sam doivio.
Taj postupak vrlo je djelotvoran kada pokuavamo doi do
saveznika. "Prebaci valenciju.", kae auditor vraenom pacijentu, "I
prekhnji majku da ne ubije dijete." Zatim mu, ako je preclear vraen u
neki dogaaj u koji se boji ui, auditor kae: "Sada budi medicinska
sestra. Prekhnji maloga djeaka da ozdravi.". Pacijent e ispraviti
auditorov koncept scenarija, te e obino nastaviti.
Pacijent e esto odbiti ui u valenciju jer je mrzi. To znai da je uz
osobu u iju valenciju odbija ui vezano poprilino naboja.
Postupak promjene valencije rijetko se primjenjuje, ali je prikladan
kada sluaj zapne. Otac se nije pokoravao holderima ih zapovijedima,
on ih je izrekao. Medicinska sestra se ne pokorava svojim
zapovijedima. I tako dalje. Tako se mogu razotkriti mnogi holderi i
denveri. Na poetku terapije to je vrlo korisno. *
* Prebacivanje valencije se rijetko koristi, osim u sluaju kuda se sumnja da nekom engramu
pacijent ne moe drukije pristupiti. Kada se preclear ne mae priblii engramu kao on sam,
esto e mu se pribliiti pomou prebacivanja valencije. Kada se primjenjuje na osobi
329
 L. RON HUBBARD
Vrste lanaca
Engrami su, pogotovo oni u prenatalnom podruju, lanano
povezani, odnosno, postoje nizovi dogaaja slinih vrsta. Ta je
klasifikacija korisna jer dovodi do odreenih rjeenja. Najmanji naboj
imaju oni lanci koje ete kod precleara najlake kontaktirati. Do
najaberativnijih lanaca obino je najtee doi jer sadre najaktivnije
podatke. Zapamtite pravilo: ono do ega je auditoru teko doprijeti, do
toga je i pacijentovu analizatoru bilo teko doprijeti. Prikazat emo
popis lanaca otkrivenih u sluaju ovjeka koji je 36 godina ivio kao
"normalan". Ali, to ni izdaleka nisu svi mogui lanci.
Lanac koitusa, otac - Prvi dogaaj, zdgota. Slijedi pedeset i est
dogaaja. Dva ogranka, otac pijan, otac trijezan.
Lanac koitusa, ljubavnik - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi osamnaest
dogaaja. Svi su bolni zbog ljubavnikova entuzijazma.
Lanac konstipacije - Prvi dogaaj, zigota. Slijedi pedeset i jedan
dogaaj. Svaki dogaaj izaziva visoki pritisak na dijete.
Lanac ispiranja - Prvi dogaaj, embrio, slijedi dvadeset i jedan
dogaaj. Svakoga dana jedanput, do izostanka mjesenice. Sve u
grliu maternice.
Lanac bolesti - Prvi dogaaj embrij, slijedi pet dogaaja. Tri
prehlade. Jedna gripa. Jedno povraanje - mamurluk.
Lanac jutarnje munine - Prvi dogaaj, embrij. Slijede trideset i
dva dogaaja.
Lanac kontracepcije - Prvi dogaaj, zigota. Jedan dogaaj. Neka
pjenasta tvar u grliu maternice.
Lanac svae - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi trideset osam dogaaja.
Tri pada, vikanje, nema udaraca.
Pokuaj abortusa, kirurki - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi dvadeset
i jedan dogaaj.
podlonoj sugestijama, prebacivanje valencije je nepoeljno jer kri dijanetiko pravilo o
nekoritenju niti jedne pozitivne sugestije, izuzev onih neizbjenih za vraanje, ponovno
prepriavanje i otkrivanje podataka. Zbog toga se prebacivanje valencije ne koristi esto, a
posebno rijetko pri radu s osobom podlonoj sugestiji. Treba ga smatrati posljednjim
utoitem i prakticirati ga jedino u sluaju kada je auditor siguran u prisutnost engrama, a
preclear ga je potpuno nesposoban kontrolirati i napasti, a to je vrlo rijetko. -LRH
330
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE PRVI DIO
Pokuaj abortusa, ispiranje - Prvi dogaaj, fetus. Dva dogaaja,
jedan s koritenjem pjene, drugi s Lvsolom,9 vrlo jaki.
Pokuaj abortusa pritiskom - Prvi dogaaj, fetus. Tri dogaaja.
Jednom otac sjedi na majci. Majka skae s kutija.
Lanac tucavice - Prvi dogaaj, fetus. Pet dogaaja.
Lanac nezgoda - Prvi dogaaj, embrij. Osamnaest dogaaja. Bazni
padovi i sudari.
Lanac masturbacije - Prvi dogaaj, embrij. Slijedi osamdeset
dogaaja. Majka masturbira prstima, protresanje i ozljeivanje
djeteta orgazmom.
Lanac lijenika - Prvi dogaaj, prvi izostanak mjesenice.
Osamnaest posjeta. Lijenikovo pregledavanje bolno, ali lijenik
saveznik otkrio majine pokuaje abortusa i propisno je izgrdio.
Prijevremeni trudovi - Tri dana prije roenja.
Roenje - Dvadeset devet sati trudova.
To to je majka ispod glasa sama sa sobom govorila priskrbilo je
prilinu koliinu materijala za brisanje jer je na to pridodan ostatak
pacijentova ivota. To je bio sluaj za koji je trebalo petsto sati
terapije, bez sonika i s imaginarnim sjeanjem, koje je trebalo
ponititi otkrivanjem tvornice lai prije nego to se do podataka uope
moglo doi.
Postoje i drugi mogui lanci, no ovaj je sluaj odabran jer sadri
uobiajene toke. Na alost, majin ljubavnik nije neto vrlo neobino
i do te mjere unosi tajnovitost u sluaj da kada sluaj izgleda vrlo, vrlo
tajanstveno, to upuuje na jednoga ili dva ljubavnika. Ali, ne
sugerirajte ih preclearu. On bi ih mogao upotrijebiti za izbjegavanje.
Dijanetike zabrane
Niti jednom pacijentu nemojte dati pozitivnu sugestiju, bilo kao
samu terapiju ili pripomo terapiji.
Na poetku svake pojedinane terapije nemojte propustiti dati
ponitava i iskoristiti ga na kraju.
Nikad nemojte rei pacijentu da e se moi "sjetiti toga u
sadanjemu vremenu", jer e somatika doi u sadanje vrijeme, to je
9
Lysol: tekuina za dezinfekciju.
331
 L. RON HUBBARD
vrlo neugodno.
Nikad, nikad, nikad, nikad ne recite pacijentu da se moe sjetiti
svega to mu se dogaa u sadanjemu vremenu, jer e to, ako je
pacijent zapao u duboki trans, grupirati sve u sadanje vrijeme. I tada
je potrebno ponovno razmrsiti cijeli sluaj. elite li potratiti dvjesto
sati?
Nikada, ni na koji nain ne vraajte pacijentu milo za drago kada se
on naljuti na vas. Drite se Kodeksa auditora. Naljutite li se na njega,
mogli biste ga baciti u apatiju ije e vam razrjeavanje uzeti mnogo
sati.
Nemojte procjenjivati podatke niti govoriti pacijentu to s njim nije
u redu.
Nemojte likovati. Ako je preclear vaa ena, mu ili dijete, nemojte
ga zadirkivati time to mu omiljeni izraz u svaama potjee iz
engrama. Pa, naravno da potie!
Ne preispitujte valjanost podataka. Svoje sumnje zadrite za sebe.
Informaciju sasluajte za svoje vlastito ravnanje. Ako pacijent ne zna
to mislite, engrami nikada nee dobiti priliku da umaknu auditora
Pacijenta nikada nemojte naglo vratiti u sadanje vrijeme samo
zato jer vas moli da to uinite. Ako je usred engrama, jedini izlaz je
kroz njega. Snaga engrama je neznatna kada je pacijent u njega
vraen, ona se ukljuuje kada pacijent doe u sadanje vrijeme.
Dovedete li pacijenta naglo u sadanjost doivjet e ivani napad.
Nikad se nemojte uplaiti ma koliko se preclear previjao i vritao.
Nita od toga nije ozbiljno, iako ponekad izgleda dramatino.
Nemojte nikad obeati da ete sluaj dovesti do Cleara; obeajte
jedino da ete ga dovesti do Eeleasea. Preclear e prekreno obeanje
vrlo teko primiti.
Nemojte se mijeati u privatni ivot predeara ili mu davati
uputstva. Recite mu da sam odlui to bi trebao uiniti.
Nemojte kriti Kodeks auditora. On postoji kako bi zatitio vas, a ne
samo precleara. Terapija mu ne moe nakoditi, ak niti uinite li
samo pola posla, i pola od toga pogreno. No, krenje Kodeksa
auditora moe vas dovesti u vrlo neugodnu poziciju jer e vas uiniti
metom precleara i stajati vas mnogo dodatnog posla.
332
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
Engrame do kojih ste pomou arhivara uspjeli doi ne ostavljajte
napola reduciranima.
Nemojte biti inventivni dok ne razrijeite barem jedan sluaj. I
nemojte biti previe inventivni dok ne steknete iskustvo sa sluajem
koji ima sonik, sluajem s blokadom sonika i sluajem s imaginarnim
sonikom. Dovedite ih do Cleara i znat ete, a susrest ete i dovoljno
engrama da biste doli do ideja koje uvelike mogu koristiti dijanetici.
Ne doete U nakon toga do nekih ideja i nakon to ste sami terapijom
dovedeni do Cleara, neto zasigurno nije u redu. Dijanetika je znanost
koja se razvija, ali nemojte je razvijati ako ne znate u kojemu smjeru
ide.
Nemojte mijeati benzin i alkohol, odnosno, dijanetiku i ostale
terapije, osim onih potpuno medicinskih koje je propisao profesionalni
lijenik.
Nemojte zapetljati sluaj i odvesti ga psihijatru koji ne poznaje
dijanetika Jedino dijanetika moe raspetljati dijanetiku i nikakve
stare metode pacijentu nee nimalo pomoi. Sve to mu je potrebno je
da jo jednom proe kroz ono iz ega ste ga prenaglo izvukli. Stisnite
zube i poaljite ga ponovno natrag kroz dogaaj. U dijanetici, osoba
koja je danas doivjela ivani slom, sutra je najsretnije bie na
svijetu.
Ne posustajte, nemojte stati. Samo nastavite prolaziti kroz
engrame. I jednoga dana imat ete Releasea. Malo potom, imat ete i
Cleara.
Vrste somatika
Postoje dvije vrste somatika. One koje zaista pripadaju pacijentu i
one koje pripadaju njegovoj majci ili nekoj drugoj osobi. I prve i druge
zaista su se dogodile. No, pacijent ne bi trebao imati somatike svoje
majke. Ima li ih, i otkrijemo li da se ali na glavobolju kad god
njegovu majku boli glava, postoji vrlo rani engram koji kae da on
mora imati isto to i ona: "Beba je dio mene.", "elim da pati isto
koliko i ja patim." itd. Ili, izraz moe biti neka potpuno krivo shvaena
stvar, uzeta doslovno. Sve e to ve izii na vidjelo i auditoru ne bi
trebalo zadavati previe brige.
333
 L. RON HUBBARD
"Nesvjesnost"
O "nesvjesnosti" smo ve govorili na nekoliko mjesta i na razliite
naine. Ona se u terapiji izraava na dva posebna naina: kao
zijevanje i kao "boil-off.
Engram tjelesne boli sadri duboku nesvjesnost i kad se uklanja,
posebno iz bazinog podruja, to se manifestira zijevanjem. Pacijent
poinje zijevati nakon prvog ili drugog ponavljanja. To zijevanje
ukljuuje njegov analizator.
Tijekom terapije u vrlo ekstremnom engramu - prenatalni
elektrook koji je majka primila - pojavio se petosatni "boil-off. Iako
je taj ok trajao manje od minute, pacijenta je doveo toliko blizu smrti
da se on, kad je taj dogaaj u terapiji prvi puta otkriven, pet sati
trzao, imao vrtoglavicu i udne snove, te nerazgovijetno mrmljao. To
je rekord. I etrdeset i pet minutni "boil-off' je rijetkost. Pet do deset
minuta je uobiajeno.
Auditor e dovesti pacijenta u neko podruje. Somatik se ne
ukljuuje, no, pacijent poinje drijemati i zapada u udan san. S
vremena na vrijeme se probudi, promrmlja neto, obino besmisleno,
te ponovno padne u san i naizgled nema nikakvog napretka. Ali,
napredak je postignut. Razdoblje u kojemu je bio gotovo mrtav dolazi
na povrinu. Uskoro se ukljuuje somatik i pacijent e na zapovijed
nekoliko puta proi kroz engram, malo zijevati i zatim se razbistriti.
Tolika koliina "nesvjesnosti" je, naravno, bila dovoljna da dri njegov
analizator devedeset posto iskljuenim kada je bio u budnome stanju.
Jer, s obzirom na to da je bio blizu bazinog, bio je dijelom svakog
drugog engrama. Kada se oslobodi engram s tako dubokom
"nesvjesnou", u sluaju dolazi do znatnog poboljanja, ponekad
jednako kao kod engrama bolne emocije.
Na auditoru je da u tome ustraje, ma koliko trajalo. Auditor koji
sam nije d e a r mogao bi postati vrlo pospan gledajui sve to, no to
ipak treba obaviti. Rijetko e naletjeti na "boil-off' koji traje sat
vremena, ali u svakom ga sluaju ima i obino traje od 10 minuta do
pola sata.
S vremena na vrijeme pacijenta bi trebalo "prodrmati" i pokuati ga
334
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
navesti da proe kroz engram. Postoji poseban nain za vraanje
pacijenta u ivot: ne dodirujte njegovo tijelo jer to moe biti vrlo
restimulirajue i silno ga uznemiriti. Rukom ili nogom dodirnite samo
njegova stopala, tek toliko da na trenutak pobudite njegovu pozornost.
To podrava napredovanje "boil-offa" i pacijentu ne doputa da utone
u obian san.
Neiskusan auditor "boil-off' moe zamijeniti engramskom
zapovijedi "spavaj". Meutim, auditor e, ako paljivo promotri, otkriti
da pacijent u "boil-offu" prua vjernu sliku drogirane osobe, dok bi u
sluaju zapovijedi "spavaj" jednostavno mirno zaspao. "Boil-off' je
pomalo nemiran, pun nerazgovijetnog mrmljanja, zamuckivanja i
snova. Sanje miran.
Engramska zapovijed da ode na spavanje, koja djeluje na vraenoga
precleara, moe se razbiti slanjem somatske trake u trenutak kada je
izdana. Ako preclear uspostavi kontakt i proe kroz taj trenutak, brzo
e se razbuditi na vremenskoj stazi i nastaviti s terapijom
"Boil-off' moe biti pun zijevanja, mrmljanja ili gunanja. Spavanje
je obino tiho i mirno.
Mje poznato zbog ega se to zove boil-off i zato se auditorima taj
termin toliko svia. U poetku je ozbiljno nazvan "redukcijom
kome10", no takva je uenost nadglasana injenicom da taj termin
nikada nije upotrebljen.
Veseli li vas sluanje neijih snova, u "boil-off-u" nai ete ih u
izobilju. Kao to prizori u daljini gledani kroz vrui pustinjski zrak
mogu izgledati nestvarno i iskrivljeno, na isti nain analizator vidi
engramske zapovijedi gledajui ih kroz koprenu "nesvjesnosti".
Lockovi
Jedna od blagodati prirode je i to to lock ne zahtijeva mnogo
panje. Lock je dogaaj s nabojem ih bez njega, kojeg se maemo
svjesno sjetiti i za koji se im da je razlog neije aberacije. Moda je i
to jo jedan od naina na koji se banka titi. Lock je trenutak
mentalne neugode koji ne sadri ni tjelesnu bol niti veliki gubitak.
Pogrde, javno sramoenje, to su lockovi. Svaki sluaj ima na tisue
koma: razdoblje duboke, produene nesvjesnosti kao posljedica ozbiljne bolesti ili ozljede.
335
 L. RON HUBBARI)
lockova. eli li gubiti vrijeme traei, auditor e ih pronai mnogo.
Uzgred, cilj jedne stare vjetine, poznate pod nazivom "hipnoanaliza",
bio je tretman lockova. Veina ih moe biti reducirana.
Do ukljuivanja engrama dolazi u nekom buduem trenutku od
vremena kada je engram stvarno primljen. Trenutak ukljuivanja
sadri smanjenje analitinosti zbog iscrpljenosti ili blage bolesti.
Pojava situacije koja je slina engramu i koja sadri "nesvjesnostf
ukljuuje engram. To je primarni lock. Njegovo razbijanje, ako ga je
mogue nai, rezultira iskljuivanjem engrama. Iako to ima odreenu
terapijsku vrijednost, ipak se moe smatrati gubitkom vremena. Neke
su se stare metode time koristile bez da su to razumjele.
eli li auditor saznati kako pacijent u ivotu funkcionira moe
otkriti i pogledati neke od tisua i tisua lockova. Ali, to je jedino to
ga u njima moe zanimati, jer lockovi prazne naboj. U trenutku kada
je engram koji ih dri izbrisan oni se automatski prazne. Kad engrami
nestanu, cijeli ivot dolazi u ravnoteu i lockovi vie ne zahtijevaju
nikakav tretman. Preclearu, sada dovedenom do Cleara, nisu
potrebne nikakve upute o tome kako treba razmiljati. To je, poput
otputanja lockova, automatski proces.
Lockovi ponekad lee meu engramima. Preclear moe biti u
prenatalnom razdoblju i iznenada pomisliti na vrijeme kad je imao
dvadeset godina ili, to je u terapiji uobiajeno, na engram koji je od
nekoga uo. To je dobar trag. Ne obraajte vie pozornost na lock -
pronaite engram za koji se vezao - jer engram je odmah uz njega. Ti
lockovi u snovima u iskrivljenom obliku izranjaju iz banke oteavajui
san.
Sluaj juniora
Sluaj juniora ne biste trebali uzeti za svoj prvi sluaj. Izbjegnite to,
ako je ikako mogue. Zovu li se i otac i sin George, uvajte se nevolja
jer u engramskoj banci George znai George, to je deluxe razmiljanje
u istovjetnostima.
Majka kae: "Mrzim Georgea!". "To znai juniora", kae engram,
iako je majka mislila na oca. "George je tako nepromiljen." "George
ne smije znati." "Oh, George, da si barem imalo seksualno privlaan,
336
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
ali nisi." Engrami sve to doslovno prenesu na juniora. Rijetko ete
nai da je sluaj lagan.
Pri pomisli na preuzimanje sluaja juniora auditora obino "proe
jeza" jer moe oekivati najtei, robovski rad kada ima nesonini
sluaj, koji je izvan vremenske staze i koji je nazvan po ocu ili majci.
Naravno, i takvi se sluajevi rjeavaju. Ali, da su roditelji znali to su
uinili djetetu dajui mu bilo koje ime koje se moe pojaviti u
engramskoj banci, kao to je ime roditelja, bake, djeda ili prijatelja,
taj bi obiaj zacijelo istoga trena ieznuo.
Restimuliranje engrama
"Pitajte dovoljno esto i dobit ete", uvijek se potvruje pri radu s
engramskom bankom Jednostavno, dostatnim brojem vraanja u
neko podruje, engram e se pojaviti. Ako ne danas, onda sutra. Ne
bude li to sutra, bit e dan iza toga, i tako dalje. Ispranjenja
emocionalnog naboja najlake emo locirati pitajui za njih s vremena
na vrijeme i vraajui pacijenta preko onoga dijela staze gdje
oekujemo da lei naboj. Ono to ne uspijemo tehnikom ponavljanja,
moemo postii vraajui pacijenta, iz terapije u terapiju, u odreeni
dio njegova ivota. Prije ili kasnije engram e se pojaviti.
Blokirana ivotna razdoblja i ljudi
itava podruja vremenske staze mogu biti blokirana. Ona sadre
supresore u vidu engramskih zapovijedi, prosudba o savezniku i
bolnih emocija. Osobe sadrane u engramu zbog toga mogu ostati
potpuno skrivene. Tek nakon to se ukloni nekoliko engrama iz
bazinoga podruja Ui se ono postupno razvilo, kao to je prije opisano,
one e ponovno izii na vidjelo.
Netrpeljivost prema roditeljima
Pri dovoenju djeteta ih odrasle osobe do Cleara redovito se dogaa
da preclear, prolazei kroz faze poboljanja koje ga podiu na tonskoj
skali, proe kroz drugu zonu skale, ljutnju. Preclear moe postati ljut
na svoje roditelje i ostale napadae u engramskoj banci. Takva
situacija je za oekivati. Ona je prirodni nusproizvod te terapije i ne
337
 L. RON HllBBARD
moe se izbjei.
Napredovanjem sluaja podie se naravno i tonska razina dovodei
precleara u stanje dosade u odnosu na zlikovce koji su mu uinili
neto naao. Na kraju, dostie ton 4, to je ton Cleara. Tada je veseo i
prijateljski raspoloen prema ljudima, bez obzira na to jesu li mu
uinili neto naao ili ne. Naravno, raspolae podacima o tome to od
njih moe oekivati, ali prema njima ne gaji osjeaj netrpeljivosti.
Osjea li roditelj da e se dijete, znajui sve, okrenuti protiv njega,
tada grijei. Dijete, kao aberirana osoba, ve je itekako okrenuto
protiv njega, znao njegov analizator sve ili ne, i daljnje skrivanje
dokaza moe rezultirati vrlo neizvjesnim i nimalo zgodnim
ponaanjem.
Kontinuiranim promatranjem moe se opaziti da dobar Release ili
Clear ne osjeaju netrpeljivost prema svojim roditeljima ili drugima
koji su uzrokovali njihove aberacije. Oni zaista prestaju sa svojim
tako iracionalnim protivljenjem, branjenjem i svadanjem. Clear e se
zasigurno boriti za pravednu stvar i pritom e biti najopasniji mogui
protivnik. No, on se ne bori poput ivotinje zbog iracionalnih razloga,
njegovo razumijevanje ljudi je znatno poveano i njegova ljubav na
kraju moe biti duboka. eli li roditelj od svojega djeteta ljubav i
suradnju, bez obzira na sve to mu je uinio, dopustit e terapiju te e
tu istu ljubav i suradnju zadobiti od svojega samoodredenog djeteta,
koje vie nee potajno biti apatino ili bijesno. Naposljetku, Clear je
saznao uzrok i roditeljskih i svojih aberacija i zna da su oni imali
engramske banke prije njega.
Dodvoravanje
U procesu rada proi emo preko gornjih slojeva apatije -
dodvoravanja. Dodvoravanje je nastojanje za podravanjem ili
rtvovanjem nekoj sveunitavajuoj sili. U tom stanju pacijent, zbog
velikog straha od drugih nudi skupe darove i njene rijei, okree
drugi obraz, nudi sebe kao otira i, uglavnom, od sebe radi budalu.
Mnogo brakova, na primjer, nije sklopljeno iz ljubavi nego zbog tog
bijednog surogata, dodvoravanja. Ljudi imaju naviku vjenavati se za
ljude sa slinim reaktivnim umom. No, na alost, takvi su brakovi
338
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
destruktivni za oba partnera. Ona ima odreeni skup aberacija koje
odgovaraju njegovima. Ona je pseudomajka, on je pseudootac. Morala
se udati za njega jer ju je otac pokuao ubiti prije nego to se rodila.
On se morao njome oeniti jer ga je majka tukla dok je bio dijete.
Koliko god se to inilo nevjerojatnim, takvi su brakovi vrlo esti. Ili
jedan od njih postaje duevno bolestan, ili oboje propadaju. On je
nesretan, njegov je entuzijazam slomljen, ona se osjea bijedno. Iako
bi oboje mogli nai partnere s kojima bi bili sretni, zbog straha se ne
mogu rastati. Oni se moraju dodvoravati jedno drugome.
Naie U na brak u takvu stanju, za auditora je bolje da ih oboje
usporedno tretira, nego da pokua samo s jednim od njih. Ili bi se njih
dvoje trebali meusobno tretirati, i to to prije. Uzajamna pomo
gotovo uvijek razvija toleranciju i razumijevanje.
Dodvoravanje je ovdje spomenuto jer ima dijagnostiku vrijednost.
Ljudi koji auditoru poinju donositi skupe darove zapravo mu se
dodvoravaju i to vjerojatno znai da imaju engramsku prosudbu koja
im kae da e umrijeti ili poludjeti postanu li razumni. Auditoru e se
moda darovi sviati, ali bolje mu je da pone tragati za engramom
suosjeanja na koji jo nije posumnjao ili ga dotaknuo.
Ljubav
Vjerojatno ne postoji nita to toliko zaokuplja ovjeka koliko
ljubav.
Moglo bi se rei da tamo gdje nalazimo najvee nesuglasice,
nalazimo i najmanje razumijevanja. I tamo gdje su injenice najmanje
precizne, takoer je i najvie svaa. Tako je i s ljubavi.
Bez sumnje, ljubav je unitila vie ivota nego rat i donijela vie
sree nego svi snovi o raju.
Uhvaena u mreu tisua pjesama godinje, preplavljena golemim
teretom loe literature, ljubavi bi trebalo pruiti pravu mogunost da
bude definirana.
Otkriveno je da postoje tri vrste ljubavi izmeu mukarca i ene.
Prva je sadrana u zakonima privlanosti i predstavlja ljubav kojom
ovjeanstvo podrava ovjeanstvo. Drugo je seksualni odabir i
predstavlja istinski magnetizam izmeu partnera. Trea vrsta je
339
 L. RON HUBBARD
kompulzivna "ljubav", izazvana aberacijom, a ne neim razumnim.
Mogue je da su junaci i junakinje spominjani u legendama
pripadali drugoj vrsti. Zasigurno ete ako promotrite oko sebe otkriti
mnoge sretne veze temeljene na prirodnom i vrlo njenom divljenju.
Treu vrstu nalazimo u izobilju. Njima i njihovim patnjama posveen
je uti tisak. Oni gue sudove hitnim zahtijevima za razvod,
kriminalnim djelima i civilnim tubama, alju uplakanu djecu u kut,
daleko od svaa. I iz svojih slomljenih domova izbacuju slomljene
mladie ili djevojke.
Tu treu vrstu dijanetika opisuje kao "vezu reaktivnoga uma". To je
susret umova - ali umova na najnioj razini prosuivanja koju ovjek
moe imati. Prisilom spojeni zajedno, mukarac i ena koji sklapaju
takav brak nee u tom braku pronai nita drugo doli tugu i
nestajanje vlastitih nada.
On je ili pseudobrat koji ju je redovito tukao ili pseudootac o kojem
je vodila brigu. Moda je on i pseudomajka koja je neprestano vikala
na nju ali koju ona mora umirivati, mogao bi biti i lijenik koji ju je
tako surovo ozlijedio. Ona bi mogla biti njegova pseudomajka, njegova
pseudobaka koju je morao voljeti, iako je potkopavala njegove odluke.
Mogla bi biti i pseudomedicinska sestra iz neke davno prole operacije
ili pseudouiteljica koja je na njemu iivljavala svoj sadizam.
Prije nego to se vjenaju znaju samo da postoji prisila da moraju
biti zajedno, osjeaj da oboje moraju biti krajnje ljubazni jedno prema
drugome. Nakon vjenanja sve vie i vie restimuuraju prastaru bol
koju osjeaju i naposljetku obole. Njihov ivot, do tada vjerojatno ve
zakornpliciran i nesretnom djecom, tuna je ruevina.
Mehanizam dodvoravanja donosi za sobom i prikriveno
neprijateljstvo. Darovi bez nekog odreenog razloga i iznad novanih
mogunosti, portvovanost koja se nekada inila tako plemenitom,
ine dodvoravanje. Dodvoravanje je apatino nastojanje zadravanja
opasnoga "izvora" bola na distanci. Pogrean identitet je jedna od
manjih pogreaka reaktivnoga uma. Podmititi, ponititi ljutnju neke
moda davno umrle osobe, ali i ponovno ive u partneru, nada je
dodvoravanja. No, ovjek koji se ponekad ne bori je mrtav.
Neprijateljstvo moe biti maskirano i u potpunosti "nepoznato" osobi
340
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
koja ga osjea. U umu neprijateljski raspoloene osobe, neprijateljstvo
se uvijek opravdava i smatra prirodnom posljedicom neke sasvim
oigledne uvrede.
ena koja ini nepromiljene gafove pred gostima, odajui im istinu
o omiljenim lovakim priama svojega mua, ena koja zaboravlja na
male usluge koje je traio, ena koja "hladnom logikom" iznenada
ubode u njegove nade. To su ene koje s partnerom ive jer mu se
moraju dodvoravati zbog nekih pogreaka koje je poinio neki drugi
mukarac davno prije zaruka, i to su ene koje dodvoravanjem
otupljuju nade i pogreno razumiju tugu svojih partnera.
Mu koji spava s drugom i "sluajno" ostavlja njezin ru na svojoj
kravati, mu koji smatra da je njezino kuhanje loe, a njezini dani
dokoni, mu koji zaboravlja poslati njezina pisma, mu koji njezine
ideje smatra glupima - to su muevi koji ive s partnerom kojemu se
moraju dodvoravati.
Strma, roller-coaster krivulja rata i mira u kui, nedostatak
razumijevanja, uzajamna uskraivanja slobode i samoodreenja,
nesretni ivoti, nesretna djeca i razvod, rezultat su brakova
reaktivnih umova. Prisiljeni na brak nepoznatom prijetnjom, pod
pritiskom straha od bola radi povjerenja, "taj susret umova" temeljni
je uzrok svih propalih brakova.
U nedostatku definicije, zakon je izazvao velike nevolje na putu
onih upletenih u takve brakove. Taj je put suavajua spirala koja
vodi do bijede, a ona je praena svim kroninim restimulacijama i vodi
samo do propasti i smrti. Moda e jednoga dana postojati neki
razuman zakon prema kojemu se samo neaberirane osobe mogu
vjenavati i imati djecu. Postojei zakon samo osigurava da je brak, u
najbolju ruku, veoma teko raskinuti. Takav je brak i za mua i za
enu, i za djecu poput zatvorske kazne.
Brak se moe spasiti ienjem aberacija obaju partnera. To bi
svakako bilo ukljueno u optimalno rjeenje jer e i muu i eni biti
vrlo teko, ak i ako su razvedeni, ubudue se uzdii do bilo koje
razine sree. Postoje li tu i djeca, a ienje se ne provede, poinjena je
velika nepravda.
Oiste li se od aberacija oba partnera vezana brakom reaktivnih
341
 L. RON HUBBARD
umova, obino se otkrije da im ivot postaje znatno podnoljiviji.
Razlog je u tome to ljudska bia imaju prirodni, uzajamni afinitet,
ak i kada ne postoji seksualna privlanost. Obnavljanje braka
ienjem partnera moda nee dovesti do uzviene ljubavi o kakvoj auditirati bez veih tekoa, no kada je sam u terapiji, njegov osjeaj
su vrljali pjesnici, ali e zacijelo dovesti do visokog stupnja
potovanja i suradnje prema zajednikome cilju - uiniti ivot
dostojnim ivljenja. Kod mnogo tako oienih brakova otkriveno je da
su partneri, ispod prljavog rublja aberacija, voljeli jedno drugo.
Glavni uspjeh takvog ienja je dobrobit djece. Gotovo sva brana
nezadovoljstva sadre, kao svoj glavni imbenik, aberaciju na drugoj
dinamici, seks. Svaka takva aberacija sadri i sklonost izraavanja
nervoze prema djeci.
Ako brani par ima djece, odgovor ne lei u razvodu nego u
dolaenju do Cleara. A s dolaenjen do stanja Cleara, otvara se
potpuno nova stranica ivota, stranica koja moe biti ispisana sreom
U sluaju braka reaktivnih umova uzajamno dovoenje do Cleara
esto je komplicirano skrivenim neprijateljstvom koje lei ispod
mehanizma dodvoravanja. Bilo bi mudro da partneri izvan vlastitioga
doma potrae prijatelje koji bi bih zainteresirani za uzajamnu
terapiju. Ponu k' partneri uzajamno dovoditi jedan drugoga do Cleara
trebat e mnogo obuzdavanja od bijesa i mnogo strpljenja, a Kodeksa
auditora mora se striktno pridravati. Trebat e mnogo svetake
nepristranosti da bi se izdrao ton 1 partnera vraenog u trenutak
svae koji svoja prepriavanja zainjava daljnjim optuivanjem. Ako
se mora, to se moe uiniti, no sretnemo li par okruen mnogim
svaama i tegobama bit e im lake potrae li partnera za terapiju
izvan kue.
Nadalje, izmeu auditora i precleara uspostavlja se neka vrsta
"veze". Jaanje prirodnog afiniteta nakon terapije je toliko da ve i
neka sitnica ih rije mogu biti shvaeni kao divljaki napad i
rezultirati svaom i zastojem u terapiji.
Smatra se da je najbolje da mukarac auditira mukarca, a ena
enu. To se mijenja kada imamo sluaj ene s toliko jakom aberacijom
u odnosu prema enama da se boji njihove blizine ih kad auditiramo
mukarca koji osjea duboki strah od drugih mukaraca.
342
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI PIO
Dinamike mukarca i ena su poneto drukije, i ena moe,
pogotovo ako je bilo sluajeva ozbiljnijih svaa, ponekad biti
nedovoljno uporna u auditiranju svojega mua. Mu obino moe
da mora vladati situacijom tjera ga na pokuaje samokontrole11, a to
je nemogue.
Brisanje
Prije ih kasnije - budete li uporni - doi ete do basic-basica,
najranijeg trenutka "nesvjesnosti" i tjelesne boli. Znat ete kada ga
otkrijete, moda i samo po tome to se stvari poinju brisati, a ne
reducirati. Ima h pacijent jo uvijek blokadu sonika, i dalje moete
brisati, prije ih kasnije taj sonik e se ukljuiti, moda ne prije nego
to je sluaj gotovo pri kraju. Prije ih kasnije doi ete do basic-basica.
Brisanje je tako manje-vie isti postupak kao i ulazak. Izbriete sve
ranije engrame, uvijek one najranije koje moete nai i nastavljate
prazniti engrame bolne emocije od naboja u bazinome podruju ih u
razdobljima nakon roenja i kasnije u ivotu. Izbriite koliko god
moete nai u ranom razdoblju sluaja i tada oslobodite sve emocije
koje moete nai kasnije u sluaju (izbriite sve u svakom engramu s
kojim doete u dodir) i zatim se vratite natrag i pronaite rani
materijal.
Reaktivna engramska banka u stanju je potpunoga nereda. Mora da
arhivar s njom ima prilino tekoa. Ako su ukljuene stvari i iz
ranijih i iz kasnijih ivotnih razdoblja, ponekad je sve to moe dobiti
materijal na odreenu temu, ponekad materijal pod odreenom
somatikom (na primjer, svi zubi), a ponekad moe ii naprijed u
vremenu, uredno postrojen i davati dogaaje jednog za drugim Ovo
posljednje je najhitniji postupak.
Sluaj nee biti doveden do Cleara prije nego to odradite svaki
trenutak tjelesnog bola i ispraznite naboj svih trenutaka s bolnim
emocijama. Ponekad ete biti sigurni da ste gotovo doli do cilja da
11
samokontrola: autohipnoza ili pokuaj auditiranja samog sebe bez prisustva auditora.
Kada se pokuava u dijanetici, autohipnoza vjerojatno nije nita drugo do besplodni
mazohizam. Ako se pacijent stavi u autohipnozu i vrati se, u namjeri da doe do bolesti ih
roenja ih prenatalnih engrama, uspjet e se jedino razboljeti.
343
 L. RON HUBBARD
biste odlazei ponovno u prenatalno podruje otkrili novu seriju
materijala, koji u kasnijim bolnim emocijama niste uspjeli osloboditi.
Jednoga dana naii ete na sluaj koji nigdje na vremenskoj stazi
nema nikakvih blokada i koji vie nije zainteresiran za engrame
(sluajevi apatije u poetku nisu zainteresirani; Clearovi, na gornjoj
razini, takoer nisu zainteresirani, inei tako ciklus, iako su Clearovi
daleko od apatije), koji e imati sva sjeanja, koji e tono prosuivati
i nee initi nikakve pogreke (unutar ogranienja podacima kojima
raspolae) i koji, ukratko, ima iscrpljenu engramsku banku. Ali, ne
budite nikada previe optimistini. Nastavite traiti dok niste sigurni.
Promatrajte sluaj kako biste bili sigurni da ne pokazuje nikakve
aberacije ni prema emu, da su mu dinamike visoko i da ivi sretnim
ivotom. Osjea li sada osoba da moe rijeiti sve probleme u ivotu,
pobijediti cijeli svijet jednom rukom vezanom iza lea i osjeati
prijateljstvo prema svim ljudima, tada imate Cleara.
Jedino u emu moete pogrijeiti je procjena da ste, uinivi osobu
manje nesretnom i iznad prosjeka, zakljuili da je to Clear, uz ideju da
su sva ljudska bia puna pogreaka, zala i grijeha. To je Release.
Poznato je da e svaki poetnik u ispiranju zlata zamijeniti eljezni
pirit - "zlato za budale" - za pravo zlato. Poetnik e trijumfirati zbog
sjajnog komadia neega u njegovu situ, cijena ega je zapravo
nekoliko dolara po toni. I tada ugleda pravo zlato! U trenutku kada u
svome situ ugleda pravo zlato, znat e kako zlato zaista izgleda. Tu ne
moe biti pogreke.
12
Osim injenice da e psihometrija pokazati da je Clear
natprosjeno inteligentan, da je njegova lakoa shvaanja i
svestranost golema, postoji jo jedna kvaliteta, ljudska kvaliteta
osloboenoga ovjeka. Provedite Releasa kroz psihometriju i on e
takoer biti iznad normale. Ali, Clear je Clear, i kad ga vidite znat
ete to bez dvojbi.
To to Clear vie nije zainteresiran za svoje sada nepostojee
engrame, ne znai da nije zainteresiran za nevolje drugih. To to
osoba nije zainteresirana za svoje vlastite engrame ne dokazuje nuno
12
psihometrija: mjerenje psiholokih varijabli kao to su inteligencija, brzina shvaanja i
emocionalna uznemirenost.
344
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
da je rije o Clearu, nego je to vrlo vjerojatno drugi mehanizam,
apatija zanemarivanja. Imati engrame i zanemarivati ih uobiajena je
aberacija reaktivnoga uma koji je na tonskoj skali na razini apatije.
Nemati engrame i zanemarivati ih neto je posve drugo. Svaki sluaj
apatije koji zanemaruje svoje engrame kao odgovor na sve svoje
nedae, inzistira na tome da je sretan, inzistira, iako se raspada u
komade, da je s njim sve u redu, tijekom rada e postati zainteresiran
za svoje engrame i vie zainteresiran za ivot u cjelini, posebno nakon
to se ukloni basic-basic. Lako je razlikovati sluaj apatije od Cleara,
jer su to dva suprotna kraja ivotnoga spektra: Clear uzlijee prema
pobjedi i trijumfu; sluaj apatije zna da pobjeda i trijumf nisu za njega
i objanjava kako nisu vrijedni truda.
Za sada se ne moe odgovoriti na pitanje koliki je ivotni vijek
Cleara, no pitajte to za sto godina.
Kako moete prepoznati Cleara? Koliko je ovjek blizu svojemu
optimumu? Moe li se ovjek lako prilagoditi svojoj okolini? I mnogo
vanije, moe li svoju okolinu prilagoditi sebi?
Auditor bi trebao nakon 60 dana i ponovno nakon est mjeseci
otkako se ini da je postignuto stanje Cleara, ponovno potraiti ne
postoji li neki previeni materijal. On bi trebao pomno ispitati
mogueg Cleara s obzirom na dogaaje iz prologa razdoblja. Tako e
saznati za brige, nemire i bolesti do kojih je u meuvremenu moda
dolo, i pokuati ih slijediti do engrama. Ako ne nalazi engrame, Clear
je definitivno i bez sumnje Clear. I takav e ostati.
Meutim, ako sluaj samo zastane, i dok se ini da su aberacije
prisutne, a engrami se ne mogu nai, uzrok vjerojatno lei u temeljito
skrivenim nabojima oaja - engramima bolne emocije. Takvi engrami
nisu obvezno postnatalni, nego mogu biti unutar prenatalnog
razdoblja i sadravati vrlo tajnovite okolnosti - ili engrami tako kau
Takoer, neki su sluajevi zastali i pokazali se neprobojnima zbog
sadanje ili neposredno prole okolnosti koju pacijent nije otkrio.
Postoje dva razloga koji mogu produljiti sluaj:
(a) osoba se moe toliko aberativno stidjeti svoje prolosti i biti
uvjerena u kaznu ako je otkrije, da ne ini nita drugo osim
izbjegavanja;
345
 L. RON HUBBARD
(b) osoba moe biti u strahu zbog nekih postojeih okolnosti ili
prijetnje.
Auditor nije zainteresiran za ono to pacijent ini ih to je uinio,
dijanetika se u terapiji bavi iskljuivo onim stoje uinjeno osobi. Ono
to je uinio pacijent nije bitno. Auditor koji bi tome pridao vanost,
primjenjuje neto drugo, a ne dijanetiku. Meutim, pacijent zbog
svojih engrama moe postati opsjednut idejom da auditoru mora
sakriti neto iz svojega ivota. Dva gore navedena, opa tipa,
pokrivaju opa stanja.
Ti aktivni razlozi, za stavku (a), mogu biti stvari poput zatvorske
kazne, neotkrivenog ubojstva blinjega (premda mnogo ljudi misli da
su poinili ubojstvo, ak i ako nisu njime nikome niti prijetili), zatim
abnormalne seksualne aktivnosti ih neka slina okolnost. Auditor bi
trebao obeati da nee otkriti nijednu povjerljivu stvar, jednostavno
kao stvar rutine, i objasniti princip "uinjeno njemu, a ne to je on
uimo". Ujedno, nijedan se auditor nee rugati pacijentu ili ga psovati
zato jer je rtva vlastitih engrama. Stavka (b) ukljuuje mogunost
postojanja neke osobe, ak supruge ih supruga, koja je zastraivanjem
natjerala pacijenta na tajnovitost. Pri ruci nam je sluaj gdje nije
postignut napredak premda su mnogi dogaaji razotkriveni: dogaaji
se nisu reducirali ili izbrisali bez obzira na to gdje su bili. Otkriveno je
da je taj sluaj ena koju je njezin mu esto divljaki tukao te da joj
je zaprijetio smru ako auditoru samo zucne o tome, a ta su djela
sadravala cjelokupni naboj oaja u sluaju i trebalo ih je osloboditi.
Uoivi to, i napokon posumnjajui, auditor je uspio zadobiti njezino
povjerenje i locirati naboje oaja. ak i da nije zadobio njezino
povjerenje, neprestanom restimulacijom kasnih ivotnih razdoblja on
bi izazvao njezine suze. U drugom sluaju, sluaju maloga djeteta,
"montirano" sjeanje je bilo toliko oito i tvornice lai toliko zaposlene
da je auditor na kraju shvatio da pokuava prodrijeti ne samo do
tajnovitosti engrama nego i tajnovitosti koju je djetetu nametnuo
netko iz blie okoline. Majka je u tom sluaju, zbog pomisli da e se od
nje zazirati, da e biti otkrivena, otro zaprijetila djetetu da ne otkrije
nita o tome kako se prema njemu postupa kod kue. U pozadini
346
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - PRVI DIO
sluaja bilo je vie od toga: 81 pokuaj pobaaja, to je nevjerojatan
broj.
Posao auditora je sve to je postalo engramom. Ako je drutvo
zatvorilo ovjeka,^ ako nije sve u redu kod kue, to je ono to je
"uinjeno" osobi. Sto je osoba uinila da je "zasluila" takav tretman,
nije predmet razmatranja.
Sluaj stranoga jezika
S vremena na vrijeme auditor e se susresti s neobinom vrstom
zastoja u sluaju. On nee biti u stanju bilo to oistiti ih dobiti neto
smisleno u prenatalnom podruju, a ponekad ni u djetinjstvu. Moda
se susree sa "sluajem stranoga jezika". U pojedinim sluajevima,
dijete nije znalo da njegovi bioloki roditelji (koji su mogli govoriti
stranim jezikom) nisu oni koje poznaje kao svoje. To je posebna vrsta
zbrke koja se prilino lako rjeava jednostavnim prolaskom kroz
engrame. Uvijek je mogue da pacijent zaboravi da su njegovi roditelji
u kui govorili nekim drugim jezikom. Drukiji jezik od onoga kojim
pacijent govori ih drukiji od onoga koji se govori u zemlji u kojoj on
ivi, na odreeni je nain prednost jer je takvo prenatalno podruje
veoma teko restimuhrati, ah ipak moe utjecati na pacijentov um.
Meutim, to nije korisno za auditora koji sada mora raditi s
pacijentom koji ne zna jezik, koji moda nema sonino sjeanje, pa
ipak ima engramsku banku punu podataka koji su nekad imali
znaenje i zapravo su njegov osnovni jezik.
Najbolji lijek za takav sluaj je auditor koji zna oba jezika, onaj
prisutan u prenatalnom podruju i sadanji. Slijedei lijek je uzeti
rjenik za taj sluaj i pomou rjenika pronai bouncere i si. Zatim,
moe pacijenta dovoljno esto vraati u razdoblje djetinjstva tako da
ponovno pone prikupljati jezik (da ladica kartoteke podataka postane
dostupna) i tada ga pitati za fraze koje e u stranom jeziku znaiti ovo
ili ono. On postupno moe obnoviti jezik i tako iscrpiti banku. Ovo je
posebno teak sluaj samo onda kada se jezikom iz prenatalnoga
razdoblja nije govorilo i u djetinjstvu. Ako se tim jezikom govorilo i u
djetinjstvu, auditor jednostavno nastavlja vraati pacijenta u doba
djetinjstva kada je znao taj jezik, a zatim u prenatalno razdoblje.
347
 L. RON HUBBARD D E V E T O POGLAVLJE

Pacijent moe prevoditi ono to se dogaa. Fraze drugih jezika

razliite su od onih u jeziku kojim auditor govori, esto imaju vie i
ira znaenja od usporedivih obrazaca u auditorovu jeziku. Te razlike MEHANIZMI I ASPEKTI
u obrascima veoma su odgovoran razlikovni element izmeu
drutvenih aberacija jednoga naroda i drutvenih aberacija drugih
naroda. "Ja imam vrue", kae panjolac. "Ja sam vru", kae Englez.
TERAPIJE - DRUGI DIO
Engramski gledano, te izjave imaju razliita znaenja, iako
analizatoru znae isto.

S Ekstrasenzorna percepcija
vaki puta, kada auditor ima sluaj s montiranim prisjeanjem ili
onim koje je visoko nabijeno emocijama, pacijent se moe vratiti u
prenatalno podruje i poeti opisivati prizore. To kod nekih
promatraa izaziva divljenje i uenje. Pacijent je u maternici pa ipak
moe "gledati" van. Pacijent govori o ocu i majci, opisuje gdje su sjedili
i kako izgleda spavaa soba, a ipak se nalazi u maternici. O tome je
razvijeno nekoliko zgodnih teorija. Jedna od njih je da fetus koji je
muen razvija ekstrasenzorne percepcije u tenji da vidi ono to
slijedi. ESP je izvrsna teorija i neka opaanja mogu je potvrditi, ali ne
i kad je rije o fetusu.
Treba se prisjetiti da fetus, unato tome to ima snano razvijene i
inteligentne stanice, jo nije istinski racionalan organizam. Prisutnost
engrama ne znai nuno da fetus moe misliti. Engram je postao
veoma aberativan kad je dijete napokon nauilo govoriti. Engram nije
memorija, nego zapis boli i percepcije.
Vraanjem odrasloga ovjeka ih djeteta u prenatalno podruje tamo
odlazi i um zajedno s iskustvima koja, povezana s tim engramima,
donose zakljuke. Sluajui neke precleare, ovjek bi mogao pomisliti
da su tijekom cijeloga prenatalnog razdoblja svako poslijepodne, tono
u etiri sata, itah Keatsa1 i pili limunadu.
Naravno da vraanje razuma i analitike snage u razdoblje u
kojemu ni razum niti analitika snaga nisu postojah idejno vrlo
kreativno utjee na vraenu osobu. Sve to bi trebalo prolaziti su
1
Keats: John Kcats (1795-1821), engleski pjesnik, smatra se jednim od najveih engleskih
pjesnika. Njegove su pjesme nedostine u dostojanstvenosti, melodinosti i bogatstvu slika.

