I S TA R S K A Z E L E NA KU H A R I C A

Sadraj:
1. Uvodna rije 2
2. Istarska zelena kuharica
2.1. Ljekovito bilje 3
2.2. Kadulja 4
2.3. Kopriva 6
2.4. Koroma 8
2.5. Lavanda 10
2.6. Lovor 12
2.7. Majina duica 14
2.8. Maslaak 15
2.9. Maslina 18
2.10. Metvica 20
2.11. Smokva 21
2.12. Smrikva 22
2.13. ipak 24
2.13. paroga 25
3. uli smo, probali smo
3.1. Predavanje doktorice Olge Dabovi-Rac u O Stoja Pula 28
3.2. Predavanje u Dnevnom boravku Drutvenog centra Rojc 30
3.3. Studijsko putovanje na OPG Kufti - putovima Marane 31
4. Literatura i izvori 32

1
Uvodna rije
Suradnju na projektu Zelene Istre, Istarski zeleni pjat, prihvatile smo
s oduevljenjem potaknute dananjim prehrambenim navikama djece
i mladih. Uenici O Stoja iz Pule, Lucija i Nika Juraga, Marta Pui,
Dorotea indilj, Valter Omerovi, Toni egota, David ori, Dominik
Fontana, Anja Kuzmi, Denisa Malko, Ana Miloti, Kaja Radoevi,
Jana Foak, Bla Vui, Ivan Modruan, Leana Buri i Katarina Bubi brojne zanimljive knjige. Prouavanjem ljekovitog bilja bave se brojni
glavni su realizatori projektne aktivnosti - osmiljavanje, pisanje i
ilustriranje Istarske zelene kuharice.
U provedbi aktivnosti i radu s uenicima koristile smo istraivake
i analitike metode. Sve radnje vezane uz prikupljanje podataka o
biljkama, sakupljanje recepata, uobliavanje tekstova i pisanje recepata,
crtanje biljaka, fotografiranje i pisanje izvjea, uenici su samostalno
odradili, to ih ini autorima ove knjige.
Cilj projekta bio je potaknuti uenike na razmiljanje o zdravoj prehrani
te ukljuiti kolsku kuhinju u izradu tradicionalnih i modernih istarskih
jela na temelju autohtonog istarskog bilja, to je i temelj zdrave prehrane.
elja nam je bila djecu potaknuti na vlastite zakljuke o vanosti zdrave
prehrane. Nadamo se da e u iduim kolskim godinama neki od ovih
recepata zaivjeti u tanjurima kolske kuhinje. To nam je i krajnji cilj.
Recepti iz nae kuharice preuzeti su na izvornim lokalnim govorima,
to pridonosi zanimljivosti samog teksta. Otkrivajui recepte, uenici
su otkrivali njima nepoznato istarsko bilje te tako uili o obiljejima,
ljekovitosti i pravilnoj uporabi bilja. Uei o bilju, uenici su uili
o vlastitom zaviaju. Ako poznaje vlastiti zaviaj, poznaje i sebe, a
ako poznaje sebe, zna to je za tebe dobro a to je svakako zdrava
prehrana!
Ticijana Beni, prof. i Sonja Bani, prof.
2 3
Ljekovito bilje
Mnogi misle da je ljekovito bilje ono bilje koje je vrlo lako pronai
bilo gdje i bilo kad u prirodi i da to bilje u trenutku pomae protiv
raznih bolesti. To je djelomino istinito. Postoje neke biljke koje
moemo pronai i u vlastitom dvoritu, a da nismo ni znali da tamo
rastu i koja ljekovita svojstva imaju. O ljekovitom bilju napisane su
znanstvenici, ali i mnogi amateri, ljubitelji ljekovitog bilja koji se ele
pribliiti prirodi i ivjeti u skladu s njom.
Svaka biljka ne raste tijekom cijele godine i svaka biljka ne raste u istom
podneblju. Razliite biljke svojim svojstvima utjeu na razliite dijelove
ljudskog organizma i pomau u lijeenju bolesti ili u odravanju zdravlja.
Ljekovito bilje i njegova uporaba poznati su ve u dalekoj prolosti - u
starom Egiptu i Mezopotamiji. Uporaba ljekovitog bilja poznata je i u
najstarijoj povijesti Hrvata - u prehrani i u medicini.
U ovoj smo kuharici opisali biljke koje rastu na podruja Istre i
prezentirali njihovu uporabu u prehrani putem recepta do kojih smo
doli razgovorom s naim bliskim sugovornicima i na temelju njihovih
svjedoanstava.
Uenici
 Kadulja
Kadulja (lat. Salvia officinalis) je viegodinja
zimzelena biljka grmolikog oblika. Raste u visinu do
etrdesetak centimetara te ima vrlo izraen miris.
Stanite su joj kamenjari te drugi stjenoviti i suhi
predjeli istonog dijela Istre, a raste i po Dalmaciji.
Stabljika i listovi su blago dlakavi, a biljka se moe
uzgajati ili rasti u divljini. Cvate u svibnju kada daje
tamnoljubiaste cvjetove. Ima viestruku ulogu: kao
zainsko i kao ljekovito bilje. U terapeutske svrhe se
koriste listovi koji su bogati vitaminima C i B1, kao i
mineralnim solima.
Cvjetovi se beru od svibnja do kolovoza, a sue se
na prozranim mjestima te, kao i listovi, imaju vrlo
snaan aromatini miris. Korisni su kod upale desni,
probavnih tekoa, te uz dodatak meda i mlijeka, pri
lijeenju upale grla. Sueni listovi, uz zadravanje u
ustima dulje vrijeme, iste desni i jaaju zubno meso.
Ukoliko se utrljaju na kou glave, postiu dobar
uinak pri rastu kose.
U Vodnjanu i Balama se za nju koristi izraz svis, u
Rovinju svia, a na akavici se rabi termin kus.
4 5
Recepti
Buro z kaduljon (prema receptu none Boenke Rajko iz Pule)
Za ovi recept more se uzeti suenu ili friku kadulju (suha se kadulja u bocunima more
uvati i lito dan).
Triba:
100 g bura Prontivanje:
1 lica na malo narizanog lista preemula Narizanog lista preemula i kadulje triba
Po lice narizane kadulje zmiati z mekin burom. Tako uinjeni
Sol i papar buro bit e dobar za namazati na
prepeeni kruh ili na polovicu peena
Prijedlog za kolsku kuhinju: marenda krumpira u lugu.
Savor (marinada) od srdela s rumarinon i kaduljon
(prema receptu Vesne Medvedec iz Funtane)
Funtanjanski
Prontivanje:
Triba:
Uistiti ribu, prociditi, motati u muku
2 kila sardele,
i frigati; stackati preemuja na grubo,
1 buket preemula,
cesan, kapulu, lie rumarina i slavuju;
1 mala glava cjesna,
pokriti dno iroke padele miancom i
2-3 kapule,
posloiti sardele i tako sve dokle na vrhu
3 male grane rumarina,
bude kapule i mirodij; zgor svakega rieda
10 listi slavuje,
sardela hititi mrvice; u pinjati skuhati
uje za frigati,
litro i po vode s miuolom uosta, malo
mio uosta,
soli i papra i cetiri lice uja na kojen se je
muke koliko kuri,
frigala riba, skuhati i uliti priko ribe tako
mrvice,
da se pokrije, pustiti da stoji jedan dan
soli i papra
na friken. Sardele se moraju prontati na
mjaken vognju da se ne zgore, tako da
budu meke.
Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
 Kopriva Recepti
Kopriva in tea
(prema receptu babe Milene Obrovac iz Pule)

