Njega mladog nasada mandarina

Mandarina, svejedno da li se radi o pojedinanim stablima ili nasadu, najvie brige zahtjeva u
razdoblju od sadnje do poetka rodnosti.
Nasad treba podizati s kvalitetnim, po mogunosti jednogodinjim sadnicama. Kvalitetna
jednogodinja sadnica mandarine treba biti via od 45 cm, debljine vee od 10 mm, zdrave i
neoteene kronje, dobro razvijenog i neoteenog korijena.
Kao i ostale vone vrste i mandarine su osjetljive na dubinu sadnje. Posljedica duboke ili plitke
sadnje je pojava nekih bolesti i zastoj u rastu, stoga se sadnica treba posaditi pravo onoliko
duboko, koliko je prije bila u zemlji kao sadnica.

U godini sadnje njega se sastoji u ienju tla od korova, zalijevanju po potrebi i oblikovanju
kronje (formiranje uzgojnog oblika). Pravilno oblikovano stablo mandarine daje krupnije i
kvalitetnije plodove. Idealna kronja treba imati tri primarne (glavne) skeletne grane, pravilno
rasporeene pod kutom od 1200 i koje u odnosu na zamiljenu os stabla ine kut od 450.
Primarne, skeletne grane nose po dvije ili tri sekundarne grane. Uzgojni oblik se formira
postupno, ve pri sadnji, sadnica se prikrauje na 50 do 60 cm visine od zemlje. Kada se pojave
prvi izbojci, oni se plijeve do visine od 40 cm te se iznad te visine ostave tri dobro rasporeena
izbojka, od kojih se formiraju primarne skeletne grane. Na njima svake godine izrastu nove
mladice na kojima mandarina sljedee godine donosi rod. U prvim godinama uzgoja je potrebno
uklanjati cvjetove i zametnute plodove. Ako se to zanemari, stablo se slabije razvija i dolazi do
zastoja u rastu. Kod ranijih slabo bujnih sorti Wase, prve tri godine uzgoja treba veu panju
posvetiti uzgoju stabla, oblikovanju kronje i razvoju korijena, nego prinosu, dok kod kasnih
bujnijih sorti Unshiu to bi trebalo trajati do pete godine.
Prvih godina uzgoja treba posvetiti panju i zatiti od bolesti i tetnika te zatiti od vjetra i niskih
temperatura.
Ako je izvrena pravilna priprema tla prije sadnje i meliorativna gnojidba na osnovu kemijske
analize tla, u prve etiri godine, to se tie gnojidbe, potrebne su jedna do dvije prihrane u
vegetaciji duinim gnojivima (amonijev nitrat ili amonijev sulfat) poetkom travnja i polovicom
svibnja i to 100 do 150 g po stablu.
Ranije sorte se putaju na rod u etvrtoj godini starosti nasada, a kasnije sorte u petoj ili estoj
godini starosti nasada.