348 349
 L. RON HUBBARD
engrami i njihovi sadraji. On moe naknadno, mehanizmom snova i
sadanjim procjenjivanjem, pokuati oblikovati cijeli prizor kao na
filmu.
Prenatalna ESP zapravo ne postoje. Nakon mnogih ispitivanja
dokazano je da je, kad god vraeni preclear misli da neto vidi, taj
prizor ve pohranjen u engramima, dajui mu imaginarnu sliku.
Drugim rijeima, ne postoji prenatalna ESP, postoje samo opisi i
akcije koji sugeriraju prizor pa te sugestije, djelujui na imaginaciju,
stvaraju navodni vizio.
To je najkroninije kod pacijenata koji imaju veoma snane tvornice
lai. Kad auditor to uoi, jasno mu je s kakvim sluajem radi. On zna
da se moe koristiti "montirani sonik" i trebao bi pronai i isprazniti
naboj svih bolnih emocija do kojih moe doi, jer su upravo one te koje
sluaj navode na izbjegavanja. Zatim, moe pronai i samu tvornicu
lai, ah ne i tvornicu lai od tvornice lai koja proizvodi tvornice lai,
nego stvarni engram koji uzrokuje sve te obmane.
Meutim precleara nikada nemojte naglo prekinuti u tom
materijalu. Nemojte mu rei da je to imaginarno, jer e se tvornica
lai samo jo vie truditi. Tu postoje prosudbe o suosjeanju, oajniki njihova nevoljkost da jedan drugoga uine Clearom, taj "preutni
gubici, velika prenatalna bol i zanemarivanje u djetinjstvu. I ne treba
mnogo da se uniti i ono malo samopouzdanja koje je taj pacijent
uspio sakupiti. Stoga, postupajte njeno, traite naboje oaja,
saveznike, engrame suosjeanja i doepajte se tvornice lai. Tada e se
sluaj stabilizirati i napredovati prema Gearu.
Elektrook
Pri ulasku u sluaj vano je locirati i osloboditi sve engrame
uzrokovane elektrookovima bilo koje vrste. ini se da to uzrokuje
grupiranje engrama, bilo da su primljeni prenatalno (kao to neki i
jesu), sluajno ih da su doli od psihijatrijske ruke. Izgleda da svaki
elektrook u engramskoj banci ima snagu veu od uobiajene i oito
remeti kartoteku memorije i prolih i buduih dogaaja koji okruuju
podruje oka. Nadalje, ozljeda elektrookom sadri vrlo duboku
"nesvjesnostf, koja nakon toga zadrava analitiki um u reduciranome
stanju.
350
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
Preutni dogovor
U sluaju kad dva precleara rade jedan s drugim, gdje svaki od njih
naizmjence preuzima ulogu auditora, moe doi do stanja u kojemu
svaM sprjeava onoga drugog u pristupanju odreenim engramima.
Na primjer, preclear A ima prosudbu o savezniku vezanu uz psa.
On, ne znajui, tei tome da unutar sebe zatiti taj engram "koji
podrava opstanak", premda e taj engram ako se ne otpusti koiti
terapiju. Pri auditiranju precleara B, preclear A sklon je projiciranju
svojih problema na precleara B, to jest, pomalo je konfuzan u vezi s
identitetom. Ako je za precleara B poznato da ima neki engram " koji
podrava opstanak " vezan uz psa, tada e, pri auditiranju, preclear A
zaista navoditi precleara B da ne kontaktira vlastiti engram. To je
pogrena ideja da ako se sluaju B dopusti da zadri svoj engram s
psom, onda e i A moi zadrati svoj engram s psom To je "preutni
dogovor", a moe se saeti u nagodbu: "Ako ti ne uini da meni bude
dobro, neu ni ja uiniti da tebi bude.". Protiv toga bi se trebalo
zatititi. Kad se jednom zna da takvo stanje postoji i kada se oituje
dogovor" nestaje.
Ujedno, moe se dogoditi da mu i ena imaju zajednika razdoblja
svaa i nesrea. Radei na tome da jedan drugoga uine Clearom,
auditirajui naizmjence, oni, i ne znajui, reaktivnim zakljuivanjem
izbjegavaju to zajedniko razdoblje i tako ostavljaju nedirnute
engrame bolnih emocija.
Osobe ukljuene u "preutni dogovor" teko e ga prepoznati i
precleari bi, izmjenjujui se kao auditori, tu trebali biti vrlo oprezni,
jer e "preutni dogovor" samo usporiti sluaj.
Blokade emocija i boli*
Sluaj koji ne pokazuje emocije ili ne moe osjetiti bol, kada bi
emocije i bol trebali biti prisutni za vrijeme nekog dogaaja, trpi od
' Somotska traka djeluje u svim blokadama, bez obzira da li pacijent to osjea . Kada je
dogaaj blokiran "nesvjesnou", somotska traka se pokorava, ali se somatika ne ukljuuje.
Somatika se pojavljuje nakon "boil-off-a". - LRH
351
 L. R()N Hl'HBAKI)
blokade "osjeaja". To e se najee pronai u prenatalnom podruju. istraivanja pokazala, fetus je ne prima, a ako i prima, ona ni u
Rije osjeaj znai oboje, i bol i emociju, stoga izraz "Ne mogu nita
osjetiti." moe biti anestetik za oboje.
Ako je prisutan eksteriorizirani pogled na dogaaj (u kojemu
pacijent vidi sebe, ali nije u tijelu) ili ono to izgleda kao prenatalna
"ESP", tada emotivne blokade vjerojatno proizlaze iz engrama bolne
emocije iz kasnijeg ivotnog razdoblja ili barem nakon roenja. Ako
nema eksterioriziranog pogleda i pacijent je u svojemu tijelu, a ipak se
otrina boli i emocije ne izraavaju dok prolazi kroz engram, treba
posumnjati u ranu emotivnu blokadu ili ranu blokadu boli te je
locirati tehnikom ponavljanja. Govorite rijei "bez emocija" sve dok se
ne dobije parafraza. Koristite izraze poput "Ne mogu osjeati" ili neki
drugi izraz istoga znaenja i pacijent e, ako su engrami dostupni i
nisu potisnuti drugima, konano odgovoriti.
Moe se dogoditi da sluaj dobro "proradi", to znai da se engrami
pojavljuju i moe ih se pokrenuti i reducirati a da se emocije ne
izraavaju kao dio sadraja, te s otupljenim somatikama, koje nisu
toliko bol koliko su jednostavno pritisak. Ako bol i blokada emocija ne
popuste odmah pri tehnici ponavljanja, moe se dogoditi da se
pokrenu mnogi engrami u osnovnom podruju, bez boli ili emocije,
samo s pritiskom i tekstualnim sadrajem. U takvom sluaju bol i
emocija mogu se na kraju kontaktirati, nakon ega je terapija
uspjenija.
Eksteriorizirani pogledi
Kad god naiete na pacijenta koji, vraen na vremenskoj stazi,
promatra sebe izvan svojega tijela, taj je pacijent izvan vremenske
staze. To mu se ne treba rei, ali naboji oaja, odnosno engrami bolne
emocije trebaju se pronai to je mogue prije i isprazniti od naboja.
To je slino prije opisanom ESP mehanizma
Telepatija
U svakih nekoliko sluajeva neki e preclear moda pokuati
podmetnuti telepatiju kao aberativni imbenik. No, to je kao da elite
uhvatiti dugu. Telepatija moe postojati, ali, kako su do sada
352
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
kojemu pogledu nije aberativna.
Telepatija i ESP podrobno su ispitani i za svaki je sluaj pronaeno
objanjenje koje nije moralo zadirati u itanje uma ili radarski vid.
Kad pacijent pokuava rei auditoru da ponavlja majine misli
primljene prenatalno, budite sigurni da je negdje u blizini engram u
kojemu ona upravo to izgovara na glas. Vrlo aberirane majke, a
posebno one dovoljno aberirane da pokuaju pobaaj, imaju mnogo
engrama koje dramatiziraju. Snaga dramatizacije obino se izraava u
obliku monologa. Neke majke kad su same imaju mnogo toga za rei
same sebi. Sav se taj govor, naravno, prenosi na dijete kada je
ozlijeeno, s tim da ono moe biti ozlijeeno i kad majka to nije, kao
pri pokuaju pobaaja. Nakon takve ozljede, dijete je neko vrijeme
obino u "nesvjesti" i u bolovima, i zato te monologe (a glas je esto
prilino glasan) biljei u engramima. On to ne uje, to je jednostavno
pohranjeno u stanicama. Svi su ti monolozi, naravno, aberativni, i
stvaraju jedinstvene modele ludila i neuroza.
Koliko do sada znamo o telepatiji, niti jedan njezin oblik nije
aberativan. Stoga auditor ne bi trebao prihvatiti telepatiju nita vie
nego to bi prihvatio ESP.
Prenatalni ivotni uvjeti
U maternici je veoma buno. Osoba moe misliti da ima sonik, a
ipak ne uti zvukove "maternice", to znai da zapravo nema sonik,
nego samo "montau". Crijevno kranje i kruljenje, tjelesne tekuine,
podrigivanje, nadimanje trbuha zbog plinova i ostale majine tjelesne
aktivnosti stalno proizvode zvukove.
Tu je, takoer, veoma tijesno u kasnijem prenatalnom razdoblju.
U sluaju visokog krvnog pritiska u maternici je krajnje neugodno.
Kad majka uzme kinin 2 u uima fetusa moe nastati velika
zvonjava, ba kao i u njezinim - zvonjava koja e se prenositi kroz
cijeli ivot osobe.
Majka ima jutarnje munine, tucavicu, prehladi se, kalje i kie.
To je prenatalni ivot.
Jedini razlog zbog kojega se netko "eli vratiti u maternicu" je taj
2
Kinin: gorki lijek koji se koristi u lijeenju malarije i kao sastojak raznih tonika.
353
 L. RON HUBBARD
stoje netko udario majku povikavi "Vrati se ovamo", to osoba i ini.
Sustav pohranjivanja engrama
Engrami nisu uredno pohranjeni, onako kako ista standardna
banka pohranjuje podatke. Oni su tako pohranjeni da bi izazvali i
samog Aleksandra. Stoga je teko znati kada e se pojaviti sljedea
odgovarajua pojedinost.
Vrijeme, tema, vrijednost, somatika i emocije metode su
pohranjivanja.
Povratak s basic-basica moe prividno uredno napredovati prema
kasnijim ivotnim razdobljima. Odjednom je naboj oaja pokrenut i
ispranjen. Auditor gleda unazad u prenatalno podruje i pronalazi
potpuno nove dogaaje. Napredovanje tada poinje vraanjem u
sadanje vrijeme, korak po korak, dolazi do sljedeeg pranjenja
naboja i sljedee serije prenatalnih engrama izlaze na vidjelo. Oni se
briu i ponovno se napreduje povratkom u sadanje vrijeme, kad se
isprazni jo jedan naboj oaja i otkrivaju se novi prenatalni engrami.
Zatim se i oni briu itd., itd.
Sustav pohranjivanja engrama izdaje podatke prema somatiku,
vremenu, temi, vrijednosti ih emociji. Arhivar obino izdaje materijal
na temelju vremena i teme. Emocije u engramskoj banci sprjeavaju
arhivara da dohvati odreene dogaaje. Kada je naboj emocije
ispranjen, dogaaji postaju dostupni i iznose se, sve dok arhivara ne
zaustavi sljedei emotivni naboj. Auditor tu najvie upotrebljava svoju
domiljatost, ne za dobivanje prenatalnih engrama, ve za
pronalaenje tih emotivnih naboja kasnijeg ivotnog razdoblja i
njihovo pranjenje.
Sve u svemu, za razliku od standardne banke, sustav pohranjivanja
engrama je veoma lo. Ali, sad kad ga razumijemo, takoer se vidi da
je i vrlo ranjiv.
Podaci zapisani sistemom engramskog pohranjivanja mogu se
izbrisati. Podaci iz standardne banke ne mogu biti izbrisani. Bol je
prolazna - zadovoljstvo traje.
Ublaavanje
Psihoanalitiar ih socijalni radnik povremeno je suoen s takvom
354
M E H A N I Z M I I ASPEKTI TERAPIJE - URUI DIO
vrstom problema koje dijanetika, primijenjena u malim koliinama,
lako rjeava.
Osoba moe, nakon to ju je neki dogaaj tijekom dana toliko
uznemirio da se ne moe usredotoiti na postojei problem, ublaiti
svoju uzrujanost za nekoliko minuta posla.
Nagle promjene u stajalitu pacijenta, iznenadni gubitak vedrine,
uglavnom proizlaze iz nekog dogaaja koji mu je uzrokovao mentalnu
patnju. Premda ta promjena ima svoj izvor u restimulaciji engrama,
trenutku restimulacije, koji je lock, moe se pristupiti i uspjeno ga
ublaiti.
Koristei reverie ih barem traei od pacijenta da zatvori oi,
analitiar moe od njega zahtijevati da se vrati u trenutak kad je bio
uznemiren. Taj trenutak moe biti istoga dana ih istoga tjedna kada
je zatraena pomo. Otkrit e se trenutak anahtikoga iskljuenja u
kojemu je neka restimuhrajua osoba ih okolnost uznemirila
pacijentovu ravnotea Taj trenutak je lock. On se obino moe
prepriati kao engram i najkasniji e izvor napetosti oslabiti, a posao
e se moi nastaviti. Mogue je da sam engram, uz koji je lock bio
vezan, nee biti dostupan bez cjelovitog dijanetikog pristupa
problemu.
Auditor, uoivi da je pacijent vrlo uznemiren, moe esto utedjeti
vrijeme oslabljujui lock koji je uzrokovao neposrednu uznemirenost
precleara.
Lociranje lockova u velikom opsegu s dijanetike toke gledita se
ne isplati, zato jer kod svakog sluaja postoje tisue i tisue lockova.
No, lociranje posljednjeg locka, koji koi posao, moe biti od koristi.
Tonska skala i reduciranje engrama
Budui da je veoma vaan, mehanizam reduciranja kasnih engrama
bolne emocije mora biti posebno preciziran.
Primjene reduciranja kasnijih engrama iroke su i raznolike. Kad
auditor zapadne u nevolju zbog povrede Kodeksa auditora, tu povredu
moe tretirati kao engram bolne emocije i reducirati je, te e u tom
trenutku posljedica njegove pogreke kod precleara nestati. Auditor
jednostavno vrati precleara nazad do pogreke i prolazi kroz nju kao
355
 L. RON HUBBARD
kroz engrara Kad se mu svaa sa enom, ili je ona otkrila neke
neugodne stvari glede njegovih aktivnosti, on moe tretirati svau ili
to otkrie kao engram bolne emocije i otpustiti ga, to rezultira time
da njegova ena o tome vie ne brine. Kad je pas maloga djeaka
upravo pregaen, dogaaj se moe tretirati kao engram bolne emocije
i otpustiti. Kad precleara ostavi ena, tretirajte odlazak kao engram
bolne emocije i oslobodite ga. Bilo da je u pitanju ok ili uznemirenje,
ono kod osobe moe biti reducirano putem pravilnih redukdjskih
tehnika, i osobu e to, u smislu bolne emocije, prestati muiti.
Sasvim je svejedno je li se engram zbio prije dva sata ili prije deset
godina, bolne emocije iz njega mogu se reducirati. On se pokree kao
svaki drugi engram, poinje se sa samim poetkom prvoga oka
vraajui pacijenta na to, i produujui dovoljno daleko kako bi se prvi
uinak odgovarajue obuhvatio.
Aspekt tog reduciranja je obrazac koji se mnogo ne mijenja. Ako
vijesti bace osobu u apatiju, tada e, dok prepriava, osim ako negdje
drugdje ne postoji jaka emocionalna blokada, napredovati kroz
dogaaj, moda za trenutak ih dva, prije nego li ga sasvim kontaktira.
Tada e uslijediti suze i oaj apatije. Sljedea dva ih tri prepriavanja
trebala bi izazvati ljutnju. Daljnje prepriavanje (uvijek od poetka do
kraja, kao ponovno proivljavanje) podie njegov ton do dosade, a
nakon toga do tona 3 ih 4, do oslobaanja, ih u najboljem sluaju,
smijeha.
To napredovanje u tonovima bilo je klju koji je doveo do
uspostavljanja tonske skale od 0 do 4. Ton 4 je smijeh.
Na podruju tona 2 postoji zona gdje se pacijent ponaa nehajno i
neozbiljno. To nije ton 4, nego upozorenje da ima jo podataka. On se
tada moe protiviti prepriavanju, govorei da je dogaaj otputen.
Auditor mora inzistirati na daljnjem prepriavanju kad god otkrije da
preclear to nije voljan uiniti, jer tu postoje potisnuti podaci i vie
prisutnog naboja. Za nehajnost je openito utvreno da je mehanizam
bijega i ponekad je izraena tono onim rijeima koje su prikrivene.
Nastavlja se s prepriavanjem (bez auditorova inzistiranja da se
pronau odreene rijei) sve dok pacijent ne dosegne ton 4.
Time smo dobili skicu ponaanja cijele engramske banke u
356
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
terapijskom procesu. Cijela se banka die sa svoje poetne tonske
razine sve vie i vie kako se engrami briu ili reduciraju, da bi na
kraju dosegla ton 4. Meutim, uspon engramske banke nije
ravnomjerno rastua krivulja, jer e se kontaktirati novi engrami koji
sadre apatiju, a neki od njih su manini. Engram bolne emocije ipak
ima prilino glatki uspon. Ako se uope otpusti, dizat e se po skali.
Ako se ne die prema vrhu skale - od apatije do ljutnje, od ljutnje do
dosade, od dosade do vedrine ih barem bezbrinosti - onda je potisnut
dogaajem slinoga sadraja.
Engram moe poeti na tonu 1 - ljutnja, i podii se odatle. Ako se
ustanovi da zapoinje na tonu 2 - dosada - to jedva da je engram.
Meutim, moe biti i na lanom tonu 2 i potisnut ostalim podacima,
tako da se samo ini da je pacijentu dosadno i da je bezbrian.
Nekoliko prepriavanja moe donijeti otputanje, i trenutno e se
spustiti do apatije - tona 0 - a zatim krenuti prema gore na tonskoj
skali. Ih e se drugi engram morati kontaktirati.
Cijelo tjelesno bie slijedi tonsku skalu kroz tijek terapije. Takoer
je prati mentalno bie i engrami bolne emocije.
Pri brisanju u osnovnom podruju ih vraanju od basic - basica, dva
ili tri prolaska izbrisat e engram bilo koje vrste, osim ako on nije
bazian za novi lanac slinih dogaaja. Ah, engrami koji nigdje na
vremenskoj stazi ne pokazuju emocije, potisnuti su emocionalnim ili
osjeajnim blokadama, kasnim bolnim emocijama ili ranim
engramima, koji jednostavno doslovce blokiraju bol ili emociju.
Sluaj bi se trebao odravati "ivim". Promjene u emocijama moraju
postojati. Monotono prepriavanje, odnosno ono koje ne mijenja nego
samo oslabljuje engramski ton, ponekad je nuno u osnovnom
podruju. Meutim, svaki put kad pacijent postane "uredan" i "dobro
uvjeban" te ne pokazuje nikakvu zabrinutost oko svojih engrama dok
ih prepriava, tu postoji kasna bolna emocija koju treba uhvatiti ih
rana emocionalna blokada. Obrnuto, ako je pacijent stalno emotivan
glede svega i svaega, ako as plae a as se histerino smije, a
terapija je obavljena, treba pripaziti na neto engramsko u
prenatalnom podruju to mu govori da mora biti "previe emotivan" -
to znai da ima engrame koji ga ine emotivnim zbog svojega
357
 L. RON HUBBARD
zapovijednog sadraja.
Tonska skala je veoma korisna i dobar je vodi. Najizraenija je u
reduciranju postgovornog3 engrama, ali se takoer pojavljuje i u
ranijim razdobljima.
SvaM engram bolne emocije moe biti pokrenut. Ako se prikladno
reducira i nije potisnut negdje drugdje, slijedi tonsku skalu prema
tonu 4.
Ako tehnika ponavljanja ne daje rezultate kod pacijenta
Ako pacijent, ponavljajui izraz koji mu je auditor dao, ne ide prema
dogaaju, tri stvari mogu biti pogrene. Prvo, pacijent se ne moe
kretati po vremenskoj stazi. Drugo, arhivar moe svjesno zadravati
izraz, sve do trenutka kad se moe oistiti. Tree, izraz ne postoji kao
engramski sadraj.
Pacijent ujedno moe imati jake engrame tipa "kontroliraj se" koji
se manifestiraju tako to on auditoru uzima kontrolu, ponaa se poput
gazde ili jednostavno odbija suradnju. Tada se na fraze "kontroliraj
se", "moram raditi" i sline moe primijeniti tehnika ponavljanja.
Ako je pacijent u holderu, tehnika ponavljanja je obino
neuinkovita. Ako je vraen, ali se ne pomie na vremenskoj stazi kad
mu je dana tehnika ponavljanja, tu tehniku primijenite na holder.
Sjetite se da blokada "osjeaja" moe uskratiti sve somatike, tako da
ih pacijent ne osjea. Ako pacijent djeluje neosjetljivo na tekoe na
vremenskoj stazi, budite sigurni da ima blokadu osjeaja.
Veliki emocionalni naboj takoer moe koiti tehniku ponavljanja.
Somatska traka ne ulazi dobro u emocionalne naboje - engrame bolne
emocije - to iziskuje tehniku ponavljanja.
Ako tehnika ponavljanja ne djeluje, moete zatraiti da pacijent
zamisli "najgoru stvar koja se bebi moe dogoditi" i slino, iako je to
rijetko potrebno, te iz njegova govora nakupiti nove izraze za rad na
ponavljanju, ime e se pacijenta dovesti do engrama.
Tehnika jedne rijei
Rijei, kao i engrami, postoje u lancima. U ivotu osobe uvijek
postoji prvi put za zapisivanje svake rijei. itav uobiajeni jezik moe
3
postgovorno: oznaava razdoblje ivota nakon stoje osoba nauila govoriti.
358
M E H A N I Z M I I A S P E K T I TERAPIJE - DRUGI mo
leati unutar engramske banke. Mogue kombinacije tog zajednikog
jezika mogu se gotovo pribliiti beskonanosti. Ima bezbroj naina na
koje razliiti denveri, bounceri i si. mogu biti izraeni.
Ipak, postoje dvije "sretne" injenice koje smanjuju auditorov posao.
Prvo, dramatis personae4 u engramima aberirane osobe u tom su
trenutku aberirane. Svaka aberirana osoba ima standardne
dramatizacije koje uvijek iznova ponavlja u restimulativnim
situacijama. Na primjer, reakcija oca prema majci se ponavlja: ako
izgovara skupinu izraza u jednoj engramskoj situaciji, izgovarat e ih
i u sljedeim slinim situacijama. Ako majka, primjerice, ima
optuujui stav prema ocu, tada e taj stav biti izraen odreenim
izrazima, koji e se pojavljivati u mnogim engramima. Druga
injenica je da e kad otac ih majka vrijeaju jedno drugo, onaj drugi
tada trpjeti zbog irenja aberacije i ponavljati izraze svojega partnera.
U sluaju prvoroenoga djeteta, ako je prisutna roditeljska
brutalnost, roditelji se mogu promatrati kroz pacijentove engrame i
uoiti kako postupno preuzimaju izraze svojega partnera, bilo kao
zabrinutost za sebe, bilo da ih ponovno prenose drugome. Sve to
uzrokuje pojavljivanje engrama u lancima dogaaja, gdje je svaki
dogaaj vrlo slian sljedeem. Kada imamo basic na svakom tipu
lanca, sljedei dogaaji na tom lancu dovoljno su slini da doputaju
da se mnogi dogaaji reduciraju ih izbriu neposredno nakon to je
prvi pronaen. Prvi dogaaj u lancu, basic tog lanca, manje ih vie
dri druge na mjestu i izvan vidokruga. Stoga, basic je cilj lanca.
Za svaku rije u engramskoj banci moe se otkriti trenutak u
kojemu joj je prvi put isporuena. Rijei se takoer reduciraju u
lancima, s tim da svako sljedee pojavljivanje te rijei u engramskoj
banci automatski locira novi engram, koji se naravno reducira ili
izbrie, im se kontaktira ih locira njegov basic.
Tehnika jedne rijei je vrlo bitna i uinkovita. To je posebna vrsta
tehnike ponavljanja. Kod veine pacijenata, samo ponavljanje jedne
rijei rezultira time da se pridruene rijei same otkriju. Prema tome,
pacijenta se zamoli da se vrati na rije zaboraviti i da je ponavlja.
4
dramatis personae: lica u drami ili prii (odnosi se na ljude prisutne u engramima
aberirane osobe)
359
 L. RON HUBBARD
Poinje ponavljati rije zaboraviti i uskoro ima pridruenu skupinu
rijei koja ini odreeni izraz poput "Nikada me nee zaboraviti."
Tako smo otkrili izraz u engramu pa moemo pokrenuti ostatak
engrama.
Kada, zbog napredovanja sluaja, moramo kontaktirati engram iz
kasnijeg razdoblja, a on ipak ne oslabljuje, moemo uzeti svaku rije
ili izraz iz tog kasnijeg engrama i tehnikom ponavljanja slijediti
unatrag. Na taj se nain raniji engrami, koji taj kasniji dre u mjestu,
mogu locirati i reducirati, da bi se na kraju kasniji engram sam
reducirao. Inae, to je uobiajen i koristan postupak.
U vezi s tim postoji zakon: Kada bilo koji izraz ili rije u engramu
ne slabi, isti izraz ili rije postoje u ranijem engramu. Moda e trebati
isprazniti naboj kasne emocije da bi se dobio raniji izraz, a to e se
obino postii ponavljanjem jedne rijei ili izraza.
Postoji samo nekoliko desetaka rijei potrebnih da se doe do gotovo
svakog engrama. To su kljune rijei tehnike ponavljanja. Primjerice:
zaboraviti, sjetiti se, pamenje, slijep, gluh, nijem, vidjeti, osjeati,
uti, emocija, bol, strah, uas, bojati se, nositi, stajati, leati, dobiti,
doi, vrijeme, razlika, imaginacija, pravo, tamno, crno, duboko, gore,
dolje, rijei, le, mrtav, truo, smrt, knjiga, itati, dua, pakao, Bog,
uplaen, jadan, straan, prolost, gledati, sve, svatko, uvijek, nikad,
svugdje, svi, vjerovati, sluati, stvar, traiti, izvorno, sadanji, otraga,
rani, poetak, tajna, rei, umrijeti, naen, suosjeanje, lud, umobolan,
rjeiti se, boriti se, pesnica, prsa, zubi, eljust, eludac, bol, jad, glava,
seks, vulgarni i seksualni izrazi, koa, beba, to, zavjesa, ljuska,
prepreka, zid, misliti, misao, sklisko, zbrkano, pomijeano, pametan,
slab, mali, bolestan, ivot, otac, majka, imena od milja za roditelje i
bilo kojeg ukuana iz prenatalnog razdoblja i djetinjstva, novac,
hrana, suze, ne, svijet, isprika, zaustaviti, smijati se, mrnja,
ljubomora, sram, posramljen, kukavica itd.
Bounceri, denveri, holderi, grouperi, misdirectori i si., svaki od njih
ima samo nekoliko uobiajenih rijei. Bouncer bi sadravao: izvan,
gore, vratiti se, ii, kasno, kasnije itd.
Holder bi sadravao: uhvatiti, uhvaen, zamka, ulovljen, zaustaviti,
leati, sjediti, stajati, ne moe, zapeti, fiksiran, drati, pustiti,
360
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
zakljuati, zakljuan, doi itd.
Grouper bi sadravao: vrijeme, zajedno, jednom, razlika itd.
Tehnika jedne rijei nigdje nije toliko izraena koliko u sluaju
juniora - kad pacijent nosi ime jednog ili drugog roditelja, bake ili
djeda. ienjem pacijentova imena iz prenatalnih engrama (gdje se
ono odnosi na drugu osobu, ali je pacijent pogreno interpretirao da se
odnosi na njega), pacijent ponovno moe zadobiti svoje izvorne
kvalitete i valenciju. Uvijek govorite pacijentovo ime i prezime
(odvojeno) u tehnici ponavljanja, bez obzira na to je li rije o junioru ili
ne.
Ako engramska banka ne sadri neki izraz, vjerojatno sadri neku
uobiajenu rije. SvaM mali rjenik osigurava obilje podataka za
tehniku jedne rijei. Koristite takoer bilo koji popis poznatih osobnih
imena, mukih ih enskih, i moda ete otkriti saveznike ih
ljubavnike koje drukije ne moete kontaktirati.
Engram bolne emocije ponekad se sporo predaje, jednostavno
usmjeravanjem somatske trake na njega. Ponekad je pacijentu teko
pribliiti se podruju u kojem je previe naboja. Tehnika jedne rijei,
izgovarajui ime saveznika, ako je poznat, ih rijei suosjeanja,
njenosti, smrti, odbacivanja ih rastanka, te posebno pacijentovo ime
od milja iz djetinjstva, esto e dovesti do brzog rezultata.
Uz to, pri primjeni tehnike ponavljanja rijei ih izraza auditor ne
smije previe uzburkati sluaj. Uzmite ono to se pojavi i to
reducirajte. Reducirajte somatiku koja se pojavljuje kad osoba ue u
reverie, i uvijek je neko vrijeme pokuavajte pronai, ak i ako ne
uspijete. Ako uzburkate neto to ne moete reducirati na putu niz
lanac, zabiljeite to i reducirajte kada dobijete basic.
Koristei tehniku jedne rijei esto se dolazi do izraza koji bi inae
ostali skriveni, ah koji izlaze na vidjelo kada se otkrije kljuna rije.
Na primjer, koritenjem rijei uti pojavili su se daljnji izrazi koji su
veoma usporili razrjeavanje sluaja. Nije bilo pokuaja da se takav
engram kontaktira u prenatalnom podruju. I zaista, nikada se nije
posumnjalo u lanac "svaa" jer ga pacijent nikada nije dramatizirao,
te, zbog postojanja lanca nasilnih prenatalnih svaa, injenica da su
se njegovi roditelji estoko svaah kod kue bila je potpuno izbaena
361
 L. RON HUBBARD
iz standardnih banaka, te ako bi netko to spomenuo, pacijent bi to
zanijekao zaprepaten takvom pomisli. Somatika, koju je uzrokovao
otac kleei na majci i guei je, bila je neuobiajeno jaka.
Pacijent je ponovio "uti" nekoliko puta jer ga je auditor zamolio da
se vrati na dogaaj koji sadri tu rije. Pacijent je nastavio ponavljati,
a kada je dosegnuo prenatalno podruje iznenada je utonuo u omamu.
Ostao je u tom "boil-offu" oko 30 minuta i tada je, budui da ga je
auditor povremeno poticao da ponavlja rije "uti", izrazio jaku
somatiku. "uti" je postalo "Ostani ovdje!".5 Somatika je postala jaa i
pacijent je ponavljao "ostani ovdje" sve dok se na vremenskoj stazi
nije mogao slobodno kretati kroz engram. Otkrio je oeve rijei i
protivio se tome da nastavi s engramom zbog njegove intenzivne
emocionalne siline. Auditor ga je tada gurnuo u engram i engram je
pokrenut.
Otac: "Ostani ovdje! Ostani dolje, prokleta kurvo. Ovaj put u te
ubiti. Rekao sam da hou, i hou. Evo ti!" (Pojaavanje somatike jer
njegovo koljeno pritie majin abdomen.) "Poni vikati. Hajde, vii za
milost! Zato se jo opire? Ne brini, nee dugo! Cvilit e ti i moliti
za milost! Sto bude glasnije cvilila, to e ti biti gore. To je ono to
hou uti. Ja sam nitarija, ha? Ti si nitarija! Sad bih te mogao
dokrajiti, ali neu!" (Auditor se odjedanput naao u nevolji poto je
pacijent posljednji izraz shvatio doslovno i prestao s prepriavanjem;
auditor ga ponovno pokree.) "Ovo je samo primjer. Ima toga jo!
Nadam se da boli! Nadam se da plae zbog toga! Ako ikome kae i
rije stvarno u te ubiti." (Pacijent sada napreduje s takvim
emocionalnim poletom da zapovijedi imaju manje utjecaja na njega.
Zapovijed da o tome uti je zanemarena.) "Razbit u ti njuku. Ti ne
zna kako je to biti povrijeen!" (Somatika oslabljuje zbog odmaknua
koljena.) "Znam to u ti sada napraviti! Kaznit u te! Ja u te kazniti
i bog e te kazniti! Silovat u te! Ugurat u ti ga i razderati te! Kada ti
kaem da neto napravi, mora to napraviti! Penji se na krevet! Lezi!
Lezi mirno!" (Krckanje kostiju jer je akom udarena u lice. Krvni
pritisak se podie i ozljeuje bebu) "Lezi mirno! Uvijek e tu ostati.
5
U engleskom jeziku, rijei uti (hear) i ovdje (here) izgovaraju se vrlo slino, te ih se moe
lako zamijeniti.
362
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
Zavrit u ovo! Nemoralna si! Sva si prljava i bolesna. Bog te kaznio i
sada u te ja kazniti!" (Somatika koitusa poinje, vrlo estoka, dalje
ozljeujui dijete.) "Ima neto uasno u svojoj prolosti. Misli da
mora biti zla prema meni! eli da se osjeam kao da sam nitko i
nita! Ti si nitko i nita. Evo ti, evo ti!" (Izvikivanje niza seksualnih
banalnosti u trajanju oko pet minuta.)
Pacijent je to ispriao tri puta i izbrisalo se. To je bio basic-basic! Tri
dana nakon zaea, koliko se moe prosuditi po danima nakon
izostanka menstruacije. To je razotkrilo gotovo sve ostale vane
podatke u sluaju, koji je zatim razrijeen i oien.*
Tehnika jedne rijei mogla je dovesti pacijenta do nekog drugog uti
u sluaju. Tada bi bilo nuno nai najraniji trenutak kad se pojavljuje,
ili se ostatak engrama moda ne bi izbrisao ili reducirao.
Rije uti takoer je mogla dovesti pacijenta kasnije na vremensku
stazu. U tom bi sluaju engrame trebalo slijediti unatrag dok se ne
pronae jedan koji bi se izbrisao, reducirajui svaki na koji bi se
nailo dok se ne dosegne najraniji, nakon kojega bi se i svi sljedei
izbrisali.
U primjeni metode ponavljanja jedne rijei, kao i u ponavljanju
izraza, auditor ne bi smio dopustiti brzo, besmisleno ponavljanje
umjesto polaganog. On tada od somatske trake zatrai da se malo
vrati te pacijenta zamoli da kontaktira bilo to je moda povezano uz
tu rije.
Upozorenje: Ako se pacijent ne mie na traci, nemojte mu nasumce
davati rijei ili izraze ponavljanja jer e oni nagomilavati engrame
tamo gdje je pacijent zaglavio. Uloite napor da se pacijent nastavi
Vezano uz ovaj tekst, 'Tanac svae" kriao se s "lancem koitusa", blokirajui oba Naravno,
gdje je taj engram nastao ili odakle su doli engrami koji ga sainjavaju, stvar je povijesti.
To je bilo uobiajeno ponaanje za oca, ija je narav potvrena injenicom da su i njegova
ena i dijete bili gotovo psihotini. Otac nije bio "psihotian". On je bio "hrabar, prodoran" i
"izravan" ovjek, predsjednik banke, glasovit po svojoj tvrdoglavosti. Sin je bio pijanac,
zadrti ateist, koji je negirao sve to je njegov otac predstavljao, ukljuujui novac. Sin je,
tijekom terapije, neoprezno rekao svom ocu o tom engramu, na stoje otac dva dana estoko
bjesnio protiv dijanetike i tada obolio od "reumatske groznice".6 U tom je stanju pozvao
auditora koji se bavio tim sluajem, da ga uini Clearom, stoje i uinjeno. Oba sluaja imala
su blokirani sonik, bol i emociju. - LRH
363
 L. RON HUBBARD
kretati po traci, otkrivanjem i reduciranjem izraza koji ga dri.
Upozorenje: Basic-basdc ne sadri uvijek rijei u sebi, esto je samo
bolan i popraen zvukovima maternice. Unato tome, drat e sve na
mjestu pomou svojih osjeta.
Posebne vrste zapovijedi
Postoji nekoliko posebnih vrsta zapovijedi. One su ovdje navedene
kao prikladne upute, s nekoliko primjera svake vrste.
Aberativne zapovijedi mogu sadravati bilo to. Auditor ne brine
previe o njima. Prisjetite se naega mladia i kaputa u Knjizi drugoj -
i tamo nalazimo, u obliku hipnotikih zapovijedi, priblinu predodbu
o aberativnim zapovijedima. Izrazi: "ja sam ptica trkaica."; "Ne mogu
odzvidukati ni djeju pjesmicu."; "Cijeli svijet je protiv mene.";
"Mrzim policajce."; "ja sam najrunija osoba na svijetu."; "Ti nema
noge"; "Bog e me kazniti."; "Uvijek se moram igrati sa svojom
stvaricom", mogu pacijentu biti veoma zanimljivi i auditoru ak
zabavni, ali mogli su prouzroiti prilino nevolja u ivotu pacijenta.
Tijekom dijanetike terapije ti e se izrazi pojaviti u odgovarajuem
trenutku. Traenje odreene aberacije ili somatike ponekad je
zanimljivo i korisno, ah obino nije posebno vano. Te aberativne
zapovijedi mogu sadravati dovoljno podataka da od pacijenta uine
bijesnoga fanatika, paranoika ili soma7, ali one auditoru nita ne
znae. One e se pravovremeno pojaviti, a raditi na njima ih oko njih
sporedno je i manje vano.
Kod svakog je sluaja auditorov glavni posao odravati pacijenta
pokretnim na traci, drati njegovu somatsku traku slobodnom i
reducirati engrame. Kada se pacijent ponaa ili reagira kao da se ne
kree na vremenskoj stazi, ih arhivar ne daje podatke, tada neto nije
u redu, a to ima veze s nekoliko vrsta izraza. Takvih izraza sadranih
u engramima, i izraenih razliitim rijeima ima na tisue, ah ih je
samo pet vrsta:
Denveri
"Ostavi me na miru," to znai, doslovno, da dogaaj mora ostaviti
na miru.
som: argon; u prenesenom znaenju - glupa osoba, tvrdoglava u svojevoljnim postupcima.
364
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
"Ne mogu rei", znai da vam ne moe rei taj engram.
"Teko je rei", znai da je teko rei.
"Ne elim znati", znai da nema nikakvu elju znati taj engram
"Zaboravi" je klasini primjer podvrste denvera, mehanizma
zaboravljanja. Kada se engram jednostavno ne moe razotkriti ah
postoji somatika ih trzanje miia, poaljite somatsku traku do
denvera. esto je to "Zaboravi." ih "Ne mogu se sjetiti." kao dio
engrama. "Ne znam to se dogaa." moe biti da majka ocu pria o
neemu, ah preclearov analizator, potisnut, tada ne zna to se dogaa.
"To je iznad mene." znai da je upravo tamo, ah misli da nije.
"Dri se toga, to je tvoj ivot!", ini engram "vitalno vanim" za
egzistenciju.
"Ne moe se dohvatiti.", "Ne mogu ui.", "Nitko ne smije znati.", "To
je tajna.", "Umro bih kada bi netko to saznao.", "Ne govori." i tisue
drugih.
Holderi
Holder je najei i najvie koriten, jer kad god se preclear ne moe
pokretati na stazi ih doi u sadanje vrijeme, on se nalazi u holderu.
Holder kombiniran s denverom i dalje e drati engram. Ako se ne
moe nai, potraite prvo denver, a zatim holder.
"Zaglavio sam" je klasian izraz.
'To ga je uvrstilo" je sljedei.
"Uhvaen sam" ne znai preclearu ono to je majka mislila kad je to
rekla. To njoj moe znaiti da je trudna, ah preclearu kae da je
uhvaen na traci.
"Ne mii se", "Sjedi tamo dok ti ja ne kaem da se pomakne",
"Stani i razmisli" (ako je ovaj posljednji izraz izreen pri prvom
prianju dogaaja, auditor e ga moda trebati ponovno pokrenuti, jer
e preclear uiniti upravo to - stati i razmiljati, isto kako bi tamo
neko vrijeme stajao i razmiljao. Auditor e tijekom terapije opaziti
neobinu poslunost prema tim doslovnim besmislicama.)
I na tisue drugih. Ako se rijei na bilo koji nain doslovno shvate,
mogu zaustaviti osobu ih je sprijeiti u kretanju.
365
 L.RON HlJBBARD
Bounceri
Bouncer bi se najbolje mogao prikazati krivuljom. Preclear se vraa
u prenatalno podruje i tada se nae u dobi od deset godina ih ak u
sadanjemu vremenu. To je bouncer na djelu. Preclear ide u rano
razdoblje na vremenskoj stazi, bouncer kae da ponovno ode u kasnije.
Kada preclear ne moe otii u ranija razdoblja, postoji bouncer koji
ga odbacuje od engrama. Od precleara dobijte odgovor o tome to se
dogaa. Izaberite komentar ih neki izraz koji bi mogao biti bouncer i
primijenite tehniku ponavljanja, sve dok se ponovno ne smjesti na
engram. Ako ga lako kontaktira, nee ga ponovno izbaciti.
"Izii" je klasian primjer bouncera. Pacijent obino kree prema
sadanjemu vremenu.
"Odavde nema povratka" moe znaiti da je majka odluila da e,
nakon svega, morati imati dijete ih dovriti pobaaj, ah za precleara
to znai da se mora kretati prema naprijed du vremenske staze ih da
ne moe doi do ranijeg razdoblja.
"Doi ovdje gore".
"Proetaj malo." ("Nestani" ne bi bio bouncer; to bi znailo da bi
engram trebao nestati).
"Moram otii veoma, veoma daleko.", pa to i ini.
"Idem gore.", "Odletjet e do mjeseca.", "Iskoiti".
I tisue drugih.
Grouper
Grouper je najneugodniji od svih vrsta zapovijedi. On se moe izrei
na mnogo razliitih naina i njegov je uinak na vremensku stazu
toliko ozbiljan da se cijela vremenska staza moe smotati u klupko, te
se ini da su svi dogaaji na istome mjestu. To postaje oigledno im
preclear naie na jednoga od njih. Grouper se nee lako otkriti, ah e
se uobhavati kako sluaj bude napredovao, a na sluaju se ne moe
raditi s grouperom u restimulaciji.
"Nemam vremena." i "M u emu nema razlike.", klasini su
primjeri groupera.
"Sve mi to dolazi odjednom.", znai upravo to.
366
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
"Svi su unutra zajedno.", "Stegnuto.", "Sklupano", "Sve je upravo
ovdje."
"Svega ovoga moi ete se sjetiti u sadanjemu vremenu." (ozbiljna
je auditorova pogreka ako ovo koristi kod sugestibilnog pacijenta jer
e temeljito zamrsiti sluaj).
"Sve povezuje."
"Zapetljan sam.", "Naguraj sve odjednom.", "Nema vremena." i
tisue drugih.
Misdirector
Misdirector, to je jedan podmukao tip. Kada se pojavi u engramu,
pacijent odlazi pogrenim smjerovima, ide na pogrena mjesta itd.
"Sve radi naopake."
"Sada je sve gore." je grouper i misdirector.
"Uvijek mi to odozgo nabacuje.", postavlja precleara naprijed na
vremenskoj stazi, i od tamo on pokuava pokupiti svoje engrame.
"Ne moe ii dolje." je djelomino bouncer, djelomino misdirector.
"Ne moemo doi do dna ovoga", odvraa ga od basic-basica
"Moe poeti ispoetka", odvraa ga od zavretka prepriavanja, pri
emu pacijent ide na poetak engrama, umjesto da ga proe do kraja.
"Ne mogu proi kroz ovo ponovno", odvraa ga od prepriavanja.
"Ne mogu ti rei kako je poelo.", uzrokuje da pacijent poinje svoje
engrame u sredini, te se engram ne moe reducirati. Postoji mnogo
takvih izraza.
"Smiri se!" i sva "smirivanja", uzrokuju kretanja unatrag po stazi.
"Vraa mi se prehlada.", postavlja aberiranu osobu u engram s
obinom prehladom. Moe se raunati na to da e svaka sljedea
prehlada biti sve gora.
"Vrati se ovdje." zapravo je poziv natrag, ali ga usmjerava dalje od
onoga gdje bi trebao biti. Kod pacijenta koji ima tekoa s dosezanjem
sadanjeg vremena, pa se pone vraati, prisutni su izrazi "Vrati se
ovdje." ili "Smiri se.".
"Dolje i van.", pogreno ga usmjerava, ne samo dalje od sadanjega
vremena, nego na dno vremenske staze i izvan nje. To je i misdirector
i izraz isklizavanja.
"Ne moe proi kraj mene." je misdirector slian izrazu koji vraa
367
 L. RON HUBBARD
unazad. "Ne zna to je gore, a to dolje." je klasian primjer.
"Sav sam izokrenut."
Poseban sluaj je izraz isklizavanja koji "ga izbacuje sa staze" i
uzrokuje gubitak dodira s njegovom vremenskom stazom. To je vrlo
ozbiljan izraz jer moe proizvesti izofrenika. Neto takvo uvijek se
moe nai u sluaju izofrenije. Neki od njegovih izraza bacaju ga u
druge valencije koje nemaju odgovarajue vremenske staze, neke
samo uklanjaju vrijeme, neke ga tjelesno izbacuju izvan vremena.
"Uope nemam vremena." je izraz isklizavanja, ali i grouper.
"Izvan sebe sam.", znai da je on sada dvije osobe, jedna izvan
druge.
"Morat u se pretvarati da sam netko drugi." kljuni je izraz za
brkanje identiteta.
"Ti si van vremena.", i mnogi drugi.
Postoji jo jedan poseban sluaj misdirectora. Auditor kae da
predear ode u "sadanje vrijeme" i arhivar izbaci izraz koji sadri
rije vrijeme. Nije vano ako je vrijeme u izrazu boino vrijeme, ako
je u prenatalnom podruju, predear e otii tamo, ignorirajui to je
auditor mislio.
"To je sve u sadanjemu vremenu", opak je izraz jer stavlja sve u
sadanje vrijeme.
"To je zgodno vrijeme."
I drugi.
Sada je ponekad pobrkano sa sadanjim vremenom, ali ne esto.
Auditor ne bi smio rei "Doi u sada.", jer bi u tom sluaju imao toliko
sada da ne bi mogao izii na kraj s t i m Rije sadanje se rijetko
nalazi u engramu i zbog toga je auditor koristi. Sada se pojavljuje
previe esto.
Kod nekoliko veoma aberiranih osoba koje su se mogle sjetiti samo
malog dijela svoje prolosti, otkriveno je da su potpuno izvan svojih
vremenskih staza, te su nazadovale u prenatalno podruje i zaglavile,
nakon ega je sluaj otvoren. to se njihova uma ticalo, imah su svega
nekoliko mjeseci prolosti od mjesta na kojemu su bili, unatrag do
zaea, a ipak, ti su ljudi uspjeh nekako funkdonirati kao normalne
osobe.
368
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
Emodonalni naboji obino dre osobu izvan njezine vremenske
staze i, prema suvremenim otkriima, zaista su jedino to tim
engramskim zapovijedima daje bilo kakvu snagu.
Razlike
Postoje dva aksioma o funkcioniranju uma koja bi auditor trebao
dobro poznavati.
I. Um opaa, postavlja i rjeava probleme vezane uz
opstanak.
II. Analitiki um prosuuje u razlikama. Reaktivni um
prosuuje u istovjetnostima.
Prvi aksiom auditoru je vaan jer pomou njega moe vidjeti je li
suoen s razumnom reakdjom. Sedmogodinja djevojica koja zadrhti
od straha kada je mukarac poljubi, ne prosuuje, ona reagira na
engrame, jer sa sedam godina ne bi trebala vidjeti nita loe u
poljupcu, ak ni onom strastvenijem Sigurno je postojalo ranije
iskustvo, moda prenatalno, koji je uzrokovalo da ona mukarce ih
ljubljenje smatra vrlo loima. Sva odstupanja od optimalne
racionalnosti korisna su u lociranju engrama, svi nerazumni strahovi
itd. su voda na auditorov mlin. Auditor bi trebao, pomou navedenog
aksioma, takoer prouiti i jednadbu optimalnoga rjeenja. Svako
odstupanje od optimuma podlijee sumnji. Iako auditor ne brine
mnogo o predearovim aberadjama, ponekad e sluaj zaglaviti ih e
se initi da engrama nema. Auditor tada moe promatrati ponaanje
padjenta i njegove reakdje na dogaaje da bi doao do podataka.
Drugi zakon je dijanetiki doprinos logici. To je potpunije obraeno
u filozofskom tekstu. Aristotelovo klatno 8 i njegova dvovrijednosna
logika naputeni su ne zbog nesklonosti prema Aristotelu, nego zbog
potrebe za irim mjerilima. Jedno od tih mjerila jest princip spektra,
u kojemu se koristi stupnjevanje od 0 do beskonanosti i od
beskonanosti do beskonanosti, i gdje se apsolutne vrijednosti
smatraju potpuno nedostinima u znanstvene svrhe.
U drugom aksiomu rije je o tome da um, kada je najvie se
priblien potpunoj radonalnosti, moe vrlo iroko i predzno
* klatno: kruto tijelo koje visi o jednoj toki; njihalo.
369
 L. RON HlIBBARD
prepoznati razlike. Kako se udaljava od nje, opaa sve manje i manje
razlika, dok na kraju ne postane gotovo krajnje nesposoban da
prosuuje o bilo kakvim razlikama u vremenu, prostoru ili mislima, te
se moe smatrati potpuno ludim. Kada s tim slijedimo samo jednu
misao, poput openite tvrdnje da su "sve make iste", ona je ili
nemarna ili nerazumna, jer sve make nisu iste, ak ni dvije make
koje izgledaju, ponaaju se i zvue slino. Moglo bi se rei "make su
prilino iste", ali i dalje bismo se bavili prilino iracionalnom milju.
Ili, moglo bi se prepoznati da postoji vrsta Felix Domesticus, ali da su
unutar nje make nesumnjivo razliite, ne samo od vrste do vrste,
nego i od make do make. To bi bila racionalnost, ne zbog uporabe
latinskog naziva, nego zbog toga razlikovanja maaka. Uzrok strana
od maaka je engram koji obino ne sadri vie od jedne make, i to je
vrlo odreena maka, odreene vrste, s odreenom (ili moda
neodreenom) osobnou. Preclear koji se boji svih maaka, zapravo
se boji jedne make, i to make koja je najvjerojatnije mrtva ve
mnogo godina. Stoga, kako se udaljujemo od potpune racionalnosti
prema iracionalnosti, razlike se smanjuju, sve dok gotovo ne nestanu i
postanu slinosti i istovjetnosti.
Aristotelov silogizam9 prema kojemu su dvije stvari koje su jednake
treoj meusobno jednake - jednostavno ne funkcionira u logici.
Logika nije aritmetika, aritmetika je umjetna tvorevina koju je
izmislio ovjek i koja funkcionira. Da bi rijeio problem u logici, um
"lepra" kroz golemu koliinu podataka i proraunava s desetinama i
ak stotinama varijabli. Ne misli i nikada nije mislio na osnovi toga,
da su dvije stvari jednake treoj meusobno jednake, osim kad
upotrebljava matematiku koju je izmislio da bi bolje rjeavao
apstraktne probleme. Apstraktna je istina da su dva i dva jednako
etiri. Dva i dva ega su jednako etiri? Jo nije napravljena skala,
mjerilo ili kalibar 10 , niti je proizveden mikroskop koji bi opravdao
injenino stanje da su, primjerice, dvije jabuke plus dvije jabuke
jednako etiri jabuke. Dvije jabuke i dvije jabuke su etiri jabuke ako
9
silogizam: oblik rasuivanja u kojemu se zakljuak izvodi iz dvije tvrdnje, kao u "Svi ljudi
moraju umrijeti; ja sam ovjek; dakle, ja moram umrijeti."
10
kalibar: promjer cijevi ili drugih predmeta; teh. instrument za provjeravanje pravilnosti
razmjera; prenes. razmjer, vrsta, veliina neega.
370
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
je rije o istim jabukama, ali one ne mogu postati jednake drugim
etirima jabukama bilo kakvim, ikad zamiljenim, procesom rasta ili
proizvodnje. ovjek je spreman prihvatiti priblinosti i olako ih zvati
preciznostima. Ne postoji nita to je apsolutno, osim u apstraktnim
terminima koje je postavio um, a kojima rjeava vanjske probleme i
postie priblinosti. Moe se initi kako je to nategnut koncept, ah
nije. Matematiar je vrlo dobro svjestan da radi s brojkama i
analognim aproksimacijama postavljenim u sisteme, koji nisu nuno
bili ovdje prije nego to je ovjek doao i nee nuno biti ovdje kad ode.
Logika, ak i jednostavna logika razmiljanja o mudrosti odlaska u
kupovinu u deset sati ujutro, barata s mnogim varijablama,
neodreenostima i priblinostima. Matematiku moemo izmiljati
koliko god elimo. Ne postoji stvarna apsolutna vrijednost, postoji
samo pribliavanje tome. Samo nai gramatiari, daleko iza svojega
vremena, inzistiraju na apsolutnoj realnosti i istini, vjerojatno u
spomen na metafiziare.
To je izloeno djelomice zato to e nekima moda razjasniti
odreene stvari, ah u prvom redu zato to auditor mora shvatiti da
ima precizno mjerilo razumnosti. Razumnost je sposobnost uoavanja
razlika. Sto bolje osoba uoava razlike, bez obzira na to koliko su
sitne, i poznaje irinu tih razlika, to je razumnija. to manje neko
mae uoavati razlike, i to je blie razmiljanju u istovjetnostima
(A=A), manje je razuman.
Kada ovjek kae "Ne volim pse!", vi kao auditor morate uoiti
sljedee: on ima engram o jednom ih dva psa Kada djevojka kae "Svi
mukarci su isti!", uoite: ovo je stvarno aberirana osoba. "Planine su
tako strane!", "Draguljari nikada nigdje ne idu!", "Mrzim ene!",
uoite ih. To su engrami na danjem svjetlu.
Engrami koji sprjeavaju analitiki um da razlikuje su engrami koji
najozbiljnije koe razmiljanje.
'Teko je rei razliku" je est engram. "Nema razlike.", "Meni je sve
to isto.", "Svi su ljudi zh", "Svi me mrze." - to su, kako auditori kau,
mamci za ludilo, i odvode ovjeka "na put za ludnicu".
Postoji jo jedna vrsta razmiljanja u istovjetnostima. To je vrsta
koja unitava razlikovanje vremena. "Ne zna kada se to dogodilo." je
371
 L. RON HUBBARD
klasian izraz. "Ne znam koliko je kasno." i drugi imaju osebujan
uinak na um, jer um radi prema vlastitom preciznom kronometru 11 i
engrami mogu potpuno pogreno proitati njegov brojanik. Na
svjesnoj se razini moe prilino dobro ii u korak s analitikim
vremenom. Engrami lagano kliu naprijed-natrag, ve prema tome
kada su ukljueni ili restimulirani. Engram koji se nalazi na
vremenskoj stazi etrdeset godina ranije, moe leati u pozadini
dananje djelatnosti. Primjedbe o razlikovanju vremena ne aberiraju
toliko koliko bezvremenska narav engrama. Vrijeme je veliki
arlatan; nita ne lijei, samo mijenja aspekte okoline i ovjekove
blinje. Engram od prije 10 godina, sa svim svojim bolnim emocijama,