Prontivanje:
Pola kila mlade koprive kuhati u slanoj vodi kvarat od ure,procidit. U drugu teu vri par
lica ulja od ulik, malo esna i koprivu. Vri soli i prodinstati.
Kopriva ili ara (lat. Urtica dioica)
je biljka koja raste irom svijeta i smatra se
Prijedlog za kolsku kuhinju: marenda/ruak
jednom od najrasprostranjenijih ljekovitih
biljaka na naim prostorima. Raste na
vlanom zemljitu bogatom azotom, a cvjeta
od proljea pa sve do jeseni.

Ono to koprivu ini ljekovitom biljkom

Vegetarijanska kuina
(prema receptu mame Vere ori iz Pule)
su mineralne soline soli, kao to su natrij, Prontivanje:
kalij i fosfor, zatim eljezo i kalcij, kao i Triba: Koprivu dobro oistite i temeljito
vitamini A i E. Sastojci koprive proiavaju 800 g mlade koprive operite, hitite u teplu vodu i shuhajte.
krv, sprjeavaju upale i potiu izbacivanje 2 kuglice sira mozzarelle Iscidite i tanko nariite i propirjajte
tetnih tvari iz organizma. Kopriva utjee na 50 g ribanega parmezana na liici maslaca. Zainite ribanim
izmjenu tvari i u organizmu potie izluivanje 50 g ribanega ementalera parmezanom i ementalerom. Istresti
probavnih tvari te olakava razgradnju masti. Maslac koprivu u padelu namazanu maslacem,
Sol pokrijte listiima mozzerelle i stavite u
Bez obzira na njena ljekovita svojstva, kopriva paher da se zapee dvajset minuti.
se ne upotrebljava svjea jer moe otetiti
bubrege. Za tu svrhu preporuuje se pripremiti
ju kao aj koji slui za ienje organizma i za Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
bolesti mokranih putova. Listove mlade
koprive (iji vrhovi are) dobro je koristiti kao
obloge. Iako pee i svrbi, plikovi i bol brzo
prou, a opekline od koprive jaaju imunitet
i smanjuju reumatske bolove.

6 7
 Komora ili Recepti
koroma
Maneta od koromaa
(prema receptu babe Milke Blareina iz Biii)

Komora ili koroma Prontivanje:

Najbolje je nabrati mladi koroma u prolie. Koroma triba malo
(lat. Foeniculum vulgare) raste
skuhati ili ubariti dan prije kuhanja manetre. Uzeti dvi do tri ake
po kamenjarima Hrvatskog primorja
kurega faola i staviti ga da se namae veer prije. Ujutro triba
i Dalmacije, uz rubove polja, a uzgaja
par menuti prokuhati fao, priciditi i staviti u padelu sve a rabi za
se i u vrtovima. Biljka je visine 80-120
manetru: koroma, etiri velika kumpira zrizanih na kockice, glavicu
cm sa upljom i granatom stabljikom
kapule, anke malo esna, fao i kost od suhih rebri. Bilo bi anke
s tamnocrvenim, duboko urezanim
dobro vri suhi jazik od prasca, za gut. Nakon kvarnar menuti zvade
listovima. Komora je jedno od
se kumpiri (dva cila ke ste putili) i spetaju se na pjatu zboka pak se
najboljih sredstava za poboljanje
tornaju u manetru da bi je zgusli. Ako je potribe, stavi se malo soli i
opeg stanja organizma, posebice kod
papra. Za jeno dvi ure manetra od koromaa je pronta.
slabokrvnih ena. Od komoraa se
dobiva lijek protiv kalja, bolova u
prsima, loe probave i greva probavnog
sustava, prehlade i gripe. Prakom od
Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
mljevenog komoraa posipaju se neka
jela. Sadri eljezo, kalij, kalcij, fosfor,
sumpore te masti, eterino ulje i eer.