moe biti zaahuren i "zaboravljen", ali on je tu, u svakom trenutku
spreman na djelovanje ako je restimuliran.
Reaktivni um radi na principu jeftinog runog sata, analitiki um
radi na principu baterije kronometara s dvostrukom provjerom na
koju bi i liner 12 bio ponosan. Stanice misle da je runi sat prilino
dobar tos - i bio je, bio je, u davnim vremenima kada je ovjekov
predak bio noen valovima i uspio se uhvatiti za pijesak.
Prema tome, glavni test aberacije je slinost i istovjetnost, a glavni
test razumnosti je razlikovanje i potankost ili opsenost kojima se to
moe uiniti.
"Svi mukarci su isti", kae ona. I jesu! Za nju. Jadno stvorenje. Kao
momak koji ju je silovao kad je bila dijete ili kao njezin omraeni otac
koji je to rekao.
Relativne vanosti i "vjerovati" i "ne vjerovati"
Auditor e se suoiti sa svojim glavnim neprijateljima u "Mora
vjerovati." i "Ne mogu vjerovati".
Um ima svoju vlastitu ravnoteu i sposobnost, a engrami mu
pomau koliko i "zaglavljene sedmice"* raunalu. Jedna od najvanijih
11
kronometar: instrument za precizno mjerenje vremena, veoma precizna vrsta sata;
koristi se npr. u znanstvene svrhe.
12
liner: (engl.) parni brod, putniki avion, itd., na redovnim odreenim linijama.
' ili petica, kao u nedavnom sluaju na Harvardu, gdje je kap lema (legure za lemljenje)
zadravala peticu u raunalu, to je veoma obeshrabrilo gospodina koji je ovisio o
odgovorima raunala. - LRH
372
M E H A N I Z M I I A S P E K T I T E R A P I J E DRUGI DIO
funkcija uma je procjenjivanje relativne vanosti podataka.
U otkrivanju i voenju dijanetikih istraivanja postojale su, na
primjer, milijarde podataka o umu, sakupljene u posljednjih nekoliko
tisua godina. Sada, s golemim retrovizorom, moemo pogledati
unatrag i vidjeti da su ljudi tu i tamo izraavah miljenja ih iznosili
na vidjelo injenice koje nisu vrednovah, a koje su sada podaci nekog
od dijanetikih aksioma ih su dijelovi njezinih otkria. Te su injenice
postojale u prolosti, neke i sada postoje u dijanetici, ali s golemom
razlikom - one su vrednovane. Prije nego to je informacija postala
vrijedna, vrednovanje podataka po njihovoj vanosti bilo je od
temeljnog znaenja, dr. Pametnjakovi13 je 1200. godine mogao
napisati da vjeruje kako u umu ne postoje stvarni demoni; moglo se
uti da je kuanica Sofie 1782. godine rekla da je sigurna kako je
prenatalno razdoblje loe utjecalo na mnogo ivota. Dr. Zamba14
mogao je 1846. napisati da se hipnotiziranom pacijentu moe rei da
je lud, pa e se on poslije toga i ponaati kao da je lud. Dr.
Pametnjakovi je takoer mogao rei da aneli, a ne demoni, uzrokuju
mentalne bolesti jer je pacijent bio zao. Domaica Sofie je opet mogla
rei da oblozi od vode trusovine 15 lijee "bunilo"; dr. Zamba mogao je
ustvrditi da hipnotizirani pacijenti trebaju samo jo nekoliko
pozitivnih sugestija da bi ojaah i ozdravili. Ukratko, za svaki
podatak koji se pribliio istini postojale su milijarde neistinitih
podataka. Dio koji je nedostajao kod svakog takvog podatka bilo je
znanstveno vrednovanje njegove primjenjivosti. Nemogue je odabrati
nekoliko izuzetnih kapi vode iz oceana obinih kapi. Problem
otkrivanja istinitih podataka mogao je biti rijeen samo odbacivanjem
svih prijanjih procjena o drutvu i ljudskom umu, te svih moguih
"injenica" i miljenja, poevi ispoetka te postupno razvijajui cijelu
znanost od novog, najvieg zajednikog nazivnika (i istina je da
dijanetika nije nita posudila - ona je najprije otkrivena i
organizirana, a tek nakon to je organizacija zavrena i tehnika
13
Dr. Pametnjakovi: izmiljeno ime za "autoritet"; pametnjakovi: onaj koji misli da je
vrlo pametan i uvijek u pravu.
14
Dr. Zamba: izmiljena osoba; neki lijenik.
15
voda trusovina: kinica koja se skuplja u upljinama panjeva, za koju se u narodu
smatralo da lijei bradavice.
373
 L. RON HUBBARD
razvijena, usporeena je s postojeim informacijama).
Ovdje elimo naglasiti da jednolino pridavanje vanosti skupu
injenica vodi iskljuivo do potpune zbrke. Evo kako se procjenjivalo:
miljenja su nita, autoritet je beskoristan, podaci su od
drugorazredne vanosti; klju je u uspostavljanju relativne vanosti.
Sa svijetom i zvjezdama kao laboratorijem, i umom koji proraunava
relativnu vrijednost onoga to opaa, svi se problemi mogu rijeiti. S
danom gomilom podataka i jednolinim pridavanjem vanosti imamo
neto to moe biti lijepo, ali je beskorisno.
Zaprepaten pogled novopeenih mornarikih potporunika, kada
prvi put uivo ugledaju ono o emu su toliko marljivo itali, dokaz je
loeg obrazovnog sustava koji je trenutno u upotrebi. Taj sustav
nastoji uvjebavati neto to je savreno - pamenje. Malo ili nita
usklauje sa svrhom ili upotrebom, te ignorira nunost vlastite
prosudbe svih podataka, a to je oboje potrebno za njihovu primjenu.
Zaprepatenost dolazi od prevladavajue spoznaje da, iako imaju
tisue podataka o onome to vide, ne znaju je li vanije itati
kronometar kad uzmu sekstant 1 6 ili koristiti samo plavu tintu kada
piu u brodski dnevnik. U smislu obrazovanja, toj je gospodi uinjena
nepravda, ne zato to im nije dano tisue podataka koji se odnose na
brodove, nego zato to im nije reena relativna vanost svakog
podatka i zato to nisu iskusili njihovu vanost. Znaju vie injenica
od manje obrazovanih ah znaju manje o odnosu injenica.
Od vee je vanosti za auditora to to postoje dvije vrste engramskih
zapovijedi koje daju jednolinu prosudbu podataka. Osobe koje imaju
bilo koju od njih kao preteni sadraj engramske banke, bit e slino
aberirane, makar svaka od njih izraavala aberaciju sa suprotnim
polaritetom.
S vremena na vrijeme neki nesretni auditor ima "Ne mogu
vjerovati." sluaj u svojim rukama. Taj je sluaj krajnje naporan. U tu
skupinu ulaze i "Sumnjam.", "Nisam siguran." i "Ne znam." sluajevi.
Takav je sluaj lako uoiti jer kada prvi put doe na terapiju poinje
sa sumnjom u dijanetiku, auditora, sebe, namjetaj, i nevinost svoje
16
sekstant: instrument koji navigatori koriste za mjerenje kutne udaljenosti zvijezda,
mjeseca i sunca od horizonta, te pri utvrivanju pozicije broda.
374
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
majke. Osoba koja uvijek sumnja nije lak sluaj jer ne moe vjerovati
vlastitim podacima. Analizator ima ugraeni prosuiva koji
preuzima podatke, vae ih i prosuuje kao pravo, krivo ih moda.
Osoba koja engramski sumnja ima "zaglavljenu sedmicu", to znai da
mora sumnjati u sve, to je neto posve razliito od prosuivanja. Ona
je pozvana da sumnja. Ona mora sumnjati. Ako je sumnjati boanski,
tada je Bog sigurno Moloh.17 On sumnja bez provjere, provjerava i
najprecizniji dokaz, te i dalje sumnja.
Auditor moe vratiti pacijenta na somatiku koja mu razdire pola
glave, to je potvreno oiljcima, to je potvreno aberacijom, i u to
preclear sumnja kao u dogaaj.
Nain na koji se postupa s takvim sluajem je da se izaberu njegovi
omiljeni izrazi i daju mu se u reverieu ili izvan reveriea tehnikom
ponavljanja. Neka ih ponavlja nekoliko puta, aljui svoju somatsku
traku natrag na njih Ubrzo, izraz e se osloboditi. Opskrbite
pacijenta svim izrazima sumnje koje je u tom smislu koristio. Tada
nastavite raditi na sluaju. Cilj nije da ga uinite vjernikom, nego da
ga stavite u situaciju u kojoj moe prosuivati vlastite podatke.
Nemojte raspravljati s njim o dijanetici - rasprava s engramima je
besmislena jer su engrami sami po sebi besmisleni.
Za deset ih dvadeset sati terapije takav e se pacijent poeti
dovoljno suoavati s realnou da vie nee sumnjati da sunce sja,
sumnjati u auditora, ili u njegovu sumnjivu prolost. On je teak samo
zato to zahtijeva dodatne sate posla. Usput reeno, on je obino vrlo
aberiran.
Sluaj "ne mogu vjerovati" teko prosuuje jer mu je teko
povjerovati u neku injenicu vie nego u neko u druga To uzrokuje
nesposobnost proraunavanja relativne vanosti podataka, s uinkom
da moe biti jednako zabrinut zbog nijanse na kravati svojega efa
koliko i zbog braka u koji eli ui. Slino, sluaj "mora vjerovati" ima
tekoa s razlikovanjem meu vanostima razliitih podataka.
Smatrat e jednako pouzdanom ideju da se papir radi od drvea i da
e uskoro dobiti otkaz. Oba sluaja "brinu", to znai da su nesposobni
17
Moloh: biblijski drevni bog Feniana, itd., kojemu su djeca bila rtvovana spaljivanjem.
Moloh je postao sinonim za sve to zahtijeva grozno rtvovanje.
375
 L. RON HUBBARD
dobro procjenjivati.
Racionalno prosuivanje ovisi o osobnoj procjeni relativnih vanosti
razliitih podataka. Reaktivna "prosudba" bavi se iskljuivo
jednadbom da su veoma razliiti objekti ili dogaaji slini ili jednaki.
Prvo je razumnost, a drugo ludilo.
Sluaj "mora vjerovati" predstavit e zbrkanu reaktivnu banku jer
ta banka prihvaa i najnevjerojatnije razliitosti kao velike slinosti.
Engramska zapovijed "Mora vjerovati." moe nalagati da se jednoj
osobi, skupini osoba ili svima mora vjerovati, bez obzira na to to je
napisano ili reeno. Auditor e, vraajui pacijenta, nai glavne ponekad ini poeljnim, ali pristupanjem trenucima kada je pacijentu
aberacije, zadravane na mjestu lockom koji sadri samo razgovor.
Kada je otac stvarni izvor i saveznik pacijenta, auditor e otkriti da
je dijete gotovo sve to je otac rekao prihvatilo doslovce i bez ikakve
sumnje. Otac moda nije svjestan da je uspostavio to "Mora
vjerovati" stanje i moe ak biti ovjek s izraenim smislom za humor.
Otkrit emo da je svaka njegova ala doslovce prihvaena, osim kada
je otac posebno naglasio da je to ala, to je znailo da ne smije biti
doslovno shvaena. Predoit emo vam jedan sluaj gdje je otac bio
izvorom "mora vjerovati" sluaja. Jednoga dana otac je poveo na
morsku obalu svoju trogodinju ker i kroz maglu pokazao na
svjetionik. Svjetionik je u maglovitoj noi izgledao vrlo tajnovito. "To
je mjesto gospodina Billingslvja.", rekao je otac, mislei na to da tamo
ivi svjetioniar Billingslv. Dijete je savjesno kimnulo, iako malo
uplaeno, jer je "Gosp. Billingslv" naokolo bacao dugu, bujnu kosu -
sjene - bljeskajui prema moru jednim okom, proteui se vodom i
stojei tako tridesetak metara visok, "Gosp. Billingslv'' je divljaki
zavijao. Njegovo "mjesto" bila je kamenita hrid. Ustanovljeno je da se
ki, kao preclear dvadeset godina poslije, plai svakog dubokog
zavijajueg zvuka. Auditor je strpljivo slijedio trag do uzroka i
pronaao, na svoju i njezinu radost "Gosp. Billingslvja". Utvreno je
da goleme koliine aberacija neobinih koncepata i predodbi
proizlaze iz usputnih izjava njezina oca. Kako je bio vjet svojemu
poslu, auditor nije pokuavao locirati i izbrisati sve to je otac rekao,
jer bi za to trebale godine i godine. Umjesto toga, locirao je prenatalni
engram "Mora mi vjerovati" i njegove engramske lockove, i svi su
376
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
neengramski lockovi, naravno, nestali i automatski su prevrednovani
kao podaci dobiveni iskustvom, a ne kao "zaglavljene sedmice".
Naravno, u sluaju jo ima mnogo toga to nije u redu, a ne samo
"Mora mi vjerovati". Meutim, promjena toke gledita koju je
pacijent iskusio neposredno nakon toga, bila je zapanjujua: sada je
mogla neto to prije nije mogla - slobodno prosuivati oeve podatke.
Zbog toga to pouavaju u terminima statusa* i autoriteta,
obrazovne institucije oblikuju drutvenu "mora vjerovati" aberaciju.
Nemogue je reducirati cjelokupno sveuilino obrazovanje, iako se to
bilo utuvljeno u glavu vjerovanje ili prihvaanje kole, od vrtia na
dalje, mnogi umovi "s utegom injenica" mogu se ponovno uiniti
okretnima, to prije nisu bih, jer e um automatski prevrednovati
injenice prema vanosti, umjesto da ih prihvaa s jednohnim
vrednovanjem, kao u sluaju "formalnog obrazovanja". "Ne mogu
vjerovati" je toliko tegoban i turoban predmet da bi se auditor, nakon
nekoliko takvih zavrenih sluajeva, mogao uhvatiti kako ih spretno
izbjegava. Sluajevi "ne znam" i "nisam siguran" nisu toliko teki kao
"ne mogu vjerovati". Sluaj juniora, koji je u dijanetici ampion
sloenosti i teine, nazvan je po ocu ih majci, a pored blokirane boli,
emocije, vizda i soninog prisjeanja ima i njihovu "montau" na lanoj
bazi, s tvornicom lai u punom pogonu, te je nekooperativan i "Ne
moe vjerovati".
Jednolino vrednovanje koi prihvaanje svih injenica sluaja "Ne
mogu vjerovati". Svaki sluaj moe imati nekoliko "Ne mogu
vjerovati" izraza, ah neki su sluajevi toliko temeljito aberirani tim
izrazom da sumnjaju ne samo u realnost nego i u vlastito postojanje.
Um ima "ugraenog sumnjiavca" koji, s obzirom na to da ga
engram ne sprijeava, brzo odreuje vanosti, te prema njihovoj teini
rjeava probleme i dolazi do zakljuaka. Racionalni um posveuje se
danim podacima, usporeuje ih s iskustvom, vrednuje njihovu
* Pod statusom se misli na razliku u stupnju prestia - netko tko ima vii status uvjerava
nekog tko ima nii, samo zbog statusa. Auditor se moe nai u situaciji gdje je nesposoban,
kod nekih pacijenata, zadobiti dovoljan status da bis njima glatko radio, a kod drugih moe
imati toliko visok status da vjeruju svemu to kae. Kada ima prenizak status, ne vjeruje mu
se; kada ima previsok, previe mu se vjeruje. - LRH
377
 L. RON HUBBARD
vjerodostojnost i dodjeljuje im relativnu vanost u poretku stvari. To
Clear radi toliko brzo da su mu ponekad potrebni samo djelii
sekunde. Kod normalne osobe potrebno vrijeme je krajnje promjenjivo
i zakljuci e vjerojatno upuivati na miljenje drugog ili e se skup obrazaca iz svoje engramske banke. Ona e ponavljati te
usporeivati s autoritetom prije nego s osobnim iskustvom. To je
temeljni uinak modernog obrazovanja, koje je bez neke posebne
vlastite pogreke te usprkos svim nastojanjima koje je uinilo da se
oslobodi, ipak prisiljeno slijediti kolske metode zbog nedostatka
orua. One istrajavaju irenjem aberacija, usprkos svim nastojanjima
naprednih uitelja. Normalnu osobu se s jedne strane ui da vjeruje,
jer e inae pasti na ispitu, a s druge strane da ne vjeruje u smislu
znanstvene nunosti. Vjerovanje i nevjerovanje ne mogu se nauiti,
moraju se osobno procijeniti. Kada bismo um mogli usporediti s
generalom kojega posluuje njegovo osoblje, moglo bi se vidjeti da ima
G-218, koja kao borbeni obavjetajni centar, sakuplja podatke,
prosuuje njihovu vanost i oblikuje procjenu situacije ih vrijednost
zakljuka. Kao to bi obavjetajac propao kada bi imao potpisanu
naredbu da ni u to ne vjeruje, tako propada i um koji ima reaktivnu
zapovijed da ne vjeruje. Obratno, kao to bi svaka vojna organizacija
sigurno izgubila protiv svakog slabanog neprijatelja kada bi imala
zapovijed da u sve vjeruje, tako bi propao i ovjek koji u reaktivnom
umu ima zapovijed da vjeruje svim informacijama u svijetu oko njega.
Engrami vjerovanja i nevjerovanja razliito se manifestiraju, iako se
ne moe rei koji je aberativniji, sigurno je da engram nevjerovanja
uglavnom uzrokuje nedrutveniju osobu.
Nevjerica se, naravno, pojavljuje u razliitim stupnjevima. Postoji,
na primjer, drutveni engram nevjerovanja koji popularizira vrstu
literature koja je neiskrena koliko i nedomiljata. Neiskrenost, sram
od pokazivanja emocija, strah od pohvale mogu proizlaziti i od drugih
stvari, a ne samo od engrama, ali engram nevjerovanja je sasvim
sigurno prisutan u veini takvih sluajeva.
Pri pokuaju otvaranja vrlo jakog "Ne mogu vjerovati" sluaja
auditor e uoiti da se ne vjeruje u iskustvo, u auditora, u nadu za
rezultate, te da se iznose najapsurdnije i najnerazumnije uvrede i
G-2: vojno -obavjetajna sluba mornarice ili kopnene vojske.
378
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
prepirke. Pacijent se moe previjati u pravoj zmijskoj rupi somatika te
i dalje ne vjerovati da bilo to ponovno doivljava.
alosna je i ustaljena injenica da aberirana osoba ima odreeni
ustaljene obrasce u svakoj prilici i okolnostima. Majka s vlastitom
engramskom bankom i otac sa svojom, ponavljat e gotovo istu vrstu
tvrdnji uvijek iznova. To su dramatizacije. Jedan od roditelja moe
imati "Ne znam" koje prethodi svemu to on ih ona kae, to ini cijelu
"gomilu" tih "ne znam" u engramskoj banci i prilino potkopava
razumijevanje. Na isti se nain u engramskoj banci mogu nagomilati
"Mora vjerovati!" ih "Ne moe vjerovati!". Kada jednom ujete
nekoliko pacijentovih engrama, znat ete da ete iz istog izvora imati
jo mnogo, mnogo slinih engrama. Kada auditor jednom na kratko
poslua "osobe" u pacijentovoj engramskoj banci, prilino dobro zna
to e nai u mnogo, mnogo vie engrama. Stoga, svaki izraz u
engramskoj banci podloan je estom ponavljanju, s promjenjivim
somatikama i popratnim osjetima. Ako majka ima problema s visokim
krvnim pritiskom, koji joj se povisuje zbog oca, uzrokujui djetetu
veliku nelagodnost, do stupnja koji kasnije esto stvara migrene, ona
moe rei: "Ne mogu vjerovati da tako postupa sa mnom." Nju je
osobno sigurno prilino teko uvjeriti (kod engramskog "razmiljanja"
nema mnogo uvjeravanja) jer je sa njom tako postupao otprilike svaka
tri dana, i svaka je tri dana govorila: "Ne mogu ti vjerovati.", "Ne
mogu vjerovati da mi to moe raditi." ih "Nita ti ne vjerujem." ih
neto slino.
"Ne mogu vjerovati" je sklon tome da bude prilino neprijateljski,
jer je "Ne mogu vjerovati" esto neprijateljski razgovor. "Mora mi
vjerovati" je skloniji tome da bude moleiva ih plaljiva vrsta
engrama. "Vjeruj to ti kaem, proklet bio!" je, meutim, u potpunosti
neprijateljski, kao to bi auditor i mogao oekivati.
Auditor koji radi na intenzivno i nerazumno skeptinom sluaju, u
engramskoj banci bi trebao oekivati gomilu "Ne mogu vjerovati".
Ako utvrdi da je pacijent nesposoban imati svoje miljenje, ve se za
svakom novom osobom povodi kako vjetar pue ili citira autoritet (svi
autoriteti se u reaktivnoj banci lako identificiraju s ocem), trebalo bi
379
 L. RON HUBBARD
sumnjati u "Mora vjerovati.", kao i u druge stvari. Postoji mnogo
manifestacija svakog sluaja. Kronini aspekt terapije jest da "ne
mogu vjerovati" sumnja u svoje podatke tako duboko da ih neprestano
mijenja, te se engrami, koji, na kraju krajeva, imaju tono odreeni
paket sadraja, nee pravilno reducirati. Sluaj "mora vjerovati"
svaki engram za koji uje preuzima kao svoj vlastiti, a to mu donosi
malo dobra.
Meutim, nemojte pretpostavljati da svaki sluaj ima standardni
aspekt. Jezik sadri mnogo rijei i njihovih kombinacija i kod
aberirane osobe nije neobina vrsta povezanost cjelokupnog osnovnog
jezika i svih njegovih idioma s nekom somatikom. Sluajevi obino u
istoj banci sadre izraze "Ne mogu vjerovati." i "Moram vjerovati.".
Osoba reagira postavljenim obrascem samo kada ti izrazi postanu vrlo
teki. Kada je postavljeni obrazac bilo koje vrste izraza, tada je
auditor suoen s pacijentom koji je, najblae reeno, morao imati
veoma nesretan ivot. Ali, svaki od tih sluajeva moe se uiniti
Clearom. Svi oni postaju Clear, ak i juniori.
Tjelesna bol i zapovijedi bolne emocije
Osim vizia i sonika, sljedee presudno sjeanje u terapiji je somatik,
odnosno tjelesna bol u dogaaju. Bezvrijedno je pokretati tjelesno
bolne dogaaje bez somatika.
Ako je tjelesna bol prisutna, ona moe doi tek nakon "boil offa"
stanovite "nesvjesnosti". Ako dogaaj sadri bol, a somatik nije
ukljuen, pacijent e kuckati prstima, glasno i nervozno disati ili e
mu miii poskakivati. Premjetanje nogu je izvrstan trag koji
upozorava na prisutnost somatika, bilo da su ukljueni ili ne. Glasno
disanje i poskaMvanje miia i razna trzanja, bez prisustva boli,
upuuju na dvije mogunosti: ili se u dogaaju nalazi denver iji
sadraj nije kontaktiran; ili, ako preclear prepriava, somatik moe
biti blokiran u dogaaju ili negdje drugdje (nekakvom zapovijedi iz
ranijeg ili bolnom emocijom kasnijeg razdoblja). Pacijent koji se
mnogo vrpolji ili onaj koji se uope ne vrpolji pati od blokade boli ili
emocije, ili od kasnog engrama bolne emocije, ili od jednog i drugog.
Postoje cijele skupine zapovijedi koje istodobno iskljuuju bol i
380
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
emociju.To je stoga to je rije osjeti homonimna. "Ne mogu nita
osjetiti." je standardna, ali zapovijedi se meusobno veoma razlikuju i
mogu se izrei na mnogo naina. Auditor moe napisati knjigu takvih
izraza koje pacijenti navode pri opisivanju kako se osjeaju - ili bolje,
kako se ne osjeaju. "To ne bob." vrsta je izraza koja posebno blokira
bol, vrsta koja, naravno, ukljuuje i izraze poput "Nema nikakve boli."
it Emocija je blokirana vrstom izraza koji sadre rije emocija ili
koje posebno (doslovno prevedeno) blokiraju emocije.
Auditor bi trebao uvati knjiicu s popisom svih denvera,
misdirectora, holdera, bouncera, groupera koje je pronaao, svaku u
posebnoj rubrici. Na taj nain uveava materijal koji moe koristiti pri
tehnici ponavljanja, kad primijeti da neto nije u redu s pacijentovim
kretanjem na vremenskoj stazi. Ali, postoje jo etiri vrste izraza koje
bi auditor takoer trebao prostudirati i navesti: blokade, izrazi
preuveliavanja, izrazi isklizavanja, tvornice lai. Moe dodati i neke
svoje vrste.
U engramima e otkriti nevjerojatan broj zapovijedi koje mogu
postii te raznolike aspekte. Trebao bi biti posebno zainteresiran za
blokade boli i emocija te izraze preuveliavanja, tj. za engramske
zapovijedi koje su obiljeene prevelikom boli i vikom emocija. Nema
smisla da ih ovdje navodimo u velikom broju. One su veoma raznolike
jer je jezik jednostavno jezik.
Mogue su mnoge kombinacije. Moe se otkriti da pacijent jeca zbog
trivijalnih dogaaja iz ranog djetinjstva, iz postgovorne faze, a da ipak
ima samo nekoliko somatika ili ih uope nema. To se moe dogoditi iz
nekoliko razloga Moda su njegovi majka ili otac plakali devet
mjeseci prije nego to se on rodio, ili ima izraz preuveliavanja koji
mu zapovijeda da bude emotivan u vezi sa svim: "previe emocija". U
kombinaciji s tim, on moe imati neto to mu govori da ne moe
osjetiti bol ili da ne moe koditi, ili ak da nita ne moe osjetiti.
Pacijent koji boluje i pati, pa ipak ne moe plakati, imat e obrnuti
skup zapovijedi. On ima zapovijed "bez emocija" smjetenu ranije na
vremenskoj stazi, ili dugi lanac takvih zapovijedi, a uz to ipak ima
zapovijedi koje diktiraju prekomjernu bol: "Ne mogu podnijeti bol.",
"Bol je prevelika", "Uvijek se osjeam kao u agoniji." it. S druge
381
 L. RON HUBBARD
strane, "Osjeam se loe." je blokada jer kae da neto nije u redu s
njegovim osjetilnim mehanizmom i podrazumijeva nesposobnost da
osjea.
Oboje, i bol i emocija, mogu se zapovijedima preuveliati. No,
neobino je to da tijelo ne proizvodi bol da bi je osjealo. Sva bol koja
se osjea je prava, ak i kad je pretjerana. Imaginarna bol ne postoji.
Osoba "zamilja" samo onu bol koju je zaista osjetila. Ne moe
zamisliti bol koju nije osjetila. Ona moe "zamisliti" bol malo nakon
dogaaja koji ju je uzrokovao, ali ako je osjea, ma koliko psihotina
bila, za tu e se bol ustanoviti da postoji negdje na njezinoj
vremenskoj stazi. U dijanetici je ta injenica pomno ispitana
znanstvenim testovima, i dragocjena je. Moete to i sami provjeriti
traei od pacijenata da osjete razliite boli "zamiljajui ih" u
sadanjem vremenu. Oni e osjeati bol sve dok od njih traite da
osjete ve doivljenu bol. Katkad ete naii na pacijenta nesposobnog
da zaista osjeti bol koju pokuava "zamisliti". Bio on svjestan toga ili
ne, imao je bol kad god ju je "zamiljao", samo to se, jednostavno, po
somatskoj traci vraao u manjem opsegu.
Taj aspekt boli vrlo je zanimljiv i stoga to su se mnogi pacijenti u
nekom trenutku svojega ivota pretvarali, prema obitelji ih svijetu, da
osjeaju bol. Pacijent je mislio da je lagao kad je ustvrdio tu "prividnu"
bol. U terapiji auditor moe koristiti "imaginaciju" jer ona vodi ravno
do engrama suosjeanja i do stvarne povrede. Nadalje, te
"imaginarne" boli obino su predoene osobi ih pseudoosobi koja je bila
suosjeajni saveznik prisutan u trenutku engrama. Dakle, ako se
djeai uvijek pretvarao pred svojom bakom, i mislio da se pretvara
da ima ozlijeen kuk, na kraju e se otkriti da je jednom ozlijedio taj
isti kuk primivi suosjeanje u trenutku engrama, a koje je sada
zasjenjeno analizatorom. Pacijenti esto zbog tih pretvaranja osjeaju
poprilinu krivicu. Vojnici su se iz 2. svjetskog rata ponekad vraali
kui pretvarajui se da su ranjeni, te su se plaili da bi auditor
tijekom terapije to mogao saznati i odati ih njihovim blinjima. Taj
vojnik moda nije bio ranjen u ratu, ali e se pronai engram koji
sadri suosjeanje za ozljedu na koju se ali. On trai suosjeanje kroz
slikovitu priu, vjerujui da je pria lana. Auditor u takvom sluaju,
382
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
a da pacijenta ne obavijesti o tom dijanetikom otkriu, esto moe
razotkriti engram suosjeanja, koji bi inae trebalo naporno loviti.
"Plaljivko" je izraz koji e preclear negirati u engramu,
sprjeavajui tako suze. Prilino je uobiajen sluaj precleara koji sebe
brka sa starijom braom i sestrama iz njegova prenatalnog ivota,
njihovo izrugivanje, majine naredbe itd, to se sve zapisuje. Ako
pacijent zna za stariju brau ih sestre, auditor bi ih trebao potraiti u
engramima pacijentova prenatalnog ivota, jer su djeca prilino
aktivna i esto skau po majinu krilu ih se s njom sudaraju. Svi
djetinjasti izrazi ismijavanja ne nastaju uvijek poslije roenja.
Tijekom dijanetikog istraivanja reeno je da bi devet desetina
puta do Cleara bilo prijeeno kada bi se uspjele osloboditi sve bolne
emocije tijekom ivota. Ipak, bolne emocije su samo vanjska
manifestacija engrama tjelesne boli, i ne bi bile bolne da tjelesna bol
prethodno nije koegzistirala ili postojala.
Kad u sluaju postoje blokade emocija i boli, uobiajeno je da je
pacijent nervozan i da su mu miii napeti, da se trza ih da je samo
napet. Kad su bol i emocije prenaglaene zapovijedima, auditor u
rukama ima vrlo dramatizirajui sluaj.
Saveznik nasuprot protivnika
Nuno je da auditor zna kako reaktivni um procjenjuje vanosti. Bio
on imbecilan ili ne, reaktivni um grubo razlikuje prijatelja i
neprijatelja, i to je otprilike sve to razlikuje.
Saveznik se moe otkriti jednostavnom provjerom. Prisjetite se da je
saveznik dio engrama suosjeanja, onih koji najvjerojatnije uvelike
uzrokuju psihosomatske bolesti, nezrelost i konfuziju. Sve dok se
moe pobuniti i negirati, reaktivni um e se pobrinuti za neprijatelje
onoliko koliko god je za to sposoban. On se, pod odreenim
okolnostima, naravno moe preokrenuti u valenciju neprijatelja i tako
19
uzbuniti i, openito uzevi, abreagirati, kad bi to bila pobjednika
valencija. Ah, obino nee koristiti podatke neprijatelja sadrane u
engramu protivnom opstanku, osim kad tog neprijatelja negira. Kad
19
abreakcija: (psihoanaliza) oslobaanje (potisnutih emocija) odigravajui situaciju koja
uzrokuje konflikt, upotrebom rijei, radnji ili matanja.
383
 L. RON HUBBARD
je opi ton u blizini zone 1 reaktivni um poinje prikupljati
suprotstavljajue zapovijedi i pokoravati im se. Dakle, ako je otac
glavni negativac, protivnik, aberirana im se osoba nee reaktivno
pokoravati, nego e ih obino negirati ili izbjegavati.
Meutim, to nije sluaj sa saveznikom. Savezniku, osobi od koje je
suosjeanje dolo kad je pacijent bio bolestan ili ozlijeen, posveuje se
pozornost i slua ga se, jer je njegova "svrha" prividno usklaena sa
svrhom osobe - opstati. Ako je jedan podatak koji se odnosi na osobu
ispravan, tada je - prema naem malom imbecilnom prijatelju,
reaktivnom umu - sve vezanu uz tu osobu ispravno, sve to ta osoba
kae i uini je ispravno, a naroito je ispravno sve to je ta osoba rekla
u engramu.
Kronina psihosomatska bolest obino potjee od engrama
suosjeanja. To je veoma vano jer e engram suosjeanja, s obzirom
na to da je usklaen sa svrhom opstanka, biti posljednji ih najtei za
dohvatiti.
Saveznikovo "Mora vjerovati." znai da osoba mora vjerovati.
Protivnikovo "Mora vjerovati." obino dovodi do toga da osoba ne
smije vjerovati.
U sluaju saveznika i protivnika imamo prastaru priu o heroju i
zlikovcu, Mazdi i Ahrimanu, 20 kauboju s bijelim i kauboju s crnim
eirom. Izvor hinduistikog trojstva 21 nalazi se u ocu, majci i
neroenomu djetetu. A, rat izmeu "dobra i zla" u engramskoj banci
pronalazimo kao reaktivne podatke u obliku saveznika i protivnika.
Najbolja logika za koju je reaktivni um sposoban je dvovrijednosna,
crno-bijela logika, a takva logika nailazi na odgovor samo u reaktivnoj
banci. I reaktivni um razrauje sve probleme u apsolutnim
vrijednostima, stvarajui logike monstruoznosti, jer je tamo misao o
apsolutnom dobru, apsolutnom zlu i apsolutno razmiljanja u
istovjetnosti. Svako racionalno procjenjivanje pokazuje da je
20
Mazda i Ahriman: boanstva Zoroastrijanizma, religije Perzijanaca prije njihova
preobraenja na Islam. Mazda je duh univerzalnog dobra, a Ahriman je njegov glavni
protivnik kao duh zla.
21
hinduistiko trojstvo: Hinduski prikaz triju manifestacija Vrhovnoga bia - Brahme,
Vine i Sive - svaka s posebnom kozmikom funkcijom: Brahma se povezuje sa stvaranjem;
Vinu s ouvanjem i obnavljanjem; a Siva s destrukcijom i raspadanjem.
384
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
apsolutno, sa stajalita istine i djelotvornosti, nemogue, ali reaktivni
um nikada ne raspravlja, on samo reagira. On prepoznaje pozitivca
kad ga vidi (on to misli) i prepoznaje negativca (on to pretpostavlja).
Saveznik, pozitivac, je svatko tko ima bilo koje obiljeje saveznika, a
protivnik, negativac, je svatko tko ima bilo koje obiljeje protivnika.
Nadalje, sve to je povezano sa saveznikom predstavlja pozitivca, a
sve to je povezano s protivnikom predstavlja negativca. Ako je teta
saveznik, tada su tete dobre. Ako je pismoslikar protivnik, tada su svi
pismoslikari zli. Zatim, runi radovi koje je tetka vezla znae da su
runi radovi dobri, i stoga su svi runi radovi dobri i zato je sve na to
je runi rad poloen dobro, sve to shi runom radu je dobro i tako
dalje ad absurdum 22 , u emu samo reaktivni um uspijeva bez ikakvih
dvojbi. A radovi koje je pismoslikar izradio su zli, i tamo gdje su
postavljeni je zlo, i slikanje je zlo, i miris boje, i kistovi, a stoga i etke
za kosu i polica na kojoj stoji etka za kosu i tako dalje.
Iz svega toga slijedi aksiom, koji ne bi trebalo omalovaavati pri
radu s pacijentom:
Svaka kronina psihosomatska bolest na svom izvoru ima
engram suosjeanja.
I drugi:
Reaktivni um osobi nee dopustiti da bude aberirana ili da ima
kroninu psihosomatsku bolest, osim ako ta bolest nema
vrijednost opstanka.
To ne znai da osoba analitiki ima mo izbora, nego da reaktivni
um, radei tiho i do sada dobro sakriveno, izabire prosuivanja u
istovjetnostima tjelesnih i mentalnih stanja koja bi odgovarala svim
okolnostima, pa i onim najmanje slinima bilo kojemu konceptu u
banci engrama.
Postoji neto to se zove razina nunosti. Ona svojim podizanjem
uzrokuje iskljuivanje engrama, te moe iskljuiti i kontrolu samog
reaktivnog uma. Razina nunosti esto se podie. Osoba je analitiki
moe natjerati na podizanje, bez obzira na postojanje stvarnog uzroka.
Osoba ne mora imati engram o odlasku na elektrinu stolicu zbog
poinjenog ubojstva, ali moe imati engram o ubijanju. Razina
12
ad absurdum: do toke besmislenosti.
385
 L. RON Hum ARO
nunosti podie i analitiki nadjaava sve impulse za ubijanjem, jer
analizator zna sve o elektrinoj stolici. Kada se ona ne moe podii,
rije je o niskoj dinamici pojedinca. Umjetnik, uasno aberiran glede
svoga posla zbog ljubaznih nastojanja susretljivo sarkastinih
kritiara, ipak se moe uzdignuti i napraviti novo djelo, i k vragu i
teta koja je rekla da je na njezinu portretu preveliki podbradak i
razderala ga na komadie, k vragu i kritiari koji su rekli da je jo
zelen, a njegovo djelo brzopleto. Razina nunosti moe se uzdii iznad
reaktivnoga uma, kao to je neki mornariki porunik jednom rekao,
"istom hrabrou".
Pojedinac, kojega ivot nije tedio i okruen s previe restimulatora,
uhvaen u suavajuu spiralu reaktiviranih engrama, na kraju moe
doi do toke u kojoj vie ne moe ostati zdrav. Ako je to njegovo prvo
ozbiljno potonue i ako je duboko potonuo, pojavit e se psihosomatska
bolest i postati vie ih manje kronina i, ono to je vano, proizlazit e
izravno iz engrama suosjeanja.
Iako je to manje oito, sve psihosomatske bolesti nose sa sobom
aberativne zapovijedi, to znai da osoba koja pati od psihosomatskih
bolesti takoer pati i od aberacija koje su dio istoga engrama, sviala
joj se ta ideja ili ne.
Ako auditor eli pronai pravi holder, pravi razlog zbog kojega se
ini da se sluaj opire oporavku, prave aberativne imbenike i bolesti,
trait e saveznika ili saveznike, jer ih svaki sluaj moe imati mnogo.
On e izvui iz njih bolne emocije gubitka ih odbijanja i odmah se
vratiti po vremenskoj stazi da pronae engrame koji lee u pozadini.
Zapamtite i to da reaktivni um nije dovoljno bistar da shvati da su
dvije strane neke osobe zapravo ta ista osoba Stoga, moemo imati
majku - bijelog anela i majku - opaku adaju. Ako je bijeli aneo, nju
se bezuvjetno slijedi, ako je adaja, sve to ini negira se. Otac moe
biti otac dobroinitelj i otac - edoubojica. Tako je sa svim
saveznicima. Ah samo ist, apsolutni saveznik, koji se nikad ne
mijenja, odluan i vrst, koji je zaustavio hladnu, otru ruku smrti i
njeno smjestio snanu i plamtecu baklju ivota u umiruu ruku
eljnoga djeteta (ih je barem rekao: "jadno dijete, tako se loe osjea,
molim te, nemoj plakati.") je model, uzor zlatom poploenog idola sa
386
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
slobodnim pristupom bogovima. (To je bio djed; on je previe pio i
varao na kartama, ali reaktivni um to tako ne vidi stoga to je djed
bio uza nj kad je imao upalu plua i tako se vraki brinuo da beba
ozdravi - dobro djelo, samo da pritom nije bio toliko melodramatian i
da nije toliko govorio pokraj jadnog, "nesvjesnog" djeteta.)
Pacijenta vjeto ispitajte o ocu i majci. Ako nije previe uznemiren
zbog njihove smrti (ako su mrtvi), ako jednostavno za njih ne mari ili
ako pak "pokazuje zube", oni su protivnici, saveznici su negdje
drugdje. Ako oca i majku doivljava ravnoduno, ljutito ili
dodvoravajue, budite uvjereni da ga ivot izmeu zaea i roenja, pa
i nakon toga, nije mazio, te budite sigurni da e, u tom sluaju,
saveznika biti mnogo, jer e ih dijete u svojoj okolini pokuati pronai
pri svakoj ogrebotini ih povredi. Meutim, saveznike obino neete
nai samim pitanjima. Reaktivni um ih smatra istim zlatom, pa ak i
ako engrami u kojima se oni pojavljuju imaju dovoljno somatika da
unite osobu za cijeli ivot. On skriva saveznike. Auditor bi ih morao
traiti pranjenjem naboja iz bolnih emocija. Smrt, odlazak ili
odbijanje saveznika sigurno je engram bolne emocije. Na ovaj ili onaj
nain, radei na njemu iz kasne bolne emocije ih ranijeg engrama
tjelesne boli, saveznik e se napokon otkriti, te se moe unijeti kao
memorija u standardne banke i izbrisati kao bolest iz engramske
banke.
Rjeenje za kronine psihosomatske bolesti uglavnom lei u
podruju engrama suosjeanja. Oni se, meutim, nee izbrisati na
samom poetku. Oni su unutarnji bedem iza kojega je uuren
reaktivni um, promatrajui protivniko jurianje na vanjsku liniju
obrane. Bolna emocija gubitka saveznika ponekad prikriva ne samo
saveznike, nego i protivnike. Engram suosjeanja nije ni izdaleka
jedini izvor psihosomatskih bolesti, ali je uzrok kroninih
psihosomatskih bolesti.
Uz to, nita u ovoj raspravi o savezniku ne bi se trebalo
interpretirati kao da djetetu ne treba pokazati ljubav. Promatrai su
u prolosti brzopleto donosili upitne zakljuke kad su osjetili da
pokazivanje ljubavi aberira dijete. Pomanjkanje ljubavi ga moe ubiti,
ah obratno ne vrijedi. Jedini nain na koji saveznik moe aberirati
387
 L. RON HUBBARD
dijete je govorei mu i suosjeajui s djetetom koje je veoma bolesno ili
"nesvjesno" zbog povrede. Ako to ini, djetetovu osobnost kvari svojom
vlastitom i na kraju stvara mogunost psihosomatskih bolesti i
aberacija, te openito, moe doivotno onesposobiti dijete (naravno,
osim ako ne uzmemo u obzir dijanetiku). Volite dijete najbolje to
znate i inite za njega sve to moete kad mu je dobro. Kad se ono
dobro osjea radite s njim to god elite, recite mu to god hoete. Kad
je bolesno ili povrijeeno, najbolje je, kao to prvi asnik ree:
"Pokrpajte ga i uutite, do vraga!"
Spomeni
Pria o maginoj amajliji23, talismanu 2 4 sree, vjerovanje u dugaki
popis fetia25, te predmeti i obrasci ponaanja koji se uvaju kao
uspomene, "ljubimici" su reaktivnoga uma.
Nema nita loe u tome ako ovjek dri ljame 26 u dnevnoj sobi ili
ako nosi purpurne ili zelene podvezice, ako za sreu trlja hidrante, a
nema nita loe ni u tome da uzdie za ukradenom enskom cipelom
ili pui pitsburke 27 cigare. Sva Ljudska prava trebala bi doputati
takve ekscentrinosti. Ali, auditor moe koristiti takve podatke kako
bi otkrio presudne informacije.
U dijanetici, termin spomen definira se kao skup predmeta i navika
koje pojedinac ili drutvo uvaju, ne znajui da su to produeci
saveznika.
U razmiljanju u istovjetnostima postoje asocijativni restimulatori
za svaki restimulator u okolini - ono to je povezano s
restimulatorom. Budui da je analitiki um prazan, kada putem
tjelesne reakcije primi obavijest o prisutnosti nekog restimulatora,
23
amajlija: predmet koji se nosi uza se zbog njegove navodne magine moi da zatiti od
nesree ili zla.
24
talisman: predmet za koji se vjeruje da donosi sreu
2
* fetii: objekti, ideje ili bilo to emu se besmisleno pridaje neumjereno potovanje ili
odanost.
2G
ljama: junoamerika bezgrba deva koja se u andskim predjelima uzgaja kao domaa
ivotinja radi mesa, mlijeka, vune i noenja tereta (lama).
27
Pittsburg: grad na jugozapadu amerike drave Pensilvanije; pitsburke cigare - izraz za
dugake, grubo napravljene, jeftine cigare.
388
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
tada prikuplja asocijativne restimulatore, ali ne odabire stvarni. (U
Knjizi drugoj, signal mladiu da skine svoj kaput bio je dodir kravate;
on nije spomenuo kravatu u svojoj pritubi; najblie do ega je doao
bila je osoba i odjea hipnotizera. To su bili asocijativni restimulatori.)
Restimulator za engram protivan opstanku moe biti elektrino
svjetlo. Aberirana osoba gleda u sjenu, u prekida, sobu ili osobu pod
svjetlom kao uzroke smetnje, i ne samo da ne zna da je restimulator
prisutan, nego pretpostavlja da pridrueni predmeti nose neko zlo u
sebi.
Asocijativni restimulator za engram protivan opstanku i ne treba
nijedno drugo ime do: asocijativni restimulator. Bol je stvar, stvari
koje su na bilo koji nain povezane s tom stvari jesu stvar, jesu druge
stvari itd. To je reaktivna jednadba koja svijet aberirane osobe
ispunjava strahom i tjeskobom. Ostavite dijete na mjestu ili u sobi
gdje je bilo nesretno i ono se moe razboliti jer je suoeno s nekim
restimulatorom, a svoj strah moe najbolje objasniti u terminima
stvari koje nisu racionalno povezane s restimulatorom, kako bi to
uinila i odrasla osoba. To je mehanizam engramske restimulacije.
Svakoj aberiranoj osobi strahovito je neugodno kad, ma koliko se
trudila, ne moe rei zbog ega ne voli neku osobu, predmet ili mjesto,
kad ne moe povezati bilo koju od te tri stvari s pravim
restimulatorom, te koja ne zna da ima engram vezan uz to. Budui da
osoba ne moe odabirati objekte, osobe ili poprita nekog dogaaja i
znati da su to restimulatori, ta metoda otkrivanja engrama ni do kuda
nee brzo dospjeti. To mogu biti samo asocijativni restimulatori
pravom restimulatoru u okolini. (Rijei sadrane u engramima i neki
drugi odgovarajui restimulator mogu aberiranoj osobi biti "push-
button" za akciju ili apatiju ako se koriste nad njom Rijei moraju biti
jednake , na primjer, ako je u engramu rije "slikar", rije "slikan"
nee biti dovoljna. Meutim, ono to je slikano moe biti asocijativni
restimulator, a i aberirana osoba moe izjaviti da joj se to ne svia. To
to joj se ne svia ne znai da e stisnuti njezin "push button" i
navesti je na kaalj, uzdisanje, ljutnju, bolest ili to ve engram koji
sadri tu rije nalae da bi trebala napraviti.)
Spomen je vrlo posebna vrsta restimulatora. Premda auditor ne
389
 L. RON HlIBBARD
moe imati velike koristi od asocijativnog restimulatora primijenjenog
na engrame protivne opstanku, moe upotrijebiti spomen kao sredstvo
detekcije u lociranju saveznika.
Spomen je svaki predmet, obiaj ili obrazac ponaanja svojstven
savezniku. Prema razmiljanju u istovjetnostima, saveznik znai
opstanak - stoga, sve to je on koristio ili radio jest opstanak.
Valencija saveznika je ona koju aberirana osoba najee preuzima.
Dok se Qear po elji i prigodi moe prebacivati izvan i u valencije koje
je zamislio ili opazio i po volji stabilizirati svoju vlastitu valenciju,
aberirana osoba klie u razliite valencije bez svojega znanja ili
pristanka i najvjerojatnije e se prije nai u svakoj drugoj valenciji
osim u vlastitoj. Osoba koja pri svakom susretu izgleda kao druga
osoba ili je drukija prema svakoj osobi koju sretne, s posebnim
valencijama koje se izraavaju na razliitim mjestima, premjeta se u
razliite pobjednike valencije. Ako se auditor uplie u njezina
premjetanja, tada odlazi u sekundarne valencije; ako je natjera u
njezinu vlastitu valenciju, postaje bolesna. Podrazumijeva se,
naravno, da sve valencije izraavaju neki dio osobe.
Premjetanje u saveznike valencije je temeljni nain postupanja
aberirane osobe. Ona e se osjeati najugodnije kada je njezina
vlastita valencija do odreenog stupnja pomijeana sa saveznikom.
Sve dok saveznik ili pseudosaveznik nije dostupan, aberirana osoba se
spomenima podsjea na savezniku valenciju. Ti spomeni su stvari
koje je saveznik posjedovao, koristio ili inio.
Aberirana osoba e se esto nerazdvojno povezati s
pseudosaveznikom, kao u braku, i onda otkriti, na svoje iznenaenje,
da nije povezana s optimalnim ponaanjem saveznika. (Majka je bila
saveznik, majka je pekla kruh; ena je pseudomajka, iako to ni on niti
ona ne znaju, ali ena ne pee kruh. Majka nije voljela ru za usne,
ena koristi ru za usne. Majka mu je doputala da bude po njegovu,
supruga je stroga. Ona je pseudomajka samo zbog toga to ima slian
glas.) Aberirana osoba tada reaktivno, i ne znajui, pokuava
namamiti enu ih partnera u valenciju saveznika pretpostavljajui da
je trenutak engrama suosjeanja sadanje vrijeme - mehaniko
premjetanje uzrokovano jedino restimulacijorn engrama suosjeanja
390
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
zbog slinoga glasa ili neeg drugog - i nastavlja izraavati sjenku
engramske bolesti, povrede ili operacije kao psihosomatsku bolest.
Prosuivanje reaktivnoga uma je jednostavno - poput seoske budale -
osoba prisiljava saveznika na postojanje izraavanjem somatike s
kojom je saveznik suosjeao. To takoer moe biti nastojanje da se
partner, kod kojega reaktivni um misli da je otkrio ambivalentnoga
prijatelja - neprijatelja, preokrene u valenciju suosjeanja. ena je
okrutna. Majka je bila okrutna sve do povrede, a poslije toga je bila
ljubazna. Treba, dakle, izraziti povredu kao kroninu psihosomatsku
bolest pa e ena biti ljubazna. Ali, ena nije nimalo ljubaznija, te se
prosuivanje pojaa, bolest se pojaa i vrtoglavo sputanje
suavajuom spiralom poinje. Psihosomatska bolest je takoer
poricanje opasnosti, zahtjev za bespomonou izigravanje smrti,
paraliza zbog straha: "Nisam prijetnja za tebe. Ja sam bolestan!".
Aberirana osoba odlazi u svoju valenciju iz vremena engrama
suosjeanja, traei suosjeanje i poriui da je opasna Njezina
valencija je naravno zakomplicirana starosnom oznakom i somatikom
engrama u kojemu je osoba bila mlada i bolesna.
Psihosomatska bolest je takoer spomen, odnosno podsjea na
vrijeme kada je osoba bila voljena, kada se o njoj brinulo, i to joj je bilo
reeno. Naravno, njoj je to potrebno koliko i bombardiranje atomskom
bombom, ali, prema prosudbi reaktivnoga uma, to je ispravan i trajan
"opstanak" i on e to postii, makar je time ubio.
To je sve mehaniki i zapravo je samo restimulacija engrama, ah je
razumljivije kao prosuivanje niega reda.
U odsutnosti saveznika, pa ak i u njegovoj prisutnosti, osoba
koristi reaktivnu mimiku. Svjesna mimika je divan nain uenja.
Reaktivna mimika veoma kvari osobnost. Reaktivno, nekad je osoba
imala saveznika i oponaa ga. Svjesno se moda ak i ne sjea
saveznika ili njegovih navika.
Upamtite, saveznik je netko tko je uao u unutarnji svijet uma kada
je analizator bio iskljuen zbog bolesti, povrede ih operacije te je
pruio suosjeanje ih zatitu. Saveznik je dio engrama suosjeanja.
Ako je dijete imalo baku i djeda koje je voljelo i imalo dovoljno sree
da nije bilo bolesno u njihovoj blizini ih da mu se nisu obraali s
391
 L. RON HUBBARD
izrazima suosjeanja kada je bilo bolesno ili povrijeeno, dijete e
baku i djeda i dalje mnogo voljeti. U dijanetici saveznik je netko tko je
u engramu pruio suosjeanje ili zatitu . Ne moramo imati engrame
da bismo bili voljeni ili da bismo voljeli, upravo suprotno, osoba voli i
vie je voljena bez engrama.
Dijanetiki, spomen se odnosi samo na saveznika. To je predmet,
obiaj ili obrazac ponaanja sban predmetu, obiaju ili obrascu
ponaanja saveznika.
Saveznik je puio pitsburke cigare, pa tako i aberirana osoba moe
puiti pitsburke cigare, bez obzira na to to one inile njegovu grlu ili
njegovoj eni. Saveznik je nosio polucilindar, aberirana gospoa
luduje za odjeom za jahanje, makar nikada nije jahala konja.
Saveznik je pleo, aberirana osoba nosi iskljuivo pletenu odjeu ili se
gospoa barem pretvara da plete i ponekad se pita zbog ega je to
uope poela raditi kad joj to tako loe ide. Saveznik je koristio
vulgarne izraze, aberirana osoba koristi iste izraze. Saveznik brie
nos o rukav i eprka po nosu, aberirana osoba brie svoj nos o veernje
odijelo i kopa po svojim nosnicama.
Spomen moe podsjeati na istog saveznika ili na prijateljsku
stranu ambivalentnog podvojenog prijatelja - neprijatelja. A moe biti
i pobjednika valencija koja je takoer bila ambivalentna prema
aberiranoj osobi. Spomen nije nikad asocijativni restimulator u
znaenju da podsjea na nekog protivnika, jer se prema asocijativnim
restimulatorima osjea odbojnost.
Najkroniniji spomen, najstalnija navika, obiaj ili obrazac
ponaanja precleara izravan je putokaz prema istom savezniku, a
isti je saveznik onaj kojega e reaktivni um uvati kao malo vode na
dlanu. To je cilj auditora. Moda e trebati oslabiti glavninu
engramske banke prije nego to bude mogao izbrisati engram koji
najvjerojatnije aberira osobu, koji joj je natovario na lea neobine
obiaje i zbog kojeg je kronino bolesna.
Promatrajte svog precleara i uoite to radi ili govori, a strano je
njegovoj osobnosti, stvari koje ini, ali ne uiva u njima. Uoite to
koristi i koji su njegove obrasci ponaanja. U tom sabiranju moete,
postavljajui diskretna pitanja, podsjetiti osobu na zaboravljenoga
392
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
saveznika, i tako je podsjeajui brzo posegnuti za engramom
suosjeanja u kojemu je sadran taj saveznik, ili zbog emocionalnog
pranjenja naboja posegnite dolje za engramom bolne emocije gubitka
tog saveznika, njegovom bolesti ili dogaajima vezanim uz njega.