8 9
 Lavanda
Lavanda (lat. Lavandula), grmolika mediteranska
biljka koja vue porijeklo s grkih otoka, nosi sa sobom
povijest dugu 2500 godina.
U to vrijeme otkriveno je i imenovano tridesetak vrsta i
dvjestotinjak podvrsta i vrsta lavande. Pridavala su joj se
razna svojstva i ovjek ju je upotrebljavao u razne svrhe:
od kulinarstva do medicine, higijene tijela ili rublja.
Zbog ugodnog mirisa i ljekovitosti aj od cvjetova
lavande ima iroku primjenu. Tradicionalan je lijek za
umirenje i ublaavanje nesanice te protiv glavobolje.
Lavandin cvijet djelotvoran je i kod prehlade i infekcije
dinih putova. Potie probavu i uklanjanje tetnih tvari
iz organizma, a nezaslaen aj pomae kod eluanih
tegoba. Osueni cvjetovi omiljeni su za punjenje jastuka
za oputanje i bolji san. Koriste se kao dodatak pri izradi
domaih kozmetikih pripravka, losiona, kupki i sl.
Za boicu eterinog ulja lavande s pravom se kae da je
prva pomo u kui, a neizostavna je u aromaterapiji. Triba:
Eterino ulje, dobiveno parnom destilacijom, oputa,
okrepljuje i unosi sklad u duh. Izvrstan je antiseptik. Ulje
se upotrebljava za njegu svih vrsta koa, moe se nanositi
izravno na kou ili pomijeano s temeljnim uljem.
Kod opekotina i rana znaajno ubrzava zacjeljivanje, a
pomae i kod akni, gljivinih oboljenja, uboda insekata,
upala i alergija na koi.
Upotreba ulja u aromatskoj lampi ili lagano inhaliranje
koristi kod bronhitisa i gripe, a grgljanje razrijeenog
lavandina ulja (jedne kapi u ai mlake vode) pomae
kod upale grla i promuklosti. Kupka s uljem lavande
smiruje napetost, visoki krvni tlak, oputa greve i
menstrualne tegobe, a kod reumatskih problema koristi
se ulje s lavandom.
10
Recepti
Muffini s lavandom i borovnicama (recept pronaen na internetu)
Triba: Prontivanje:
350 g muke Triba zmiati cvitove lavande i cukar,
1 liica sode bikarbone najbolje u mikseru ko ne morete na ruke.
2 liice praha za pecivo Zmiati muku, sodu, preh za pecivo i so
malo soli u jenoj kudeli. U drugu staviti i zmiati
200 g cukera cukar z lavandon, jaje, jogurt i malo ulja.
120 ml ulja Staviti i malo ribane korice od limuna
1 jaje za gut. Pokle tega sve pomiati u istu
250 ml jogurta kudelu i zliti u male kalupe za kolaie.
2 limuna Muffini se peu dvajset menuti na dvisto
2 liice cvita lavande stupnji u zgrijanen paheru.
Prijedlog za kolsku kuhinju: desert uz ruak
Sladoled od lavande i meda (recept pronaen na internetu)
Prontivanje:
2,5 dl mlika U padelicu triba zagrijati milko i cvitove
1,5 dl vrhnja lavande, dva kvarta. Neka se uhlade i onda se
10 dag cukera doda, u joped grijano mliko, dvi lice meda.
20 dag cukera u prahu Cukar, vrhnje i uto od jajeta posebno
15 dag muke se stue, doda se u to malo mlika. Kad se
uhladi, sve staviti u kudelicu za sladoled. U
7,5 dag maslaca
drugu se kudelicu stue bilo od jajeta, doda
3 jaja se muka, cukar u prahu, maslac (rastopljeni)
4 lice meda od lavande i malo vrhnja a ustane. Sve se to zmia
2 lice cvitova lavande dobro i stavi u male kalupe. Kalupe peete
na dvisto stupnji dok ne budu lipo gotovi.
Zvadi se he van i u sredinu, kadi je prano,
Prijedlog za kolsku kuhinju: desert uz ruak vre se ohlaeni sladoled od lavande kega
ste prije prontali. More se na to staviti i malo
meda ko preljev.
11
 Lovor
Lovor (lat. Laurus nobilis)
ljekovita, zainska i aromatina biljka.
Izrasta u zimzelen grm ili stablo visine do
nekoliko metara. U Istri raste na itavom
obalnom pojasu te posebno u umama oko
Lovrana koji je po ovoj vrsti dobio ime.
Cijenjen je jo od antike kada je smatran
svetim drvetom. Njegove su granice
darivane pjesnicima, vojskovoama i
drugim slavnim osobama ime im se
iskazivalo ast i hvalu. List je njegov
najcjenjeniji dio, a koristi se svje i osuen.
Lovor ima dvostruku primjenu: kao zain
i kao ljekovito sredstvo. Sadri eterino
ulje, krob, tanin i gorku supstanciju, a
njegov je plod pun eterinih ulja, masnog
biljnog ulja, kroba i eera. Lovorov
list ima i antiseptino djelovanje te
jaa tek, poboljava probavu i izbacuje
nagomilane plinove u crijevima. Dobar je
za iskaljavanje, a koristi ga se u lijeenju
kroninog bronhitisa, prehlade i gripe te
reumatizma.
U istarskoj kuhinji je nezamjenjivi
sastojak pri zainjavanju svinjskog peenja
s kupusom, marinade za divlja te za
pripremanje domaih kobasica i pruta. Na
istro-mletakom dijalektu se naziva lavarno
(ili slavarno u Piranu) dok se na akavici
kae jagorinka.
Recepti
ugo na istarski
je (prema receptu bake Tine iz Bala)
Triba: Prontivanje:
Meso 500 g Prvo zafrigamo bulju (luk) dok ne
Luk dobije zlatnu boju, zatim dodamo
enjak 2 (mala trukola) oprano meso narezano na kockice. Kada
Konerva 1 lica se to malo zapee, doda se vino, mrkva
Lovor, rumarin, maorana (svega malo) i svi zaini. Treba se stalno mijeati da
Vino bijelo Malvazija 1 dl ne zagori. Kad je ve dobilo boju, doda
Ulje (malo obino i maslinovo) se vino i voda. Neka jo malo kuha te se
Mrkva (po elji se moe i naribati) doda konerva. Sve se mora kuhati dvi
ure na laganoj vatri. Kad je meso meko,
to znai da je ugo gotovo.
Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
Srdele z salvijon, javoron i rumarinon
(prema receptu babe Marije Crljnica)
Prontivanje:
750g uiene srdele pofrigati u pruri na maslinovom ulju (ne do kraja). Prije friganja
malo staviti u muku. Pofrigati od oka jeno malo kapule. Sardele triba staviti u tu kapulu,
dodati malo vode i octa, koliko triba da he poklopi. Srdele poslagati u pijadinu jenu preko
druge. Sada triba staviti rumarina, javora, salvije, rumarina i limuna. Putiti jedan dan da
stojidu i onda se moru isti.
Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
12 13
 Majina duica Maslaak i ostalo
srodno bilje
Majina duica (lat. Thymus
longicaulis) je viegodina zeljasta biljka
grmolikog oblika vrlo jakog aromatinog
mirisa. Raste na osunanim livadama, Maslaak (lat. Taraxacum) iz
panjacima te kamenitim podrujima po porodice glavoike (Asteraceae, raniji naziv
itavom podruju Istre, od planinskog Compositae) je jo jedna u nizu ljekovitih
pojasa do mora. Listovi su nejednaki, i lako dostupnih biljaka porijeklom iz
okruglasti, jajasti te vrlo grubi do koasti. Grke.
Terapeutska svojstva imaju svi dijelovi
biljke. Iscjedak u sebi nosi dva fenola koji Sirovi ili osueni korijen maslaka moe
sadre antibakterijska svojstva te, u tom djelovati proiavajue za nae tijelo
smislu, ima vrlo iroku ljekovitu upotrebu. ako se koristi kao aj. Potie probavu i
uravnoteuje urinarno zdravlje. Takoer
aj od ove biljke je takoer vrlo znaajan se smatra odlinim protiv zgruavanja krvi.
u lijeenju oboljenja dinih organa te jaa
eludac i ivce. Oputa greve te pomae Maslaak neki nazivaju i divljim radiem.
kod crijevnih komplikacija. Majina duica Od davnina se maslaak upotrebljava za
se koristi u pripremanju miriljavih ulja, jelo u obliku zelene salate. Lie maslaka
biljnih likera te se dodaje marmeladama, najbolje je brati dok jo biljka nije poela
sirevima i vonim salatama. Koristi se i kao cvasti jer su tada listovi ukusniji i manje
zain peenjima, umacima te kod spremanja gorki. Najbolje je brati lie biljke koja
ribe. Osueni listovi sloeni u manje vreice raste u hladu. Takvo je lie sonije i
slue osvjeivanju ormara s odjeom. manje gorko u odnosu na lie biljke koja
je izloena suncu.

Recepti Nema mjesta gdje ne moe niknuti

maslaak. Korijen mu je debeo i vretenast,
a listovi se razviju u prizemnoj rozeti. Cvate
u proljee prekrasnim utim cvjetovima
smjetenim na ravnoj uspravnoj i upljoj
aj od majine duice (preuzeto s interneta) stabljici visokoj od 10 pa ak do 30 cm.

Vrhom punu ajnu liicu bilja prelijemo s 1/4 litre upravo prokuhane vode i ostavimo da
kratko odstoji.

Prijedlog za kolsku kuhinju: napitak uz marendu/ruak

14 15
 Recepti
Frita ud divljega radia (prema receptu Eveline Vincek iz Galiane)
Triba: Prontivanje:
150g divljega radia Ubrani divlji radi triba oistiti i tabelo
4 jaja oprati. Radi se skuha u slanoj vodi pa ga
Soli se procidi i zrie na fino. Radi se pokle
sfriga na maslinovom ulju i na njega se
hite stuena jaja. Ko rabi, se doda soli i
Prijedlog za kolsku kuhinju: marenda preenta u lipoj terini.
Sirup od maslaka (prema receptu none Albine Voten iz Rovinja)
Triba: Prontivanje:
200g cvjetova maslaka, Cvjetove oistiti u vodi i pustiti da zavriju,
1 l vode, skloniti s vatre i ostaviti 30 min. na
hlaenje. Zatim procijediti, dodati eer
1kg eera i
1 limun. i limunov sok, vratiti na vatru i kuhati
skroz dok se ne postigne gustoa sirupa.
Sirup je odlian kao preljev za deserte,
dodatak jelima na temelju mlijeka ili kao
dodatak u biljnim ajevima. Koritenje
Prijedlog za kolsku kuhinju:
sirupa podie imunitet to stvara zatitu
napitak uz marendu/ruak organizma od proljetnih alergena.
Fritaja od maslaka (prema receptu bake Albine Voten iz Rovinja)
Triba: Prontivanje:
Oistiti maslaak i oprati. Kad voda
Maslaak 500 g
Istarska panceta 100 g zakuha, dodati malo soli te kuhati 10
minuta . U drugoj posudi frigamo luk
Ulje maslinovo
Luk i narezanu pancetu na kocke, dodamo
Sol, procijeeni maslaak i tako frigamo 10
Papar i minuta. Kad vidimo da je to frigano,
5 jaja odmah dodamo istuena jaja i sve skupa
zamijeamo u fritaju.
Prijedlog za kolsku kuhinju: marenda
16
Salata od crvenega radia i kumpira
(prema receptu babe Ane Krulj iz kitae)
Triba: Prontivanje:
500 g kumpira Skuhati kumpire s koon. Kada se
200-300 g crvenega radia ohlade, uguliti he i zrizati i zamisiti
Malo soli
Kapula
s crvenim radiem. Staviti domaeg
maslinovog ulja, soli, octa i malo kapule.
Ocat
Domae maslinovo ulje
Prijedlog za kolsku kuhinju: uz ruak
Kontorno ud trava (prema receptu Eveline Vincek iz Galiane)
Triba: Prontivanje:
250g mlinjaka (mletako zelje) Ubrane trave triba oistiti i tabelo oprati.
250g maka - samo listovi Trave triba skuhati u slanoj vodi,a pokle
250g uia (zeje ui) ih se procidi i zrie na fino. Trave se poke
250g lavaca stavi frigati na hladno maslinovo ulje
s malo esna i mia se sve dok ne zgubi
(biljka s crvenkastim stabljikama
vodu. Ko rabi, se doda soli, a papar nek
kiselkastog okusa)
satve oni ki vole. Trave greju najbolje ko
Prijedlog za kolsku kuhinju: uz ruak kontorno s palentom i peenin meson.
Lagani ugo i palenta z rukolon
(prema receptu Zdenke Perovi iz Pule)
Prontivanje:
Triba: Pofrigati kapulu na maslinovom ulju, zatim dodati jedan
1 kapula poriluk sitno narizan i sve pofrigati na laganoj vatri.
2-3 tikvice (cuketi) Dodati cukete oguljene i sitno narezane,a zatim dodati
20-30 dkg ampinjona (na listie) izrezane ampinjone. Sve se pomalo pofriga na laganoj
1 poriluk vatri i u to se ubaci 1 dcl bijelog vina i 2 dcl vode. Lagano
Malo perina se kuha. Na kraju doda se malo konerve i ubaci sitno
rezani peremul.
1 dcl bijelog vina
U drugu teu ulijemo vodu, stavimo malo soli i kap
maslinovog ulja. Kaka voda zakuha, polako dodamo
palentu i stalno mijeamo.