Sljedei poseban spomen je onaj koji proizlazi iz "umrijet u ako ne
..." zapovijedi. Oevi, na primjer, sumnjajui u oinstvo, ponekad
uvjeravaju, tukui ili uznemiravajui majke, da e ubiti dijete ako ne
bude isto kao otac. To je vrlo nesretan spomen, da i ne govorimo o
biu, obino teak engram koji moe ii toliko daleko da preoblikuje
strukturu, produujui noseve i uzrokujui elavost. Aberiranu osobu
moe prisiliti na zanimanje koje ne voli, a sve zbog engramske
zapovijedi da mora biti kao njegov roditelj. Postoje ta vrsta zapovijedi
obino dana prije roenja, esto je, i ne znajui, upuena djevojci, jer
oevi obino nisu obdareni vidovitou. Takav sluaj dovest e do
najneobinijih strukturalnih promjena kod ene, oblikovati njezine
obrasce ponaanja, "ambicije" (poput psa kojega se iiba ako ne uhvati
patku) i neke navike, koje su u najmanju ruku zapanjujue. Otac,
nakon roenja, da bi izazvao ponovno reaktiviranje takvog engrama
mora biti prilino ambivalentan, te nastupa prosuivanje prijatelj -
neprijatelj. Ne biti poput oca znai umrijeti. Eeaktivni um, da bi
natjerao oca da igra svoju ulogu u engramu suosjeanja, mora izraziti
spomen na tu bolest. Spomen i slinost odgovori su na takvo
prosuivanje. I prisjetite se, sve takve prosudbe nisu jednostavne,
nego su dodavanjem desetaka drugih engramskih prosuivanja
uinjene sloenijima.
Prijatelja - neprijatelja je prilino lako pronai kao neprijatelja, i ne
previe teko nai kao prijatelja. Standardna tehnika, sa svojim
ponavljanjem i vraanjem, na kraju e sama po sebi locirati engram i
izbrisati reaktivnu banku tako da se potpuno prebaci u standardnu.
Upotreba spomena olakava auditing.
U sluaju istog saveznika, pobjednik tonosti, standardna tehnika,
takoer je uspjena. Ah ovdje, kako samo glatkim upotreba spomena
ponekad ini put! Jer, spomen moe biti alarmantno neobian, koliko i
slon u kavezu za ptice. Za odravanje tih udnih navika potreban je
pravi saveznik.
393
 L. RON HUBBARD
Ocijenite precleara prema njegovoj okolini, obrazovanju, drutvu i
profesiji. Uoite to izgleda kao da ne pripada stvarima koje
upotrebljava, predmetima koje oboava i obrascima ponaanja koji su
njegovim prijateljima toliko neobini. Tada saznajte jesu li on ili
njegov brani drug poznavali bilo koga tko je radio ili volio te stvari.
Nemojte iz svega toga zakljuiti da je na Clear odbacio sve
neobine obrasce ponaanja. Samoodreenje je krajnja individualnost,
osobnost je uroena i, otkrivena procesom stvaranja Cleara, izranja
visoko iznad aberirane osobe. Engrami stiu ovjeka i on se osjea
malim i uplaenim. Kad su otputeni, njegova snaga izlazi na vidjelo.
Engram suosjeanja je za ovjeka poput take pored dvije zdrave
noge. Ali, oh, preclear jeca kad izgubi starog strica Gostona ija je
navika pljuvanja na pod, prebaena na preclera, toliko udila njegove
prijatelje i poslovne suradnike. Ali, jad je kratak, obino pola sata,
koliko je potrebno da se engram suosjeanja iscrpi. Odjednom,
preclear se prisjeti ujaka Gostona, prisjeti se tisue stvari koje su on i
ujak Goston radili zajedno, a "ja" ih nije mogao dohvatiti jer je ujak
Goston bio blokiran u engramu. U engramu je moglo biti izreeno: "U
redu, umiri se, Billy. Brinut u se za tebe. Nemoj se toliko muiti. Sve
e biti u redu s tobom. Umiri se. Jadni mali djeae. Kakav straan
osip ima, pa ti ima groznicu! Umiri se, Billy. Bit e sve u redu s
tobom, tako dugo dok sam ja tu. Ja u se brinuti za svojega Billvja.
Hajde sad na spavanje. Hajde spavati i zaboravi na sve.". A Billy je
cijelo vrijeme bio "nesvjestan" i za to nikada nije "saznao".
Poslije je imao partnera koji je izgledao poput ujaka Gostona (ali se
dogodilo da je bio glup), a kad je bankrotirao, nekako je dobio osip i
kronini kaalj i postao vrlo "grozniav" oko svojih poslova. Pljuvao je
na pod bez obzira gdje se nalazio, njegovo se zdravlje pogoravalo, a i
on je bio sve gori. Meutim, ako biste ga pitah o bilo kakvim ujacima
prije njegova odlaska na terapiju, bio bi veoma neodreen. Auditor
kae: "Daj mi brzi odgovor. Tko je imao obiaj pljuvati na pod?'. "Ujak
Goston", odgovara preclear. "Bogami, ba udno (iskalja se i pljune),
godinama nisam mislio na njega. Nije ba esto navraao ." (Samo
redovito tijekom cijelih deset godina, moe otkriti auditor.) "Nemojte
misliti da je on vaan. Ah, gospoa Svvishback (ibahcu), moja
394
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
uiteljica..." Tada auditor kae: "Vratimo se sad u vrijeme kad vam je
ujak Goston pomogao. Somatika traka e se sada vratiti u vrijeme
kada vam je ujak Goston pomogao.". "Osjeam kao da mi koa gori!",
tui se preclear. "To mora biti - hej, to je moja alergija! Ali ne vidim
nikoga. Ne... ekaj, imam nejasnu sliku nekoga. Netko... pa to je ujak
Goston!" I preclear proe kroz to i osip nestane! Ah, moda je auditor
trebao dohvatiti stotinu engrama prije nego to je doao do toga. I
tada se preclear odjednom prisjeti sebe i ujaka Gostona i vremena kad
... ali, nastavimo s terapijom.
ini se da je potpuna mogunost prisjeanja sinonim za potpunu
razumnost. Ali, nemojte misliti da samo zato to se preclear rijeio
svojih ujaka Gostona i navike pljuvanja na pod, da si sad nee
priutiti razne ekscentrinosti. Razlika je u tome to sad vie nije
primoran na ekscentrinosti. Mh Boe, to sve um koji je uinjen
Clearom moe izmisliti da se ne bi dosaivao!
to uiniti ako sluaj prestane napredovati
ak i kod najlakih sluajeva bit e trenutaka kada e se initi da je
sluaj stao. Evo popisa moguih razloga:
l.Preclear se ne kree po vremenskoj stazi, iako tako djeluje, nego je
podloan jednoj od pet vrsta zapovijedi koje mogu sprijeiti njegovo
slobodno kretanje ih pristup informaciji. Najuobiajeniji od svih je
holder, i preclear se moe nai u engramu i u stranoj valenciji.
2. Postoji blokada boli ih emocija. To se uvijek moe otkriti, ak i na
poetku sluaja. Miii pacijenta e podrhtavati ih se trzati kad je u
engramu, ah on nee osjeati somatike; to je zasigurno blokada boli.
Izvan terapije pacijent moe biti veoma napet, naroito njegovi vratni
miii mogu biti vrsti. To je esto blokada emocija. Bilo koje od tih
stanja moe se uoiti kod mnogo aberiranih osoba prije poetka
terapije. Ako se pojavi dok terapija napreduje, potraite blokadu boli
ili emocija.
3. Postoji izraz koji preuveliava emocije i blokade boli, tako da
pacijent jadikuje zbog svega i samo se vrpolji i izvre kad ga se zamoli
da se pristupi bolu. On osjea emociju, a da ne osjea bol.
4. Postoji emotivni naboj na nekom podruju koji nije bio ispranjen,
ah koji je spreman za pranjenje. Di obrnuto, ako ste pokuavah doi
395
 L. RON HUBBARD
do emotivnog rastereenja u kasnom engramu bolne emocije i niste
imali uspjeha, u prenatalnom podruju postoji blokada osjeaja.
5. Kodeks auditora je prekren. Promijenite auditora ili reducirajte
trenutke u kojima je kodeks bio prekren.
6. Postoji emotivno uzbuenje u ivotu pacijenta usporedno s
terapijom. Ispitajte ga poblie i, ako je mogue, uklonite naboj
emotivnog uzbuenja kao engram.
7. Auditor je propustio vanu toku u ovoj knjizi. Prouite je.
Ako sluaj "odbija" ozdraviti
Dugo je bilo vrlo popularno pogreno miljenje da ljudi ele zadrati
svoje neuroze. U svakom sluaju koji se "odupire" terapiji, moete biti
sigurni da se odupiru engrami, a ne pacijent. Stoga nemojte napadati
pacijenta, nego engrame.
Ima mnogo procjenjivanja koja pruaju privid opiranja.
Najuobiajenija je prosudba o savezniku, koja proizlazi iz engrama
koji sadre saveznike i koji kao da mole da se pacijent niega ne
oslobodi. Uobiajena situacija je ona u kojoj neki roak ili majin
prijatelj savjetuje majku da ne pobaci dijete. Saveznik preklinje:
"Nemoj ga se rijeiti.". Preclear zna da je ta osoba njezin najbolji
prijatelj. Preclear to moe interpretirati u smislu da se ne smije
rijeiti svojih engrama.
Sljedee procjenjivanje je idiotsko zakljuivanje u kojemu preclear
poinje vjerovati da e biti glup ih izgubiti razum ako se oslobodi
svojih engrama. To proizlazi, na primjer, iz majinih rijei da e
izgubiti razum ako izgubi dijete - ona dijete zove "ono". U sluaju se
moe pojaviti cijeli lanac takvih engrama, dajui predearu ideju da e,
ako se odvoji od bilo kojega, izgubiti razum. To je osnovni razlog zbog
kojega su prijanje kole vjerovale da je um sastavljen od neuroza,
umjesto uroene osobnosti. Engrami, iako nepoznati, inili su se
veoma vrijednima, to nisu - niti jedan od njih.
Sljedee je procjenjivanje o tajnovitosti. Preclearu se ini da mu
ivot ovisi o uvanju neke tajne. To je uobiajeno u sluaju u kojemu je
majka imala ljubavnika. I majka i ljubavnik nameu tajnovitost.
Preclear, pokoravajui se engramskim zapovijedima, vjeruje da e
396
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
mnogo izgubiti ako oda tu tajnu, iako oni koji su je nametnuli nisu ni
bili svjesni njegova prisustva ili, ako su znali, nisu bili svjesni da je
"sluao". Jedna prosudba o tajnovitosti proizlazi iz majina
strahovanja da oca obavijesti o trudnoi. Ako je majka saveznik
djetetu, tada e dijete biti posebno privreno ovom tipu engrama.
Svi sluajevi imaju jednu ili vie prosudbi koje sprjeavaju
oslobaanje engrama. Neki imaju sve navedene, pa i vie od toga. To
auditora previe ne zabrinjava jer on, tehnikom ponavljanja, moe
otvoriti engramsku banku.
Droge
Takozvani hipnotici u dijanetici se gotovo ne primjenjuju, osim
ponekad kada se kod psihotinog pacijenta primjenjuje narkosinteza.
Pod hipnoticima smatramo preparate poput phenobarbitala28,
hvoscina29, opijuma30 itd. Te uspavljujue droge su nepoeljne, osim
kao sedativi koje je prepisao lijenik. Svaki pacijent koji treba
sedative, ve ima lijenika iji je posao da se o tome brine. Auditor se,
dakle, ne bi trebao baviti hipnoticima, ih bilo ime to uzrokuje
uspavljivanje. Neki e pacijenti moliti da im se daju droge za
uspavljivanje kako bi "ubrzale terapiju", ali svaka takva droga je
anestetik i umrtvljuje somatike, koei terapiju. Nadalje, ni s kim se
drugim, osim s umobolnim osobama, ne bi smjelo raditi u
amnezijskom transu, posebno u onom izazvanom drogom, jer se radi
dulje nego to je potrebno i rezultati se postiu sporo, kao to je ve
prije objanjeno. Dijanetika budi ljude, ne pokuava ih drogirati ili
hipnotizirati. Zbog toga je za auditora hipnotika droga bezvrijedna.
Pacijentima koji ele da ih se daskom opali po glavi ih na neki drugi
nain uvede u duboki trans, ne bi trebalo dopustiti da bude po
njihovu, ak ni kad u ah pokau svoje vlastite daske.
Poanta je u tome da se "ja" povee s arhivarom. Svi hipnotici djeluju
tako da iskljuuju "ja". Sve dok se arhivar moe dosegnuti, a sonik i
vizio su dostupni, moe se postii Clear, iako s mnogo truda. ak i s
" phenobarbital: medicinska droga koja se koristi za umirenje ivaca i izazivanje sna.
29
hvoscin: isto to i skopolamin, alkaloid koji se koristi u medicini kao sedativ, hipnotik i
ponekad s drugim drogama za ublaavanje boli.
30
opijum: droga napravljena od soka odreenih vrsta maka; pui se ili zvae kao stimulans
ili narkotik, te se koristi u medicini kao sedativ.
397
 L. RON HllBBARD
"beznadenim" sluajem bolje se radi kada je u vezi s arhivarom;
posao je bri, donosi vie zadovoljstva i manje je problematian.
Kad netko otkrije znanost o umu, nuno otkrije i mnoge druge
stvari koje zapravo nisu u nadlenosti uma. Medu njima je i zbrka
koja je nesvjesno postojala u vezi s hipnoticima. Ono to se naziva
"hipnoticima", kao to je prethodno objanjeno, uope nisu hipnotici,
nego anestetici. A ono to je nazvano anesteticima nisu anestetici
nego hipnotici. To e auditoru postati kristalno jasno kada se zapetlja
u pokuaju razrjeavanja svog prvog "anestetikog" duik-oksid
engrama kod nekog precleara. Moda je postojao drugi engram u
kojem je morfij31 bio davan danima, pa ak i tjednima, ostavljajui
pacijenta u mrtvilu koje bi, po definiciji "hipnotika", trebao biti trans.
Aberativni materijal bit e tamo, ali e se uvidjeti da je neznatan u
usporedbi s kloroformskim ili duik-oksidnim engramom.
"Anestetici" poput etera, kloroforma32 i duikova oksida, uvode
pacijenta u duboki hipnotiki trans, reaktivna banka je irom
otvorena i svako primanje je otro, jasno i krajnje aberativno. Od toga
je najgori duikov oksid jer uope nije anestetik koji otupljuje bol,
nego prvorazredni hipnotik. Djelovanjem duikova oksida bol i sadraj
se spremaju s vrlo visokim stupnjem tonosti. Prije nekoliko godina
neki se istraiva pitao uzrokuje li duikov oksid propadanje mozga.
Na sreu, mozak ne propada tako lako, ah duikov oksid uzrokuje
posebno estoke engrame. Na vrhu popisa ozbiljnih engrama kasnijih
ivotnih razdoblja na koje auditor moe naii su zubarski, kirurki ili
opstetriki33 engram duikova oksida. Engrami duikova oksida
posebno su loi kad ukljuuju vaenje zuba, oni kasnije u ivotu esto
uzrokuju najee engrame. Osim injenice da su u prolosti svi
zubari govorili previe i da su im ordinacije previe bune zbog
zvukova s ulice, curenja vode i zujenja builice, duikov oksid uope
nije anestetik, i prije izotrava bol nego to je otupljuje.
Obratno, duikov oksid je izvrstan hipnotik za institucijsku
terapiju. Sigurno je da je jo daleko od najboljeg mogueg koji
31
morfij: droga napravljena od opijuma; koristi se za ublaavanje boli.
32
kloroform: bezbojna tekuina otrog, slatkastog mirisa i okusa. Horoform brzo i lako
hlapi. Udisanje njegove pare ini osobu nesvjesnom ili neosjetljivom na bol.
33
opstetrika: porodiljstvo, primaljstvo; dio ginekologije koji se bavi porodiljstvom
398
M E H A N I Z M I I A S P E K T I TERAPIJE - DRUGI DIO
kemiari mogu proizvesti, ah sada kad je dijanetika poznata i kad je
shvaena potreba za takvim hipnotikom u institucijama, neki e
kemiar sigurno moi proizvesti dobar hipnotiki plin.
Ipak, postoje neke droge koje pomau reverieu. Najuobiajenija i
najlake dostupna je obina, jaka kava Povremena alica ih dvije
dovoljno probude analizator da moe doprijeti do dubljih slojeva
"nesvjesnosti". S poneto uspjeha, posebno na psihotinim
pacijentima, koristili su se i Benzedrin34 i drugi komercijalni
stimulansi. Te supstance dovoljno probude um da bi mu omoguile da
prevlada engramske zapovijedi. Meutim, nedostatak takvih
komercijalnih stimulansa je to iscrpljuju koliinu Q-a35 u umu.
Koliina Q-a nije se mnogo prouavala. ini se da mozak pri
iscrpljivanju engrama izgara odreenu koliinu Q-a. Na primjer,
svakodnevna terapija moe bre dovesti do rezultata, ah e takoer
dovesti do nekoliko neplodnih terapija Uoeno je da terapija
provoena svaka dva ih tri dana daje najbolje rezultate. (Terapije
jednom tjedno doputaju engramima da se slegnu i to usporava sluaj,
tjedan dana je predugo razdoblje.) Benzedrin sagorjeva Q. Nakon
nekoliko seansi s Benzedrinom, trenutna zaliha Q-a je iscrpljena, te je
uoeno da rezultati rada slabe sve dok se ne povea doza Benzedrina -
za to postoji vrsta granica - ih dok se ne proizvede vea koliina Q-a
Uz sve to, ovdje mora biti ukljuena vana i presudna injenica
(trebala bi biti na posebnoj stranici i podvuena): Svi pacijenti u
terapiji trebali bi dobiti dozu vitamina Bi, oralno ih pomou injekcije,
minimalno 10 mg dnevno. Reduciranje engrama iscrpljuje Q koji,
kako se ini, do odreene granice ovisi o Bi. Moete biti potpuno
sigurni da e pacijent koji ne uzima BI imati none more. Ako ga
uzima u obilnim koliinama, nee imati nonih mora. Stanja poput
delirium tremensa36 vjerojatno su uzrokovana shnim iscrpljivanjem
31
Benzedrin: (zatieno ime) amphetamin, droga koja se koristi kao stimulans.
33
Q: simbol koji predstavlja nedefinirani oblik energije ili sile ije se postojanje moe
ustanoviti.
36
delirium tremens: estok delirij (privremeno stanje krajnje mentalne uzbuenosti,
karakterizirano nemirom, zbrkanim govorom i halucinacijama); uglavnom posljedica
prekomjernog pijenja alkoholnih pia, a simptomi sir. znojenje, drhtanje, tjeskoba i
zastraujue halucinacije, delirium tremens dolazi od latinskog, i doslovno znai "drhtei
delirij".
399
 L. RON HUBBARD
kohine Q-a. Ta stanja najbolje se tretiraju vitaminom Bi i
dijanetikom. Primijeeno je da se kod nekih pacijenata koji su
zanemarivali uzimanje Bi, postupno razvilo stanje poput vrlo slabog
delirium tremensa. Uzimajui Bi u terapiji, bre e napredovati.
Alkohol rijetko pomae auditoru. Zapravo, alkohol rijetko pomae
bilo kome. Kao depresiv, koji se u najboljem sluaju moe klasificirati
kao otrov, alkohol ima samo jednu vrlinu - podloan je velikom
porezu. Svi alkoholiari su alkoholiari zbog svojih engrama. Svi
alkoholiari, osim ako nemaju povrijeeni mozak - to je spomenuto
samo kao mogunost, ne zato to su istraivanja u dijanetici pokazala
stvarni dokaz za to - mogu postati Release. Alkoholizam je engramski.
Postao je, na neki vrlo razumljiv nain, vrsta prenoenja aberacija kod
koje reaktivni um brka alkohol s "dobrom razonodom" ili
"zabavljanjem" ili "zaboravljanjem briga". Neke od tih pojava mogu se
takoer postii strihninom?7 ili cijanidom.38 Alkohol ima svoju
primjenu: u njega se mogu staviti primjerci aba i si., s njime se mogu
sterilizirati medicinske igle; dobro izgara u raketama. Ali, nitko ne
razmilja o uvanju svojega eluca u staklenci ih, osim ako je lud, ne
misli za sebe da je igla. Iako neki pijanci misle da djeluju poput
rakete, malo ih je vieno da dostiu vie od podne razine. On nije
samo lo stimulans - depresiv, nego i hipnotik u svom najfinijem
znaenju - ono to je uinjeno pijancu, postaje engram.* Kronini
alkoholiar je tjelesno i mentalno bolestan. Dijanetika ga bez
pretjeranog napora moe uiniti Clearom ih samo Releasom, jer
alkohol oigledno nije fizioloki u svom ovisnikom uinku. Zato je
vlada, iz cijele lepeze kemijskih stimulansa i depresiva, ba odluila
legalizirati izuzetno aberativnu i slabo stimulativnu mjeavinu,
problem je za "vie matematiare", vjerojatno one koji se bave
iskljuivo problemima poreznih prihoda. Opijum je manje tetan,
marihuana je ne samo manje tjelesno tetna, nego ima i bolje
djelovanje pri odravanju neurotiara produktivnim, phenobarbital ni
priblino toliko ne otupljuje osjetila i stvara manje nepoeljnih
37
strihnin: gorka, veoma otrovna supstanca koja se koristi u vrlo malim dozama kao
stimulans.
" cijanid: vrlo otrovna kemijska tvar.
400
M E H A N I Z M I I ASPEKTI TKRAIMJK - n m c i DIO
posljedica, amonij klorid 39 i gomila drugih stimulansa mnogo su
uinkovitiji i tjelesno manje opasni.Ali ne, engrami koji se nemilo
prenose od prvog varenja piva koje je opilo nekog od naih predaka,
odreuju da je alkohol jedino to treba piti ako osoba eli "sve
zaboraviti" ili "dobro se provesti". Alkohol je zapravo u redu, osim to
njegov uinak ovisi o engramima i ostalim oblicima reHamiranja tog
uinka, te je znatno podreen u svom djelovanju. 'Vjerojatno je glavni
razlog njegove slave i ozloglaenosti to to stvara toliko aberativnih
engrama. Etiketiranje jedne droge nemoralnom, a druge oporezivom
primjer je alkoholnog engrama u drutvu. Bilo kako bilo, iako je
neizmjerno legalan, upitno je hoe h auditoru koristiti pri terapiji.
(*W.C.T.U.40 me ne plaa da ovo piem; to je samo zbog toga to sam
previe alkoholiara morao dovesti do Cleara. - LRH)
Kad smo ve kod droga, onaj zvuk tri tisue vibracija41 u vaim
uima dolazi ili od engrama duikova oksida ili majke koja je uzimala
mnogo kiniria prije vaega roenja u nadi da nee postati majkom,
pritom govorei: "Od toga mi zvoni u uima; nastavlja se, i nastavlja i
ne moe prestati!"
Samokontrola
Od poetka dijanetikih istraivanja, 1930., veina pacijenata
vjerovala je da svoje sluajeve mogu voditi samokontrolom.
Ne razumijevajui da je auditor zainteresiran samo za ono to je
uinjeno pacijentu, a ne to je pacijent uinio, neka plaljivost ili
zamiljena krivnja esto potaknu tu uzaludnu nadu da osoba moe
provesti terapiju sama.
To se ne moe uiniti. To je utemeljena izjava i znanstvena
injenica. Auditor je nuan zbog mnogo razloga. On nije tu da
kontrolira precleara i upravlja njime, nego da slua, potie na
upornost, procjenjuje probleme koje preclear ima i uklanja ih. Rad
39
amonij klorid: bijela, kristalna smjesa dobivena reakcijom amonijaka s klorovodinom
kiselinom: koristi se u medicini, takoer u suhim baterijama, za bojanje, itd.
40
W.C.T.U.: Womerfs Christian Temperance Union - ensko kransko udruenje
trezvenjaka, organizacija koja vodi kampanju protiv alkoholizma.
41
ton od tri tisue vibracija: zvuk zvonjave sa tri tisue vibracija ili ciklusa u sekundi.
401
 L. RON HUBBARD
poiva na sljedeim jednadbama:
Dinamike precleara su manje nego snaga u njegovoj reaktivnoj
banci.
Dinamike precleara zajedno s dinarnikama auditora vee su od
snage u preclearovoj reaktivnoj banci.
Preclearov analitiki um iskljuen je kada god dosegne engram i
tada ga bez auditorove pomoi ne moe sbjediti i prepriati dovoljno
puta da bi mu ispraznio naboj.
Preclearov analitiki um zajedno s auditorovim analitikim umom
mogu otkriti engrame i proi kroz njih.
(Postoji jo jedna jednadba, koja nije drugdje spomenuta, ali je
primjerena Kodeksu auditora, a koja matematiki prikazuje nunost
tog kodeksa:
Snaga preclearove engramske banke zajedno sa snagom
auditorova analitikoga uma vea je od preclearova analitikoga uma
i dinamika.
To objanjava nunost da se precleara nikada osobno ne
napada. Takoer objanjava ponaanje aberirane osobe napadnute u
obinom ivotu, te uzrok njezine ljutnje ili apaticnosti, jer ta
jednadba nadvladava njezin anabzator.)
Te jednadbe prikazuju stvarne prirodne zakone.
U samokontroli preclear pokuava napadati neto to njegov
analizator nikada nije prevladao, iako njegov analizator, u
unutranjosti, nije nikad ni pokuavao initi bilo to drugo nego
napadati banku, sve dok je funkcionirao. injenica da se preclearov
analizator iskljuuje kada god doe u podruje "nesvjesnosti" razlog je
zbog kojega ga engrami, kada su restimulirani, mogu preuzeti i
koristiti kao lutku - oni jednostavno iskljuuju analizator.
Mnogi pacijenti uloili su mnogo napora da dijanetiku stave na
razinu samokontrole. Svi su ti napori propali jer je sada jasno kako je
to krajnje i potpuno nemogue. Preclear bi u reverieu samokontrole
mogao biti sposoban dosegnuti neke lockove - sigurno moe dosegnuti
ugodna iskustva i postii da se prisjea podataka pomou vraanja -
ali ne moe napasti vlastite engrame bez standardnog sporazuma
auditor - preclear.
402
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
Izvan dijanetikog reveriea neki su precleari bili dovoljno
nerazboriti da pokuaju samohipnozom dosegnuti svoje engrame. U
dijanetici je hipnoza, u bilo kojemu obliku, neopravdana.
Samohipnoza koritena u dijanetikoj terapiji vjerojatno je najvie to
se moe pribliiti beskorisnom mazohizmu. Ako se pacijent vrati
samohipnozom u nastojanju da dosegne bolest, roenje ili prenatalne
engrame, jedino e mu uspjeti razboliti se. Naravno, ljudi e pokuati.
Kada se jednom poinje agitirati o samokontroli, nitko se nikada nije
uvjerio sve dok nije pokuao. Ali, svakako imajte prijatelja i ovu
knjigu pri ruci, tako da on moe izauditirati glavobolje i sline stvari
koje e se iznenada ukljuiti.
Dijanetiki reverie, to dakle uvjetuje auditorovu nazonost, nije
opasan ili teak. Samokontrola je esto veoma neugodna i besplodna.
Ne bije trebalo pokuavati.
Samo Clear moe svoju cijelu vremensku stazu sam unatrag
kontrolirati, sve do zaea, i to ini kada eli odreene podatke iz bilo
kojeg dijela vlastitog ivota. Ah, on je Clear.
Organske mentalne promjene
Postoji nekoliko stvari koje se mogu dogoditi sa ivanim sustavom,
ukljuujui i mozak, a koje mogu izazvati promjenu strukture. One se
u dijanetici zovu organske mentalne promjene. Ne nazivaju se
"organskim neurozama" ili "organskim psihozama" jer promjena
strukture nuno ne stvara aberacije. U prolosti je vladala velika
zbrka zbog nerazumijevanja razlike izmeu ponaanja uzrokovanog
organskim razlikama i ponaanja uzrokovanog engramima. Do te je
zbrke dolo jer se nije znalo za postojanje engramske banke i
reaktivnog uma.
Svako ljudsko bie s organskom mentalnom promjenom takoer ima
engram. Ponaanje diktirano engramima i djelovanje uzrokovano
promjenom su dvije razliite stvari. Engrami sa sobom nose razliite
dramatizacije, privianja, izljeve bijesa i razne vrste nesposobnosti.
Promjene utemeljuju nesposobnost razmiljanja, opaanja,
zapisivanja ih prisjeanja. Na primjer, radioureaju se mogu
prikljuiti novi filteri ih strujni krugovi koji mijenjaju ih variraju
403
 L. RON HUBBARD
njegov rad te ga udaljuju od optimalnog - to bi bili engrami. No,
takoer mu se mogu ukloniti neke od originalnih elektronskih cijevi
ili strujni krugovi, ili krivo prespojiti neke ice - to bi bila organska
mentalna promjena.
Izvori organskih mentalnih promjena su sljedei:
1. Promjena matrice strukture zbog promijenjenog genetskog
obrasca. Neki se dijelovi tijela razviju previe ili premalo te tako
uspostavljaju odreenu promjenu strukture. To je obino toliko
radikalna promjena da je oigledna. Slaboumne i sline osobe mogu
patiti ili od engrama ih od promjene matrice, ali obino od obje stvari.
2. Promjena ivanoga sustava zbog bolesti ih rasta, koja se dijeli u
dvije vrste:
a) razaranje boleu kao kod djelomine paralize
b) dodatno izgraivanje kao u sluajevima tumora
3. Promjena ivanoga sustava uzrokovana drogama ih otrovima
4. Promjena uzrokovana tjelesnim poremeajem kao u sluaju
"modanog udara" kod kojega su odreena tkiva inhibirana ili
unitena.
5. Tjelesna promjena u strukturi zbog povrede, kao u sluaju ozljede
glave.
6. Promjena strukture kirurkim zahvatom nunim za izljeenje
povrede ili bolesti
7. Jatrogene promjene (koje su uzrokovali lijenici) poduzete zbog
pogrenog shvaanja funkcije mozga. One se mogu podijeliti u dvije
vrste:
a) kirurke, kao to su transorbitalna leukotomija,
prefrontalna lobotomija, topektomija itd.
b) ok "terapije" svih vrsta ukljuujui elektrook, inzuhnski
ok i nebrojene shne.
Prvih est izvora organskih mentalnih promjena mnogo su rjei
nego to se pretpostavljalo. Tijelo je izuzetno otporan mehanizam i
njegove mogunosti obnavljanja su goleme. Ako se osoba uope moe
dovesti na razinu govora, ih do razine gdje moe slijediti upute,
dijanetike tehnike mogu se primijeniti za reduciranje engrama u
engramskoj banci, dovodei do znatnog poboljanja stanja i mentalne
404
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
sposobnosti pojedinca. Kada su ti razliiti uzroci toliko snani da koe
sva terapijska nastojanja i kada je sigurno da terapija ne pomae, ili
da je potpuno nemogue standardnom tehnikom, hipnozom ih
drogama dosegnuti engramsku banku, tada se takvi sluajevi mogu
smatrati izvan dijanetike pomoi.
Drugi problem je kategorija 7. Tu je rije o selektivnom
eksperimentiranju i bilo bi potpuno nemogue, bez nekoliko mjeseci
prouavanja predmeta ljenikih eksperimenata, zamisliti koliko je
vrsta i podvrsta operacija bilo izvreno i koliko se nevjerojatnih i
bizarnih okova upotrijebilo.
Sve jatrogenike promjene ivanoga sustava moemo svrstati pod
zajedniki naziv "smanjene sposobnosti", drugim rijeima,
nesposobnosti. U svakom sluaju, uinjeno je neto da bi se smanjila
sposobnost pojedinca da percipira, zapisuje, sjea se ili razmilja. To
sve dijanetici komplicira sluaj, ah nuno ne iskljuuje njezinu
uinkovitost.
U sluajevima oka, kao kod elektrooka, tkivo moe biti uniteno i
memorijska banka moe biti na odreeni nain izmijeana,
vremenska staza moe biti promijenjena, a mogu postojati i druga
stanja.
Kod svih takvih jatrogenih promjena, dijanetiki rezultati mogu se
smatrati nepouzdanima. Ali, kod svih takvih sluajeva, posebno
onih tretiranih eiektrookom, dijanetika bi se trebala primjenjivati
u nastojanju da se pacijentu pomogne na bilo koji mogui nain.
Sve okove i operacije trebalo bi tretirati kao ono to jesu - engrami.
Niti jedna osoba koja moe izvravati rutinske poslove i ija se
pozornost moe privui i usmjeriti, ne bi trebala oajavati ili se
smatrati beznadnim sluajem.
Svaka osoba koja je bila podvrgnuta takvom tretmanu moda nee
biti sposobna dosegnuti optimalnu mentalnu sposobnost, ah moe biti
sposobna postii razinu racionalnosti, ak i viu od dananje normale.
Treba pokuati. Usprkos tome to se dogodilo, ih to je bilo uinjeno, u
velikoj veini sluajeva postoji mogunost izvrsnog oporavka.*
' Pokuaj pobaaja ponekad maze uzrokovati neobine promjene na mozgu. One mogu biti
svrstane u kategoriju povreda U takvim sluajevima mae se povratiti veina soninog
405
 L. RON HUBBARD
Organski poremeaji
Sadraj standardne vrste prenatalnih engrama je zabrinutost
roditelja da e dijete biti slaboumno zbog neuspjelog pokuaja
pobaaja u vrlo ranoj trudnoi. To dodaje emocionalno preoptereenje
takvim engramima i, to je jednako vano, izaziva kod sada ve
odraslog pacijenta aberativno stanje u smislu "nije u redu", "sav
naopako", "slabouman" itd. Teina pobaaja gotovo uvijek se
potcjenjuje: sredstva koja se koriste esto su neobina ili bizarna.
Zabrinutost to dijete nije izilo iz maternice nakon pobaaja vrlo je
velika. To, uz zabrinutost da je dijete nakon toga bespovratno
oteeno, zajedno uzrokuju veoma snane aberativne engrame i, zbog
svog sadraja, engrame do kojih je teko doprijeti.
^ Aberativno svojstvo "slaboumnih" primjedbi je, naravno, visoko.
Cesta je zabrinutost da dijete moe biti roeno slijepo, gluho ih na
neki drugi nain onesposobljeno. Prvi tip engramskih primjedbi moe
dovesti do stvarne slaboumnosti. Zabrinutost zbog slijepoe itd. u
najboljem sluaju dovodi do oteenog vizio i soninog sjeanja.
Blokada sjeanja takoer je prouzrokovana engramskim
vjerovanjem, ustaljenim u drutvu, da je neroeno dijete slijepo, da ne
osjea i da nije ivo. To se vjerovanje u PP engrame (pokuaj
pobaaja) uvodi u znaenju samoopravdavajuih primjedbi ljudi koji
pokuavaju pobaaj: "Pa, ionako ne moe vidjeti, osjeati ih uti.", "Ne
zna to se dogaa Slijepo je, gluho i nijemo. To je neka vrsta izrasline.
To nije ovjek".
Izvor veine svih blokada soninih i vizio sjeanja je u takvim
primjedbama, bolnim emocijama ili drugim engramskim podacima.
Moe proi stotine sati terapije prije nego to se ta sjeanja pojave.
Glavnina svih blokada ukljuit e se tijekom terapije. Postoje tisue
engramskih primjedbi i emocionalnih situacija koje preclearu
uskrauju njegovo sjeanje i obino se moe oekivati da e ono biti
obnovljeno.
Pacijent s vrlo slabom dinamikom (jer ljudi imaju razliite uroene
sjeanja . Ako se razliita (prijsjeanja ne mogu oporaviti, engrami se jo uvijek mogu
otkloniti. Inteligencija e u takvim sluajevima rasti, a esto je ve veoma visoka - LRH
406
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE DRUGI DIO
snage dinamika) prilino lako moe imati blokadu sjeanja. Pacijentu
s visokom dinamikom potrebno je mnogo vie aberacija da se sjeanja
zatvore. Ta se sjeanja mogu ukljuiti jednostavnim prelaenjem kroz
engrame tjelesne boli i engrame bolne emocije.
Ipak, mora se istaknuti da pokuaji abortusa zaista mogu, iako
rijetko, izazvati poremeaj mozga i ivanih mehanizama iznad
fetusove sposobnosti obnavljanja. Rezultat toga je stvarna, fizioloka
nesposobnost.
Djeca i odrasli koji su sada svrstani meu slaboumne mogu se
razdvojiti u dvije skupine: stvarni, fizioloki tip i aberirani tip.
Nadalje, blokade sjeanja takoer moraju biti klasificirane u dva tipa,
bez obzira na dinamiku i inteligenciju pojedinca: one prouzroene
oteenjem mozga za vrijeme pokuaja pobaaja i one koje su
iskljuivo aberacijske i proizlaze iz engramske zapovijedi i emocija.
Sposobnost fetusa da ispravlja oteenja je izvanredna. Oteanje
mozga obino moe biti potpuno ispravljeno bez obzira na to koliko se
stranih tvari u njega unijelo. Sama injenica zadiranja u mozak pri
pokuaju pobaaja, ne znai i da je to uzrok blokade sjeanja, budui
daje taj uzrok rjei.
Razumljivo je da ovo itaju mnogi s blokadom sjeanja te da ih to
moe znatno uznemiriti. Ah, zapamtite: sonina i vizio sjeanja nisu
presudna za gotovo potpuni Release. Ovaj komentar o organskom
oteenju ne znai da se ne moe postii stanje Releasea to e osobu
uiniti sposobnijom i sretnijom, jer se to moe napraviti uvijek, bez
obzira na sjeanje. Ah, upamtite sljedee: sjeanja se gotovo uvijek
ukljue, ak i ako je potrebno 500 ih vie sati. Ovo je stanje
spomenuto stoga to e se pronai samo kod nekolicine sluajeva.
Vivisekcijski "testovi" i "eksperimenti" ljudskoga mozga u
institucijama, naalost, nisu valjani. Usprkos svoj boli, nevoljama i
razaranju prouzrokovanim tim "eksperimentima", oni su bih uraeni
bez prikladnog znanja o aberaciji i mentalnim poremeajima. Nijedan
od tih podataka nema nikakve vrijednosti, osim to pokazuju da se
mozak moe rezati na razliite naine, a da ovjek ipak preivi.
Budui da su pacijenti obino reagirah zbog engramskog i tjelesnog
poremeaja kojeg je uzrokovao psihijatar, ne postoji nain da se nakon
407
 L. RON HUBBARD
operacije, osim dijanetikom, to dvoje razlui. Zakljuci izvedeni iz tih
podataka tada nisu valjani, jer reakcije pacijenta nakon operacije
mogu proizlaziti iz razliitih uzroka: engramskog, iz engrama same
operacije, iz oteenja nastalih pokuajem pobaaja u ranom ivotnom
razdoblju, iz onesposobljenosti prouzroene operacijom itd. Stoga,
nemojte donositi zakljuke da, na primjer, oslabljenje konceptualnog
razmiljanja nastaje samo zbog uklanjanja dijela mozga, daje sjeanje
blokirano samo kad je na mozgu izvrena vivisekcija itd. Sa
znanstvenog stajalita, nijedan od tih "zakljuaka" nije dokazao nita
osim da mozak, u kasnijem ivotnom razdoblju, moe biti oteen a da
ovjek ipak preivi, te da kirurki zahvat bilo koje vrste esto donosi
mentalnu promjenu kod pacijenta. Istina, moglo se otkriti da se
uklanjanjem ovog ili onog dijela "razvodne ploe" zvane mozak,
uklanja takoer i neka od izvrnih sposobnosti.
Dijanetika prva pomo
injenica da uklanjanje engrama zadobivenog u trenutku povrede
moe uvelike pomoi lijeenju i oporavku svakog pacijenta, u smislu
skraenog trajanja bolesti, bit e posebno vana za one koji rade u
stanicama hitne pomoi.
rtva nesretnog sluaja ponekad nakon nekohko dana umre od
oka, ih se ne oporavlja ih ozdravljenje ne tee glatko. Kod svake
povrede - opekotine, posjekotine, modrice bilo koje vrste - trauma42 se
zadrava u povrijeenom podruju. Trenutak povrede je stvorio
engram. Taj engram spreava oslobaanje traume. injenica da je
ozlijeeni dio i dalje bolan, organski je restimulator koji smanjuje
pacijentovu sposobnost oporavka.
Koristei reverie, ih jednostavno radei s pacijentom koji ima
zatvorene oi, i to to je prije mogue nakon povrede, lijenik,
medicinska sestra ih lan obitelji mogu vratiti povrijeenu osobu u
trenutak zadobivanja povrede i obino rekonstruirati, te iscrpiti
dogaaj kao obian engram. Kada se engram povrede jednom
reducira, pobolja se opi mentalni ton pacijenta, a povrijeeno e
42
trauma: bolno emotivno iskustvo ili ok, koje esto ima trajne psihike posljedice i,
ponekad, neurozu.
408
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
podruje odgovarati na lijeenje.
Odreena istraivanja takvih sluajeva pokazala su da se neke
opekotine mogu izlijeiti i nestati nekohko sati nakon to se ukloni
engram zadobiven pri njihovu nastanku. Kod ozbiljnijih povreda
testovi su pokazali potpuno i oigledno ubrzanje lijeenja.
U sluajevima operacija pod anestezijom dijanetika je korisna na
dva naina: (1) kao preventivna mjera i (2) kao mjera oporavka.
Dijanetika kao preventivna mjera znai da oko ih s "nesvjesnim" ih
polusvjesnim pacijentom ne bi smjelo biti nikakvog razgovora. Drugi
vid korisnosti znai da bi se trauma uzrokovana samom operacijom
trebala rekonstruirati i otpustiti neposredno nakon operacije.
Problem u obostranoj terapiji
U osam mjeseci, R i njegova ena C su pomou dijanetike doveli
jedno drugo do stanja Clear, radei etiri sata svake veeri, etiri
veeri tjedno, svaki od njih auditirajui drugoga po dva sata. Taj
obostrani dogovor zakomplicirao se injenicom da dok je R pokazivao
zanimanje da doe do Cleara, njegova ena je u tome bila prilino
apatina. On bi uspio pokrenuti sluaj tek nakon mnogo uvjeravanja.
On je bio sluaj s visokom dinamikom, s mnogo zaahurenih
emocija, a ona je bila apatini sluaj koji u potpunosti zanemaruje
svoje probleme (mehanizam crne pantere). Njega je muio kronini ir
i brige zbog posla, a nju je muilo ope alergijsko stanje i kronini
nemar glede kuanskih poslova. Oni se nisu znatnije obostrano
restimulirali, ali su imali problema s preutnim dogovorom, jer su
izbjegavali teme koje bi ih najvie uzrujavale kad su zajedno - poput
njenog spontanog pobaaja i kue izgubljene u poaru prije mnogo
godina, kao i mnoge druge okove. Nadalje, s jedne strane bili su
suoeni sa R-ovom estinom i introvertiranou, to je rezultiralo
njegovim omalovaavanjem njezine terapije. S druge strane, C-ina
apatija pomogla je R-ovu nastojanju da kao preclear provede vie
vremena od nje, zbog ega je njen interes da bude dobar auditor opao.
Daljnje komplikacije izbile su jer C nije razumjela Kodeks auditora
ili njegovu upotrebu, i u nekoliko navrata je postala ljutita i
nestrpljiva prema R-u, kad je on bio vraen u terapiji - stav koji je R-a
409
 L. RON HUBBARD
natjerao u valenciju ljutnje.
Terapija se nastavljala tim nesigurnin smjerom. R je tada bio
obavijeten o preutnom dogovoru i reeno mu je da bi svakako trebao
osloboditi neke od njihovih zajednikih bolnih emocija. Nakon toga,
pristupio je engramu poara i iznenada otkrio da moe auditirati neke
ranije engrame suosjeanja svoje ene, koji do tada nisu bih dostupni.
Otkriveno je da su njezine alergije potjecale od oevih prosudbi o
suosjeanju te da je R bio pseudootac. To je rezultiralo znatnim
poboljanjem u sluaju C-e. Alergije su je manje muile, a kronina
bol srca, koju je imala tako dugo da se na nju vie nije obazirala,
takoer je nestala. Postala je zainteresirana za to da bude dobar
auditor i prouila je predmet, a pomalo joj je poelo smetati kada je R
traio vie vremena u terapiji nego to mu pripada. (Taj porast
zanimanja vrijedi za svaki sluaj apatije koji je poeo zanemarivanjem
engrama.)
R-a su, meutim, veoma koili njezini trenuci ljutnje i otkrio je da
sad gotovo iskljuivo djeluje pod samokontrolom - stanje u kojemu on
odluuje to hoe, a to nee biti pokrenuto u njemu. Naravno, ta
samokontrola je beskorisna jer, ako bi poznavao svoje aberacije i
podatke u svojim engrarnima, oni ne bi bili engrami. Tako je odreeno
vrijeme R odbijao pokazivati bilo kakve emocije jer ga je ona zbog njih
ismijavala, nije pratio njezine upute i, ukratko, pokoravao se
engrarnima koje mu je ona dala tijekom prolih terapija ljutei se na
njega. C-i se savjetovalo da nae trenutke ljutnje koje je pokazivala
kao auditor tijekom terapije, i kada ih se reduciralo, otkriveno je da R
ponovno dobro radi i surauje.
Njegov ir je proizlazio iz pokuaja pobaaja. Njegov otac, izrazito
aberirana osoba, inzistirao je na pokuaju pobaaja kad je majka bila
u sedmom mjesecu trudnoe. Majka je prosvjedovala da bi dijete ipak
moglo ostati ivo. Otac je rekao da e ga, ako se ivo rodi, ubiti im
izie van. Nadalje, rekao je da majka mora ostati mirna dok on to
radi. Drugom prilikom otac je rekao da e majku zakljuati u ormar
ako se ne odlui na pobaaj. (Taj je sluaj prilino sloen zato jer se
majka bojala ocu priznati trudnou i tri mjeseca se pretvarala da nije
trudna, doputajui suprugu da vjeruje kako je dijete, inae staro
410
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
sedam mjeseci, zapravo staro samo etiri mjeseca. Stoga je u sluaju
bilo mnogo tajnovitosti, zbrke i proturjenih podataka.) To znai da je
R imao snaan holder u prenatalnom podruju: bio je zadran
engramom koji je ukljuivao penetraciju njegova trbuha. To je bio
kljuni engram, to e rei da su se drugi engrami, mehanizmom
slinih somatika i sadraja, skupih oko njega i potisnuli ga. To je bio
splet dogaaja s kojim se C, ne znajui, suoila, a postao je jo
sloeniji zbog njezine ljutnje. R bi sad suraivao, ah' njegova se
vremenska staza skupala oko kljunoga holder engrama. Dva
vaenja umnjaka, uz upotrebu duikovog oksida kao anestetika,
takoer su potiskivah prenatalne engrame.
C je neko vrijeme pokuavala doi do tih kasnih engrama vaenja
umnjaka, koji su sadravah nevjerojatno dugaak razgovor izmeu
zubara, njegova pomonika i R-ove majke, koja se, na tetu njegova
duevnog zdravlja, uputila s njim u zubnu ordinaciju.
R se osjeao izrazito nelagodno zbog stalne restimulacije engrama
koji se jo uvijek nisu mogli dohvatiti. Jednaku je nelagodu osjeao i
esto prije, i da je C razumjela i pratila Kodeks auditora, njegova bi
nelagoda izostala. Sluaj nije napredovao po nekoliko tjedana.
C-ina terapija je napredovala. Za R-a je bilo vrlo restimulativno
raditi na njoj jer je time njegova nelagoda rasla, ali stoje vie radio na
njoj ona je imala bolji auditing i postajala je sve inteligentnija (njezin
IQ porastao je za pedeset bodova nakon pet tjedana terapije). C je
411
 L. RON HUBBARD
kae da R ne moe "nita osjetiti", i kasnijim engramima kad se
osjeao napetim na emotivnom planu a to nije mogao pokazati, poela
se oslobaati emocija. R je tada poeo stabilno napredovati. Kasna
bolna emocija je osloboena i time su se rani prenatalni engrami
reducirali, a daljnje bolne emocije postale su vidljive za reduciranje.
Iznenada je otkriveno da je uzrok to se R lako uzrujao zbog C-e,
medicinska sestra koja ga je njegovala tijekom operacije krajnika kad
je imao pet godina. C i ta medicinska sestra imale su neke slinosti u
ponaanju. To je bio engram suosjeanja. Kad je osloboen,
vremenska staza se poela izravnavati, pa se lake moglo doprijeti do
engrama pobaaja.
Ispostavilo se da je R bio poprilino izvan svoje vremenske staze
veinu svojega ivota, njegova memorija bila je blokirana, a njegovo
sjeanje u loem stanju. Otkrilo se da sve to lei u skrivenom
kljunom engramu pokuaja pobaaja, kad se njegov otac zakleo da e
ga ubiti ako se rodi i dodao da dijete ionako ne moe vidjeti, osjetiti ili
uti bilo to, a to je engramski materijal izraen u R-ovoj
nesposobnosti kretanja po njegovoj vremenskoj stazi.
U trenutku u kojemu je klju pronaen - nakon dvjesto i osamdeset
sati terapije - R se vratio na vremensku stazu, mogao se po njoj
kretati, i brisanje njegovih engrama nastavljeno je na uobiajen nain.
C je uinjena Clearom oko dva mjeseca prije nego to je R dohvatio
posljednji engram. C-ine su alergije, meutim, nestale mnogo prije
nego to je njezin sluaj doao do Cleara, a R-ov ir i neke druge
psihosomatske tekoe takoer su nestale znatno prije nego to je
uinjen Clearom.
Problem kod restimuliranog sluaja
G je u deset mjeseci povremenim terapijama uinjen Clearom.
Njegov je sluaj imao poetnu dijagnozu non-sonika, non-vizia, boli,
blokade emocija, trajni lagani trans i trajnu "regresiju" u dobi od tri
godine. To znai da im bi uao u reverie naao bi se na smrt
prestraen u zubarskoj stolici, tri godine star, i vadio bi zub - engram
u kojemu se nalazio, i ne znajui, pola svojega budueg ivota. To je
bio i djelomini uzrok njegova kroninog propadanja zubi i njegove
412
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
nesanice, kao bunt protiv anestetika. Situacija je postala oita, jer se
odmah poeo mekoljiti i fufljati - stanje koje se odmah popravilo
prolaenjem kroz engram, tako da je mogao doi u sadanje vrijeme,
to i jest.
On je imao podosta tekoa u ivotu, imao je visoku dinamiku, ali je
pokazivao znakove apatije. Nakon sedamdeset i pet sati otkriveno je
da je njegova ena ponekad bila njegova pseudobaka i, takoer
ambivalencijom, njegova pseudomajka, nakon ega je dolo do
osloboenja. Kako je njegova prosudba o suosjeanju zahtijevala da
bude bolestan jer e tako njegova baka ostati s njim, i kao to su
njegovi engrami protivni opstanku tvrdili da je njegova majka dobra
prema njemu samo kad je bolestan, zakljuak reaktivnog
prosuivanja bila je injenica da mora biti stalno bolestan, zahtijev
koji je njegovo tijelo slualo dvadeset i tri godine. Naravno, sve se to
popravilo i ispravilo samim reduciranjem engrama.
Do brisanja je poelo dolaziti nakon dvjestotinjak sati terapije i ono
se nastavljalo, a tada je sluaj iznenada prestao napredovati. Za
pedeset ili vie sati terapije moglo se locirati samo nekoliko engrama,
a oni koji su bili locirani nisu se mogli reducirati niti se bolna emocija
mogla dohvatiti. Svi dohvaeni i reducirani engrami, locirani su i
obraeni samo stoga to je auditor u ovom sluaju koristio tehnike
otvaranja koje zahtijevaju veliku vjetinu (te tehnike gotovo nikada
nisu nune i ne bi se trebale koristiti osim u psihotikim sluajevima).
To nije bilo potrebno na poetku sluaja. Neto je oito bilo krivo.
Pri pobliem ispitivanju otkriveno je da se G-ova ena snano
suprostavljala dijanetici, i da nikad nije propustila niti jednu priliku
da G-a ogoreno napadne zbog dijanetike, osobito kad je bio u drutvu
prijatelja. Ona mu se rugala da je psihotian. Traila je odvjetnika
zbog razvoda (obavijestivi ga nakon to je G poeo terapiju, ah je
zapravo u posljednje dvije godine njihova braka imala s odvjetnikom
stalne konzultacije oko razvoda) i uglavnom uznemiravala i smetala
G-a do te mjere da je stalno primao engrame bolnih emocija, ak i ako
nije pokazivao nikakve emocije protiv nje.
Imah su dijete staro devet godina, djeaka. G ga je oboavao. Dijete
je imalo neuobiajeno mnogo djejih bolesti, patilo je od bolesti oka i
413
 L. RON Hl Kl!ARI)
kroninog sinusitisa, zaostajalo u koli. ena je prema djetetu znala
biti otra. to god da je napravilo, inilo ju je nervoznom.
Radei na tom sluaju auditor je, saznavajui injenice o njezinu
openitu stavu prema muu i posebno stavu prema dijanetici, odrao s
njom sastanak u vezi s njezinim muem. Otkrilo se da se ona sama ne
protivi terapiji. Nemalo nakon sastanka, G i njegova ena su imali
kratku svau u kojoj je G primijetio da je ona zasigurno aberirana.
Ona se na to silno uvrijedila i rekla da je on taj koji je lud, s obzirom
na to da ga zanima dijanetika. On je uzvratio injenicom da je od njih
dvoje on manje aberiran jer barem nastoji napraviti neto glede toga.
Nadalje, istaknuo je da ona mora da je aberirana, jer u protivnom ne
bi bila toliko stroga s djetetom, kao to jest - injenica koja definitivno
pokazuje da ima blokadu na drugoj (seksualnoj) dinamici.
Sljedei dan kad je doao s posla, otkrio je da je podigla novac iz
banke i otila u drugi grad povevi djeaka sa sobom. On je krenuo za
njom i otkrio da boravi kod nekih svojih roaka. Ona im je rekla da ju
je on tukao i toliko poludio da je morao ii na terapiju. Istina je
zapravo bila da je on nikada u ivotu nije ni taknuo. Pri tom susretu,
pred svjedocima, poela je bjesniti i rugati se svakom "psihijatrijskom
sustavu" koji vjeruje u predgovornu memoriju. On je istaknuo da su
mnoge kole u prolosti vjerovale u predgovornu memoriju, i da je u
cijeloj osnovi psihijatrije dugo govoreno o "memoriji u maternici",
premda nisu znali stoje to, itd.
Njezini roaci, vidjevi ga tako smirenog, prisilili su je da se s njim
vrati kui. Na putu je napravila dramatinu, niim izazvanu scenu,
pokuavajui samoubojstvo iskakanjem iz auta.
Auditor koji je radio na sluaju odrao je privatni sastanak s njom
nakon njezina povratka. On je prekasno zakljuio da je postojalo neto
u njezinu ivotu za to se bojala da e njezin mu otkriti i tako,
suoena sa znanou koja bi mogla povratiti sva sjeanja, poela je da ga odbije jednaka nuli, on bi trebao znati prirodu zvijeri koju
estoko emotivno reagirati u vezi s tim. Na kraju je priznala, pri
pobliem ispitivanju, da je to sluaj za koji njezin mu nikada ne smije
saznati. Bila je toliko uzrujana, da je auditor s njom, nakon njezina
pristanka, odrao nekoliko sati terapije. Odmah je otkriveno da je
njezin otac mnogo puta prijetio da e ubiti njezinu majku, te da nju
414
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
nije elio. Nadalje, otkriveno je da je oevo ime Q i da je njezina banka
engrama prepuna primjedbi poput "Q, molim te nemoj me ostaviti",
"Umrijet u bez tebe". Osim toga, kad vie nije bila u seansi, iznenada
je izjavila ono to joj je bila histerino smijena injenica, da je cijeli
ivot imala veze s ljudima koji su se zvali Q, bez obzira na njihovu
osobnost, veliinu ih godine. To je bilo daleko od Releasa, ah s obzirom
na to da je njegov drugi pacijent, G, bio ugroen svom tom
nepotrebnom zbrkom i da je terapija zastala, auditor ju je i dalje
nastavio ispitivati. Ona je razglasila da je mnogo puta pokuala
pobaciti njihova sina jer se uasno bojala da e on biti plav, a ona i
njezin suprug imaju tamnu kosu. Nadalje, znala je da djetetovi
engrami sadre podatke koje ona smatra optuujuima vie od
samoga pobaaja - dok je bila trudna spolno je opila s jo trojicom
mukaraca.
Auditor joj je naglasio da je taj osjeaj krivnje, ma koliko bio
stvaran, jo uvijek engramski, te da je upitno da e je mu ubiti kad to
sazna. Rekao joj je da je dijete osudila na drugorazredno postojanje,
da svojim strahovima supruga sputa do apatije dajui auditoru vie
posla nego to je to potrebno. U muevoj i auditorovoj prisutnosti
priznala je svoju nevjeru i s uenjem doznala da je njezin mu za to
znao godinama. Nije znao za pokuaj pobaaja njihova djeteta.
Zamoljena je da proui terapijski prirunik i svoje dijete uini
Clearom, to je uz suprugovu pomo i uinila. Auditor je G-a doveo do
Cleara, koji je zatim i svoju enu uinio Clearom.
Savjet auditoru
Sakriven izvor ljudskih aberacija bio je skriven zbog nekoliko vrlo
specifinih razloga. Auditor e se susresti sa svakim od njih, i premda
je, sa sadanjim tehnikama, sposobnost reaktivne engramske banke
napada.
Mehanizmi zatite koje engramska banka ima - iako vie nisu tako
stabilni jer znamo kako probiti taj oklop uzroka umobolnosti - su
sljedei:
1. Tjelesna bol.
415
 L. RON HUBBARD
2. Emocija u smislu zarobljenih jedinica.
3. "Nesvjesnost".
4. Osobina ukljuivanja da kasni.
5. Kanjenje izmeu restimulacije i bolesti.
6. Krajnja iracionalnost.
O tjelesnoj boli znamo dovoljno - umje nastoji izbjei u sjeanju, isto
kao to u ivotu tei tome da je izbjegne kao vanjski izvor: odatle
proizlazi blokada sjeanja.
Emocija gubitka nagomilava se da bi stvorila zatitnu zonu izmeu
osobe i realnosti smrti.
"Nesvjesnost" nije samo mehanizam skrivanja podatka, to je i
blokada memoriji koja ne moe preskoiti praznine prolih trenutaka
kada su osigurai pregorjeli.
Engram moe drijemati vei dio ivota, ali kada se nae u blizini
prave skupine restimulatora, u trenutku tjelesne iscrpljenosti ili
bolesti, manifestira se, razotkrivajui uzrok ludila ili manjih aberacija
mnogo godina nakon stvarnog dogaaja.
Drugi aspekt zatitnog mehanizma banke bio je restimulativno
zakanjenje, to znai da restimulirani engram esto poinje djelovati
dva ih tri dana nakon to je bio ukljuen. (Primjer: recimo da migrena
za svoj restimulator ima ritmiki bubnjajui zvuk; osoba koja ima
engram uje taj zvuk; nakon tri dana ona iznenada dobije migrenu).
Uzimajui u obzir to zakanjenje, kako netko moe locirati uzrok
odreene restimulacije povremene bolesti?
Krajnja iracionalnost engrama, vrhunac iracionalnosti - da je sve
istovjetno svemu drugom u engramu, i da je to istovjetno stvarima u
vanjskoj okolini koje jedva da su sline - majstorija je idiotizma za
koju se moe oekivati da e je svaki razuman ovjek odbaciti kao
"proces miljenja".
ovjek je taj izvor traio nekoliko tisua godina. Ali, traio je neto
komphcirano, pretpostavljajui da ono to moe biti toliko potresno,
toliko destruktivno, toliko opako i toliko sposobno izazivati
kompleksne manifestacije, mora imati kompleksan izvor.
Istraivajui, pokazalo se da je taj izvor zapravo veoma jednostavan.
Auditor e vrlo malo raditi na pokuaju da povue granicu izmeu
416
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
zdravlja i ludila, jer su to toliko relativni pojmovi. Od njega e se
traiti da usporedi dijanetiku sa starijim mjerilima poput sloene
Kraepelinove44 klasifikacije. To se moe uiniti, ali je korisno koliko i
Aristotelova povijest, koja zanima samo povjesniare.
Ako je pojedinac nesposoban prilagoditi se okolini tako da se slae s
njom, ili joj se pokorava ili upravlja svojim blinjima ih, to je jo
vanije, ako je nesposoban okolinu prilagoditi sebi, tada se moe
smatrati "umobolnim". Ali, to je relativan pojam. Zdrav razum u
dijanetici se veoma pribliava potencijalnom, apsolutnom znaenju,
jer mi poznajemo optimalni um. Promjene obrazovanja i gledita
mogu uiniti da racionalne akcije jedne osobe mogu izgledati
iracionalnima drugoj, ali to nije problem zdravoga razuma - to je
problem stajalita i obrazovanja, ime se auditor ne bi trebao puno
baviti.
Dakle, pacijenti s kojima e se auditor susresti pripadat e jednom
od tri glavna dijanetika tipa: non-sonino sjeanje, imaginarno
sjeanje, sonino sjeanje. Pitanje zdravoga razuma se ne postavlja, a
pitanja koliko je teak sluaj ih koliko e trajati mogu se poprilino
odrediti iz stupnja ta tri stanja.
Ipak, auditor moe otkriti da u rukama ima sluaj pravog "ludila"
koji je "psihotian". lijeenje takvog sluaja ovisi o tome kojoj od te tri
vrste psihotini pacijent pripada. Problem je u oslabljivanju
pacijentovih engrama to je prije mogue.
Stanja i mehanizmi koji skrivaju engramsku banku se ne mijenjaju.
Oni su jednako prisutni u svakog pacijenta, kod svakog ljudskog bia.
Dijanetike tehnike mogu se poboljati - a koja znanstvena tehnika,
posebno u prvim godinama svojega postojanja to ne moe - i one se ne
primjenjuju selektivno, nego su primjenjive na sve osobe.
Dakle, ako imamo "umobolnog" pacijenta, osnovni problem se ne
mijenja i dijanetika tehnika djeluje kao u svakom drugom sluaju.
Zadatak je oslabiti jainu naboja u sluaju, kako bi se on mogao
rijeiti standardnom tehnikom.
Umobolni pacijenti esto se zaglave na vremenskoj stazi. U tom
44
Kraepelin: Emil Kraepelin (1856-1926.), njemaki psihijatar koji je mentalne poremeaje
podijelio na razliite vrste.
417
 L. RON HUBBARD
sluaju daju im se holderi, jedna vrsta za drugom, sve dok se ponovno
ne uspiju pokrenuti. Ako je pacijent u regresiji, toliko se temeljito
zaglavio da je izgubio dodir sa sadanjim vremenom. Svaki pacijent
moe poeti ponovno proivljavati neki dogaaj umjesto da se na
njega samo vrati sjeanjem, a auditor e ih, da bi to popravio, samo
usmjeriti i tako to e im rei da se mogu toga sjetiti. To e ih ponovno
dovesti u vraeni status. Kod umobolnih pacijenata esto se dogodi da
uvijek iznova sluaju jedan engram. U tom sluaju potrebno je jedino
fiksirati njihovu pozornost i dati im holdere, dok se opet ne pokrenu
na stazi. Dogodi se da su umobolni pacijenti ponekad potpuno izvan
vremenske staze, sluaju demone ili imaju privienja. Problemi su
uvijek isti. Koristite tehniku ponavljanja dok na ovaj ili onaj nain ne
fiksirate njihovu pozornost i tada ih ili pokrenite na vremenskoj stazi,
ili ih vratite na nju. Sizofreniar je obino daleko izvan svoje
vremenske staze.
Najbolji nain da se oslabi sluaj, kako bi se moglo prijei na
rutinsku terapiju, je otkrivanje i pranjenje engrama bolne emocije.
Ako uobiajena terapija ne uspije, potraite pomo lijenika, dajte
pacijentu duikov oksid ili natrij pentatol i tako dosegnite duboku
razinu transa u kojoj e se obino otkriti da je pacijent sposoban
kretati se po vremenskoj stazi, iako je u budnom stanju bio izvan nje.
Pronaite kasniji engram oaja i ispraznite ga, kako je opisano u
poglavlju o emocijama. Tehnika za duboki trans nije nimalo drukija
osim to treba poduzeti velike mjere opreza kako se ne bi reklo nita
to bi dalje aberiralo pacijenta, nego sav razgovor treba svesti na
vokabular terapije, pazei da se uvede ponitava.
Umobolni pacijent pokorava se nekim engramskim zapovijedima,
moda mnogima, bez obzira to radi. Ta zapovijed moe, pacijentovim
pogrenim tumaenjem, diktirati neki udan postupak, demone, bilo
to. Ali, dijagnoza se sastoji samo od promatranja pacijenta zato da bi
se otkrilo, putem njegovih reakcija, koja bi to engramska zapovijed
mogla biti.
Ova knjiga, osim tih nekoliko napomena, ne pokriva institucionalnu
dijanetiku, ali auditor koji poznaje ovdje iznesene osnove i uz malo
razumijevanja, moe u kratko vrijeme dovesti pacijenta do "zdravoga
418
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
razuma", koje odbori takvih institucija obino smatraju udesnim
oporavkom. Pacijent je, ipak, veoma daleko od Releasea i trebat e
potroiti jo mnogo sati na pranjenje daljnjih bolnih emocija i
slabljenje engrama, prije nego to auditor zakljui da je sigurno
dopustiti mu da napusti terapiju.
Auditor bi, barem u sljedeih dvadeset godina, trebao biti posebno
oprezan kod svakog sluaja hospitaliziranog u umobolnici, jer moe
dobiti sluaj jatrogene psihoze - koju su uzrokovali lijenici - zajedno s
ostalim pacijentovim engramima. Dijanetika ne moe puno pomoi
umu s "izbodenim" ili "oguljenim" mozgom, i takvu umobolnost ne
moe izlijeiti sve dok neki domiljati biolog ne pronae nain
uzgajanja novog mozga. Sluajevi elektrookova su nesigurni jer mogu
i ne moraju odgovoriti na tretman, jer je modano tkivo spaljeno do
toke u kojoj mozak vie ne moe normalno funkcionirati. Pri
preuzimanju takvih sluajeva auditor e biti zaprepaten izmijeanim
stanjem standardne banke, da i ne govorimo o sklopovima kojima bi
trebao dohvatiti engramsku banku. Sifilis45 i ostala razaranja mozga
trebaju se slino klasificirati i trebalo bi im pristupiti, ili poduzeti
neto, samo s potpunom spoznajom da dijanetika moda nije u stanju
pomoi raskomadanom stroju. Postojalo je mnogo tisua takvih
"operacija" mozga i na stotine tisua tretmana elektrookovima, stoga
se auditor ne bi snio preopteretiti nekim beznadenim sluajem, kada
postoji toliko mnogo sluajeva kojima se moe vie pomoi. Svakom
sluaju koji je bio u instituciji za umobolne trebalo bi pristupiti sa
sumnjom. I, ako bi neto bilo neobino u nainu na koji je pamenje
izmijeano ih je zamijeeno pomanjkanje koordinacije, istraga moe
otkriti skrivenu hospitalizaciju. Nadalje, ako je auditor pozvan da
pomogne u sluaju koji e biti hospitaliziran, trebao bi uvijek biti na
oprezu. Sluaj koji se alje u umobolnicu, moe biti sluaj koji je ve
prethodno bio u nekoj takvoj ustanovi, bez obzira na tvrdnje roaka i
prijatelja.
Slino, sluajevi vraeni s bojita zbog iscrpljenosti borbom46 trebali
4r
' sifilis: zarazna spolna bolest koja se oituje u tri faze: u prvoj bolest djeluje lokalno; u
drugoj napada kou i sluznicu; i u zavrnoj kosti, miie i mozak.
46
iscrpljenost borbom: (psihijatrija) neurotino stanje tjeskobe, razdraljivosti,
potitenosti itd., esto se pojavljuje kao rezultat dugog boravka u borbi ili bitci.
419
 L. RON HllBBARD
bi se oprezno preuzeti jer su najvjerojatnije obraivani prije
naputanja vojne slube - vrijeme u kojemu su elektrook, operacija
mozga ili narkosinteza mogli biti primijenjeni bez pacijentova znanja
ili pristanka.
Ta upozorenja nisu dana zbog auditorove eventualne tjelesne
ugroenosti - pacijenti, zdravi ili umobolni, rijetko ne surauju kad se
primijeni dijanetika, ak i kad gunaju zbog toga - nego stoga to se
moe uloiti mnogo rada samo da bi se otkrilo da je cijeli mentalni
sklop upropaten i bez mogunosti popravka.
Ako auditor preuzme sluaj tretiran elektrookom, pozornost treba
ponajprije usmjeriti na oslobaanje oka kao engrama, jer
institucionalni engrami sadre sve vrste bezveznog avrljanja, koji
dalje mogu koiti lijeenje. Uz to, injenica je da bilo koji elektrook,
bilo gdje u tijelu, ima tendenciju poremetiti engramsku banku i
uvrstiti je tako da su dogaaji u njoj pomijeani vie nego obino.
Samo zbog napredovanja dijanetike terapije i ouvanja auditorova
vremena, takoer bi trebalo primijetiti da se kod sluajeva uhienika
koji su ispitivani uz policijsku torturu i kod opih policijskih
zlostavljanja kriminalaca ili obinih graana, ti dogaaji trebaju
otpustiti prije nego to se pristupi daljnjoj terapiji. Boravak u zatvoru
moe sadravati velike naboje oajanja dovoljne da poremete um, a
ipak moe biti skriven od pacijenta zbog pogrene ideje da auditora
interesira ili da e ga razoarati njegov "karakter".
Razni drugi podaci ulaze u banku engrama, podaci za koje se ako se
ne spomenu ne bi ni posumnjalo da su prepreka terapiji. Hipnoza
moe biti krajnje aberativna i moe zadravati sluaj. Auditor bi
trebao znati kako ona djeluje da bi mogao osloboditi engram koji
stvara, a ne da bi mogao primjenjivati dijanetiku. Hipnoza je vjetina
usadivanja pozitivnih sugestija u engramsku banku. One se tu mogu
privrstiti za engrame i postati lockovi. Budui da veina engramskih
banaka sadri uzorak veine svakidanjih rijei, hipnoza je gotovo
sigurno aberativna. Oslabljenje analitike snage na umjetan nain
dovodi tako tretiranu osobu u optimalno stanje za primanje engrama.
Hipnotizer koristi mehanizam zaboravljanja u veini svojih sugestija,
a veina ljudi ima sline engramske opaske koje ine nemoguim
420
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
oslobaanje od hipnotike sugestije. Hipnoza se moe smatrati lockom
"velike snage" i moe biti ozbiljna zapreka u pacijentovoj engramskoj
banci. Sugestije, koje nisu uvrene bolom sadranim u engramima,
tijekom auditinga nestaju kao lockovi. Ali, hipnotike sugestije trebalo
bi pronai i oistiti prije nego to se sluaj nastavi. U dananjem
drutvu primjena hipnoze je uobiajena, i vrlo se esto dogaa da se,
zahvaljujui mehanizmu zaboravljanja, pacijent ne moe prisjetiti je li
ikada bio hipnotiziran. To e otkriti tehnika vraanja. Da bismo to
locirah moemo se osloniti na tehniku ponavljanja, kojom se pacijent
vrati ponavljajui hipnotiki izraz poput: "Idi spavati, idi spavati, idi
spavati...".
Hipnoza se ne odvija samo u salonu. Vrlo esto njome se slue
pervertiti, unato injenici da bi "moral" hipnotizirane osobe trebao
rasti. Takvi dogaaji, koji su ukljuivati ak i vrlo ugledne ljude,
naeni su pri ispitivanju djetinjstva nekih pacijenata. Oni su esto za
pacijenta potpuno blokirani jer su tako temeljito zastraujue bile
zapovijedi sadrane u hipnotikoj sugestiji.
Dijanetika i hipnoza mogu se povezati, ali isto tako i dijanetika i
astronomija. Ako auditor radi s neko hipnotiziranim pacijentom
morat e biti jako oprezan s vokabularom, da to manje svojih rijei
unese u njegovu engramsku banku, kako dijanetiku ne bi pretvorio u
hipnozu.
Bilo koja korist dbbijena hipnozom nalazi se u polju istraivanja ili
uvoenja privremenog maninog engrama. Manini engram mnogo
vie teti nego koristi. Hipnotika anestezija je silno precijenjena.
Hipnozu kao salonsku igru niti jedno drutvo ne bi smjelo tolerirati
jer moe biti dovoljno destruktivna da uzrokuje restimuladju
engrama do toke ludila, a hipnotizer nikad ne zna sadraj engramske
banke. Svaki dobar hipnotizer mogao bi biti dobar auditor kad bi
nadvladao elju da govori, ali ako pokua kombinirati dijanetiku i
hipnozu, nai e se s potpuno bolesnim padjentom u rukama. Nikad
ne uvodite pozitivnu sugestiju bilo koje vrste kod pacijenta, bez obzira
na to koliko on za nju molio. To se pokazalo gotovo pogubnim.
Cijeli sluaj moe se tretirati u dubokom amnezijskom transu.
Cesto je mogue probuditi osobu koja spava i uvesti u duboki trans,
421
 L. RON HUBBARD
jednostavno joj njeno govorei nekoliko noi za redom u isto vrijeme i
napokon je navesti da odgovori na poziv. Nakon toga moe se poeti i
nastaviti dijanetika terapija, i uspjet e, osobito ako auditor nije
toliko neoprezan da umjetno restimulira engram kasnije tjelesne boli,
uzimajui preteno engrame bolnih emocija nakon roenja. Ako je
osoba na kojoj se vri terapija svjesna te akcije, moe se uvesti u
reverie da bi se mogli dohvatiti raniji podaci, poto je "ja" jae od
jedinica panje koje ine bazinu osobnost i koje su, iako inteligentne,
slabe. S njim se naizmjence radi u amnezijskom transu, a onda u
reverieu. Sluaj e se na kraju rijeiti ak i ako reverie nije koriten.
Ali, kod amnezijskog transa postoji ozbiljna odgovornost: uvijek se
mora uvesti ponitava i koristiti u svakoj terapiji te govoriti to je
manje mogue. Sve auditorove elje, ako je mogue, moraju biti
izreene kao pitanja jer ona nisu aberativna koliko zapovijedi. Ta je
metoda bila uspjena i moe se koristiti, ali reverie je, iako se ini da
je sporiji, ak i kad sonik nije prisutan, mnogo uinkovitiji zbog
neosporne injenice da se pacijent oporavlja ravnomjerno i mnogo
bre, dok ga amnezijski trans moe onesposobiti na nekoliko dana,
kada su dogaaji naizgled "dignuti" u dubokom transu ali u budnome
stanju nisu "sputeni". Amnezijski trans se definitivno ne
preporuuje. Podvrgnut je mnogim istraivanjima i otkriveno je da je
neugodan za pacijenta i uznemirava auditora. Meutim, ako se druge
metode ne mogu koristiti zbog ovog ili onog razloga (a niti jedan od tih
razloga ne ukljuuje elju precleara koji, ako mu to auditor dopusti,
moe traiti droge, hipnozu i pozitivnu sugestiju u nastojanju da
pobjegne svojim engramima i koji e, ako mu se to dopusti, krasno
zapetljati sluaj, to auditor trebati otpetljati), amnezijski trans se
moe upotrijebiti, ali uvijek s najveim oprezom i uvijek s jasnom
spoznajom da je oporavak pacijenta i do tri puta usporen, jer radei na
istoj razini s engramskom bankom pri ispranjenju ostavlja sklopove
analizatora neiskoritenima. Reverie je najbolji.
Vanjski problemi s pacijentima
Moe se dogoditi da pacijent koji napreduje odjednom prestane
napredovati. Razlog tome moe biti negdje drugdje, a ne u terapiji.
422
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
Preclearova okolina moe biti tako intenzivno restimulativna da je
pacijent rastresen, uvijek u restimulaciji i zbog toga sporo napreduje.
U takvom sluaju moe se otkriti da je preclear (kao u jednom sluaju)
napravio pogodbu sa svojom enom ili muem koji trai razvod da on
ih ona saeka dok preclear ne postane Clearom. Druge okolnosti mogu
biti vrijednosni sud okoline prema kojemu nije poeljno biti Clearom.
Auditora se ne tie privatni ivot precleara, ali u sluaju gdje je sama
terapija oteana postojeom situacijom, auditor, ulaui svoje vrijeme,
ima puno pravo otkriti razlog. Svi ti razlozi svest e se na vrijednosni
sud okoline da i nije neka prednost biti Clear. Privremenim
udaljavanjem precleara od njegova doma, na primjer, promjena
okoline moe pomoi terapiji. Auditor ima pravo traiti da pacijent
rijei problem na vlastitu inicijativu, bez obzira na to je li Clear ili
nije. esto precleari i ne uviaju da su Release, jer je cilj postizanja
Cleara toliko bljetav, da se oni prestaju usporeivati s "normalnom"
osobom koju su ve nadili.
Cesto se moe oekivati da se pacijent tijekom dijanetike terapije
uvelike introvertira47. Kako sluaj napreduje, za otprilike tri etvrtine
puta, ta introverzija postie akutno stanje i nakon toga iezava.
48
Ambiverzija je vano obiljeje Cleara. Kod naglaene introverzije
napredak sluaja znatno je odreen preclearovim zanimanjem za
vanjske stvari.
Gotovo svi precleari priaju mnogo o svojim engramima sve dok ne
postanu vrlo solidan Release. Ako ne priaju ili ne ele priati o
svojim engramima u obinom razgovoru, auditor moe sumnjati na
neto silno zatieno u engramskoj banci, vezano uz potrebu da se
neto sakrije. Auditor moe djelovati u skladu s tim. Iako takav
razgovor moe izmoriti auditora, on moe otkriti mnogo novog
materijala razmatrajui izraze koje preclear koristi u vezi s
engramima.
Temeljna je istina da je aberacija uzrokovana onim to je uinjeno
pacijentu, a ne onim to je pacijent uinio. Pacijentova djela pri
47
introvertirati: gledati u sebe.
18
ambiverzija: stanje ili obiljeje karaktera koje ukljuvge elemente i introverzije i
ekstroverzije.
423
 L. RON HUBBARD
dramatiziranju, vrenju kriminalnih radnji itd., nisu aberativna za
pacijenta. Zbog toga auditora ne bi trebale zanimati preclearove
aktivnosti. Cijeli su sluajevi bili privedeni kraju, a da auditor nije
znao ta je preclear bio po zanimanju. Dok aberirano drutvo od njega
nuno zahtijeva odgovornost za njegove postupke, antisocijalno
djelovanje je posljedica engrama koji ga diktiraju. Pacijent nije
odgovoran za ono to je sam uinio. Kada postane Clear, to je ve
druga stvar. Clear se moe smatrati potpuno odgovornim za svoja
djela, jer moe racionalno prosuivati na osnovu svojega iskustva. Ali,
aberirana osoba ima malo ili nimalo stvarne kontrole nad svojim
djelima. Zbog toga bi auditor trebao jasno dati do znanja da ga ne
zanima to je u ivotu radila aberirana osoba koja postaje preclear.
Problem prisutan izmeu auditora i precleara je engramska banka
koja sadri iskljuivo ono to su drugi ljudi inili preclearu i to mu je
bilo uinjeno u trenucima kada se nije mogao zatititi. Taj pristup ne
samo da je istinit, nego ima i terapeutsku vrijednost, jer ako to shvati,
auditor esto moe postii suradnju koja bi mu inae bila uskraena.
Auditor nikada ne bi smio prekriti Kodeks auditora prema
pacijentu. Takvi prekraji neizbjeno produljuju terapiju.
Re stimulacija
Umje mehanizam koji sam sebe titi - ah to je takoer i dijanetika.
Uinkovita znanost o misli toliko potpuno aproksimira radne principe
uma da usporedno slijedi naredbe i uvjete samoga uma. Takav je
sluaj s dijanetikom: um se dijagnosticira prema svojoj reakciji na
terapiju, terapija se poboljava pomou reakcije uma na nju. To je vrlo
vrijedan radni princip zato to objanjava mnogo opaenih pojava i
predvia veinu ostalih. Dio tog paralelizma je osobina samozatite.
Gotovo je nemogue otetiti um, to je krajnje vrst organizam.
Naravno, kada ga neko pone sjei i piliti s komadom metala, trovati
drogama ili bakterijama, ili skidati njegov prirodni oklop, kao pri
hipnozi - mogu se dogoditi kobne stvari.
Tamo gdje se primjenjuje bilo koji od dijanetikih principa
nadrihjenitvo je gotovo nemogue. Osoba moe primjenjivati
cjelokupnu dijanetiku i dobivati rezultate ili krenuti silaznom
424
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
putanjom - to je mehanika, znanstvena injenica. Dijanetika, kao
znanost koja samu sebe titi, zahtijeva da je primjenjuju Clearovi ili
barem dobri Releaseovi. Clear u svim svojim postupcima pomno slijedi
bolje aspekte Kodeksa auditora jer je njegova etika razina veoma
visoka. Zbog toga e svatko, tko pone primjenjivati dijanetiku,
osjetiti poriv da krene prema cilju postizanja stanja Cleara, bez obzira
na svoju prvobitnu namjeru.
Postoji veoma dobar razlog za to. To je princip poznat kao
restimulacija auditora. Sada znamo koji su uzroci restimulacije
engrama. Kada se engram restimulira, utiskuje u organizam bol ili
djelovanje engrama. Opaanje nekog predmeta u okolini koji je slian
zapisu (zvuk ili vid ih organska senzacija) u engramu, u veoj ih
manjoj mjeri potie engram na djelovanje. Slino, kada sam auditor
jo nije Clear ih kada uope nije podvrgnut terapiji, radei prema
Clearu on postaje restimuliran. Napokon, on je taj koji neprestano
slua pacijentov engramski materijal . Taj engramski materijal
upravo je graa koja sainjava ludilo. Svatko ima engrame. Prije ih
poslije pacijent e poeti prolaziti kroz svoj engram koji e
aproksimirati auditorove vlastite engrame. To dovodi auditora u vrlo
nelagodnu situaciju, osim ako i on sam nije podvrgnut terapiji tijekom
koje e se njemu ukloniti tako stvorena nelagoda. Sve dok netko radi
samo na kasnim lockovima, to nije toliko izraeno - to je u prolosti
omoguilo praktiarima i psihijatrima da izbjegnu vei dio kazne
vlastitih aberacija - ali, kada se netko bavi izvornim materijalom tih
aberacija, neprestano djelovanje restimulatora moe dovesti do
ozbiljnoga stanja. To je mehanizam koji uzrokuje da ljudi u
umobolnicama postaju rtve psihoza, iako ih je osoba prvo morala
imati, da bi uope mogla biti restimulirana.
Auditor moe obraditi jedan ili dva sluaja bez ikakvih ozbiljnih
posljedica, jer, ma kakve one bile, dijanetika ih moe ukloniti.
Meutim, da bi sauvao vlastito mentalno zdravlje, trebao bi postati
Clear ih Release to je prije mogue. Kao Release moe auditirati bez
previe problema, a to mu omoguuje i da sklopi zajedniki sporazum
u kojemu on radi s nekim, a netko drugi s njim Moe doi do situacije
u kojoj su oba precleara auditori. To izmjenjivanje izmeu leaja i
425
 L. RON HUBBARD
auditorove stolice obino vrlo dobro funkcionira.
Meutim, moe se dogoditi da dvije osobe, nakon to su poele
raditi, otkriju da su meusobno restimulativne - odnosno svaka je
pseudoosoba u engramu onog drugog, ili jedna restimulira (boja glasa,
dogaaj) drugu. To ne bi trebalo biti zapreka terapiji. To je prevladano
i terapija je napredovala usprkos najteim restimulativnim
okolnostima. Uobiajena preclearova metoda izbjegavanja je tvrdnja
kako ga auditor restimulira. To nije dovoljno vano da bi zaustavilo
terapiju. Meutim, dvoje ljudi mogu ui s treim u lanac i znatno
ublaiti napetost, meusobno se dovodei do stanja Qear. Trostrani
plan rada, gdje niti jedna osoba ne radi s osobom koja radi s njom,
prilino je uspjean.
Mu i ena koji su se dugo i esto svaali mogu smatrati da se
previe restimuliraju da bi jedan drugoga doveli do Cleara. Oni se
mogu meusobno auditirati, to je esto i uinjeno, ali ako drukiji
dogovor nije mogu a terapija ne ide dobro, i on i ona trebali bi pronai
druge partnere za terapiju. Majke koje su pokuale pobaaj na svojoj
djeci ili su ih zlostavljale na druge naine, mogu provesti terapiju na
svojoj djeci, ali u sluaju takve restimulativne okolnosti auditor mora
poduzeti najvee mjere opreza kako bi se drao Kodeksa auditora -
sve drugo moglo bi umjeti vie stresa u terapiju nego to je nuno. U
takvom sluaju, za majku bi bilo bolje da bude barem Release prije
nego to pokua svoju djecu dovesti do Cleara - a djeca trebaju imati
barem 8 godina.
Predmet auditor-restimulacije, gdje auditor restimulira precleara ili
preclear restimulira auditora, ne ukljuuje rutinsku postavku terapije
daje preclear uvijek umjetno restimuliran putem standardne terapije.
Engram se moe restimulirati tako da se dodirne nekoliko puta te se
tako oslobodi. Problem auditor-restimulacije je specifian, jer je
auditor u tom sluaju pseudoneprijatelj, slian osobi koja je ozlijedila
pacijenta. Obino je to uzrok pacijentovog divljeg antagonizma prema
auditoru. Neki pacijenti osjeaju takvu mrnju prema mukarcima da
samo ene mogu raditi s njima, neki osjeaju takvu mrnju prema
enama da samo mukarci mogu raditi s njima. Ali, ak i kad postoji
izraena antipatija, i ako ne postoji niti jedan drugi auditor koji bi se
426
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
mogao obuiti u kratkom roku, terapija se moe nastaviti i postii e
rezultate.
Ponovno uravnoteenje sluaja
Svaki sluaj koji prekine s terapijom ponovno e se uravnoteiti za
nekoliko tjedana, to jest, ustalit e se na vioj razini kod osobe. Osim
ako se ne koristi hipnoza drogom ili neka druga dijanetiki ilegalna
metoda, svi e se takvi sluajevi ponovno uravnoteiti, uz mnogo
koristi. Moe se oekivati i da e restimulacija nestati, ako ona postoji
zbog terapije. Pacijent e postupno nai vlastitu razinu u stanju
Releasea. Ako auditor ima premalo vremena, sluajevi ne moraju biti
nastavljeni do Cleara. Ali, naravno, bolje je ako jesu, a i veina
pacijenata zahtijeva da budu Clear.
Radno vrijeme u terapiji
Dijanetiki tretman traje obino 2 sata. U ta dva sata, kod
uobiajenog pacijenta, bit e postignuto sve to moe biti postignuto
tog dana. Raditi svaki dan nije nuno, ah poeljno je raditi svakih dva
ili tri dana. Nije optimalno raditi u razmacima od jednoga tjedna jer
se sluaj mora ponovno uravnoteiti. Nadalje, kada se ne radi unutar
tih kratkih razdoblja kao to su tri dana, dogaa se "uleknue"
sluaja, obino svaki etvrti dan. "Uleknue" etvrtog dana je prirodni,
mehaniki proces jer su ukljuenom engramu, kada je restimuliran,
potrebna oko etiri dana da se otro ureze. U terapiji su ponekad
potrebna tri dana da se engram "razvije". To ne znai da trebaju proi
tri dana prije nego to engram postane dostupan, niti da se posao
treba zaustaviti na tri dana. Ah znai da engrami, s obzirom na to da
nisu sjeanja i kao takvi razgovijetni, ponekad trebaju tri dana da
iziu na povrinu.
Da bude jasnije, engram se moe zatraiti prvoga dana, a bit e
pronaen treega U meuvremenu auditor e dobivati druge
engrame. Taj proces je toliko automatski da ne zahtijeva nikakvu
pozornost i nee biti zapaen osim kod sluajeva na kojima se radi
jednom tjedno. Engram je zatraen prvoga dana, trei dan spreman za
reduciranje, etvrti dan se "ulekne", i ponovno je uravnoteen do
427
 L. RON HUBBARD
sedmoga dana.
Trodnevni aspekt je zanimljiv i u jednom drugom smislu. To vrijeme
od tri dana samo je promatranje prosjenog ponaanja preclearova.
Precizno istraivanje moe taj broj smjestiti na 2,5 ili 3,6 dana (to se
razlikuje od pojedinca do pojedinca), ali tri dana su za nae potrebe
dovoljno precizna. Kada netko radi na sluaju dovoenja osobe samo
do Releasa, ponekad e uvidjeti da je potrebno uzeti kasni engram i
proi kroz njega. init e se da engram tjelesne boli iz kasnijeg
ivotnog razdoblja (nakon roenja) jaa, tri dana ostat e
nepromijenjen, i tada e se "uleknuti". Kad se to dogodi, auditor e se
trebati vratiti natrag na njega i ponovno ga proi. Vaenje tih
"uleknua" na kraju e rezultirati da se kasniji engram privremeno
povue.
Kod sluaja kada auditor dodirne engram koji sadrava manik esto
se pojavljuje euforija. Pacijent e tada naokolo priati kako je
dijanetika divna zato to je on sada u velianstvenom stanju i toliko je
sretan. Pripazite. Za tri ili etiri dana taj e se manik spustiti u
depresivno stanje. Budite na oprezu ako neko iskusi jedno od tih
vrtoglavih "ozdravljenja", jer traje otprilike koliko i plamen gorue
ibice. Ona se gasi i ostavlja vrlo hladan pepeo. Auditor bi, opazivi tu
euforiju, trebao ponovno ui u sluaj i potpunije oslabiti engram koji je
sadrava ili dohvatiti osnovniji engram.
Potrebno vrijeme da se osoba uini Clearom prilino je promjenjivo.
Razarajui naboje oaja i radei na nekoliko ranih engrama, auditor
moe dovesti precleara do boljeg stanja nego za 20 ili 30 sati bilo koje
prole terapije - to je Release. Moe se usporediti s dvije ili tri godine
terapeutskoga rada u prolosti. Potrebno trajanje terapije da bi se
dolo do Cleara ne moe se usporediti s bilo kojim prijanjim
standardom, jer je Clear neto o emu nijedan prijanji standard nije
ni sanjao.
U soninom sluaju, gdje je sjeanje u dobrom stanju, Clear se moe
postii za 100 sati. Za sluaj koji ima potpuno zatvorena sjeanja moe
se glede trajanja terapije oekivati bilo to, sve do, u krajnjoj granici,
1000 sati. Isto tako moe potrajati sluaj imaginacije, koji zamilja
stvari koje se nikad nisu dogodile.
428
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
Gledajte to ovako: moemo dobiti rezultate za dvije ili tri godine
psihoanalize ili za dva ili tri sata dijanetike, a ono to postignemo
dijanetikom je trajno, to ne vrijedi za psihoanalizu. To je Release. On,
poto su njegovi emocionalni naboji uglavnom osloboeni, moe
znatno uinkovitije obavljati svoj posao. Kod Cleara pokuavamo i
moemo postii supernormalno stanje uma. Tisue, tisue i tisue sati
utroeno je na ovjekovo obrazovanje: utroak od dvije ili ak deset
tisua sati rada, da bi se uzdigao iznad dosadanjih mogunosti, dobro
je utroeno vrijeme. Ali, mi ne moramo utroiti ni priblino toliko
vremena. Ljudi su bili uinjeni Clearom za 30 sati rada, kada su imah
sonik i malo sadraja, a za 500 sati kada su imali i zatvoreno i
imaginarno sjeanje. Upitno je to auditor, vremenski gledano, moe
raditi sa svojih prvih nekoliko sluajeva, no, naposljetku e sigurno
doi do Cleara za manje od 1200 sati, i to kod tekog sluaja. Cijelo
vrijeme rada prema Clearu on postie vii i vii Release koji se, nakon
barem 50 sati, uzdigne prilino iznad sadanje normale i nastavlja s
uzletom. Poboljanje je takvo da je iz tjedna u tjedan promjena
fizioloki zamjetljiva i psiholoki zaprepaujua Ako netko misli da
je tenja za Clearom kratak skok i mah dobitak, tada nema predodbu
o tome koliko je to visok cilj.
Veina auditora e prvo pokuati s Releasom, i razboriti su ako tako
uine. Kada njihov vlastiti sluaj napokon bude uinjen Clearom tek
e tada shvatiti da je za postizanje tog stanja bilo vrijedno utroiti
mnogo vie vremena nego stoje utroeno.
Nemogue je predvidjeti koliko vremena e novi auditor izgubiti
zbog svojih pogreaka, uenja o svojim oruima i postizanja
spretnosti. Zbog toga je za njega nemogue procijeniti koliko e mu
vremena biti potrebno da pacijenta dovede do Cleara. Dobro
uvjebanom auditoru nikada nije potrebno vie od 800 sati kod
najgoreg sluaja, 500 je mnogo.
Podaci od rodbine
Auditoru e uvijek dodijavati pacijentova velika elja da dobije
podatke od rodbine ili prijatelja. Sama molba za tim podacima je
restimulativna, kako za precleara, tako i za lana rodbine. Znalo se
429
 L. RON HUBBARD
dogoditi da majke obole kada im dijete, koje je "odjednom saznalo",
restimulira njihove prole bolesti.
Standardno je iskustvo da su podaci koje je preclear dobio od
rodbine, roditelja i prijatelja apsolutno i potpuno bezvrijedni. Tu
ovisimo o sjeanju aberirane osobe, dok s dijanetikom imamo pri ruci
pouzdani izvor tonog materijala. Auditori su imali sluajeve koji su
napredovali veoma glatko i odjednom stali. U istrazi je otkriveno daje
preclear trao okolo do svojih roditelja i rodbine traei podatke i oni
su ga, elei samo da on zaboravi sve to su mu uinili, naveli na
pogrene tragove kako bi to pomno uklonili. To su negativci u
kazalinom komadu, ljudi koji su preclearu napravili sve ono to ga je
uinilo aberiranom osobom. Ako netko oekuje precizne podatke od
njih, isto tako moe oekivati da mjesec postane zeleni sir.
Ako auditor eli i zatrai podatke od tih ljudi, zaobilazei precleara,
mogao bi doi do neega. Ah, svi tako dobiveni podaci imaju vrijednost
koja se u obavjetajnoj slubi naziva "nekompetentan izvor - materijal
koji nije vjerodostojan".
Upozorite precleara da ne uznemirava svoju rodbinu i roditelje i
objasnite mu da ih na principu restimulatora, moe uiniti bolesnima
traei od njih podatke. Ako elimo potvrdu dobivenih podataka,
jedini nain da je dobijemo je da provedemo kroz terapiju roditelja ili
lanove rodbine. U takvom sluaju u prenatalnom ivotu i djetinjstvu
roditelja otkrit emo osnovne uzroke za dramatizaciju. To je problem
istraivanja, a ne terapije.
Ako je auditoru preclearova majka na raspolaganju, on moe
"obraditi" engram roenja i iz pozicije majke i djeteta, tretirajui ih
odvojeno, te tako provjeriti tonost terapije. Postoje i drugi podaci koji
se mogu na taj nain usporeivati, primjenjujui pravilnu zatitu.
Vano pitanje za auditora je subjektivna, a ne objektivna realnost.
Prvo, posljednje i jedino -je li pacijentu bolje?
Zaustavljanje terapije
Odbaena ena49 ima estokog takmaca u preclearu kod kojega je
49
odbaena ena: aluzija na izreku "hell hath no fury like a woman scorned" to znai da
niko nije toliko bijesan kao ena odbaena u ljubavi.
430
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI DIO
terapija zaustavljena auditorovom odlukom.
Odravanje precleara u terapiji, ma koliko rijetke seanse bile, u
nekoj mjeri zadovoljava nastojanja njegove bazine osobnosti da se
izbori za ienje aberacija.
Bazina osobnost, arhivar, sr "ja" koja eli upravljati organizmom -
te najosnovnije elje njegove osobnosti mogu se za nae potrebe
smatrati sinonimima. Bazino "ja" - koje je zapravo osoba sama - silno
nasre na osvajanje engrama. Engrami, koji posuuju ivot od svojega
domaina, ponaaju se kao da ne ele biti osvojeni. Koliko god to
mehaniki bilo, auditor e esto biti zadivljen otporom koji engrami
mogu pruiti i nastojanjima bazine osobnosti da ih osvoji. On radi s
bazinom osobnou, osobom samom i ignorira nastojanje engrama da
se umijeaju. Ali, postoji situacija u kojoj se ini da bazina osobnost u
nastojanju da provede terapiju ostavlja engramima slobodan prostor.
Tijekom terapije "pacijent?' moe biti skeptian, sarkastian ili
zloban prema auditoru. Moe potpuno zanemariti vlastitu engramsku
banku ili moda ak i vikati da mrzi terapiju. Zbog nekog od tih
razloga auditor moe nerazborito odluiti prekinuti rad s pacijentom
te obavijestiti pacijenta o tome. U prvi trenutak pacijent moda nee
reagirati, ali nakon nekoliko minuta, nekoliko sati ili dana, bazina
osobnost, poto joj je put prema vani uskraen, moe poeti koristiti
svako oruje koje joj je pri ruci kako bi prisilila auditora da nastavi s
terapijom.
Uznemiren prestankom terapije, iako je upravo on inzistirao na
njezinu prekidu, bivi pacijent moe poeti ili brzo nazadovati ih
napadati auditora i ak samu terapiju, bilo otvoreno, bilo iza lea.
Odbaena ena rijetko stvara toliko nereda kao bivi pacijenti kojima
je odbijen nastavak terapije. Oni vrijeaju auditore, a budui da je
rije i o estokim napadima na samu terapiju time su ugroeni i
auditorovi ostali precleari. Auditori su bih mete optubi svih vrsta i
kampanje potajnog diskreditiranja, te su im preclearovi, kojima je
uskraena daljnja terapija prije nego to su postali Release, uinili
razne neugodnosti. Opaeno je da se ak i solidni, dokazani
Releaseovi, ije su psihosomatske bolesti nestale i koji bi trebali biti
prilino radosni, uznemire kada ih auditor ne eli dovesti do Cleara.
431
 L. RON HtJBBARD
Bivi pacijent moe koristiti bilo koje mehanizme, sve one koje su
ljudi koristili da bi prisilili druge na djelovanje. Jedan od
mehanizama je ponovo predavanje apatiji i "brzo propadanje". Drugi
je estoka kampanja protiv terapije, a zatim osobni napad na
auditora. Svakome od njh, to se moe dokazati, cilj je nastavak
terapije.
Um zna kako um radi. Ako je za um, koji je iskusio put prema vani
iz boli i nesree, taj put blokiran, moe se oekivati da e koristiti sve
metode kako bi se terapija nastavila.
Bez obzira na to koliko je bivi pacijent bio krajnje neugodan, u
trenutku kada auditor ponovno krene u terapiju s njim, stav se
mijenja. Nema vie daljnjih destruktivnih nastojanja protiv auditora
ili terapije, nego je sve gotovo onoliko dobro kao to je bilo i prije nego
stoje prekid objavljen.
Meutim, nemojte misliti da e preclear, ako je prije bio nemaran,
neposluan ili openito nekooperativan, prigrliti terapiju poput
krotkog pacijenta. Daleko od toga. S njim je sada barem toliko teko
raditi kao i prije, plus neto dodatnog antagonizma izazvanog inom
prestanka.
U takvom sluaju auditor je proklet ako to uini i dvostruko proklet
ako to ne uini. Ali, postoji izlaz iz toga. Ovdje nije rije o fenomenu
"prenoenja" gdje pacijent jednostavno prenese svoju alost na
praktiara. Prenoenje je druga stvar, proistekla iz udnje za panjom
i potrebe za potporom od svijeta. Moete oekivati da e prenoenje,
ako se dopusti, trajati zauvijek. Pacijent, primjerice, moe neprestano
obolijevati samo da bi svog lijenika drao u blizini. Prenoenje se
moe pojaviti i u dijanetikoj terapiji: pacijent se moe potpuno
osloniti na auditora, moliti ga za savjete, djelovati kao da prua
engrame, a sve u nastojanju da dri auditora zaposlenog, dostupnog i
zainteresiranog. To je sve aberirano ponaanje i rezultat je prosudbe o
suosjeanju. Mudar auditor nee davati savjete ili pokuavati voditi
neiji ivot, jer osoba funkcionira dobro samo kao samoodreen
organizam. U dijanetikoj terapiji, bez obzira na stav pacijenta, ma
koliko je velika njegova "elja da bude bolestan" ili njegovo prenoenje
tereta, ak i bez obzira na njegove zlobne primjedbe auditoru tijekom
432
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DRUGI mo
terapije, to se stanje ne moe odrati zauvijek Bazina osobnost se
pokuava probiti, "ja" se pokuava integrirati. ak i nemaran posao
na kraju e osloboditi dovoljno naboja iz sluaja i reducirati dovoljno
engrama da bi doveo pacijenta do vie razine stabilnosti. Bazina
osobnost postaje sve jaa i jaa i zbog toga samostalnija. Kako sluaj
napreduje introverzija, uzrokovana neprekidnim nastojanjem da se
dohvati unutarnji svijet engramske banke, oslabljuje i sve vie
nastupa ekstroverzija. Izlaz je u glatkom i dobrom radu s pacijentom i
jednoga dana on e biti dobar Release ili Clear. Ali, u meuvremenu,
ako bilo s kim prekinete terapiju, neka vas nita ne iznenadi. To
moete popraviti samo tako da ponovno nastavite raditi na sluaju.
Auditorovo vrednovanje
Auditor za sebe mora uiniti mnogo procjena. On ne vrednuje niti
namee preclearu bilo koju prosudbu. Ako preclear zakljui da je to
ono to ga je uinilo bolesnim, onda je to ono to auditor prihvaa.
Objanjavanje preclearu to je to u engramima toliko utjecalo na
njega nije samo gubljenje vremena, nego i zbunjuje precleara. Auditor
vrednuje da bi se uvjerio kako ne prihvaa izmiljene ili nepotpune
podatke kao engrame.
Dogaaj nee nestati ako podaci u njemu nisu toni. To se dogaa
automatski, promijenite samo jedan slog u dogaaju i on e zapeti ili,
ako se ini da odlazi, vratit e se. Stoga nema bojazni da je bilo koji
dogaaj koji se ponovnim prolaenjem oslabljuje netoan. Podaci u
njemu moraju biti vie ih manje toni ili se dogaaj nee reducirati.
Stoga e auditor koji osporava dogaaje i podatke ili se na drugi nain
igra boga, imati u rukama potpuno zamren sluaj ve na samom
poetku, i precleara koji ne napreduje. Ako preclear prolazi kroz
engram u kojemu je majka spolno opila s pet Eskima, pustite ga da
prolazi, i nikad, nikad, nikad, nikad ne recite da mislite da to nije
istina. Ako kaete preclearu kako mislite da izmilja, moete ga
ozbiljno usporiti. Ako mu kaete da je majka imala svoje razloge, time
ste preli na stranu opozicije, vi time ne napadate engram, nego
pomaete majci da napadne precleara. Za kritiziranje, ispravljanje ili
bilo kakvo osuivanje precleara u dijanetici nema mjesta, to e
433
 L. RON HUBBARD
usporavati sluaj vie od bilo ega drugog. Mogue je da se auditor,
koji osporava dani materijal, bavi vradbinama, kineskom
akupunkturom 50 , amanizmom ili vuduom 51 , ali ne i dijanetikom. I
nee dobiti rezultate. Primjedba upuena preclearu poput "Mislim da
grijeite ako vjerujete da bi Vas majka pokuala pobaciti." ili "Ciri mi
se da to izmiljate.", moe ga vratiti za 50 sati unatrag. Auditor ne
kritizira niti osuuje precleara, niti umjesto njega vrednuje taj osobni
materijal.
Auditing se radi osobno i za sebe. Ako je pacijent upravo proao svoj
peti prenatalni "sudar vlakova", moete biti sigurni da ste pokrenuli
tvornicu lai u nekom engramu. Pogrean nain da se to popravi je
saopiti to preclearu. Pravi nain da se to rijei je pronai tvornicu
lai, engram koji sadri takve oznake poput "Reci mi bilo to! Reci mi
bilo to. Nije me briga, samo mi reci neto. Ali, za miloga Boga, ne reci
mi istinu, to ne mogu podnijeti!" ili "Ne moe mu rei istinu. Previe
bi boljelo.". Postoje tisue oblika tvornica lai. I one nisu previe
neuobiajene.
Nikada ne recite preclearu zbog ega neto traite. Ako kaete da
elite tvornicu lai, tvornica lai e stvoriti tvornicu lai. Ako kaete
da elite emotivni naboj, sprijeit ete bilo koji emotivni naboj da se
isprazni. Jednostavno napravite tihu procjenu situacije, reducirajte
sve to mislite da treba i budite ustrajni u pokuaju da dobijete razlog
zbog kojega sluaj ne funkcionira najbolje to moe.
Provjeravanje valjanosti engrama nije pria Pria je bezvrijedna.
Engrami su samo kolekcije primjedbi sadranih u razdobljima
"nesvjesnosti". Uope nije vano slau li se te primjedbe s auditorovim
miljenjem o tome kako treba ivjeti ili se ophoditi prema roditeljima.
Pria je ono na emu pisci grade romane. Auditori nemaju nita s tim.
Engram je u osnovi nelogian i iracionalan, nemojte pokuavati u
njemu itati nepostojeu racionalnost! Ako se za roditelje zna da su
bili pristojni, "ispravni" graani, a engrami upuuju na to da je majka
nou glumila prostitutku, prihvatite engrame.
50
akunpuktura: kineska praksa ubadanja tankih igala u tijelo da bi se olakala bol ili kao
lokalni anestetik.
51
vudu: voodoo - oblik religije zasnovan na vjerovanju u arolije i magine obrede,
prakticira se na podruju Malih i Velikih Antila, Bahama i u Americi.
434
MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE DRUGI PIO
Valjanost se veoma jednostavno utvruje. Postavite sljedea pitanja
u vezi s engramima:
1. Ima li somatiku?
2. Varira li somatika, to znai prolazi li kroz neprekidne
promjene?
3. Da li se reducira? (Ako ne, sadraj koji preclear prolazi je
pogrean ili je engram kasno na lancu i ima drugih prije njega.)
4. Slae li se sadraj engrama s pacijentovom aberacijom?
5. Slae li se somatika s psihosomatskim bolestima za koje se zna
da ih pacijent ima?
6. Donosi li olakanje pacijentu? To je vanije od svega drugoga.
Zato to su mentalni iscjeljitelji u prolosti uzvieno govorili "Oh,
ovo se ne uklapa u moju ideju o tome kako treba ivjeti", nije razlog
zbog kojeg bi auditor trebao skretati dijanetiku s njenog kolosijeka.
Mentalni iscjeljitelji prolih vremena nisu postigli rezultate,
dijanetika postie. A jedan od najvanijih razloga zbog kojih postie
rezultate je taj to ne pokuava izokrenuti ivot kako bi se uklopio u
dijanetiku, nego dijanetiku primjenjuje na ivot. Auditor e otkriti
mnogo novih i zauujuih podataka. Njegovo geslo, poput onoga na
drevnom engleskom grbu, gdje 30-metarski gavran stoji iznad zamka,
moglo bi glasiti: "Neka Vas nita ne udi."
Kinsevev izvjetaj nije ni poeo priati priu koju ete vi kao auditor
dobiti u dijanetici. To to majka, sama za sebe, nema ono lice koje je
pokazivala sinu, niti lice koje je pokazivala drutvu, i to se otac i
majka zajedno ne ponaaju onako kako drutvo pretpostavlja, nije
dovoljan razlog da preclear i dalje bude aberiran.
U psihijatrijskim tekstovima nalazimo pacijente koji su im
pokuavali govoriti o prenatalnom ivotu i kojima je ironino
nadmono reeno da su ti dogaaji izmiljeni. Pacijenti od kojih su sve
postojee kole, na svim poljima, digle ruke, jer njihovi podaci nisu
krojeni po mjeri uenja tih kola, u potpunosti su se oporavili pomou
dijanetike i postigli optimalno mentalno stanje, bolje od svojih bivih
mentora, djelomino i stoga to se dijanetika ne postavlja iznad
ivotnih injenica. Auditor ne trai samo od pacijenta da se
prelaenjem kroz engrame suoi s realnou, nego takoer i od sebe
435
 w^~