Kada je palenta gotova, u jo teplu palentu ubacimo jednu
Prijedlog za kolsku
aku rukole i sve pomijeamo. Jo teplu palentu ulijemo u
kuhinju: ruak kvadratnu posudu i, kada se ohladi, nareemo na kocke.
Posluimo uz lagani ugo.
17
 Maslina
Maslina (lat. Olea europaea) je
zimzelena biljka koja se ve tisuama
godina uzgaja zbog ploda za jelo.
Smatra se da je maslina jedna od najstarijih
namirnica, poznata ve izmeu pet i
sedam tisua godina, porijeklom s Krete,
odakle se ubrzo proirila u Egipat, Grku,
Palestinu. Njezina upotreba u antikoj
Grkoj dovela je do irenja biljke prema
zapadnom Sredozemlju. Danas je sastavni
dio mediteranske kuhinje.
Maslina je istovremeno i simbol mira,
plodnosti i dugovjenosti. Spominje
se u Bibliji, Herkul je imao toljagu od
maslinovog drveta, Homer je maslinovo
ulje zvao kunim zlatom, a Hipokrat je
maslinovo ulje prepisivao kao lijek za vie
od ezdesetak bolesti. Pobjednicima na
Olimpijskim igrama na glave su stavljali
vijence od maslinovih granica, a za nagradu
su dobivali amfore s maslinovim uljem koje
je tada bilo veoma skupo i dragocjeno.
Od antikih vremena maslinovo drvo
osiguravalo je hranu, upotrebljavalo se
za ogrjev, a plod se koristio i u lijeenju
razliitih bolesti. Plod masline je bogat
bjelanevinama, vitaminima i masnim
kiselinama.
18
Recepti
Kuglice od sira s maslinama
(prema receptu tate Velimira egote iz tinjana)
Triba:
160 grama tvreg sira (gauda, trapist,
podravec, ementaler...ili neki drugi slian sir)
160 grama muke
113 grama maslaca, ili margarina
36-40 komada punjenih zelenih ulik
Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
Domai kruh
Triba:
250 g glatke muke
2 lice praka za pecivo
Malo soli
50 ml domaeg maslinovog ulja
150 ml teplega mlika ili vode
2 renja esna
Majina duica, perin i drugo zainsko bilje
Prijedlog za kolsku kuhinju: uz ruak/marendu
19
Prontivanje:
Zmiati na sitno rendani sir, muku i
meki buro, zamisiti tabelo tisto.
Tisto zrizati na svene kuse, spetati na
male kruge u ke se stave uciene ulike,
a on a uiniti iste balotice. Balotice se
stavi na hartu za pei, staviti u pe na
dvisto stupnji i pei pentaejst menuti.
Prontivanje:
U padelu promiati muku, praak za
pecivo i soli. Zgrijati mliko ili vodu,
a zainsko bilje i esan sitno narizati.
Dodati muke, domaeg ulja, bilje i na
kraju mliko ili vodu te zamisliti glatku
muku. Ako se tisto zalijepi, dodati jo
malo muke. paher zgrijati na 175 C.
Rastanjiti tisto na eljenu debljinu i iz
tista izrizati malene pogaice ili po elji
oblikovati kruh. Povrinu tista lagano
posuti mukon, staviti u lim i pei 15-20
minuti.
 Metvica ili menta ipak
Metvica ili menta (lat. Mentha ipak - plod divlje rue (lat. Rosa
piperita) je aromatina jednogodinja canina). Od ipkova ili samih sjemenki
zeljasta biljka. Stabljika raste u visinu do dobiva se aj za ublaivanje bolova,
80 centimetara, ponekad i vie. U Istri raste isti uni i mokrani mjehur, bubrege
nekoliko vrsta i moe ih se nai na vlanim i regulira izmjenu tvari. aj od cvijeta
prostorima, uz rijeke i potoke te u poljima. divlje rue blago suava krvne ile pa se ak
Sadri mentol koji je njezin temeljni preporuuje tuberkuloznim bolesnicima.
sastojak. Cvate od lipnja do kolovoza, a isti dine putove i olakava disanje (isti
lie s vrhovima i cvjetovima se koristi sluz iz dinih putova), a i izuzetno je dobar
svjee ili sueno. uva se na tamnom, kod spreavanja prehlada i raznoraznih
hladnom i suhom mjestu. Sadri eterina virusnih infekcija (ovo svojstvo moe
ulja, eljezo i gorke tvari. zahvaliti izuzetnom bogatstvu vitamina).