L. RON HUBBARD MEHANIZMI I ASPEKTI TERAPIJE - DROGI DIO

zahtijeva da se suoi s realnou prihvaanjem injenice da je svaki kad preclear izgovara rijei. Provjerite engrame. I nek vrag odnese
sadraj, ako odgovara bilo kojem prije navedenom stanju, terapijski pria
vrijedan.
Auditirati znai sluati, ali to takoer znai i prosuivati.
Prosuivanje sluaja sastoji se od utvrivanja gdje se pacijent u svom
ponaanju, odvaja od optimalne racionalnosti, ali, to je jo vanije,
gdje postoje engrami tjelesne boli i engrami bolne emocije i kako im se
moe pristupiti i reducirati ih.
Pacijenti tijekom terapije otkrivaju neke zaprepatavajue injenice
o svojim roditeljima i roacima. Cesto otkrivaju, poput jednog
pacijenta koji je vjerovao da ga je otac svakodnevno tukao, da je ivot
zapravo bio mnogo bolji nego to im se inilo.
Sluajevi predbranog zaea, u kojima se jo neroeni pacijent
ugleda na vjenanju svojih roditelja, su veoma esti. Ti sluajevi su
veoma teki za rjeavanje jer sadre toliko mnogo tajnovitosti u
svojim engramima.
Mehanizmi tvornice lai esto e pokuati majci pridati dodatne
ljubavnike i pokuati oca pretvoriti u pobjenjelu zvijer, ali tvornicu
lai je veoma lako otkriti jer se dogaaji koji izlaze ne mogu obraivati
kao engrami. Pri drugom prolasku njihov je sadraj znatno
izmijenjen, oni nemaju somatika i sadraj im nije aberativan.
Ukratko, treba utvrditi ima li netko stvarni engram, a ne ima li taj
engram smisla. Tako, otac moe lako biti pobjenjela zvjer u budoaru,
a majka imati ljubavni odnos s podstanarima, ili bi otac mogao biti
pitomo janje, usprkos svoj reputaciji koju mu je majka nakon roenja
dala, a majka veoma lako moe biti frigidna i stidljiva, usprkos
divljim priama koje je preclear mogao uti. Istina e izii na vidjelo
tijekom reduciranja, ali ta istina, izuzevi napredovanja engrama, nije
auditorova briga.
Prvo, posljednje i jedino, dohvatite engrame, dohvatite ih stoje prije
mogue da bi dobili bol, a zatim emocije. Dohvatite ih izbriite,
ispraznite, oistite! To to nisu mogli biti prosueni kao istiniti podaci
je ono to je aberiranu osobu inilo aberiranom. Priu prepustite
piscima, na je zadatak terapija.
Ali, nemojte "kupovati smee". Traite somatiku, uoite mijenja li se

436 437
 DESETO POGLAVLJE
DlJANETIKA - PROLOST I
BUDUNOST
Povijest dijanetike
P ovijest dijanetike povijest je puteva otkrivanja, istraivanja novih
i gotovo nepoznatih podruja, terra incognita - ljudski um - zemlja
nedaleko iza vaega ela.
Posao je bio velik i putovanje je trajalo mnogo godina, ali sada
imamo zemljovide pa moemo odlaziti i vraati se po volji.
Prouavanja primitivnih i civiliziranih rasa u naim i dalekim
podrujima stvorila su osnovu za antropoloka istraivanja. Pisana
djela nekoliko ljudi u posljednje etiri tisue godina postavila su
smjernice znanja. Drevni hindustiki spisi, djela starih Grka i
Rimljana, ukljuujui Lukrecija, zatim radovi Prancisa Bacona, te
Darvvinova istraivanja i neke misli Herberta Spencera, ine glavninu
filozofske podloge. Neizbjena asimiliranja dananje kulture
snabdjela su nas mnogim nezamijeenim informacijama. Ostatak, kao
to bi navigator rekao, bio je "izvan zemljovida".
Godine 1935. poela su osnovna istraivanja, a 1938. bili su
otkriveni i formulirani prvi aksiomi. Sljedeih nekoliko godina ti
aksiomi provjereni su u laboratoriju svijeta. Rat je prekinuo
istraivanja stvarajui kaos, kao to to ratovi i ine, ali ubrzo nakon
smirivanja neprijateljstava istraivanje je obnovljeno. Tijekom godine
dana, kako su se osnove ove znanosti primjenjivale na ljudski um,
tako su bivale integrirane. Ispitivanjem na velikim serijama
nasumino odabranih pacijenata svaki sljedei test je dalje
usavravao rad, a svaka primjena dala je specifine rezultate.
Pet godina nakon nastavka rada, 1950., djelo je bilo spremno za
izdavanje, jer su sva ispitivanja dovela do zakljuka da dijanetika ,/esf
znanost o umu i da otkriva dotad nepoznate zakonitosti misli, te da je
u svim sluajevima anorganskih mentalnih i organskih
438
DlJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST
psihosomatskih bolesti bila uinkovita. Daljnjim usavravanjem
postignute forme pokazalo se da za primjenu dijanetike nije potrebno
dugotrajno obuavanje.
Uspjeli smo stvoriti djelotvornu znanost, koju i kratkotrajno
obuavane osobe mogu uinkovito primjenjivati. Taj cilj do sada ne
samo da nije bio postignut, ve mu se nije niti pribliilo.
Kad se jednom uvrsti uporite na nepoznatoj zemlji, sve vie stvari
postaje poznato i sa svakim novim podatkom horizont se iri,
ukljuujui i irenje raznih podruja znanja. Dijanetika lijei, i to
uvijek uspjeno. Ali, postoje i daljnji ciljevi.
Obrazovanje, medicina, politika i umjetnost, zapravo sva podruja
ljudske misli, razjanjena su dijanetikom. Ah, ak ni to nije dovoljno.
Dijanetika do sada ima kratku povijest, no ima snanu mladost i
predvia bolje sutra. Uskoro e jo vie proiriti svoj djelokrug.
Povijest dijanetike tek je poela.
Han A obuhvaao je usavravanje znanosti, ispitivanje na raznim
pacijentima, te naposljetku, prezentaciju i prenoenje dijanetike u
terapijskom smislu. Taj plan zavrava izdavanjem ove knjige.
Han B obuhvaa daljnja istraivanja ivotne sile, zatim pokuaje
rjeenja nekih jo neobuhvaenih bolesti kao to su rak i dijabetes, te
usavravanje otkrivenih tehnika i njihovo irenje. Time e zavriti
plan B.
Han C obuhvaa tenju za otkrivanjem viih razina jedinstvenog
uzroka i krajnjega cilja - ako problem jest u uzroku i krajnjem cilju -
te imbenika i sila koje u tome sudjeluju, sve dok se ne osigura bolje
razumijevanje i praktina primjena tako postignutog znanja, te ako se
to postigne, i njegovo irenje.
Dio plana B je organizacija fondacije kako bi se ubrzala
istraivanja.
Povijest dijanetike upravo je poela. Samo e vrijeme moi pokazati
to e roenje znanosti o umu pokrenuti.
Sudska dijanetika
Kao pomo auditoru u ovu je knjigu ukljuen kratak saetak sudske
dijanetike.
439
 L. RON HlIBBARD
Sudska dijanetika obuhvaa podruje pravne presude unutar
drutva i izmeu ljudskih drutava. Ona nuno obuhvaa pravnu
znanost i njezine zakone te postavlja precizne definicije i jednadbe za
uspostavu pravinosti. Ona je znanost o prosudbi.
Pravo i pravne presude izgraeni su na temelju ispravnog i
pogrenog te dobra i zla. Njihova definicija priroena je dijanetici.
Putem nje moemo doi do ispravnog rjeenja vezanog uz bilo koju
ljudsku akciju ili akcije.
Osnovni kriterij racionalnosti (razumnosti) je sposobnost
razlikovanja ispravnog od pogrenog. Osnovni imbenici uvoenja
zabrane su dobro i zlo. Bez preciznih definicija tih etiriju imbenika,
svaka struktura zakona i sudske presude ostaje bez snage i
komplicira se uvoenjem arbitrarnih imbenika koji su skloni
presuivanju uvoenjem novih pogreaka da bi se ponitile
prethodne. Kazneni zakoni koji bi zadovoljavali potrebe sviju mogu
biti napisani tek kad se postave precizne znanstvene definicije za ta
etiri imbenika, i tek tad e biti uspostavljena i formulirana
jednakost graana koja nee voditi prema nepravdi.
Problemi pravne znanosti i svih presuda doista su nerazdvojno
povezani s problemima ponaanja.
Idealno drutvo bilo bi drutvo neaberiranih osoba, Clearova, koji bi
ivjeli u neaberiranoj kulturi, jer i osoba i kultura mogu biti
aberirane. Iza samih vrata obrazovanja, drutvenih obiaja i prava,
aberacije kulture ulaze u jednadbu ponaanja kao iracionalni
imbenik. Nije dostatno da je osoba sama neaberirana, jer se nalazi
unutar drutvenih ograda, a to je drutvo svoju kulturu sastavilo od
nebrojenih nerazumnih predrasuda i obiaja.
Pronalaenje stvarnoga uzroka za pogreno i zlo temeljni je problem
cjelokupnoga prava. Stvarni uzrok zapravo lei u iracionalnostima
onih iz prolih narataja, koji su radei s ogranienim znanjem, a pod
pritiskom svoje okoline, traili rjeenja pomou jednadbi koje su
sadravale pogrene i neodreene imbenike. Meutim, za to ne aberirano da eli djelovati na sadistikim naelima.*
moemo kriviti te odavno sahranjene narataje. M smo nasljednici
svih narataja, i to je dobro, ali smo ujedno i nasljednici svih
iracionalnosti prolosti, to je zlo. Zbog takvih okolnosti i u
440
DIJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST
nedostatku opeg razumijevanja, auditorova prosudba precleara glede
njegovih pogrenih i zlih djela ne moe se precizirati. Kriminalac i
umobolna osoba, hipohondar, ovjek koji tue svoju enu, bezobzirni
diktator koji eli uzdrmati svijet, ista ulica koji samo sjedi i plae -
svi oni, zarobljeni i voeni vlastitim izvorima nerazumnosti, svijetom
koji je uao u skrivene dubine njihovih bolom unitenih umova i koji
ih, u obliku drutvene aberacije, udara izvana.
Auditor svoje zanimanje usmjerava prema onome to je pacijentu
bilo uinjeno, a ne to je pacijent uinio, jer to god da je pacijent
uinio, to se vie ne moe vratiti i nije uzrok, nego posljedica njegovih
jada.
Tek u drutvu neaberiranih osoba, u kulturi iz koje je izbrisana sva
iracionalnost, tada i jedino tada ovjek moe biti istinski odgovoran za
svoja djela, tada i jedino tada. Ali, mi sada zbog te injenice moramo
preuzeti barem sjenku odgovornosti. ovjek se ne mora predati svojim
engramima.
Moda e negdje u dalekoj budunosti samo neaberirane osobe pred
zakonom imati graanska prava. Moda e negdje u budunosti cilj
biti postignut kada e zaista samo neaberirana osoba moi dobiti i
uivati graanska prava. To su poeljni ciljevi i doveli bi do znatnog
poboljanja u ovjekovoj sposobnosti opstanka i njegovoj srei.
ak i sada pravni bi se zakoni mogli reformirati i moglo bi se
precizno utvrditi je li djelo koje je osobu dovelo pred sud bilo aberiran
in, ili je proizilo iz aberacije kulture, ili je bilo uinjeno na tetu
drugoga ili drutva. Proces kazne vjerojatno se moe usavriti tako da
se osobu, kao zatvorenika ili unitenog ovjeka, ne osudi na daljnje
aberacije ve da ga se brisanjem aberacije podigne do vie razine
razuma.
Prola djela osobe koja je uinjena dearom trebalo bi izbrisati iz
njezina dosjea, kao to su izbrisane i njezine bolesti, jer kad se ukloni
uzrok kanjavanje nema smisla, osim ako drutvo samo nije toliko
' Nae dananje drutvo nije aberirano u tom smislu: umobolna osoba se ne smatra krivom
ili odgovornom za svoja djela. Drutvo, u nedostatku definicije precizne znanstvene prirode
umobolnosti i zbog neuspjeha u prepoznavanju svih iracionalnih djela kao privremenog
ludila, nije sposobno provesti svoju temeljnu namjeru. -LRH
441
 L. RON HUBBARD
Ovdje nije rije samo o idealizmu, jer se moe dokazati da aberacije
i osobe i drutva rastu proporcionalno s kanjavanjem.
Nastojanja da se rijee problemi pravne znanosti, koja pojmove
ispravnog i pogrenog, dobrog i zla jo uvijek nije obuhvatila
preciznim definicijama, imala su utoite samo u naelu koje je u
dijanetici poznato kao uvoenje arbitrae. U nastojanju da se rijee
problemi, u njih su uvedena opsena nefleksibilna pravila, a ipak,
svako novo pravilo sve se vie udaljavalo od razuma, te je bilo
potrebno jo vie pravila. Arbitrarna struktura je ona u kojoj se jedna
pronaena pogreka nastojala popraviti uvoenjem nove pogreke. U
toj rastuoj kompleksnosti, moraju se uvesti nove pogreke da bi se
ponitile tetne posljedice starih. Kultura, da i ne spominjemo pravnu
znanost, postaje sloena i preopsena, rastui proporcionalno broju
novih zala koje mora uvesti u nastojanju da poniti stara. Na kraju tu
ne moe biti razuma, moe postojati samo sila, a tamo gdje ivi sila, a
ne razum, nema niega osim vrtloga luakoga gnjeva Tamo gdje jo
uvijek u punoj snazi poiva luaki gnjev, na kraju e neminovno
uslijediti apatija, a apatija u svojoj silaznoj putanji neizbjeno dosee
smrt.
Mi smo ovdje na mostu izmeu sadanjeg stanja ovjeka i njegova
budueg stanja. Nalazimo se iznad provalije koja dijeli niu od vie
razine, a ta provalija oznaava umjetan evolucijski korak u ljudskom
razvoju.
Auditor je na tom mosta Kad postane Clear, bit e na njegovu
viem kraju. Promatrat e kako mnogo prometa prolazi. Moda e
vidjeti obiaje, zakone, organizacije i drutva kako pokuavaju izbjei
most, ali e pometeni pasti u bezdan ispod
U svom stavu prema preclearima ili prema drutvu u cjelini auditor
ne moe nita dobiti prijekorima i osuivanjem starih pogreaka u
svjetlu sadanje svijesti. Ne samo da nee nita dobiti, nego moe
usporiti napredak. Nemilosrdna je injenica da je napad na
nerazumnost poeo. Napadajte nerazumnost, a ne drutvo ih ovjeka.
Dijanetika i rat
Drutveni organizmi koje nazivamo drave i narodi ponaaju se i
442
DIJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST
reagiraju u svakom pogledu kao da su individualni organizmi.
Kultura ima svoj analitiki um, udruenu svijest svojih, graana u
cjelini, i posebno svojih umjetnika, znanstvenika i dravnika.
Drutvenu standardnu banku memorije ine podaci skupljeni
naratajima. Drutveni organizam takoer ima i reaktivni um koji se
oituje u predrasudama i iracionalnostima cijele skupine. Taj
reaktivni um slui se podacima iz engramske banke u kojoj lee prola
bolna iskustva koja diktiraju reaktivne akcije na odreenim
podrujima, kad god su ta podruja restimulirana u drutvu. To je,
ukratko, analogija koja se koristi u politikoj dijanetici.
Ponaanje drutvenog organizma moe se prikazati grafom na
tonskoj skali: ono ima svoju dinamiku opstanka i svoje supresore,
svoju unutarnju supresiju zbog engrama i svoj poticaj prema
beskonanosti optimalnoga trajanja. Kriminalci, izdajice i fanatici
predstavljaju, na primjer, unutarnje engrame koji oslabljuju
potencijal opstanka na tonskoj skali.
Postoji precizna definicija svakog drutvenog sloja prema poloaju
na tonskoj skali. Slobodno drutvo koje u potpunosti surauje na
postizanju zajednikih ciljeva bilo bi drutvo tona 4. Drutvo
zaustavljano arbitrarnim ogranienjima i ugnjetavakim zakonima
bilo bi drutvo tona 2. Drutvo kojim upravlja i koje je odreeno
hirovima jednoga ovjeka ih skupine bilo bi drutvo tona 1. Drutvo
voeno praznovjerjem i tajnovitou neke mistine organizacije bilo bi
drutvo tona 0. Potencijal opstanka za svaki od tih sluajeva vidljiv je
bilo gdje u povijesti. Svako zlatno doba je na tonu 4. Ugnjetavake
prakse, individualna pohlepa i pogreni prorauni u cjelini oslabljuju
drutvo uvodei u njega nezadovoljne elemente. U prolosti su drutva
da bi se nosila s tim primjenjivala daljnju prisilu. Time je opstojanje
drutva sve vie oslabljivano. S vie prisile doli su i novi engrami, i
tako su niz tonsku skalu izmakle mogunosti za dugi opstanak. A sa
smanjenjem potencijala, ulaskom u nie zone, dola je bol.
Drutva se podiu i padaju na tonskoj skali, ali postoji toka
opasnosti ispod koje drutvo ne moe ii a da ne reagira, kao to bi
reagirala i osoba pod pritiskom - drutvo dostie toku loma i poludi.
Ta toka je oko 2,0.
443
 L . R O N H l BI!ARI)
Postoji mnogo uzroka za svau drutva s drutvom, naroda s
narodom, i svaki od njih je manje ili vie iracionalan. Mnogo se puta
dogodilo da je jedno drutvo bilo prisiljeno unititi drugo, manje
svjesno od njega. Ali, sa svakim sudarom stvorili su se novi engrami, i
na meunarodnoj sceni i izmeu samih drutava.
Rat je meunarodni ton 1. Rat nije nita razumniji od osobe koja je
nakon dosezanja opeg i kroninog tona 1 smjetena u instituciju za
mentalno oboljele, ili ako je, privremeno u tonu 1, poinila neko
kriminalno djelo i zbog toga zavrila u zatvora Meutim, za drutva
ne postoji tamniar. U dananje vrijeme postoji samo smrt, i tako
drutva umiru i tako su umirala.
Sve do sada narodi suoeni s drugim poludjelim narodom nisu mogli
upotrijebiti nijedno sredstvo osim sile. Zbog zaraznosti aberacija tada
polude oba naroda. Nijedna nacija nikada nije potpuno dobila rat.
Nijedna nacija nikada nije pobijedila oruanom silom. Nijedna nacija
nije sprijeila rat prijetnjama ili pokazivanjem obrane.
ovjek je danas zbog rastue mrnje suoen s orujem toliko
monim da bi mogao nestati s lica Zemlje. Nije problem u
kontroliranju tih oruja, ona eksplodiraju kada i gdje ih ovjek
aktivira. Problem je u kontroliranju ovjeka.
Danas u svijetu ne postoji nacionalni problem koji se ne moe
rijeiti samo razumom. Svi imbenici koji sprijeavaju rjeenje
problema rata i oruja su arbitrarni i nemaju veu vrijednost od
opravdavajuih objanjenja lopova ili ubojice.
1 2
Farmer iz Iowe nije u svai s trgovcem iz Staljingrada . Oni koji
kau da takve svae postoje, lau.
3
Ne postoje meunarodni problemi koji se ne mogu rijeiti mirnim
putem, ne u smislu vienarodne vlade, nego u smislu razuma.
Manipulirajui ideologijama4 koje se ne mogu definirati, igrajui se
neznanjem masa, nepostojei entiteti poput nonih mora mariraju
1
Iowa: drava na sjeveru sredinjega dijela Amerike: njezina glavna djelatnost je
poljoprivreda.
2
Staljingrad: bive ime za Volgograd, grad na rijeci Volgi, Rusija.
3
meunarodna: koja ukljuuje sve ili odreeni broj naroda.
4
ideologije: sistematski programi, ideje, obino se odnosi na politiku ili drutvo, ili
pokuaje klase ili skupine, koje se smatraju opravdanjem za djela; posebno one koje se dre
bezuvjetnima ili su prihvaene kao cjelina te ih se podupire bez obzira na tijek dogaaja.
444
DlJANETIKA PROLOST I BUDUNOST
svijetom kao bogovi "-izama"5.
Niti jedan vlastiti interes ne moe biti dovoljno velik da zahtijeva
pokolj ovjeanstva. Onaj tko bi to zahtijevao, tko to ne bi sprijeio
svim razumnim sredstvima, je lud. Ne postoji opravdanje za rat.
Iza zavjesa jezika i razliitih obiaja narodi se ue da ne prepoznaju
bliskost s drugim narodima. Poueni vlastitim strahovima i voeni
vlastitim aberacijama, voe istiu ostale "-izme" kao mrske stvari.
Na Zemlji danas ne postoji politiki savreno ureena drava, ne
postoji ak niti dobra definicija za savreni politiki kredo6. Drave su
rtve unutarnjih i vanjskih aberacija.
Dijanetika proziva rat, jer zapravo traje utrka izmeu znanosti o
umu i atomske bombe. Moda nee biti budueg narataja koji bi
saznao tko je pobjedio.
Kroz tu prijetnju njegovu izumiranju samo razum moe voditi
ovjeka.
Ludost postoji u prisustvu nepoznavanja definicija i svrhe. Rjeenje
tog meunarodnog problema ne lei u propisima o naoruanju ili u
njegovu smanjivanju, niti u ograniavanju ljudi. Ono lei u takvom
definiranju politike teorije i smjernica koje nee izazivati zabune
glede ispravnosti postupaka, u postavljanju razumnih ciljeva prema
kojima drutva mogu zajedniki i pojedinano djelovati te u
meuljudskom natjecanju koje e svima donijeti toliko dobrobiti da e
svaki lan drutva biti vrijedan drugome.
_ Glavna ovjekova borba nije borba s drugim ovjekom - to je ludost.
ovjekova glavna borba je borba s onim to ga tlai kao vrstu i
sputava njegovu tenju prema visokim ciljevima. ovjekova borba je
borba s prirodnim nepogodama, prostorom, vremenom i vrstama koje
su prema njemu destruktivne. ovjek jedva da je poeo svoje
osvajanje. On je sada samo opskrbljen sredstvima i znanou
dovoljnima da uspije u osvajanju svemira i nema vremena za bijes,
svae i prepucavanja7 "za ankom" o atomskim bombama.
Drugi su mu svjetovi na dohvat ruke zahvaljujui iskoritavanju
s
-izam: sufiks; doktrina, teorija, sistem itd., primjerice nacionalizam, komunizam,
nacizam...
6
kredo : saeto naelo, uvjerenje koje se moe saeti u kratku i jasnu formulaciju.
7
prepucavanje: arg. rasprave, razmjenjivanje kritika
445
 L. RON HUBBARD
atomske energije. Zato se svaati zbog toga? Nedavna otkria na
podruju fotosinteze upuuju na to da bi se ljudi mogli kraljevski
hraniti i odijevati, ak i kad ih bude tisuu puta vie od sadanje dvije
milijarde na Zemlji. emu onda svaa? Zato?
Dva razumna ovjeka natjecat e se zbog dobitaka, vrijednosti i
proizvodnje. Jesu li te mone nacije, ti moni, strahoviti, tutnjajui
"giganti" zapravo mali i slabo obrazovani, jedva razumni djeaii koji
e psovati jedni na druge oko toga ija je zapravo mrtva maka. Sto je
s vojskama? Vojske umiru. Ako su moda u pravu, tada Rim jo uvijek
vlada svijetom. Tko se danas boji te arheoloke zanimljivosti koja je
nekada bila Rim?
Postoji vii cilj, bolji cilj, slavnija pobjeda od opustoenih gradova i
radijacijom spaljenih tijela. Sloboda i srea, obilje i cijeli svemir su tu
za osvojiti.
Onaj tko to ne bi vidio, ni izdaleka nije dostojan da vlada. Onaj tko
bi se prepustio svojoj mrnji, previe je lud da bi savjetovao.
Koliko ovjek moe osvojiti? Ako osvoji ovjeka, gubi. Pobjeuje ako
osvoji vlastite strahove, a tada osvaja i zvijezde.
Napadnite ovjekove prirodne neprijatelje, dobro ih napadnite, i rat
meu ljudima vie nee biti problem. To je racionalnost.
Dijanetika ne namjerava spasiti svijet, ona samo nastoji sprijeiti
da svijet bude "spaen". To bi jo jedanput bilo pogubno! Dijanetika
nije protiv borbe, ona definira protiv ega se moe boriti. To obuhvaa
uzroke ljudskih patnji kod pojedinca, unutar drutva, i neprijatelje
cijeloga ovjeanstva. ovjek, zbunjen, nije poznavao svoje
neprijatelje. Sada su vidljivi: napadnite!
Budunost terapije
Za dvadeset ili za stotinu godina terapijska tehnika ponuena u
ovoj knjizi izgledat e zastarjelo. Ako ne bude, tada e autorova vjera
u inventivnost njegovih blinjih biti neopravdana. Sada imamo neto
to prije nije postojalo, neizostavno uinkovitu znanost o umu Njezine
se metode primjene moraju usavravati.
Svaka znanost poinje otkriem osnovnih aksioma. Ona napreduje
otkrivanjem novih podataka i proirivanjem njezina dometa. Stalno se
446
DIJANETIKA - PROLOST I BUDUNOST
iznalaze novi, poboljani alati i tehnike. Osnovni aksiomi, poetna
dijanetika otkria, toliko su vrste znanstvene istine da e se malo
mijenjati. Podataka otkrivenih tim aksiomima ve je mnogo, i
svakodnevno ih je sve vie. Tehnike rada s podacima, prikazane u ovoj
knjizi, uskoro e biti modificirane i poboljane. Sada je njihova vrlina
u uinkovitosti i davanju dobrih, vrstih, znanstvenih rezultata.
Jednom davno netko je otkrio osnovne principe vezane uz vatru.
Prije toga njome se nije moglo proizvoljno upravljati. Kuhanje,
grijanje i na kraju metalurgija8 stvorili su novu kulturu. Osnovni
principi vezani uz vatru nisu se mnogo promijenili. Tehnike koritene
pri rukovanju njome, neposredno nakon to je otkrivena, danas se
smatraju zastarjelima. Danas imamo ibice, upaljae i goriva, ali u
doba kad je tek shvaena i uvedena u upotrebu, fitilj, kremen i elik
smatrali bi se udesnim izumima. Bez obzira na to , ovjek je ve
koristio vatru, bilo kao oruje ili pomo u kuanstvu, i od nje imao
koristi znatno prije otkria ih izuma fitilja, kremena i elika.
U sluaju kotaa postavljeni su osnovni principi koji se nisu
mijenjali sve do danas. Prvi upotrebljivi kota sigurno je bio prilino
nezgrapan, ali, u usporedbi s nepostojanjem kotaa bio je udo.
Tako je i s dijanetikom terapijom. Osnovni principi, aksiomi i opa
dijanetika otkria oblikuju organizaciju podataka koju ovjek dosad
nije posjedovao. Kao i prve vatre i prvi kotai, terapijska tehnika
moe se znatno poboljati. Ona je sada uinkovita: sigurno se i
djelotvorno moe koristiti.
Meutim, sadanja dijanetika tehnika ima dva nedostatka.
Zahtijeva vie vjetine od auditora nego to bi trebalo biti nuno i nije
tako brza kao to bi mogla biti. Auditor uope ne bi trebao
prosuivati. Mogue je zamisliti terapijsku tehniku gdje auditor uope
nee biti potreban, no, u ovom trenutku njegova je uloga vrlo bitna.
Potpunog Cleara trebalo bi se moi dosei za samo nekoliko sati.
Dakle, ovdje navedeni problemi obuhvaaju poboljanja u smislu
smanjenja potrebne vjetine i smanjenje obima posla.
Moglo bi se zakljuiti da je matematiarima i filozofima od kojih se
8
metalurgija: znanstveno prouavanje svojstava metala i legura, umijee izrade metala ili
njihova dobivanja iz rude.
447
 L. R O N Hrid) \RI>
zahtijeva da sami razrijee sve probleme i objave sva poboljanja to
nepravedno nametnuti teret. I zaista je nepravedno da se od njih
uope zahtijeva da razvijaju tehniku primjene, jer bi u svakom
drutvu trebala postojati raspodjela rada.
Po zavretku osnovnih dijanetikih aksioma i polazinih prorauna,
bilo ih je nemogue objaviti jer nije bilo nikoga kome bi se takvo
istraivanje moglo proslijediti za primjenu. Stoga se ovaj posao trebao
zavriti do kraja, ne samo istraivanjem, nego i razvojem i dokazom
tehnika primjene.
Usporedimo to s gradnjom mosta. Pretpostavimo da postoje dvije
strane, jedna via od druge, i kanjon izmeu njih. Inenjer uvidi da e,
ako se bude moglo prelaziti preko kanjona, dotad nekoritena
poviena strana, mnogo plodnija i ugodnija, postati poprite nove
kulture. Postavlja si zadatak da sagradi most. Pretpostavljalo se da se
nijedan most ne moe sagraditi preko kanjona, i zapravo, kako oni na
nioj strani nisu mogli ni vidjeti viu, samo njezino postojanje se
poricalo. Inenjer, razvijajui nove principe gradnje mosta i
otkrivajui nove mogunosti svojih materijala, uspijeva premostiti
kanjon. On sam ga prijee i pomno istrai viu stranu. I ostali prijeu
preko mosta i s oduevljenjem istrae novi teren. Sve vie i vie ljudi
prelazi most. Most je vrst i, iako nije irok, moe se sigurno prijei.
Nije konstruiran za teak, brzi promet, ah sadri osnovne principe i
aksiome na osnovu kojih se uvijek iznova kanjon moe premostiti. Sve
vie ljudi poinje se pribliavati kanjonu i gledati uvis.
Kakvo biste miljenje imali o drutvu na nioj strani, koje samo
jadikuje, plae i svaa se i ne eli pomoi da se most proiri ili da se
naprave novi mostovi?
U ovom priruniku imamo osnovne aksiome i uinkovitu terapiju.
Za ime Boga, primite se posla i sagradite bolji most!
L. Ron Hubbard, 1950.
448
DODATAK
DlJANETIKA:
MOST DO CLEARA
Izdavaki dodatak Dijanetici iz 1950.
JLM ijanetika je danas uobiajena rije, a knjiga je dostupna na vie od
pedeset jezika. U takvim je okolnostima lako izgubiti iz vida njezin
fantastian zaetak i put kojim se razvijala, te postala svjetskim
fenomenom. Danas, sa desetima milijuna itatelja u mnogim zemljama i
Clearovima koji svakodnevno nastaju irom svijeta, lako bismo mogli
pomisliti daje dijanetika oduvijek s nama.
injenica je, meutim, da su u ranim pedesetima, dok je L. Ron
Hubbard radio na konanom rukopisu knjige "Dijanetika: Modema
znanost o mentalnom zdravlju", samo neki od aice bliskih mu ljudi
mogli uope naslutiti kakav e zapanjujui odjek ona imati u svijetu.
Napokon, to je bilo jedno novo i neistraeno podruje. Nikad prije nije bio
napisan takav popularan, svakome razumljiv, tekst o umu. Nikad prije
nitko nije pisao o ranije nepoznatim i tiranskim aspetima ljudskoga uma,
niti je predoio tehniku koju je gotovo svatko mogao koristiti da bi uvelike
poboljao svoj ivot.
U sijenju 1950. lan udruenja novinara, kolumnist Walter Winchell
najavio je ono to e postati poznato jednostavno kao "Knjiga". Napisao je:
"Neto novo, nazvano Dijanetika, izlazi u travnju. Nova znanost na polju
ljudskoga uma koja funkcionira postojano poput prirodnih znanosti. Po
svim nagovjetajima, to e se pokazati toliko revolucionarnim za
ovjeanstvo kao i prvo otkrie peinskog ovjeka i otkrie uporabe vatre."
Knjiga je zapravo objavljena, ne u travnju, ve 9. svibnja, a tada su
tisue ljudi shvatile daje rije o materiji koja najavljuje revoluciju misli.
etrdeset tisua narudbi primljeno je prije no to je knjiga napustila
tiskaru, zahvaljujui lanku L. Fona Hubbarda koji je objavljen u
travanjskom broju jednog asopisa Nakon to je knjiga razaslana, na
449
 DODATAK
adresu zapanjenog izdavaa stiglo je oko 25 000 estitaka i telegrama
autoru. Zapravo, jadan ovjek jednog jutra nije mogao otvoriti vrata
ureda od silne pote koja gaje ekala na uredskom podu. Knjiare nisu
mogle zadrati ni jedan primjerak na policama, a drale su knjigu i ispod
pulta za odabrane muterije. Na vratima g. Hubbarda u New Jerseyu
pojavljivale su se gomile ljudi traei da ih auditira ili da im osobno
odgovara na pitanja.
U svjetlu svega reenog nije bilo iznenaujue to je knjiga postala
nacionalni bestseler. Za nekoliko se tjedana nala na listi bestselera New
York Timesa, gdje je doslovno ostala pola godine, odnosno 26 tjedana.
Knjiare su prodavale po 4000 primjeraka tjedno, a do kraja godine
prodalo se 150 000 knjiga. Do svibnja 1951. godine doivjela je ve sedmo
izdanje.
No to se dogaalo sa samom materijom? ljudi nisu samo itali knjigu
i o njoj raspravljali za veerom. Dijanetika nipoto nije samo teoretsko
razlaganje, ona je prirunik postupaka, uputstvo za upotrebu uma. Ljudi
su je primjenjivali. Do jeseni 1950. ve je postojalo 750 skupina irom
drave koje su primjenjivale dijanetike tehnike, a novinski naslovi
obznanjivali su: "Dijanetika strelovito osvaja Sjedinjene Drave.",
"Najbre rastui pokret u Americi". Jedan je pisac procijenio da se, do
rujna 1950. godine, samo u Sjedinjenim Amerikim Dravama
meusobno auditiralo oko 250 000 ljudi.
Ovaj podatak dovodi do sljedee kljune toke - meunarodnog utjecaja
dijanetike. Ta knjiga nije poznavala granice. Do sijenja 1951. godine
tiskala se u Engleskoj, a prevodila na francuski, njemaki, japanski i
skandinavske jezike Do tog trenutka su uspostavljene dijanetike grupe u
Finskoj, vedskoj, Njemakoj, vicarskoj, Junoafrikoj Bepublici, znaju da on nakon "Dijanetike: Moderne znanosti o mentalnom zdravlju"
Australiji, Gvatemali, Peruu, Kanadi i Engleskoj.
Dijanetika je uistinu bila meunarodni fenomen,
U dananje vrijeme knjige se pojave na listama bestselera na nekoliko
mjeseci, pa nestanu i nikada se vie za njih ne uje. "Dijanetika: Moderna
znanost o mentalnom zdravlju" nije bila prolazni trend. Ono stoje zaista
izvanredno jest njezina trajna popularnost. Do 1968. prodano je vie od
850 000 tvrdo ukorienih primjeraka. Te je godine izalo i meko ukorieno
izdanje. Do 1977. godine, za manje od deset godina, prodano je 2.6
450
DIJANETIKA - MOST DO CLEARA
milijuna primjeraka, a dijanetiki se auditing primjenjivao u 55 zemalja
Do sljedeeg desetljea knjiga se vratila na liste meunarodnih bestselera,
a u oujku 1987. ula je u povijest izdavatva kao prva knjiga koja se
vratila na prestino prvo mjesto liste bestselera New York Timesa i to 36
godina nakon prvog izdanja. Na listi je ostala vie od godinu dana. Za to
vrijeme, u opticaju je bilo oko 10 milijuna primjeraka.
Iako su ove brojke impresivne, nemogue je previdjeti razlog ovakvome
uspjehu. Ljudi koji su knjigu proitali utvrdili su da dijanetika
funkcionira. A o rezultatima su priali drugim ljudima. Razlog trajne
popularnosti knjige koju danas drite u rukama je injenica da dijanetika
postie rezultate.
U pola stoljea nakon to je prodrla u svijet dijanetika je proela
kulturu na nebrojeno naina. Znanost je za to vrijeme potvrdila injenicu
koju je svaki dijanetiki auditor znao 1950., da neroeni fetus ne samo da
uje zvukove, ve da se djetetova osobnost uvelike moe oblikovati
prenatalnim i poroajnim iskustvima. Zapravo su ova otkria dijanetike
dovela do napretka u pokretu prirodnog poroda, posebno "tihog
poraanja".
Jednako je tako dijanetika prva otkrila tetnost izgovaranja rijei pored
osobe u nesvijesti. U kasnim su osamdesetima u Sjedinjenim Dravama,
Nizozemskoj i Engleskoj poduzeti pokusi koji e potvrdili da "ono to
ujete pod anestezijom moe na vas utjecati". Danas su u bolnicama irom
svijeta prihvaeni naputci g. Hubbarda o tiini tijekom operativnih
zahvata.
I tako to napreduje. Svijet se polako prikljuuje.
A stoje s L. Ronom Hubbardom i njegovim istraivanjima uma? Mnogi
nije prestao raditi. Jer sve to je dijanetika razrijeila na polju ljudskog
ponaanja i uma, zajednitvo iskustava i fenomena ljudi koji su je
koristili, trailo je daljnje odgovore. To je gospodina Hubbarda navelo na
daljnje istraivanje sljedeeg: kada netko u dijanetici gleda mentalnu
sliku u umu, tko je zapravo taj koji gleda tu sliku? Njegovo daljnje
istraivanje dovelo gaje do iznenaujueg zakljuka: ovjek nije ni tijelo,
ni um, ve je duhovno bie. ovjek nema duu ili duh, zakljuio je, on sam
je ta dua A taje ivotna sila izvor svega dobroga, potenoga, kreativnoga
451
 DODATAK

i lijepoga u svijetu; to je osoba sama.

Na taj se nain pomiui u podruje koje je tradicionalno pripadah
religiji - polju duha ili ljudske due - g. Hubbard je osnovao scijentoloku
religiju. Ta rije potjee od latinskog scio (znati) i grkog logos, to NEKOLIKO
sugerira rije ili vanjsku formu kojom se izraava i obznanjuje unutarnja
misao. Prema tome scijentologija znai znanje o znanju. RIJEI o
Danas scijentologija ini osnovu cvjetajue svjetske religije - zapravo
najbre rastue nove svjetske religije.
Pitate se gdje je u tome svemu dijanetika? Ona je dio scijentoloke
AUTORU
religije, iva i zdrava i prosperitetna Unutar dijanetike i scijentologije
nalazi se toan put prema viim razinama sposobnosti i slobode. Eadei
istodobno na umu i dui, via stanja postojanja danas je svima mogue
dostii u lokalnim Hubbardovim dijanetikim Fondacijama ili
Scijentolokim crkvama ili misijama.
Standardno pruanje usluga precizne tehnologije g. Hubbarda osnovno J i . Ron Hubbard jedan je od najuvaenijih i najitanijih autora svoga
vremena. Vie od 120 milijuna primjeraka njegovih djela prevedeno je na
je obiljeje tih dijanetikih i scijentolokih grupa One pomau svakom tko
vie od pedeset jezika irom svijeta. Jedan vaan razlog je taj to njegovo
studira dijanetiku i scijentologiju da potpuno shvati i primijeni principe
tivo izraava znanje o osnovama ivota i sposobnosti "iz prve ruke" -
sadrane u Dijanetici i kasnijim materijalima Osiguravaju audio i video
znanje koje nije steeno na marginama ivota ve ivei u punom smislu
kazete demonstracija auditinga i Hubbardovih predavanja, koluju
te rijei.
auditore dananjice dovodei ih do profesionalnog standarda, te
svakodnevno pruaju usluge dijanetikog auditinga U tim se Napisao je: "Da biste poznavali ivot, morate biti njegov dio. Morate ui
organizacijama stvaraju Clearovi. u njega i promatrati. Morate ui u svaki zakutak ivota i morate se
druiti sa svim vrstama i tipovima ljudi prije nego to ete konano moi
Danas su vrata prema Clearu irom otvorena, bez obzira na to koliko je
utvrditi to je ovjek."
daleko najblia organizacija U gradovima i zajednicama irom svijeta
postoje grupe koje prouavaju dijanetiku. Bez obzira gdje ivite moete On je uinio upravo to. Od prostranih ravnica njegova doma u Montani
nai nekoga zainteresiranog za dijanetiku, i meusobno se auditirati. do uzvisina Kine, od ledenih obala Aljaske do dungli juno-pacifikih
otoja, bilo radei s ljudima na istraivanju ih pouavajui neiskusnu
Proitavi Dijanetiku napravili ste prvi korak prema Clearu. Svakako
mornariku posadu kako da preivi razaranja svjetskoga rata, L Ron
napravite i sljedei.
Hubbard je doista nauio to uistinu ovjek i ivot jesu.
Most o kojem je L. Ron Hubbard pisao na kraju knjige "Dijanetika:
Moderna znanost o mentalnom zdravlju" postao je stvarnost. On postoji za Naoruan britkim intelektom, neizmjernom energijom, beskrajnom
Vas. znatieljom i jedinstvenim pristupom filozofiji i znanosti koji su
naglaavali djelotvornost i praktinost iznad svega, Ron se upustio u
prouavanje ivota i njegovih tajni jo kao tinejder.

452 453
 NEKOLIKO RIJEI O AUTORU
Intenzivno putujui po Aziji i Pacifiku prouavao je mudrost filozofije
Dalekog istoka, istodobno uoavajui posvemanju patnju i siromatvo.
Ako je na Istoku mudrost tako duboka, emu sve to - pitao se.
Nakon povratka u SAD, 1929., Ron je odabrao studij matematike i
tehnikih znanosti na sveuilitu "George Washington". Bio je polaznik
jedne od prvih amerikih studijskih grupa nuklearne fizike, te je tada
napravio svoja prva istraivanja na podruju uma. Otkrio je, da unato
svom napredovanju ovjeanstva na podruju prirodnih znanosti, nikad
nije bila razvijena djelotvorna tehnologija uma i ivota. Mentalne
"tehnologije" koje su postojale, psihologija i psihijatrija, zapravo su bile
barbarski, lani predmeti - nimalo djelotvornije od metoda vraeva u
dungli.
Ron se usredotoio na pronalaenje osnovnog principa egzistencije -
principa koji bi vodio ujedinjenju znanja i objasnio znaenje same
egzistencije - neto to su ostali filozofi pokuavali, ali nikada nisu uspjeli
pronai.
Da bi to postigao poeo je prouavati ovjeka u mnogim razliitim
okruenjima i kulturama. U ljeto 1932., nakon to je napustio fakultet,
krenuo je na niz ekspedicija. Prva ekspedicija odvela gaje na Karibe, gdje
je prouavao primitivne seljake Martinika. Vraajui se nakon nekoliko
mjeseci na podruje Malih i Velikih Antila i Bahama, prouavao je
kulture drugih otoka, ukljuujui Haiti i njihova ezoterina vudu
vjerovanja, a poslije je prouavao i vjerovanja Portorikanskih gortaka.
Nakon povratka u Sjedinjene Drave Ron je poeo dokazivati osnovu
svoje teorije, te je 1937. proveo niz biolokih pokusa koji su doveli do
prijelomnog otkria koje je izoliralo dinamiko naelo postojanja -
zajedniki nazivnik cijelog ivota - OPSTANU
Doavi do tih otkria Ron ih je tijekom prvih tjedana 1938. zabiljeio u
filozofskom djelu nazvanom "Ekskalibur". Nakon zavretka tog
povijesnog rukopisa dopustio je drugima da ga pregledaju. Odgovor je bio
dramatian i nemari broj izdavaa ga je eljno traio. Iako su ponude
stizale, znao je da ne moe izdati knjigu, jer nije sadravala primjenjivu
terapiju. To ne znai da otkria u "Ekskaliburu" nisu poslije koritena.
454
NEKOLIKO RIJEI O AUTORU
Naime, sve osnovne spoznaje iz tog djela objavljene su u drugim Ronovim
knjigama ili materijalima.
Veinu njegovih istraivanja financirala je njegova profesionalna
knjievna karijera pisca fantastike. Postao je jedan od najtraenijih
autora u zlatnom razdoblju popularne avanturistike i znanstveno-
fantastine literature tijekom 1930-ih i 1940-ih - to je prekinuto jedino
aktivnom slubom u mornarici Sjedinjenih Drava u Drugom svjetskom
ratu. Djelomino onesposobljen pri kraju rata, u proljee 1945., ponovno
je nastavio svoj rad u mornarikoj bolnici "Oak Knoll" u Oaklandu,
Kalifornija, gdje se oporavljao od povreda.
Meu 5000 pacijenata mornarice i mornarike pjeadije, u "Oak
Knollu" bilo je na stotine bivih amerikih ratnih zarobljenika
osloboenih iz japanskih logora na otocima Junog Pacifika. Primijetio je
da je medicinsko osoblje u mornarikoj bolnici bilo zaokupljeno
pokuajima da uini neto za bive ratne zarobljenike, ije je tjelesno
stanje, zbogizgladnjenosti i kojeega drugoga, bilo vrlo teko.
Pokuavajui makar djelomino ublaiti njihove patnje, Ron je
primijenio ono to je nauio u svojim istraivanjima. Time je napravio
daljnji proboj i razvio tehnike koje su omoguile ne samo njegov oporavak
od povrede, ve su pomogle i drugim vojnicima da ozdrave.
Tijekom godina koje su uslijedile proveo je tisue sati kodificirajui
dosad prvu djelotvornu tehnologiju uma. Ron je neprestano sakupljao
biljeke o svom istraivanju, pripremajui knjigu o tom predmetu. Da bi i
dalje provjeravao svoje teorije, otvorio je ured u Hollywoodu, Kalifornija,
gdje je mogao raditi s ljudima svih profesionalnih opredjeljenja. Uskoro je
bio preplavljen raznolikom publikom, koja je udila za njegovom pomoi.
Do kraja 1947. napisao je rukopis u kojemu je izloio svoja otkria o
uma Tada jo nije bio objavljen, ah je kruio meu Ronovim prijateljima,
koji su ga fotokopirali i dalje predavali drugima. (Taj je rukopis formalno
objavljen 1951., i danas se zove Dinamike ivota)
Godine 1948. proveo je tri mjeseca pomaui ozbiljno poremeenim
pacijentima bolnice za umobolne u Savannahu, Georgia. "Radio sam s
455
 NEKOLIKO RIJECI O AUTORU
nekima od njih," sjea se, "razgovarajui i pomaui u svojstvu onoga to
se zove praktikant laik, to znai dobrovoljac. Time sam donekle stekao
uvid u drutvene probleme umobolnosti i prikupio daljnje podatke za
vlastita istraivanja." Takoer je obnovio razumnost mnogim dotad
beznadenim sluajevima, i tako jo jednom dokazao da su njegova
otkria primjenjiva na svakoga, bez obzira na to u koliko loem stanju
bio.
Kako se vijest o Ronovim istraivanjima irila, u stalno rastuoj bujici
pisama traile su se dodatne informacije i zahtijevalo da potanko opie
daljnju primjenu svojih otkria Da bi odgovorio na sva ta pitanja odluio
je napisati i izdati cjelovito djelo o tom predmetu: Dijanetiku - modernu
znanost o mentalnom zdravlju. Kad je Dijanetika izila, 9. svibnja 1950.,
cjelokupan prirunik primjene te nove tehnologije prvi je put bio
dostupan irokoj javnosti. Javno zanimanje irilo se brzinom munje i
knjiga je dospjela na vrh liste najbolje prodavanih knjiga New York
Timesa, ostajui na vrhu tjedan za tjednom.
Nakon izdavanja tog jedinstvenog bestselera, Ronovo slobodno vrijeme
je sve manje pripadalo njemu samome, budui da je stalno primao pozive
da demonstrira dijanetike postupke i iznese nove informacije o
dijanetici. Prihvatio se daljnjih israivanja, osiguravajui stalnu
informiranost javnosti o svojim posljednjim prijelomnim otkriima putem
predavanja i bujice izdanih biltena, asopisa i knjiga.
Kako se 1950. bliila kraju, usprkos injenici da je nekoliko desetaka
tisua itatelja Dijanetike zahtijevalo sve vie njegova vremena,
intenzivirao je svoja istraivanja istinskog identiteta "ivotne energije"
koju je u Dijanetici nazvao "centar svjesnosti" ili "ja".
"Osnovno dijanetiko otkrie bila je precizna anatomija ljudskoga
uma", napisao je: "Otkrivena je aberativna snaga engrama. Razvijeni su
postupci za njihovo brisanje. Dobit od prolaska kroz manje od desetak
engrama nadmauje sve to je ovjek ikada, i za koga mogao uiniti u
povijesti ljudske rase."
"Otkrie onoga to je um omotavao bilo je otkrie scientologije.
456
NEKOLIKO RIJEI O AUTORU
Um je omotavao thetana. Thetan je osoba sama - ne njezino tijelo ili
ime, materijalni svemir, njezin um, ili bilo to drugo, nego ono to je
svjesno svoje svjesnosti, ono to osoba JEST. Thetan je svima, i svakom
pojedinano, najpoznatiji kao Vi."
Ta otkria oblikovala su osnovu primijenjene religiozne filozofije
scientologije, uenja o duhu u odnosu prema sebi samome, univerzumima
i drugim ivotnim oblicima. Primjenom scijentoloke tehnologije mogu se
izazvati poeljne promjene u ivotnim stanjima. Ona ukljuuje
dijanetiku, vitalnu i osnovnu granu scientologije, i obuhvaa tehnike koje
podiu osobnu sposobnost i svjesnost do prije nedostinih visina.
Ron je cijeli svoj ivot posvetio konanom rijeenju zagonetke zvane
ovjek i razvijanju tehnologije koja bi ljude dovela do viih razina
razumijevanja, sposobnosti i slobode - cilj koji je u potpunosti postigao
razvojem dijanetike i scientologije. Ron je uvijek smatrao da nije dovoljno
da on sam ima koristi od rezultata istraivanja. Veoma brino zabiljeio
je svaki detalj svojih otkria kako bi i drugi mogli dijeliti bogatstvo
znanja i mudrosti i poboljati svoje ivote.
"Volim pomagati drugima," rekao je, "i smatrajte mojim najveim
ivotnim zadovoljstvom vidjeti osobu kako se oslobaa sjenki koje njegove
dane obavijaju tamom."
'Te mu sjenke izgledaju toliko guste i pritiu ga, tako da kad otkrije
da su to sjenke i da moe vidjeti kroz njih hodati kroz njih i ponovno biti
pod suncem, silno se obraduje. I bojim se da sam i ja tada radostan ba
koliko i on."
Samo o ovjeku, umu i duhu, njegova djela sadravaju desetke milijuna
izdanih rijei zabiljeenih u mnogim knjigama, rukopisima i u vie od
3000 snimljenih predavanja i obavijesti.
Njegova se djela danas prouavaju i primjenjuju u vie od tisuu
dijanetikih centara, scijentolokih crkvi, misija i organizacija irom
svijeta.
L. Ron Hubbard napustio je svoje tijelo 24. sijenja 1986. Njegovo
nasljee je posve dovreno istraivanje i kodificiranje dijanetike i
scijentoloke tehnologije.
457
 NEKOLIKO RIJEI O AUTORU

Najbolja svjedoanstva Ronovoj viziji su udesni rezultati njegove

tehnologije i milijuni prijatelja u cijelom svijetu koji njegovo nasljee
prenose u 21. stoljee. I oboje se poveava sa svakim novim danom
"Uvijek sam sretan
kada mi itatelji piu."
L. Ron Hubbard
To su rijei L Rona Hubbarda koji je uvijek bio zainteresiran za
reakcije prijatelja i itatelja. Istaknuo je vanost odravanja
komunikacije sa svima s kojima je stupio u kontakt tijekom pedeset
godina karijere profesionalnoga pisca, te se dopisivao s tisuama
svojih potovatelja i prijatelja.
Izdavai djela L Ron Hubbarda ele nastaviti tu tradiciju pa i od
Vas, njegovih itatelja, starih ili novih, eljno oekuju pisma i
komentare.
Takoer, izdavai e Vam rado poslati bilo koju informaciju o Ronu
koja Vas zanima, o njegovu iznimnom ivotu i postignuima, te
mnogim knjigama koje je napisao.
Svaka poruka naslovljena na Author's Affairs Director u NEW ERA
Publications International ApS bit e odmah i s punom panjom
razmotrena.

NEW ERA Publications International ApS

Store Kongensgade 55
1264 Copenhagen K
Denmark

INTERNET
www.newerapublications.com

458 459
 TUMA POJMOVA

TUMA POJMOVA
aberacija: lat. (ab - od + errare - skrenuti) odstupanje od razboritog
razmiljanja ili ponaanja. U osnovi znai pogrijeiti, raditi pogreke
ih, tonije, imati fiksne ideje koje nisu istinite. Rije se rabi i u
znanstvenome smislu, a znai skretanje od ravne crte. Ako crta treba
ii od A do B i ako je "aberirana", ii e od A do neke druge toke i na
posljetku stii do B. U znanstvenom smislu ta rije takoer znai
nedostatak tonosti ih pogreno vienje. Primjerice, ovjek vidi konja,
ali misli da vidi slona. Aberirano ponaanje bilo bi krivo ili nerazumno
ponaanje. Kada osoba ima engrame, oni mogu skrenuti njezinu
normalnu sposobnost opaanja istine do aberiranog opaanja, a potom
i do aberirane reakcije na okolnosti. Aberacija se suprotstavlja
zdravom razumu, koji je njezina suprotnost. Najosnovnija razina
aberacije bila bi: "Ako hrana dobro mirie, makni se od nje!". To se
izravno protivi nastojanju organizma da opstane. (Kako itati ovu
knjigu, #9)
aberirana osoba: osoba koja nije Clear.
aboridini: narod koji je na svojim stanitima ivio od poetka;
prasjedioci.(Knjiga prva, Prvo poglavlje, #1)
abreakcija: (psihoanaliza) oslobaanje (potisnutih emocija) odigravajui
situaciju koja uzrokuje konflikt, upotrebom rijei, radnji ih matanja.
(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #19)
ACTH: hormon koji se ponekad upotrebljavao za borbu protiv simptoma
reumatinog artritisa; stimulira proizvodnju ostalih hormona u tijelu.
(Knjiga druga, Peto poglavlje, #1)
ad absurdum: do toke besmislenosti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje -
Drugi dio, #22)
adrenalin: hormon koji stimulira srce, pojaava snagu miia itd., a lui
ga nadbubrena hjezda. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #5)
afinitet: privlanost izmeu dvaju ljudskih bia, ih izmeu ljudskih bia i
drugih ivih organizama. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #18)
Ahilova peta: dio, toka, podruje ili slino, koje je posebno ih jedino