Od mente se sprema aj koji dobro ipak - divlja rua sadri natrij, bogat je
djeluje na probavu, bolesti ui i jetre i vitaminom C, vitamin P, vitamine A, B2
druge zdravstvene smetnje. Za nesanicu i K, sadri limunsku kiselinu i jabunu
se preporua jedna kap tekuine (lista) kiselinu, eer, malo masnog ulja i vrlo
na jastuk dok ljeti, utrljana na kou, tjera malo eterinog ulja.
komarce.

Recepti Recepti
Voda s mentom (preuzeto s interneta) aj od ipka (preuzeto s interneta)
List mente uronimo u au vode, priekamo minutu i napitak je gotov. Kuhajte 0,2 l vode dok ne zavre. Stavite 1 vreicu u jednu alicu. Ako se aj ne nalazi u
vreicama, onda stavite jednu ajnu liicu biljke. Ulijte vodu u alicu. Ostavite alicu da
aj od mente (preuzeto s interneta) stoji 5 10 minuta. Procijedite aj.

ajnu licu biljke prelijte s 0,2 l vrele vode. Poklopite i pustite da odstoji 5 do 10 minuta. Prijedlog za kolsku kuhinju: napitak uz marendu/ruak
Procijedite i pijte svjee pripremljeni aj.

Prijedlog za kolsku kuhinju: napitak uz marendu/ruak

20 21
 Smokva Recepti
Smokvu (lat. Ficus) smatramo voem
najstarijih civilizacija, uzgajali su je Sumerani
Istarski smokvenjak
(prema receptu bake Albine Voten iz Rovinja)
i stari Egipani.
Prontivanje:
U Egiptu se spominje 4000 godina prije Smokve (kasne sorte)
Krista, a naeni su i uklesani prikazi Samo zrile smokve posloimo na dasku da se par dan sue na suncu, moramo ih obraati.
berbe smokava. Na Olimpijskim igrama Kad su suhe, moramo ih oprati u slanoj vodi,osuiti i samliti na makinu kao za kobasice,a
atletiari su tijekom treninga jeli smokve, moemo ih i rezati i tui s noem za pet. Kad vidimo da su dobro smeljene ,dodamo malo
a zabiljeeno je da su smokve bile najdrae domae rakije i sve skupa zamiamo i napravimo jednu balotu. Mora se paziti da dobije
Kleopatrino voe. Vuica je dojila Romula oblik sira . Kad je to gotovo, poloimo smokvenjak na jedan list i pustimo da se tako sui,
i Rema u sjeni smokve, a rimski politiar pokriti se mora s jednom gazom da ne dojdu muhe. Tako nam more durati cilu zimu.
Katon nagovorio je senat na 3. punski rat
s Kartagom bacivi meu senatore izvrsne
kartake smokve. U Bibliji je smokva esto Prijedlog za kolsku kuhinju: desert uz ruak
imenovana biljka, umjesto jabuke navodi
se kao drvo spoznaje, a uz maslinu i lozu,
kao simbol obilja. Adam i Eva nosili su
smokvin list, odnosno pregau spletenu od
listova smokve, a kad su zgrijeili, sakrili su
se u njenu sjenu.

Grci su smatrali da mo i snaga mukarca

potjee od drveta smokve. Heleni su
smokvu posveivali osjetljivom i bogu
Dioniziju koji je odrao svoje obeanje
i postavio falos od smokvina drveta na
grob Polihimniji. Na taj nain elio je
sauvati naklonost, slavu i samopouzdanje.
Obina smokva uzgaja se zbog svog jestivog
ploda u njenom prirodnom okoliu (na
Mediteranu), ali i u drugim podrujima
sa slinom klimom, na primjer ile,
Australija, Juna Amerika i u dravama
Teksas, Washington i Oregon u SAD-u.

22 23
 mrika ili Smrika paroga
mrika ili smrika (lat. Juniperus paroga (lat. Asparagus Officieales) je vrlo rairena biljna
oxycedrus) je zimzeleni grm ili drvo iz obitelji vrsta u mediteranskom podruju. Poznata po svojoj specifinoj
empresa. Raste u visinu do 14 metara, svi aromi, est je sastojak regionalnih jela. Pripada porodici ljiljana
njezini dijelovi imaju izrazito jak miris, a u Istri (Liliaceae) zajedno s lukom, enjakom i porilukom. Ime paroge
se nalazi uglavnom po obalnom pojasu, rjee dolazi od grke rijei asparagus to znai izdanak. paroga je
u unutranjosti. Drvo ima kronju okruglastog presaena po itavom svijetu tako da se danas moe nai od SAD-a
oblika te vrlo debele grane dok su listovi do dva do Novog Zelanda.
centimetra krute i duge iglice otrog zavretka. paroga je jedna od najstarijih samoniklih kultura Mediterana
Plodovi su bobice veliine 8-12 milimetara, u prvo gdje se uzgaja jo od antikog doba. Egipani su divlju parogu,
vrijeme zelene, a kasnije smekasto-crvene boje. koja je rasla uz tok rijeke Nila, osim za prehranu, nudili bogovima
na dar, a u grobnicama faraona su pronaene slike paroga. Grci su
Upotrebljavaju se za pripremu osvjeavajueg brali divlje paroge, a kao i Rimljani, vjerovali su da ima ljekovita
pia, koje ima naziv vin de zanevere - smrika, svojstva te su ih dodatno upotrebljavali kod uboda insekta i
ili za proizvodnju domae rakije, smrikovae. zubobolje. Rimljani prvi poinju kultivirati parogu, a znali su ju
Takoer se koristi u dijetama za mravljenje jer i zamrznuti, nakon branja na jugu, koijama su dopremali paroge
otklanja viak vode iz organizma. Potie rad na Alpe gdje bi njene izdanke drali u snijegu do est mjeseci, a
krvotoka i isti krv, a doda li se manja koliina nazad bi ih dopremili za velika slavlja.
njezinog mirisnog ulja u plamenik, dezinficira i Arapi su smatrali da ovaj izdanak ima afrodizijako djelovanje, te
isti zaguljive i neprozrane prostore. ga u 16-stoljetnom ljubavnom priruniku spominju kao stimulans
za ljubavne elje. U to je vjerovala i Madame Pompadour, a
Francuski kralj Louis XIV. dao je uzgajati paroge u staklenicima

Recepti kako bi ih mogao imati tijekom cijele godine.

paroga je, nutritivno gledano, vrlo uravnoteena namirnica.
Najbolji je biljni izvor folne kiseline, koja sudjeluje u sintezi DNA i
stvaranju eritrocita, a iji nedostatak moe izazvati anemiju. Folna
Smrikovica kiselina je posebno vana za ene u ranoj trudnoi i neposredno
prije trudnoe budui da drastino smanjuje mogue deformacije
(prema receptu babe Milene Obrovac iz Pule)
fetusa. Takoer sadri vitamin C. Od minerala prisutni su natrij,
Kilo smrikve vri u pinjatu sa dvi litri vode. Smrikva u vodi treba stajati misec dana,nakon fosfor i malo eljeza.
misec dan procidit i spremno je za pie. Od fitotvari, najvaniji je glutation koji je po svojoj prirodi
Savjet: najbolje je smrikovicu delat kad je bura. antioksidans i djeluje antikancerogeno. paroga sadri rutin,
tvar koja jaa stjenke krvnih ila i titi kapilare od oteenja.
Preporuuje se kod eerne bolesti, bolesti bubrega i jetre te kod
Prijedlog za kolsku kuhinju: napitak uz marendu/ruak reume i slabokrvnosti, a jak je prirodni diuretik (potie izluivanje
tekuine iz tijela).

24 25
 Recepti
Fui ili pljukanci sa parogama Fritalja od paroga
(prema receptu none Irene Ferletta iz Vrsara) (prema receptu babe Milene Obrovac iz Pule)

Triba: Prontivanje: Prontivanje:

aka paroga isjeckanih na 4-5 cm duine
10 dag pruta ili pancete
500g fui ili pljukanci
1dl vrhnja za kuhanje
Soli i papra po elji
Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak
Izdinstati paroge. Kad su skoro gotove, 10 deka sparog vri na 3 lice ulja od ulik u tavicu. Miat sa vrnjaom pomalo da krcka,
dodamo pruta ili pancete da se popri. malo polivat vodom.4 jaja i malo soli stu i izlit u sparoge. Pustiti dok se fritalja ne skupi
Dodamo vrhnje i popaprimo i posolimo s parogam.
po potrebi. To jo malo prokrkamo
i skinemo s vatre. U drugom loncu
skuhamo tjesteninu. Gotovo tjesteninu Prijedlog za kolsku kuhinju: marenda
ubacimo u lonac sa umakom i jo malo
kuhamo (1-2min) da se okusi promu.
Moemo servirati sa malo parmezana

Smrznute paroge
(prema receptu bake Albine Voten iz Rovinja)

Zapeeni njoki sa parogama u beschamelu Prontivanje:

(prema receptu none Irene Ferletta iz Vrsara) paroge najprije oistiti tako da ostane samo mekani dio, onda ih operemo barem dva puta,
u plastinu bocu s irokim grlo, stavimo vodu i par zrna soli, dodamo paroge i zatvorimo
Prontivanje: bocu. Tako pripremljene mogu se zamrznuti u zamrzivau i koristiti tijekom godine.
Skuhamo aku nasjeckanih paroga. Napravimo beschamel umak (na cca 50 g otopljenog
maslaca stavimo 5 velikih lica brana, to sve na laganoj vatri mijeamo sa pjenjaom i
dodajemo polako toplo mlijeko. Sve to mijeamo i kuhamo dok ne dobijemo glatku
smjesu.) U gotov beschamel umak dodamo ocijeene paroge, malo soli i papra. Skuhamo
1 kg njoka. Kuhane njoke stavit u vatrostalnu posudu i prelit umakom. Staviti u toplu
penicu na 220 stupnjeva 5-10 min da se zapee. Posluiti toplo uz malo parmezana