461
 DlJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVIJU
ranjivo. U grkoj mitologiji Ahil je bio glasoviti grki ratnik Majka ga
je uronila u rijeku Styx (jedna od mitolokih rijeka pakla) zbog ega je
postao neranjiv, jedino mu je peta, za koju ga je majka drala, ostala
ranjiva. U tu je petu strijelom bio smrtonosno ranjen. (Knjiga trea,
Sedmo poglavlje, #23)
akupunktura: kineska praksa ubadanja tankih igala u tijelo da bi se
olakala bol ili kao lokalni anestetik. (Knjiga trea, Deveto poglavlje -
Drugi dio, #50)
akutno: kratkotrajno i estoko. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #8)
Albert Einstein: (1879-1955.), njemaki fiziar, dravljanin Sjedinjenih
Amerikih Drava od 1940.; formulirao teoriju o pretvorbi mase u
energiju, otvarajui put ka razvoju atomske bombe. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #20)
Aleksandar: Aleksandar III., poznatiji kao Aleksandar Veliki (356-323.
pr.ne.) kralj Makedonije (drevno kraljevstvo locirano na podruju
dananje Grke i Makedonije). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #15)
altruizam: nesebina briga za dobrobit drugih. (Knjiga prva, etvrto
poglavlje, #1)
amajlija: predmet koji se nosi uza se zbog njegove navodne magine moi
da zatiti od nesree ih zla. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi
dio, #23)
ambivalentnost: koji ima dvije valencije (ambi- latinski, znai "oboje").
Vidi takoer valencija u tumau pojmova.
ambiverzija: stanje ih obiljeje karaktera koje ukljuuje elemente i
introverzije i ekstroverzije. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi
dio, #48)
amonij klorid: bijela, kristalna smjesa dobivena reakcijom amonijaka s
klorovodinom kiselinom; koristi se u medicini, takoer u suhim
baterijama, za bojanje, itd. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi
dio, #39)
analitiki um: onaj dio uma koji promatra i pohranjuje iskustvene
podatke kako bi postavio i rijeio probleme, te usmjerio organizam du
etiri dinamike. On razmilja u razlikama i slinostima.
analizator: vidi analitiki um. (Knjiga prva, Peto poglavlje, #1)
analogija: objanjavanje neega usporeujui toku po toku s neim
462
TlIMA POJMOVA
slinim (Knjiga prva, Tree poglavlje, #3), stvar ili dio koji je slian ih
se moe usporeivati u nekim odnosima. (Knjiga druga, Drugo
poglavlje, #21)
anemija: nedostatak tvari koja prenosi kisik u krvi, a kao posljedicu ima
bljedilo, opu slabost itd. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #3)
Anton Mesmer: (1734-1815.) austrijski lijenik koji je razvio praksu
mesmerizma - hipnoze. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #28)
antropomorfiziran: kojemu je dan ljudski lik ih svojstvo. (Knjiga trea,
Peto poglavlje, #2)
arhivar: argonski izraz dijanetiMh auditora za mehanizam uma koji se
ponaa kao promatra podataka. Auditori izravno od arhivara mogu
dobiti trenutni ih 'Tihe" odgovor kao pomo u pristupanju dogaaju.
Tehniki govorei, arhivar bi se mogao nazvati "bankovna nadzorna
jedinica", ah taj je izraz isuvie nezgrapan (Knjiga trea, Peto
poglavlje, #1)
Aristotel: (384-322. pr.n.e.), grki filozof poznat po djelima o logici, etici,
politici itd. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #11)
Aristotelova logika: Aristotelova metoda logike, okarakterizirana
silogizmom, argumentima ili oblikom zakljuivanja u kojemu su
postavljene dvije izjave ih pretpostavke iz kojih se izvodi logiki
zakljuak. Primjer: Svi sisavci su toplokrvni (prva izjava); kitovi su
sisavci (druga izjava); dakle, kitovi su toplokrvni (zakljuak). (Knjiga
trea, Sedmo poglavlje, #27)
artritis: stanje koje uzrokuje upalu, bol i ukoenost zglobova. (Knjiga
druga, Drugo poglavlje, #3)
astigmatizam: nepravilnost na oku ili lei koja onemoguuje ispravno
fokusiranje. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #11)
astma: openit kronini poremeaj karakteriziran tekim disanjem,
kaljanjem, tekoama u disanju i osjeajem guenja. (Knjiga druga,
Drugo poglavlje, #5)
astralno ja: takoer zvano astralno tijelo: drugo tijelo - za koje se, prema
nekim filozofskim ili religijskim miljenjima, kae da pripada svakom
pojedincu, sastavljeno od tvari koja je iznad ili ispod osjetilnog
opaanja i koja ispunjava cijeli prostor. Prema tim vjerovanjima,
astralno tijelo prati pojedinca kroz ivot, po volji je sposobno ostaviti
463
 DlJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
ljudsko tijelo i nadivjeti pojedinca nakon smrti. Astralna tijela
zapravo su samo neija obmana. Obino su to zamiljene stvari u koje
mistik tada istinski pokuava vjerovati. On astralno tijelo vidi kao
neto drugo i onda ga nastoji nastaniti najee kroz praksu
"astralnog putovanja". (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #4)
auditing: auditorova primjena dijanetikih procesa i postupaka na
nekome. Auditirati znai i sluati i prosuivati.
auditor: uvjebana osoba, kvalificirana za primjenu dijanetikih procesa
i postupaka na dobrobit drugih; nazvana je auditorom jer auditor
znai "onaj koji slua". (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #1)
autonomni ivani sustav: sustav ivaca u tijelu koji regulira nesvjesne
radnje srca, lijezda i unutranjih organa. Autonomni znai
"sarnoregulirajui" ih "neovisan". (Knjiga druga, Peto poglavlje, #18)
bacil: bakterija tapiastog oblika, uzronik nekih bolesti. (Knjiga prva,
Tree poglavlje, #14)
banka: vidi reaktivni um.
Barrvmore: obitelj amerikih glumaca, englesko-irski potomci, jedna od
najpoznatijih obitelji u povijesti amerikoga kazalita: Maurice
Barrvmore (1847-1905.) i njegovo troje djece - Lionel (18784954.),
Ethel (1879-1959.) i John (1892-1942.). (Knjiga trea, etvrto
poglavlje, #10)
basic-basic: prvi engram prvog lanca engrama.
bazina osobnost: osoba sama. Bazina osoba nije skrivena nepoznanica
niti netko drugi, nego intenzitet svega onoga to je najbolje i
najsposobnije u osobi. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #5)
Bedlam: stara ustanova za umobolne (puni naziv: St. Mary of
Bethlehem) u Londonu, ozloglaena zbog brutalnog zlostavljanja pri
lijeenju umobolnih. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #8)
Benzedrin: (zatieno ime) amphetamin, droga koja se koristi kao
stimulans. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #34)
Bergson: Henri Bergson (1859-1941.), francuski filozof. Nagraen
Nobelovom nagradom za knjievnost (1927.). (Knjiga trea, Sedmo
poglavlje, #1)
"beskonana traka": (engl. loop) odreena duina filmske ili magnetske
vrpce iji su krajevi spojeni te ine beskonanu traku, ime je
464
TUMA POJMOVA
omogueno neprekidno ponavljanje snimke (npr. pri isprobavanju
sinkronizacije potrebne za snimanje tonskog zapisa na stranom
jeziku). Upotrijebljeno figurativno. (Knjiga trea, etvrto poglavlje,
#9)
biokemija: znanost o kemiji ivih organizama. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #21)
blic-odgovor: prvo to pacijentu padne na pamet, kad mu se postavi
pitanje. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #3)
boato: pomalo slano, kao voda nekih bara u blizini mora. (Knjiga druga,
Drugo poglavlje, #26)
boil-off: (engl.) postati pospan ili naizgled spavati. Ova manifestacija
upuuje na laganu restimulaciju nekog ivotnog razdoblja u kojem je
osoba bila nesvjesna.
bona fide: u dobroj vjeri, dobronamjerno. (Knjiga druga, etvrto
poglavlje, #10)
bosun: brodski potasnik zaduen za snasti (zajedniki naziv za sve
konope i uad koji podravaju jedra), amce, sidro itd. (Knjiga trea,
Sedmo poglavlje, #5)
Boulder Dam: slubeno, Hoover Dam, jedna od najviih brana na svijetu;
nalazi se na rijeci Colorado, izmeu krajnjeg juga Nevade i Arizone.
(Knjiga druga, Osmo poglavlje, #11)
bounce: engl. izbaciti. (Knjiga trea, esto poglavlje, #6)
bouncer: engl., engramska zapovijed (tipa "Ne mogu ostati ovdje." ili
"Gubi se!", "Odlazi!") koja precleara izbacuje na vremensku stazu
prema sadanjemu vremenu. (Knjiga trea, esto poglavlje, #3)
Britanska Gvajana: biva britanska kolonija na sjeveroistoku June
Amerike; postigla nezavisnost i postala lanicom Commonvvealtha
godine 1966. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #3)
bubonika kuga: vrlo opasna zarazna bolest popraena visokom
temperaturom, groznicom i oticanjem limfnih lijezda. Na ljude je
prenose buhe sa takora ili vjeverica. (Knjiga prva, Tree poglavlje,
#15)
Bund: ulica koja se protee obalom angaja (luke u istonoj Kini).
(Knjiga prva, Tree poglavlje, #25)
bursitis: upala burse, vreice izmeu kostiju I zglobova, miia, koe itd. i
465
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
kostiju, koja slui za smanjenje trenja. (Knjiga druga, Drugo poglavlje,
#4)
Carry Nation: (1846 - 1911.) amerika "trezvena" agitatorka poznata
po upotrebi sjekire u razbijanju saloona. (Knjiga trea, etvrto
poglavlje, #7)
cerviks: anatomska struktura, oblikovana poput grlia boce, usM ulaz u
maternicu. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #20)
Cezar: Julije Cezar (oko 100 - 44. g.pr.n.e.), rimski vojskovoa i
dravnik U sklopu svojih vojnih osvajanja, 55. i 54. godine pr.n.e.,
napao je Veliku Britaniju, a 49. g.pr.n.e. postao je rimski diktator.
(Knjiga prva, etvrto poglavlje, #4)
cijanid: vrlo otrovna kemijska tvar. (Knjiga trea, Deveto poglavlje -
Drugi dio, #38)
cikliki: koji se ponavlja kao u krugu u odreenim razmacima. (Knjiga
prva, Tree poglavlje, #4)
citologija: znanstveno prouavanje stanica. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #24)
Clear: Clear je osoba bez aberacija. Racionalna je, u smislu da donosi
najbolja mogua rjeenja prema podacima kojima raspolae, i iz svog
kuta gledanja. Clear nema engrama koji bi se mogli restimulirati i,
unosei pogrene podatke, navesti osobu na pogrean zakljuak Clear
je cilj dijanetike terapije. Do tog se cilja dolazi s neto strpljenja i
malo uenja. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #1)
daltonizam: mana vida koja se oituje u nerazlikovanju nekih boja.
(Knjiga prva, Drugo poglavlje, #8)
Dante: izvorno Durante, Alighieri (1265-1321.) talijanski pjesnik.
Napisao Boanstvenu komediju, poemu o autorovu zamiljenom
putovanju kroz pakao, istilie i raj. (Knjiga druga, Peto poglavlje,
#28)
delirij: poremeaj svijesti u bolesnom stanju. (Knjiga druga, Drugo
poglavlje, #20)
delirium tremens: estok delirij (privremeno stanje krajnje mentalne
uzbudenosti, karakterizirano nemirom, zbrkanim govorom i
halucinacijama); uglavnom posljedica prekomjernog pijenja alkoholnih
pia, a simptomi su: znojenje, drhtanje, tjeskoba i zastraujue
466
TUMA POJMOVA
halucinacije. Delirium tremens dolazi od latinskog, i doslovno znai
"drhtei delirij". (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #36)
demon: mehanizam uma uspostavljen engramom koji preuzima dio
analizatora, te se ponaa kao samostalno bie. Bona fide demon je
onaj koji se predstavlja kao unutarnji glas ili odjek izreenoj rijei ih
koji kao stvaran iv vanjski glas daje najrazliitije komplicirane
savjete.
denver: vrste zapovijedi koje doslovno prevedene znae da engram ne
postoji. "Ja nisam ovdje.", "Ovo ne vodi nikuda.", "Ne smijem priati o
tome.", "Ne mogu se sjetiti.", itd. Zapovijed zbog koje preclear osjea
da dogaaj nije prisutan. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #5)
dermatitis: upala koe. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #6)
dervi: lan jednog od mnogih muslimanskih redova asketa koji ive u
strogoj samodisciplini, ime pokazuju religioznu predanost i pokoru;
neki od tih redova s namjerom izazivanja skupne ekstaze izvode ples u
obliku vrtoglavog okretanja te pjevanje vjerskih formula. (Knjiga
trea, Osmo poglavlje, #7)
dijabetes: bolest zbog koje tijelo nepravilno asporbira eer i krob.
(Knjiga druga, Peto poglavlje, #9)
dijanetika: tehnologija duhovnog lijeenja. Bavi se utjecajem duha na
tijelo i moe ublaiti neeljene senzacije i emocije, nezgode, ozljede i
psihosomatske bolesti (bolesti uzrokovane ih pojaane mentalnim
stresom). Rije dijanetika znai "kroz duh" (od grkogdia, kroz, i nous,
duh). Nadalje je definirana kao "ono to duh radi tijelu".
dinamiko naelo postojanja: opstanak. Beskonaan opstanak moemo
smatrati ciljem ivota. Moemo dokazati da se ovjek kao ivotni
oblik, u svim svojim djelovanjima i svrhama pokorava zapovijedi
"Opstani!". Mje nova misao da ovjek opstaje. Nova misao je
ovjekova motiviranost jedino opstankom.
dinamika: volja za ivotom, vitalnost i ustrajnost u opstanku. Poriv za
ivotom, njegova silovitost i svrha - Opstani! - u svoje etiri
manifestacije: ja, seks, skupina i ovjeanstvo.
dipsoman: osoba koja pati od nekontrolirane udnje za alkoholom
(Knjiga druga, Drugo poglavlje, #15)
doktrina: skup miljenja jedne knjievne i filozofske kole ih skup
467
 DiJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
vjerovanja jedne religije. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #11)
Dr. Pametnjakovi: izmiljeno ime za "autoritet'; pametnjakovi: onaj
koji misli da je vrlo pametan i uvijek u pravu. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #13)
Dr. Zamba: izmiljena osoba; neki lijenik. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #14)
dramatis personae: lica u drami ili prii (odnosi se na ljude prisutne u
engramima aberirane osobe). (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi
dio, #4)
dramatizacija: preslikavanje engramskog sadraja aberirane osobe,
dijelom ili u cijelosti, u njenu sadanju okolinu. Aberirano ponaanje u
potpunosti je dramatizacija. Stupanj dramatizacije u izravnom je
omjeru sa stupnjem restimulacije engrama koji je uzrokuju. Kada
dramatizira, osoba je poput glumca koji glumi propisanu mu rolu i
prolazi kroz cijeli niz iracionalnih akcija. (Knjiga druga, Drugo
poglavlje, #33)
Drunkard: djelo koje su krajem devetnaestog stoljea napisali Wil]iam
H. Smith i anonimni "gospodin", moralna obiteljska drama iz
amerikog ivota. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #5)
duikov oksid: bezbojni plin koji otupljuje bol, a kod nekih pacijenata
uzrokuje veselost ponekad popraenu nekontroliranim napadajima
smijeha. Koristi se kao anestetik.
duboka analiza: dubinska terapija: oblik psihoterapije koji pokuava
doprijeti do nesvjesnih konflikata da bi rijeio probleme u ponaanju.
(Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #4)
Dingis Khan: (1162-1227.), mongolski osvaja veeg dijela Azije i
istone Europe. On i njegova vojska bili su krajnje nemilosrdni u
svojim akcijama. Pria se da su u samo jednom gradu pobili vie od
milijun ljudi. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #14)
egocentrian: koji promatra sve u odnosu na sebe; usredotoen na sebe.
(Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #21)
ektoplazma: svijetlea tvar za koju se vjeruje da je odailje spiritistiki
medij. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #8)
Ellis: Henry Havelock EUis (1859-1939.), engleski kriminolog i psiholog
koji je napravio studije o psihologiji i sociologiji seksa. (Knjiga druga,
468
TUMA POJMOVA
Peto poglavlje, #26)
embrij: dijete u maternici prvih osam tjedana svoga razvoja; rano ili
nerazvijeno stanje neega. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #14)
emersonske: u stilu pisanja Ralpha Walda Emersona (1803 - 1882.),
amerikog esejista i pjesnika, te predavaa poznatog po izrekama
poput: "Svako zlo za neko dobro", "Upregnite zvijezde u svoja kola".
(Knjiga trea, Osino poglavlje, #9)
endokrino: koje opisuje ili je u vezi s bilo kojom lijezdom koja stvara
unutarnje izluine putajui ih izravno u krvotok. One se krvotokom
prenose do drugih dijelova tijela regulirajui ih kontrolirajui njihove
funkcije. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #23)
digram: trenutak "nesvjesnosti" koji sadri tjelesnu bol ili bolnu emociju
i sve percepcije, a analitikom je umu nedostupan kao iskustvo.
Engram je jedini uzrok aberacija i psihosomatskih bolesti.
engramska zapovijed: bilo koji izraz sadran u engramu.
Eskulap: bog medicine i lijeenja u drevnoj grkoj i rimskoj mitologiji.
(Knjiga prva, Prvo poglavlje, #6)
estrogen: spolni hormon ili druga supstanca koja je sposobna za
razvijanje i odravanje enskih karakteristika tijela. (Knjiga druga,
Peto poglavlje, #14)
eter: narkotik koji se koristi za anesteziju, npr. pri operaciji. (Knjiga
druga, Drugo poglavlje, #22)
fan-tan: kineska igra klaenja u kojoj se hrpica kovanog novca, etona ih
predmeta stavlja pod posudu nakon ega se igrai klade koliko e ih
ostati kada se predmeti odbroje po etiri. (Knjiga druga, Deveto
poglavlje, #6)
ulizica: osoba koja je demonstrativna u svojim osobnim kontaktima; onaj
koji se ponaa vie prijateljski ili vie optimistino nego to je
potrebno; osoba u liku politiara, koja glumi prijateljstvo. (Knjiga
trea, Sedmo poglavlje, #12)
Farragut: David Glasgovv Farragut (1801-1870.), ameriki admiral.
(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Prvi dio, #5)
fetii: objekti, ideje ili bilo to emu se besmisleno pridaje neumjereno
potovanje ili odanost, (c)
fetus: kod ovjeka, potomak u maternici od kraja treeg mjeseca trudnoe
469
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
do roenja (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #15)
Filip: Filip II. (382-336. p.n.e.) kralj Makedonije, otac Aleksandra
Velikog. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #17)
flebotomija: in ili praksa putanja krvi kao terapeutske mjere. (Knjiga
druga, Peto poglavlje, #21)
forgetter: doslovno znai "zaboravlja"; forgetter je izraz koji sainjava i
nalazi se u mehanizmu zaboravljanja (forgetter mechanism). Izraz
ostaje na engleskom jeziku kao dio dijanetikog rjenika. (Knjiga
trea, Osmo poglavlje, #6)
fotosinteza: proces kojim zelene biljke koriste sunevu svjetlost da bi
vodu i ugljini dioksid (uzet iz zraka) pretvarale u sloene supstance.
(Knjiga druga, Deseto poglavlje, #6)
Francis Bacon: (1561-1626.), engleski filozof i esejist, naglaavao da
istraivanje umjesto s teorijama, mora zapoeti s injenicama koje se
mogu opaziti. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #11)
G-2: vojno-obavjetajna sluba mornarice ih kopnene vojske. (Knjiga
trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #18)
Galen: (oko 130-200. g.) grki lijenik iji su radovi stoljeima
predstavljali standarde anatomije i fiziologije. Iako je Galen dobro
opisao neke od razliitih dijelova ljudskoga tijela i njihove funkcije,
njegova su promatranja i zakljuci o cirkulaciji krvi bili daleko od
ispravnih. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #8)
Gali: ljudi koji su govorili keltski na podruju Galije, negdanje regije u
zapadnoj Europi koja je zauzimala vei dio dananje Francuske i
Belgije. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #10)
galvanometar: instrument za detektiranje i mjerenje malih elektrinih
naboja. (Knjiga trea, Deveto poglavlje Prvi dio, #7)
Gaslight: predstava Patricka Hamiltona (poslije nazvana Angel Street) u
kojoj mu pokuava izludjeti svoju enu. (Knjiga trea, Sedmo
poglavlje, #3)
genetika: dio biologije koji se bavi nasljednou i nainom na koji
ivotinje i biljke svojem potomstvu predaju karakteristike poput
veliine, boje, itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #4)
geometrijska progresija: red brojeva, primjerice 1, 3, 9, 27, 81, itd., kod
kojega se svaki sljedei broj dobiva mnoenjem prethodnoga s
470
TUMA POJMOVA
odreenom konstantom (Knjiga prva, Tree poglavlje, #5)
Georg Wilhelm Friedrich Hegel: (1770-1831.), njemaki filozof
utemeljio svoju filozofiju na naelu da ideja ih dogaaj (teza) stvarc
svoju suprotnost (antiteza), vodei prema uravnoteenju suprotnosti
(Kako itati ovu knjigu, #7)
Glava - ja, pismo - ti: opis jednostrane nagodbe. Fraza dolazi od igre u
kojoj se kovanica baca u zrak i kladi se na koju e stranu pasti. Glava
se odnosi na stranu kovanice koja nosi datum i glavni dizajn (esto v
obliku glave); pismo se odnosi na suprotnu stranu kovanice. (Knjiga
druga, Peto poglavlje, #25)
gnom: folklor, bilo koji iz vrste malih, nakaznih patuljastih bia za koja
se pretpostavljalo da borave pod zemljom i uvaju njezina blaga.
(Knjiga prva, Tree poglavlje, #22)
Goldi: tradicionalni lovci i ribii koji nastanjuju dolinu rijeke Amur u
jugoistonom Sibiru i sjeveroistonoj Manduriji (regija i bivi
administrativni dio sjeveroistone Kine). (Knjiga prva, Prvo poglavlje,
#4)
gonade: tjelesni organi koji proizvode gamete (zrelu spermu ili jajaca
pripravna za oplodnju). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #22)
Grand Coulee Dam: velika betonska brana na rijeci Columbiji u
sredinjem dijelu drave Washington. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje,
#8)
grizli: kratica za grizli medvjeda: golemi, divlji, smekast, sivkast ili
ukast medvjed sa zapada Sjeverne Amerike, ima grbu na leima i
duge prednje pande. (Knjiga druga, esto poglavlje, #5)
grouper: vrste zapovijedi koje, doslovce prevedene, znae da se svi
dogaaji nalaze na jednom mjestu na vremenskoj stazi: "Zapetljan
sam.", "Sve se dogaa odjednom", "Sve ni to dolazi odjednom", "Doi
emo mi na ista", itd.
Hamlet: glavni lik tragedije Hamlet, Williama Shakespearea (prvi put
tiskana 1603.). Hamlet je mladi princ koji osveuje umorstvo svojega
oca (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #8)
hebefrenija: (psihijatrija) oblik aberacije koji karakterizira djetinjasto ili
luckasto ponaanje. (Knjiga druga, esto poglavlje, #9)
471
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
helij: jedan od kemijskih elemenata, vrlo lagan, inertan, bezbojan
plin; upotrebljava se za punjenje balona, itd. (Knjiga druga, esto
poglavlje, #2)
Herbert Spencer: (1820-1903.), engleski filozof, jedan od nekolicine
suvremenih mislilaca koji su pokuali sustavno procijeniti sve
fenomene svemira, ukljuujui duevna i drutvena naela. (Knjiga
prva, Prvo poglavlje, #13)
herkulovski: silan, orijaki, golem; potjee od Herkula, mitskoga grkog
heroja goleme snage i hrabrosti koji je, nakon to je izvrio dvanaest
herojskih djela koja su mu bila povjerena (ukljuujui ubijanje
nekoliko legendarnih udovita), postao besmrtan. (Knjiga druga,
Deveto poglavlje, #1)
hidraulina naprava: naprava kojom se energija padajue vode koristi
za podizanje odreene koliine vode iznad prvotne visine. Hidrauline
se naprave ponekad koriste kao izvor stlaenoga zraka u inenjerskim
radovima. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #26)
hinduistiko trojstvo: Hinduski prikaz triju manifestacija Vrhovnoga
bia - Brahme, Vine i Sive - svaka s posebnom kozmikom funkcijom
Brahma se povezuje sa stvaranjem; Vinu s ouvanjem i
obnavljanjem; a iva s destrukcijom i raspadanjem (Knjiga trea,
Deveto poglavlje - Drugi dio, #21)
Hindus: od hinduizma, religijskog i drutvenog sustava koji se razvio u
Indiji oko 1400. g.pr.n.e., s vjerom u reinkarnaciju, oboavanje
nekoliko bogova i sustav kasta vrste, drutvene klase u kojima se
ljudi raaju kao temelj drutva. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #1)
hipnoanaliza: (psihoanaliza) upotreba hipnoze ili hipnotikih droga u
kombinaciji s psihoanalitikim tehnikama. (Knjiga druga, Sedmo
poglavlje, #3)
hipnoskop: instrument koji se koristi za ustanovljavanje neije
podlonosti hipnozi. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #2)
hipohondar: osoba koja se kontinuirano nepotrebnu brine zbog svojega
zdravlja. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #19)
Hipokrat: (4607-370? pr.n.e.) grki lijenik, poznat kao "otac medicine".
(Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #30)
histamin: tvar koju lue tkiva u alergijskim reakcijama: proiruje krvne
472
TUMA POJMOVA
ile, stimulira eluane izluine, itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #2)
histerija: (psihijatrija) psihijatrijsko stanje okarakterizirano na razliite
naine emocionalnom razdraljivou, pretjeranom zabrinutou,
senzornim i motornim smetnjama ili nesvjesnim oponaanjem
organskih poremeaja poput sljepoe, gluhoe, itd. (Knjiga trea,
etvrto poglavlje, #13)
hold: engl. zadrati. (Knjiga trea, esto poglavlje, #7)
holder: bilo koja engramska zapovijed koja uzrokuje da pojedinac svjesno
ili nesvjesno ostane u engramu. To ukljuuje zapovijedi poput "Ostani
ovdje!", "Sjedi tu i razmisli o tome.", "Vrati se i sjedni.", "Ne mogu ii.",
"Ne smijem otii." itd. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #4)
homonimi: rijei koje imaju razliito znaenje, a izgovaraju se i piu
jednako. (Knjiga trea, Osmo poglavlje, #2)
humanist: znanstvenik koji se bavi humanistikim znanostima kao to
su knjievnost, jezik, filozofija i umjetnost.
Hume: David Hume (1711-1776.), kotski filozofi povjesniar. Hume je
bio poznat po svom skepticizmu. Tvrdio je da je sve znanje temeljeno
ili na impresijama osjeta ili logikim odnosima ideja. (Knjiga druga,
etvrto poglavlje, #2)
hvoscin: isto to i skopolamin, alkaloid koji se koristi u medicini kao
sedativ, hipnotik i ponekad s drugim drogama za ublaavanje boli.
(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #29)
ideologije: sistematski programi, ideje, obino se odnosi na politiku ili
drutvo, ili pokuaje klase ili skupine, koje se smatraju opravdanjem
za djela; posebno one koje se dre bezuvjetnima ili su prihvaene kao
cjelina te ih se podupire bez obzira na tijek dogaaja. (Knjiga trea,
Deseto poglavlje, #4)
imponderabilije: stvari koje se ne mogu sa sigurnou ustanoviti ili
objasniti. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #7)
indijski trik s uzetom: maioniar izvodi trik u kojemu se ini kao da je
ue objeeno u zraku, ili se on penje po uetu i nestaje ili po njemu
alje druge stvari koje na kraju nestanu. (Knjiga druga, etvrto
poglavlje, #7)
indolencija: osobina ili stanje odbijanja ili izbjegavanja rada; lijenost,
nerad (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #18)
473
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
indukcija: logiko zakljuivanje da opi zakon postoji zbog pojedinih
sluajeva koji izgledaju kao njegovi primjeri. (Knjiga druga, Drugo
poglavlje, #2)
integralni raun: (matematika) metoda raunanja u vioj matematici;
nain raunanja o kvantitetama koje se stalno mijenjaju, kao to su
brzina kamena u padu ili kosina zakrivljene linije. Integralni raun
mjeri djelie stvari da bi otkrio to e napraviti cijela stvar. To je cijela
teorija integralnoga rauna. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #24)
introvertirati: gledati u sebe. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio,
#47)
inverzija: akutna svjesnost sebe. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #6)
inzulinski ok: stanje kome, uzrokovano smanjenjem eera u krvi zbog
prevelike koliine inzulina u krvi (supstanca koja pomae tijelu da
koristi eer i ostale ugljikohidrate). Inzulinski ok koriste psihijatri
kao oblik ok-terapije u "lijeenju" mentalnih bolesti. (Knjiga trea,
etvrto poglavlje, #15)
lova: drava na sjeveru sredinjega dijela Amerike: njezina glavna
djelatnost je poljoprivreda.
IQ: kvocijent inteligencije. (Knjiga trea, Peto poglavlje, #8)
irigatorska vreica: mala prica, s odjeljivim mlaznicama za upravljanje
irigatorom: mlaz ili tok vode, ponekad s rastopljenim lijekom ili
sredstvom za proiavanje, primjenjuje se na dio tijela, organ ili
upljinu (kao to je vagina) u medicinske ili higijenske svrhe. (Knjiga
druga, Sedmo poglavlje, #17)
iscrpljenost borbom: (psihijatrija) neurotino stanje tjeskobe,
razdraljivosti, potitenosti itd., esto se pojavljuje kao rezultat dugog
boravka u borbi ih bitci. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio,
#46)
iskljuiti: (engl. key-out) maknuti engram (ili engrame) u stranu, a da ih
se ne izbrie. (Knjiga druga, esto poglavlje, #3)
-izam: sufiks; doktrina, teorija, sistem itd., primjerice nacionalizam,
komunizam, nacizam... (Knjiga trea, Deseto poglavlje, #5)
izbrisati: uzrokovati da engram, ponovnim prolaenjem kroz njega, u
potpunosti "nestane", te se tada pohrani kao sjeanje i iskustvo.
izluevine: otpadne materije koje lui tijelo, poput znoja ih urina., itd.
474
TUMA POJMOVA
(Knjiga druga, Prvo poglavlje, #6)
Jack Dalton: lan razbojnike bande amerikog zapada u devetnaestom
stoljeu; takoer i lik iz ranih vesterna. (Knjiga trea, etvrto
poglavlje, #1)
James Clerk Maxwell: (1831-1879.) kotski fiziar, postavio teoriju daje
osnovna priroda elektriciteta i svjetlosti jednaka. (Knjiga druga, Tree
poglavlje, #2)
jatrogeno: odnosi se na bolesti koje je prouzrokovao lijenik. Operacija
tijekom koje je lijenikov skalpel kliznuo i nehotice ozlijedio pacijenta,
mogla bi izazvati jatrogenu bolest ili ozljedu jer je kirurg poinio
pogreku. - LRH (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #4)
Jean Jacques Rousseau (1712 - 1778.), roenjem vicarac, francuski
filozof, autor, politiki teoretiar i skladatelj koji je dokazivao da je
priroda dobra, a civilizacija loa. (Knjiga prva, etvrto poglavlje, #3)
jedinice panje: koliina svjesnosti. Bilo koji organizam svjestan je do
odreene mjere. Racionalan ih relativno racionalan organizam
svjestan je toga da je svjestan. U umu koliina tih jedinica varira od
osobe do osobe. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #9)
"Jenkiji dolaze": stih iz refrena pjesme "Over There" Georga M. Cohana
(1878 - 1942.), amerikog glumca, pjesnika, dramskog pisca i
producenta. Pjesma govori o amerikim trupama poslanim u Europu,
za vrijeme prvog svjetskog rata. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #4)
Jimmie the Cob: izmiljeno ime za kriminalca. Cob je britanski dijalekt
za "vou, efa". (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #5)
jutarnja munina: slabost do koje dolazi u jutarnjim satima, posebno
kao karakteristian simptom u prvim mjesecima trudnoe. (Knjiga
druga, Deseto poglavlje, #3)
kalibar: promjer cijevi ili drugih predmeta; teh. instrument za
provjeravanje pravilnosti razmjera; prenes. razmjer, vrsta, veliina
neega. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #10)
Kaligula: (12-41. g.) rimski imperator (37-41. g.). Njegova vladavina bila
je obiljeena ekstremnom surovou i tiranijom (Knjiga druga, Drugo
poglavlje, #9)
katalizator: osoba ili stvar koja se ponaa kao stimulans u postizanju ili
ubrzavanju dolaska do rezultata. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #2)
475
 DlJANETlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
katarni: koji ima veze s upalom sluznice, osobito nosa ili grla, uzrokujui
poveano luenje sluzi.
Keats: John Keats (1795-1821.), engleski pjesnik, smatra se jednim od
najveih engleskih pjesnika. Njegove su pjesme nedostine u
dostojanstvenosti, melodinosti i bogatstvu slika. (Knjiga trea,
Deveto poglavlje - Drugi dio, #1)
Keops: kralj u drevnom Egiptu; vladao 23 godine (oko 2900 pr.n.e.).
Postao je poznat kao graditelj velike egipatske piramide, koja je jedno
od sedam svjetskih uda. Egipatske su piramide bile sagraene kao
kraljevske grobnice: svaki je faraon sagradio vlastitu piramidu.
(Knjiga druga, Osmo poglavlje, #5)
kinin: gorki lijek koji se koristi u lijeenju malarije i kao sastojak raznih
tonika. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #2)
Kinsey: Alfred Charles Kinsev (1894-1956.), ameriki znanstvenik. Bavio
se istraivanjem muke i enske seksualnosti. 1947. i 1948. objavio je
knjige s rezultatima istraivanja - "Sexual Behaviour in Human
Male" i "Sexual Behaviour in Human Femal" - popularno poznate kao
Kinsey Reports, koje su uzdrmale tadanje predodbe o prirodi i
dometu amerike seksualnosti. (Knjiga trea, esto poglavlje, #2)
klatno: kruto tijelo koje visi o jednoj toki; njihalo. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #8)
kleptoman: osoba s nekontroliranim porivom za kraom stvari, bez elje
da se njima okoristi. (Knjiga trea, esto poglavlje, #5)
klie: izraz ili ideja istroena dugom uporabom. (Knjiga druga, etvrto
poglavlje, #12)
kloroform: bezbojna tekuina otrog, slatkastog mirisa i okusa.
Kloroform brzo i lako hlapi. Udisanje njegove pare ini osobu
nesvjesnom ili neosjetljivom na bol. (Knjiga trea, Deveto poglavlje -
Drugi dio, #32)
Kodeks auditora: skup pravila (zabrana i dozvola) kojih se auditor
pridrava tijekom auditinga, to preclearu osigurava najveu moguu
dobit od auditinga koji prima. (Knjiga trea, Tree poglavlje, #1)
koma: razdoblje duboke, produene nesvjesnosti kao posljedica ozbiljne
bolesti ih ozljede. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #10)
kompulzija: prisila, prinuda; ponavljajui iracionalni impulsi koji
476
TUMA POJMOVA
neodoljivo tjeraju na neku akciju. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #16)
kondenzator: naprava za pohranjivanje elektrinog naboja. (Knjiga
trea, Sedmo poglavlje, #10)
konfucijanizam: moralni sustav koji je poduavao Konfucije, kineski
filozof (5517-479? pr.n.e.). (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #7)
konjuktivitis: upala konjuktive, sluzne membrane koja prevlaci
unutranjost onoga kapka i dio oka. (Knjiga druga, Peto poglavlje,
#23)
kordit: bezdimni eksploziv, rabi se kao pokreta metaka i granata.
(Knjiga prva, Drugo poglavlje, #12)
koronarno: pripadajue ljudskom srcu, a odnosi se na zdravlje. (Knjiga
druga, Drugo poglavlje, #7)
Korzvbski: Alfred Korzvbski (1879-1950.), ameriki znanstvenik i pisac;
razvio je podruje ope semantike, metodologije koja pokuava
unaprijediti ljudsko ponaanje putem kritike upotrebe rijei i
simbola. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #23)
Kraepelin: Emil Kraepelin (1856-1926.), njemaki psihijatar koji je
mentalne poremeaje podijelio na razliite vrste. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #44)
Krafft-Ebing: Baron Richard von Krafft-Ebing (1840-1902.), njemaki
neurolog i autor radova o seksualnoj patologiji. (Knjiga druga, Peto
poglavlje, #27)
kredo: saeto naelo, uvjerenje koje se moe saeti u kratku i jasnu
formulaciju (Knjiga tre, Deseto poglavlje, #6)
kronometar: instrument za precizno mjerenje vremena, veoma precizna
vrsta sata; koristi se npr. u znanstvene svrhe. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #11)
kruha i igara: aluzija na praksu antikoga Rima u svrhu spreavanja
nemira - nahraniti puk i prirediti mu masovnu razonodu (cirkus u
areni). (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #6)
Krv i pijesak: naslov nijemog filma u kojemu glumi Rudolph Valentino.
(Knjiga trea, etvrto poglavlje, #2)
kurtizana: prostitutka. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #19)
lanac: niz dogaaja sline prirode ili slinog sadraja. (Knjiga druga,
Tree poglavlje, #6)
477
 DlJANKTlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
lanana fisija: (fisija znai cijepanje, dijeljenje) vei se atomi poput
atoma urana mogu cijepati (dijeliti) na manje kao to su atomi joda i
broma. Taj proces moe biti napravljen tako da svaka fisija uzrokuje
sljedeu, stvarajui tako lananu reakciju. Atomska bomba je primjer
lanane fisije. Upotrijebljeno figurativno. (Knjiga trea, Sedmo
poglavlje, #24)
lapsus: od lat. lapsus linguae, to znai pogreka u govoru (npr.
nesmotrene primjedbe). (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #16)
lepra: kronina, zarazna bolest uzrokovana bakterijom koja napada kou,
meso, ivce itd.: karakteriziraju je irevi, bijele ljuskave kraste,
deformacije i otpadanje dijelova tijela. (Knjiga druga, Osmo poglavlje,
#3)
Lesbos: grki otok u Egejskome moru. Rije lezbijski dolazi od imena tog
otoka, iz eroticizma i homoseksualnosti pripisanih Sapphi (drevna
grka pjesnikinja s Lesbosa) i njezinim sljedbenicima. (Knjiga trea,
Sedmo poglavlje, #16)
Leukip: grki filozof iz 5. st. pr.n.e. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #20)
liner: (engl.) parni brod, putniki avion, itd, na redovnim odreenim
linijama. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #12)
lock: (engl., itaj "lok") analitiki trenutak u kojemu se pribliilo osjetima
iz engrama, restimulirajui ga ih ukljuujui; reaktivni um pogreno
interpretira osjete u sadanjemu vremenu, kao da su iste okolnosti
koje su prije dovele do tjelesne boli ponovno prisutne. (Knjiga druga,
Drugo poglavlje, #34)
Lock: John Lock (1632.-1704.), engleski filozof koji se borio protiv
vjerovanja da su ljudska bia roena s odreenim idejama u njihovim
umovima. Suprotno tome, on je tvrdio da je um tabula rasa (prazna
ploa), sve dok se ne pone "ispisivati" iskustvima. (Knjiga druga,
etvrto poglavlje, #3)
Lorentz-FitzGerald-Einsteinove jednadbe: matematike jednadbe
koje su razvili Hendrik Lorentz i George Francis FitzGerald, usko
povezane s Einsteinovim radom. Te formule, poznate kao Lorentz-
FitzGeraldova kontrakcija, sadre hipotezu da se tijelo koje se kree
saima u smjeru kretanja kada je njegova brzina blizu brzine
svjetlosti.
478
TUMA POJMOVA
Louis Pasteur (1822-1895.): francuski kemiar i bakteriolog; dokazao da
truljenje i raspadanje uzrokuje bakterija, te razvio serume i cjepiva za
bolesti poput kolere i bjesnoe. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #22)
Lukrecije (98?-55. pr.n.e.): rimski pjesnik, autor nedovrene didaktike
(instrukcijske) pjesme u est knjiga "0 prirodi", kojom je poeo
uobliavati cjelovitu znanost o svemiru. Svrha toga djela bila je
dokazati, istraujui svijet u kojemu ovjek ivi, da sve u prirodi -
ukljuujui i ovjeka - djeluje u skladu s prirodnim zakonima, te ni na
koji nain nije pod utjecajem natprirodnih sila. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #13)
ljama: junoamerika bezgrba deva koja se u andskim predjelima uzgaja
kao domaa ivotinja radi mesa, mlijeka, vune i noenja tereta (lama).
(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #26)
Macbeth: glavni lik iz Shakespearove drame, kojeg je muio osjeaj
krivnje zbog ubojstava koje je poinio u borbi za vlast u kotskoj.
(Knjiga trea, Osmo poglavlje, #5)
maligni: koji uzrokuje ili moe uzrokovati smrt, posebno zbog
nekontroliranog irenja tijelom. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #10)
manian: sklon ekstremnoj uzbuenosti, preuveliavanju osjeaja "kako
je dobro", lutanju misli, pretjeranoj aktivnosti, itd.
manino-depresivan: (psihijatrija) koji ima mentalni poremeaj
karakteriziran izmjenama ekstremnog uzbuenja i depresije. (Knjiga
druga, Drugo poglavlje, #14)
Matterhorn: planina na granici vicarske i Italije. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #24)
mauser: vrsta vojne ili lovake puke. (Knjiga druga, esto poglavlje, #6)
Mazda i Ahriman: boanstva Zoroastrijanizma, religije Perzijanaca prije
njihova preobraenja na Islam. Mazda je duh univerzalnog dobra, a
Ahriman je njegov glavni protivnik kao duh zla. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #20)
mehanizam zaboravljanja: mehanizam zaboravljanja je "Ne elim
misliti na to", "Poludit u ako se toga sjetim", "Ne mogu se sjetiti." ili
jednostavno "Ne znam.", kao i glavni izraz te obitelji: "Zaboravi!". Bilo
koja engramska zapovijed zbog koje je osoba uvjerena da se ne moe
sjetiti.
479
 D I J A N E T I K A : M O D E R N A ZNANOST O M E N T A L N O M ZDRAVLJU
melankolija: sumorno stanje uma, posebno kada je uobiajeno ili
dugotrajno; depresija. (Knjiga druga, esto poglavlje, #8)
memorija: sve opaeno i zatim pohranjeno u standardnu memorijsku
banku, te dostupno analitikom umu.
mentori: mudri uitelji ili savjetnici od povjerenja. (Knjiga druga, Sedmo
poglavlje, #12)
"mesarska" medicina: odnosi se na kirurke zahvate koje su u prolim
stoljeima izvodili brijai. Uglavnom neobrazovani u medicinskim
zahvatima, pruali su vrlo bolne "tretmane" koji su zbog nehigijenskih
uvjeta zavravali ozbiljnim infekcijama, a esto i smru. (Knjiga
druga, Peto poglavlje, #22)
metafizika: podruje filozofije koje se bavi prirodom postojanja, istine i
znanja. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #1)
metalurgija: znanstveno prouavanje svojstava metala i legura, umijee
izrade metala ili njihova dobivanja iz rude. (Knjiga trea, Deseto
poglavlje, #8)
migrena: vrste intenzivne, periodiki ponavljajue glavobolje, obino
ograniene na jednu stranu glave i popraene povraanjem,
poremeajima vida, itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #7)
mijelinska ovojnica: masni sloj tkiva koji obavija ivce. (Knjiga druga,
Sedmo poglavlje, #6)
miopija: stanje u kojemu je ovjek nesposoban jasno vidjeti na daljinu -
kratkovidnost. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #12)
misdirect: engl. krivo usmjeriti. (Knjiga trea, esto poglavlje, #10)
misdirector: bilo koja engramska zapovijed zbog koje se pacijent po
vremenskoj stazi pomie u smjeru suprotnom od auditorovih
uputstava ih od eljenog smjera pacijentova analitikoga uma.
misticizam: vjerovanje ili praksa onih koji tvrde da imaju iskustva
duhovne prirode zasnovana na intuiciji, meditaciji itd., pomou kojih
su nauili istine nepoznate obinim ljudima. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #2)
Moloh: biblijski drevni bog Feniana, itd, kojemu su djeca bila
rtvovana spaljivanjem. Moloh je postao sinonim za sve to zahtijeva
grozno rtvovanje. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #17)
monomanik: osoba koja pati od opsesije jednom idejom ili interesom.
480
T U M A POJMOVA
(Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #11)
"montaa": (engl. dub - in) manifestacija stavljanja u okolinu, ne
znajui, percepcija koje zapravo ne postoje. (Izraz dub - in preuzet je
iz filmske industrije, a oznaava snimanje dijaloga i zvukova koji se
integriraju u film nakon njegova snimanja. To se radi za one scene
kod kojih je izvorna snimka loa, ili gdje je naprosto prikladnije
naknadno dodati dijaloge i ostale zvukove, te kod filmova koji se
prikazuju u inozemstvu a zahtijevaju nove dijaloge na jeziku zemlje
domaina.) (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #12)
morfij: droga napravljena od opijuma; koristi se za ublaavanje boli.
(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #31)
motorika traka: umni kontrolni sustav motorike kontrole. Postoje po
dvije ploice na svakoj strani lubanje, jedan povrh druge, koje
kontroliraju suprotne strane tijela. Po jedna od ploica na svakoj
strani je mjesto registriranja misli, a na drugoj je postavljena miina
kontrola. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Prvi dio, #6)
naboj: tetna energija ili sila akumulirana i spremljena u reaktivnome
umu; nastaje zbog konflikata i neugodnih iskustava koje je osoba
imala u prolosti. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #17)
najmodernije konstrukcije: tehniki detalji odgovaraju tehnologiji 50-ih
godina, kada je autor pisao ovu knjigu. (Knjiga trea, Peto poglavlje,
#3)
Napoleon: Napoleon Bonaparte (1769-1821.), francuski vojskovoa.
Vojnom silom doao je na vlast u Francuskoj, proglasio se carem i
vodio vojne pohode irom Europe sve do njegova konanog poraza
1815., kad su ga porazile vojske koje su se udruile protiv njega.
Napoleon je poznat po tome to je visinu svih Francuza "smanjio" za
nekoliko centimetara tako to je odabrao sve visoke ljude za
grenadire. Grenadiri su izvorno bili vojnici koji su nosili i bacali
granate. U poetku, bilo je samo etiri ili pet odabranih visokih ljudi u
svakoj vojnoj jedinici ija je dunost bila bacati granate. Napoleon je
proirio upotrebu granata u svojim vojskama, organizirajui cijele
divizije grenadira. Oni su obino bih odvojeni od glavne linije trupa
(bojinice), i gotovo nikad se ne bi vratili jer su uglavnom pogibali.
(Knjiga druga, Drugo poglavlje, #11)
481
 DlJANETlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
narkosinteza: metoda izazivanja sna drogama i navoenja pacijenta da
iznese svoje sakrivene misli. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #2)
nemoralna: odnosi se na seksualno ponaanje. (Knjiga druga, Drugo
poglavlje, #31)
neurologija: znanost o ivcima i ivanom sustavu, posebno o bolestima
koje ih napadaju. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #13)
neuroni: glavni graevni blokovi koji grade ivce. Sastoje se od staninih
tijela s vlaknastim dijelovima koji prenose signale od i do stanica.
(Knjiga druga, Tree poglavlje, #1)
neurotian: onaj koji je nerazuman ili uznemiren na nekom podruju
(kao suprotnost psihotinoj osobi koja je u stanju ope uzrujanosti).
(Knjiga prva, Drugo poglavlje, #6)
neuroza: stanje nerazumne brige ili straha; emocionalno stanje koje
sadri konflikte i emocionalne podatke koji koe sposobnosti ili sreu
pojedinca. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #15)
Nineveh: prijestolnica drevnog Asirijskog carstva, smjetena na istonoj
obali rijeke Tigris nasuprot modernom Mosulu u Iraku. Nineveh je
posjedovao prekrasne palae i skulpture, otkrivene arheolokim
iskopavanjima. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #10)
nirvana: u budizmu, najvie stanje svijesti u kojemu je dua slobodna od
svih udnji i spona materijalnoga svijeta. (Knjiga druga, Peto
poglavlje, #12)
obavjetajac: vojni asnik odgovoran za sakupljanje i obradu podataka o
neprijateljskim snagama, vremenu i terenu. (Knjiga druga, Prvo
poglavlje, #3)
odbaena ena: aluzija na izreku "hell hath no fury like a woman
scorned", to znai da nitko nije toliko bijesan kao ena kojoj ljubav
nije uzvraena. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #49)
olfaktivni: od ili u vezi s osjetom mirisa. (Knjiga prva, Drugo poglavlje,
#14)
olimpskim: nalik na, koji ima svojstva ili je primjeren bogovima Olimpa
(planine u sjeveroistonoj Grkoj); velianstven, dalek. (Knjiga prva,
Tree poglavlje, #26)
opijum: droga napravljena od soka odreenih vrsta maka; pui se ili
zvae kao stimulans ili narkotik, te se koristi u medicini kao sedativ.
482
TUMA POJMOVA
(Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #30)
oportunizam: pravilo ili praksa, posebno u politici, poslu i osobnom
ivotu, prilagoavanja, odluka, itd, tako da budu prikladne ili
uinkovite bez obzira na krenje etikih naela (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #19)
opstetrika: porodiljstvo, primaljstvo; dio ginekologije koje se bavi
porodiljstvom (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #33)
ortopedija: grana kirurgije koja se bavi tretmanom deformacija, bolesti i
ozljeda kostiju, zglobova, miia itd. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #5)
osnovni engram: prvi engram bilo kojeg lanca slinih engrama; osnovni
engram je naprosto najraniji.
panaceja: lijek za sve bolesti, sredstvo koje moe pomoi u svakoj prilici.
(Knjiga trea, Osmo poglavlje, #4)
paranoidno-izofrenino: (psihijatrija) odnosi se na mentalno stanje
nalik paranoji (oblik psihoze u kojoj osoba zamilja da je progone ili da
je vrlo velika ih vana), no takoer karakterizirana autistikim
ponaanjem (koje se odnosi na stanje uma obiljeeno matanjem,
halucinacijama i prezirom prema zbilji) i postupnim unitavanjem
linosti. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #18)
parathormon: hormon vaan u kontroliranju ravnotee kalcij-fosfata u
tijelu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #16)
pareza: bolest mozga sifilistikog uzroka, karakterizirana mentalnim
pogoranjem, smetnjama u govoru i progresivnoj slabosti miia. Vidi
takoer sifilis u tumau pojmova. (Knjiga trea, etvrto poglavlje,
#16)
Pasteurella pestis: bakterija koja uzrokuje buboniku kugu. Vidi
takoer bubonika kuga u tumau pojmova. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #16)
patologija: znanstveno prouavanje uzroka, prirode i tijeka bolesti.
(Knjiga druga, Peto poglavlje, #3)
patoloki: koji je uzrokovan ih ima veze s boleu Vidi takoer
patologija u tumau pojmova. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #18)
Pavlov: Ivan Petrovi Pavlov (1849-1936), ruski psiholog; poznat po
bihevioristikim eksperimentima na psima. (Knjiga druga, Deveto
poglavlje, #2)
483
 DlJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
penicilin: vrlo snaan lijek za unitavanje bakterija. (Knjiga druga, Osmo
poglavlje, #2)
percepcija: bilo koja osjetima poruka kao to je prizor, zvuk, miris, itd.
phenobarbital: medicinska droga koja se koristi za umirenje ivaca i
izazivanje sna. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #28)
pigmej: vrlo niska osoba. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #9)
Pittsburg: grad na jugozapadu amerike drave Pensilvanije; pitsburke
cigare - izraz za dugake, grubo napravljene, jeftine cigare. (Knjiga
trea, Deveto poglavlje Drugi dio, #27)
pituitrin: razliite supstance koje lui hipofiza, lijezda smjetena u bazi
mozga; imaju vaan utjecaj na rast i tjelesne funkcije. (Knjiga druga,
Peto poglavlje, #17)
pogansko: nekransko; odnosi se na ljude koji su oboavah mnogo
bogova, poput Grka i Rimljana. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #10)
ponitava: ugovor s pacijentom da to god auditor rekao, pacijent nee
doslovno interpretirati ili na bilo koji nain koristiti. To je prevencija
nehotimine pozitivne sugestije.
postgovorno: oznaava razdoblje ivota nakon to je osoba nauila
govoriti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #3)
postulati: stvari za koje se pretpostavlja da su istinite, posebno kao
osnova zakljuivanja. (Kako itati ovu knjigu, #10)
"povuen u mirovanje": engl. reduce to recession. Znai da se engram
privremeno povukao i naizgled ga vie nema. No, za neko vrijeme
(nekoliko dana) opet e se javiti u punoj snazi. (Knjiga trea, esto
poglavlje, #14)
pr.d.: skraenica izraza prije dijanetike. (Knjiga trea, Osmo poglavlje,
#3)
preclear: od pre-Clear, osoba koja jo nije Clear; openito, auditirana
osoba na putu da postane Clear; osoba koja kroz dijanetiM auditing
otkriva vie o sebi i ivotu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #24)
predispozicija: stanje uma ih tijela koje osobu ini sklonom djelovanju ili
ponaanju na odreeni nain ili podlonu odreenim bolestima.
(Knjiga druga, Drugo poglavlje, #29)
prefrontalna lobotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se
prekidaju bijela vlakna koja povezuju prefrontalne i frontalne
484
TUMA POJMOVA
renjeve s unutarnjim podrujem mozga. (Knjiga druga, Peto
poglavlje, #20)
prefrontalni reanj: dio mozga odmah iza ela. (Knjiga druga, Prvo
poglavlje, #1)
prekognicija: sposobnost da se dogaaji ih akcije znaju prije nego to se
dogode. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #6)
prenatalan: koji postoji ili se dogodio prije roenja. (Knjiga druga, Sedmo
poglavlje, #1)
prepucavanje: arg. rasprave, razmjenjivanje kritika (Knjiga trea,
Deseto poglavlje, #7)
prerelease: osoba koja je zapoela i prolazi kroz dijanetiku terapiju.
presedan: sluaj koji slui kao primjer ili opravdanje za kasnije
sluajeve. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #13)
preutni dogovor: u sluaju kada dva precleara rade zajedno,
izmjenjujui se u ulozi auditora, moe se desiti da jedan drugoga
sprijeavaju u kontaktiranju odreenih engrama. To je preutni
dogovor. Brani par je moda imao zajednika razdoblja prepirki i
nezadovoljstva. Radei jedan na drugome i izmjenjujui se u
auditorskoj ulozi, oni reaktivnom prosudbom, neznajui, izbjegavaju
ta zajednika razdoblja ostavljajui tako engrame bolne emocije.
promjena valencije: postizanje da se preclear pomie od jedne do druge
valencije. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Prvi dio, #4)
prosudba o savezniku: malo vie od pukog idiotskog zakljuivanja da se
nekog prijatelja moe zadrati jedino pribliavanjem uvjetima u
kojima je dolo do prijateljstva. To je zakljuivanje ija je osnova da
osoba moe biti sigurna jedino u okolini odreenih ljudi i da u njoj
moe biti jedino ako je bolesna, luda ili siromana, ili openito
nesposobna. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #5)
pseudo-: kombinirani oblik koji znai "podjednako ili varljivo slino
(navedenoj stvari)", kao u pseudomedicinska sestra, pseudomajka,
pseudootac, itd. (Knjiga druga, esto poglavlje, #7)
psihiki: koji pripada ljudskoj dui ili umu; mentalno (suprotno od
tjelesnog). (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #7)
psihometrija: mjerenje psiholokih varijabli kao to su inteligencija,
brzina shvaanja i emocionalna uznemirenost. (Knjiga trea, Deveto
485
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
poglavlje - Prvi dio, #12)
psihosomatske: psiho se odnosi na um, a somatsko na tijelo; izraz
psihosomatske) znai da um ini tijelo bolesnim ili se odnosi na bolesti
koje su stvorene unutar tijela poremeajem uma. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #19)
psihoza: teki mentalni poremeaj; ludilo. (Knjiga prva, Prvo poglavlje,
#14)
push button: engl., gumb koji pritiemo da bismo ukljuili elektrinu
struju; u dijanetici znai: bilo koji restimulirajui podraaj koji
ukljuuje engram osobe ili drutva. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #21)
Q: simbol koji predstavlja nedefinirani oblik energije ili sile ije se
postojanje moe ustanoviti. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi
dio, #35)
racionaliziranje: opravdavanje - izgovori koje netko smilja da bi
objasnio vlastito iracionalno ponaanje. (Knjiga trea, Sedmo
poglavlje, #31)
reaktivni um: dio ljudskoga uma koji pohranjuje i uva tjelesnu bol i
bolne emocije, te samo na osnovu podraaja i odgovora pokuava
upravljati organizmom. On razmilja jedino u istovjetnostima.
Takoer se naziva reaktivna banka ili banka.
recession: engl. odstupanje, uzmicanje, povlaenje. (Knjiga trea, esto
poglavlje, #13)
reducirati: osloboditi sav naboj ili bol iz dogaaja. To znai da preclear
proe kroz dogaaj od poetka do kraja nekoliko puta dok je u
reverieu, skupljajui sve prisutne somatike i percepcije kao da se
dogaaj odvija upravo u tom trenutka Reducirati tehniki znai
osloboditi od aberativnog materijala koliko je to mogue, da bi sluaj
napredovao. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #14)
Renesansa: snaan procvat umjetnosti, literature i uenja u Europi u 14.,
15. i 16. stoljeu, zasnovan na klasinim (grkim i rimskim) izvorima.
Renesansa je poela u Italiji i postupno se proirila u ostale drave;
obiljeila je prijelaz iz srednjega vijeka (od god. 500. do 1450.) u
suvremeni svijet. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #11)
reostat: elektrini ureaj koji variranjem otpora kontrolira struju.
(Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #4)
486
TUMA POJMOVA
replav: engl. doslovno znai ponoviti snimku nekog zapisa. (Knjiga trea,
Deveto poglavlje - Prvi dio, #2)
represija: zapovijed da organizam ne smije neto uiniti. (Knjiga prva,
Prvo poglavlje, #17)
restimulacija: reaktivacija prolih sjeanja zbog okolnosti u sadanjosti
koje nalikuju onima iz prolosti. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #28)
restimulatori: aproksimacije sadraja reaktivnoga uma ili nekog njegova
dijela koje organizam kontinuirano opaa u svojoj okolini. (Knjiga
druga, Drugo poglavlje, #30)
reumatska groznica: bolest uobiajenija kod djece nego kod odraslih;
njezini simptomi su groznica i bolovi u zglobovima, a esto uzrokuje
oteenje srca. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #6)
reverie: stanje reveriea je zapravo samo naziv. Ta je oznaka uvedena
kako bi pacijent osjetio da se neto promijenilo, te daje sada doao do
stanja u kojem mu je pamenje vrlo dobro, ili u kojem moe uiniti
neto za to inae nije sposoban. Zapravo, on je to ionako u stanju
initi cijelo vrijeme. Nije rije o neemu neobinom. Osoba je potpuno
budna, a zamolivi je da jednostavno zatvori oi ona je tehniki u
reverieu. (Knjiga trea, Prvo poglavlje, #2)
revizor: osoba ovlatena za reviziju (provjeru ili pregled) rauna. (Knjiga
druga, Deveto poglavlje, #4)
roller-coaster: engl., pojam oznaava naizmjenina poboljanja i
pogoranja kod osobe. Naziv dolazi od istoimene eljeznice u
zabavnom parku. To je mala eljeznica koja se kree ponirui i
uzdiui se po visokoj, otro zavojitoj stazi sa strmim uzbrdicama i
nizbrdicama. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #5)
Ronald Ross (1857-1932.): britanski lijenik. (Knjiga druga, Deseto
poglavlje, #1)
sadanje vrijeme: vrijeme koje je sada i postaje prolost onako brzo kako
ga se promatra. Taj se termin slobodno primjenjuje i na upravo
postojeu okolinu. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #16)
samokontrola: autohipnoza ili pokuaj auditiranja samog sebe bez
prisustva auditora. Kada se pokuava u dijanetici, autohipnoza
vjerojatno nije nita drugo do besplodni mazohizam. Ako se pacijent
stavi u autohipnozu i vrati se, u namjeri da doe do bolesti ili roenja
487
 DiJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
ili prenatalnih engrama, uspjet e se jedino razboljeti. (Knjiga trea,
Deveto poglavlje - Prvi dio, #11)
samoodreenje: stanje u kojemu pojedinac po vlastitom izboru odluuje
hoe li ga njegova okolina kontrolirati ili ne. U odnosima s ljudima
osjea se sigurnim On razmilja, no ne mora reagirati. (Knjiga prva,
Drugo poglavlje, #18)
sanatorij: ustanova za lijeenje kroninih bolesti. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #7)
saveznik: u dijanetici to u osnovi predstavlja nekoga tko titi
bespomonu osobu i ima vrlo velik utjecaj na nju. Slabija osoba, kao
to je dijete, ak moe preuzeti karakteristike saveznika tako da
moete otkriti kako je, na primjer, hroma osoba u mladosti imala
hromog zatitnika ili saveznika. (Knjiga druga, Deseto poglavlje, #4)
Sax Rohmer: pseudonim Arthura Sarsfielda Warda (1883-1959.),
engleskog autora zagonetnih trilera, posebice serije o izmiljenom
junaku Dr. Fu Manchu. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #29)
Schopenhauer: Arthur Scopenhauer (1788-1860.), njemaki filozof.
Tvrdio je da su elje i pokretake snage ovjeka, kao i prirodne snage,
manifestacije odreene volje, osobito volje za ivotom koja predstavlja
sr svijeta. Schopenhauer je branio stajalite da funkcija volje znai
konstantnu borbu bez zadovoljstva, pa se ivot sastoji od patnje koja
jedino moe nestati kontroliranjem volje intelektom i potiskivanjem
elje za reprodukcijom (Knjiga druga, Peto poglavlje, #30)
scijentologija: scijentoloka filozofija. To je znanost o duhu i njegovoj
povezanosti sa samim sobom, svemirom i ostalim ivotom.
Scijentologija znai scio, znanje u punom smislu te rijei i logos,
znanost. Sama rije doslovce znai znati kako znati. Scijentologija je
put, a ne dizertacija ili dogmatski skup znanja. ovjek, radei
scijentoloke vjebe i studirajui scijentologiju, sam moe nai svoju Sir Isaac Neveton (1642-1727.): engleski matematiar, astronom i filozof,
istinu. Stoga, tehnologija nije sroena kao neto u to se treba
vjerovati, ve kao neto to se radi.
sekstant: instrument koji navigatori koriste za mjerenje kutne
udaljenosti zvijezda, mjeseca i sunca od horizonta, te pri utvrivanju
pozicije broda. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #16)
semantiki: koji se odnosi na ih dolazi od razliitih znaenja rijei ili
488
TUMA POJMOVA
drugih simbola. (Knjiga druga, Prvo poglavlje, #4)
senzorska traka: senzorskom trakom mogla bi se smatrati "mentalna"
strana razvodne kutije, a motorikom trakom tjelesna strana. Vidi
takoer motorika traka u tumau pojmova.
Shakespeare: William Shakespeare (1564-1616.), engleski pjesnik i
dramaturg iz vremena vladavine kraljice Elizabete I. (1558-1603.),
najpoznatiji autor u engleskoj knjievnosti. (Knjiga druga, Sedmo
poglavlje, #9)
sifilis: zarazna spolna bolest koja se oituje u tri faze: u prvoj bolest
djeluje lokalno; u drugoj napada kou i sluznicu; i u zavrnoj kosti,
miie i mozak. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #45)
silogizam: oblik rasuivanja u kojemu se zakljuak izvodi iz dvije
tvrdnje, kao u "Svi ljudi moraju umrijeti; ja sam ovjek; dakle, ja
moram umrijeti." (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #9)
simbiont: onaj koji ivi u simbiozi (bliska povezanost dviju ili vie
jedinki; tijesan suivot dvaju organizama). (Knjiga druga, esto
poglavlje, #4)
simbiozan: koji sudjeluje u suivotu slinih ih razliitih organizama radi
obostrane koristi. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #17)
simbolika logika: moderan tip formalne logike koji koristi specijalne
matematike simbole za pretpostavke i odnose meu pretpostavkama.
(Knjiga druga, Drugo poglavlje, #25)
sinusitis: upala sinusa, s glavoboljom i curenjem upalnog sekreta kroz
nos; upala jedne ili vie sinusnih upljina u lubanji. (Knjiga druga,
Drugo poglavlje, #6)
Sioux: pripadnik plemena amerikih Indijanaca koji ive u nizinama na
sjeveru SAD-a i jugu Kanade. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #29)
jedan od najveih genija koje je svijet ikada upoznao. Od temeljne su
vanosti njegova tri znanstvena otkria: metoda promjene varijabilnih
koliina, koja je polazite modernog diferencijalnog rauna, zatim
zakon sastava svjetlosti i zakon gravitacije. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #12)
sklop: dio banke pojedinca (kolokvijalno ime za reaktivni um) koji se
ponaa kao da je netko ili neto odvojeno od njega i koji mu ili govori
489
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
ili kree u akciju prema vlastitom nahoenju. ak moe, ako je
dovoljno estok, preuzeti kontrolu nad osobom. (Knjiga prva, Drugo
poglavlje, #8)
skolastik: onaj koji se tono dri tradicionalnih uenja, doktrina ili
metoda. (Knjiga prva, Drugo poglavlje, #17)
slijepe ulice: (fig) bezizlazne situacije, prividno nerjeive tekoe,
rasprave gdje nikakav dogovor nije mogu, itd. (Knjiga trea, Deveto
poglavlje - Drugi dio, #43)
sluaj: (engl. case) opi termin za osobu kojoj se pomae ili koju se
tretira. Sluaj se takoer odnosi na stanje osobe vodene sadrajem
reaktivnog uma. Sluaj neke osobe je nain na koji ona reagira na
svijet oko sebe na temelju zakljuaka njezinih aberacija. (Knjiga trea,
Prvo poglavlje, #3)
Sokrat (oko 469-399. pr.n.e.): grki filozof i uitelj koji je vjerovao u
"demona" iji ga je glas upozoravao kad god je bio blizu donoenja
pogrene odluke. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #8)
som: argon; u prenesenom znaenju - glupa osoba, tvrdoglava u
svojevoljnim postupcima. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio,
#7)
somatik: tjelesni. U dijanetici rije somatik oznaava tjelesnu bol ili
nelagodu bilo koje vrste. Koristi se zbog restimulativnosti rijei bol, te
u prolosti prisutne konfuzije, do koje je rije bol dovodila, izmeu
fizike i mentalne boli.
somatska traka: tako nazvana, budui da djeluje kao da je tjelesni
pokazivaM mehanizam vezan uz vrijeme. Auditor upravlja
somatskom trakom Nju se moe poslati na poetak engrama i ona e
tamo otii. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Prvi dio, #1)
somatski um: um koji sprovodi odluke na tjelesnoj razini, a voen je
analitikim ili reaktivnim umom.
sonik: prisjeanje zvuka pomou "uha uma".
spartanci: graani Sparte, grada u staroj Grkoj, koji su dijete ostavljali
na ivotu jedino ako bi pokazalo potencijal da postane korisno za
dravu. (Knjiga druga, Deveto poglavlje, #7)
spomen: posebna vrsta restimulatora; bilo koji predmet, radnja ili
obrazac ponaanja koriten od strane jednog ili vie saveznika. Na
490
TUMA POJMOVA
osnovu razmiljanja u istovjetnostima saveznik je opstanak, te je sve
to je saveznik koristio ili radio takoer opstanak.
Staljingrad: bive ime za Volgograd, grad na rijeci Volgi, Rusija. (Knjiga
trea, Deseto poglavlje, #1)
standardna memorijska banka: zapis svega to je, tijekom ivota pa sve
do sada, osoba opazila. Ne ukljuuje tjelesnu bol jer je ona zapisana u
reaktivnom, a ne u analitikom umu.
starac s mora: (engl. "Old Man of the Sea") lik iz prie "Sindbad
moreplovac" u Tisuu i jednoj noi. Naizgled bezopasan stani koji se
penje na ramena susretljivog Sindbada i odbija sii. Prilijepivi se
tako, ostaje tamo mnogo dana i noi, sve dok mu Sindbad, napivi ga,
nije uspio pobjei. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #12)
status: razlika u stupnju prestia - netko tko ima vii status uvjerava
nekog tko ima nii, samo zbog statusa. Auditor se moe nai u situaciji
gdje je nesposoban, kod nekih pacijenata, zadobiti dovoljan status da
bi s njima glatko radio, a kod drugih moe imati toliko visok status da
vjeruju svemu to kae. Kada ima prenizak status, ne vjeruje mu se;
kada ima previsok, previe mu se vjeruje.
staza: vidi vremenska staza.
stigma: biljeg srama, mrlja na neijem ugledu. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #9)
stimulans: ono to osobu ili objekt potie k aktivnosti ili energiji, ili
izaziva reakciju organa ili tkiva tijela. (Knjiga prva, Drugo poglavlje,
#10)
stoik: pripadnik ili istomiljenik grke filozofske kole koju je utemeljio
Zenon oko 308. godine pr.n.e., drei se ideje da bi ljudska bia trebala
biti slobodna od strasti i mirno prihvaati sve dogaaje kao neizbjean
rezultat boanske volje. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #23)
strihnin: gorka, veoma otrovna supstanca koja se koristi u vrlo malim
dozama kao stimulans. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio,
#37)
sulfonamid: bilo koja iz skupine kemijskih mjeavina s antibakterijskim
svojstvima. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #1)
supresor: sve vanjske sile koje umanjuju izglede za opstanak bilo koje
ivotne vrste.
491
 DlJANETlKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVIJI;
swami: glavar; gospodar: hinduistiki naziv iz potovanja, posebno za
hinduistikog religijskog uitelja. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #11)
umska staza: upotrijebljeno figurativno u smislu Rousseauove filozofije
o "prirodnomovjeku". (Knjiga prva, etvrto poglavlje, #2)
aman: sveenik ili vra u nekih naroda, koji tvrdi da jedini ima kontakt
s bogovima itd. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #2)
iljak za led: dugaka, tanka otrica za lomljenje leda. (Knjiga prva, Prvo
poglavlje, #10)
izofreniar: (psihijatrija) osoba koja pati od izofrenije, mentalne bolesti
u kojoj mahnito unutar jedne postoje dvije osobe. To je psihijatrijska
klasifikacija izvedena od latinskog schizo, to znai "cijepam" i grkog
phren, to znai "razum". (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #13)
uga: kona bolest koja pogaa dlakave ivotinje; uzrokuje je parazit, a
simptomi su intenzivan svrbe, stvaranje krasta i gubitak dlaka.
(Knjiga druga, Drugo poglavlje, #35)
talamus: unutarnje podruje mozga gdje poinju osjetilni ivci. (Knjiga
prva, Drugo poglavlje, #15)
talisman: predmet za koji se vjeruje da donosi sreu. (Knjiga trea,
Deveto poglavlje - Drugi dio, #24)
tehnika ponavljanja: ponavljanje rijei ili izraza da bi se izazvao pomak
na vremenskoj stazi u podruja ometanog razmiljanja koja sadre tu
rije ih izraz. Nakon to je auditor smjestio pacijenta u reverie, ako,
na primjer, otkrije da pacijent inzistira na tome da "ne moe nikuda
ii", auditor e od njega zatraiti da ponovi taj izraz. Takvo uzastopno
ponavljanje uvlai pacijenta u prolost niz vremensku stazu i u
kontakt s engramom koji sadri taj izraz. (Knjiga trea, etvrto
poglavlje, #11)
telepatija: komunikacija izmeu dvaju umova bez upotrebe govora,
pisanja, gesti itd. (Knjiga druga, etvrto poglavlje, #5)
Teorija o boli kao pokretau: teorija prema kojoj se, kad organizam
nepravilno reagira pod odreenim okolnostima, primjenom boli,
uskraivanja ih nekog drugog neprijatnog djelovanja moe putem
izbjegavanja postii eljena naobrazba ih ponaanje. (Knjiga prva,
Tree poglavlje, #27)
492
TUMA POJMOVA
terra incognita: lat. nepoznata zemlja; podruje ili predmet o kojemu se
nita ne zna.
testosteron: muki spolni hormon. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #13)
Theda Bara: umjetniko ime Theodosiae Goodman (1890 - 1955.),
amerike glumice koja je igrala uloge zlih ena u etrdeset filmova
izmeu 1915. i 1919. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #3)
6: theta, osmo slovo grke abecede. Oznaava misao, ivot ili duh. (Knjiga
druga, esto poglavlje, #1)
tiroksin: hormon koji regulira rast i razvoj tijela. (Knjiga druga, Peto
poglavlje, #15)
tjelesno kanjavanje: (pravo) kazna, tjelesno kanjavanje, poput
bievanja, provedeno nad osobom optuenom za zloin: u prolosti je
ukljuivalo smrtnu kaznu , osude na godine zatvora itd. (Knjiga
druga, Osmo poglavlje, #6)
ton od tri tisue vibracija: zvuk zvonjave sa tri tisue vibracija ili
ciklusa u sekundi. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi dio, #41)
tonska skala: pokazuje emocionalne tonove (raspoloenja) osobe. Ti
tonovi, poredani od najvieg do najnieg, dijelom su: blaenstvo
(najvia razina), entuzijazam (kako idemo prema dolje),
konzervativnost, dosada, antagonizam, ljutnja, prikriveno
neprijateljstvo, strah, tuga, apatija. (Knjiga prva, Tree poglavlje, #7)
topektomija: (psihijatrija) operacija kojom se uklanjaju dijelovi mozga,
otprilike kao kad vadite sriku jabuke.
Torquemada: Tomas de Torquemada (1420-1498.), prvi veliki panjolski
inkvizitor. panjolska inkvizicija utemeljena je pod vladavinom
Ferdinanda i Isabelle (1478.). Torquemada ju je centralizirao nakon
njegova imenovanja u Velikog Inkvizitora, godine 1483. Dijelom
pretjerano, dijelom zaslueno, bio je na glasu kao vrlo okrutan zbog
naina na koji je inkvizicija djelovala, i koja je, navodno, odgovorna za
spaljivanje oko dvije tisue ljudi izmeu 1481. i 1504. (Knjiga trea,
Sedmo poglavlje, #13)
transfer: (psihoanaliza) proces u kojemu, i pomou kojega se osjeaji,
misli i elje prebacuju s jedne na drugu osobu, posebno u psihoanalizi,
gdje analitiar predstavlja cilj prebacivanja. (Knjiga trea, Peto
poglavlje, #7)
493

DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVLJU
transorbitalna leukotomija: (psihijatrija) operativni zahvat u kojem se
pacijentu, dok je pod elektro-okom, u svako oko gura jeftin iljak za
led, da bi dosegnuo analizator i razderao ga na komade. (Knjiga prva,
Peto poglavlje, #1)
trauma: bolno emotivno iskustvo ili ok, koje esto ima trajne psihike
posljedice i, ponekad, neurozu. (Knjiga trea, Deveto poglavlje - Drugi
dio, #42)
tuberkuloza: iscrpljujua zarazna bolest koja napada razliite dijelove
tijela. (Knjiga druga, Peto poglavlje, #8)
tvornica lai: tehniki, fraza sadrana u engramu koja zahtijeva
izbjegavanje istine (prianje lai) - izvorno nazvana krivotvoritelj.
u divljem braku: ivjeti zajedno u seksualnoj vezi bez legalno
sklopljenoga braka. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #32)
ukljuivanje: (engl. key - in) Uiniti aktivnim Ukljuivanje je trenutak
kada je okolina oko budne, no umorne ili iscrpljene, jedinke slina
mirnom (neaktivnom) engramu. U tom trenutku engram postaje
aktivan. (Knjiga druga, Drugo poglavlje, #27)
utisci: prepoznatljivi osjeaji ili impresije koje um prima putem osjetila.
(Knjiga druga, Prvo poglavlje, #2)
utopijski: odnosi se na utopiju, idealizirano mjesto, stanje ili situacija
savrenstva. (Knjiga druga, Osmo poglavlje, #8)
uzurpirati: nepravedno prisvojiti (pravo, privilegiju, itd.). (Knjiga trea,
Sedmo poglavlje, #9)
valencija: osobnost. Termin se koristi da bi oznaio posuivanje neije
osobnosti. Valencija je zamjena za sebe uzeta nakon injenice gubitka
samopouzdanja. Preclear "u valenciji svojega oca" ponaa se kao da je
otac. (Knjiga druga, Tree poglavlje, #7)
valenci jski zidovi: vrsta zatitnog mehanizma kojim je odijeljen naboj
sluaja, kako bi pojedincu dopustio da barem neko vrijeme
funkcionira. (Knjiga trea, Sedmo poglavlje, #25)
Vede: najstarija pisana sveta djela hinduizma. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #12)
vektor: usmjerena veliina za iju je karakteristiku, osim brojanog
znaenja, potrebno navesti i njezin pravac (npr. sila, brzina). (Knjiga
prva, Peto poglavlje, #2)
494
TUMA POJMOVA
vesele devedesete: razdoblje naglog uspona u SAD-u 1890-ih zbog
industrijske revolucije. (Knjiga trea, etvrto poglavlje, #6)
virus: mikroorganizam koji se moe razmnoavati samo unutar stanica
ivih domaina, uglavnom bakterija, biljaka i ivotinja. (Knjiga druga,
Drugo poglavlje, #1)
vizio: prisjeanje prizora pomou "oka uma".
vivisekcija: operacija na ivoj ivotinji u svrhu prouavanja. (Knjiga
druga, Deveto poglavlje, #8)
vod: vodi elektriciteta (obino ica) koji prenosi struju od izvora do
potroaa. (Knjiga trea, esto poglavlje, #12)
voda trusovina: kinica koja se skuplja u upljinama panjeva, za koju se
u narodu smatralo da lijei bradavice. (Knjiga trea, Deveto poglavlje
- Drugi dio, #15)
vraanje: "slanje" dijela neijega uma u razdoblje iz prolosti, bilo na
mentalnoj ili na tjelesnoj i mentalnoj razini, te ponovnog
proivljavanja prolih dogaaja, na isti nain i s istim senzacijama
kao i tada.
vremenska staza: vremenski raspon od zaea do sadanjega vremena u
kojemu su poredani dogaaji iz ivota osobe. (Knjiga druga, Deveto
poglavlje, #3)
vudu: voodoo - oblik religije zasnovan na vjerovanju u arolije i magine
obrede, prakticira se na podruju Malih i Velikih Antila, Bahama i u
Americi. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #51)
VV.C.T.U.: Womerfs Christian Temperance Union - ensko kransko
udruenje trezvenjaka, organizacija koja vodi kampanju protiv
alkoholizma. (Knjiga trea, Deveto poglavlje- Drugi dio, #40)
William Harvev (1578-1657.): engleski lijenik i anatom, pronalaza
naina funkcioniranja cirkulacije krvi. (Knjiga druga, Sedmo
poglavlje, #10)
zavist zbog penisa: (psihoanaliza) potisnuta enska udnja za
posjedovanjem penisa. (Knjiga druga, Sedmo poglavlje, #7)
zigota: prva tjelesna stanica nove osobe. (Knjiga prva, Tree
poglavlje, #6)
zlatno doba: razdoblje najvieg napretka nacije i si., u kojem je neka
umjetnost ili djelatnost najsavrenija. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #5)
495
 DIJANETIKA: MODERNA ZNANOST O MENTALNOM ZDRAVIJI!

znak sumacije: (matematika) sigma(I) osamnaesto slovo grke abecede,

koristi se pri oznaavanju ukupnog zbroja niza lanova.
zombizam: nain ponaanja osobe koja djeluje kao da nema um ili volju.
Dolazi od voodoo (vrsta magije koju prakticiraju crnci Karipskog
otoja, posebice Haitija) rijei za le koji je oivljen nekom silom i
primoran sluati zapovijedi. (Knjiga prva, Prvo poglavlje, #9)
Zulu: velika skupina nekad ratobornih bantu crnaca jugoistone Afrike.
(Knjiga druga, Osmo poglavlje, #4)

496