Prijedlog za kolsku kuhinju: ruak

26 27
uli smo,
probali smo
Predavanje doktorice Olge Dabovi-Rac u
O Stoja Pula
Dana 12. veljae 2014. godine, sluali smo predavanje o pravilnoj prehrani
djece i mladih. Predavanje nam je odrala dr. med. Olga Dabovi-Rac
koja nam je, prije samog poetka, podijelila letke o zdravoj prehrani.
Prema rijeima nae goe, u 2013. godini zapoeo je program promocije
pravilne prehrane u osnovnim kolama na podruju grada Pule. Cilj
Zavoda za javno zdravstvo Istarske upanije je uvoenje HACCP sustava
u kole i vrtie. Dr. Dabovi-Rac nam je ukratko pojasnila bolesti vezane
uz nepravilnu prehranu. Rado smo odgovarali na postavljena pitanja
te razgovarali o moguim zamjenama za nezdrave obroke. Zanimljiva
je bila pria o Morganu Spurlocku, amerikom novinaru i producentu,
koji se mjesec dana iskljuivo hranio samo hranom iz Mc Donaldsa te
mu se zdravstveno stanje pogoralo. Prava iznenaenost je nastala kada
smo doznali da tijekom razdoblja ubrzanog rasta moemo oboljeti od
anemije, ukoliko se nepravilno hranimo. U prezentaciji nam je prikazana
vanost pravilne prehrane, kao i piramida pravilne prehrane i tablica
zdravog jelovnika, odnosno razlika izmeu integralnog i preraenog zrna
penice. Dr. Dabovi-Rac je posebno naglasila da djeca ne smiju biti na
dijetama te da ne smiju preskakati dnevne obroke. Usvojili smo puno
novih informacija te smo slono zakljuili da bismo rado imali jelovnik za
marendu osmiljen od zdravih namirnica.

Uenici

28 29
Predavanje u Dnevnom boravku
Drutvenog centra Rojc
U petak 21.oujka 2014. odrano je predavanje u Dnevnom boravku
Rojca za uenike pulskih osnovnih kola o tetnosti pesticida i ekolokoj
proizvodnji hrane u Istri. Mr. sc. Nediljko Landeka odrao je zanimljivo
predavanje o tetnosti pesticida koje je slualo osamdesetak uenika
pulskih osnovnih kola. Naime, Mr. sc. Landeka volonter je i lan
udruge Zelena Istra. Dok nam je o zanimljivostima i vanosti ekoloke
proizvodnje hrane govorio gospodin Nenad Kufti iz udruge Istarski
Eko Proizvod. Na predavanju je takoer predstavljena i naslovnica
kuharice Istarska zelena kuharica koju je osmislila i naslikala uenica
nae kole Anja Kuzmi, a dizajnirao Vjeran Juhas iz udruge Mrkli
Mrak iz Pule.
Uenici
30
Studijski posjet OPG-u Kufti -
putovima Marane
Dana 4. travnja 2014. godine posjetili smo poljoprivredno obiteljsko
gospodarstvo gospodina Nenada Kuftia u okolici Marane u pratnji
uiteljica Sonje Bani i Ticijane Beni, mr.sc. Nediljka Landeke,
izvoditeljice projekta Rudije Pavievi i dizajnera Vjerana Juhasa.
Gospodin Kufti nas je srdano doekao i pokazao nam ime se bavi.
Naime, njegov se rad temelji na uzgoju zdravih namirnica prema principu
ekoloke proizvodnje. Gospodin Kufti nam je objasnio da sam proizvodi
gnojivo uz pomo glista te da uzgaja sve svoje presadnice od kojih kasnije
naraste ukusno i zdravo povre. Potom smo etali, razgledavali sezonsko
voe i povre, ali i posjetili oblinju lokvu te peinu. Tijekom svog posjeta
neprestano smo zapitkivali gospodina Kuftia kako obrauje zemlju, kako
se skrbi o pojedinim biljkama i koliko mu je vana zdrava prehrana, dok
nam je on sve lijepo i strpljivo objanjavao. Ovaj studijski posjet potaknuo
nas je na daljnja razmiljanja o radu na projektu. Nakon obilaska OPG-a
Kufti, autobusom smo otili do oblinjeg sela, gdje nas je u jednom od
brojnih istarskih agroturizama doekao obilan ruak pripremljen od
sezonskih namirnica prema tradicionalnim istarskim receptima - istarska
manetra, njoki i fui, domai kruh, peeni bokarin s krumpirom...
Uenici
31
Internetski izvori i literatura:
www.poljoprivreda.ba
http://www.istrapedia.hr/hrv/127/aromaticne-ljekovite-biljke/istra-a-z/
http://2012-transformacijasvijesti.com/alternativna-medicina/ljekovita-svojstva-maslacka
http://www.zdravestvari.hr/zdravopedija/clanak/maslacak-za-ciscenje-organizma
http://covermagazin.com/caj-menta.htm
http://www.cajlijecenjebolesti.com/caj-od-sipka.html
http://www.prirodnolijecenje.net/majcinadusica.htm
Dr. Fran Kuan, Ljekovito bilje, vlastita naklada, Zagreb, 1938.
Rade Marui, Ljekovitim biljem do zdravlja, Marjan Tisak, Split, 2003.
Prof.dr. J. Tuckanov, Lijeenje ajevima ljekovitog bilja, 2. dopunjeno izdanje, August
Cesarec, Zagreb, 1978.

svibanj 2014.g.

32